Bible Concord

1

TEMATIÇNA

BIBLIJA AGARA Gal 4:24 A to je u slici reçeno, jer ovo su dva zavjeta: jedan od gore Sinajske, koji rada za robovanje, i to je Agara. Gal 4:25 Jer Agara znaçi Sinaj goru u Arabiji, a odgovara sadaænjemu Jerusalemu, koji robuje s djecom svojom. ALFA Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. Otk 22:13 Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Poçetak i Svræetak. ANÅELA Izl 23:20 Evo, ja æaljem anåela svojega pred tobom, da te çuva na putu i da te odvede na mjesto, æto sam ga odredio za te. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Luk 15:10 Isto tako, kaœem vam, kod anåela je Boœjih radost za jednoga grjeænika, koji se obrati.” Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. Dje 23:8 Jer saduceji govore, da nema uskrsnuøa, ni anåela, ni duha, a farizeji

priznaju oboje. 1Ko 10:10 Niti da mrmljate, kao æto su neki od njih mrmljali, i izginuli su od anåela pogubitelja. 1Ko 11:10 Zato œena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anåela. 2Ko 11:14 I nije çudo, jer se sam sotona pretvara u anåela svjetla. Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, Heb 1:4 A toliko uzviæeniji postade od anåela, koliko odliçnije ime od njihova baætini. Heb 1:5 Jer kome od anåela reçe kad: “Ti si Sin moj, ja te danas rodih”? I opet: “Ja øu mu biti Otac, i on øe mi biti Sin”? Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 8:2 I vidjeh sedam anåela, koji stajahu pred Bogom, i dade im se sedam truba Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela,

koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” ANÅELE Job 4:18 Eto, u sluge svoje on se ne pouzdaje, u anåele svoje, æto ih je stvorio sjajne: Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” Heb 1:7 I anåelima govori: “Koji çini anåele svoje vjetrove i sluge svoje plamen ognjeni.” Heb 2:16 Jer se nigdje ne zauzima za anåele, nego se zauzima za potomke Abrahamove. Heb 13:2 Gostoljubivosti ne zaboravljajte, jer njom neki ne znajuøi pogostiæe anåele! Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. ANÅELI Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. Job 38:7 Dok su klicale zvijezde jutarnje, dok su uzvikivali anåeli? Psl 148:2 Hvalite ga, svi anåeli njegovi, hvalite ga, sve vojske njegove! Mat 13:39 Neprijatelj, koji ga je posijao, jest åavao. Œetva je svræetak svijeta. Œeteoci su anåeli. Mat 22:30 Jer o uskrsnuøu niti øe se œeniti ni udavati, nego øe biti kao anåeli Boœji na

2 nebu. Mat 24:36 A onoga dana i onoga çasa ne zna nitko, ni anåeli na nebu, nego samo Otac. Mat 25:31 Kad doåe Sin çovjeçji u slavi svojoj i svi anåeli s njime, onda øe sjesti na prijestolje slave svoje. Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. Luk 20:36 Oni ne mogu onda viæe ni umrijeti; oni su kao anåeli i djeca Boœja, jer su djeca uskrsnuøa. Luk 24:23 Ali ne naåoæe tijela njegova. Doåoæe govoreøi da su im se ukazali anåeli, koji da su rekli, da on œivi. Heb 1:6 I kad opet uvodi Prvoroåenoga u svijet, govori: “I neka mu se poklone svi anåeli Boœji.” 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. ANÅELIMA Psl 104:4 Çiniæ vjetrove anåelima svojim i ognjene plamene slugama svojim. Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mat 16:27 Jer øe doøi Sin çovjeçji s anåelima svojim u slavi Oca svojega i tada øe vratiti svakome po djelima njegovim. Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” Luk 12:9 A tko se odreçe mene, njega øe se odreøi pred anåelima Boœjim. 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. 1Ko 6:3 Ne znate li, da øemo anåelima suditi, a kamoli viæe svjetovnim stvarima? Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje,

odreåen po anåelima, rukom posrednika, 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje, 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. Heb 1:7 I anåelima govori: “Koji çini anåele svoje vjetrove i sluge svoje plamen ognjeni.” Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. ANÅELOM Hos 12:4 Borio se je s anåelom i nadvladao. Plakao je i molio mu se. U Betelu naæao ga je opet. Tamo je govorio s njim. Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Zah 3:3 A Joæua je bio obuçen u haljine prljave, kad je stajao pred anåelom. Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. ANÅELOVA Otk 21:17 I izmjeri zid njegov na sto i çetrdeset i çetiri lakta, po mjeri çovjeçjoj, koja je anåelova. ANÅELSKIH P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. ANÅELU Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori:

Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” ANÅEO Pst 16:7 Anåeo Gospodnji naåe je na studencu u pustinji, na studencu na putu u Æur. Pst 16:10 I joæ joj reçe anåeo Gospodnji: “Umnoœit øu potomstvo tvoje tako, da se neøe moøi prebrojiti od mnoœine.” Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Psl 35:6 Neka bude put njihov taman i sklizav: anåeo Gospodnji neka ih progoni! Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 1:24 Josip ustade od sna i uçini, kao æto mu je bio zapovjedio anåeo Gospodnji. On uze k sebi œenu svoju. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Luk 1:11 Tada mu se ukaza anåeo Gospodnji s desne strane œrtvenika kadionoga. Luk 1:28 Anåeo uniåe k njoj i reçe: “Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti meåu œenama.” Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 1:38 Tada reçe Marija: “Evo, ja sam sluœbenica Gospodnja; neka mi bude po rijeçi tvojoj!” I anåeo otide od nje. Luk 2:9 Tada stupi anåeo Gospodnji k njima, i slava ih Gospodnja obasja. I uplaæiæe se vrlo. Luk 2:10 A anåeo im reçe: “Ne bojte se! Evo, javljam vam veliku radost, koja øe biti svemu narodu: Luk 22:43 Tada mu se javi anåeo s neba i

3 okrijepi ga. Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Dje 5:19 Ali anåeo Gospodnji otvori noøu vrata tamnice, izvede ih i reçe: Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili. Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Dje 27:23 Jet ove noøi stade preda me anåeo Boga, çiji jesam i kojemu sluœim, 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. Gal 1:8 Ali ako i mi, ili anåeo s neba navijesti vam evanåelje drukçije, nego æto vam navijestismo, neka bude proklet! Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji

je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. ANÅEOSKE 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. ANTIKRIST 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina. 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. ANTIKRISTI 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. ANTIKRISTOV 1Iv 4:3 I svaki duh, koji ne priznaje Isusa, nije od Boga; i ovaj je antikristov, za kojega ste çuli da dolazi, i sad je veø u svijetu. ANTIOHIJE Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. APOSTOL Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, Rim 11:13 A vama velim neznaboæcima: Dok sam ja apostol neznaboœaca, hoøu da slavim svoju sluœbu; Apostol je pravo izabrao ponizni naçin propovijedanja. 1Ko 9:1 Nijesam li ja slobodan: Nijesam li ja apostol? Nijesam li ja vidio Gospodina naæega Isusa Krista? Nijeste li vi djelo moje u Gospodinu? 1Ko 9:2 Ako drugima nijesam apostol, ali vama doista jesam, jer ste vi peçat mojega apostolstva u Gospodinu, 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. Kol 1:1 Pavao, apostol Krista Isusa po volji Boœjoj, i Timotej, brat, 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. APOSTOLA Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Dje 1:26 I baciæe kocke za njih. I pade kocka na Matiju, i bi on pribrojen jedanaestorici apostola. Dje 4:36 Tako je Levit Josip iz Cipra, koji je od apostola bio prozvan Barnaba, æto znaçi sin utjehe”, Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se

Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca 2Ko 11:5 Jer mislim, da ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola. 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçite; jer ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola, ako i jesam niæta. Gal 1:19 A drugoga od apostola ne vidjeh, osim Jakova, brata Gospodnjega, Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. APOSTOLE 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. 2Ko 11:13 Jer takvi ljudi laœni su apostoli, prevarljivi poslenici, koji se pretvaraju u apostole Kristove. Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, APOSTOLI Luk 17:5 Apostoli zamoliæe Gospodina: “Umnoœi vjeru naæu!” Dje 2:42 A bili su postojani u nauci apostoli, u zajednici, u lomljenju kruha i u molitvama. Dje 5:29 A Petar i apostoli odgovoriæe: “Veøma se treba Bogu pokoravati negoli ljudima. 1Ko 12:29 Zar su svi apostoli? Zar su svi proroci! Zar su svi uçitelji? Zar su svi çudotvorci? 2Ko 11:13 Jer takvi ljudi laœni su apostoli, prevarljivi poslenici, koji se pretvaraju u apostole Kristove. 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; APOSTOLIMA Luk 6:13 Kad bi dan, dozva uçenike svoje k sebi i izabra od njih dvanaestoricu, koje nazva apostolima: Dje 4:35 I stavljali su pred noge apostolima, A davalo se svakome, koliko je tko trebao. Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, APOSTOLSTVA Dje 1:25 Da primi mjesto sluœbe ove i apostolstva, iz kojega ispade Juda, da ode na mjesto svoje.” 1Ko 9:2 Ako drugima nijesam apostol, ali vama doista jesam, jer ste vi peçat mojega apostolstva u Gospodinu, 2Ko 12:12 Dokazi apostolstva mojega uçinjeni su meåu vama u svakoj strpljivosti, u znacima i çudesima i silama. APOSTOLSTVO Rim 1:5 Preko kojega primismo milost i apostolstvo, da pokorimo vjeri sve narode

4 na çast imena njegova; APOSTOLSTVU Gal 2:8 Jer onaj, koji pomoœe Petru u apostolstvu meåu obrezanima, pomoœe i meni meåu neznaboæcima; ARISTARHA Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. ARKANÅELOV 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, ARKANÅEO Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” ASFALTOM Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. ATAROVIJEÇAN Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. BAÆTINA Job 20:29 To je usud od Boga çovjeku zlikovcu; to je baætina, koju mu je Bog ostavio. Psl 16:5 Gospode, ti si meni baætina i dio; ti si, koji mi je odredio sudbinu moju. Psl 73:26 Neka mi nestane tijela i srca, ostaje ipak Bog joæ branik srca mojega, baætina moja dovijeka! Psl 119:111 Baætina su moja zauvijek svjedoçanstva tvoja, jer su samo ona slast srcu mojemu. M.Iz 3:35 Çast je baætina mudroga, a sramotu ætedi on za luåake. Gal 3:18 Jer ako je baætina od zakona, onda nije od obeøanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obeøanjem. BAÆTINE M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena. Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Luk 12:14 On mu reçe: “Çovjeçe, tko je mene postavio sucem i djeliteljem baætine nad vama” Efe 1:14 Koji je zalog baætine naæe za otkupljenje steçevine na hvalu slave njegove. Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; Heb 6:12 Da ne budete tromi, nego nasljedovatelji onih, koji vjerom i

strpljivoæøu baætine obeøanja. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. BAÆTINI 4 M.Iz 27:24 Jer bogatstvo ne traje dovijeka; i baætini li se kruna kroz sve naraætaje? Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, Heb 1:4 A toliko uzviæeniji postade od anåela, koliko odliçnije ime od njihova baætini. BAÆTINICI Rim 4:14 Jer ako bi bili baætinici samo oni, koji su od zakona, to bi bila vjera bez vrijednosti i obeøanje niætavo, Rim 8:17 A kad smo djeca, i baætinici smo: “baætinici, a subaætinici Kristovi, jer ako s njim trpimo, da se s njim i proslavimo. Rim 8:17 A kad smo djeca, i baætinici smo: “baætinici, a subaætinici Kristovi, jer ako s njim trpimo, da se s njim i proslavimo. Gal 3:29 A kad ste vi Kristovi, onda ste potomci Abrahamovi, po obeøanju baætinici. Efe 1:11 U njemu i mi postadosmo baætinici predodreåeni po odredbi onoga, koji sve çini po odluci volje svoje, BAÆTINICIMA Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, BAÆTINIK Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” \Gal 4:1 Ali velim: Dok je baætinik malodoban, ne razlikuje se niæta od roba, premda i je gospodar svega, Gal 4:7 Tako viæe nijesi rob, nego sin; a ako si sin i baætinik po Bogu. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. BAÆTINIKE Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? BAÆTINIKOM Heb 1:2 Kojega postavi baætinikom svemu, po kojemu stvori i svijet; BAÆTINIT 1 Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. BAÆTINITE 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. BAÆTINITI 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega,

niti raspadljivost baætini neraspadljivost, Heb 1:14 Nijesu li svi sluœbeni duhovi, koji su poslani na sluœbu zbog onih, koji øe baætiniti spasenje? Heb 12:17 Jer znate, da je i zatim, kad je htio baætiniti blagoslov, odbaçen; Otk 21:7 Tko pobijedi, ovo øe baætiniti, i bit øu mu Bog, i on øe biti moj sin. BAÆTINSKI Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. BAÆTINSKU Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, BAÆTINU P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! 2Sa 21:3 David dakle upita Gibeoneje: “Æto da vam uçinim? Çim da vas namirim? Blagoslovite ipak baætinu Gospodnju!” Psl 2:8 Samo zaœeli od mene: “i dat øu ti narode za baætinu i krajeve zemlje u posjed tvoj! Psl 68:9 Kiæu si darova izlijevao, Boœe, na baætinu svoju, i kad je onemogla, ti si je krijepio. M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu. Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Luk 12:13 Jedan iz naroda reçe mu: “Uçitelju, reci bratu mojemu, da podijeli s menom baætinu!” Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Heb 11:8 Vjerom posluæa Abraham, kad bi pozvan da izaåe na mjesto, koje je imao da primi u baætinu, izaåe ne znajuøi, kamo ide. 1Pe 1:4 Za baætinu neraspadljivu i neokaljanu i neuvelu, saçuvanu na nebesima za vas, BACA Psl 147:17 Koji baca grad svoj kao zalogaje, tko moœe opstati pred studeni njegovom? M.Iz 16:33 Œdrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospoda dolazi sav odgovor njegov. Prp 3:5 Vrijeme kad se baca kamenje, i vrijeme kad se skuplja kamenje; vrijeme kad se grli, i vrijeme kad se rastaje; Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca.

5 Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! BACAJTE Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. BACAJU Psl 22:18 Dijele meåu se haljine moje i za odjeøu moju bacaju kocku. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. BACAJUØI Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. BACANA Mat 14:24 Laåica je veø bila nasred mora i bila je od valova bacana tamo i vamo; jer je bio protivan vjetar. BAÇEN Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. BAÇENA Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. BAÇENI Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. BACI Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima

Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Mat 18:26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: “Gospodaru ima strpljenja s menom sve øu ti platiti! Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. Iva 8:7 Kad su ga jednako pitali, uspravi se i reçe im: “Tko je meåu vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki

tijesak gnjeva Boœjega. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, BACIÆE Psl 106:19 Naçiniæe sebi tele na Horebu i pred livenim likom baciæe se na zemlju: Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 14:33 Koji su bili u laåici, baciæe se pred njega niçice i rekoæe: “Ti si zaista Sin Boœji!” Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. Dje 1:26 I baciæe kocke za njih. I pade kocka na Matiju, i bi on pribrojen jedanaestorici apostola. BACILI Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. BACIMO Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. BACIT Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. BACITE Mat 25:30 A nekorisnog slugu bacite u tamu ‘Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!”

6 Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” 1Pe 5:7 I svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas! BACITI Mih 7:19 On øe se nama opet smilovati, pogazit øe opaçine naæe i baciti u dubinu morsku sve grijehe naæe. Mat 13:42 I baciti ih u peø ognjenu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Mat 15:26 On reçe: “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiøima.” Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota BACIVÆI Mar 15:24 Tada ga razapeæe i razdijeliæe haljine njegove meåu se bacivæi kocke za njih, tko øe æto dobiti. BADEM Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. BAJAÇA Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! BAJKAMA 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. 2Ti 4:4 I odvratit øe uæi od istine, a okrenut øe se k bajkama. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. BAKALJA Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. BAKLJA Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. BAPSKIH 1 1Ti 4:7 A ludih i bapskih gatalica kloni se, a vjeœbaj se u poboœnosti! BARABU Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. BARJAK PNP 2:4 U vinarnicu on me vodi: kao bojni barjak njegov vije se nada mnom ljubav.

BATINA M.Iz 10:13 Na usnama razumnoga naøi je mudrost, a batina pripada leåima ludoga. M.Iz 26:3 Biç konju, uzda magarcu, a batina luåacima na leåa! BDIJE Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. BDIJTE Mat 26:38 On im reçe: “Œalosna je duæa moja do smrti; ostanite ovdje bdijte s menom!” Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. 1Ko 16:13 Bdijte, stojte u vjeri, drœite se muœevno, budite jaki! Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Kol 4:2 Ustrajte u molitvi, bdijte u njoj sa zahvaljivanjem! 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. BDIJU 2 Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! BDIO Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Otk 3:3 Sjeti se dakle, kako si primio i çuo; i drœi i pokaj se! Ako li ne budeæ bdio, doøi øu na tebe kao tat, i neøeæ znati, u koji øu ças doøi na tebe. BDJELE Psl 119:148 Joæ prije jutra bdjele su oçi moje, da razmiæljam o rijeçi tvojoj. BDJELI 1So 5:10 koji umrije za nas, da mi, ili bdjeli, ili spavali, zajedno s njim œivimo. BDJETI M.Iz 2:11 Oprez øe bdjeti nad tobom, razbor øe te çuvati. BEDARA PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to

jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. BEDEM Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. BEDRA Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. BEDRIMA Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. BEDRO Pst 24:9 Tada metnu sluga ruku svoju pod bedro Abrahamu, gospodaru svojemu, i zakle mu se. BEDRU Otk 19:16 I ima na haljini i na bedru svojemu ime napisano: “Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima”. BEELZEBUBA Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! BEELZEBUBU Mat 12:24 A farizeji, koji su to çuli, rekoæe: “Taj izgoni åavle samo po Beelzebubu, poglavici zlih duhova. BELIJALOM 2Ko 6:15 Kako li se slaœe Krist s Belijalom? Ili kakav dio ima vjernik s nevjernikom? BERBU Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” BERE Mat 7:16 Po rodovima njihovim po znat øete ih. Bere li se s trnja groœåe ili s draçe smokve? Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, BERI Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” BERU Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, BESCJENJE Psl 44:12 Prodao si narod svoju bescjenje i nijesi postao bogat utrækom njihovim. BESJEDU

7 Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. BESKORISNA Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! BESKRAJNIM Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. BESKUØNIKE Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. BESKVASNI 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. BESKVASNIH Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” BESKVASNOM 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! BESMRTNOGA Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. BESMRTNOME 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. BESMRTNOST 1Ko 15:53 Jer ovo raspadljivo treba da se obuçe u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuçe u besmrtnost. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. BESPOSLENE 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. 2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. BESPOSLENI Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” BESPRIJEKORAN Flp 3:6 Po revnosti progonio sam crkvu, po pravdi zakonskoj bio sam besprijekoran,

1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, BESPRIJEKORNE 1Ti 5:7 I ovo zapovijedaj, da budu besprijekorne! BESPRIJEKORNI Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, 1Ti 3:10 A i ovi neka se najprije iskuæaju, pa onda da vræe sluœbu posluœitelja, ako su besprijekorni. BESPRIJEKORNU 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, BESRAMNA M.Iz 11:22 U gubici svinje zlatna brnjica: “to je œena lijepa, ali besramna. BESRAMNI Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe mi spletke. BESTIDAN Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” BEZAKONICIMA 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, BEZAKONIKA 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; BEZAKONJA Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. 2So 2:7 Jer tajna bezakonja veø djeluje; samo treba da se ukloni onaj, koja sad zadrœava. Tit 2:14 Koji je dao samoga sebe za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i oçisti sebi narod izabrani, koji je revan u dobrim djelima. BEZAKONJE Psl 5:5 Opaki ne mogu stajati pred oçima tvojim, ti mrziæ na sve, koji çine bezakonje. Psl 36:4 Na postelji svojoj smiælja bezakonje, udara putem opakim, ne preda pred zloøom. Psl 66:18 Da sam nosio u srcu svojem bezakonje, nikad me ne bi usliæio Svemoguøi. Psl 106:6 Grijeæili smo s ocima svojim, çinili smo zlodjela i poçinjali bezakonje. Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega

tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” 1Iv 3:4 Svaki, koji çini grijeh, çini i bezakonje, jer je grijeh bezakonje. 1Iv 3:4 Svaki, koji çini grijeh, çini i bezakonje, jer je grijeh bezakonje. BEZAKONJU Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! BEZAZLENI Mat 10:16 Eto, ja vas æaljem kao ovce meåu vukove. Budite dakle mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi! Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, BEZAZLENIH Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. BEZBOŒAN M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome narodu. Prp 7:17 Ne budi previæe bezboœan i ne budi lud; zaæto bi umro prije vremena? Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. BEZBOŒNA 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” BEZBOŒNE 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, BEZBOŒNI Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” BEZBOŒNIÇE Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu.

8 Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. BEZBOŒNICI Psl 1:5 Zato se ne mogu bezboœnici odrœati na sudu, ni grjeænici na skupætini pravednika. Psl 9:17 U carstvo mrtvih neka idu bezboœnici, svi narodi, koji zaboravljaju Boga! Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. Psl 12:8 Razmeøu se unaokolo bezboœnici: “prostota je gore kod ljudi. Psl 73:3 Jer se uzbunih zbog bezboœnika videøi, kako bezboœnici dobro œive. Psl 94:3 Dokle øe se bezboœnici, Gospode, dokle øe se joæ bezboœnici hvaliti? Psl 94:3 Dokle øe se bezboœnici, Gospode, dokle øe se joæ bezboœnici hvaliti? Psl 119:110 Bezboœnici mi metnuæe zamke, ali ja ne odstupih od zapovijedi tvojih. M.Iz 10:30 Pravednik se neøe nikada pomaknuti, a bezboœnici neøe ostati u zemlji. M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. M.Iz 29:2 Imaju li pravednici moø, veseli se narod; a vladaju li bezboœnici, jadikuju ljudi. Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. BEZBOŒNICIMA Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. Psl 51:13 Tada øu pokazati bezboœnicima putove tvoje, da se grjeænici obrate k tebi. Psl 91:8 Jest, vidjet øeæ oçima svojim, gledat øeæ plaøu bezboœnicima. Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. M.Iz 10:29 Onome, koji hodi u neduœnosti, Gospod je obrana, a bezboœnicima propast. Iza 14:5 Slomi Gospod æibu bezboœnicima, ætap silnicima, 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, BEZBOŒNIH 1 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. BEZBOŒNIK 17 Psl 5:4 Ti nijesi bog, kojemu se dopadaju zlodjela; u tebe nema mjesta bezboœnik. Psl 10:4 Drsko misli bezboœnik: “On ne vidi!” “Nema Boga”; tako je stalno miæljenje

njegovo. Psl 10:13 Zaæto smije bezboœnik huliti na Boga i misliti u srcu: “Ti to ne vidiæ?” Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. M.Iz 3:32 Jer Gospodu se gadi bezboœnik, a poboœniku je vjeran prijatelj. M.Iz 6:12 Lopov, bezboœnik: “tko naokolo ide s laœnim govorom, M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe. M.Iz 11:7 Kad umre bezboœnik, propada nadanje njegovo; oçekivanje opakoga sruæi se. M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. M.Iz 29:27 Gad je pravedniku bezboœnik, a bezboœniku je pravednik gad. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. 1Pe 4:18 I ako se pravednik jedva spasi, gdje øe se bezboœnik i grjeænik pokazati? BEZBOŒNIKA 1Sa 24:13 Veø stara poslovica kaœe: Samo od bezboœnika izlazi bezboœnost. Ali moja ruka neøe biti protiv tebi. Job 21:16 Zaista sreøa nije u njihovoj ruci; daleko je od mene miæljenje bezboœnika. PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 1:6 Jer Gospod zna za put dobrih, a Put bezboœnika vodi u propast Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Psl 73:3 Jer se uzbunih zbog bezboœnika videøi, kako bezboœnici dobro œive. Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. Psl 139:19 O, da hoøeæ, Boœe, ubiti bezboœnika, krvoloci odstupajte od mene! M.Iz 9:7 Tko pouçava podsmjevaça, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezboœnika, prima porugu. M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika

nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. M.Iz 10:28 Çekanje pravednika izlazi u radost, a nadanje se bezboœnika razbija. M.Iz 12:10 Pravednik se brine za ono, æto treba œivinçe njegovo, a u bezboœnika je srce bez osjeøaja. M.Iz 13:9 Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezboœnika ugasi. M.Iz 15:8 œrtva je bezboœnika mrska Gospodu, a molitva mu je pravednika ugodna. M.Iz 15:29 Gospod je daleko od bezboœnika, a molitvu pravednika usliæi. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Mal 3:18 Tada øete opet vidjeti razliku izmeåu pravednika i bezboœnika, izmeåu onoga, koji sluœi Bogu, i onoga, koji mu ne sluœi. Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. Rim 4:5 A onome, koji ne radi, a vjeruje u onoga, koji opravdava bezboœnika, raçuna se vjera njegova u pravdu. 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. BEZBOŒNIKE 7 Psl 82:2 “Dokle øete suditi nepravedno i zauzimati se za bezboœnike! Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. Psl 145:20 Zaætiøuje Gospod sve, koji ga ljube, a bezboœnike sve zatire. Psl 147:6 Gospod pridiœe nevoljne, a bezboœnike ponizuje do zemlje. Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad vojskama. Rim 5:6 Jer Krist, kad smo joæ bili slabi, umrije u pravo vrijeme za bezboœnike. Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” BEZBOŒNIKOM M.Iz 25:26 Izvor zamuøen, studenac pokvaren, to je pravednik, koji kleca pred bezboœnikom! BEZBOŒNIKOV M.Iz 10:16 Prihodi pravednikovi sluœe za œivot, a dobitak bezboœnikov za grijeh. BEZBOŒNIKOVOJ Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad

9 vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. BEZBOŒNIKU Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” M.Iz 11:31 Ako se pravedniku plaøa na zemlji, koliko prije bezboœniku i grjeæniku! M.Iz 29:27 Gad je pravedniku bezboœnik, a bezboœniku je pravednik gad. Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. BEZBOŒNIM Pst 18:23 I Abraham pristupi bliœe i reçe: “Zar øeæ zbilja i pravednoga pogubiti s bezboœnim? Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” BEZBOŒNO Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” BEZBOŒNOST 1Sa 24:13 Veø stara poslovica kaœe: Samo od bezboœnika izlazi bezboœnost. Ali moja ruka neøe biti protiv tebi. M.Iz 18:3 Gdje uniåe bezboœnost, ondje se smjesti i sramota, i prezir doåe sa sramotom. Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Mat 24:12 Jer øe bezboœnost uzeti maha, ljubav øe ohladnjeti kod mnogih. Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. BEZBOŒNOSTI Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. 2Ti 2:16 A kloni se loæih i praznih razgovora, jer øe joæ viæe napredovati u bezboœnosti!

BEZBRIŒNE Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! BEZBRIŒNI 1Ko 7:32 A hoøu, da ste vi bezbriœni. Tko je neoœenjen, brine se za Gospodnje, kako øe ugoditi Gospodinu. BEZBRIŒNO M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. BEZBROJNA Psl 3:6 Zato se ne straæim od bezbrojna naroda, koji me opkoljava. BEZDAN 1 Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, BEZDANA Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. Psl 71:20 Ti nam dade doœivjeti mnogu muku i nevolju: oœivi nas opet! Izvedi nas opet iz bezdana zemaljskih! Iza 63:13 Koji ih je vodio preko vodenih bezdana kao konja preko tratine, tako da se nijesu spotakli?” Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. BEZDANOM Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. BEZDANU Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. BEZLIÇAN Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. BEZPRIJEKORAN P.Zk 18:13 A ti budi bezprijekoran pred Gospodom, Bogom svojim! BEZUMAN Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako

œestoko. 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçb e; er ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola, ako i jesam niæta. BEZUMNA 2Ko 11:16 Opet velim; nitko neka me ne drœi bezumnim! Ali ako ipak, kao bezumna primite me, da se i ja za malo æto pohvalim. BEZUMNI P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? Psl 74:18 Spomeni se toga: neprijatelj se je narugao Gospodu; narod je bezumni psovao ime tvoje! Luk 24:25 Tada im on reçe: “O bezumni i sporoga srca za vjerovanje sve æto su navjeæøivali proroci! BEZUMNIM Job 38:2 Tko je to, æto zamraçuje osnovu Boœju govorima bezumnim? 2Ko 11:16 Opet velim; nitko neka me ne drœi bezumnim! Ali ako ipak, kao bezumna primite me, da se i ja za malo æto pohvalim. BEZUMNO Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! BIÇ Psl 91:10 l zato te nikada neøe zlo zadesiti; biç se neøe pribliœiti æatoru tvojemu. M.Iz 26:3 Biç konju, uzda magarcu, a batina luåacima na leåa! Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. BIÇA Job 5:21 Od biça jezika bit øeæ skriven; doåe li i pustoæ, neøeæ znati za strah. BIÇEVA Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu BIÇEVAN Mat 20:19 I onda predati neznaboæcima, da bude naruœen, biçevan i razapet. Ali øe on treøi dan uskrsnuti.” BIÇEVAT Mat 10:17 Çuvajte se od ljudi! Oni øe vas predavati sudovima i biçevat øe vas u sinagogama. Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. BIÇEVATI Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Mar 10:34 Tada øe mu se narugati, popljuvati ga, biçevati i ubiti. Ali poslije tri dana on øe uskrsnuti.” Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. BIJE Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati;

10 jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. Iza 1:5 Kamo da vas se joæ bije, kad jednako otpadate? Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. 1Ko 9:26 Ja dakle tako trçim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj, koji bije vjetar, 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. Heb 12:6 Jer koga ljubi Gospodin, onoga pokara, a bije svakoga sina, kojega prima.” BIJEÆ Psl 51:8 Daj mi da okuæam radost i veselje, da se obraduje tijelo moje, æto ga bijeæ! M.Iz 23:14 Bijeæ ga doduæe æibom, ali ga izbavljaæ tako od podzemnoga svijeta. 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, BIJEDAN Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! Psl 116:6 çuva malene Gospod: bijedan sam bio, tad mi on pomoœe. Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. BIJEDE Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: BIJEDNE Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. BIJEDNI Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. BIJEDNICI Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. BIJEDNIKU M.Iz 31:6 Podajte silovito piøe bijedniku i vino tuœnima! BIJEDU Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! BIJEG Job 41:28 Strijela ga ne moœe natjerati u bijeg, kamenje u praøki njemu je kao pljeva. Mat 24:20 Molite se, da ne padne bijeg vas u zimu ili u subotu! BIJEL PNP 5:10 Zaruçnica: Dragi je moj bijel i rumen, meåu tisuøama moœe se poznati. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima.

Otk 6:2 I vidjeh, i gle konj bijel, i onaj, koji sjeåaæe na njemu, imao je luk. I njemu se dade vijenac, i izaåe pobjeåujuøi i da pobijedi. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. BIJELA Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; BIJELE Prp 9:8 Svagda neka su ti haljine bijele i nikada na glavi tvojoj neka ne ponestane ulja! Mat 5:36 Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne moœeæ ni dlake jedne uçiniti bijele ili crne. Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. BIJELI Pst 49:12 Iskre mu se oçi od vina, i zubi su mu bijeli od mlijeka. M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. BIJELIM Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Dje 1:10 I dok su gledali za njim gdje ide na

nebo, gle, dva çovjeka stadoæe kraj njih u bijelim haljinama. Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. BIJELIMA Otk 3:4 Ali imaæ malo imena u Sardu, koja ne oskvrniæe svojih haljina, i hodit øe s menom u bijelima, jer su dostojni. BIJELO Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Mat 28:3 Lice je njegovo bilo kao munja, i odijelo njegovo bijelo kao snijeg. Otk 19:8 I dade joj se, da se obuçe u platno sjajno i bijelo, jer je platno pravednost svetih. Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. BIJELU Psl 108:2 Probudi se, harfo i citaro; hoøu da probudim zoru bijelu. BIJEMO 1Sa 17:10 Filistejin rugao se je dalje: “Danas sam osramotio vojsku Izraelovu. Dajte mi çovjeka, da se bijemo!”: BIJESA Luk 6:11 Tada doåoæe od bijesa, posve izvan sebe i posvjetovaæe se meåu sobom, æto bi mogli uçiniti Isusu. BIJESNI 1 Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. BIJETE 1Ko 8:12 A tako kad se grijeæite o braøu, i bijete njihovu slabu savjest, protiv Krista se grijeæite. BIJU Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” 1Ko 4:11 Do ovoga çasa i gladujemo, I œeåamo, i goli smo, i biju nas, i potucamo se, BIK Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, BIKOVA Hos 8:5 Grsti mi se bikova sluœba tvoja, Samarijo! Gnjev moj raspaljuje se na njih. Dokle øe joæ ostati bez kazne? BIKOVE Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam BILINU Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? BILJE 2

11 Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. M.Iz 19:12 Srdœba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. BILJEG 1Ti 4:2 U licemjerju laœaca, koji imaju biljeg upeçen na svojoj savjesti, BILJEZI Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. BILJKE Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. BISER Mat 13:46 Kad naåe jedan dragocjen biser, otide, prodade sve imanje svoje i kupi ga. BISERA M.Iz 3:15 Dragocjenija je od bisera; sve dragocjenosti tvoje ne mogu se s njom izjednaçiti. M.Iz 8:11 Jer je mudrost vrednija od bisera i nikakva dragocjenost nije joj jednaka. PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. BISERJE 1 M.Iz 31:10 Œenu vrsnu tko øe naøi? Vrijedi ona viæe nego biserje. BISEROM 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. BISTROÆØU 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, BISTROSTI 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. BISTRU Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. BITAKA Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! BIVSTVENO Kol 2:9 Jer u njemu stanuje sva punina Boœanstva bivstveno; BJEDNIJI

1Ko 15:19 Ako se samo u ovom œivotu uzdamo u Krista, bjedniji smo od sviju ljudi. BJELILAC 1 Mar 9:3 Haljine njegove postadoæe sjajnobijele, kako ih ne moœe ni jedan bjelilac ubijeliti na zemlji. BJELJARA Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. BJELJI 1 Psl 51:7 Poækropi me hisopom da se oçistim; operi me i bit øu biti bjelji od snijega. BJEŒALE 1 Psl 104:7 A od prijetnje su tvoje bjeœale, i uzmicale su od gromovnoga glasa tvojega. BJEŒALI 1 Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” BJEŒAT 1 Pst 4:12 Kad zemlju obradiæ, neka ti viæe ne daje uroda; lutat øeæ i bjeœat øeæ po zemlji.” BJEŒE 6 Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. Psl 68:1 Ustaje Bog; neprijatelji se njegovi rasipaju! Na pogled njegov bjeœe mrzitelji njegovi! M.Iz 21:25 Lijençini donosi smrt pohota njegova; jer ruke njegove bjeœe od posla. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Mat 24:16 Tada neka ljudi u Judeji bjeœe u gore! Iva 10:5 A za tuåinom ne idu, nego bjeœe od njega, jer ne poznaju glasa tuåega.” BJEŒEØI 1 Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. BJEŒI 8 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti,

vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! BJEŒITE 2 Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. BJESNEØI 1 Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. BJESNI 2 Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. BJESNIO Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku BJESNIT 1 Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. BLAG 5 Brj 12:3 A Mojsije bio je çovjek veoma blag, blaœi od svih ljudi na zemlji. M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. Mat 11:30 Jer je jaram moj blag i breme moje lagano.” 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, Heb 5:2 Koji moœe biti blag prema onima, koji ne znaju i lutaju, jer je sam podvrgnut slabosti; BLAGA 4 Psl 104:24 Kako je mnogo djela tvojih, Gospode! Sva si mudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega. M.Iz 31:26 Usta svoja otvara mudro, i na jeziku joj je nauka blaga. Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu, BLAGAJNIK 1 Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. BLAGAJNU Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. BLAGDAN 12 Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi

12 nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. P.Zk 16:10 Tada svetkuj blagdan tjedana u çast Gospodu, Bogu svoje Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. Iva 6:4 A bio je blizu œidovski blagdan Pashe. Iva 7:2 A bio je blizu œidovski blagdan sjenica. Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima. Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca. BLAGDANA 5 Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Luk 2:42 Kad mu je bilo dvanaest godina, uzaæli su u Jerusalem po obiçaju blagdana. Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! Iva 19:14 A bila je priprava Blagdana Pashe, oko æeste ure, i reçe Œidovima: “Evo kralj vaæ!” BLAGDANE 1 Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” BLAGDANSKA Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. BLAGDANSKE 1 Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika!

BLAGDANU Luk 2:41 Roditelji njegovi iæli bi svake godine u Jerusalem o blagdanu Pashe. BLAGE 2 Psl 141:6 Slobodno izaåoæe voåe njihove iz peøine; çuæe, kako su bile blage rijeçi moje. Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! BLAGI 1 Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! BLAGO8 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. Job 3:21 Oni çeznu za smrøu, a ona ne dolazi; traœe je veøma nego blago zakopano. M.Iz 2:4 Ako je traœiæ kao srebro, kao skriveno blago ako je potraœiæ; M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. M.Iz 15:16 Bolje je malo sa strahom Boœjim, negoli veliko blago s nemirom. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Mat 6:21 Jer gdje je blago tvoje, ondje je i srce tvoje, Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” Luk 12:21 Tako biva onome, koji sebi zgrøe blago, mjesto da bude bogat u Boga.” 2Ko 4:7 Ali ovo blago imamo u zemljanim posudama, da obilje sile bude od Boga, a ne od nas. 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. Kol 2:3 U kojemu je sve blago mudrosti i znanja skriveno. Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata

svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. BLAGOÆØU 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, BLAGOSLIVA Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” BLAGOSLIVAM Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” BLAGOSLIVLJA Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” BLAGOSLIVLJAJTE 5 Psl 100:4 Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo! Luk 6:28 Blagoslivljajte one, koji vas proklinju, i molite se za one, koji vas kleveøu! Rim 12:14 blagoslivljajte one, koji vas progone: blagoslivljajte, a ne kunite! Rim 12:14 blagoslivljajte one, koji vas progone: blagoslivljajte, a ne kunite! 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. BLAGOSLIVLJAJU Pst 12:3 Blagoslovit øu one, koji tebe blagoslivljaju, i proklet øu one, koji tebe proklinju; u tebi øe biti blagoslovljena sva plemena na zemlji.” BLAGOSLIVLJAJUØI 1 Luk 24:51 I blagoslivljajuøi ih rastade se od njih i uzaåe na nebo. BLAGOSLIVLJAM Psl 16:7 Blagoslivljam Boga, koji me je svjetovao prijateljski; na to me opominje i noøu srce moje. BLAGOSLIVLJAMO 3 Psl 129:8 Koji prolaze, ne viçu: “Neka vas blagoslovi Gospod! Blagoslivljamo vas u ime Gospodnje.” 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. BLAGOSLIVLJAT 2 Psl 34:1 Blagoslivljat øu Gospoda u svako doba, neka mi je svagda hvala njegova u ustima! Psl 145:1 Uzvisivat øu te, Boœe moj, kralju, blagoslivljat øu ime tvoje uvijek i dovijeka. BLAGOSLIVLJU M.Iz 31:28 Sinovi njezini podiœu se i blagoslivlju je, muœ njezin, i on je hvali. BLAGOSLOV 25 Pst 12:2 Jer uçinit øu te velikim narodom, i blagoslovit øu te, i uveliøat øu ime tvoje; i ti øeæ biti blagoslov. L.Zk 25:21 Onda znajte, da u æestoj godini udijelit øu vam blagoslov svoj, da vam urodi za tri godine. P.Zk 11:26 Eto, iznosim dana pred vas

13 blagoslov i prokletstvo: P.Zk 11:27 Blagoslov, ako budete sluæali zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto vam ih dajem danas. P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! Psl 3:8 Spasenje stoji u moøi Gospoda; na puk tvoj neka doåe blagoslov tvoj! Psl 24:5 Taj øe primiti blagoslov od Gospoda i pravednu plaøu od Boga, pomoønika svojega. Psl 37:26 Uvijek je milostiv i daje u zajam, i na potomcima je njegovim blagoslov. Psl 72:15 Neka bi dugo œivio i darivao ih zlatom iz Æebe! A oni neka se svagda mole za njega i neka mu uvijek prose blagoslov! M.Iz 10:22 Blagoslov Boœji obogaøava; vlastita muka ne uçini tu niæta. M.Iz 11:26 Tko ne da œita, proklinje ga narod; tko ga daje, na glavu njegovu dolazi blagoslov. M.Iz 22:9 Tko je dobrotvoran, ima blagoslov; jer daje siromahu od svojega kruha. M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega? Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Gal 3:14 Da bi na neznaboæce doæao blagoslov Abrahamov u Isusu Kristu, tako da obeøanje Duha primimo po vjeri. Heb 12:17 Jer znate, da je i zatim, kad je htio baætiniti blagoslov, odbaçen; 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” BLAGOSLOVA

1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? BLAGOSLOVE 1 Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s BLAGOSLOVI 15 Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Pst 14:19 I blagoslovi Abrama i reçe: “Blagoslovljen da si, Abrame, od Boga sveviænjega, Stvoritelja neba i zemlje! Brj 6:24 Neka te blagoslovi Gospod i neka te çuva. mu, s dragovoljnim darovima, æto ih daruje ruka tvoja kolikogod moœe, kako te blagoslovi Gospod, Bog tvoj! P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Psl 67:1 Budi nam milostiv Boœe i blagoslovi nas, obasjaj nas licem svojim! Psl 129:8 Koji prolaze, ne viçu: “Neka vas blagoslovi Gospod! Blagoslivljamo vas u ime Gospodnje.” Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” Mar 10:16 Tada ih zagrli, metnu na njih ruke svoje i blagoslovi ih. Mar 14:22 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade im ga i reçe: “Uzmite, ovo je tijelo moje.” Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. BLAGOSLOVIÆ 2 Pst 32:26 Tada reçe onaj: “Pusti me; jer je zora veø osvanula!” Ali on odgovori: “Ne puætam te, dok me ne blagosloviæ.” Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” BLAGOSLOVIMA Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu

naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. BLAGOSLOVIO 9 Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. P.Zk 16:17 Svaki neka donese, æto moœe dati, kako te je blagoslovio Gospod, Bog tvoj! Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. BLAGOSLOVIT 4 Pst 12:2 Jer uçinit øu te velikim narodom, i blagoslovit øu te, i uveliøat øu ime tvoje; i ti øeæ biti blagoslov. Pst 12:3 Blagoslovit øu one, koji tebe blagoslivljaju, i proklet øu one, koji tebe proklinju; u tebi øe biti blagoslovljena sva plemena na zemlji.” Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Psl 115:12 Gospod se je nas spomenuo: on øe blagosloviti, blagoslovit øe kuøu Aronovu, BLAGOSLOVITE 1 2Sa 21:3 David dakle upita Gibeoneje: “Æto da vam uçinim? Çim da vas namirim? Blagoslovite ipak baætinu Gospodnju!” BLAGOSLOVITI 3 P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. Psl 115:12 Gospod se je nas spomenuo: on øe blagosloviti, blagoslovit øe kuøu Aronovu, Psl 132:15 Hranu øu njegovu obilno blagosloviti, siromahe njegove kruhom øu nasititi. BLAGOSLOVLJEN 51 Pst 14:19 I blagoslovi Abrama i reçe: “Blagoslovljen da si, Abrame, od Boga

14 sveviænjega, Stvoritelja neba i zemlje! Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” Rut 4:14 Tada rekoæe œene Noemi: “Neka je blagoslovljen Gospod, koji ti ne uskrati danas zaætitnika! 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 31:21 Neka je blagoslovljen Gospod: on øe me ætititi çudesno u dobroti svojoj kao u utvråenom gradu! Psl 32:1 Blagoslovljen je onaj, kojemu je oproætena opaçina, kojemu je grijeh skriven! Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! Psl 33:12 Blagoslovljen je narod, kojemu je Bog Gospod! Narodu, æto ga je izabrao sebi za svojinu! Psl 34:8 Kuæajte i vidite, kako je dobar Gospod! Blagoslovljen je çovjek, koji se uzda u njega! Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 84:5 Blagoslovljen je çovjek, kojemu je jakost u tebi, kojemu srce hoøe na hodoçaæøa! Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! Psl 112:2 Moøno øe biti u zemlji potomstvo njegovo, jer øe rod pravednika biti blagoslovljen. Psl 112:5. Blagoslovljen je çovjek, koji je milostiv i daje u zajam, i poslove svoje ureåuje po pravici. Psl 119:12 Blagoslovljen si, Gospode, nauçi me naredbama svojim! Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s

neprijateljima na vratima. Psl 144:15 Blagoslovljen je narod, kojemu je sve to dosuåeno! Blagoslovljen je narod, u kojega je Bog Gospod! Psl 144:15 Blagoslovljen je narod, kojemu je sve to dosuåeno! Blagoslovljen je narod, u kojega je Bog Gospod! M.Iz 3:13 Blagoslovljen je çovjek, koji postigne mudrost, i çovjeku, koji dobije razboritost! M.Iz 8:34 Blagoslovljen je onaj, koji me sluæa, koji straœi na vratima mojim svaki dan, koji çuva dovratnike moje! M.Iz 14:21 Tko prezirno postupa s bliœnjima svojim, grijeæi; blagoslovljen je onaj, koji se smiluje siromahu! M.Iz 16:20 Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreøe; blagoslovljen je onaj, koji se uzda u Gospoda. M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu. M.Iz 29:18 Bez objave razuzdava se narod; a blagoslovljen je onaj, koji drœi zakon. Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 24:46 Blagoslovljen je sluga, kojega gospodar njegov, kad se vrati kuøi, naåe da çini tako. Luk 1:42 Ona povika iza glasa: “Blagoslovljena si ti meåu œenama, i blagoslovljen je plod utrobe tvoje! Luk 1:68 “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izraelov! On pohodi narod svoj, pripravi mu otkup. Luk 14:14 Blagoslovljen si onda ti, jer ti ovi ne mogu vratiti, ali øe ti se vratiti o uskrsnuøu pravednih.” Luk 14:15 Kad je to çuo jedan od onih, æto su bili zajedno za stolom, reçe mu: “Blagoslovljen je onaj, koji blaguje u kraljevstvu Boœjemu!” Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 9:5 Njihovi su oçevi, i od njih je Krist po tijelu, koji je nada sve Bog blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 14:22 Imaæ vjere? Imaj je sam za sebe pred Bogom! Blagoslovljen je, koji sam sebe ne sudi za ono, æto naåe za pravo! 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu,

1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, Otk 1:3 Blagoslovljen je onaj, koji çita, i onima, koji sluæaju rijeçi proroçanstva i drœe, æto je napisano u njemu, jer je vrijeme blizu! Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. Otk 22:7 I evo, dolazim brzo. Blagoslovljen je onaj, koji drœi rijeçi proroçanstva ove knjige!” BLAGOSLOVLJENA 5 Pst 12:3 Blagoslovit øu one, koji tebe blagoslivljaju, i proklet øu one, koji tebe proklinju; u tebi øe biti blagoslovljena sva plemena na zemlji.” Luk 1:28 Anåeo uniåe k njoj i reçe: “Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti meåu œenama.” Luk 1:42 Ona povika iza glasa: “Blagoslovljena si ti meåu œenama, i blagoslovljen je plod utrobe tvoje! Luk 1:45 Blagoslovljena je koja je vjerovala, da øe se ispuniti, æto joj je rekao Gospodin.” Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” BLAGOSLOVLJENE 4 Mat 13:16 A blagoslovljene su oçi vaæe, æto vide, i uæima vaæim, æto çuju! Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. Luk 23:29 Jer eto, doøi øe dani, kada øe se reci: ‘Blagoslovljene su nerotkinje, œene, koje ne rodiæe i ne dojiæe!’ Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. BLAGOSLOVLJENI 27 Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! Psl 84:4 Blagoslovljeni su oni, koji prebivaju u kuøi tvojoj, koji te slave bez prestanka! Psl 106:3 Blagoslovljeni su oni, koji su se tvrdo drœe pravde i tvore pravo svagda! Psl 119:1 Blagoslovljeni su oni, koji su çista œivota, koji idu po zakonu Gospodnjem. Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! Mat 5:3 “Blagoslovljeni su siromaæni u duhu! Njihovo je kraljevstvo nebesko. Mat 5:4 Blagoslovljeni su œalosni! Oni øe se utjeæiti. Mat 5:5 Blagoslovljeni su krotki! Oni øe posjedovati zemlju. Mat 5:6 Blagoslovljeni su, koji gladuju i œeåaju pravde! Oni øe se nasititi. Mat 5:8 Blagoslovljeni su koji su çista srca! Oni øe Boga gledati.

15 Mat 5:9 Blagoslovljeni su mirotvorci! Oni øe se zvati sinovi Boœji. Mat 5:11 Blagoslovljeni ste vi kad vas ljudi zbog mene grde i progone i za vama laœno sve zlo govore! Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, Luk 6:21 Blagoslovljeni ste, koji gladujete sada! Vi øete se nasititi Blagoslovljeni ste, koji plaçete sada! Vi øete se smijati! Luk 6:21 Blagoslovljeni ste, koji gladujete sada! Vi øete se nasititi Blagoslovljeni ste, koji plaçete sada! Vi øete se smijati! Iva 13:17 Kad ovo znate, bit øete Blagoslovljeni, ako to çinite. Iva 20:29 Reçe mu Isus: “Jer si me vidio, Toma, vjerovao si. Blagoslovljeni su, koji ne vidjeæe i vjerovaæe!” Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” Gal 3:9 Tako oni, koji su od vjere blagoslovljeni su vjernim Abrahamom. 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. 1Pe 3:14 Ali ako i trpite zbog pravde, Blagoslovljeni ste! Ne dajte se od njih zastraæiti niti uznemiriti. 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! BLAGOSLOVLJENO 4 Psl 72:19 I blagoslovljeno neka je slavno ime njegovo u vijeke! Sav svijet neka je pun slave njegove! Amen! Amen! Dan 2:20 Daniel se je molio: “Neka je blagoslovljeno ime Gospodnje odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moø. Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ Gal 4:15 Gdje je dakle vaæe Blagoslovljeno oduæevljenje? Jer vam svjedoçim, da biste bili kad bi moguøe bilo, izvadili oçi svoje i dali meni. BLAGOSLOVLJENOGA 1Ti 1:11 Po evanåelju slave Blagoslovljenoga Boga, koje je meni povjereno. BLAGOSLOVLJENOM

Luk 1:48 Pogledao je on u milosti na neznatnu sluœbenicu svoju. Gle, od sada øe me zvati Blagoslovljenom svi naraætaji. BLAGOSLOVLJENU Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, BLAGOSLOVOM 3 Psl 21:3 Izaæao si mu u susret obilnim blagoslovom; metnuo si mu na glavu krunu od zlata Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. BLAGOST 2 Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Flp 4:5 Blagost vaæa neka bude poznata svim ljudima! BLAGOSTANJA M.Iz 3:2 Jer ti one donose dug œivot, godine blagostanja i puno sreøe. BLAGOSTANJE 1 M.Iz 8:18 U mene se naåu bogatstvo i çast, i postojano dobro i trajno blagostanje. BLAGOSTI 2 Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu 1Ko 4:21 Æto hoøete, da doåem k vama sa æibom, ili s ljubavi i duhom blagosti? BLAGOVALI 2 Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” Mar 14:22 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade im ga i reçe: “Uzmite, ovo je tijelo moje.” BLAGOVATI 2 Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. BLAGUJE 1 Luk 14:15 Kad je to çuo jedan od onih, æto su bili zajedno za stolom, reçe mu: “Blagoslovljen je onaj, koji blaguje u kraljevstvu Boœjemu!” BLAŒE 1 Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. BLAŒI 1 Brj 12:3 A Mojsije bio je çovjek veoma blag, blaœi od svih ljudi na zemlji. BLATA Job 27:16 Ako i nagomila srebra kao praha i nakupi sebi haljina kao blata: Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. BLATNE 1 Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. BLATO 4 Job 30:19 On me je sruæio u blato, postao sam kao prah i pepeo.

Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve Iva 9:15 Opet ga dakle upitaæe farizeji, kako je progledao. A on im reçe: “Blato metnu mi na oçi, i oprah se, i vidim.” Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, BLATOM Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve BLEJE 1 Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, BLIŒE 4 Pst 18:23 I Abraham pristupi bliœe i reçe: “Zar øeæ zbilja i pravednoga pogubiti s bezboœnim? Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Mat 26:50 “Prijatelju, zaæto si doæao!” Sada stupiæe bliœe, metnuæe ruke na Isusa i uhvatiæe ga. Rim 13:11 I znajuøi ovo vrijeme, da je veø ças, te mi ustanemo od sna; jer je sad bliœe naæe spasenje, negoli kad vjerovasmo. BLIŒNJEGA7 Izl 20:16 Ne svjedoçi laœno protiv bliœnjega svojega! Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” L.Zk 19:13 Ne zakidaj i ne pljaçkaj bliœnjega svojega! Ne zadrœavaj kod sebe do sutra plaøe radnikove! L.Zk 19:18 Ne budi osvetljiv prema zemljacima svojim i ne nosi niæta za njima, nego ljubi bliœnjega svojega kao sebe samoga. Ja sam Gospod! Job 16:21 On pribavlja smrtniku pravo protiv Boga, çovjeku protiv bliœnjega svojemu. Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! M.Iz 25:17 Stavi nogu svoju samo rijetko kad u kuøu bliœnjega svojega, inaçe nasitit øe se tebe i zamrzit øe na te. Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! Mat 5:43 Çuli ste, da je bilo reçeno: Ljubi bliœnjega svojega i mrzi na neprijatelja svojega! Mat 19:19 Poætuj oca i majku, i ljubi bliœnjega svojega kao samog sebe!” Posluænost ljubav bliœnjega. Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne

16 œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” Gal 5:14 Jer se sav zakon izvræuje u jednoj rijeçi: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; Jak 4:12 Jedan je zakonodavac i sudac, koji moœe spasiti i upropastiti. A ti tko si, da bliœnjega sudiæ?! BLIŒNJEMU 8 Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! P.Zk 24:10 Ako dadneæ bliœnjemu svojemu æto u zajam, ne idi u kuøu njegovu, da mu uzmeæ zalog! Psl 15:3 Tko ne kleveøe jezikom svojim, tko ne çini zla bliœnjemu svojemu, tko ne nanosi sramote drugima, M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! Dje 7:27 A onaj, æto je çinio nepravdu bliœnjemu, odbi ga i reçe: “Tko je tebe postavio glavarom i sucem nad nama? Rim 13:10 Ljubav ne çini zla bliœnjemu. Ljubav je dakle izvræenje zakona. Rim 15:2 Svaki od nas neka ugaåa bliœnjemu, da napreduje u dobru. BLIŒNJI 1 Luk 10:29 A on se htjede opravdati i zapita Isusa: “A tko je moj bliœnji?” BLIŒNJIM Efe 4:25 Zato odbacite laœ i govorite istinu svaki sa svojim bliœnjim, jer smo udovi jedan drugome! BLIŒNJIMA M.Iz 14:21 Tko prezirno postupa s bliœnjima svojim, grijeæi; blagoslovljen je onaj, koji se smiluje siromahu! BLISTA Psl 96:6 Sjaj i veliçanstvo blista pred njim; slava i radost napunjaju svetiæte njegovo. BLISTAVIH 1 Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. BLIZINI 2 M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Jer 23:23 Jesam li ja Bog, koji samo vidi u blizini”, govori Gospod, “a ne i Bog u daljini? BLIZINU Luk 10:33 I neki Samarijanac na svom putu doåe u njegovu blizinu, i kad ga vidje, saœali mu se. BLJUTAVA Mar 9:50 Dobra je so. Ali ako so postane bljutava, çim øete je onda zaçiniti? Imajte so u sebi i drœite mir meåu sobom!” BLJUVANJE 1 Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje.

BLJUVOTINU 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” BLUD 4 Eze 23:17 I sinovi babilonski dolazili su k njoj na blud i okaljali je neçistoøom svojom, i ona se je okaljala s njima. Tada ih je bila sita. Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” BLUDA 4 Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. BLUDNICA M.Iz 23:27 Jer je bludnica duboka jama, tuåa œena tijesan studenac. Heb 11:31 Vjerom Rahaba bludnica ne pogiba s nevjernicima, jer je bila primila uhode s mirom. Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? BLUDNICAMA Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” BLUDNICE 4 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud

bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; BLUDNICI 2 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, Otk 22:15 Vani su psi, i vraçari i bludnici, i ubojice i idolopoklonici, i svaki, koji ljubi i çini laœ. BLUDNICIMA 4 1Ko 5:9 Pisao sam vam u poslanici, da se ne mijeæate s bludnicima; 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. BLUDNIÇINE 1 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! BLUDNIÇKA Hos 2:4 I neøu ætedjeti ni djece njezine; jer su djeca bludniçka; BLUDNICOM 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” BLUDNICU Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” BLUDNIK 3 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga! Heb 12:16 Da ne bude tko bludnik ili lakouman, kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao prvorodstvo svoje! BLUDNO 4 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” BLUDNOST 5 Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli,

17 ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. Efe 5:3 A bludnost i svaka neçistoøa i lakomstvo neka se ni ne spominje meåu vama, kao æto se pristoji svetima! Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, BLUDNOSTI 7 Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, 1Ko 5:1 Opøenito se çuje o bludnosti meåu vama, i to o takvoj bludnosti kakve nema ni meåu neznaboæcima, da naime neki ima œenu oçevu. 1Ko 5:1 Opøenito se çuje o bludnosti meåu vama, i to o takvoj bludnosti kakve nema ni meåu neznaboæcima, da naime neki ima œenu oçevu. 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 1Ko 7:2 Ali zbog bludnosti neka svaki ima svoju œenu, i svaka neka ima svojega muœa! 1So 4:3 Jer je ovo volja Boœja, svetost vaæa, da se çuvate od bludnosti, Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; BLUDOM 2 Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” BOAZ 1 Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. BODRIMO Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. BOG 480 Pst 1:1 U poçetku stvori Bog nebo i zemlju. Pst 1:3 Tada reçe Bog: “Neka bude svjetlost!” I postade svjetlost. Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro.

Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 2:16 A dade Gospod Bog çovjeku ovu zapovijed: “Sa svakoga drveta u vrtu smijeæ jesti; Pst 2:18 Tada reçe Gospod Bog: “Nije dobro çovjeku, da je sam. Naçinit øu mu pomoønicu, koja mu pristaje.” Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se

otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! Pst 3:21 A naçini Gospod Bog Adamu i œeni njegovoj haljine od koœe i obuøe ih u njih. Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Pst 6:22 I Noa izvede sve onako, kako mu je bio zapovjedio Bog. Potop. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” Pst 21:6 Tada reçe Sara: “Smijeh mi Bog pripravi, i svaki, koji çuje o tom, smijat øe se zbog mene.” Pst 22:1 Poslije ovih dogaåaja stavi Bog Abrahama na kuænju i reçe mu: “Abrahame!” On odgovori: “Evo me!” Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Pst 41:51 Prvoroåencu nadjenu Josip ime Manaseh; “jer Bog”, reçe, “dade da zaboravim svu nesreøu svoju i svu kuøu oca svojega.” Pst 45:5 Ali sad se niæta ne uznemirujte i ne korite sebe zato, æto me prodadoste ovamo; jer Bog me posla pred vama, da vas uzdrœi na œivotu! Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa

18 sobom kosti moje odavde!” Izl 2:25 Bog pogleda na sinove Izraelove, i Bog se zauze za njih. Izl 2:25 Bog pogleda na sinove Izraelove, i Bog se zauze za njih. Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Izl 3:14 Bog odgovori Mojsiju: “JA JESAM, KOJI JESAM.” (Znaçi, ‘JA POSTOJIM’) I nastavi: “Tako reci sinovima Izraelovim: ‘JA JESAM’, posla me k vama!” Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” Izl 7:1 A Gospod reçe Mojsiju: “Evo, uçinit øu da budeæ prema faraonu moøan kao Bog; a brat tvoj Aron bit øe govornik tvoj. Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Izl 20:2 Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji te je izveo iz zemlje egipatske, iz kuøe ropstva. Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! L.Zk 25:17 Nitko neka ne zakida drugoga, nego se bojte Boga svojega, jer ja sam Gospod, Bog vaæ! Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja

svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. P.Zk 4:7 Jer gdje je tako velik narod, kojemu je Bog tako blizu, kako je nama Gospod, Bog naæ, kad ga god zazovemo? P.Zk 4:7 Jer gdje je tako velik narod, kojemu je Bog tako blizu, kako je nama Gospod, Bog naæ, kad ga god zazovemo? P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 6:4 çuj, Izraele! Gospod je Bog naæ, Gospod jedini! P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. P.Zk 7:21 Ne plaæi se od njih, jer je u sredini tvojoj Gospod, Bog tvoj, moøni i straæni Bog! P.Zk 7:21 Ne plaæi se od njih, jer je u sredini tvojoj Gospod, Bog tvoj, moøni i straæni Bog! P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, mu, s dragovoljnim darovima, æto ih daruje ruka tvoja kolikogod moœe, kako te blagoslovi Gospod, Bog tvoj!

P.Zk 16:17 Svaki neka donese, æto moœe dati, kako te je blagoslovio Gospod, Bog tvoj! P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! P.Zk 18:9 Kad doåeæ u zemlju, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj, ne uçi se çiniti gnusobe onih naroda! P.Zk 18:15 Proroka iz sredine tvoje, izmeåu braøe tvoje, kao æto sam ja, podignut øe ti Gospod, Bog tvoj. Njega sluæajte! P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Sa 12:12 A kad vidjeste, da amonski kralj Nahaæ izaåe protiv vas, rekoste mi: “Ne, nego kralj neka vlada nad nama! A ipak je kralj vaæ Gospod, Bog vaæ. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju

19 ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. 1Ljt 16:36 Neka je hvaljen Gospod, Bog Izraelov! Odvijeka dovijeka!” I sav narod reçe: “Amen!”! “Hvala neka je Gospodu! 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu!

Job 11:5 Ali kad bi samo Bog progovorio i usta svoja otvorio protiv tebe, Job 19:22 Zaæto me progonite i vi kao Bog, i ne moœete da se nasitite mesa mojega! Job 20:29 To je usud od Boga çovjeku zlikovcu; to je baætina, koju mu je Bog ostavio. Job 22:13 A ti si mislio: Æto bi opazio Bog; moœe li suditi kroz oblake? Job 22:29 Kad se poåe nizbrdo, viknut øeæ: Gore! Poniznome pruœa Bog pomoø. Job 29:2 Ah, da bi ipak bilo s menom, kako je to joæ bilo prije mjeseci, u danima, kad me je ætitio Bog! Job 31:6 Neka me izmjeri na pravoj tezulji: Bog øe upoznati neduœnost moju! Job 33:14 Na jedan naçin govori Bog i na dva; ali se ne pazi na to. Job 34:12 Doista, Bog ne radi nepravedno, Svemoøni ne izvrøe pravde. Job 35:10 Ali se ne kaœe: Gdje je Bog, Stvoritelj naæ, koji nam daruje hvalospjeve u noøi, Job 35:13 Doista, Bog ne usliæi laœi i Svemoøni ne pogleda na nju. Job 36:5 Eto, Bog je silan, ali nikoga ne osuåuje, silan je snagom razuma. Job 36:26 Eto: Bog je veøi, nego æto mi shvaøamo; ne moœe se istraœiti broj godina njegovih. Job 37:5 Silan je Bog u buri; çini stvari velike mi to ne shvaøamo. Psl 5:4 Ti nijesi bog, kojemu se dopadaju zlodjela; u tebe nema mjesta bezboœnik. Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. Psl 18:32 Bog, koji me opasao snagom, uçinio mi put neopasnim. Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Psl 29:3 Çuj! Gospod nad valovima, Bog veliçanstva grmi; nad æirokim morem Gospod! Psl 33:12 Blagoslovljen je narod, kojemu je Bog Gospod! Narodu, æto ga je izabrao sebi za svojinu! Psl 37:17 Je øe se moø zlikovaca slomiti, a oslon je pravedniku Bog. Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita: “Gdje je Bog tvoj?” Psl 44:21 Zar ne bi to pronaæao Bog, koji pozna najtajnije misli srca? Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Psl 46:1 Bog nam je utoçiæte i zaætita pomoønik u nevoljama, koji se brzo nalazi. Psl 46:5 Bog prebiva u njem: ne moœe se pomaknuti; pomoø je njegova Bog, kad puca zora. Psl 46:5 Bog prebiva u njem: ne moœe se pomaknuti; pomoø je njegova Bog, kad puca zora. Psl 46:7 Gospod nad vojskama s nama je, utoçiæte je nama Bog Jakovljev! Psl 46:10 Prestanite i spoznajte, da sam ja Bog! Slavit øe me meåu narodima i

uzvisivati na zemlji. Psl 48:3 Bog se u palaçama njegovim objavio kao jaka tvråava. Psl 48:14 “Tako je Bog, Bog naæ zauvijek i vjeçno; on øe nas voditi do smrti.” Psl 48:14 “Tako je Bog, Bog naæ zauvijek i vjeçno; on øe nas voditi do smrti.” Psl 49:15 Ali duæu øe moju Bog otkupiti iz æaka svijeta mrtvih: on ne prima. Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. Psl 50:6 Oglasiæe nebesa sud njegov, da Bog vræi svoju sluœbu sudaçku. Psl 54:4 Ali gle, Bog je pomoønik moj, Svemoguøi je potpora œivotu mojemu. Psl 57:3 On neka mi poæalje pomoø s neba, jer mi se progonitelj moj ruga! Bog neka dadne svoju milost i vjernost! Psl 58:11 Tada øe ljudi reøi: “Eto, isplati se biti poboœan! Ima joæ Bog, koji sudi na zemlji!” Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! Psl 62:8 Ti narode, uzdaj se uvijek u njega! Izlijevajte pred njim srca svoja; utoçiæte je naæe Bog! Psl 62:11 Jedanput reçe Bog o tom, dvaput sam to çuo: “da je moø u tebe, Boœe, Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, Psl 68:1 Ustaje Bog; neprijatelji se njegovi rasipaju! Na pogled njegov bjeœe mrzitelji njegovi! Psl 68:5 Otac je siromasima i zaætitnik sirotama Bog u svetom stanu svojemu. Psl 68:20 Bog nam je Bog pomoønik; u Boga, Gospoda, ima joæ izlaza iz smrti. Psl 68:20 Bog nam je Bog pomoønik; u Boga, Gospoda, ima joæ izlaza iz smrti. Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 73:1 Kako je dobar Bog Izraelu, onima, koji su çista srca! Psl 73:26 Neka mi nestane tijela i srca, ostaje ipak Bog joæ branik srca mojega, baætina moja dovijeka! Psl 74:12 Bog je kralj moj od starine, on çini silna djela na zemlji. Psl 76:1 Objavio se Bog u Judeji; veliko je ime njegovo u Izraelu. Psl 77:13 Uzviæena je uprava tvoja, Boœe, koji je bog tako velik kao Bog naæ? Psl 77:13 Uzviæena je uprava tvoja, Boœe, koji je bog tako velik kao Bog naæ? Psl 77:14 Ti si Bog, koji çiniæ çudesa; ti si objavio moø svoju narodima. Psl 78:35 Onda bi pomiæljali, da je Bog branik njihov, da je Bog, Sveviænji, spasitelj njihov. Psl 78:35 Onda bi pomiæljali, da je Bog

20 branik njihov, da je Bog, Sveviænji, spasitelj njihov. Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! Psl 86:10 Jer si ti vekik i tvoriæ çudesa velika: jedini si ti Bog! Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. Psl 94:22 Ali je Gospod utoçiæte meni; Bog je moj tvrdo utoçiæte moje. Psl 95:7 Jer je on Bog naæ, a mi smo narod, æto ga on pase, ovce pasle njegove. I danas – o da biste ipak posluæali glas njegov! Psl 99:8 Gospode, Boœe naæ, ti si ih usliæio; ti si im bio Bog, koji opraæta, a i osvetnik za djela njihova. Psl 100:3 Spoznajte: Gospod, on je Bog, on nas je stvorio: zato smo mi njegovi, narod njegov, stado na paæi njegovoj! Psl 116:5 Milostiv je Gospod i pravedan; Bog je naæ milosrdan. Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika! Psl 118:28 Ti si Bog moj, tebe øu slaviti; ti si Bog moj, tebe øu diçiti. Psl 118:28 Ti si Bog moj, tebe øu slaviti; ti si Bog moj, tebe øu diçiti. Psl 144:15 Blagoslovljen je narod, kojemu je sve to dosuåeno! Blagoslovljen je narod, u kojega je Bog Gospod! Psl 146:10 Gospod je kralj dovijeka, Sione, Bog je tvoj kroz sve naraætaje! Aleluja! Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? Prp 7:29 Gle, to naåoh: iskrena je I Bog stvorio çovjeka; ali oni traœe mnoge spletke. Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!”

Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Iza 40:1 “Tjeæite, tjeæite narod moj”, tako govori Bog vaæ, Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 43:3 Jer ja, Gospod, tvoj sam Bog, Svetac Izraelov tvoj je spasitelj. Dao bih Egipat za te kao otkup, Etiopiju i Sebu mjesto tebe. Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga. Iza 45:15 Zaista, ti si Bog s tajnim osnovama, Bog Izraelov, spasitelj! Iza 45:15 Zaista, ti si Bog s tajnim osnovama, Bog Izraelov, spasitelj! Iza 45:22 Ovamo se k meni okrenite, dajte se spasiti, svi krajevi zemaljski, jer sam ja Bog, i drugi nitko. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi:

‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Jer 23:23 Jesam li ja Bog, koji samo vidi u blizini”, govori Gospod, “a ne i Bog u daljini? Jer 23:23 Jesam li ja Bog, koji samo vidi u blizini”, govori Gospod, “a ne i Bog u daljini? Jer 24:7 I dat øu im razbor, da me spoznaju, da sam ja Gospod. Oni øe biti narod moj, i ja øu biti Bog njihov, ako se obrate k meni svim srcem. Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Jer 30:2 Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Napiæi sebi u knjigu sve rijeçi, koje ti govorim! Jer 31:1 “U ono vrijeme”, govori Gospod, “ja øu biti Bog svima plemenima Izraelovim, i oni øe biti moj narod.” Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Hos 13:4 A ja, Gospod, jesam Bog tvoj od Egipta. Ne poznaæ Boga osim mene. Osim mene nema pomoønika. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu

21 svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Joe 2:27 Tada øete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaæ, a inaçe nitko. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 5:14 Traœite dobro a ne zlo, da œivite! Tada øe Gospod, Bog nad vojskama, biti i s vama, kako ste rekli. Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Zah 11:4 Ovako veli Gospod, Bog moj: “Pasi ovce koje su odreåene za klanje, Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mat 1:23 “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina, i dat øe mu se ime Emanuel”, to znaçi “Bog s nama”. Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem:

Bog moœe od kamenja ovoga podignuti djecu Abrahamu. Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.” Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” Mar 13:19 U one dane bit øe nevolja, I kakve nije bilo od poçetka svijeta, æto ga je Bog stvorio, do sada, niti øe je ikad biti. Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. Luk 1:68 “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izraelov! On pohodi narod svoj, pripravi mu otkup. Luk 1:69 Bog spasenja podiœe za nas u kuøi svojega sluge Davida: “ Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. Luk 12:20 Ali Bog mu reçe: “Luåaçe, joæ ove noøi potraœit øe duæu tvoju od tebe! Kojemu øe tada pripasti, æto si nakupio. Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? Iva 1:1 U poçetku bijaæe Rijeç, i Rijeç, bijaæe u Boga, i Bog bijaæe Rijeç. Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, Iva 3:2 Ovaj doåe noøu k njemu i reçe mu: “Uçitelju, znamo, da si ti uçitelj, koji je doæao od Boga, jer nitko ne moœe çudesa ovih çiniti, æto ih ti çiniæ, osim ako nije Bog s njim.” Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Iva 4:24 Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.”

Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 9:29 Mi znamo, da je Mojsiju govorio Bog, a za ovoga ne znamo, odakle je.” Iva 9:31 A znamo, da Bog ne sluæa grjeænika, nego ako tko poætuje Boga i çini volju njegovu, onoga usliæi. Iva 11:22 Ali i sad znam, da ætogod zaiæteæ od Boga, dat øe li Bog.” Iva 20:28 Tada mu reçe: “Gospodin moj i Bog moj!” Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 2:24 Ali ga Bog odrijeæio veze smrti, i njega je oœivio, jer je bilo nemoguøe, da ona njim vlada. Dje 2:32 Ovoga je Isusa oœivio Bog, çemu smo svi mi svjedoçi. Dje 2:39 Jer je za vas obeøanje i za djecu vaæu i za sve daljne, koje øe god dozvati Gospodin Bog naæ.” Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. Dje 3:15 Vi ubiste poçetnika œivota, kojega Bog oœivi od mrtvih, çemu smo mi svjedoçi. Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. Dje 10:34 A Petar otvorivæi usta svoja reçe: “Sad zaista razumijem, da Bog ne gleda, tko je tko. Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao

22 zabraniti Bogu?” Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Dje 13:37 A kojega je Bog uskrsnuo, nije vidio truhlosti. Dje 15:14 Simon reçe, kako je Bog uçinio prvi korak da iz neznaboœaca primi narod k imenu svojemu. Dje 17:30 Ne gledajuøi dakle Bog na vremena neznanja, sad navjeæøuje ljudima, da svi svuda çine pokajanje. Dje 19:11 I Bog je çinio ne mala çudesa po rukama Pavlovim, Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” Rim 1:2 Koje je Bog unaprijed obeøao preko proroka svojih u Svetim Pismima, Rim 1:24 I zato ih predade Bog u œeljama njihovih srdaca u neçistoøu, da sramote sami tjelesa svoja, Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. Rim 2:11 Jer Bog ne gleda, tko je tko. Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 3:6 Boœe saçuvaj! Kako bi inaçe mogao Bog suditi svijetu? Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 3:29 Ili je Bog samo za Œidove? Nije li i za neznaboæce Da, i za neznaboæce. Rim 3:30 Jer je samo jedan Bog, koji opravdava obrezane iz vjere i neobrezane po vjeri. Rim 5:8 A Bog pokazuje svoju ljubav k nama, æto Krist, kad smo bili joæ grjeænici, umrije za nas. Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:28 A znamo, da onima, koji ljube Boga, sve okreøe Bog na dobro, onima, koji su pozvani po odluci. Rim 8:31 Æto øemo dakle reøi na ovo? Ako je Bog za nas, tko øe na nas? Rim 8:33 Tko øe optuœiti izabrane Boœje? Bog je, koji ih opravdava. Rim 9:5 Njihovi su oçevi, i od njih je Krist po tijelu, koji je nada sve Bog blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju?

Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? Rim 11:21 Jer kad Bog nije roåenih grana saçuvao, da i tebe kako ne saçuva. Rim 11:29 Jer se Bog ne kaje za svoje darove i poziv. Rim 11:32 Jer je Bog zatvorio sve u nepokornost, da se smiluje svima. Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Rim 14:3 Koji jede, neka ne prezire onoga, koji ne jede, i koji ne jede, neka ne osuåuje onoga, koji jede, jer ga je Bog primio, Rim 15:5 A Bog strpljivosti i utjehe neka vam dadne, da sloœno mislite meåu sobom po Kristu Isusu, Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 1Ko 1:28 I æto je neplemenito pred svijetom i prezreno, izabra Bog, i ono, æto nije, da uniæti ono, æto jest, 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; 1Ko 2:10 A nama je Bog objavio Duhom svojim; jer Duh sve ispituje, i dubine Boœje. 1Ko 3:6 Ja posadih, Apolo zali, a Bog dade te uzraste. 1Ko 3:7 Tako niti je onaj æto, koji sadi, ni onaj, koji zalijeva, nego Bog koji daje te raste. 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji, upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 6:14 A Bog je i Gospodina uskrsnuo, i nas øe uskrsnuti silom svojom. 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka

se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, 1Ko 14:33 Jer Bog nije Bog nesloge, nego mira. Tako je u svima crkvama svetih. 1Ko 14:33 Jer Bog nije Bog nesloge, nego mira. Tako je u svima crkvama svetih. 1Ko 15:28 A kad mu bude sve pokoreno, tada øe se i sam Sin pokoriti onome, koji mu je sve pokorio, da bude Bog sve u svemu. 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. 2Ko 1:18 Ali je Bog vjeran, te rijeç na k vama nije zajedno da i ne. 2Ko 1:21 Bog je, koji nas utvråuje s vama za Krista, i pomaza nas, 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. 2Ko 5:5 A koji nas za to pripravlja, Bog je, koji nam dade zalog Duha. 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. 2Ko 9:8 A Bog moœe uçiniti, da je meåu vama izobilna, svaka milost, da u svemu svagda svega dovoljno imajuøi izobilujete za svako dobro djelo; 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge,

23 jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe, Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” Gal 3:18 Jer ako je baætina od zakona, onda nije od obeøanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obeøanjem. Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, Gal 4:6 A jer ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaæa, koji vapije: “Aba, Oçe!” Gal 6:7 Ne varajte se: “Bog se ne da ruœiti, jer æto çovjek posije, ono øe i poœeti. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Efe 2:4 Ali Bog, koji je bogat u milosråu, zbog velike ljubavi svoje, kojom nas je ljubio, Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. Efe 4:6 Jedan Bog i Otac sviju, koji je nad svima, i kroza sve, i u svima. Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! Flp 1:8 Jer Bog mi je svjedok, kako çeznem za svima vama najnjeœnijom ljubavlju Krista Isusa. Flp 2:9 A zato i Bog njega povisi i darova mu ime, koje je nad svako ime, Flp 2:13 Jer Bog je, koji çini u vama, da hoøete i izvræite, kako mu je ugodno. Flp 2:27 Jer, zaista, bio je blizu smrti, ali Bog mu se je smilovao, ne samo njemu, nego i meni, da mi ne doåe œalost na œalost. Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. Flp 3:15 Koji smo god dakle savræeni, mislimo ovo, i ako æto drukçije mislite, i ovo øe vam Bog otkriti. Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. Flp 4:19 A Bog moj ispunit øe svaku potrebu vaæu po bogatstvu svojemu, u slavi, u Kristu Isusu. Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. 1So 2:5 Jer nijesmo nikada govorili vama laskavim rijeçima, kao æto znate, niti pod izlikom lakomstva, Bog je svjedok; 1So 4:7 Jer Bog nas ne pozva na neçistoøu, nego na svetost.

1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su usnuli po Isusu, dovesti s njime. 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev, nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. 2So 2:11 I zato øe im Bog poslati silu zablude, da vjeruju laœi, 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, 1Ti 2:5 Jer je jedan Bog, i jedan posrednik Boga i ljudi, çovjek Krist Isus, 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. 2Ti 1:7 Jer nam Bog ne dade duha bojaœljivosti, nego jakosti i ljubavi i razboritosti. 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. Heb 3:4 Jer svaku kuøu gradi netko, a Bog je, koji je sve stvorio. Heb 4:4 Jer negdje reçe za sedmi dan ovako: “I poçinu Bog u sedmi dan od sviju djela svojih.” Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. Heb 6:13 Jer kad je Bog Abrahamu obeøao nemajuøi nikoga veøega, da se njim zakune, zakle se sam sobom, Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, Heb 9:20 Govoreøi: “Ovo je krv zavjeta, koji s vama naçini Bog.” Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori,

Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, Heb 11:10 Jer je iæçekivao grad na tvrdu temelju, kojemu je graditelj i tvorac Bog, Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se Bog njihov, jer im je pripravio grad. Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se Bog njihov, jer im je pripravio grad. Heb 11:19 Jer je mislio, da Bog moœe i od mrtvih uskrsnuti; zato ga i natrag dobi, da bude lika. Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? Heb 12:29 Jer je “Bog naæ oganj, koji spaljuje.” Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? Jak 2:19 Ti vjerujeæ, da je jedan Bog; dobro çiniæ; i åavli vjeruju, i dræøu. Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. 1Iv 1:5 I ovo je navjeætenje, koje smo çuli od njega i javljamo vama, da je Bog

24 svjetlost, i tame u njemu nema nikakve. 1Iv 3:20 Ako nas kori srce naæe, Bog je veøi od srca naæega. On zna sve. 1Iv 4:8 Koji ne ljubi, ne poznaje Boga, jer je Bog ljubav. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. 1Iv 4:11 Ljubljeni, ako nas je Bog tako ljubio, i mi moramo ljubiti jedan drugoga. 1Iv 4:12 Boga nije nikad nitko vidio. Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova savræena u nama. 1Iv 4:15 Tkogod prizna, da je Isus Sin Boœji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. 1Iv 5:11 I ovo je svjedoçanstva, da nam je Bog dao œivot vjeçni; i ovaj je œivot u Sinu njegovu. 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” Otk 21:7 Tko pobijedi, ovo øe baætiniti, i bit øu mu Bog, i on øe biti moj sin. Otk 21:22 I hrama ne vidjeh u njemu, jer je njegov hram Gospod Bog Svemoøni, i Janje. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati

svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. BOGA86 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Pst 14:19 I blagoslovi Abrama i reçe: “Blagoslovljen da si, Abrame, od Boga sveviænjega, Stvoritelja neba i zemlje! Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu. Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. L.Zk 25:17 Nitko neka ne zakida drugoga, nego se bojte Boga svojega, jer ja sam Gospod, Bog vaæ! Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” P.Zk 4:29 Odanle øeæ traœiti Gospoda, Boga svojega, pa øeæ ga i naøi, ako ga budeæ œudio svim srcem i svom duæom. P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 6:5 Ljubi Gospoda, Boga svojega, svim srcem, svom duæom i svom snagom svojom! P.Zk 6:13 Boj se Gospoda, Boga svojega! Sluœi mu i kuni se samo njegovim imenom! P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, P.Zk 11:27 Blagoslov, ako budete sluæali zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto

vam ih dajem danas. P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” P.Zk 32:12 Tako ga je vodio Gospod jedini, i nije bilo tuåega boga s njim. P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. P.Zk 32:18 A na Hridinu, koja ti œivot dade, nijesi viæe mislio, zaboravio si Boga, koji te u svijet stavi. P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci

25 i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Job 16:21 On pribavlja smrtniku pravo protiv Boga, çovjeku protiv bliœnjega svojemu. Job 19:26 Tada øe ova moja koœa opet biti oko mene, iz svojega vlastitog mesa gledat øu Boga. Job 20:29 To je usud od Boga çovjeku zlikovcu; to je baætina, koju mu je Bog ostavio. Psl 3:2 Mnogi, koji kaœu o meni: “Nema mu viæe spasenja kod Boga!” Psl 8:5 Pa ipak, namjestio si ga samo malo ispod Boga, okrunio si ga slavom i çaæøu, Psl 9:17 U carstvo mrtvih neka idu bezboœnici, svi narodi, koji zaboravljaju Boga! Psl 10:4 Drsko misli bezboœnik: “On ne vidi!” “Nema Boga”; tako je stalno miæljenje njegovo. Psl 10:13 Zaæto smije bezboœnik huliti na Boga i misliti u srcu: “Ti to ne vidiæ?” Psl 14:1 Luåaci misle u sebi: “Nema Boga.” Pokvarena su djela njihova odurno; nema ga, koji je çinio dobro. Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, Psl 16:7 Blagoslivljam Boga, koji me je svjetovao prijateljski; na to me opominje i noøu srce moje. Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. Psl 24:5 Taj øe primiti blagoslov od Gospoda i pravednu plaøu od Boga, pomoønika svojega. Psl 37:31 Zakon je Boga njegova njemu u srcu; koraci njegovi neøe se spotaknuti nikada. Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. Psl 42:5 Zaæto si œalosna, duæo moja, æto uzdiæeæ u meni? Çekaj Boga, jer ga joæ

slavim, mojega spasitelja i Boga. Psl 42:5 Zaæto si œalosna, duæo moja, æto uzdiæeæ u meni? Çekaj Boga, jer ga joæ slavim, mojega spasitelja i Boga. Psl 44:20 Kad bismo zaboravili ime Boga svojega, ruke svoje podizali k bogu tuåemu, Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori svojoj! Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. Psl 68:20 Bog nam je Bog pomoønik; u Boga, Gospoda, ima joæ izlaza iz smrti. Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. Psl 78:7 Da bi i oni stavljali u Boga ufanje svoje, i da ne bi zaboravili djela Boœjih, i da bi posluæni bili zapovijedima njegovim, Psl 78:18 I kuæali su Boga u srcu svojemu iætuøi jela za poœudu svoju. Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! Psl 92:13 Koji su zasaåeni u kuøi Gospodnjoj, zelene se u dvorima Boga naæega: Psl 104:21 Laviçi viçu za plijenom i traœe od Boga hrane sebi. Psl 106:21 Zaboraviæe spasitelja Boga svojega, koji uçini sjajna djela u Egiptu, Psl 119:115 Odstupite od mene, zloçinci, jer hoøu da drœim zapovijedi Boga svojega. Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Psl 136:26 Hvalite Boga nebeskoga; jer vjeçno traje milosråe njegovo! M.Iz 2:17 Koja ostavlja prijatelja mladosti svoje i zaboravlja zavjet Boga svojega. M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 7:11 “Izmoli sebi znak od Gospoda, Boga svojega, u dubini dolje, ili gore u visini! Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Iza 40:8 Trava se osuæi, cvijet uvene, ali rijeç Boga naæega ostaje dovijeka.” Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga.

Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga. Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. Iza 48:2 ni se imenuju po svetom gradu i oslanjaju se na Boga Izraelova, kojemu je ime Gospod nad vojskama. Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed,

26 da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Dan 9:9 Ali je u Gospoda, Boga naæega, milosråe i oproætenje za to, æto smo se odmetnuli od njega; Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Hos 12:6 “Tako se imaæ i ti vratiti k Bogu svojemu. Çini ljubav i pravicu! Uzdaj se vazda u Boga svojega!” Hos 13:4 A ja, Gospod, jesam Bog tvoj od Egipta. Ne poznaæ Boga osim mene. Osim mene nema pomoønika. Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega? Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Mih 4:5 Jer svi narodi hode svaki u ime boga svojega; pa øemo i mi hoditi u ime Gospoda, Boga svojega, u vijek i dovijeka. Mih 4:5 Jer svi narodi hode svaki u ime boga svojega; pa øemo i mi hoditi u ime Gospoda, Boga svojega, u vijek i dovijeka. Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. Mat 4:7 Isus mu reçe: “Stoji i pisano: “Ne kuæaj Gospodina, Boga svojega!” Mat 5:8 Blagoslovljeni su koji su çista srca! Oni øe Boga gledati. Mat 9:3 Tada su neki od knjiœevnika pomislili u sebi: “Ovaj huli na Boga!” Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. Mat 16:16 Simon Petar odgovori: “Ti si Krist, Sin Boga œivoga. Mat 22:37 On mu odgovori: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem

svojim, svom duæom svojom i svom misli svojom! Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. Mat 27:43 On se je uzdao u Boga; neka ga sad izbavi, ako mu je po volji, jer je govorio: “Ja sam Si Boœji.” Mar 2:7 “Kako moœe ovaj tako govoriti? Huli na Boga. Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Mar 2:7 “Kako moœe ovaj tako govoriti? Huli na Boga. Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 1:37 Jer u Boga nije nemoguøa nijedna stvar.” Luk 1:78 Po dubokom milosråu Boga naæega. Pohodio nas je istok s visine, Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Luk 2:28 Tada ga on primi na ruke svoje, uze slaviti Boga i reçe: Luk 2:38 I ona je doæla u isto vrijeme, slavila je Boga i govorila za njega svima, koji su çekali otkup Jerusalema. Luk 2:52 I Isus je napredovao u mudrosti, u dobi i u milosti kod Boga i kod ljudi. Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 5:26 Svi su bili obuzeti udivljenjem i hvalili su Boga. Puni straha rekoæe: “Danas smo vidjeli çudo.” Luk 12:6 Ne kupuje li se pet vrabaca za deset novçiøa? A ipak ni jedan od njih nije zaboravljen kod Boga. Luk 12:21 Tako biva onome, koji sebi zgrøe blago, mjesto da bude bogat u Boga.” Luk 18:2 Recite im: “U jednom gradu bio je jedan sudac, koji se nije bojao Boga i nije mario za ljude. Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? Luk 24:53 Tada se s velikom radoæøu vratiæe u Jerusalem. Bili su uvijek u hramu i slavili su Boga. Amen. Iva 1:1 U poçetku bijaæe Rijeç, i Rijeç, bijaæe u Boga, i Bog bijaæe Rijeç. Iva 1:6 Poslan je bio çovjek od Boga, kojemu bijaæe ime Ivan. Iva 1:13 Koji nijesu roåeni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muœevlje, nego od Boga. Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, Iva 3:2 Ovaj doåe noøu k njemu i reçe mu: “Uçitelju, znamo, da si ti uçitelj, koji je doæao od Boga, jer nitko ne moœe çudesa ovih çiniti, æto ih ti çiniæ, osim ako nije Bog s njim.”

Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. Iva 6:46 Ne kao da bi tko vidio Oca. Samo koji je od Boga, vidio je Oca. Iva 7:17 Ako tko hoøe çiniti njegovu volju, poznat øe, je li ova nauka od Boga, ili ja sam od sebe govorim. Iva 8:41 Vi çinite djela oca svojega.” Tada mu rekoæe: “Mi nijesmo roåeni od preljuboçinstva, jednoga oca imamo, Boga.” Iva 8:47 Tko je od Boga, rijeçi Boœje sluæa. Zato vi ne sluæate, jer nijeste od Boga.” Iva 8:47 Tko je od Boga, rijeçi Boœje sluæa. Zato vi ne sluæate, jer nijeste od Boga.” Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. Iva 9:31 A znamo, da Bog ne sluæa grjeænika, nego ako tko poætuje Boga i çini volju njegovu, onoga usliæi. Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ Iva 11:22 Ali i sad znam, da ætogod zaiæteæ od Boga, dat øe li Bog.” Iva 12:43 Çast kod ljudi vrijedila im je viæe, negoli çast kod Boga. Iva 14:1 “Neka se ne plaæi srce vaæe! Vjerujte u Boga, i u mene vjerujte! Iva 16:30 Sad znamo, da sve znaæ, i ne treba ti, da te tko pita. Zato vjerujemo, da si izaæao od Boga.” Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Iva 21:19 A ovim rijeçima htjede oznaçiti, kakvom øe smrti proslaviti Boga. Nato mu reçe: “Hajde za mnom!” Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima. Dje 13:16 Tada ustade Pavao i mahnuvæi rukom reçe: “Ljudi Izraelci i koji se bojite Boga, çujte. Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga spasenja. Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” Dje 17:27 Da traœe Boga, ne bi li ga kako napipali i naæli, premda nije daleko ni od

27 jednoga od nas. Dje 24:15 Ja imam nadu u Boga, koju i oni sami oçekuju, da øe biti uskrsnuøe pravednih i nepravednih. Dje 26:29 A Pavao reçe: “Œelim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji sluæaju, postali danas takvi, kao i ja æto sam, osim ovih okova.” Dje 27:23 Jet ove noøi stade preda me anåeo Boga, çiji jesam i kojemu sluœim, Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. Rim 2:23 Hvali; se zakonom, a sramotiæ Boga prijestupom zakona, Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. Rim 3:11 Nema razumna; nema ga koji traœi Boga. Rim 8:28 A znamo, da onima, koji ljube Boga, sve okreøe Bog na dobro, onima, koji su pozvani po odluci. Rim 9:14 æto øemo dakle reøi: “Zar je nepravda u Boga? Boœe saçuvaj. Rim 9:16 Tako dakle niti stoji do onoga, koji hoøe, niti do onoga, koji trçi, nego do Boga, koji se smiluje. Rim 10:2 Jer im svjedoçim, da imaju i revnost za Boga, ali ne po pravom po razumijevanju. Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega. 1Ko 6:19 Ili ne znate, da je tijelo vaæe hram Duha Svetoga, koji je u vama, kojega imate od Boga, i ni jeste svoji? 1Ko 6:20 Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u tijelu svojemu! 1Ko 7:7 Jer bih htio, da svi ljudi budu kao i ja; ali svaki ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, a onaj onako. 1Ko 8:6 Ali mi imamo jednoga Boga Oca, od kojega je sve, i mi za njega, i jednoga Gospodina Isusa Krista, po kojemu je sve, i mi po njemu.

1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. 1Ko 15:34 Otrijeznite se kako treba, i ne grijeæite, jer neki ne znadu za Boga; na sramotu vam kaœem. 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. 2Ko 3:5 Ne da smo sposobni od sebe pomisliti æto kao od sebe, nego je naæa sposobnost od Boga, 2Ko 4:7 Ali ovo blago imamo u zemljanim posudama, da obilje sile bude od Boga, a ne od nas. 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po volji Boga i Oca na Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga! Flp 1:28 I ni u çemu da se ne plaæite od protivnika; jer je to za njih znak propasti, a za vas spasenja, i to od Boga; Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. Flp 3:9 I da se naåem u njemu, nemajuøi svoje pravde, koja je od zakona, nego onu, koja je po vjeri u Krista, pravdu, koja je od Boga po vjeri, Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. Kol 1:15 Koji je slika Boga nevidljivoga, prvoroåeni prije svakoga stvorenja; Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s

desne strane Boga! 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 1Ti 1:11 Po evanåelju slave Blagoslovljenoga Boga, koje je meni povjereno. 1Ti 2:5 Jer je jedan Bog, i jedan posrednik Boga i ljudi, çovjek Krist Isus, 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, Tit 3:4 A kad se pokaza dobrota i çovjekoljublje Boga, Spasitelja naæega, Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga; Heb 5:4 I nitko sam sebi ne prisvaja çasti, nego koji je pozvan od Boga, kao i Aron. Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; Heb 10:31 Straæno je upasti u ruke Boga œivoga. Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. Jak 1:5 Ako li kojemu od vas nedostaje mudrosti, neka iæte u Boga, koji daje svima obilato, i ne kori, i dat øe mu se. Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini!

28 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen, 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. 1Pe 2:17 Sve poætujte, braøu ljubite, Boga se bojte, kralja ætujte! 1Pe 3:5 Jer su se tako kitile nekada i svete œene, koje su se uzdale u Boga i pokoravale se svojim muœevima. 1Pe 4:16 Ako li kao kræøanin, neka se ne stidi, nego neka slavi Boga u ovom imenu! 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:2 Milost vam i mir u obilju poznavanjem Boga i Isusa, Gospodina naæega! 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” 1Iv 3:9 Svaki, koji je roåen od Boga, ne çini grijeha, jer njegovo sjeme ostaje u njemu, i ne moœe grijeæiti, jer je roåen od Boga. 1Iv 3:9 Svaki, koji je roåen od Boga, ne çini grijeha, jer njegovo sjeme ostaje u njemu, i ne moœe grijeæiti, jer je roåen od Boga. 1Iv 3:21 Ljubljeni, ako nas srce ne kori, imamo pouzdanje u Boga, 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 1Iv 4:3 I svaki duh, koji ne priznaje Isusa, nije od Boga; i ovaj je antikristov, za kojega ste çuli da dolazi, i sad je veø u svijetu. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:8 Koji ne ljubi, ne poznaje Boga, jer je Bog ljubav. 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. 1Iv 4:12 Boga nije nikad nitko vidio. Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova savræena u nama. 1Iv 4:19 Mi dakle ljubimo Boga, jer nas je on najprije ljubio.

1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? 1Iv 4:21 I ovu zapovijed imamo od njega: “Tko ljubi Boga, neka ljubi i brata svojega! 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. 1Iv 5:19 Znamo, da smo od Boga, a sav svijet leœi u zlu, 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen

kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, BOGAT 21 Pst 13:2 A bio je Abram vrlo bogat stokom, srebrom i zlatom. Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Psl 44:12 Prodao si narod svoju bescjenje i nijesi postao bogat utrækom njihovim. Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. Psl 103:8 Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv i bogat ljubavlju. Psl 119:162 Radujem se rijeçima tvojim kao onaj, koji zadobije bogat plijen. Psl 130:7 Izraele, çekaj Gospoda, jer je u Gospoda milosråe; u njega je bogat otkup. Psl 147:5 Gospod je naæ tako velik i u l moøi tako bogat; mudrost njegova Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Eze 22:5 Koji su blizu tebe i koji su daleko od tebe, podsmijevat øe ti se, tebi, çiji je glas okaljan, koji si bogat pometnjom. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Luk 12:21 Tako biva onome, koji sebi zgrøe blago, mjesto da bude bogat u Boga.” Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. Luk 18:23 Na ove rijeçi veoma se on raœalosti; jer je bio vrlo bogat. Rim 10:12 Jer nema razlike meåu Œidovom i Grkom; jer je isti Gospodin sviju, bogat za sve, koji ga zazivaju. 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. Efe 2:4 Ali Bog, koji je bogat u milosråu, zbog velike ljubavi svoje, kojom nas je ljubio, Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. BOGATA Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u

29 suhu zemlju, Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, BOGATAÆ 5 Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot svoj. Mat 19:23 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Zaista, kaœem vam: “Bogataæ øe teæko uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. BOGATAÆEVA Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. BOGATAÆI 1 Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? BOGATAÆU Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” BOGATE 2 Luk 1:53 Gladne napuni dobara, bogate otpusti prazne. Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? BOGATI 9 M.Iz 22:2 Bogati i siromaæni œivu jedni uz druge; Gospod ih je sve stvorio. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. Luk 6:24 Ali teæko vama, bogati, Vi veø imate utjehu svoju. Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. Jak 1:10 A bogati svojom niskoøom; jer øe proøi kao cvijet trave. Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. Jak 2:6 A vi osramotiste siromaha. Nijesu li bogati, koji vas tlaçe d vuku vas na sudove? BOGATIH 1 Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. BOGATIJI 1 M.Iz 11:24 Jedan dijeli obilno i sve je

bogatiji; drugi ækrtari previæe i sve je siromaæniji. BOGATIM Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; BOGATIMA Mar 10:23 Isus pogleda naokolo i reçe uçenicima svojim: “Kako je teæko bogatima uøi u kraljevstvo Boœje!” 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; BOGATO Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, BOGATOGA M.Iz 18:11 Posjed bogatoga njemu je jaka tvråava i kao visok zid po miæljenju njegovu. Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. BOGATOMU M.Iz 10:15 Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao i njihovo siromaætvo. BOGATSTVA 7 Psl 112:9 On dijeli obilno, daje siromasima; pravda njegova ostaje uvijek; zbog bogatstva njegova uzvisuje se moø njegova. M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! BOGATSTVO 2 1Kr 3:13 Ali dat øu ti i to, æto nijesi iskao, i bogatstvo i slavu, tako da tebi jednaka ne bude meåu kraljevima, dok si œiv. M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. M.Iz 8:18 U mene se naåu bogatstvo i çast, i postojano dobro i trajno blagostanje. M.Iz 11:4 Bogatstvo ne koristi niæta u dan srdœbe, a pravednost izbavlja od smrti M.Iz 14:24 Kruna je mudrih bogatstvo njihovo, a ludost luåaka ostaje ludost. M.Iz 19:4 Bogatstvo pribavlja uvijek viæe prijatelja, a siromaha ostavlja prijatelj njegov. M.Iz 22:1 Dobro ime bolje je nego veliko,

bogatstvo; omiljelost viæe vrijedi nego srebro i zlato. M.Iz 27:24 Jer bogatstvo ne traje dovijeka; i baætini li se kruna kroz sve naraætaje? Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu, Jak 5:2 Bogatstvo vaæe istrunu, i haljine vaæe pojedoæe moljci. Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” BOGATSTVOM 4 Psl 49:6 Oni se oslanjaju na svoj posjed i hvale se velikim bogatstvom svojim. M.Iz 28:22 Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomiælja, da oskudica dolazi na njega. Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! BOGATSTVU 5 M.Iz 13:8 U bogatstvu njegovu otkup je za œivot njegov, a siromah ne treba sluæati prijetnju. Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a

30 drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Efe 1:7 U kojemu imamo otkupljenje krvlju njegovom, oproætenje grijeha po bogatstvu milosti njegove, Efe 3:16 Da vam dadne po bogatstvu slave svoje, da se silom utvrdite po Duhu njegovu u nutarnjem çovjeku, Flp 4:19 A Bog moj ispunit øe svaku potrebu vaæu po bogatstvu svojemu, u slavi, u Kristu Isusu. BOGATU P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. BOGOÆTOVLJE 1 Rim 9:4 Oni su Izraelci, imaju posinjenje i slavu, i zavjete i zakonodavstvo, i bogoætovlje i obeøanja; BOGOBOJAZNA Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. BOGOM 56 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. Pst 6:11 Tada je bila zemlja pokvarena pred Bogom i puna zloçina. Pst 32:28 A onaj mu reçe: “Od sada se neøeæ viæe zvati Jakov, nego Izrael; jer si se borio s Bogom i s ljudima i nadjaçao si.” L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. P.Zk 18:13 A ti budi bezprijekoran pred Gospodom, Bogom svojim! 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. Psl 44:8 Zato øemo se mi uvijek Bogom hvaliti; ime øemo tvoje slaviti dovijeka. Psl 60:12 S Bogom izvojujemo pobjedu; on øe pogaziti neprijatelje naæe. Psl 68:3 A pravednici se vesele i raduju pred Bogom i kliçu od radosti. Psl 84:7 Od zaselka putuju dalje do zaselka, dok se ne pojave pred Bogom na Sionu.

Iza 59:2 Ne, zlodjela vaæa rastavljaju vas s Bogom vaæim, grijehi vaæi zaklonili su lice njegovo od vas, da ne çuje. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Mat 16:23 A on se okrenu i reçe Petru: “Idi od mene, sotono! Ti si mi na smetnju. Ne drœiæ s Bogom, nego s ljudima.” Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Luk 6:12 U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noø provede s Bogom u molitvi. Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Dje 8:21 Nema tebi dijela ni zajednice u ovoj stvari, jer srce tvoje nije pravo pred Bogom. Dje 24:16 Zato se ja trudim, da imam çistu savjest svagda pred Bogom i pred ljudima, Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni proglasiti pravedni, koji vræe zakon. Rim 2:17 Ti se zoveæ Œidov, oslanjaæ se na zakon, hvaliæ se Bogom, Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Rim 5:1 Opravdani dakle vjerom imamo mir s Bogom po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo; nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; Rim 14:22 Imaæ vjere? Imaj je sam za sebe pred Bogom! Blagoslovljen je, koji sam sebe ne sudi za ono, æto naåe za pravo! 1Ko 1:29 Da se ne hvali ni jedan çovjek pred Bogom. 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata mudre u njihovu lukavstvu.” 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! 2Ko 12:19 Mislite li opet, da se mi pred vama branimo 9 Pred Bogom u Kristu mi

govorimo. A sve je, ljubljeni, za vaæ napredak. Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo na njemu, 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 3:9 Jer kakvu zahvalu moœemo uzvratiti Bogu za vas, za svu radost, kojom se radujemo zbog vas pred Bogom svojim? 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. 1Ti 2:3 Jer ovo je dobro i ugodno pred Spasiteljem naæim Bogom, 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. Otk 3:2 Budi budan i utvråuj ostalo, æto hoøe da umre; jer ne naåoh tvojih djela savræenih pred Bogom svojim. Otk 8:2 I vidjeh sedam anåela, koji stajahu pred Bogom, i dade im se sedam truba Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! BOGOMOLJU Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim

31 gospodarima. BOGOMRSCI 1 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, BOGOVA 7 Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! Izl 20:3 Neimaj drugih bogova uz mene! 1Ljt 16:25 Jer je velik Gospod i veoma dostojan hvale, strahovit iznad svih bogova. Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. 1Ko 8:5 Jer ako bih i bilo takozvanih bogova, ili na nebu ili na zemlji, – kao æto ima mnogo bogova i mnogo gospoda, – 1Ko 8:5 Jer ako bih i bilo takozvanih bogova, ili na nebu ili na zemlji, – kao æto ima mnogo bogova i mnogo gospoda, – BOGOVE 5 Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. BOGOVI 5 P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. 1Ljt 16:26 Jer su svi bogovi u naroda idoli, a Gospod je stvorio nebesa, Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. BOGOVIMA 7 Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove.

P.Zk 32:16 I razdraœiæe ga do ljubomore tuåim bogovima, gadovima razgnjeviæe ga. P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. 1Sa 17:43 Filistejin doviknu Davidu: “Zar sam pseto, da ideæ na me sa ætapom?” I prokle Filistejin Davida bogovima svojim. Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Iva 10:35 Ako one nazva bogovima, na koje doåe rijeç Boœja, a Pismo se ne moœe dokinuti. BOGU73 Pst 35:3 Onda øemo se dignuti i poøi gore u Betel; tamo øu naçiniti œrtvenik Bogu, koji me je usliæio u vrijeme nevolje moje i bio sa mnom na putu, kojim sam iæao,” Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 10:14 Eto, Gospodu, Bogu tvojemu, pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, æto je na njoj. P.Zk 16:10 Tada svetkuj blagdan tjedana u çast Gospodu, Bogu svoje P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. 1Sa 23:16 Podiœe se Saulov sin Jonatan, ode k Davidu u æumu i ohrabri ga u Bogu 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Job 21:14 A Bogu su ipak rekli: Idi od nas, neøemo da iæta znamo za putove tvoje. Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv,

daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Psl 44:20 Kad bismo zaboravili ime Boga svojega, ruke svoje podizali k bogu tuåemu, Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje! Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. Psl 62:5 Samo u Bogu poçiva tiho duæa moja; jer mi od njega dolazi nada Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. Psl 66:3 Recite Bogu ovako: Kako su straæna djela tvoja! Zbog velike moøi tvoje moraju ti se prikloniti sami neprijatelji tvoji. Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. Psl 89:7 Bogu, koji je strahovit u vijeøu svetih, silno uzviæen iznad sviju oko njega. Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! Prp 12:7 I prah se vrati u zemlju, onako, kako je bio, i duh se vrati k Bogu, koji ga je dao – : Iza 10:21 Obratit øe se ostatak, ostatak Jakovljev, k Bogu jakome. Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Pad babilonskih idola. Spasenje je Izraelovo u Bogu, koji mu je vjeran. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene,

32 drvene i kamene, ko Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Hos 5:4 Djela njihova se daju da se vrate k Bogu svojemu, jer duh idolopoklonstva vlada u njima, i oni neøe da æto znaju o Gospodu. Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. Hos 12:6 “Tako se imaæ i ti vratiti k Bogu svojemu. Çini ljubav i pravicu! Uzdaj se vazda u Boga svojega!” Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Amo 4:12 “Zato øu ti sad, Izraele, tako uçiniti zato, jer øu ti tako uçiniti, popravi se, Izraele, da izaåeæ u susret Bogu svojemu!” Jon 2:2 I Jona se pomoli u utrobi ribe Gospodu, Bogu svojemu, Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Mal 3:18 Tada øete opet vidjeti razliku izmeåu pravednika i bezboœnika, izmeåu onoga, koji sluœi Bogu, i onoga, koji mu ne sluœi. Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Mat 19:26 A Isus ih pogleda i reçe Im: “Ljudima je to nemoguøe, a Bogu je sve moguøe.” Mat 22:21 Odgovoriæe mu: “Carev.” Tada im reçe: “Dajte dakle caru carevo i Bogu Boœje! Luk 1:47 I duh se moj raduje u Bogu, Spasitelju mojemu. Luk 2:14 “Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.” Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Iva 3:21 A tko çini istinu, dolazi k svijetlu, da se vide djela njegova, jer su u Bogu uçinjena.” Iva 4:20 Oci su se naæi klanjali Bogu tamo na gori, a vi kaœete, da je u Jerusalemu mjesto, gdje se mora klanjati Bogu.” Iva 4:20 Oci su se naæi klanjali Bogu tamo na gori, a vi kaœete, da je u Jerusalemu mjesto, gdje se mora klanjati Bogu.” Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim

se gradio jednak Bogu. Iva 9:24 Tada dozvaæe opet çovjeka, koji je bio slijep, i rekoæe mu: “Podaj Bogu slavu! Mi znamo, da je ovaj çovjek grjeænik.” Iva 16:2 Izgonit øe vas iz sinagoga. A dolazi vrijeme, kad øe svaki, koji vas ubije, misliti, da Bogu çini sluœbu. Dje 5:29 A Petar i apostoli odgovoriæe: “Veøma se treba Bogu pokoravati negoli ljudima. Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; Rim 4:3 Jer æto kaœe pismo? Vjerova Abraham Bogu, i uraçuna mu se u pravdu.” Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, Rim 5:11 A ne samo to, nego se hvalimo u Bogu po Gospodinu svojemu Isusu Kristu, po kojemu sad primismo pomirenje. Rim 6:10 Jer æto umrije, grijehu umrije jedanput, a æto œivi, Bogu œivi. Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete

drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Rim 8:7 Jer mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boœjemu, a niti moœe. Rim 8:8 A koji su u tijelu, ne mogu ugoditi Bogu. Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Rim 10:1 Braøo, œelja je mojega srca i molitva Bogu za spasenje njihovo. Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? Rim 11:30 Jer kao æto ste i vi nekada bili nepokorni Bogu, a sad ste postigli milosråe zbog njihove nepokornosti. Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:12 Tako øe dakle svaki od nas dati Bogu raçun za sebe. Rim 14:18 Jer tko u ovome sluœi Kristu, ugodan je Bogu i mio ljudima. Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Ko 1:14 Hvala Bogu, æto nikoga od vas nijesam krstio, osim Krispa i Gaja, 1Ko 2:11 Jer tko od ljudi zna, æto je u çovjeku, osim duha çovjeçjega koji je u njemu? Tako i u Bogu æto je, nitko ne zna, osim Duha Boœjega. 1Ko 8:8 A jelo nas ne preporuçuje Bogu, jer niti æto gubimo, ako ne jedemo, niti æto dobijemo, ako jedemo, 1Ko 10:5 Ali veøina od njih nije bila po volji Bogu, jer su bili pobijeni u pustinji, 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. 1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. 1Ko 15:57 A Bogu hvala, koji nam dade pobjedu po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. 2Ko 1:20 Jer koliko je obeøanja Boœjih, naælo je u njemu svoj da, i u njemu je Amen Bogu na slavu po nama. 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. 2Ko 2:15 Jer smo mi Kristov ugodan miris Bogu i meåu onima, koji se spasavaju, i meåu onima, koji ginu. 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a nadam se, da smo i u vaæim savjestima poznati. 2Ko 7:9 Sad se radujem, ne æto ste bili œalosni, nego æto se oœalostiste na

33 pokajanje; jer se oœalostiste po Bogu, da od nas ni u çemu ne ætetujete. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. 2Ko 9:15 Hvala Bogu na njegovu neiskazanom daru! 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, 2Ko 13:7 A molimo se Bogu, da vi ne çinite nikakva zla, ne da se mi prokuæani pokaœemo, nego da vi dobro çinite, a mi da smo kao neprokuæani. Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam pribijen na kriœ. Gal 3:6 Kao æto Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu. Gal 4:7 Tako viæe nijesi rob, nego sin; a ako si sin i baætinik po Bogu. Efe 3:9 I da otkrijem svima, kako se je ostvarila tajna od vjekova skrivena u Bogu, koji je sve stvorio; Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Efe 5:20 Zahvaljujuøi svagda za sve u ime Gospodina naæega Isusa Krista Bogu i Ocu! Flp 2:6 Koji kad je bio u obliçju Boœjemu, nije drœao za otimaçinu, da bude jednak Bogu, Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! Flp 4:20 A Bogu i Ocu naæemu slava u vijeke vijeka! Amen. Kol 1:12 Zahvaljujuøi Bogu Ocu, koji nas çini sposobnima, da budemo subaætinici svetih u svijetlu; Kol 1:19 Jer se je dopalo Bogu, da u njemu stanuje sva punina, Kol 3:3 Jer umrijeste, i vaæ je œivot skriven s Kristom u Bogu. Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. Kol 3:17 I sve ætogod çinite rijeçju ili djelom, sve çinite u ime Gospodina Isusa Krista, zahvaljuj uøi Bogu Ocu po njemu. 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu,

1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, 1So 3:9 Jer kakvu zahvalu moœemo uzvratiti Bogu za vas, za svu radost, kojom se radujemo zbog vas pred Bogom svojim? 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, Heb 7:19 Jer zakon nije niæta usavræio, ali je uveo bolju nadu, po kojoj se pribliœujemo k Bogu. Heb 7:25 Zato i moœe uvijek spasiti one, koji po njemu dolaze k Bogu, kad svagda œivi, da ih zagovara. Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! Heb 13:15 Po njemu dakle prinosimo svagda Bogu œrtvu zahvalnu, to jest, plod usana, koje priznaju ime njegovo! Heb 13:16 A dobro çiniti i davati milostinju ne zaboravljajte, jer se takvim œrtvama ugaåa Bogu! Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se.

Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. Jak 4:7 Pokorite se dakle Bogu, a protivite se åavlu, i pobjeøi øe od vas! Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. 1Iv 4:15 Tkogod prizna, da je Isus Sin Boœji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 5:10 I uçinio si ih Bogu naæemu kraljevstvo i sveøenike, i kraljevat øe na zemlji.” Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. Otk 19:4 I padoæe dvadeset i çetiri starjeæine i çetiri biøa, i pokloniæe se Bogu, koji sjeåaæe na prijestolju, i rekoæe: “Amen! Aleluja!” Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga

34 kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” BOJ 28 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 6:13 Boj se Gospoda, Boga svojega! Sluœi mu i kuni se samo njegovim imenom! 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” Psl 18:39 Jer ti me naoruœa snagom za boj: “koji se staviæe protiv mene, ti ih primora na koljena preda me. Psl 44:9 Ali sad si nas posve odbacio i posramio nas; nijesi iæao s vojskama naæim u boj. M.Iz 3:7 Ne drœi sam sebe mudrim, boj se Gospoda i kloni se zla! M.Iz 24:21 Sine moj, boj se Gospoda i kralja, i ne mijeæaj se s buntovnicima: Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. Iza 43:1 Ali sada ovako veli Gospod, Stvoritelj tvoj, Jakove, tvorac tvoj, Izraele: “Ne boj se, jer sam te otkupio, pozvao sam te po imenu: Moj si! Iza 43:5 Ne boj se, jer sam ja s tobom! Od istoka dovodim djecu tvoju, od zapada skupljam te. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Sef 3:16 U onaj øe se dan reøi Jerusalemu: “Sione, ne boj se! Nemoj da ti klonu ruke! Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” Luk 12:32 Ne boj se, malo stado; jer je bila volja Oca vaæega, da vam dadne kraljevstvo. Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” Rim 11:20 Dobro. Zbog nevjerstva odlomiæe se, a ti stojiæ zbog vjere. Ne

ponosi se, nego se boj! Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. 1Ko 14:8 Jer ako truba dadne nejasan glas, tko øe se spremiti na boj? 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, 2Ti 4:7 Dobar sam boj vojevao, trku svræio, vjeru oçuvao. Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. BOJA Job 38:23 Koju sam priçuvao za vrijeme nevolje, za dan boja i rata? M.Iz 21:31 Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospoda. BOJALI 3 Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Psl 130:4 Ali je u tebe opraætanje, da bi te se bojali. Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. BOJAO 3 Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Luk 18:2 Recite im: “U jednom gradu bio je jedan sudac, koji se nije bojao Boga i nije mario za ljude. BOJAŒLJIVOSTI 1 2Ti 1:7 Jer nam Bog ne dade duha bojaœljivosti, nego jakosti i ljubavi i razboritosti. BOJATI 7 Psl 91:5 Ne trebaæ se bojati strahote noøne, niti strijele, æto leti danju. Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka.

Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Heb 13:6 Zato moœemo spouzdanjem govoriti: “Gospodin je moj pomoønik, i neøu se bojati; æto øe mi çiniti çovjek?” BOJE 8 Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, Psl 25:14 Koji ga se boje, to su pouzdanici Gospodnji; on im dade zavjet svoj, da im donese razboritost. Psl 31:19 Kako je velika dobrota tvoja, æto je çuvaæ za one, koji te se boje, æto je iskazujeæ onima, koji se kriju kod tebe od ljudi! Psl 34:9 Vi sveti njegovi, bojte se Gospoda, jer koji se boje Gospoda, ne trpe nikada oskudice. Psl 85:9 Spasenje njegovo, zaista, blizu je onih, koji ga se boje: zemlju naæu zapast øe sjajna sreøa. Psl 119:63 Prijatelj sam svima onima, koji te se boje i drœe propise tvoje. Luk 1:50 Milosråe njegovo traje kroz sve naraætaje onima, koji ga se boje. Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga spasenja. BOJEØI 1 Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! BOJI 8 Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” M.Iz 31:21 Ne boji se snijega za kuøu svoju, sva çeljad njezina ima po dvoje haljine. M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Iva 14:27 Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga, kao æto svijet daje. Neka se ne plaæi srce vaæe i neka se ne boji! 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” BOJIÆ 5 P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i

35 svom duæom, Iza 51:12 “Ja, ja sam, koji vas tjeæim. Tko si ti, da se bojiæ smrtnih ljudi, djece çovjeçje, æto iæçeznu kao trava? Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; BOJIM 9 Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 56:3 Ali neka je daleko od mene, da ih se bojim, jer u tebe se uzdajem! Psl 118:6 Kad je Gospod za me, ne bojim se niæta; æto mi moœe uçiniti çovjek? Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; Gal 4:11 Bojim se za vas, da nijesam moœda uzalud radio meåu vama. BOJITE 4 Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Dje 13:16 Tada ustade Pavao i mahnuvæi rukom reçe: “Ljudi Izraelci i koji se bojite Boga, çujte. Rim 8:15 Jer ne primiste duha ropstva, opet da se bojite, nego primiste Duha posinjenja, u kojem vapijemo: “Aba, Oçe!” Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” BOJMO Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Heb 4:1 Bojmo se dakle, da kako, dok je joæ ostavljeno obeøanje, da se ulazi u pokoj njegov, ne zakasni tko od vas! BOJNA Izl 32:17 Kad Joæua zaçu veliku viku naroda, reçe Mojsiju: “Vika je bojna u taboru.” Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim!

Bojna nagrada njegova ide pred njim. BOJNI 1 PNP 2:4 U vinarnicu on me vodi: kao bojni barjak njegov vije se nada mnom ljubav. BOJNO 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ BOJTE 24 Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” L.Zk 25:17 Nitko neka ne zakida drugoga, nego se bojte Boga svojega, jer ja sam Gospod, Bog vaæ! P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Psl 34:9 Vi sveti njegovi, bojte se Gospoda, jer koji se boje Gospoda, ne trpe nikada oskudice. Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga. Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! Mat 10:26 Ne bojte ih se dakle, jer nema niæta skriveno, æto se ne bi otkrilo, niæta tajno, æto se ne bi doznalo Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 10:31 Ne bojte se dakle! Vi ste viæe vrijedni, negoli mnogi vrapci. Mat 14:27 A Isus im progovori odmah: “Utjeæite se! Ja sam. Ne bojte se!” Mat 28:10 Nato im reçe Isus: “Ne bojte se! Idite i javite braøi mojoj, neka idu u Galileju! Ondje øe me vidjeti.” Mar 16:6 A on im reçe: “Ne bojte se! Traœite Isus Nazareøanina, Razapetoga, uskrsnuo je, nije ovdje. Evo, ovdje je mjesto, kamo su ga bili poloœili.

Luk 2:10 A anåeo im reçe: “Ne bojte se! Evo, javljam vam veliku radost, koja øe biti svemu narodu: Luk 12:4 Kaœem vam, prijatelji moji: Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a dalje ne mogu niæta uçiniti. Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! 1Pe 2:17 Sve poætujte, braøu ljubite, Boga se bojte, kralja ætujte! Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” BOJU 5 Izl 15:3 Jak je u boju Gospod, ime mu je Gospod! 2Sa 22:35 Ruku moju upravlja u boju, miæice moje zapeæe luk od mjedi. Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod, Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; BOK 4 Iva 19:34 Nego jedan od vojnika probode mu bok kopljem, i odmah izaåe krv i voda. Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. BOKOVE 2 Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. Efe 6:14 Stojte dakle opasavæi bokove svoje istinom, i obukavæi se u oklop pravde, BOL 7 Job 16:6 Ali ako govorim, neøe odlahnuti bol moja; ako li prestanem, hoøe li otiøi od mene? Psl 16:9 Tomu se raduje srce moje i veseli se duh moj; i bol øe moja poçivati u sigurnosti. Psl 73:14 Zato me svaki dan pogaåalo zlo, svako se jutro iznova podizala bol moja. M.Iz 14:10 Srce samo pozna vlastiti bol svoju; u radost njegovu ne umijeæa se tuåin. M.Iz 17:25 Lud sin briga je ocu svojemu i gorka bol materi svojoj. Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti.

36 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. BOLA 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. BOLESNA Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. 2Ti 4:20 Erast je ostao u Korintu. A Trofima sam ostavio u Miletu bolesna. BOLESNE 2 Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. BOLESNI 2 Mat 9:12 Isus je to çuo i reçe: “Ne trebaju zdravi lijeçnika, nego bolesni. 1Ko 11:30 Zato su meåu vama mnogi slabi i bolesni, i preminuæe mnogi. BOLESNIÇKOJ 1 Psl 41:3 Na bolesniçkoj postelji krijepi ga Gospod; svu postelju njegovu mijenjaæ mu, kad je bolestan. BOLESNIH 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. BOLESNIKA Mar 6:5 Nije mogao ondje nijednoga çuda da uçini, osim æto je metnuo ruke svoje na nekoliko bolesnika i iscijelio ih. Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. BOLESNIKE 3 Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. Luk 10:9 Iscjeljujte bolesnike, æto su ondje, i navijestite; Kraljevstvo Boœje pribliœilo se vama. BOLESNO Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako velika bit øe onda tama! BOLEST 5 Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo!

Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. BOLESTAN 3 Psl 41:3 Na bolesniçkoj postelji krijepi ga Gospod; svu postelju njegovu mijenjaæ mu, kad je bolestan. Mat 25:36 Go, i zaodjeli ste me. Bio sam bolestan, i pohodili ste me, u tamnici, i doæli ste k meni. Iva 11:3 Tada mu poruçiæe sestre njegove: “Gospodine, evo, koga ljubiæ, bolestan je.” BOLESTI 2 Psl 103:3 On je, koji ti opraæta za sva zlodjela, koji ozdravlja sve bolesti tvoje, Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. BOLI 6 Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. Jer 8:18 “Bez spasenja”. Nevolja navaljuje na me, moje srce u meni puno je boli! Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Mat 8:17 Tako se je imala ispuniti rijeç proroka Izaije, koji veli: “On uzima naæe nemoøi i nosi naæe boli.” Rim 9:2 Da mi je vrlo œao, i srce me boli bez prestanka. Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” BOLJELO Job 30:25 Zaista, plakao sam, ako je drugima bilo zlo; srce me je boljelo za siromahom. Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. BOLJEMU Heb 6:9 Ali od vas, ljubljeni, nadamo se boljemu i æto je blizu spasenju, ako i govorimo tako. BOLJI 7 1Sa 15:28 Samuel mu reçe: “Gospod je danas oduzeo od tebe kraljevstvo Izraelovo i dao ga drugome, koji je bolji od tebe. Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom.

M.Iz 19:1 Siromah, koji hodi u neduœnosti svojoj, bolji je nego jedan, koji govori naopako i ludo. M.Iz 27:5 Bolji je javni ukor nego tajna ljubav. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. BOLJIM Heb 9:23 Tako dakle treba da se slike nebeskih stvari çiste, ali same nebeske stvari boljim œrtvama od ovih. BOLJOM Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se Bog njihov, jer im je pripravio grad. BOLJU 2 Heb 7:19 Jer zakon nije niæta usavræio, ali je uveo bolju nadu, po kojoj se pribliœujemo k Bogu. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, BOLNA PNP 2:5 Krijepi me groœåem, razblaœuje me jabukama, jer sam bolna od ljubavi. BOLOVA Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. BOLOVALA Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. BOLOVI 5 Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Iza 66:7 Prije nego doåu bolovi, on øe poroditi. Prije nego ga uhvate muk, on øe roditi djeçaka. Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? BOLOVIMA Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. BOLUJE 2 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja,

37 oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! BOŒANSKA Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. BOŒANSKE 1 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. BOŒANSTVA Kol 2:9 Jer u njemu stanuje sva punina Boœanstva bivstveno; BOŒANSTVENA 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. BOŒANSTVO Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. BOŒE 86 Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Psl 10:12 Ustani, Gospode i Boœe, digni ruku; ne zaboravi siromaha! Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! Psl 18:28 Ti rasvjetljujeæ svjetionik moj, Gospode; Boœe moj, prosvijetli tamu moju! Psl 22:1 Boœe moj, Boœe moj! Zaæto si me ostavio? Daleko su od spasenja mojega rijeçi vapaja mojih. Psl 22:1 Boœe moj, Boœe moj! Zaæto si me ostavio? Daleko su od spasenja mojega rijeçi vapaja mojih. Psl 22:2 Boœe moj, vapijem danju – a ti ne

odgovaraæ; i noøu, ali se ne pazi na me. Psl 25:2 Boœe moj, u tebe se uzdam! Ne daj da se ikad osramotim! Ne daj da kliçu nada mnom neprijatelji moji! Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! Psl 31:5 U ruku tvoju predajem duh svoj; ti øeæ me otkupiti, Gospode, Boœe, ti vjerni! Psl 35:23 Digni se, probudi se za pravo moje, Gospode moj i Boœe moj, na parbu za me! Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Psl 40:8 Volju tvoju çiniti, Boœe moj, meni je slast; zakon tvoj nosim u srcu. Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! Psl 42:1 Kao æto koæuta çezne za izvorvodom, tako çezne duæa moja za tobom, Boœe! Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Psl 44:4 Ti si kralj moj, Boœe, koji pomoø æalje Jakovu! Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Psl 51:1 Smiluj mi se, Boœe, po milosråu svojem; po velikom milosråu svojem uniæti grijehe moje! Psl 51:10 Srce çisto stvori mi, Boœe, duh pravi obnovi u meni! Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. Psl 55:1 Posluæaj Boœe, molitvu moju i ne skrivaj se vapaju mojemu! Psl 56:12 Boœe, dugujem ti, æto sam zavjetovao; œrtvu hvale prinijet øu ti, Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Psl 57:7 Utjeæeno je srce moje, Boœe, utjeæeno je srce moje; pjevat øu i svirat øu. Psl 60:10 Zar ne ti, Boœe, koji si nas odbacio, koji nijesi iæao s naæim çetama, Boœe? Psl 60:10 Zar ne ti, Boœe, koji si nas odbacio, koji nijesi iæao s naæim çetama, Boœe? Psl 62:11 Jedanput reçe Bog o tom, dvaput sam to çuo: “da je moø u tebe, Boœe, Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj

bezvodnoj. Psl 66:10 Ti si nas kuæao, Boœe; çistio si nas, kao æto se çisti srebro; Psl 67:1 Budi nam milostiv Boœe i blagoslovi nas, obasjaj nas licem svojim! Psl 67:3 Onda te slave narodi, Boœe, onda te slave svi narodi. Psl 68:9 Kiæu si darova izlijevao, Boœe, na baætinu svoju, i kad je onemogla, ti si je krijepio. Psl 69:1 Spasi me, Boœe, jer mi veø dolaze vode do grla. Psl 71:12 Ne udaljuj se od mene, Boœe! Boœe moj, priteci mi u pomoø.” Psl 71:12 Ne udaljuj se od mene, Boœe! Boœe moj, priteci mi u pomoø.” Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. Psl 74:10 Dokle øe se, Boœe, joæ rugati protivnik? Zar øe dovijeka neprijatelj psovati ime tvoje? Psl 77:13 Uzviæena je uprava tvoja, Boœe, koji je bog tako velik kao Bog naæ? Psl 77:16 Vidjeæe te vode, Boœe, vidjeæe te i ustreptaæe; valovi zahukaæe. Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! Psl 90:2 Prije nego postadoæe gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Boœe! Psl 99:8 Gospode, Boœe naæ, ti si ih usliæio; ti si im bio Bog, koji opraæta, a i osvetnik za djela njihova. Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Psl 139:17 Ali za mene, o Boœe, kako su teæke pomisli tvoje, kako im je silan broj! Psl 139:19 O, da hoøeæ, Boœe, ubiti bezboœnika, krvoloci odstupajte od mene! Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: Psl 145:1 Uzvisivat øu te, Boœe moj, kralju, blagoslivljat øu ime tvoje uvijek i dovijeka. Iza 26:13 Gospode, Boœe naæ! Vladali su nad nama drugi gospodari osim tebe, ali mi slavimo samo ime tvoje. Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer ti çiniæ sve to.”; Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje

38 priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Rim 3:6 Boœe saçuvaj! Kako bi inaçe mogao Bog suditi svijetu? Rim 6:1 Æto øemo dakle reci! Zar da ostanemo u grijehu, da se milost I umnoœi? Boœe saçuvaj! Rim 6:15 Æto dakle? Zar øemo grijeæiti, kad nijesmo pod zakonom, nego pod miloæøu? Boœe saçuvaj! Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 9:14 æto øemo dakle reøi: “Zar je nepravda u Boga? Boœe saçuvaj. Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” Heb 10:7 Tada rekoh: “Evo dolazim u poçetku knjige pisano je za mene, da çinim volju tvoju, o Boœe!” Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! BOŒICU Dje 19:37 Jer dovedoste ove ljude, koji niti su hram pokrali, niti hule na vaæu boœicu. BOŒJA 62 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na

mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n Job 37:14 Çuj to, Jobe, stani, promatraj djela Boœja sjajna! Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Psl 52:1 Silniçe, æto se hvaliæ zloøom: “Milost Boœja traje uvijek!” Psl 73:28 A za mene je dobro blizina Boœja; u Svemoguøega Gospoda stavljam samo svoje uzdanje, da opijevam sva djela tvoja. M.Iz 25:2 Slava je Boœja skrivati stvar; slava je kraljeva istraœivati stvar. M.Iz 30:5 Svaka je rijeç Boœja çista istina. On je ætit onima, koji se kriju u njemu. Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Jer 5:13 Proroci su brbljavci vjetroviti: rijeç Boœja nije nikad u njima; neka njima samima bude tako!” Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. Luk 8:11 Prispodoba znaçi ovo: “Sjeme je rijeç Boœja. Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. Luk 20:36 Oni ne mogu onda viæe ni umrijeti; oni su kao anåeli i djeca Boœja, jer su djeca uskrsnuøa. Iva 1:12 A svima, koji ga primiæe, dade vlast, da budu djeca Boœja. Onima, koji vjeruju u ime njegovo, Iva 10:35 Ako one nazva bogovima, na koje doåe rijeç Boœja, a Pismo se ne moœe dokinuti. Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Dje 11:21 I bila je ruka Boœja s njima, i velik ih je broj vjerovao i obratio se Gospodinu. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Rim 3:2 Mnogo na svaki naçin. Prvo, æto su im povjerena obeøanja Boœja. Rim 3:21 A sad se bez zakona oçitova pravda Boœja, posvjedoçena od zakona i od proroka; Rim 3:22 A pravda Boœja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve, koji vjeruju, jer nema razlike; Rim 5:5 A nada se ne sramoti, jer se ljubav

Boœja izli u srca naæa Duhom Svetim, koji je dat nama. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 8:16 Ovaj Duh svjedoçi naæemu duhu, da smo djeca Boœja. Rim 9:6 A ne kao da bi bila propala Rijeç Boœja, jer nijesu svi Izraelci, koji su od Izraela. Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. 1Ko 1:18 Jer je rijeç o kriœu ludost onima, koji propadaju, a nama, koji se spasavamo, sila Boœja. 1Ko 1:25 Jer je “ludost” Boœja mudrija od ljudi,! “Slabost” je Boœja jaça od ljudi. 1Ko 1:25 Jer je “ludost” Boœja mudrija od ljudi,! “Slabost” je Boœja jaça od ljudi. 1Ko 3:9 Jer mi smo Boœji pomagaçi, a vi ste Boœja njiva, Boœja graåevina. 1Ko 3:9 Jer mi smo Boœji pomagaçi, a vi ste Boœja njiva, Boœja graåevina. 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 2Ko 5:21 Njega, koji nije poznao grijeha, uçini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Boœja u njemu. Efe 6:17 I kacigu spasenja uzmite, i maç Duha, koji je rijeç Boœja! Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, 1So 4:3 Jer je ovo volja Boœja, svetost vaæa, da se çuvate od bludnosti, 2Ti 2:9 Za koje trpim zlo sve do okova kao zloçinac; ali rijeç Boœja nije okovana, Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! Tit 2:11 Jer se pokaza milost Boœja koja spasava sve ljude, 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. 1Pe 3:17 Jer je bolje, ako hoøe volja Boœja, da trpite zbog dobrih djela, negoli zbog zlih. 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama!

39 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. 1Iv 2:5 A tko drœi rijeç njegovu, u njemu je zaista ljubav Boœja savræena; po tom poznajemo, da smo u njemu. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. 1Iv 3:2 Ljubljeni, sad smo djeca Boœja, i joæ se ne pokaza, æto øemo biti, Znamo, da kad se pokaœe, bit øemo mu sliçni, jer øemo ga vidjeti, kao æto jest. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. 1Iv 4:17 U tom se ljubav Boœja u nas usavræuje, da imamo pouzdanje na dan suda, jer kao æto je on, i mi smo u svijetu ovom. 1Iv 5:3 Jer je ovo ljubav Boœja, da zapovijedi njegove drœimo, i zapovijedi njegove nijesu teæke. Otk 19:13 I obuçen je u haljinu umoçenu u krv, i ime se njegovo zove “Rijeç Boœja”. Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. BOŒJE 71 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. Job 11:7 Moœeæ li tajne Boœje dokuçiti ili doprijeti do granice Svemoønoga? Prp 7:13 Pogledaj djelo Boœje; tko moœe ispraviti æto je on iskrivio? Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mat 6:33 Traœite najprije kraljevstvo Boœje i pravdu njegovu, i ovo øe vam se sve dodati. Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici

i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Mat 22:21 Odgovoriæe mu: “Carev.” Tada im reçe: “Dajte dakle caru carevo i Bogu Boœje! Mat 22:29 Isus im odgovori: “Varate se, ne znate ni Pisma ni moøi Boœje. Mar 1:15 Govoreøi: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Boœje blizu Obratite se i vjeruj te u evanåelje!” Mar 10:23 Isus pogleda naokolo i reçe uçenicima svojim: “Kako je teæko bogatima uøi u kraljevstvo Boœje!” Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” Luk 9:62 Isus mu reçe: “Ni jedan, koji metne ruku svoju na plug i opet se obazire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boœje.” Luk 10:9 Iscjeljujte bolesnike, æto su ondje, i navijestite; Kraljevstvo Boœje pribliœilo se vama. Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” Luk 21:31 Tako i vi, kad vidite, da se zbiva ovo, znajte, da je blizu kraljevstvo Boœje! Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! Iva 1:36 Kad je vidio Isusa gdje prolazi, reçe: “Evo Janje Boœje!” Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Iva 6:29 Isus im odgovori: “Ovo je djelo Boœje, da vjerujete u onoga, koga on posla.” Iva 8:47 Tko je od Boga, rijeçi Boœje sluæa. Zato vi ne sluæate, jer nijeste od Boga.” Dje 2:11 Kreøani i Arapi; çujemo ih gdje govore naæim jezicima veliçine Boœje.” Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, Rim 2:24 Jer se krivnjom vaæom grdi ime Boœje meåu neznaboæcima, kako je pisano. Rim 3:23 Jer svi sagrijeæiæe i nemaju slave Boœje. Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i

hvalimo se nadom slave Boœje. Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. Rim 8:33 Tko øe optuœiti izabrane Boœje? Bog je, koji ih opravdava. Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. 1Ko 2:10 A nama je Bog objavio Duhom svojim; jer Duh sve ispituje, i dubine Boœje. 1Ko 11:16 Ako li tko misli, da se moœe prepirati, neka zna, mi takva obiçaja nemamo, niti crkve Boœje. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. 2Ko 6:4 Nego u svemu pokaœimo se kao sluge Boœje u mnogoj strpljivosti, u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. Efe 3:2 Jer çuli ste sluœbu milosti Boœje, koja je meni dana za vas, Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, 1Ti 4:4 Jer je svako stvorenje Boœje dobro, i niæta nije na odmet, æto se uzima sa zahvalnoæøu, 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! Jak 1:20 Jer srdœba çovjeçja ne çini pravde Boœje. 1Pe 2:16 Kao slobodni, a ne da biste imali slobodu za pokrivaç pakosti, nego kao sluge Boœje. 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po

40 jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 22:3 I viæe neøe biti nikakva prokletstva. I prijestolje Boœje i Janjetovo bit øe u njemu, i sluge njegove klanjat øe mu se. BOŒJEGA 44 Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mar 4:11 Reçe im: “Vama je tajna kraljevstva Boœjega povjerena. Onima

vani sve se iznosi u prispodobama. Mar 10:15 Zaista, kaœem vam: “Tko ne primi kraljevstva Boœjega kao dijete, neøe doøi u njega.” Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Iva 3:3 Isus mu reçe: “Zaista, zaista, kaœem ti: ako se tko ponovo ne rodi, ne moœe vidjeti kraljevstva Boœjega.” Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. Iva 5:25 Zaista, zaista, kaœem vam: Dolazi ças, i veø je tu, kad øe mrtvi çuti glas Sina Boœjega, i koji ga budu çuli, œivjet øe. Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. Rim 3:18 Nema straha Boœjega pred oçima njihovim.” Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. 1Ko 2:11 Jer tko od ljudi zna, æto je u çovjeku, osim duha çovjeçjega koji je u njemu? Tako i u Bogu æto je, nitko ne zna, osim Duha Boœjega. 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. Gal 6:16 I svi, koji po ovome pravilu œive, na njih mir i milosråe, i na Izraela Boœjega! Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; Efe 4:30 I ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkupljenja! Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! Heb 6:6 pa su ipak otpali, opet obnoviti na pokajanje, jer sami sebi nanovo propinju i ruœe Sina Boœjega. Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe

zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. 1Iv 5:12 Tko ima Sina, ima œivot; tko nema Sina Boœjega, nema œivota. 1Iv 5:13 Ovo piæem vama, koji vjerujete u ime Sina Boœjega, da znate, da imate œivot vjeçni. Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. BOŒJEM 3 Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. BOŒJEMU9 Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo

41 tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Mar 1:1 Evanåelje o Isusu Kristu, Sinu Boœjemu, zapoçelo je, Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. Luk 14:15 Kad je to çuo jedan od onih, æto su bili zajedno za stolom, reçe mu: “Blagoslovljen je onaj, koji blaguje u kraljevstvu Boœjemu!” Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Rim 2:3 Misliæ li, o çovjeçe, koji sudiæ onima, koji to çine, i sam çiniæ to, da øeæ izbjeøi sudu Boœjemu. Rim 7:22 Jer imam radost u zakonu Boœjemu po unutraænjem çovjeku, Rim 8:7 Jer mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boœjemu, a niti moœe. Rim 8:14 Jer koji se god vladaju po Duhu Boœjemu, oni su sinovi Boœji. 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; Flp 2:6 Koji kad je bio u obliçju Boœjemu, nije drœao za otimaçinu, da bude jednak Bogu, Heb 4:9 Dakle je ostavljeno joæ poçivanje narodu Boœjemu. Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? BOŒJI 76 Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. Pst 32:2 Kad ih ugleda Jakov, povika: “Ovo je tabor Boœji!” Zato prozva ono mjesto Mahanaim. Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. Job 33:4 Duh me je Boœji stvorio; dah me je Svemoønoga oœivio. Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred

oçima svojim, Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. Psl 87:3 Slavno se govori o tebi, grade Boœji: M.Iz 10:22 Blagoslov Boœji obogaøava; vlastita muka ne uçini tu niæta. M.Iz 16:10 Sad je Boœji na usnama kraljevim; na sudu se ne smiju ogrijeæiti usta njegova, Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mat 5:9 Blagoslovljeni su mirotvorci! Oni øe se zvati sinovi Boœji. Mat 8:29 Oni povikaæe: “Æto mi imamo s tobom, Sine Boœji! Jesi li doæao ovamo, da nas muçiæ prije vremena?” Mat 14:33 Koji su bili u laåici, baciæe se pred njega niçice i rekoæe: “Ti si zaista Sin Boœji!” Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Mat 22:30 Jer o uskrsnuøu niti øe se œeniti ni udavati, nego øe biti kao anåeli Boœji na nebu. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Mat 27:43 On se je uzdao u Boga; neka ga sad izbavi, ako mu je po volji, jer je govorio: “Ja sam Si Boœji.” Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” Mar 1:24 “Odlazi! Æto mi imamo s tobom posla, Isuse Nazareøanine? Ti si doæao da nas upropastiæ. Znam, tko si, Svetac Boœji.” Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Iva 1:34 Ja sam to vidio i postao sam svjedok za to: On je Sin Boœji.” Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.”

Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. Dje 8:20 A Petar mu reçe: “Novci tvoji neka budu s tobom na propast, æto si pomislio, da se dar Boœji moœe dobiti za novce. Dje 8:37 Filip reçe: “Ako vjerujeæ od svega srca, moœe to biti.” On reçe: “Vjerujem, da je Isus Krist Sin Boœji.” Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, Rim 8:9 A vi nijeste u tijelu, nego u Duhu, ako doista Duh Boœji stanuje u vama. A ako tko nema Duha Kristova, on nije njegov. Rim 8:14 Jer koji se god vladaju po Duhu Boœjemu, oni su sinovi Boœji. Rim 11:4 A æto mu veli Boœji odgovor? “Ostavio sam sebi sedam tisuøa ljudi, koji ne prignuæe koljena pred Baalom.” Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. 1Ko 3:9 Jer mi smo Boœji pomagaçi, a vi ste Boœja njiva, Boœja graåevina. 1Ko 3:16 Ne znate li, da ste hram Boœji, i Duh Boœji da stanuje u vama? 1Ko 3:16 Ne znate li, da ste hram Boœji, i Duh Boœji da stanuje u vama? 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji, upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji, upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. 2Ko 1:19 Jer Sin Boœji, Isus Krist, kojega mi, ja i Silvan i Timotej, vama propovijedasmo, nije bio zajedno da i ne, nego je bio u njega samo da. 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. Efe 2:8 Jer ste miloæøu spaæeni po vjeri, i to nije od vas, to je dar Boœji, Efe 2:19 Tako dakle viæe nijeste tuåinci i doæljaci, nego ste sugraåani svetih i ukuøani Boœji, Efe 2:22 Na kojemu se i vi naziåujete za stan Boœji u Duhu. Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. Kol 3:6 Zbog kojih dolazi gnjev Boœji na

42 sinove neposluha, Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” 2Ti 3:17 Da bude savræen çovjek Boœji, spreman za svako dobro djelo. Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; Heb 1:6 I kad opet uvodi Prvoroåenoga u svijet, govori: “I neka mu se poklone svi anåeli Boœji.” Heb 5:8 Iako je bio Sin Boœji, po muci nauçio se je posluænosti. Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. 1Pe 2:10 Koji nekad nijeste bili puk, a sad ste puk Boœji, koji nijeste bili pomilovani, a sad ste pomilovani. 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. 1Iv 4:15 Tkogod prizna, da je Isus Sin Boœji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu. 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. BOŒJIH 13 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Psl 78:7 Da bi i oni stavljali u Boga ufanje svoje, i da ne bi zaboravili djela Boœjih, i da bi posluæni bili zapovijedima njegovim, Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega

Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Luk 15:10 Isto tako, kaœem vam, kod anåela je Boœjih radost za jednoga grjeænika, koji se obrati.” Rim 8:19 Jer çekanje stvorenja jedva çeka na objavljenje sinova Boœjih. 1Ko 4:1 Tako neka nas smatra çovjek kao sluge Kristove i upravitelje tajna Boœjih. 1Ko 7:19 Obrezanje je niæta, i neobrezanje je niæta; nego drœanje zapovijedi Boœjih. 2Ko 1:20 Jer koliko je obeøanja Boœjih, naælo je u njemu svoj da, i u njemu je Amen Bogu na slavu po nama. Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. BOŒJIM6 Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, M.Iz 15:16 Bolje je malo sa strahom Boœjim, negoli veliko blago s nemirom. Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? Luk 12:9 A tko se odreçe mene, njega øe se odreøi pred anåelima Boœjim. Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. Rim 14:10 A ti zaæto sudiæ brata svojega ni ti zaæto prezireæ brata svojega? Jer svi øemo stajati pred sudom Boœjim. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. Heb 11:25 I volio je stradati s narodom Boœjim, negoli imati çasovit uœitak grijeha, 1Pe 5:3 Niti kao da gospodujete Boœjim dijelom, nego kao oni, koji su ugled stadu od srca. Zapeçaøeni iz dvanaest plemena. Sveci pred prijestoljem Boœjim. Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj,

koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 14:5 I u njihovima ustima ne naåe se laœ, jer su bez mane pred prijestoljem Boœjim. BOŒJOJ 21 Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 10:32 Ne budite povodom spoticanja ni Œidovima, ni neznaboæcima, ni crkvi Boœjoj. 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. Kol 1:1 Pavao, apostol Krista Isusa po volji Boœjoj, i Timotej, brat, Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj

43 i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. BOŒJOM 7 Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. 1Ti 4:5 Jer se posveøuje rijeçju Boœjom i molitvom. Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. BOŒJU 41 Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Job 38:2 Tko je to, æto zamraçuje osnovu Boœju govorima bezumnim? Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: Psl 55:14 S kojim sam pouzdano opøio, u povorci sveçanoj hodio u kuøu Boœju. Psl 68:34 Upoznajte moø Boœju! Nad Izraelom stoluje veliçanstvo njegovo, moø njegova u oblacima. Psl 73:17 Dok najposlije uniåoh u tajnu Boœju i vidjeh, kako oni skonçaju. Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? Luk 8:21 On im reçe: “Majka moja i braøa moja jesu oni, koji sluæaju rijeç Boœju i vræe je.” Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 1:32 Oni, istina, znadu odredbu Boœju, da oni, koji to çine, zasluœuju smrt; ipak oni to çine, dapaçe i odobravaju onima koji to çine. Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen.

Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. 1Ko 10:31 Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo æto çinite, sve na slavu Boœju çinite! 1Ko 14:4 Koji govori jezike, sam sebe podiœe, a koji prorokuje, crkvu Boœju podiœe. 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. 2Ko 4:15 Jer je sve zbog vas, da milost, rastuøi zahvalom mnogih, sluœi na æto veøu slavu Boœju. Gal 1:13 Jer ste çuli moje œivljenje nekad u Œidovstvu, da sam odviæe progonio crkvu Boœju i ruæio je. Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. 1Ti 3:5 A ako tko ne zna svojom kuøom upravljati, kako øe se starati za crkvu Boœju? 2Ti 1:6 Zato opominjem te, da opet raspiriæ milost Boœju, koja je u tebi polaganjem ruku mojih. Heb 6:5 i okusili dobru rijeç Boœju, i sile buduøega svijeta, Heb 9:1 Imao je doduæe i prvi zavjet propise za sluœbu Boœju i za svetiæte zemaljsko. Heb 10:36 Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivæi volju Boœju postignete obeøanje. Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. 1Pe 5:6 Ponizite se dakle pod silnu ruku Boœju, da vas povisi u vrijeme pohoda! 2Pe 1:7 A u poboœnosti ljubav bratsku, a u ljubavi bratskoj ljubav Boœju. 1Iv 2:17 I svijet prolazi i poœuda njegova; a tko çini volju Boœju, ostaje dovijeka. 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. Otk 1:2 Koji svjedoçi rijeç Boœju i svjedoçanstvo Isusa Krista sve, æto vidje. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje

stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, BORACA Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. BORAVE 1 Psl 140:13 Pravednici samo zahvaljuju imenu tvojemu; poæteni borave pred licem tvojim. BORAVI 5 Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Job 28:13 Çovjek ne zna puta k njoj, ona ne boravi u zemlji œivih. Psl 91:1 Onaj koji stanuje u zaætiti Sveviænjega, koji boravi u sjeni Svemoønoga. Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. BORAVIÆ 2 P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! BORAVILI 1 Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. BORAVIM Joe 2:27 Tada øete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaæ, a inaçe nitko. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. BORAVIO Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. BORAVITI 3 Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” BORBA Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama.

44 BORBE 2 Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, BORBI 1 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. BORE 2 Joæ 9:2 Skupiæe se da se sloœno bore protiv Joæue i Izraelaca. Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? BOREØI 1 Heb 12:4 Jer joæ se ne oprijeste do krvi boreøi se protiv grijeha, BORI 6 Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. 2Ti 2:4 Ni jedan, koji se bori, ne upuæta se u poslove ovoga svijeta; inaçe neøe ugoditi vojskovoåi. 2Ti 2:5 A ako se tko i bori, ne dobije vijenca, ako se pravilno ne bori. 2Ti 2:5 A ako se tko i bori, ne dobije vijenca, ako se pravilno ne bori. BORILE 1 Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” BORILI 1 Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. BORIM 1Ko 9:26 Ja dakle tako trçim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj, koji bije vjetar, BORIO 5 Pst 32:28 A onaj mu reçe: “Od sada se neøeæ viæe zvati Jakov, nego Izrael; jer si se borio s Bogom i s ljudima i nadjaçao si.” Hos 12:4 Borio se je s anåelom i nadvladao. Plakao je i molio mu se. U Betelu naæao ga je opet. Tamo je govorio s njim. 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. BORITE 3

Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. BORITI 3 Izl 14:14 Gospod øe se boriti za vas. Vi moœete biti posve mirni.” Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. Otk 13:4 I pokloniæe se zvijeri govoreøi: “Tko je kao zvijer, i tko se moœe boriti s njom?” BOSRE 1 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” BOSRI 1 Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. BRAÆNA Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” BRADA Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” BRADI 1 Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” BRADU 3 Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. Dje 15:1 I doæli su neki iz Judeje i uçili bradu: “Ako se ne obreœete po obiçaju Mojsijevu, ne moœete se spasiti.” BRANI 1 Pavao brani svoju apostolsku çast. BRANIÆTE 2 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! BRANIK 8

2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 62:2 On je jedini hridina moja i spasenje moje, branik moj, da se ne poljuljam nikada. Psl 71:6 Od djetinjstva na tebe sam se oslonio, od krila materina bio si branik moj; tebi vazda moj hvalospjev! Psl 73:26 Neka mi nestane tijela i srca, ostaje ipak Bog joæ branik srca mojega, baætina moja dovijeka! Psl 78:35 Onda bi pomiæljali, da je Bog branik njihov, da je Bog, Sveviænji, spasitelj njihov. Psl 92:15 Tako oni javljaju: Gospod je dobar; on je branik moj bez mane. Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, BRANIKA Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. BRANIMO 2Ko 12:19 Mislite li opet, da se mi pred vama branimo 9 Pred Bogom u Kristu mi govorimo. A sve je, ljubljeni, za vaæ napredak. BRANIO Job 29:16 Otac sam bio siromasima i branio sam stvar nepoznatoga. BRANIT 1 M.Iz 23:11 Jer je jak odvjetnik njihov; branit øe stvar njihovu od tebe. BRANITE 2 Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” Mat 19:14 A Isus reçe: “Pustite djecu, neka doåu k meni, i ne branite im; jer je takvih kraljevstvo nebesko.” BRANITELJ 1 Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! BRANITI 1 Luk 12:11 Ako vas povuku pred sinagoge i pred poglavarstva i vladaoce, ne brinite se, kako i çim øete se braniti ili æto øete reøi, BRANOM Amo 1:3 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Damaska, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer su vrhli Gilead gvozdenom branom, BRAØA5 Pst 13:8 Zato reçe Abram Lotu: “Neka ne bude svaåe izmeåu mene i tebe, izmeåu mojih i tvojih pastira; jer braøa smo. Pst 49:5 Simeon i Levi braøa su, maçevi su im oruœje nasilja. Psl 133:1 Gle, kako je lijepo i kako je ugodno, kad braøa u miru stanuju za jedno! Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove

45 li se majka njegova Marija, i braøa njegova Jakov, Josip, Simon i Juda? Mat 23:8 Ali vi se ne zovite uçiteljima, jer je jedan vaæ uçitelj, a vi ste svi braøa! Mar 3:33 On im reçe: “Tko je majka moja, i tko su braøa moja?” Luk 8:21 On im reçe: “Majka moja i braøa moja jesu oni, koji sluæaju rijeç Boœju i vræe je.” Iva 7:5 Jer ni braøa njegova nijesu vjerovala u njega. – Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. Gal 1:2 I sva braøa, koja su s menom, crkvama Galacije. 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! 1Pe 5:9 Njemu se oduprite tvrdi u vjeri i znajte, da iste muke podnose vaæa braøa u svijetu! 3Iv 1:3 Obradovah se vrlo, ad doåoæe braøa i posvjedoçiæe za tvoju istinu, kako ti u istini hodiæ. Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. BRAØE 12 Pst 9:22 Ham, otac Kanaanu, promatrao je golotinju oca svojega, i rekao to obojici braøe svoje vani. P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. P.Zk 18:15 Proroka iz sredine tvoje, izmeåu braøe tvoje, kao æto sam ja, podignut øe ti Gospod, Bog tvoj. Njega sluæajte! Mat 25:40 Kralj øe im odgovoriti: “Za “ista, kaœem vam: “Æto ste uçinili jednomu od ove moje najmanje braøe, to ste uçinili meni. Luk 16:28 Imam joæ pet braøe, i neka Ih opomene, da ne doåu i oni na ovo mjesto muke!’ 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine

bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. BRAØI 10 Pst 9:25 Reçe on: “Proklet da je Kanaan; neka je najniœi sluga braøi svojoj!” Pst 37:5 Jedanput usni Josip san i pripovjedi ga braøi svojoj, a oni joæ veøma zamrziæe na njega. Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Psl 22:22 Govorit øu ime tvoje braøi svojoj i usred skupætine hvalit øu. Psl 69:8 Tuåin postadoh braøi svojoj, stranac sinovima matere svoje. Mat 28:10 Nato im reçe Isus: “Ne bojte se! Idite i javite braøi mojoj, neka idu u Galileju! Ondje øe me vidjeti.” 1Ko 15:6 A zatim se je javio braøi, kojih je bilo viæe od pet stotina zajedno. Od njih mnogi œive i sad, a neki usnuæe; 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. Heb 2:12 Govoreøi: “Objavit øu ime tvoje braøi svojoj, posred crkve hvalit øu te.” Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. BRAØO 63 Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga spasenja. Dje 13:38 Neka vam je dakle na znanje, ljudi braøo, da se po njemu vama propovijeda oproætenje grijeha. Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Rim 8:12 Tako dakle, braøo, nijesmo duœnici tijelu, da po tijelu œivimo. Rim 10:1 Braøo, œelja je mojega srca i molitva Bogu za spasenje njihovo. Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa

svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. Rim 15:14 A ja sam i sam uvjeren za vas, braøo moja, da ste i sami puni dobrote, napunjeni svakoga znanja, da moœete jedan drugoga opominjati. Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. 1Ko 1:26 Jer gledajte zvanje svoje, braøo, da nema ni mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo silnih, ni mnogo plemenitih; 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. 1Ko 10:1 Neøu vam naime zatajiti, braøo, da su oçevi naæi svi bili pod oblakom, i svi su kroz more proæli; 1Ko 11:2 A hvalim vas, braøo, æto se u svemu mene spominjete i drœite propise, kao æto vam predadoh. 1Ko 14:20 Braøo, ne budite djeca umom, nego pakoæøu budite djeca, a razboritoæøu budite savræeni! 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! 1Ko 14:39 Dakle, braøo, nastojte da prorokujete, i ne zabranjujte govoriti jezicima! 1Ko 15:31 Svaki dan umirem, tako mi, braøo, vaæe slave, koju imam u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu! 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Gal 4:12 Budite kao ja; jer i ja sam kao vi. Braøo, molim vas, niæta mi ne uçiniste na œao. Gal 4:28 A vi ste, braøo, po Izaku djeca obeøanja. Gal 4:31 Tako, braøo, nijesmo djeca ropkinje, nego slobodne. Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! Efe 6:10 Uostalom braøo budite jaki u Gospodinu i u moøi sile njegove! Flp 1:12 A hoøu, da vi znate, braøo, da je moje sadaænje stanje dapaçe pomoglo napretku evanåelja, Flp 3:17 Ugledajte se na mene, braøo, i gledajte na one, koji tako œive, kao æto nas imate za ugled!

46 Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni! Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 1So 4:13 A neøemo, braøo, da vi ne znate za one, koji su usnuli, da se ne œalostite kao i ostali, koji nemaju nade. 1So 5:1 A o vremenu i çasu, braøo, ne treba da vam piæemo, 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! 1So 5:25 Braøo, molite se za nas! 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 2So 2:15 Tako dakle, braøo, stojte i drœite predaje, koje nauçiste ili rijeçju ili poslanicom naæom. 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. 2So 3:13 A vi, braøo, ne umarajte se dobro çineøi! Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga; Heb 10:19 Imajuøi dakle, braøo, pouzdanje ulaziti u Svetinju nad svetinjama krvlju Isusovom, Heb 10:39 A mi, braøo, nijesmo od onih, koji odstupaju na propast, nego od onih, koji vjeruju, da spase duæu. Heb 13:22 A molim vas, braøo, primite dobro ovu rijeç opominjanja; jer sam vam ukratko pisao. Jak 1:2 Svaku radost imajte, braøo moja, kad padate u razliçne napasti, Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? Jak 2:14 æto koristi, braøo moja, ako tko kaœe, da ima vjeru, a djela nema? Zar ga moœe vjera spasiti? Jak 3:1 Ne budite, braøo moja, mnogi uçitelji, znajuøi, da øemo biti stroœe suåeni! Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska

Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. Jak 5:19 Braøo moja, ako tko od vas zaluta od istine, i obrati ga tko, 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. BRAØOM 7 M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. 1Ko 6:5 Na sramotu vaæu govorim. Zar nema meåu vama nijednoga mudra, koji moœe rasuditi meåu braøom svojom? Heb 2:11 Jer i onaj, koji posveøuje, i oni, koji se posveøuju, svi su od jednoga. Zato se ne stidi zvati ih braøom, BRAØU2 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! Luk 22:32 A ja sam se molio za tebe, da se vjera tvoja ne popusti. Zato podupri i utvrdi jednoø braøu svoju!” Dje 14:2 Ali Œidovi, koji nijesu vjerovali, podbuniæe i razdraœiæe duæe neznaboœaca na braøu. Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. Rim 9:3 Jer bih œelio da ja sam budem odvuçen od Krista za braøu svoju, æto su mi rod po tijelu. 1Ko 8:12 A tako kad se grijeæite o braøu, i bijete njihovu slabu savjest, protiv Krista se grijeæite. 2Ko 8:23 A za Tita, on je moj drug i pomagao za vas, a za braøu naæu, oni su poslanici crkveni, slava Kristova. 1Ti 5:1 Starijega ne karaj, nego ga upozori

kao oca, mlaåe kao braøu; 1Pe 2:17 Sve poætujte, braøu ljubite, Boga se bojte, kralja ætujte! 1Iv 3:14 Mi znamo, da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu; tko ne ljubi, ostaje u smrti. 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. BRAT 41 Pst 4:9 Tada upita Gospod Kaina: “Gdje ti je brat Abel?” On odgovori: “Ne znam; zar sam ja çuvar brata svojega?” Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” Pst 27:11 A Jakov reçe materi svojoj Rebeki: “Gle, moj je brat Ezav çovjek rutav, a ja sam gladak. Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Izl 7:1 A Gospod reçe Mojsiju: “Evo, uçinit øu da budeæ prema faraonu moøan kao Bog; a brat tvoj Aron bit øe govornik tvoj. P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. M.Iz 17:17 Uvijek nosi ljubav prijatelj; a u nevolji postaje brat. M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! PNP 8:8 Ah, da bi mi ti brat bio, koji je dojio prsa matere moje! Tada bih te smjela cjelivati, kad bih te naæla vani: nitko me ne bih za to prekorio. Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 5:23 Ako dakle prineseæ dar svoj k œrtveniku i ondje se sjetiæ, da brat tvoj ima neæto protiv tebe, Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu:

47 “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka! Ako te posluæa, dobio si brata svojega. Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” Iva 11:23 Isus joj reçe: “Brat øe tvoj uskrsnuti.” Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! Rim 14:21 Dobro je ne jesti mesa, i vina ne niti, i ono ne çiniti, na æto se tvoj brat spotiçe, ili se smuçuje, ili slabi. Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! 1Ko 6:6 Nego se brat s bratom sudi, i to pred nevjernicima! 1Ko 7:12 A ostalima kaœem ja, ne Gospodin: “Ako koji brat ima nevjernicu œenu, i ona pristane da œivi s njim, neka je ne otpuæta! 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. 1Ko 8:11 I zbog tvojega znanja poginut øe slabi brat, za kojega je Krist umro. 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. Kol 1:1 Pavao, apostol Krista Isusa po volji Boœjoj, i Timotej, brat, Flm 1:1 Pavao, suœanj Krista Isusa, i brat Timotej, Filemonu, ljubljenomu i suradniku naæemu, Jak 1:9 A niski brat neka se hvali visinom svojom; Jak 2:15 Ako li brat ili sestra goli budu i nemaju svagdanje hrane, 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova.

BRATA 40 Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju, neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga. Pst 4:9 Tada upita Gospod Kaina: “Gdje ti je brat Abel?” On odgovori: “Ne znam; zar sam ja çuvar brata svojega?” Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. M.Iz 18:24 Ima prijatelja, koji su na propast; a gdjekoji je prijatelj privrœeniji od brata. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. Mat 7:3 Æto vidiæ trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeøas? Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka! Ako te posluæa, dobio si brata svojega. Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mar 3:17 Jakova, sina Zebedejeva, i Ivana, brata Jakovljeva, kojima je dao ime Boanerges, æto znaçi sinovi groma; Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Luk 6:16 Judu, brata Jakovljeva, i Judu Iskariota, koji postade njegov Izdajnik. Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Rim 14:10 A ti zaæto sudiæ brata svojega ni ti zaæto prezireæ brata svojega? Jer svi øemo stajati pred sudom Boœjim. Rim 14:10 A ti zaæto sudiæ brata svojega ni ti zaæto prezireæ brata svojega? Jer svi øemo stajati pred sudom Boœjim. 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. Gal 1:19 A drugoga od apostola ne vidjeh,

osim Jakova, brata Gospodnjega, Flp 2:25 A naåoh za potrebno, da poæljem k vama brata Epafrodita, suradnika i suborca svojega, kojega vi poslaste, da mi posluœi u mojoj potrebi, 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. 2So 3:15 Ali ga ne drœite kao neprijatelja, nego ga opominjite kao brata! Flm 1:16 Ne viæe kao roba, nego viæe od roba, brata ljubljenoga, osobito meni, a kamoli veøma tebi, i po tijelu i u Gospodinu. Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” 1Iv 2:9 Tko govori, da je u svjetlosti, a mrzi na svojega brata, joæ je uvijek u tami. 1Iv 2:10 Tko ljubi brata svojega, u svijetlu ostaje, i u njemu nema niæta za razlog spoticanja. 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. 1Iv 3:12 Ne kao Kain, koji je bio od zloga i ubio brata svojega. A zaæto ga je ubio? Jer su djela njegova bila zla, a brata mu pravedna, 1Iv 3:12 Ne kao Kain, koji je bio od zloga i ubio brata svojega. A zaæto ga je ubio? Jer su djela njegova bila zla, a brata mu pravedna, 1Iv 3:15 Svaki, koji mrzi na brata svojega, ubojica je, i znate, da ni jedan ubojica nema u sebi vjeçnoga œivota. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? 1Iv 4:21 I ovu zapovijed imamo od njega: “Tko ljubi Boga, neka ljubi i brata svojega! 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. BRATE 2 2Sa 1:26 Œao mi je za tobom, brate moj, Jonatan! Kako si mi bio drag! Viæa mi je bila ljubav tvoja od ljubavi œenske. Flm 1:20 Da, brate, da imam korist od tebe u Gospodinu, okrijepi srce moje u Kristu! BRATINSKA Heb 13:1 Ljubav bratinska ne kao stane! BRATOLJUBIVI 1 1Pe 3:8 A najposlije budite svi sloœni, milostivi, bratoljubivi, milosrdni, ponizni; BRATOM 5 Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju, neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga.

48 Mat 5:24 ostavi ondje dar svoj pred œrtvenikom, otidi prije i pomiri se s bratom svojim; onda doåi i œrtvuj dar svoj! Iva 1:41 Ovaj se sastade najprije sa svojim bratom Simonom i reçe mu: “Naåosmo Krista – to jest Pomazanika.” 1Ko 6:6 Nego se brat s bratom sudi, i to pred nevjernicima! 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. BRATSKI 2 Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. Zah 11:14 Onda sam slomio drugi ætap svoj ‘slogu’, da tako prelomim savez bratski izmeåu Jude i Izraela. BRATSKOJ 1 2Pe 1:7 A u poboœnosti ljubav bratsku, a u ljubavi bratskoj ljubav Boœju. BRATSKOM Rim 12:10 Bratskom ljubavi ljubite jedan drugoga; poætovanjem jedan drugoga pretjeçite; BRATSKU 2 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; 2Pe 1:7 A u poboœnosti ljubav bratsku, a u ljubavi bratskoj ljubav Boœju. BRATU 9 Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” Izl 28:2 Napravi svete haljine bratu svojemu Aronu, njemu u çast i za ukras. Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. Mat 18:35 Tako øe i Otac moj nebeski postupati s vama, ako svaki od vas ne oprosti od srca bratu svojemu.” Luk 12:13 Jedan iz naroda reçe mu: “Uçitelju, reci bratu mojemu, da podijeli s menom baætinu!” Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. BRAZDE 1 Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. BRAZGOTINE 1 Zah 13:6 Upitaju li ga onda: “Kakve su ti to brazgotine na prsima,” odgovara: “Udarili su me u kuøi mojih prijatelja.” BRÆLJANA Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao

bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. BRBLJAJTE 1 Mat 6:7 Kad se molite, ne brbljajte kao neznaboæci! Oni misle, da øe biti usliæeni za mnoge rijeçi svoje. BRBLJANJE 1 Job 18:2 Kad øete svræiti to brbljanje. Opameti se, pa øemo onda govoriti dalje. BRBLJAVAC 1 Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. BRBLJAVACA Tit 1:10 Jer ih ima mnogo neposluænih, praznih brbljavaca i zavodnika, osobito koji su iz obrezanja, BRBLJAVCI 1 Jer 5:13 Proroci su brbljavci vjetroviti: rijeç Boœja nije nikad u njima; neka njima samima bude tako!” BRDA 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. BREGOVE 1 Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? BREGOVI 1 Psl 114:4 Bregovi poskoçiæe kao ovnovi, humci kao mladi janjci. BREGOVIMA Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. BREGOVITO Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! BREME 3 Psl 38:3 Jer krivnja moja izaåe vrh glave moje, kao teæko breme pritiskuje me. Mat 11:30 Jer je jaram moj blag i breme moje lagano.” Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, BREMENA Mat 23:4 Oni veœu bremena teæka i nesnosna i meøu ih ljudima na pleøa; a sami neøe da ih prihvate prstom svojim. Gal 6:2 Nosite bremena jedan drugoga, i tako øete ispuniti zakon Kristov! Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; BREMENOM Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute

rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! BREŒULJAK 2 Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! BRIÆE 1 Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. BRIGA 5 Job 10:12 I dao si mi œivot pun milosti, i briga je tvoja zaætitila duh moj. Job 14:1 Çovjek, od œene roåen, kratka je œivota, sit briga, M.Iz 12:25 Briga u srcu pritiskuje çovjeka, a dobra ga rijeç razvedri, M.Iz 17:25 Lud sin briga je ocu svojemu i gorka bol materi svojoj. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. BRIGAMA Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. Mat 6:27 Tko od vas moœe svojim brigama produljiti œivot svoj i za jedan samo pedalj? Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. BRIGE 10 Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? Psl 4:8 Bez brige legnem i zaspim odmah; jer ti, Gospode, sam dajeæ mi te stojim u sigurnosti. . Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? M.Iz 3:23 Tada øeæ iøi bez brige putem svojim i neøeæ se spotaknuti nogom svojom. Prp 1:18 Jer gdje je mnogo mudrosti tu je i mnogo brige, kome se mnoœi znanje, mnoœi se i muka. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre Samarije. Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Luk 21:14 Nemajte dakle nikakve unaprijed brige, kako øete odgovarati! 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. BRIGU 2

49 M.Iz 23:29 Tko ima ah? Tko ima jao? Tko ima svaåu? Tko ima brigu? Tko ima rane ni za æto? Tko ima mutne oçi? 1Pe 5:7 I svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas! BRIJESTOVI 1 Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. BRINE 10 Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. M.Iz 12:10 Pravednik se brine za ono, æto treba œivinçe njegovo, a u bezboœnika je srce bez osjeøaja. Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. Rim 12:8 Ako opominje, neka opominje, koji daje, neka daje poæteno, koji upravlja, neka se brine; koji çini milosråe, neka çini radosno! 1Ko 7:32 A hoøu, da ste vi bezbriœni. Tko je neoœenjen, brine se za Gospodnje, kako øe ugoditi Gospodinu. 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? 1Ti 5:8 Ako li se tko za svoje, a osobito za ukuøane ne brine, odrekao se je vjere i gori je od nevjernika. 1Pe 5:7 I svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas! BRINEÆ 1 Luk 10:41 Gospodin joj odgovori: “Marta, Marta, brineæ se i skrbiæ za mnogo. BRINI 2 Luk 10:35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioniçaru i reçe mu: “Brini se za njega, i æto viæe potroæiæ, platit øu ti, kad se vratim. 1Ko 7:21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i moœeæ slobodan postati, ostani radije! BRINITE 5 Mat 10:19 A kad vas predadu, ne brinite se, kako ili æto øete govoriti! U onaj ças dat øe vam se, æto øete govoriti. Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. Luk 12:11 Ako vas povuku pred sinagoge i pred poglavarstva i vladaoce, ne brinite se, kako i çim øete se braniti ili æto øete reøi, Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! BRINU 3 Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati.

Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. Mat 6:32 Za sve to brinu se neznaboæci. A zna Otac vaæ nebeski, da vam to sve treba. BRINULI 3 Psl 78:53 Vodio ih je sigurno, te se nijesu brinuli, a neprijatelje njihove zatrpa more. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta BRINUO Flp 2:20 Jer nijednoga nemam jednake misli sa sobom, koji bi se tako iskreno brinuo za vaæe stvari. BRINUT 1 Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! BRINUTI 1 Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. BRIŒLJIVO Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? BRIŒNO 3 Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Psl 119:67 Prije nego moradoh podnijeti kaznu, lutao sam; ali sada pazim briœno na rijeç tvoju. Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. BRLOGOM Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. BRNJICA M.Iz 11:22 U gubici svinje zlatna brnjica: “to je œena lijepa, ali besramna. BRODOLOM 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. BRODOLOMCI 1 1Ti 1:19 Imajuøi vjeru i dobru savjest, koju neki odbacivæi postadoæe brodolomci u vjeri; BROJ 18

Job 14:5 Pa kad su toçno izmjereni dani njegovi, i broj mjeseca njegovih u tebe je; kad si mu postavio meåu, preko koje ne moœe prijeøi, Job 36:26 Eto: Bog je veøi, nego æto mi shvaøamo; ne moœe se istraœiti broj godina njegovih. Psl 139:17 Ali za mene, o Boœe, kako su teæke pomisli tvoje, kako im je silan broj! Psl 147:4 On, koji odreåuje zvjezdama broj njihov, koji ih sve zove imenom. M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. Mat 14:21 A broj svih, koji su bili jeli, iznosio je oko pet tisuøa muœeva, bez œena i djece. Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Dje 11:21 I bila je ruka Boœja s njima, i velik ih je broj vjerovao i obratio se Gospodinu. Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 13:17 I da nitko ne moœe ni kupiti ni prodati, osim tko ima œig: “ime zvijeri ili broj imena njezina. Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. BROJA 4 Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru Job 25:3 Vojskama njegovim ima li broja? I koga ne obasjava svjetlost njegova? Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Luk 22:3 Tada uåe sotona u Judu, koji se zvao Iskariot, i koji je bio jedan iz broja dvanaestorice. BROJE 1 Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra,

50 kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. BROJI 1 Job 31:4 Ne pazi li on na putove moje, ne broji li sve korake moje? BROJIO 4 Psl 139:18 Brojio sam ih, viæe ih je nego pijeska. Kad se probudim, joæ sam uvijek uza te. Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” Dje 1:17 On se je brojio s nama, i primio je dio ove sluœbe. BROJITI 1 Psl 90:12 Nauçi nas dakle brojiti dane naæe, da dobijemo srce mudro! BROJU 4 Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Mat 24:11 laœni øe proroci u velikom broju ustati i mnoge zavesti. Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. BRŒE 5 Izl 12:33 Egipøani su navaljivali na narod, da brœe idu iz zemlje, jer su mislili: “Mi inaçe svi pomrijesmo.” Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! Mat 28:7 A sad otidite brœe i javite uçenicima njegovim: “On je uskrsnuo od mrtvih i ide pred vama u Galileju. Ondje øete ga vidjeti. Eto, ja vam rekoh.” Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. BRŒI 1 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. BRVNA Mat 7:3 Æto vidiæ trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeøas? BRVNO Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. BUBNJIMA Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! BUBREGA Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç

Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. BUBREGE 5 Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Psl 139:13 Jer si ti stvorio bubrege moje, satkao me u krilu matere moje. Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. BUÇI 4 P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. 1Ljt 16:32 More buçi i æto je u njemu, polje se raduje i æto je na njemu. Psl 96:11 Nebo se veseli; zemlja se raduje; buçi more i æto je u njemu. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. BUÇILA Psl 46:3 Da bi buçila i kipjela voda njegova, da bi se tresle gore od sile njegove. BUÇITI 1 Mat 12:19 Neøe se prepirati i neøe buçiti, nitko neøe po ulicama çuti glasa njegova. BUÇNE 1 Psl 65:7 Koji utiæa buku morsku, buçne valove, bunu naroda: BUÇNI 1 Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. BUDALAST 1 Hos 7:11 Efraim je kao golub, budalast, bez razuma. Zazvaæe Egipat. Otidoæe u Asiriju. BUDALO Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. BUDAN 4 Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. Otk 3:2 Budi budan i utvråuj ostalo, æto hoøe da umre; jer ne naåoh tvojih djela savræenih pred Bogom svojim. Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! BUDIM 2Pe 1:13 Ali smatram da sam duœan, dok

sam god u ovom æatoru, da vas budim opominjanjem; BUDNE 1 Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. BUDNI 3 Mat 24:42 Budite dakle budni; jer ne znate dana, u koji dolazi Gospodin vas. Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu tome, æto øe doøi, i da opstanete pred Sinom çovjeçjim!” 1Pe 4:7 A svemu se je kraj pribliœio Budite dakle mudri i budni u molitvama! BUDNIM Psl 63:6 Kad te se sjeøam na postelji svojoj, kad u budnim çasima razmiæljam o tebi. BUJICE 1 Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. BUKA Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” BUKE 1 Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. BUKNE 1 Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” BUKOM 2 Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. BUKTI 1 Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! BUKU Psl 65:7 Koji utiæa buku morsku, buçne valove, bunu naroda: BUNA Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. BUNAR 1 Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. BUNAREVE 1 Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. BUNARSKU

51 Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! BUNE 2 Psl 2:1 Zaæto se bune narodi i puci kuju lude osnove? 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; BUNI 2 Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. BUNTOVNICI 2 Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. BUNTOVNICIMA M.Iz 24:21 Sine moj, boj se Gospoda i kralja, i ne mijeæaj se s buntovnicima: BUNU Psl 65:7 Koji utiæa buku morsku, buçne valove, bunu naroda: BURA Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. BURE 2 Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. BURI 1 Job 37:5 Silan je Bog u buri; çini stvari velike mi to ne shvaøamo. BUROM Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. BURU 3 Psl 107:29 On obrati buru u tiæinu, i valovi morski umuknuæe. Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, CAREV 1 Mat 22:21 Odgovoriæe mu: “Carev.” Tada im reçe: “Dajte dakle caru carevo i Bogu Boœje!

CAREVO Mat 22:21 Odgovoriæe mu: “Carev.” Tada im reçe: “Dajte dakle caru carevo i Bogu Boœje! CAREVU Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. CARINICI 3 Mat 5:46 Jer ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu øete plaøu imati? Ne çine li to i carinici? Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. CARINICIMA Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” CARINIK 3 Mat 18:17 Ako ni njih ne posluæa, kaœi crkvi! Ako li ne posluæa ni crkve, neka ti bude kao neznaboœac i carinik! Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ CARINU 2 Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. CARSTVA Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Psl 86:13 “Jest, milost je tvoja velika prema meni: izbavio si œivot moj iz dubina carstva mrtvih.” CARSTVO Psl 9:17 U carstvo mrtvih neka idu bezboœnici, svi narodi, koji zaboravljaju Boga! Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. CARSTVU 5 Job 33:22 Duæa se njegova pribliœuje grobu, œivot njegov carstvu mrtvih. Psl 6:5 Jer mrtvi ne spominju viæe tebe; tko øe te slaviti u carstvu smrti? Psl 88:3 Jer je duæa moja puna jada; œivot je moj blizu carstvu mrtvih. Psl 139:8 Da bih se uzdigao gore k nebu: “ti si tamo; da bih legao dolje u carstvu mrtvih; gle, tu si. Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ.

CARU 5 Mat 22:17 Kaœi nam dakle, æto misliæ ti: “Je li dopuæteno plaøati caru porez ili nije?” Mat 22:21 Odgovoriæe mu: “Carev.” Tada im reçe: “Dajte dakle caru carevo i Bogu Boœje! Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” CEDAR 1 Psl 92:12 A pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanonski raste gore, CEDARSKI 1 PNP 1:5 Ja sam pocrnjela, ali mila, køeri jerusalemske, kao æatori cedarski, kao æatorske zavjese Salmini. CEDRA 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. CEDRE 2 Psl 29:5 Çuj! Gospod lomi cedre, cedre libanonske lomi Gospod. Psl 29:5 Çuj! Gospod lomi cedre, cedre libanonske lomi Gospod. CEDRI 3 Psl 104:16 Tada se napoje najveøa drveta, cedri libanonski, æto ih je on zasadio. PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. Hos 14:5 Bit øu Izraelu kao rosa. Cvjetat øe kao ljiljan. Ukorijenit øe se kao cedri libanonski. CEDROM Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. CEDROVIM PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! CEDRU 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. CIJEDITE 1 Mat 23:24 Voåe slijepi! Cijedite komarca, a devu proœdirete. CIJENA Psl 49:8 Previsoka je cijena za œivot njegov; ne doteçe dovijeka! CIJENE 1 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! CIJENILI 1 Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. CIJENITE 1 1So 5:13 Da ih osobito cijenite u ljubavi

52 zbog djela njihova; œivite u miru meåu sobom! CIJENITI 1 Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! CIJENU 3 Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, CIJEPA Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. CIJEPATE 1 Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” CILJ 1 1Pe 1:9 Kad postignete cilj svoje vjere, spasenje duæa. CILJA Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. CIMBAL 1 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. CIMET 1 Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” CITARO Psl 108:2 Probudi se, harfo i citaro; hoøu da probudim zoru bijelu. CITARU 4 Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Psl 92:3 Uz deset œica na harfu i uz citaru. Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih CITRAMA Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. CJELIVAJU Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u

njega.” CJELIVALA Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. CJELIVATI 2 PNP 8:8 Ah, da bi mi ti brat bio, koji je dojio prsa matere moje! Tada bih te smjela cjelivati, kad bih te naæla vani: nitko me ne bih za to prekorio. Luk 7:45 Ti mi ne dade cjelova; a ona, otkako uåe, ne prestade cjelivati nogu mojih. CJELOVA Luk 7:45 Ti mi ne dade cjelova; a ona, otkako uåe, ne prestade cjelivati nogu mojih. CJELOVI 1 M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. CJELOVOM Rim 16:16 Pozdravite jedan drugoga cjelovom svetim! Pozdravljaju vas sve crkve Kristove. CJELOVU PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. CRIJEP 1 Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. CRKAVA 4 Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. CRKVA Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista udovice, moœe zadovoljiti. CRKVAMA 8 1Ko 14:33 Jer Bog nije Bog nesloge, nego mira. Tako je u svima crkvama svetih. Gal 1:2 I sva braøa, koja su s menom, crkvama Galacije. 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga

mojega. Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 2:29 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama. Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” CRKVE 17 Mat 18:17 Ako ni njih ne posluæa, kaœi crkvi! Ako li ne posluæa ni crkve, neka ti bude kao neznaboœac i carinik! Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. Dje 15:41 I prolazio je kroz Siriju i Ciliciju i utvråivao crkve. Dje 20:17 A iz Mileta posla u Efez i dozva starjeæine crkve. Rim 16:16 Pozdravite jedan drugoga cjelovom svetim! Pozdravljaju vas sve crkve Kristove. Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. 1Ko 11:16 Ako li tko misli, da se moœe prepirati, neka zna, mi takva obiçaja nemamo, niti crkve Boœje. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. Kol 1:18 I on je glava tijelu crkve, koji je poçetak, prvoroåeni od mrtvih, da bude on u svemu prvi; Heb 2:12 Govoreøi: “Objavit øu ime tvoje braøi svojoj, posred crkve hvalit øu te.” Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: CRKVENI 1 2Ko 8:23 A za Tita, on je moj drug i pomagao za vas, a za braøu naæu, oni su poslanici crkveni, slava Kristova. CRKVI 11 Mat 18:17 Ako ni njih ne posluæa, kaœi crkvi!

53 Ako li ne posluæa ni crkve, neka ti bude kao neznaboœac i carinik! Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. 1Ko 10:32 Ne budite povodom spoticanja ni Œidovima, ni neznaboæcima, ni crkvi Boœjoj. 2Ko 12:13 Jer æto je, u çemu ste manji od ostalih crkvi, osim æto vam nijesam bio na teret. Oprostite mi ovu krivnju! Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, 3Iv 1:9 Pisao sam neæto crkvi; ali Diotref, koji hoøe da bude prvi meåu njima, ne prima nas. CRKVOM 3 Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. Efe 1:22 I sve podloœi pod noge njegove, i njega dade za glavu nad svom crkvom, 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. CRKVU0 Mat 16:18 I ja tebi kaœem: “Ti si Petar. Na toj hridini sagradit øu Crkvu svoju, i vrata paklena neøe je nadvladati. 1Ko 14:4 Koji govori jezike, sam sebe podiœe, a koji prorokuje, crkvu Boœju podiœe. 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. Gal 1:13 Jer ste çuli moje œivljenje nekad u Œidovstvu, da sam odviæe progonio crkvu Boœju i ruæio je. Efe 5:25 Muœevi, ljubite svoje œene, kao æto je i Krist ljubio crkvu i sebe samoga predao za nju, Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana. Efe 5:29 Jer nitko nije nikad zamrzio na svoje tijelo, nego ga hrani i grije kao i Krist crkvu, Efe 5:32 Tajna je ovo velika; a ja velim obzirom na Krista i na crkvu. Flp 3:6 Po revnosti progonio sam crkvu, po pravdi zakonskoj bio sam besprijekoran, 1Ti 3:5 A ako tko ne zna svojom kuøom upravljati, kako øe se starati za crkvu Boœju? CRNAC 1 Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi

joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. CRNE 1 Mat 5:36 Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne moœeæ ni dlake jedne uçiniti bijele ili crne. CRNILOM 2 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. 3Iv 1:13 Mnogo bih imao da ti piæem; ali neøu crnilom i perom da ti piæem; CRNO Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv CRNOMANJASTA PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. CRPAJU Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. CRPSTI 1 Iza 12:3 S veseljem øete crpsti vodu iz izvora spasenja. CRTICA Luk 16:17 Ali je lakæe da proåu nebo i zemlja, da propadne i jedna crtica od zakona. CRTICE 1 Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. CRV 2 Psl 22:6 A ja sam crv, ne viæe çovjek; ruglo ljudima i prezir narodu! Mar 9:44 Gdje crv njihov ne umire, i oganj se ne gasi. CRVE 1 Hab 1:14 Uçinio si ljude kao ribe u moru, kao crve, æto nemaju gospodara. CRVEN 2 Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; CRVENA Iza 63:2 Zaæto je crvena odjeøa tvoja, haljine tvoje kao u onoga koji gazi groœåe u kaci? CRVENI 1 Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! CRVENILOM Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. CRVENIM 2 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.”

Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. CRVENKASTO M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. CRVENO Mat 16:2 A on im reçe: “Uveçe govorite: “Bit øe lijepo vrijeme; jer je nebo crveno. Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? CRVENOG 1 Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. CRVENOJ 1 Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. CRVENOM 3 Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod CRVENU Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! CRVI 3 Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. CRVIØU Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. CRVU Job 17:14 Truleœu velim: “Moj si ti otac!” a crvu: “Moja mati, moja sestro!” CVAT 1 Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. CVATU PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! CVIJET 13 Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. Psl 103:15 Çovjek: kao trava; tako su dani

54 njegovi, kao cvijet u polju, tako cvjeta. PNP 2:1 Ja sam cvijet na poljani æaronskoj, ljiljan u dolini. PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 40:8 Trava se osuæi, cvijet uvene, ali rijeç Boga naæega ostaje dovijeka.” Jak 1:10 A bogati svojom niskoøom; jer øe proøi kao cvijet trave. Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, CVIJETOM Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. CVIJETU 2 Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. CVJETA Psl 103:15 Çovjek: kao trava; tako su dani njegovi, kao cvijet u polju, tako cvjeta. CVJETAT 2 Hos 14:5 Bit øu Izraelu kao rosa. Cvjetat øe kao ljiljan. Ukorijenit øe se kao cedri libanonski. Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. CVJETIØI 1 PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. ÇAÆA Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre Samarije. Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre

Samarije. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; ÇAÆE 4 Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. 1Ko 11:28 Zato neka çovjek ispituje sam sebe, i onda od kruha neka jede i od çaæe neka pije! Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih ÇAÆI 2 Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. ÇAÆØEN 1 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen, ÇAÆØENA Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! ÇAÆOM Zah 12:2 “Evo, ja øu uçiniti Jerusalem çaæom opojnom za sve narode unakolo; a ide se i protiv Jude, kad se spsjeda Jerusalem. ÇAÆØU 4 Psl 8:5 Pa ipak, namjestio si ga samo malo ispod Boga, okrunio si ga slavom i çaæøu, M.Iz 15:33 Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred çaæøu ide poniznost. Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, ÇAÆU 27 Psl 116:13 Çaæu spasenja uzet øu i slaviti ime Gospodnje, Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio.

Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Mat 20:22 Isus reçe: “Ne znate, æto molite. Moœete li piti çaæu, koju øu ja piti? Odgovoriæe mu: “Moœemo.” Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Mat 26:27 Tada uze çaæu, zahvali i pruœi ga uçenicima i reçe: “Pijte svi iz njega; Mar 9:41 Tko vam dadne u ime moje çaæu vode da se napijete, jer pripadate Kristu, zaista, kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøe svoje. Mar 14:23 Tada uze çaæu, zahvali i dade im je, i pili su iz nje svi. Mar 14:36 “Aba Oçe”, reçe, tebi je sve moguøe; uzmi ovu çaæu od mene Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, Luk 22:17 Tada uze çaæu, zahvali i reçe: “Uzmite je i razdijelite meåu se! Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. Luk 22:42 “Oçe, ako hoøeæ, ukloni ovu çaæu od mene! Ali ne moja, nego neka bude volja tvoja!” 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” 1Ko 11:26 Jer kadgod jedete kruh ovaj i pijete çaæu, smrt Gospodnju navjeæøujete, dok ne doåe. 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 16:4 I treøi izli çaæu svoju na rijeke i na izvore vodene; i postade, krv. Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega!

55 Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! CARA Luk 2:1 U one dane izaåe zapovijed od cara Augusta, da se popiæe sav svijet. Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” ÇARANJA Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, ÇARATI 1 L.Zk 19:26 Niæta ne smijete jesti, æto je s krvlju! Ne smijete gatati ni çarati! ÇAROLIJAMA Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. ÇASNA M.Iz 16:31 Sijeda je kosa çasna kruna; postigne se pravednim œivotom. ÇASNI 1 Iza 45:4 Zbog svojega sluge Jakova i zbog Izraela, izabranika svojega, pozvah te imenom tvojim, dadoh ti çasni naslov, a da me nijesi poznavao. ÇASNO Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. ÇASØU Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. ÇASOVE 1 Dje 1:7 On im odgovori: “Nije vaæe znati vremena ili çasove, æto ih je Otac zadrœao u svojoj vlasti. ÇASOVIT 1 Heb 11:25 I volio je stradati s narodom Boœjim, negoli imati çasovit uœitak grijeha, ÇASOVITA 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, ÇAST 42 Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 28:2 Napravi svete haljine bratu svojemu Aronu, njemu u çast i za ukras. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana.

P.Zk 16:10 Tada svetkuj blagdan tjedana u çast Gospodu, Bogu svoje Psl 4:2 Vi ljudi, zaæto sramotite çast moju, ljubite prijevaru i mislite na laœ? Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno M.Iz 3:9 Daj çast Gospodu posjedom svojim i prvinama svega dohotka svojega! M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. M.Iz 3:35 Çast je baætina mudroga, a sramotu ætedi on za luåake. M.Iz 8:18 U mene se naåu bogatstvo i çast, i postojano dobro i trajno blagostanje. M.Iz 19:11 Strpljivim çini çovjeka razboritost; çast mu je mimoiøi krivnje. M.Iz 20:3 Sluœi çovjeku na çast, kad ostaje daleko od svaåe; a svaki je luåak svadljiv. M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Hos 4:7 Æto ih je bilo viæe, to su viæe grijeæili protiv mene. Çast njihovu pretvorit øu u sramotu. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Iva 12:43 Çast kod ljudi vrijedila im je viæe, negoli çast kod Boga. Iva 12:43 Çast kod ljudi vrijedila im je viæe, negoli çast kod Boga. Rim 1:5 Preko kojega primismo milost i apostolstvo, da pokorimo vjeri sve narode na çast imena njegova; Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. Pavao brani svoju apostolsku çast.

1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. ÇASTAN 2 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. ÇASTI 9 M.Iz 29:23 Ponizit øe çovjek oholost njegova, a ponizan dokazi do çasti. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Iva 5:41 Ja ne primam çasti od ljudi. 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, 1So 4:4 Da svaki vas zna çuvati svoj sud u svetosti i çasti, 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri

56 predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. Heb 5:4 I nitko sam sebi ne prisvaja çasti, nego koji je pozvan od Boga, kao i Aron. Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. ÇASTILI 2 P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. Psl 53:4 Zar da ne bi morali çiniti okajanje svi, koji su çinili zlo, koji su jeli narod moj kao kruh, koji nijesu çastili Gospoda? ÇASTITE 2 Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. ÇASTITI 1 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. ÇASU 2 Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. 1So 5:1 A o vremenu i çasu, braøo, ne treba da vam piæemo, ÇAVALA Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” ÇAVLA Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” ÇEDNA Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. ÇEDNI 1 Tit 3:2 Nikoga da ne psuju, da se ne svaåaju, da budu çedni i svaku krotkost da pokazuju prema svim ljudima! ÇEDNO Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. ÇELIMA 5 Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju

peçata Boœjega na çelima svojim. Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. Otk 22:4 I gledat øe lice njegovo, i ime njegovo bit øe na çelima njihovim. ÇELJUST 1 Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” ÇELJUSTI 1 Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. ÇELO 4 Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, ÇELU 2 Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr ÇEŒNJE 1 Psl 119:20 Gine duæa moja od çeœnje za naredbama tvojim u svako doba. ÇEŒNJU 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. ÇESTIH 1 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! ÇESTITA Psl 32:11 Radujte se u Gospodu i kliçite, pravednici! Kliçite svi, koji ste çestita srca! Psl 94:15 Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su çestita srca srca. ÇESTITI 1 Dje 26:25 A Pavao reçe: “Ne ludujem, çestiti Feste, nego govorim rijeçi istine i razboritosti. ÇESTITIMA Psl 33:1 Radujte se Gospodu, pravednici! Çestitima dolikuje hvaliti ga. ÇESTITO

M.Iz 20:11 Veø se djeçak pokazuje po djelima svojim, je li djelo njegovo çisto i çestito. ÇESTITOÆØU 1Ti 3:4 Koji svojom kuøom dobro upravlja i ima posluænu djecu sa svom çestitoæøu. ÇESTITOSTI 2 Psl 26:1 Opravdaj me, Gospode, jer hodih u çestitosti; uzdajem se u Gospoda i neøu se spotaknuti 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, ÇESTO 3 Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, ÇETA P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke i noge. ÇETAMA Psl 60:10 Zar ne ti, Boœe, koji si nas odbacio, koji nijesi iæao s naæim çetama, Boœe? Psl 68:11 Svemoguøi je ispunio obeøanje svoje; pobjedni glasnici doæli su u mnogobrojnim çetama: Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. ÇETE 5 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. Mat 22:7 Tada se razgnjevi kralj. Posla çete svoje, dade pogubiti ubojice i grad njihov zapaliti. ÇETI 1 Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. ÇETVERONOŒNE 1 Dje 10:12 I u njoj su bile svakovrsne çetveronoœne œivotinje i gmazovi zemaljski

57 i ptice nebeske. ÇETVEROSTRUKO Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” ÇEZNE 4 Psl 42:1 Kao æto koæuta çezne za izvorvodom, tako çezne duæa moja za tobom, Boœe! Psl 42:1 Kao æto koæuta çezne za izvorvodom, tako çezne duæa moja za tobom, Boœe! Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. ÇEZNEM 2 Psl 119:174 Çeznem, Gospode, za spasenjem tvojim, i nauka je tvoja naslada moja. Flp 1:8 Jer Bog mi je svjedok, kako çeznem za svima vama najnjeœnijom ljubavlju Krista Isusa. ÇEZNU Job 3:21 Oni çeznu za smrøu, a ona ne dolazi; traœe je veøma nego blago zakopano. ÇEZNULA Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. ÇIROVE 1 Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. ÇIROVIMA Luk 16:20 Pred njegovim vratima leœao je jedan siromah po imenu Lazar sav u çirovima. ÇIST 10 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. Job 11:4 Jer si sam rekao: “Çista je nauka moja, i çist sam u oçima tvojim!” Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje. Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. Psl 119:9 Kako mladiø drœi çist œivot svoj? Ako toçno obdrœava rijeç tvoju. Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Iva 13:10 Isus mu reçe: “Tko je opran, ne treba nego da samo noge opere, onda je sav çist. I vi ste çisti, ali ne svi.” Dje 20:26 Zato vam svjedoçim na danaænji

dan, da sam çist od krvi sviju; 1Iv 3:3 I svaki, koji ovu nadu ima u njega, çisti se, kao i on æto je çist. ÇISTA6 Job 11:4 Jer si sam rekao: “Çista je nauka moja, i çist sam u oçima tvojim!” Job 16:17 A nema nepravde na rukama mojim, i molitva je moja bila uvijek çista. Psl 73:1 Kako je dobar Bog Izraelu, onima, koji su çista srca! Psl 119:1 Blagoslovljeni su oni, koji su çista œivota, koji idu po zakonu Gospodnjem. M.Iz 30:5 Svaka je rijeç Boœja çista istina. On je ætit onima, koji se kriju u njemu. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Mat 5:8 Blagoslovljeni su koji su çista srca! Oni øe Boga gledati. Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; ÇISTE 10 Job 25:5 Eto, ni mjesec ne sja bez ljage, ni zvijezde nijesu çiste u oçima njegovim, Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. M.Iz 4:24 Drœi daleko od usta svojih laœ i usne tvoje neka budu çiste od varke! Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i sluœe mu jednoduæno. Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! Heb 9:23 Tako dakle treba da se slike nebeskih stvari çiste, ali same nebeske

stvari boljim œrtvama od ovih. 2Pe 3:14 Zato, ljubljeni, çekajuøi ovo starajte se, d vas naåe çiste i neokaljane u miru. ÇISTI 14 Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar. Job 17:8 Poboœni su nad tim rasråeni, çisti su nad zloçincem pobunjeni. Psl 66:10 Ti si nas kuæao, Boœe; çistio si nas, kao æto se çisti srebro; M.Iz 16:2 Neka se çovjeku uçine çisti svi putovi njegovi, ipak je Gospod, koji ispituje duhove. Eze 36:25 Poækropit øu vas vodom çistom, da budete çisti. Oçistit øu vas od svih neçistoøa vaæih i od svih idola vaæih. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Iva 13:10 Isus mu reçe: “Tko je opran, ne treba nego da samo noge opere, onda je sav çist. I vi ste çisti, ali ne svi.” Iva 13:11 Jer je znao izdajnika svojega, zato reçe: “Nijeste svi çisti.” Iva 15:3 Vi ste veø çisti zbog rijeçi, koju vam rekoh. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. Flp 1:10 Da iskusite bolje, da budete çisti i bez spoticanja na dan Kristov, Heb 9:22 I gotovo sve se krvlju çisti po zakonu, i bez proljevanja krvi nema oproætenja. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 3:3 I svaki, koji ovu nadu ima u njega, çisti se, kao i on æto je çist. ÇISTIH 3 Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. ÇISTIM 2 Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” Psl 18:26 S çistim postupaæ çisto, samo se zloçestom protiviæ. ÇISTIMA Tit 1:15 Çistima je sve çisto; a okaljanima i nevjernicima niæta nije çisto, nego su im okaljani i um i savjest. ÇISTIO Psl 66:10 Ti si nas kuæao, Boœe; çistio si nas, kao æto se çisti srebro; ÇISTIT 2 Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu.

58 Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. ÇISTITE 2 Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! ÇISTITI 1 Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. ÇISTO2 Psl 18:26 S çistim postupaæ çisto, samo se zloçestom protiviæ. Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 51:10 Srce çisto stvori mi, Boœe, duh pravi obnovi u meni! M.Iz 20:11 Veø se djeçak pokazuje po djelima svojim, je li djelo njegovo çisto i çestito. Mat 27:59 Kad Josip uze tijelo, zavi ga u laneno platno çisto, Luk 11:41 Dajte radije ono, æto je unutra, kao milostinju, onda vam je sve çisto. Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. Tit 1:15 Çistima je sve çisto; a okaljanima i nevjernicima niæta nije çisto, nego su im okaljani i um i savjest. Tit 1:15 Çistima je sve çisto; a okaljanima i nevjernicima niæta nije çisto, nego su im okaljani i um i savjest. 1Pe 3:2 Kad vide çisto œivljenje vaæe sa strahom. Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. ÇISTOG 1 Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. ÇISTOGA 5 Izl 25:17 Napravi onda pomiriliæte od çistoga zlata, dva i po lakta dugo i lakat i po æiroko. Izl 37:23 Onda napravi uz to sedam svjetionica, usekaçe i tavice njihove od çistoga zlata. L.Zk 10:10 Da biste uvijek mogli razlikovati izmeåu svetoga i nesvetoga, izmeåu çistoga i neçistoga. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, ÇISTOJ 1 1Ti 3:9 Koji imaju tajnu tanu vjere u çistoj savjesti. ÇISTOM 2 Eze 36:25 Poækropit øu vas vodom çistom, da budete çisti. Oçistit øu vas od svih

neçistoøa vaæih i od svih idola vaæih. Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! ÇISTOØE 2 Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! ÇISTOØI 5 Psl 15:2 Tko hodi u çistoøi, tko çini pravdu, tko poæteno misli u srcu svojem, Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. ÇISTOØOM 1Ti 5:2 Stare œene kao majke, mlaåe kao sestre sa svom çistoøom! ÇISTOØU Psl 51:6 Gle, ti traœiæ çistoøu srca: udijeli nutrini mojoj mudrost! ÇISTU 3 Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, Dje 24:16 Zato se ja trudim, da imam çistu savjest svagda pred Bogom i pred ljudima, 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. ÇITA 4 Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – Luk 4:16 Tako doåe i u Nazaret, gdje je bio odrastao. Po obiçaju svojemu otide u subotu u sinagogu. Ustade da çita. Dje 8:30 Filip pritrça i çuje, gdje çita proroka Izaiju. Upita ga: “Razumijeæ li, æto çitaæ?” Otk 1:3 Blagoslovljen je onaj, koji çita, i onima, koji sluæaju rijeçi proroçanstva i drœe, æto je napisano u njemu, jer je vrijeme blizu! ÇITAÆ 1 Dje 8:30 Filip pritrça i çuje, gdje çita proroka Izaiju. Upita ga: “Razumijeæ li, æto çitaæ?” ÇITAJTE 1 Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. ÇITAJU 2Ko 3:2 Vi ste naæa poslanica napisana u srcima naæim, koju poznaju i çitaju svi ljudi; ÇITALI 5 Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad

çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. ÇITALO Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. ÇITANJE 1 1Ti 4:13 Dok doåem, pripazi na çitanje, opominjanje i uçenje! ÇITANJU 2 Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. ÇITAO Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. ÇITAV 2 Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! ÇITAVIM Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. ÇITAVO L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. ÇITAVOGA Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Rim 10:18 Nego velim: “Zar nijesu çuli” Dapaçe po svoj zemlji otide glas njihov, i do granica çitavoga svijeta rijeçi njihove.” ÇITAVOM Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! ÇOKOT 3 P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, Iva 15:1 Ja sam pravi çokot, i Otac je moj vinogradar. Iva 15:5 Ja sam çokot, vi loze. Tko ostaje u meni, i ja u njemu, on rodi mnogi rod, jer bez mene ne moœete uçiniti niæta.

59 ÇOKOTA P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, ÇOKOTU Iva 15:4 Ostanite u meni, i ja u vama, Kao æto loza ne moœe roda roditi sama od sebe, ako ne ostane na çokotu, tako i vi, ako ne ostanete u meni. ÇOVJEÇANSTVO Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. ÇOVJEÇE 6 Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Luk 12:14 On mu reçe: “Çovjeçe, tko je mene postavio sucem i djeliteljem baætine nad vama” Rim 2:1 Zato se ne moœeæ izgovoriti, o çovjeçe, kojigod sudiæ; jer u çemu sudiæ drugome, samoga sebe osuåujeæ; jer to çiniæ, æto osuåujeæ. Rim 2:3 Misliæ li, o çovjeçe, koji sudiæ onima, koji to çine, i sam çiniæ to, da øeæ izbjeøi sudu Boœjemu. 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! Jak 2:20 A hoøeæ li znati, o çovjeçe ludi, da je vjera bez djela mrtva? ÇOVJEÇJA Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. Jak 1:20 Jer srdœba çovjeçja ne çini pravde Boœje. ÇOVJEÇJE 10 Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. M.Iz 16:9 Srce çovjeçje uredi sebi put svoj, a Gospod upravlja korake njegove. Iza 13:7 Zato sustaju sve ruke, oçaja svako srce çovjeçje. Iza 51:12 “Ja, ja sam, koji vas tjeæim. Tko si ti, da se bojiæ smrtnih ljudi, djece çovjeçje, æto iæçeznu kao trava? Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”;

1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. ÇOVJEÇJEG 1 Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. ÇOVJEÇJEGA6 Job 12:10 Kojemu u rukama poçiva œivot svih biøa i duh svakoga tijela çovjeçjega? Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mat 24:37 Kao u dane Noine, tako øe biti kod dolaska, Sina çovjeçjega. Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Luk 22:48 Isus mu reçe: “Juda, poljupcem i izdajeæ Sina çovjeçjega?” Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. Iva 6:62 A kad vidite Sina çovjeçjega da uzlazi gore, gdje je prije bio? Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. Iva 9:35 Çuo je Isus, da ga izbaciæe, i kad ga naåe, upita ga: “Vjerujeæ li ti u Sina çovjeçjega?” Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” 1Ko 2:11 Jer tko od ljudi zna, æto je u çovjeku, osim duha çovjeçjega koji je u njemu? Tako i u Bogu æto je, nitko ne zna, osim Duha Boœjega. 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. ÇOVJEÇJEM 1Pe 2:13 Budite dakle pokorni svakom propisu çovjeçjem zbog Gospodina: bilo kralju kao vrhovnom poglavaru, ÇOVJEÇJEMU Iza 52:14 Kako su se mnogi ustraæili nad tobom – jer je neçovjeçji bio iznakaœen njegov izgled; lik njegov nije viæe bio sliçan çovjeçjemu – ÇOVJEÇJI 41 Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv

mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime. Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Mat 12:8 Jer je Sin çovjeçji gospodar subote.” Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Mat 13:37 On reçe: “Koji sije dobro sjeme, jest Sin çovjeçji. Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova Mat 16:27 Jer øe doøi Sin çovjeçji s anåelima svojim u slavi Oca svojega i tada øe vratiti svakome po djelima njegovim. Mat 17:22 Dok su hodili naokolo po Galileji, reçe im Isus: “Sin çovjeçji predat øe se u ruke ljudima. Mat 18:11 Jer je Sin çovjeçji doæao da spasi, æto je bilo izgubljeno. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 20:28 Tako ni Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da œivot svoj dadne u otkup za mnoge. Mat 24:44 Zato i vi budite spremni; jer Sin çovjeçji dolazi u ças, u koji se ne nadate. Mat 25:31 Kad doåe Sin çovjeçji u slavi svojoj i svi anåeli s njime, onda øe sjesti na prijestolje slave svoje. Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. Mar 2:27 Tada nastavi: “Subota je tu zbog çovjeka, a nije çovjeçji zbog subote. Mar 2:28 Tako je Sin çovjeçji i gospodar nad subotom.” Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim

60 anåelima.” Mar 10:45 I Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da dadne œivot svoj u otkup za mnoge.” Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Luk 9:56 Sin çovjeçji nije doæao da upropasti duæe, nego da ih spasi”. I tako otidoæe u drugo mjesto. Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” Luk 17:30 Upravo øe tako biti u onaj dan, kad se objavi Sin çovjeçji. Luk 18:8 Kaœem vam, brzo øe im pribaviti pravo. Ali Sin çovjeçji, kad doåe, hoøe li naøi vjeru na zemlji?” Luk 19:10 Jer je Sin çovjeçji doæao da potraœi i spasi, æto je bilo izgubljeno.” Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. Iva 3:13 Nitko nije uzaæao na nebo osim koji siåe s neba, Sin çovjeçji koji je na nebu. Iva 3:14 Kao æto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako se mora podiøi i Sin çovjeçji, Iva 5:27 On mu dade i vlast, da drœi sud, jer je Sin çovjeçji. Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” 1Ko 4:3 A ja nimalo ne marim, da me sudite vi ili çovjeçji dan; a i sam sebe ne sudim. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. ÇOVJEÇJIH 1 Dje 17:25 Niti prima sluœbe od ruku çovjeçjih, kao da bi æto trebao, kad on sam daje svima œivot i dihanje i sve. ÇOVJEÇJIM 4 Psl 80:17 Ali ruka tvoja neka poçiva na çovjek desnice tvoje, nad sinom çovjeçjim, kojega si podigao sebi! Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu tome, æto øe doøi, i da opstanete pred Sinom çovjeçjim!” Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, ÇOVJEÇJOJ 3 Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!”

2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. Otk 21:17 I izmjeri zid njegov na sto i çetrdeset i çetiri lakta, po mjeri çovjeçjoj, koja je anåelova. ÇOVJEÇJOM 3 M.Iz 8:31 Puna radosti na æirokoj zemlji njegovoj, puna zanosa nad djecom çovjeçjom. Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” ÇOVJEÇJU 5 Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. Psl 89:47 Spomeni se, Gospode: “Æto je œivo kako si ni na æto stvorio svu djecu çovjeçju? Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. ÇOVJEK 152 Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Pst 27:11 A Jakov reçe materi svojoj Rebeki: “Gle, moj je brat Ezav çovjek rutav, a ja sam gladak. Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” Brj 12:3 A Mojsije bio je çovjek veoma blag, blaœi od svih ljudi na zemlji. P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji

prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. Job 5:7 Ne, çovjek se raåa za patnju, kao æto iskre ognjene vrcaju gore. Job 14:1 Çovjek, od œene roåen, kratka je œivota, sit briga, Job 15:16 A kamoli çovjek, sasvim pokvareni, koji pije zlodjela kao vodu. Job 28:13 Çovjek ne zna puta k njoj, ona ne boravi u zemlji œivih. Job 34:15 Preminulo bi najednom svako tijelo, çovjek bi se opet vratio u prah. PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 8:4 Æto je çovjek, da ga se spominjeæ, zemlje sin, da ga pogledaæ? Psl 10:18 Ti pribavljaæ sirotama i patnicima pravo njihovo; neka viæe ne prkosi çovjek sa zemlje! Psl 22:6 A ja sam crv, ne viæe çovjek; ruglo ljudima i prezir narodu! Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! Psl 34:8 Kuæajte i vidite, kako je dobar Gospod! Blagoslovljen je çovjek, koji se uzda u njega! Psl 34:12 Tko je taj çovjek, koji ljubi œivot, koji œeli sebi godine, da okusi sreøu?

61 Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. Psl 39:6 Kao sjena prolazi çovjek, ni za æto je muka njegova; skuplja, a ipak ne zna, kojemu øe dopasti. Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 49:12 Çovjek unatoç svojemu sjaju nema opstanka; sliçan je stoci, æto se smakne. Psl 55:13 Ne, ti si, çovjek kao ja, prijatelj moj, pouzdanik moj. Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. Psl 80:17 Ali ruka tvoja neka poçiva na çovjek desnice tvoje, nad sinom çovjeçjim, kojega si podigao sebi! Psl 84:5 Blagoslovljen je çovjek, kojemu je jakost u tebi, kojemu srce hoøe na hodoçaæøa! Psl 103:15 Çovjek: kao trava; tako su dani njegovi, kao cvijet u polju, tako cvjeta. Psl 104:23 Tada ide çovjek na posao svoj do veçera. Psl 112:5. Blagoslovljen je çovjek, koji je milostiv i daje u zajam, i poslove svoje ureåuje po pravici. Psl 116:11 Pomislih u tjeskobi svojoj: “Svaki je çovjek laœac.” Psl 118:6 Kad je Gospod za me, ne bojim se niæta; æto mi moœe uçiniti çovjek? Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s neprijateljima na vratima. Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” Psl 144:4 Çovjek je kao dah; dani s u njegovi kao sjena, æto prolazi. M.Iz 3:13 Blagoslovljen je çovjek, koji postigne mudrost, i çovjeku, koji dobije razboritost! M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se mudrosti. M.Iz 11:21 Iako rade zajedno, zao çovjek neøe izaøi bez kazne, a rod pravednika izbavit øe se. M.Iz 12:2 Dobar çovjek dobiva milost kod Gospoda, a spletkaæa osuåuje. M.Iz 12:8 Prema razboritosti svojoj hvali se çovjek, a tko je smeten, izvrgnut je ruglu. M.Iz 12:15 Luåaku se çini pravi put njegov, a mudar çovjek prima nauku. M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. M.Iz 13:16 Pametan çovjek çini sve promiæljeno, a luåak se diçi svojom ludoæøu. M.Iz 14:14 Za œivljenje svoje prima odmetnik plaøu, a tako i çovjek dobar za djela svoja. M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek

lud prezire mater svoju. M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. M.Iz 19:22 Çovjek je radostan, kad çini dobro; a bolje je siromaæan biti nego prijevaran. M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. M.Iz 20:24 Od Gospoda su koraci çovjeka odreåeni; a çovjek æto razumije o putu njegovu? M.Iz 21:2 Sve putove svoje moœe çovjek drœati pravima; ali je Gospod, koji ispituje srca. M.Iz 21:24 Ohol, nadut çovjek – nazvan podsmjevaç – radi u neizmjernoj obijesti. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu. M.Iz 29:22 Gnjevljiv çovjek izaziva svaåu; naprasit poçini mnogo zla. M.Iz 29:23 Ponizit øe çovjek oholost njegova, a ponizan dokazi do çasti. Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Prp 7:20 Jest, ni jedan çovjek na zemlji nije tako pravedan, da bi çinio samo dobro i nikada se ne ogrijeæio. Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu?

Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.” Mat 21:28 Æto vam se çini? Çovjek neki imao je dva sina. On ode k prvome i reçe: “Sine, idi i radi danas u vinogradu! Mat 24:22 I kad se ne bi skratili oni dani ni jedan se çovjek ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit øe se dani oni. Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti

62 usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. Iva 1:6 Poslan je bio çovjek od Boga, kojemu bijaæe ime Ivan. Iva 7:46 Sluge odgovoriæe: “Nikad çovjek nije tako govorio kao ovaj çovjek.” Iva 7:46 Sluge odgovoriæe: “Nikad çovjek nije tako govorio kao ovaj çovjek.” Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. Iva 9:24 Tada dozvaæe opet çovjeka, koji je bio slijep, i rekoæe mu: “Podaj Bogu slavu! Mi znamo, da je ovaj çovjek grjeænik.” Iva 11:47 Tada glavari sveøeniçki i farizej sazvaæe visoko vijeøe i rekoæe: “Æto da çinimo, jer çovjek ovaj çini mnoga çudesa? Iva 11:50 I ne mislite, da je bolje za vas, da jedan çovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.” Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. Dje 18:24 A doåe u Efez jedan Œidov, po imenu Apolon, rodom Aleksandrinac, çovjek rjeçit, silan u Pismu. Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 3:20 Jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek pred njim, jer po zakonu dolazi poznanje grijeha. Rim 3:28 Jer sudimo, da se çovjek opravdava vjerom bez djela zakona. Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 7:24 Ja nesretni çovjek! Tko øe me izbaviti od tijela smrti ove? 1Ko 1:29 Da se ne hvali ni jedan çovjek pred Bogom. 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno

prosuåuje. 1Ko 4:1 Tako neka nas smatra çovjek kao sluge Kristove i upravitelje tajna Boœjih. 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 1Ko 11:28 Zato neka çovjek ispituje sam sebe, i onda od kruha neka jede i od çaæe neka pije! 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! Gal 6:7 Ne varajte se: “Bog se ne da ruœiti, jer æto çovjek posije, ono øe i poœeti. Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek. 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, 1Ti 2:5 Jer je jedan Bog, i jedan posrednik Boga i ljudi, çovjek Krist Isus, 2Ti 3:17 Da bude savræen çovjek Boœji, spreman za svako dobro djelo. Heb 8:2 Kao sluga svetiæta i pravoga æatora, koji naçini Gospodin, a ne çovjek. Heb 13:6 Zato moœemo B pouzdanjem govoriti: “Gospodin je moj pomoønik, i neøu se bojati; æto øe mi çiniti çovjek?” Jak 1:7 Takav çovjek neka ne misli, da øe primiti æto od Gospodina. Jak 1:8 Çovjek s dvije duæe nestalan je na svima putovima svojim. Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, Jak 2:24 Vidite, da se djelima opravdava çovjek, a ne samo vjerom. Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen.

Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. ÇOVJEKA 85 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” 1Sa 17:10 Filistejin rugao se je dalje: “Danas sam osramotio vojsku Izraelovu. Dajte mi çovjeka, da se bijemo!”: 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe

63 druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna. Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! Psl 118:8 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na çovjeka. Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” M.Iz 12:24 Ruka øe marljiva çovjeka vladati, a lijena mora robovati. M.Iz 12:25 Briga u srcu pritiskuje çovjeka, a dobra ga rijeç razvedri, M.Iz 17:12 Bolje je da çovjeka susretne medvjedica, kojoj su ugrabili mlade, nego luåak u svojoj ludosti. M.Iz 19:11 Strpljivim çini çovjeka razboritost; çast mu je mimoiøi krivnje. M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. M.Iz 20:6 Mnogi ljudi çine veliku viku svojom ljubavi; ali zaista vjerna çovjeka, tko øe ga naøi? M.Iz 20:24 Od Gospoda su koraci çovjeka odreåeni; a çovjek æto razumije o putu njegovu? M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? Prp 7:29 Gle, to naåoh: iskrena je I Bog stvorio çovjeka; ali oni traœe mnoge spletke. Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za

rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: Mat 26:72 On opet zataji i zakle se: “Neznam toga çovjeka.” Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao. Mat 27:32 Dok su izlazili, namjeriæe se na çovjeka iz Cirene po imenu Simona. Njega natjeraæe, da mu ponese kriœ. Mar 2:27 Tada nastavi: “Subota je tu zbog çovjeka, a nije çovjeçji zbog subote. Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. Luk 24:4 Dok su one zbog toga bile posve zbunjene, gle, dva çovjeka stadoæe pred njima u sjajnim haljinama. Iva 1:9 Svjetlost istinita, koje prosvjetljuje svakoga çovjeka, doåe na svijet. Iva 2:25 I nije mu trebalo, da tko svjedoçi za çovjeka. On je sam znao, æto je bilo u çovjeku. Iva 9:24 Tada dozvaæe opet çovjeka, koji je bio slijep, i rekoæe mu: “Podaj Bogu slavu! Mi znamo, da je ovaj çovjek grjeænik.” Iva 19:5 A Isus izaåe pod vijencem od trnja i u skrletnoj haljini. Pilat im reçe: “Evo çovjeka!” Dje 1:10 I dok su gledali za njim gdje ide na nebo, gle, dva çovjeka stadoæe kraj njih u

bijelim haljinama. Dje 3:14 A vi se sveca i pravednika odrekoste i zaprosiste çovjeka ubojicu da vam se pokloni. Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. Gal 1:12 Jer ga ne primih od çovjeka, niti nauçih, nego otkrivenjem Isusa Krista. Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; Kol 3:9 Ne laœite jedan na drugoga, svucite staroga çovjeka s djelima njegovim, Tit 3:10 Çovjeka krivovjerca iza prve i druge opomene kloni se, Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um,

64 neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. ÇOVJEKOLJUBLJE 1 Tit 3:4 A kad se pokaza dobrota i çovjekoljublje Boga, Spasitelja naæega, ÇOVJEKOM 4 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! M.Iz 22:24 Ne druœi se s çovjekom srditim; ne idi za çovjekom jedljivim, M.Iz 22:24 Ne druœi se s çovjekom srditim; ne idi za çovjekom jedljivim, Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. ÇOVJEKU 43 Pst 2:16 A dade Gospod Bog çovjeku ovu zapovijed: “Sa svakoga drveta u vrtu smijeæ jesti; Pst 2:18 Tada reçe Gospod Bog: “Nije dobro çovjeku, da je sam. Naçinit øu mu pomoønicu, koja mu pristaje.” Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. Job 16:21 On pribavlja smrtniku pravo protiv Boga, çovjeku protiv bliœnjega svojemu. Job 20:29 To je usud od Boga çovjeku zlikovcu; to je baætina, koju mu je Bog ostavio. Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv, daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Psl 37:23 Gospod utvråuje korak çovjeku, ako mu se dopada put njegov. Psl 37:37 Tako çuvaj neduœnost i vjeœbaj se u pravdi; jer øe çovjeku mira ostati potomstvo. Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. M.Iz 3:13 Blagoslovljen je çovjek, koji postigne mudrost, i çovjeku, koji dobije razboritost! M.Iz 16:2 Neka se çovjeku uçine çisti svi putovi njegovi, ipak je Gospod, koji ispituje duhove. M.Iz 20:3 Sluœi çovjeku na çast, kad ostaje daleko od svaåe; a svaki je luåak svadljiv. Prp 1:3 Æto koristi çovjeku sa muka njegova, koju muçi pod suncem? Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni

ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. Mat 10:36 Tako neprijatelji çovjeku postaju njegovi vlastiti domaøi. Mat 12:13 Tada reçe çovjeku: “Pruœi ruku svoju!” On je pruœi, i postade opet zdrava kao druga. Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Mar 8:36 Æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Luk 9:25 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a izgubi samoga sebe i propadne? Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” Iva 2:25 I nije mu trebalo, da tko svjedoçi za çovjeka. On je sam znao, æto je bilo u çovjeku. Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, Rim 7:22 Jer imam radost u zakonu Boœjemu po unutraænjem çovjeku, 1Ko 2:11 Jer tko od ljudi zna, æto je u çovjeku, osim duha çovjeçjega koji je u njemu? Tako i u Bogu æto je, nitko ne zna, osim Duha Boœjega. 1Ko 3:3 Jer ste joæ tjelesni, jer kad je meåu vama zavist i prepiranje, nijeste li tjelesni, i ne œivite li po çovjeku? 1Ko 7:1 A za ono, æto ste mi pisali: dobro je çovjeku, da se ne dotiçe œene; 1Ko 7:26 Mislim dakle, da je ovo dobro za sadaænju nevolju, da je çovjeku dobro tako biti. 1Ko 15:21 Jer kako po çovjeku smrt, tako doåe i uskrsnuøe mrtvih po çovjeku.

1Ko 15:21 Jer kako po çovjeku smrt, tako doåe i uskrsnuøe mrtvih po çovjeku. 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” 2Ko 12:4 Bio odnesen u raj, i çuo neiskazane rijeçi, kojih çovjeku nije slobodno govoriti. Efe 3:16 Da vam dadne po bogatstvu slave svoje, da se silom utvrdite po Duhu njegovu u nutarnjem çovjeku, ÇUÆE 9 Psl 141:6 Slobodno izaåoæe voåe njihove iz peøine; çuæe, kako su bile blage rijeçi moje. Mat 13:17 Jer zaista kaœem vam: “Mnogi proroci i pravednici œeljeli su vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, i çuti, æto vi çujete, i ne çuæe. Mat 19:25 Kad to çuæe uçenici, posve se smetoæe i upitaæe: “Tko se onda moœe spasiti?” Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne çuæe.” Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. Heb 4:2 Jer je i nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomoœe çuvena rijeç, jer je oni, koji je çuæe, ne zdruœiæe s vjerom. Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. ÇUDA Mar 6:5 Nije mogao ondje nijednoga çuda da uçini, osim æto je metnuo ruke svoje na nekoliko bolesnika i iscijelio ih. ÇUDESA7 Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. 1Ljt 16:9 Pjevajte mu psalme! Svirajte mu! Sva çudesa njegova navjeæøujte! Psl 71:16 Umrijet øu slaveøi çudesa Svemoguøega; slavit øu samo pravednost tvoju, Gospode! Psl 77:14 Ti si Bog, koji çiniæ çudesa; ti si objavio moø svoju narodima. Psl 78:12 Pred oçima otaca njihovih uçini çudesa u zemlji egipatskoj, u Soanskom polju, Psl 86:10 Jer si ti vekik i tvoriæ çudesa velika: jedini si ti Bog! Psl 88:10 Hoøeæ na mrtvima joæ çiniti çudesa? Ustaju li sjene, da te slave? Psl 89:5 Tada su slavila nebesa, Gospode, çudesa tvoja i vjernost tvoju u zajednici svetoj: Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 136:4 Koji jedini tvori çudesa velika; jer vjeçno traje milosråe njegovo!

65 Psl 145:5 O velikom sjaju veliçanstva tvojega govorit øu, çudesa øu tvoja opjevati Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. Iva 3:2 Ovaj doåe noøu k njemu i reçe mu: “Uçitelju, znamo, da si ti uçitelj, koji je doæao od Boga, jer nitko ne moœe çudesa ovih çiniti, æto ih ti çiniæ, osim ako nije Bog s njim.” Iva 4:48 Isus mu reçe: “Ako ne vidite znakova i çudesa, ne vjerujete. Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. Iva 11:47 Tada glavari sveøeniçki i farizej sazvaæe visoko vijeøe i rekoæe: “Æto da çinimo, jer çovjek ovaj çini mnoga çudesa? Iva 20:30 I mnoga druga çudesa uçini Isus pred uçenicima svojim; koja nijesu napisana u knjizi ovoj. Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. Dje 19:11 I Bog je çinio ne mala çudesa po rukama Pavlovim, 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, ÇUDESIMA 6 Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. 2Ko 12:12 Dokazi apostolstva mojega uçinjeni su meåu vama u svakoj strpljivosti,

u znacima i çudesima i silama. 2So 2:9 Kojega je dolazak po djelovanju sotoninu sa svakom silom i znacima i laœnim çudesima, Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. ÇUDESNA Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro. ÇUDESNE 2 Psl 105:27 Oni pokazaæe meåu njima çudesne znakove njegove i strahovita djela u zemlji Kamovoj. Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. ÇUDESNI 2 Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Mat 12:38 Neki knjiœevnici i farizeji rekoæe mu: “Uçitelju, htjeli bismo vidjeti od tebe koji çudesni znak!” ÇUDESNIM 2 Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ ÇUDESNO 3 Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. Psl 31:21 Neka je blagoslovljen Gospod: on øe me ætititi çudesno u dobroti svojoj kao u utvråenom gradu! Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro. ÇUDI 1 Iva 3:7 Ne çudi se, æto ti rekoh: “Morate se ponovo roditi. ÇUDIM Gal 1:6 Çudim se, da se tako brzo od i vraøate od onoga, koji vas pozva miloæøu Kristovom, na drugo evanåelje; ÇUDIO Mar 15:5 Ali Isus ne reçe viæe niæta, tako da se je çudio Pilat. ÇUDITE 3 Iva 5:20 Jer Otac ljubi Sina i sve mu pokazuje, æto sam çini. I pokazat øe mu veøa djela od ovih, da se vi çudite. Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? 1Pe 4:12 Ljubljeni, ne çudite se vatri, koja vas stiœe za kuæanje vaæe, kao da vam se æto neobiçno dogaåa, ÇUDNO Psl 139:6 Odveø je çudno za me takvo znanje, odveø visoko; ne shvaøam ga

nikada. ÇUDO 8 Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! Psl 118:23 To se dogodi od Gospoda; to je çudo pred oçima naæim. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Luk 5:26 Svi su bili obuzeti udivljenjem i hvalili su Boga. Puni straha rekoæe: “Danas smo vidjeli çudo.” Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 6:14 Kad ljudi vidjeæe çudo, æto ga je bio uçinio Isus, rekoæe: “Ovo je zaista prorok, koji ima doøi na svijet.” 2Ko 11:14 I nije çudo, jer se sam sotona pretvara u anåela svjetla. ÇUDOM Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. ÇUDOTVORCI 1 1Ko 12:29 Zar su svi apostoli? Zar su svi proroci! Zar su svi uçitelji? Zar su svi çudotvorci? ÇUDOVITO Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. ÇUPA Prp 3:2 Ima vrijeme kad se raåa, i vrijeme kad se umire; vrijeme kad se sadi, i vrijeme kad se çupa posaåeno; ÇUSMO 4 Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. Iva 4:42 Oni rekoæe œeni:, “Sad ne vjerujemo viæe zbog izjave tvoje; jer sami çusmo i znamo: “Ovaj je zaista Spasitelj svijeta.” Dje 4:20 Jer ne moœemo ne govoriti, æto vidjesmo i çusmo.” Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. ÇUVA7 Izl 23:20 Evo, ja æaljem anåela svojega pred tobom, da te çuva na putu i da te odvede na mjesto, æto sam ga odredio za te. Brj 6:24 Neka te blagoslovi Gospod i neka te çuva. 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na

66 zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Psl 103:4 Koji çuva od propasti œivot i tvoj, koji te kruni miloæøu i milosråem, Psl 116:6 çuva malene Gospod: bijedan sam bio, tad mi on pomoœe. Psl 117:2 Jer nas dobrota njegova çuva moøno, vjernost Gospodnja traje dovijeka. Aleluja! Psl 119:129 Divna su veoma svjedoçanstva tvoja; zato ih dobro çuva duæa moja. Psl 121:8 Gospod çuva izlazak tvoj i dolazak tvoj od sada i dovijeka. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. M.Iz 8:34 Blagoslovljen je onaj, koji me sluæa, koji straœi na vratima mojim svaki dan, koji çuva dovratnike moje! M.Iz 13:3 Tko çuva usta svoja, çuva œivot svoj; tko razvaljuje usne svoje, propada. M.Iz 13:3 Tko çuva usta svoja, çuva œivot svoj; tko razvaljuje usne svoje, propada. M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. Prp 3:6 Vrijeme kad se traœi, i vrijeme kad se gubi; vrijeme kad se çuva, i vrijeme kad se zabacuje; Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Luk 11:21 Ako jaki naoruœan çuva svoj dvor, onda je imanje njegovo u sigurnosti. 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! ÇUVAÆ 2 Psl 31:19 Kako je velika dobrota tvoja, æto je çuvaæ za one, koji te se boje, æto je iskazujeæ onima, koji se kriju kod tebe od ljudi! Psl 32:7 Ti si zaklon moj, çuvaæ me od tjeskobe; okruœit øeæ me radoæøu spasenja. ÇUVAJ 7 P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva!

Psl 17:8 Kao zjenicu oka çuvaj me! Skrij me u sjenu krila svojih Psl 37:37 Tako çuvaj neduœnost i vjeœbaj se u pravdi; jer øe çovjeku mira ostati potomstvo. Psl 141:3 Postavi, Gospode, straœu ustima mojim, çuvaj vrata usana mojih! M.Iz 4:13 Drœi çvrsto pouke, ne puætaj je, çuvaj je, jer ona je œivot tvoj. M.Iz 4:21 Neka ti nikada ne odlaze iz oçiju i çuvaj ih na dnu srca! 2Ti 4:15 Çuvaj se i ti njega, jer se je vrlo protivio naæim rijeçima. ÇUVAJTE 17 Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. Mat 10:17 Çuvajte se od ljudi! Oni øe vas predavati sudovima i biçevat øe vas u sinagogama. Mat 16:6 Tada im reçe Isus: “Pazite i çuvajte se kvasca farizejskog i saducejskog!” Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! Luk 12:15 Onda nastavi: “Pazite i çuvajte se od svake lakomosti! Ako tko i obiluje, njegov œivot nije ipak osiguran njegovim imanjem.” Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Flp 3:2 Çuvajte se od pasa, çuvajte se od zlih poslenika, çuvajte se od osakaçenja! Flp 3:2 Çuvajte se od pasa, çuvajte se od zlih poslenika, çuvajte se od osakaçenja! Flp 3:2 Çuvajte se od pasa, çuvajte se od zlih poslenika, çuvajte se od osakaçenja! 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; 1Iv 5:21 Djeçice, çuvajte se od idola! Amen. 2Iv 1:8 Çuvajte se, da ne izgubite, æto ste stekli, nego da primite potpunu plaøu! Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! ÇUVAJU 6 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog

Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Mat 16:12 Tada shvatiæe, da nije bio mislio, da se çuvaju kvasca kruænoga, nego nauke farizejske i saducejske. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. ÇUVALA Luk 2:19 A Marija je çuvala sve rijeçi ove i razmiæljala o njima u srcu svojemu. Luk 2:51 Tada siåe s njima i doåe u Nazaret, i bio im je posluæan. Majka je njegova çuvala sve rijeçi ove u srcu svojemu. ÇUVAM 3 Psl 119:34 Prosvijetli me, da çuvam zakon tvoj i da ga drœim svim srcem! Psl 119:146 Prizivam te: “Spasi me,” da çuvam svjedoçanstva tvoja! PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. ÇUVANI 2 Gal 3:23 A prije nego je doæla vjera, bili smo pod zakonom çuvani i zatvoreni za vjeru, koja se je imala objaviti. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. ÇUVAO 6 P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. Psl 80:1 Pastire Izraelov, çuj, koji si Josipa çuvao kao ovce, koji stolujeæ nad kerubinima, zablistaj Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” Iva 17:12 Dok sam bio s njima, çuvao sam ih u ime tvoje, koje si mi dao, i saçuvah ih, i nitko od njih ne pogibe, osim sina propasti, da se ispuni Pismo. ÇUVAR 5 Pst 4:9 Tada upita Gospod Kaina: “Gdje ti je brat Abel?” On odgovori: “Ne znam; zar sam ja çuvar brata svojega?” Psl 121:3 Ne da on, da popusti noga tvoja: ne spava çuvar tvoj. Psl 121:4 Gle, nikada ne spava, nikada ne drijema çuvar Izraelov. Psl 121:5 Gospod je çuvar tvoj, Gospod je sjena tvoja; on ti stoji s desne strane.

67 Gal 3:24 Tako je zakon bio çuvar naæ do Krista, da se vjerom opravdamo. ÇUVARI 2 Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” ÇUVAROM Gal 3:25 A kad je doæla vjera, nijesmo viæe pod çuvarom. ÇUVARU 1Pe 2:25 Jer ste bili kao izgubljene ovce, ali sad se obratiste k pastiru i Çuvaru duæa svojih. ÇUVAT 3 Psl 39:1 Rekoh: “Çuvat øu putove svoje od grijeha jezika; zauzdavat øu usta svoja, dok je joæ blizu zlikovac!” Psl 119:44 I çuvat øu zakon tvoj svagda, dovijeka i bez prestanka. Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. ÇUVATE 2 Efe 4:3 Starajuøi se, da çuvate jedinstvo duha u vezi mira 1So 4:3 Jer je ovo volja Boœja, svetost vaæa, da se çuvate od bludnosti, ÇUVATI 2 M.Iz 2:11 Oprez øe bdjeti nad tobom, razbor øe te çuvati. 1So 4:4 Da svaki vas zna çuvati svoj sud u svetosti i çasti, ÇUVENA Heb 4:2 Jer je i nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomoœe çuvena rijeç, jer je oni, koji je çuæe, ne zdruœiæe s vjerom. ÇVRSTA Iza 26:3 Çvrsta je svijest njegova i trajno øeæ mu spasenje dati, jer se uzda u tebe. 2Ko 1:7 I naæa je nada çvrsta za vas znajuøi, da kao æto ste zajedniçari u patnjama, tako ste i u utjehi. Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; ÇVRSTO4 1Ljt 16:30 Neka strepi pred njim sav svijet! Çvrsto stoji nadzemaljski svijet – ne pomjesti se nikad! Job 27:6 Çvrsto stojim uz pravednost svoju i ne ostavljam je; moje srce ne kori nijednoga dana mojega. Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. Psl 89:28 Dovijeka øu mu saçuvati milost svoju; zavjet moj s njim stajat øe çvrsto. M.Iz 3:18 Stablo je œivota onome, koji je prihvati i tko je drœi çvrsto, sretan je. M.Iz 4:13 Drœi çvrsto pouke, ne puætaj je, çuvaj je, jer ona je œivot tvoj. PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad

dvoranima, da se ne mora skvrniti. 2Ko 1:24 Ne kao da mi vladamo vjerom vaæom, nego smo pomagaçi vaæe radosti, jer u vjeri stojite çvrsto. 2Ko 5:6 Zato se jednako uzdamo çvrsto, jer znamo, da, dok smo u tijelu, u tuåini smo, daleko od Gospodina; Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. ÇVRSTOØU Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. DAH 15 Job 33:4 Duh me je Boœji stvorio; dah me je Svemoønoga oœivio. Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! Psl 104:29 A odvratiæ li lice svoje, preplaæe se; uzmeæ li im dah, poginu i vraøaju se opet u prah. Psl 144:4 Çovjek je kao dah; dani s u njegovi kao sjena, æto prolazi. Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim

œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko DAHNU Iva 20:22 Kad je bio ovo rekao, dahnu u njih i reçe: “Primite Duha Svetoga! DAHOM 2 Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. DAHU Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. DALE 1 Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. DALEKA 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! DALEKE 5 P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je dobra vijest iz daleke zemlje. Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” DALEKU 2 Iza 33:17 Kralja u sjaju njegovu gle dat øeæ, vidjet øeæ zemlju daleku. Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. DALJE 30 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. 1Sa 17:10 Filistejin rugao se je dalje: “Danas sam osramotio vojsku Izraelovu. Dajte mi çovjeka, da se bijemo!”: Job 18:2 Kad øete svræiti to brbljanje.

68 Opameti se, pa øemo onda govoriti dalje. Job 38:11 I rekoh: dovle dolaziæ, ne dalje; ovdje se lomi prkos tvojim valovima! Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje. Psl 84:7 Od zaselka putuju dalje do zaselka, dok se ne pojave pred Bogom na Sionu. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Mat 10:11 Kad doåete u koji grad ili u koje selo, ispitajte, tko je u njemu dostojan! Ostanite ondje, dok ne poåete dalje! Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 12:4 Kaœem vam, prijatelji moji: Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a dalje ne mogu niæta uçiniti. Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. Iva 1:25 Zapitaæe ga dalje, govoreøi“Zaæto dakle krstiæ, kad ti nijesi Krist, ni Ilija, ni prorok?” Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. 1Ko 1:16 A krstio sam i Stefaninu kuøu; dalje ne znam, jesam li koga drugoga krstio. 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Heb 10:13 Çekajuøi dalje, “dok se poloœe

neprijatelji njegovi za podnoœje nogama njegovim.” 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. DALJINE 2 P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. DALJINI 3 Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Jer 23:23 Jesam li ja Bog, koji samo vidi u blizini”, govori Gospod, “a ne i Bog u daljini? DALJINU Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ DALJNE 1 Dje 2:39 Jer je za vas obeøanje i za djecu vaæu i za sve daljne, koje øe god dozvati Gospodin Bog naæ.” DALJNU Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” DALMACIJU 2Ti 4:10 Jer me Dema ostavi iz ljubavi k sadaænjemu svijetu i otide u Solun, Crescent u Galaciju, Tito u Dalmaciju. Luka je sam kod mene. DAMASK 1 Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, DAMASKA Amo 1:3 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Damaska, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer su vrhli Gilead gvozdenom branom, DAMASKU 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. DAMO 2So 3:9 Ne kao da nemamo vlasti, nego da sebe damo vama za uzor, da nas nasljedujete. Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; DAN 306 Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan.

Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Izl 16:5 A kad budu æesti dan pripravili, æto su donijeli, bit øe dvaput toliko, koliko bi nakupili svaki dan.” Izl 16:5 A kad budu æesti dan pripravili, æto su donijeli, bit øe dvaput toliko, koliko bi nakupili svaki dan.” Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi

69 je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. L.Zk 16:30 Jer u taj dan pribavlja se za vas pomirenje, da budete oçiæøeni; od svih grijeha svojih imate biti oçiæøeni pred Gospodom. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti. Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” 1Ljt 16:23 Pjevajte tako Gospodu, sve zemlje! Iz dan u dan navjeæøujete spasenje njegovo! 1Ljt 16:23 Pjevajte tako Gospodu, sve zemlje! Iz dan u dan navjeæøujete spasenje njegovo! Job 21:30 Za dan nevolje ostaje nekaœnjen zlikovac, a na dan gnjeva odvede se. Job 21:30 Za dan nevolje ostaje nekaœnjen zlikovac, a na dan gnjeva odvede se. Job 38:23 Koju sam priçuvao za vrijeme nevolje, za dan boja i rata? Psl 1:2 Nego ima radost svoju u Zakonu Gospodnjem i o Zakonu njegovu razmiælja dan i noø! Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø na noø donosi on taj glas. Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø na noø donosi on taj glas. Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Psl 32:3 Kad sam æutio, klonuæe kosti moje; jecao sam cijeli dan. Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. Psl 37:13 Ali mu se Svemoguøi smije, jer vidi, da se veø primiçe dan njegov.

Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita: “Gdje je Bog tvoj?” Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. Psl 56:5 Svaki dan preokreøu rijeçi moje; sve misli njihove idu na zlo protiv mene. Psl 71:15 Usta øe moja navjeæøivati pravdu tvoju, svaki dan spasenje tvoje; jer u tom ja ne znam mjere. Psl 73:14 Zato me svaki dan pogaåalo zlo, svako se jutro iznova podizala bol moja. Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! Psl 118:24 Ovo je dan, æto ga uçini Gospod; radujmo se i veselimo se na njemu! Psl 119:164 Sedam puta na dan hvalim te za pravedni zakon tvoj. Psl 139:12 I tmina ne bi la za te tamna, noø bi bila svijetla kao dan, tmina kao svjetlo. Psl 146:4 Izaåe li iz njega duh njegov, to se on vraøa u zemlju; u isti dan rastope se osnove njegove. M.Iz 6:34 Jer je ljubomor œestok u muœa: on ne zna za milost na dan osvete; M.Iz 8:30 Tada sam stajala, miljenica njegova, na strani njegovoj; bila sam iz dan u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, M.Iz 8:30 Tada sam stajala, miljenica njegova, na strani njegovoj; bila sam iz dan u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, M.Iz 8:34 Blagoslovljen je onaj, koji me sluæa, koji straœi na vratima mojim svaki dan, koji çuva dovratnike moje! M.Iz 11:4 Bogatstvo ne koristi niæta u dan srdœbe, a pravednost izbavlja od smrti M.Iz 21:31 Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospoda. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi, poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!”

Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ,

70 trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. Tuœ 3:14 Postao sam podsmijeh svemu narodu svojemu, ruglo njihovo svaki dan. Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto

ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. Dan 1:14 On ih posluæa u tom i pokuæa s njima za deset dana. Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. Dan 2:20 Daniel se je molio: “Neka je blagoslovljeno ime Gospodnje odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moø. Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Dan 2:33 Stegna od gvoœåa, noge æto od gvoœåa æto od gline. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer

su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Dan 5:27 Tekel: ‘Izmjeren’ si bio na mjerila i naåen si prelagan. Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Dan 7:21 I bio sam vidio, kako je taj rog vojevao sa svecima i nadvlaåivao ih, Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena.

71 Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Dan 9:9 Ali je u Gospoda, Boga naæega, milosråe i oproætenje za to, æto smo se odmetnuli od njega; Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio

pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ Dan 12:8 Çuo san to, ali nijesam razumio. Zato sam upitao ‘’Gospodaru moj, æto znaçi posljednje od ovih stvari?’ Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Hos 6:2 Iza dva dana on øe nas veø ozdraviti, treøi dan podignut øe nas, i œivjet øemo pred licem njegovim. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo!

Amo 5:20 Doista, tama je dan Gospodnji a ne svjetlost, mrak i bez vidjela! Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. Sef 3:16 U onaj øe se dan reøi Jerusalemu: “Sione, ne boj se! Nemoj da ti klonu ruke! Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad vojskama. Mal 4:5 Evo, ja øu vam poslati proroka Iliju, prije nego doåe veliki i straæni dan Gospodnji.

72 Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? Mat 10:15 Zaista, kaœem vam: “Zemlji Sodomi i Gomori u dan suda bit øe lakæe negoli gradu takvu! Mat 12:36 A ja vam kaœem: “Za svaku praznu rijeç, koju reknu ljudi, moraju u dan suda dati raçun. Mat 14:6 Na dan roåenja Herodova igrala je køi Herodijadina meåu gostima. To se je dopalo Herodu tako, Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 17:23 Ubit øe ga; ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Tada se oni vrlo oœalostiæe. Mat 20:2 On se pogodi s poslenicima po denar na dan i posla ih u svoj vinograd. Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? Mat 20:19 I onda predati neznaboæcima, da bude naruœen, biçevan i razapet. Ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Mat 22:23 Isti dan doåoæe k njemu saduceji, koji tvrde, da nema uskrsnuøa. Oni ga zapitaæe:! Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Mar 14:49 Svaki dan sam bio meåu vama u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Ali se mora ispuniti Pi, smo.” Luk 6:13 Kad bi dan, dozva uçenike svoje k sebi i izabra od njih dvanaestoricu, koje nazva apostolima: Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Luk 9:23 A svima reçe: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme na sebe kriœ svoj svaki dan i neka tako ide za mnom! Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Luk 13:32 A on im reçe: “Idite i kaœite onoj lisici: “Evo, izgonim åavle i iscjeljujem danas i sutra; istom sam treøi dan s time gotov. Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan.

Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” Luk 17:30 Upravo øe tako biti u onaj dan, kad se objavi Sin çovjeçji. Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? Luk 19:42 “Kad bi i ti u ovaj svoj dan upoznao, æto ti je za mir! Ali je sad skriveno od oçiju tvojih. Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. Luk 22:53 Dan na dan bio sam kod vas u hramu, i ne staviste ruke na mene. Ali je ovo vaæ ças i vlast tame.” Luk 22:53 Dan na dan bio sam kod vas u hramu, i ne staviste ruke na mene. Ali je ovo vaæ ças i vlast tame.” Luk 24:1 U prvi dan sedmice otidoæe one vrlo rano grobu s mirisima, æto su ih bile pripravile. Luk 24:21 A mi, smo se bili nadali, da øe on izbaviti Izraela. I nakon svega toga ovo je danas treøi dan, kako se je to dogodilo. Iva 1:17 Po Mojsiju bio je dan zakon, po Isusu Kristu doåe milost i is Iva 2:1 Treøi dan iza toga bila je svadba u Kani Galilejskoj. Majka Isusova bila je ondje. Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! Iva 8:56 Abraham, otac vaæ, kliktao je, da bi vidio dan moj. Vidio je i obradovao se je.” Iva 9:4 Meni valja raditi djela onoga, koji me posla, dok je dan. Dolazi noø, kada nitko ne moœe raditi. Iva 12:7 Isus reçe: “Pustite je! Ona je saçuvala to za dan mojega pokopa! Iva 16:23 I u onaj dan neøete me pitati ni za æto. Zaista, zaista, kaœem vam: Ako æto zamolite Oca, dat øe vam u ime moje. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest

patrijarha. Dje 17:11 A ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, jer primiæe rijeç sa svim srcem, i svaki su dan ispitivali Pisma, je li to tako. Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. Dje 20:26 Zato vam svjedoçim na danaænji dan, da sam çist od krvi sviju; Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla. Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. Rim 8:36 Kao æto je pisano: “Zbog tebe nas ubijaju po cijeli dan; drœe nas kao ovce, koje su za klanje.” Rim 10:21 A Izraelu govori: “Cijeli dan sam pruœao ruke svoje k narodu, koji je tvrdokoran i nepokoran.” Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. 1Ko 1:8 Koji øe vas i utvrditi sve do kraja, da budete bez krivnje na dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo. 1Ko 4:3 A ja nimalo ne marim, da me sudite vi ili çovjeçji dan; a i sam sebe ne sudim. 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. 1Ko 15:4 I da je pokopan, i da je uskrsnuo treøi dan po Pismima; 1Ko 15:31 Svaki dan umirem, tako mi, braøo, vaæe slave, koju imam u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu! 1Ko 16:2 Svaki prvi dan sedmice neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja, koliko moœe, da ne bivaju skupljanja tada, kad doåem. 2Ko 1:14 Kao æto nas dijelom i upozna ste, da smo vaæa slava, kao æto i vi naæa u dan naæega Isusa Krista. 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini

73 morskoj. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Efe 4:30 I ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkupljenja! Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! Flp 1:10 Da iskusite bolje, da budete çisti i bez spoticanja na dan Kristov, Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. Flp 3:5 Koji sam obrezan osmi dan, od roda Izraelova, od plemena Benjaminova, Hebrejin od Hebreja, na zakonu farizej, 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. 1So 5:2 Jer sami dobro znate, da øe dan Gospodnji i doøi tako kao tat u noøi. 2So 1:10 Kad doåe u onaj dan da se proslavi u svetima svojim i divan da bude u svima, koji vjerovaste; jer se je primilo svjedoçanstvo naæe meåu vama. 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. 2Ti 1:18 Neka njemu dadne Gospodin, da naåe milosråe u Gospodina u dan onaj! I u Efezu koliko mi posluœi, ti znaæ najbolje. 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Heb 3:8 Neka ne otvrdnu srca vaæa, kao za pobune u dan napasti u pustinji! Heb 3:13 Nego opominjite jedan drugoga svaki dan, dok se danas govori, da koji od vas ne otvrdne prijevarom grijeha. Heb 4:4 Jer negdje reçe za sedmi dan ovako: “I poçinu Bog u sedmi dan od sviju djela svojih.” Heb 4:4 Jer negdje reçe za sedmi dan ovako: “I poçinu Bog u sedmi dan od sviju djela svojih.” Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna

djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. 1Iv 4:17 U tom se ljubav Boœja u nas usavræuje, da imamo pouzdanje na dan suda, jer kao æto je on, i mi smo u svijetu ovom. Otk 1:10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i zaçuh za sobom glas veliki kao trube, Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 6:17 Jer doåe veliki dan gnjeva njegova, i tko moœe opstati? Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. DANA6 Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju,

neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga. Pst 7:10 Nakon sedam dana prodrijeæe vode potopa na zemlju. Pst 7:12 Daœd je padao na zemlju çetrdeset dana i çetrdeset noøi. Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Pst 40:12 Josip mu odgovori: “To se tumaçi ovako: tri loze tri su dana. Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. Izl 9:18 Ja øu sutra u ovo doba pustiti tuçu veoma teæku, kakve nije bilo u Egiptu od onoga dana, kad postade, do danas. Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Izl 20:8 Sjeti se subotnoga dana, drœi ga svetim. Izl 20:9 æest dana radi i obavljaj sve poslove svoje. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. P.Zk 11:26 Eto, iznosim dana pred vas

74 blagoslov i prokletstvo: P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! Job 27:6 Çvrsto stojim uz pravednost svoju i ne ostavljam je; moje srce ne kori nijednoga dana mojega. Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! Psl 109:8 Dana njegovih neka bude malo i sluœbu njegovu neka dobije drugi! Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Eze 28:15 Savræen si bio na putovima svojim od dana, kad si se rodio, dok se nije pronaæla na tebi opaçina. Dan 1:14 On ih posluæa u tom i pokuæa s njima za deset dana. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Hos 6:2 Iza dva dana on øe nas veø ozdraviti, treøi dan podignut øe nas, i œivjet øemo pred licem njegovim. Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu.

Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. Mat 4:2 Postio je çetrdeset dana i çetrdeset noøi. Tada ogladnje. Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana Mat 22:46 Na to mu nije mogao nitko odgovoriti. I od toga dana nije se viæe nitko usudio da ga æto zapita. Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mat 24:36 A onoga dana i onoga çasa ne zna nitko, ni anåeli na nebu, nego samo Otac. Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; Mat 24:42 Budite dakle budni; jer ne znate dana, u koji dolazi Gospodin vas. Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Mat 27:8 Zato se zove ona njiva do danaænjega dana krvna njiva. Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Mat 27:63 I rekoæe: “Gospodaru, sjeøamo se, da je ovaj varalica rekao za œivota svojega: “Poslije tri dana uskrsnut øu. Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Mat 28:18 Tada pristupi Isus k njima i reçe im: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. Mar 8:2 “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto, jesti. Mar 10:34 Tada øe mu se narugati, popljuvati ga, biçevati i ubiti. Ali poslije tri dana on øe uskrsnuti.” Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je

pokazao pred Izraelom. Luk 2:46 Poslije tri dana naåoæe ga u hramu. Sjedio je meåu uçiteljima, sluæao ih i pitao ih. Luk 4:2 Ondje ostade çetrdeset dana i bi kuæan od åavla. Onih dana nije jeo niæta. Kad se oni navræiæe, ogladnje. Luk 4:2 Ondje ostade çetrdeset dana i bi kuæan od åavla. Onih dana nije jeo niæta. Kad se oni navræiæe, ogladnje. Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Luk 24:18 Jedan, po imenu Kleofa, odgovori mu: “Zar si ti jedini stranac u Jerusalemu, koji ne zna, æto se je ondje dogodilo ovih dana?” Iva 2:19 Isus im reçe: “Razvalite ovaj hram, i za tri øu ga dana opet sagraditi.” Iva 2:20 Tada rekoæe Œidovi: “Çetrdeset i æest godina gradilo se na ovom hramu, i ti da ga u tri dana sagradiæ?” Dje 2:15 Nijesu ovi pijani, kao æto vi mislite, jer je istom treøa ura dana; Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Rim 12:6 A imamo razliçite darove po milosti, koja nam je dana: ako proroçanstvo, neka bude po mjeri vjere; Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. Efe 3:2 Jer çuli ste sluœbu milosti Boœje, koja je meni dana za vas, Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, Efe 4:7 A svakomu je od nas dana milost po mjeri, kako ju je Krist darovao. Flp 1:5 Za vaæe sudjelovanje u evanåelju od prvoga dana do danas, Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga do dana Krista Isusa. Flp 1:29 Jer je vama dana milost za Krista, da ne samo vjerujete u njega, nego da i trpite za njega, Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje

75 njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. 1So 5:5 Jer ste vi svi sinovi svijetla i sinovi dana; nijesmo noøi niti tame. 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; 1Ti 4:14 Ne zanemaruj milosti, koja je u tebi i dana ti je po proroçanstvu polaganjem ruku sveøeniçkih! 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; Heb 11:30 Vjerom padoæe zidovi Jerihonski, kad se obilazilo oko njih sedam dana. Heb 12:10 Oni su nas karali za vrijeme od malo dana, kako im se svidjelo, a on za ono, æto je spasonosno, da budemo dionici svetosti njegove. 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. DANAÆNJEGA 4 Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Mat 27:8 Zato se zove ona njiva do danaænjega dana krvna njiva. 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. DANAÆNJI 1

Dje 20:26 Zato vam svjedoçim na danaænji dan, da sam çist od krvi sviju; DANE 44 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! Job 33:25 Tada zasja tijelo njegovo viæe nego u mladosti; tada se on povrati u dane mladenaçke snage. Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 72:7 U dane njegove neka procvate pravica i obilje mira, dokle teçe mjeseca! Psl 90:12 Nauçi nas dakle brojiti dane naæe, da dobijemo srce mudro! Psl 90:14 Doskora nas okrijepi miloæøu svojom, da se radujemo i veselimo u sve dane svoje! Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Eze 16:60 Ali øu se ja spomenuti zavjeta svojega s tobom u dane mladosti tvoje i sklopit øu s tobom vjeçan zavjet. Zah 8:11 A sada neøu viæe biti kao u prijaænje dane ostatku toga naroda, govori

Gospod nad vojskama. Mat 2:1 Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, doåoæe mudraci od istoka u Jerusalem i upitaæe: Mat 24:37 Kao u dane Noine, tako øe biti kod dolaska, Sina çovjeçjega. Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; Mat 28:20 I uçeøi ih da drœe sve, æto sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svræetka svijeta.” Amen. Mar 13:19 U one dane bit øe nevolja, I kakve nije bilo od poçetka svijeta, æto ga je Bog stvorio, do sada, niti øe je ikad biti. Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti, Luk 1:75 U svetosti i pravednosti sve dane œivota svojega Luk 2:1 U one dane izaåe zapovijed od cara Augusta, da se popiæe sav svijet. Luk 6:12 U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noø provede s Bogom u molitvi. Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo, sadilo se i gradilo. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! Gal 4:10 Obdrœavate dane i mjesece i vremena i godine. 2Ti 3:1 Ali ovo znaj, da øe u Posljednje dane nastati vremena teæka; Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona

76 Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. DANI 20 Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” 1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. Job 14:5 Pa kad su toçno izmjereni dani njegovi, i broj mjeseca njegovih u tebe je; kad si mu postavio meåu, preko koje ne moœe prijeøi, Job 17:11 Dani moji odoæe, osnove se moje slomiæe, œelje srca mojega. Psl 103:15 Çovjek: kao trava; tako su dani njegovi, kao cvijet u polju, tako cvjeta. Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. Psl 144:4 Çovjek je kao dah; dani s u njegovi kao sjena, æto prolazi. Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mat 24:22 I kad se ne bi skratili oni dani ni jedan se çovjek ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit øe se dani oni. Mat 24:22 I kad se ne bi skratili oni dani ni jedan se çovjek ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit øe se dani oni. Luk 21:22 Jer to su dani osvete, kad øe se sve ispuniti, æto stoji u Pismu. Luk 23:29 Jer eto, doøi øe dani, kada øe se reci: ‘Blagoslovljene su nerotkinje, œene, koje ne rodiæe i ne dojiæe!’

1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, DANICA Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” DANICU Otk 2:28 I dat øu mu zvijezdu Danicu. DANIMA 7 Job 29:2 Ah, da bi ipak bilo s menom, kako je to joæ bilo prije mjeseci, u danima, kad me je ætitio Bog! Job 30:1 A sada me ismjehavaju ljudi, koji su danima mlaåi od mene, kojima otaca ne bih bio metnuo sa psima stada svojega. Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. DANJU1 Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. Psl 22:2 Boœe moj, vapijem danju – a ti ne odgovaraæ; i noøu, ali se ne pazi na me. Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita: “Gdje je Bog tvoj?” Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 91:5 Ne trebaæ se bojati strahote noøne, niti strijele, æto leti danju. Psl 121:6 Da ti danju sunce ne naudi, ni mjesec u noøi. Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Otk 21:25 I vrata njegova neøe se zatvarati danju, jer ondje noøi neøe biti. DAŒD 23 Pst 7:12 Daœd je padao na zemlju çetrdeset dana i çetrdeset noøi.

Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” Psl 78:24 I pusti, te im pade kao daœd mana za jelo, i dade im kruh s neba. Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. PNP 2:11 Gledaj samo, zima proåe, ode i proæumi daœd. Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer ti çiniæ sve to.”; Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer ti çiniæ sve to.”; Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji

77 kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. DAŒDA 4 Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. 1Kr 18:41 Potom reçe Ilija Ahabu: “Idi gore, jedi i pij, jer çujem veø hujanje daœda” Prp 12:2 Prije nego pomrçi sunce, svjetlo i mjesec i zvijezde i iza daœda opet doåu oblaci. Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. DAŒDI 2 Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. DAŒDOM Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. DAŒDU Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka. DAR 24 P.Zk 27:25 Proklet, tko primi kakav dar, da prolije krv neduœnu! I sav narod neka odgovori: Amen! Psl 127:3 Eto, sinovi su dar od Gospoda; nagrada njegova jesu djeca. Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Mat 5:23 Ako dakle prineseæ dar svoj k œrtveniku i ondje se sjetiæ, da brat tvoj ima neæto protiv tebe, Mat 5:24 ostavi ondje dar svoj pred œrtvenikom, otidi prije i pomiri se s bratom svojim; onda doåi i œrtvuj dar svoj! Mat 5:24 ostavi ondje dar svoj pred œrtvenikom, otidi prije i pomiri se s bratom svojim; onda doåi i œrtvuj dar svoj! Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu

œivu.” Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Dje 8:20 A Petar mu reçe: “Novci tvoji neka budu s tobom na propast, æto si pomislio, da se dar Boœji moœe dobiti za novce. Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. 1Ko 7:7 Jer bih htio, da svi ljudi budu kao i ja; ali svaki ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, a onaj onako. 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. Efe 2:8 Jer ste miloæøu spaæeni po vjeri, i to nije od vas, to je dar Boœji, Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. DARA Flp 4:17 Ne kao da traœim dara, nego traœim ploda, koji se mnoœi na korist vaæu. Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, DARE 4 Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Dje 2:18 I na sluge svoje i na sluækinje svoje u one dare izlit øu od Duha svojega, i prorokovat øe. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio

svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, DAREŒLJIVI 1 1Ti 6:18 Neka dobro çine, neka se obogate u dobrim djelima, neka budu dareœljivi i meåusobno dijele. DARI 1 Efe 5:16 I dobro iskoristite vrijeme, jer su dari loæi! DARIVAO Psl 72:15 Neka bi dugo œivio i darivao ih zlatom iz Æebe! A oni neka se svagda mole za njega i neka mu uvijek prose blagoslov! DARIVATI 1 Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! DAROM 2 Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan. 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. DAROVA 4 Psl 68:9 Kiæu si darova izlijevao, Boœe, na baætinu svoju, i kad je onemogla, ti si je krijepio. Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Flp 2:9 A zato i Bog njega povisi i darova mu ime, koje je nad svako ime, Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. DAROVALA 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. DAROVAO 3 Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Efe 4:7 A svakomu je od nas dana milost po mjeri, kako ju je Krist darovao. DAROVATELJA 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. DAROVE 9 Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” Rim 11:29 Jer se Bog ne kaje za svoje darove i poziv. Rim 12:6 A imamo razliçite darove po milosti, koja nam je dana: ako proroçanstvo, neka bude po mjeri vjere; 1Ko 12:30 Zar svi imaju darove lijeçenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumaçe? 1Ko 12:31 A trsite se za najveøe darove! I

78 pokazat øu vam joæ izvrsniji put. 1Ko 14:1 Teœite za ljubavlju! Revnujte za duhovne darove, a osobito, da prorokujete! Efe 4:8 I zato govori “Uzaåe na visinu, odvede zarobljene i porazdijeli darove ljudima.” DAROVI 1 1Ko 12:4 Milosni su darovi razliçni, ali je isti Duh. DAROVIMA mu, s dragovoljnim darovima, æto ih daruje ruka tvoja kolikogod moœe, kako te blagoslovi Gospod, Bog tvoj! Luk 21:5 Kad su neki govorili za hram, da je ukraæen sjajnim kamenjem i posvetnim darovima, reçe: DARU 3 Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. 2Ko 9:15 Hvala Bogu na njegovu neiskazanom daru! Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. DARUJ 1 Psl 118:25 Gospode, donesi nam pomoø! Gospode, daruj nam sreøu! DARUJE 4 mu, s dragovoljnim darovima, æto ih daruje ruka tvoja kolikogod moœe, kako te blagoslovi Gospod, Bog tvoj! Job 35:10 Ali se ne kaœe: Gdje je Bog, Stvoritelj naæ, koji nam daruje hvalospjeve u noøi, Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Rim 8:32 Koji dakle svojega vlastitog Sina nije saçuvao, nego ga je predao za sve nas, kako dakle da nam s njim sve ne daruje! DATE 2 Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. DATI 58 Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su

od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 16:17 Svaki neka donese, æto moœe dati, kako te je blagoslovio Gospod, Bog tvoj! P.Zk 18:9 Kad doåeæ u zemlju, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj, ne uçi se çiniti gnusobe onih naroda! P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Psl 37:6 On øe dati, te pravednost tvoja zasja kao svjetlost, pravica tvoja kao podnevna svjetlost. Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Iza 26:3 Çvrsta je svijest njegova i trajno øeæ mu spasenje dati, jer se uzda u tebe. Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo

pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Eze 21:27 Uniætit øu, uniætit øu, uniætit øu ga, i neøe ga viæe bih, dok ne doåe onaj, kojemu po pravu pripada: ‘njemu øu ga dati.’ Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Mat 7:9 Tko øe od vas sinu svojemu dati kamen, ako ga zamoli kruha. Mat 7:10 Ili tko øe mu dati zmiju, ako zamoli ribu? Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 12:36 A ja vam kaœem: “Za svaku praznu rijeç, koju reknu ljudi, moraju u dan suda dati raçun. Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mat 20:14 Uzmi, æto je tvoje, i idi! A ja hoøu i ovome posljednjemu dati kao tebi. Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Mat 26:9 Bilo bi se moglo to prodati skupo i dati siromasima.” Mat 26:15 I reçe: “Æto øete mi dati, da vam ga predam?” Oni mu isplatiæe trideset srebrnjaka, Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda Luk 1:73 Zakletve, kojom se zakle Abrahamu, ocu naæemu: “da øe nam dati, Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda,

79 æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:52 Tada su se prepirali Œidovi meåu sobom, i rekoæe: “Kako nam moœe ovaj dati tijelo svoje da jedemo?” Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. Rim 2:6 On øe dati svakome po djelima njegovim: “ Rim 14:12 Tako øe dakle svaki od nas dati Bogu raçun za sebe. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! 1Pe 4:5 Ali øe oni dati raçun onome, koji stoji spreman da sudi œive i mrtve. Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. DAVALI 2 Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. 2Ko 8:3 Svjedoçim za njih, da su po moguønostima i preko moguønosti dragovoljno davali. DAVALO Dje 4:35 I stavljali su pred noge apostolima, A davalo se svakome, koliko je tko trebao. DAVANO Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. DAVAO 6 Pst 39:3 Gospodar njegov vidje, da je Gospod s njim, i da je Gospod po ruci njegovoj davao uspjeh svima djelima njegovim, P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve!

Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. Luk 15:16 Rado bi bio utiæao glad svoju mahunama, æto su jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. DAVATI 7 P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima! Heb 13:16 A dobro çiniti i davati milostinju ne zaboravljajte, jer se takvim œrtvama ugaåa Bogu! DAVI 1 Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. DAVILIÆTU Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. DAVITELJ 1 Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. DAVITI 1 Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! DAVNE 2 Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu. Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. DAVNINE 5

Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? Iza 63:16 Jer ti si otac naæ! Abraham ne zna za nas, i Izrael nas ne pozna. Ti si, Gospode, otac nas. “Otkupitelj naæ od davnine” ime je tvoje. Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu. Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. Luk 1:71 Kao æto je od davnine obeøao na usta svetih proroka; DAVNO 5 Psl 119:92 Kad zakon tvoj ne bi bio slast moja, davno bih poginuo u nevolji svojoj. Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga. Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. DEMONIMA P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. DENAR 5 Mat 20:2 On se pogodi s poslenicima po denar na dan i posla ih u svoj vinograd. Mat 20:13 Prijatelju, odgovori on jednome od njih, ja tebi ne çinim krivo. Nijesi li se pogodio s menom po denar? Mat 22:19 Pokaœite mi novac porezni!” Oni mu pruœiæe denar. Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” DENARA Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Luk 7:41 Reçe: “Jedan vjerovnik imao je dva duœnika. Jedan mu je bio duœan pet stotina denara, drugi pedeset. Luk 10:35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioniçaru i reçe mu: “Brini se za njega, i æto viæe potroæiæ, platit øu ti, kad se vratim. DERE 1 Prp 3:7 Vrijeme kad se dere, i vrijeme kad se saæiva; vrijeme kad se æuti, i vrijeme kad

80 se govori; DERETE 1 Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” DERIMO Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. DESET 26 Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. 1Sa 18:7 Pritom su œene igrajuøi pjevale: “Saul pobi svoju tisuøu, a David svojih deset tisuøa.” 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! Psl 92:3 Uz deset œica na harfu i uz citaru. Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Dan 1:14 On ih posluæa u tom i pokuæa s njima za deset dana. Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Amo 6:9 I ako deset ljudi samo ostane a jednoj kuøi, moraju i oni mrijeti. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. Mat 25:1 Tada øe biti kraljevstvo nebesko kao deset djevica, koje uzeæe svjetiljke svoje i izaåoæe u susret zaruçniku. Luk 12:6 Ne kupuje li se pet vrabaca za deset novçiøa? A ipak ni jedan od njih nije zaboravljen kod Boga. Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri

slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. DESETINI 1 Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. DESETINU 5 Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Luk 18:12 Postim dvaput u tjednu i dajem desetinu od svega, æto steçem.’ Heb 7:4 A pogledajte, koliki je ovaj, kojemu je Abraham patrijarh dao desetinu od najboljih dijelova plijena. Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. DESNA Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. DESNE 19 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. Psl 121:5 Gospod je çuvar tvoj, Gospod je sjena tvoja; on ti stoji s desne strane. Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi.

Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Mat 25:33 Postavit øe ovce s desne sebi, jarce s lijeve sebi. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Mar 15:27 S njim razapeæe dva razbojnika, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove, Luk 1:11 Tada mu se ukaza anåeo Gospodnji s desne strane œrtvenika kadionoga. Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. DESNICA Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Psl 26:10 Kojima je zloçinstvo prionulo za ruke, i kojima je desnica puna mita! Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! Psl 89:13 Miæica puna i junaçke snage tvoja je; ruka je tvoja jaka, desnica tvoja ispruœena. Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. Psl 137:5 Ako bih zaboravio tebe, Jerusaleme, neka usahne desnica moja! Psl 139:10 I tamo bi me pratila ruka tvoja, prihvatila bi me desnica tvoja. PNP 8:3 Tada se privine ljevica njegova

81 pod glavu moju, u ljubavi me ogrli desnica njegova. Mat 6:3 Kad ti dajeæ milostinju, neka ti ne zna ljevica tvoja, æto çini desnica tvoja, DESNICE 2 P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Psl 80:17 Ali ruka tvoja neka poçiva na çovjek desnice tvoje, nad sinom çovjeçjim, kojega si podigao sebi! DESNICI 6 Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: DESNICOM Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. DESNICU 3 Iza 63:12 Koji je silnom miæicom svojom iæao uz desnicu Mojsijevu? Koji je pred njima razdvojio vode, da steçe sebi vjeçno ime? Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, DESNO Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. DESNOJ 2 Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; DESNOM Mat 5:39 A ja vam kaœem: Ne opirite se zlu, nego ako te tko udari po desnom obrazu,

obrni mu i drugi! DESNU 4 Psl 73:23 Ali ipak ostadoh stalno kod tebe; ti si me bio prihvatio za desnu ruku. Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. DEVA Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” DEVAMA Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru DEVE 3 Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve. Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. DEVEDESET 4 Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala? Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. DEVET 2 Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. DEVETE 1 Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?”

DEVETOJ 1 Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. DEVI 1 Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” DEVINE 1 Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. DEVU Mat 23:24 Voåe slijepi! Cijedite komarca, a devu proœdirete. DIÆE 1 Psl 150:6 Sve æto diæe neka hvali Gospoda! Aleluja! DIÆU PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! DIÇE 2 Iza 45:25 U Gospodu dokazuju svoje pravo i diçe se svi potomci Izraelovi. 2Ko 5:12 Jer se ne preporuçujemo opet vama, nego vam dajemo prigodu, da se ponosite s nama, da imate æto odgovoriti onima, koji se diçe onim, æto je na licu, a ne u srcu. DIÇI 2 Psl 34:2 Neka se diçi Gospodom duæa moja, neka çuju, koji stradaju, i neka se raduju! M.Iz 13:16 Pametan çovjek çini sve promiæljeno, a luåak se diçi svojom ludoæøu. DIÇITI 1 Psl 118:28 Ti si Bog moj, tebe øu slaviti; ti si Bog moj, tebe øu diçiti. DIHANJE 1 Dje 17:25 Niti prima sluœbe od ruku çovjeçjih, kao da bi æto trebao, kad on sam daje svima œivot i dihanje i sve. DIJEL 1 Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; DIJELA 6 P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. Iva 13:8 Petar mu odgovori: “Nikad mi ti neøeæ oprati nogu!” Isus mu odgovori: “Ako te ne operem, neøeæ imati dijela s menom.” Dje 8:21 Nema tebi dijela ni zajednice u ovoj stvari, jer srce tvoje nije pravo pred Bogom. Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga! Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! DIJELE 3

82 Psl 22:18 Dijele meåu se haljine moje i za odjeøu moju bacaju kocku. 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? 1Ti 6:18 Neka dobro çine, neka se obogate u dobrim djelima, neka budu dareœljivi i meåusobno dijele. DIJELI 5 Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! Psl 112:9 On dijeli obilno, daje siromasima; pravda njegova ostaje uvijek; zbog bogatstva njegova uzvisuje se moø njegova. M.Iz 11:24 Jedan dijeli obilno i sve je bogatiji; drugi ækrtari previæe i sve je siromaæniji. M.Iz 29:24 Tko dijeli s kradljivcem, taj mrzi na svoju duæu; çuje kletvu i niæta ne otkriva. Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca DIJELIÆ 2 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” M.Iz 3:27 Oskudnima ne uskraøuj dobroçinstva, kad je u moøi tvojoj da ga dijeliæ! DIJELILA Pst 2:10 Od Edena dolazila je rijeka, da natapa vrt, i ona se kod izlaza iz njega dijelila u çetiri otoke. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. DIJELILI 1 Dje 2:45 Prodavali bi svoje imanje i dobro, i dijelili svima, kako bi koji trebao. DIJELITI 2 M.Iz 16:19 Bolje je biti ponizan s malenima, nego dijeliti plijen s oholima. M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu. DIJELJENJEM Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. DIJELOM 6 1Ko 13:9 Jer dijelom znamo i dijelom prorokujemo. 1Ko 13:9 Jer dijelom znamo i dijelom prorokujemo. 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. 2Ko 1:14 Kao æto nas dijelom i upozna ste, da smo vaæa slava, kao æto i vi naæa u dan naæega Isusa Krista. 1Pe 5:3 Niti kao da gospodujete Boœjim dijelom, nego kao oni, koji su ugled stadu od srca. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. DIJELOVA

Heb 7:4 A pogledajte, koliki je ovaj, kojemu je Abraham patrijarh dao desetinu od najboljih dijelova plijena. DIJELOVE 1 Efe 4:9 A “uzaåe” æto je, nego da najprije i siåe u donje dijelove zemlje? DIJETE 32 L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. M.Iz 22:6 Odgoj dijete prema putu, kojim ima iøi, pa neøe odstupiti od njega ni u starosti. M.Iz 29:15 Prut i ukor daju mudrost, a dijete prepuæteno samomu sebi sramoti mater svoju. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mat 18:4 Tko se dakle drœi malenim kao dijete ovo, taj je najveøi u kraljevstvu nebeskom. Mat 18:5 Tko primi takvo dijete u ime moje, taj primi mene. Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mar 9:36 Tada uze dijete, metnu ga u sredinu meåu njih, zagrli ga i reçe im: “ Mar 9:37 “Tko jedno takvo dijete primi u ime moje, mene primi; a tko primi mene, ne primi mene, nego onoga, koji me posla.” Mar 10:15 Zaista, kaœem vam: “Tko ne primi kraljevstva Boœjega kao dijete, neøe doøi u njega.” Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Luk 1:44 Jer evo, çim pozdrav tvoj doåe u uæi moje, zaigra dijete od radosti u utrobi mojoj. Luk 2:12 I ovo neka vam je zna: “Naøi øete dijete, æto je povito u pelenice i leœi u

jaslama.” Luk 2:16 Mariju i Josipa i dijete, æto je leœalo u jaslama. Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. Heb 5:13 Jer koji se god hrani mlijekom, ne razumije rijeçi pravde, jer je dijete. Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. DIM 9 M.Iz 10:26 æto je ocat zubima i dim oçima, to je lijençina svojemu gospodaru. Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Jak 4:14 Vi, koji ne znate, æto øe biti sutra, jer æto je vaæ œivot? Jer ste dim, koji se zamalo pokaœe, i onda, ga nestane. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:3 I opet rekoæe: “Aleluja! I dim njezin diœe se u vijeke vjekova.”

83 DIMA 6 PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 9:3 I iz dima zjala izaåoæe skakavci na zemlju, i dade im se vlast, kao æto je imaju skorpioni zemaljski. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela DIMI 1 Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. DIO 3 Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. Psl 16:5 Gospode, ti si meni baætina i dio; ti si, koji mi je odredio sudbinu moju. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? Jer 10:16 Ali kao ovi nije dio Jakovljev, nego je on stvoritelj svega, i Izrael je pleme, æto je njegovo. “Gospod nad vojskama ime je njegovo. Tuœ 3:24 Velim: “Gospod je dio moj; zato se ufam u njega.” Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Luk 10:42 Samo je jedno potrebno. Marija je najbolji dio izabrala, koji joj se neøe oduzeti.” Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. Dje 1:17 On se je brojio s nama, i primio je dio ove sluœbe. Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu?

Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. 2Ko 6:15 Kako li se slaœe Krist s Belijalom? Ili kakav dio ima vjernik s nevjernikom? 2Iv 1:11 Jer tko ga pozdravlja, prima dio u njegovim zlim djelima. Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. DIONICI 5 1Ko 10:17 Jer jedan kruh, jedno smo tijelo mnogi, jer svi smo dionici jednoga kruha. Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, Heb 12:10 Oni su nas karali za vrijeme od malo dana, kako im se svidjelo, a on za ono, æto je spasonosno, da budemo dionici svetosti njegove. 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. DIONIK 3 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. DIŒE 19 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna:

“Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: M.Iz 30:13 Jao rodu, koji nosi visoko glavu i trepavice svoje diœe gore! Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, Mat 19:19 Kad je Isus bio svræio ove govore, diœe se iz Galileje i poåe u podruçje Judeje, s onu stranu Jordana. Luk 22:45 Diœe se od molitve i poåe k uçenicima svojim, ali ih naåe gdje spavaju od œalosti. Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:3 I opet rekoæe: “Aleluja! I dim njezin diœe se u vijeke vjekova.” DIŒETE 1 Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. DIŒITE 1 Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! DIŒU Dje 4:26 Diœu se kraljevi zemaljski, i skupljaju se knezovi protiv Gospodina i Pomazanika njegova.’ DIRNE 1 Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. DIRNUO Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas

84 oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. DIV 2 Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod, Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. DIVAN 1 2So 1:10 Kad doåe u onaj dan da se proslavi u svetima svojim i divan da bude u svima, koji vjerovaste; jer se je primilo svjedoçanstvo naæe meåu vama. DIVILI 5 Luk 2:18 Svi, koji su to çuli, divili su se tome, æto im pripovjediæe pastiri. Luk 2:47 Svi, koji su ga sluæali, divili su se njegovu razumu i njegovim odgovorima. Luk 4:22 Svi su mu odobravali i divili se milosnim rijeçima, æto su tekle iz usta njegovih. Rekoæe: “Nije li ovo sin Josipov?” Dje 4:13 A kad vidjeæe smjelost Petrovu i Ivanovu i razabraæe, da su ljudi neækolovani i prosti, divili su se, a znali su ih, da su bili s Isusom. Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. DIVIO Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. DIVIT 1 Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. DIVLJA Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” DIVLJE 1 Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! DIVLJI 3 Psl 124:4 Vode bi nas bile odnijele, divlji bi potok bio preæao preko nas, Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. DIVLJIM 2 Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. DIVLJU Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? DIVNA 4 Psl 119:129 Divna su veoma svjedoçanstva tvoja; zato ih dobro çuva

duæa moja. Iza 28:29 I to dolazi od Gospoda nad vojskama; divna je osnova njegova, velika je mudrost njegova. Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! DIVNI 1 Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. DIVNO Psl 8:1 Gospode, vladaoçe naæ, kako je divno ime tvoje po svoj zemlji! Veliçanstvom nebo natkriljujeæ. Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro. DIVNOM Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! DIVNOME 1 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; DIZALA Pst 2:6 No dizala se je magla iz zemlje i natapala je svu povræinu tla. DIZALI 1 Psl 107:26 Dizali se do neba, survali se u dubinu; tada je duæa njihova obnemogla od nevolje. DJECA 44 Izl 12:26 Kad vas onda zapitaju djeca vaæa: Kakav vam je taj obiçaj? Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. Psl 127:3 Eto, sinovi su dar od Gospoda; nagrada njegova jesu djeca. Iza 3:4 Djeçake stavljam za gospodare nad njima. Djeca øe im obijesna zapovijedati. Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Hos 2:4 I neøu ætedjeti ni djece njezine; jer su djeca bludniçka; Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike.

Mat 8:12 A djeca kraljevstva bit øe izbaçeni u tamu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba.” Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. Mat 18:3 I reçe “Zaista, kaœem vam: “Ako se ne obratite i ne budete kao djeca, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. Luk 7:35 Ali mudrost spoznadoæe kao pravednu sva djeca njezina.” Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Luk 20:36 Oni ne mogu onda viæe ni umrijeti; oni su kao anåeli i djeca Boœja, jer su djeca uskrsnuøa. Luk 20:36 Oni ne mogu onda viæe ni umrijeti; oni su kao anåeli i djeca Boœja, jer su djeca uskrsnuøa. Iva 1:12 A svima, koji ga primiæe, dade vlast, da budu djeca Boœja. Onima, koji vjeruju u ime njegovo, Iva 8:33 Odgovoriæe mu: “Mi smo djeca Abrahamova i nikome nijesmo robovali nikad. Kako ti veliæ: “Bit øete slobodni?” Iva 8:37 Znam, da ste djeca Abrahamova. Ali gledate da me ubijete; jer se moja rijeç vas ne prima, Iva 8:39 Odgovoriæe mu: “Otac je naæ Abraham.” Isus im reçe: “Ako ste djeca Abrahamova, onda çinite i djela Abrahamova! Rim 8:16 Ovaj Duh svjedoçi naæemu duhu, da smo djeca Boœja. Rim 8:17 A kad smo djeca, i baætinici smo: “baætinici, a subaætinici Kristovi, jer ako s njim trpimo, da se s njim i proslavimo. 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. 1Ko 14:20 Braøo, ne budite djeca umom, nego pakoæøu budite djeca, a razboritoæøu budite savræeni! 1Ko 14:20 Braøo, ne budite djeca umom, nego pakoæøu budite djeca, a razboritoæøu budite savræeni! 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. Gal 4:28 A vi ste, braøo, po Izaku djeca obeøanja. Gal 4:31 Tako, braøo, nijesmo djeca ropkinje, nego slobodne. Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u

85 zabludu; Efe 5:8 Jer ste bili nekada tama, a sad ste svjetlost u Gospodinu. Kao djeca svijetla œivite! Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; 1Pe 1:14 Kao djeca posluha, ne vladajuøi se po prijaænjim œeljama u svojemu neznanju, 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. 1Iv 3:2 Ljubljeni, sad smo djeca Boœja, i joæ se ne pokaza, æto øemo biti, Znamo, da kad se pokaœe, bit øemo mu sliçni, jer øemo ga vidjeti, kao æto jest. 3Iv 1:4 Nemam veøe radosti od ove, da çujem, moja djeca u istini da hode. DJEÇAK 4 Pst 22:5 Tada reçe Abraham slugama svojim: “Ostanite ovdje s magarcem a ja i djeçak poøi øemo tamo, da se poklonimo, pa øemo se opet vratiti k vama.” M.Iz 20:11 Veø se djeçak pokazuje po djelima svojim, je li djelo njegovo çisto i çestito. Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je pokazao pred Izraelom. DJEÇAKA 5 Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. Izl 2:9 Njoj reçe køi faraonova: “Uzmi ovog djeçaka i doji ga, a ja øu ti za to platiti!” Œena uze djeçaka i dojila ga. Izl 2:9 Njoj reçe køi faraonova: “Uzmi ovog djeçaka i doji ga, a ja øu ti za to platiti!” Œena uze djeçaka i dojila ga. Iza 66:7 Prije nego doåu bolovi, on øe poroditi. Prije nego ga uhvate muk, on øe roditi djeçaka. Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. DJEÇAKE 1 Iza 3:4 Djeçake stavljam za gospodare nad njima. Djeca øe im obijesna zapovijedati. DJEÇAKOV 1 Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” DJECE 17 Pst 11:30 A Saraja bila je nerotkinja; nije imala djece. 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja

je imala djece, izdisat øe od bola. Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. Psl 113:9 On daje da nerotkinja stanuje u kuøi kao vesela mati djece. Aleluja! Iza 51:12 “Ja, ja sam, koji vas tjeæim. Tko si ti, da se bojiæ smrtnih ljudi, djece çovjeçje, æto iæçeznu kao trava? Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Hos 2:4 I neøu ætedjeti ni djece njezine; jer su djeca bludniçka; Mat 14:21 A broj svih, koji su bili jeli, iznosio je oko pet tisuøa muœeva, bez œena i djece. Mat 15:38 Bilo je çetiri tisuøe muœeva, koji su jeli, osim œena i djece. Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” Efe 6:4 I vi, oçevi! Ne razdraœujte djece svoje, nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim! 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. DJECI 16 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Psl 103:7 Putove svoje pokaza Mojsiju, djela svoja djeci Izraelovoj. Psl 103:13 Kao æto se otac smiluje djeci svojoj, tako se smiluje Gospod pravednicima svojim. Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod,

govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 15:26 On reçe: “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiøima.” Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. DJEÇICE 8 Gal 4:19 Djeçice moja, koju opet s mukom raåam, dokle Kristovo obliçje ne postane u vama! 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. 1Iv 2:12 Piæem vam, djeçice, jer su vam oproæteni grijehi zbog imena njegova. 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. 1Iv 2:28 I sad, djeçice, ostanite u njemu, da imamo pouzdanje, kad se javi, i da se ne osramotimo pred njim o njegovu dolasku. 1Iv 3:7 Djeçice, nitko neka vas ne zavede! Tko pravdu çini, pravedan je, kao æto je on pravedan. 1Iv 3:18 Djeçice, ne ljubimo rijeçju ni jezikom, nego djelom i istinom. 1Iv 5:21 Djeçice, çuvajte se od idola! Amen. DJEÇJIH 1 Mar 7:28 “Da, Gospodine”, odgovori mu ona; “ali psiøi pod stolom dobiju ipak od mrvica djeçjih.” DJECO 8 Psl 34:11 Doåite, djeco, posluæajte me; nauçit øu vas strahu Gospodnjemu! Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Iva 21:5 Tada im reçe Isus: “Djeco, imate li æto za jelo?” odgovoriæe mu: “Nemamo.”

86 Efe 6:1 Djeco! Sluæajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo pravo! Kol 3:20 Djeco, sluæajte roditelje svoje u svemu, jer je to ugodno u Gospodinu! 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. DJECOM 6 M.Iz 8:31 Puna radosti na æirokoj zemlji njegovoj, puna zanosa nad djecom çovjeçjom. Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” Gal 4:25 Jer Agara znaçi Sinaj goru u Arabiji, a odgovara sadaænjemu Jerusalemu, koji robuje s djecom svojom. 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? 2Iv 1:4 Obradovah se vrlo, æto naåoh meåu tvojom djecom takve, koji hode u istini, kao æto primismo zapovijed od Oca. DJECU 34 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. Psl 89:47 Spomeni se, Gospode: “Æto je œivo kako si ni na æto stvorio svu djecu çovjeçju? Psl 102:20 Da çuje uzdisanje zasuœnjenih, da oslobodi djecu smrti, Psl 115:14 Neka vas umnoœi Gospod, vas i djecu vaæu! Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. Iza 43:5 Ne boj se, jer sam ja s tobom! Od istoka dovodim djecu tvoju, od zapada skupljam te. Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova

uzeta. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem: Bog moœe od kamenja ovoga podignuti djecu Abrahamu. Mat 19:14 A Isus reçe: “Pustite djecu, neka doåu k meni, i ne branite im; jer je takvih kraljevstvo nebesko.” Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 27:25 Tada povika sav narod: “Krv njegova neka doåe na nas i na djecu naæu!” Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” Dje 2:39 Jer je za vas obeøanje i za djecu vaæu i za sve daljne, koje øe god dozvati Gospodin Bog naæ.” Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. 1Ti 3:4 Koji svojom kuøom dobro upravlja i ima posluænu djecu sa svom çestitoæøu. 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. DJEDOVA M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena.

DJELITELJEM Luk 12:14 On mu reçe: “Çovjeçe, tko je mene postavio sucem i djeliteljem baætine nad vama” DJELOMIÇNO 1Ko 13:10 A kad doåe, æto je savræeno, prestat øe, æto je djelomiçno. DJELOVALE 1 Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. DJELOVANJA Psl 4:4 Dræøite i okanite se grjeænoga djelovanja! Smislite se na postelji svojoj! Prestanite! DJELOVANJE 4 Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. Psl 35:28 Moj øe jezik navjeæøivati pravedno upravljanje tvoje, uvijek slavno djelovanje tvoje. Eze 7:3 Pustit øu gnjev svoj na te, sudit øu ti po putovima tvojim, platit øu ti sve gadno djelovanje tvoje. Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. DJELOVANJEM Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. DJELOVANJU 6 Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Mat 11:2 Kad je Ivan u tamnici çuo o djelovanju Kristovu, posla dvojicu uçenika svojih Efe 1:19 I koja je izobilna veliçina sile njegove prema nam koji vjerujemo po djelovanju jake sile njegove, Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. 2So 2:9 Kojega je dolazak po djelovanju sotoninu sa svakom silom i znacima i laœnim çudesima, DJELOVAO Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. DJELUJ 1 Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. DJELUJE 6 Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. M.Iz 17:10 Ukor djeluje na razumnoga veøma, negoli æto udaraca na luåaka.

87 Iva 5:17 Isus im izjavi: “Otac moj do sada djeluje, i ja djelujem.” 2Ko 4:12 Dakle smrt djeluje u nama, a œivot u vama Efe 3:20 A onome, koji moœe sve uçiniti izobilnije nego æto molimo ili mislimo, po sili, koja djeluje u nama, 2So 2:7 Jer tajna bezakonja veø djeluje; samo treba da se ukloni onaj, koja sad zadrœava. DJELUJEM Iva 5:17 Isus im izjavi: “Otac moj do sada djeluje, i ja djelujem.” DJETETA M.Iz 22:15 Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a æiba je ukloni od njega. Luk 1:66 Svi, koji su çuli to, razmiæljali su o tom u srcu i govorili: “Æto øe biti iz ovoga djeteta?” Jer je ruka Gospodnja bila s njim. DJETETU M.Iz 23:13 Ne ætedi kazne djetetu svojemu, jer izbijeæ li ga æibom, neøe od toga umrijeti. DJETINJE 1 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. DJETINJSTVA Psl 71:6 Od djetinjstva na tebe sam se oslonio, od krila materina bio si branik moj; tebi vazda moj hvalospjev! 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. DJEVCI 1 Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. DJEVICA 4 Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Mat 1:23 “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina, i dat øe mu se ime Emanuel”, to znaçi “Bog s nama”. Mat 25:1 Tada øe biti kraljevstvo nebesko kao deset djevica, koje uzeæe svjetiljke svoje i izaåoæe u susret zaruçniku. 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, DJEVIÇANSTVA Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. DJEVICE 3 Mat 25:7 Tada se digoæe sve djevice one i prirediæe svjetiljke svoje. Dje 21:9 On je imao çetiri køeri djevice, koje su proricale. 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. DJEVICI 3 Luk 1:27 K djevici zaruçenoj muœu, kojemu je bilo ime Josip, iz kuøe Davidove. Ime je djevici bilo Marija. Luk 1:27 K djevici zaruçenoj muœu, kojemu je bilo ime Josip, iz kuøe Davidove. Ime je djevici bilo Marija. 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini,

æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! DJEVICU 2 1Ko 7:38 Tako i onaj, koji udaje svoju djevicu, dobro çini; a onaj, koji je ne udaje, bolje çini. 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. DJEVOJCI 1 M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. DJEVOJKA Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Mat 9:24 “Odstupite, jer djevojka nije mrtva, ona samo spava.” Tada su mu se oni podsmijevali. DJEVOJKAMA PNP 2:2 Zaruçnik: Meåu trnjem ljiljan prijateljica je moja meåu djevojkama! DJEVOJKO Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. DJEVOJKOM Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. DJEVOJKU Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! DOÆLJACI 1 Efe 2:19 Tako dakle viæe nijeste tuåinci i doæljaci, nego ste sugraåani svetih i ukuøani Boœji, DOÆLJAK 2 Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. DOÆLJAKA Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. DOÆLJAKE 2 Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, DOB 1 Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. DOBA 7 Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Izl 9:18 Ja øu sutra u ovo doba pustiti tuçu

veoma teæku, kakve nije bilo u Egiptu od onoga dana, kad postade, do danas. Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Psl 34:1 Blagoslivljat øu Gospoda u svako doba, neka mi je svagda hvala njegova u ustima! Psl 119:20 Gine duæa moja od çeœnje za naredbama tvojim u svako doba. Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. DOBAR 17 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Psl 34:8 Kuæajte i vidite, kako je dobar Gospod! Blagoslovljen je çovjek, koji se uzda u njega! Psl 73:1 Kako je dobar Bog Izraelu, onima, koji su çista srca! Psl 92:15 Tako oni javljaju: Gospod je dobar; on je branik moj bez mane. Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost njegova. Psl 136:1 Hvalite Gospoda, jer je dobar; jer vjeçno traje milosråe njegovo! M.Iz 12:2 Dobar çovjek dobiva milost kod Gospoda, a spletkaæa osuåuje. M.Iz 14:14 Za œivljenje svoje prima odmetnik plaøu, a tako i çovjek dobar za djela svoja. Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” Mat 20:15 Ili zar ja ne smijem çiniti svojim vlasniætvom æto hoøu? Zar je oko tvoje zavidno, æto sam ja dobar? 1Ti 1:8 A znamo, da je zakon dobar, ako ga tko drœi kako treba. 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 2Ti 2:3 Podnosi s menom napore kao dobar vojnik Krista Isusa! 2Ti 4:7 Dobar sam boj vojevao, trku svræio, vjeru oçuvao. DOBARA 5 Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Luk 1:53 Gladne napuni dobara, bogate otpusti prazne. Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i

88 svojim zemaljskim posluœiti. Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; DOBI 8 Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Luk 2:52 I Isus je napredovao u mudrosti, u dobi i u milosti kod Boga i kod ljudi. Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; Heb 6:15 I tako strpljivo çekajuøi dobi obeøanje. Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. Heb 11:19 Jer je mislio, da Bog moœe i od mrtvih uskrsnuti; zato ga i natrag dobi, da bude lika. DOBIÆE 1 Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. DOBIH 1 Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” DOBIJE 12 Psl 109:8 Dana njegovih neka bude malo i sluœbu njegovu neka dobije drugi! Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. M.Iz 3:13 Blagoslovljen je çovjek, koji postigne mudrost, i çovjeku, koji dobije razboritost! M.Iz 8:35 Jer tko naåe mene, naåe œivot i æto œeli, dobije od Gospoda. M.Iz 9:9 Pouçavaj mudroga, i bit øe joæ mudriji! Pouçavaj poboœnika: on dobije joæ na razboritosti. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. Mat 10:39 Tko gleda da dobije œivot svoj, izgubit øe ga, a tko izgubi œivot svoj zbog mene, dobit øe ga. Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako

dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mar 8:36 Æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Luk 9:25 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a izgubi samoga sebe i propadne? 2Ti 2:5 A ako se tko i bori, ne dobije vijenca, ako se pravilno ne bori. DOBIJEÆ 1 Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. DOBIJEM Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov DOBIJEMO 3 Psl 90:12 Nauçi nas dakle brojiti dane naæe, da dobijemo srce mudro! 1Ko 8:8 A jelo nas ne preporuçuje Bogu, jer niti æto gubimo, ako ne jedemo, niti æto dobijemo, ako jedemo, Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, DOBIJETE 2 Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. 1Ko 9:24 Ne znate li, da oni, æto trçe u trkaliætu, svi trçe, ali jedan prima nagradu? Tako trçite da dobijete! DOBIJU 5 Prp 4:9 Bolje je dvojici nego jednome; jer za trud svoj dobiju dobru plaøu. Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Mar 7:28 “Da, Gospodine”, odgovori mu ona; “ali psiøi pod stolom dobiju ipak od mrvica djeçjih.” 1Ko 9:25 A svaki, koji se natjeçe za nagradu, od svega se uzdrœava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; DOBILI 3 Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! Rim 11:7 Æto dakle? Æto je traœio Izrael, ono nije dobio, a izabrani su dobili; a ostali su zaslijepili, Heb 11:39 I ovi svi, koji su dobili vjerom svjedoçanstvo, ne primiæe obeøanja, DOBIO 8 M.Iz 18:22 Tko je naæao dobru œenu, naæao je krasan nalaz, i dobio je od Gospoda milost. Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka! Ako te posluæa, dobio si brata svojega. Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer

ga je opet dobio zdrava. Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? Rim 11:7 Æto dakle? Æto je traœio Izrael, ono nije dobio, a izabrani su dobili; a ostali su zaslijepili, 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, DOBIT 8 Psl 15:5 Tko ne pozaima novaca svojih na dobit, tko se ne da podmititi protiv neduœnima; tko ovako radi, neøe se poljuljati nikada! Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. M.Iz 1:13 Dobit øemo koje dragocjeno dobro, napunit øemo kuøe svoje plijena. M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Mat 10:39 Tko gleda da dobije œivot svoj, izgubit øe ga, a tko izgubi œivot svoj zbog mene, dobit øe ga. Mat 21:22 Sve, æto zamolite pouzdano u molitvi, dobit øete.” Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. DOBITAK 9 M.Iz 10:16 Prihodi pravednikovi sluœe za œivot, a dobitak bezboœnikov za grijeh. M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. Flp 1:21 Jer je meni œivot Krist, a smrt dobitak. 1Ti 6:6 U istinu velik je dobitak poboœnost, kad je spojena sa zadovoljstvom. Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas

89 dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. DOBITI 7 L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. M.Iz 3:14 Jer je bolje nju steøi nego srebro; nju dobiti viæe vrijedi od zlata. M.Iz 16:16 Mudrost steøi daleko je bolje nego zlato; i razboritost dobiti viæe je vrijedno nego srebro. M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. Mar 15:24 Tada ga razapeæe i razdijeliæe haljine njegove meåu se bacivæi kocke za njih, tko øe æto dobiti. Dje 8:20 A Petar mu reçe: “Novci tvoji neka budu s tobom na propast, æto si pomislio, da se dar Boœji moœe dobiti za novce. 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. DOBITKA 6 M.Iz 14:23 U svakom radu ima dobitka, a puste rijeçi donose samo gubitak. M.Iz 31:11 Oslanja se na nju srce muœa njezina, i dobitka neøe nikada faliti. Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. DOBITKOM 4 Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Luk 19:23 Pa zaæto nijesi dao mojega novca u novçaru, da bih ga ja doæavæi mogao primiti s dobitkom.’ Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. DOBIVA M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. M.Iz 12:2 Dobar çovjek dobiva milost kod Gospoda, a spletkaæa osuåuje. Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. DOBIVAÆ 1 Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo

zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! DOBIVAJU Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. DOBRA Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” Psl 37:3 Uzdaj se u Gospoda i çini, æto je dobro, da ostajeæ u zemlji i uœivaæ dobra njezina. M.Iz 8:21 Onima, koji me ljube, dajem dobra, napunjam riznice njihove. M.Iz 12:25 Briga u srcu pritiskuje çovjeka, a dobra ga rijeç razvedri, M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je dobra vijest iz daleke zemlje. Prp 9:18 Bolja je mudrost nego ratno oruœje, ali jedan jedini zloçinac moœe pokvariti mnogo dobra. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. Mat 5:16 Tako neka se svijetli svjetlost vaæa pred ljudima, da vide vaæa dobra djela i slave Oca vaæega na nebesima. Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mat 19:22 Na ove rijeçi otide mladiø œalostan; jer je posjedovao mnoga dobra. Mar 9:50 Dobra je so. Ali ako so postane bljutava, çim øete je onda zaçiniti? Imajte so u sebi i drœite mir meåu sobom!” Mar 10:22 Na ovu rijeç posta on œalostan i otide tuœan odatle; jer je posjedovao mnoga dobra. Luk 12:18 Ovako øu çiniti, reçe:, Sruæit øu œitnice svoje i sagradit øu veøe. U njih øu skupiti sav prihod svoj i sva dobra svoja. Iva 10:32 Isus im reçe: “Mnoga vam dobra djela pokazah od Oca svojega. Za koje me od ovih djela kamenujete?” Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo;

nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; 1Ko 5:6 Nije dobra hvalidba vaæa. Ne znate li, da malo kvasca ukiseli sve tijesto? Gal 4:18 A dobro je, da uvijek zbog dobra revnuju za vas, a ne samo, kad sam ja kod vas. Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! 1Ti 5:25 Tako su i dobra djela oçevidna, i koja su drukçija, ne mogu se skriti. Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; DOBRE 15 Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. M.Iz 4:2 Jer vam dobre nauke dajem; ne prezirite naputka mojega! M.Iz 15:3 Na svakom su mjestu oçi Gospodnje; gledaju zle i dobre. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Luk 2:14 “Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.” Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Dje 27:22 A sad vas opominjem: budite dobre volje, jer nijedna duæa od vas neøe propasti osim laåe. Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! 1Pe 2:14 Bilo namjesnicima, kao onima, koje on æalje, da kazne zloçince, a pohvale dobre; 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! DOBRI 11 Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio

90 vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ Iva 10:11 Ja sam pastir dobri, Pastir dobri daje œivot svoj za ovce. Iva 10:11 Ja sam pastir dobri, Pastir dobri daje œivot svoj za ovce. Iva 10:14 Ja sam pastir dobri i poznajem svoje [ovce], i mene poznaju moje. 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. DOBRIH 7 Psl 1:6 Jer Gospod zna za put dobrih, a Put bezboœnika vodi u propast Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Dje 9:36 A u Jopi je bila jedna uçenica po imenu Tabita, æto znaçi Srna. I ona je bila puna dobrih djela i milostinja, æto ih je çinila. Tit 2:7 U svemu sam sebe podaj za izgled dobrih djela: u nauci cijelost, dostojanstvenost, Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. 1Pe 3:17 Jer je bolje, ako hoøe volja Boœja, da trpite zbog dobrih djela, negoli zbog zlih. DOBRIM1 Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; Rim 12:21 Ne daj, da te zlo nadvlada, nego nadvladaj zlo dobrim! 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. 1Ti 6:18 Neka dobro çine, neka se obogate u dobrim djelima, neka budu dareœljivi i meåusobno dijele. Tit 2:14 Koji je dao samoga sebe za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i oçisti sebi narod izabrani, koji je revan u dobrim djelima. Tit 3:14 A i naæi neka se uçe prednjaçiti u dobrim djelima, kada je nuœda i potreba, da ne budu bez ploda! Heb 10:24 I pazimo jedan na drugoga u

poticanju k ljubavi i dobrim djelima; Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. DOBRIMA 4 Psl 103:5 Koji nasiti duæu tvoju dobrima, da se obnovi mladost tvoja kao u orla. M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. 1Pe 2:18 Sluge, budite pokorni sa svim strahom gospodarima, ne samo dobrima, nego i zlima! DOBRO58 Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 2:18 Tada reçe Gospod Bog: “Nije dobro çovjeku, da je sam. Naçinit øu mu pomoønicu, koja mu pristaje.” Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 12:13 Reci jednostavno, da si mi sestra, da mi zbog tebe bude dobro, i da zbog tebe ostanem na œivotu!” Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Pst 40:14 Tada misli i na mene, kad ti bude dobro, pa mi uçini ljubav, da me preporuçiæ faraonu i izbaviæ me iz ove kuøe! Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe.

P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva! P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 10:13 Drœeøi zapovijedi i zakone Gospodnje, æto ti ih dajem danas, da ti bude dobro, P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Job 2:6 Tada reçe Gospod Sotoni: “Dobro, neka ti je on u vlasti! Samo mu moraæ saçuvati œivot!” Psl 14:1 Luåaci misle u sebi: “Nema Boga.” Pokvarena su djela njihova odurno; nema ga, koji je çinio dobro. Psl 14:3 Ali su svi zastranili, svi se pokvarili; nema ga, koji je çinio dobro, nema ni jednoga! Psl 34:10 Lavovi imaju oskudicu i gladuju, a tko traœi Gospoda, ima svako dobro. Psl 34:14 Kloni se oda zla, a çini dobro, traœi mir i idi za njim! Psl 35:12 Vraøaju mi zlo za dobro; osama je sudbina duæi mojoj. Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 37:3 Uzdaj se u Gospoda i çini, æto je dobro, da ostajeæ u zemlji i uœivaæ dobra njezina. Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. Psl 73:3 Jer se uzbunih zbog bezboœnika videøi, kako bezboœnici dobro œive. Psl 73:28 A za mene je dobro blizina Boœja; u Svemoguøega Gospoda stavljam samo svoje uzdanje, da opijevam sva djela tvoja. Psl 116:12 Kako da vratim Gospodu za sve dobro, æto mi uçini? Psl 119:65 Uçinio si dobro slugi svojemu, Gospode, po rijeçi svojoj! Psl 119:129 Divna su veoma svjedoçanstva tvoja; zato ih dobro çuva duæa moja. Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro.

91 Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. M.Iz 1:13 Dobit øemo koje dragocjeno dobro, napunit øemo kuøe svoje plijena. M.Iz 8:18 U mene se naåu bogatstvo i çast, i postojano dobro i trajno blagostanje. M.Iz 11:14 Gdje nema vodstva, propada narod, a dobro stoji gdje se çuju mnogi savjetnici. M.Iz 17:13 Tko vraøa zlo za dobro, kuøu njegovu neøe ostaviti nesreøa. M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. M.Iz 19:22 Çovjek je radostan, kad çini dobro; a bolje je siromaæan biti nego prijevaran. M.Iz 22:1 Dobro ime bolje je nego veliko, bogatstvo; omiljelost viæe vrijedi nego srebro i zlato. M.Iz 25:27 Previæe meda jesti nije dobro; zato ætedi rijeçi pohvale! M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. Prp 5:11 Mnoœi li se dobro, mnoœe se i niætitelji njegovi, pa æto ima posjednik od toga, osim da to gleda. Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Prp 7:20 Jest, ni jedan çovjek na zemlji nije tako pravedan, da bi çinio samo dobro i nikada se ne ogrijeæio. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro.

Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Jer 8:15 Uzdamo se u mir, ali ne dolazi niæta dobro, u vrijeme spasenja, ali je samo strah! Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. Tuœ 3:26 Dobro je mirno çekati pomoø Gospodnju. Tuœ 3:27 Dobro je svakome nositi jaram svoj od mladosti. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Amo 5:14 Traœite dobro a ne zlo, da œivite! Tada øe Gospod, Bog nad vojskama, biti i s vama, kako ste rekli. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 13:37 On reçe: “Koji sije dobro sjeme, jest Sin çovjeçji. Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” Mat 26:10 Isus to zapazi i reçe im: “Zaæto œalostite œenu? Ona uçini dobro djelo na meni Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. Luk 16:25 Abraham reçe: ‘Sjeti se, sinko, tebi je u œivotu tvojemu bilo dobro, a Lazaru zlo. Sad se on ovdje tjeæi, a ti se muçiæ. Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’

Iva 1:46 Natanael mu odgovori: “Iz Nazareta moœe li doøi æto dobro?” Filip mu reçe: “Doåi i vidi!” Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” Iva 5:29 Tada øe oni, koji su çinili dobro, izaøi na uskrsnuøe œivota, a koji su çinili zlo, na uskrsnuøe suda. Dje 2:45 Prodavali bi svoje imanje i dobro, i dijelili svima, kako bi koji trebao. Dje 10:33 Onda ja odmah poslah k tebi, i ti si dobro uçinio, æto si doæao. Sad dakle mi svi stojimo pred tobom, da çujemo sve, æto je tebi od Gospodina zapovjeåeno.” Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” Rim 2:18 I poznajeæ njegovu volju. U zakonu pouçen znaæ, æto je dobro i zlo; Rim 3:8 I zaæto da ne çinimo zla, da doåe dobro, kao æto nas neki kleveøu, da mi to çinimo? Njih çeka pravedna kazna. Rim 3:12 Svi zastraniæe, svi se pokvariæe; nema ga, koji çini dobro, nema nijednoga. Rim 7:18 Jer znam, da dobro ne œivi u meni, to jest u tijelu mojemu, jer htjeti imam u sebi, ali uçiniti dobro, ne nalazim. Rim 7:18 Jer znam, da dobro ne œivi u meni, to jest u tijelu mojemu, jer htjeti imam u sebi, ali uçiniti dobro, ne nalazim. Rim 7:19 Jer dobro, æto hoøu, ne çinim, nego zlo, æto neøu, ono çinim. Rim 8:28 A znamo, da onima, koji ljube Boga, sve okreøe Bog na dobro, onima, koji su pozvani po odluci. Rim 11:20 Dobro. Zbog nevjerstva odlomiæe se, a ti stojiæ zbog vjere. Ne ponosi se, nego se boj! Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. Rim 12:9 Ljubav neka je bez pretvaranja; mrzeøi na zlo prianjajte uz dobro; Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. Rim 14:21 Dobro je ne jesti mesa, i vina ne niti, i ono ne çiniti, na æto se tvoj brat spotiçe, ili se smuçuje, ili slabi. Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. 1Ko 7:1 A za ono, æto ste mi pisali: dobro je çovjeku, da se ne dotiçe œene; 1Ko 7:26 Mislim dakle, da je ovo dobro za sadaænju nevolju, da je çovjeku dobro tako biti. 1Ko 7:26 Mislim dakle, da je ovo dobro za sadaænju nevolju, da je çovjeku dobro tako biti.

92 1Ko 7:38 Tako i onaj, koji udaje svoju djevicu, dobro çini; a onaj, koji je ne udaje, bolje çini. 1Ko 10:23 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali sve ne ide na dobro. 1Ko 15:33 Ne dajte se zavesti: zli razgovori kvare dobro øudoreåe. 2Ko 5:10 Jer nam se svima valja javiti na sudu Kristovu, da primi svaki prema tome, kako je çinio u tijelu svojemu dobro ili zlo. 2Ko 9:8 A Bog moœe uçiniti, da je meåu vama izobilna, svaka milost, da u svemu svagda svega dovoljno imajuøi izobilujete za svako dobro djelo; 2Ko 13:7 A molimo se Bogu, da vi ne çinite nikakva zla, ne da se mi prokuæani pokaœemo, nego da vi dobro çinite, a mi da smo kao neprokuæani. Gal 4:18 A dobro je, da uvijek zbog dobra revnuju za vas, a ne samo, kad sam ja kod vas. Gal 6:9 A dobro çiniti, neka nam ne dodija, jer øemo u svoje vrijeme poœeti, ako ne sustanemo. Gal 6:10 Zato dakle, dok imamo vremena, çinimo dobro svima, a osobito onima, koji su s nama u vjeri! Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima! Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! Efe 5:16 I dobro iskoristite vrijeme, jer su dari loæi! Efe 6:8 Znajuøi, da svaki æto uçini dobro, ono øe i primiti od Gospodina, bio rob ili slobodnjak. Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga do dana Krista Isusa. 1So 5:2 Jer sami dobro znate, da øe dan Gospodnji i doøi tako kao tat u noøi. 1So 5:11 Zato tjeæite jedan drugoga i potiçite jedan drugoga na dobro, kao æto i çinite! 1So 5:21 A sve kuæajte; æto je dobro, zadrœite! 2So 3:13 A vi, braøo, ne umarajte se dobro çineøi! 1Ti 2:3 Jer ovo je dobro i ugodno pred Spasiteljem naæim Bogom, 1Ti 3:4 Koji svojom kuøom dobro upravlja i ima posluænu djecu sa svom çestitoæøu. 1Ti 3:7 A valja da ima i dobro svjedoçanstvo od onih, koji su vani, da ne bi upao u sramotu i u zamku åavolju. 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. 1Ti 4:4 Jer je svako stvorenje Boœje dobro, i niæta nije na odmet, æto se uzima sa zahvalnoæøu, 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred

mnogim svjedocima. 1Ti 6:18 Neka dobro çine, neka se obogate u dobrim djelima, neka budu dareœljivi i meåusobno dijele. 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. 2Ti 3:17 Da bude savræen çovjek Boœji, spreman za svako dobro djelo. Opomena Timoteju, da dobro vræi svoju sluœbu. zavræetak poslanice. 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, Tit 3:1 Opominji ih, da se pokoravaju vlastima i poglavarima, da budu posluæni i spremni na svako dobro djelo; Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. Heb 13:16 A dobro çiniti i davati milostinju ne zaboravljajte, jer se takvim œrtvama ugaåa Bogu! Heb 13:22 A molim vas, braøo, primite dobro ovu rijeç opominjanja; jer sam vam ukratko pisao. Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; Jak 2:19 Ti vjerujeæ, da je jedan Bog; dobro çiniæ; i åavli vjeruju, i dræøu. Jak 4:17 Jer tko zna dobro çiniti i ne çini grijeh mu je. 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. 1Pe 3:11 Neka se ukloni od zla i neka çini dobro; neka traœi mir i neka hrli za njim! 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. 3Iv 1:2 Ljubljeni, œelim, da ti u svemu bude dobro, i da budeæ zdrav, kao æto je tvojoj duæi dobro. 3Iv 1:2 Ljubljeni, œelim, da ti u svemu bude dobro, i da budeæ zdrav, kao æto je tvojoj duæi dobro. 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. DOBROÇINSTVA M.Iz 3:27 Oskudnima ne uskraøuj dobroçinstva, kad je u moøi tvojoj da ga dijeliæ! DOBROÇINSTVO M.Iz 19:17 Tko se smiluje siromahu, pozaima Gospodu, i platit øe mu za dobroçinstvo njegovo.

DOBROGA Rim 5:7 Jer jedva tko umre za pravednika; za dobroga moœe biti da bi se tko usudio umrijeti. DOBROJ 1 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. DOBROM 5 Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, 2So 2:17 Neka utjeæi srca vaæa i utvrdi u svakom dobrom djelu i rijeçi! 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 1Pe 4:15 A nitko od vas neka ne trpi kao krvnik ili tat dli zloçinac ili kao onaj, koji teœi za tuåim dobrom! DOBROME 1 Psl 119:66 O, nauçi me dobrome obiçaju i znanju, jer sam se pouzdao u propise tvoje! DOBROSTIV 4 Psl 25:8 Dobrostiv je Gospod i pravedan; zato pokazuje put grjeænicima. Psl 145:9 Gospod je dobrostiv prema svakomu, pun milosti za sva djela svoja.” Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. 1Pe 2:3 Jer okusiste, kako je dobrostiv Gospodin. DOBROSTIVA 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. DOBROSTIVE 1 M.Iz 15:26 Mrske su Gospodu osnove zlobne, a rijeçi dobrostive rado DOBROTA 9 Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Psl 31:19 Kako je velika dobrota tvoja, æto je çuvaæ za one, koji te se boje, æto je iskazujeæ onima, koji se kriju kod tebe od ljudi! Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. Psl 62:12 I da je dobrota u tebe, Svemoguøi; jer ti svakome plaøaæ po djelima njegovim. Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! Psl 117:2 Jer nas dobrota njegova çuva moøno, vjernost Gospodnja traje dovijeka. Aleluja! Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Tit 3:4 A kad se pokaza dobrota i çovjekoljublje Boga, Spasitelja naæega,

93 DOBROTE 8 Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 33:5 On ljubi pravdu i pravo; dobrote je Gospodnje puna zemlja: Psl 65:11 Tako kruniæ godinu dobrote svoje; i staze tvoje teku obilnoæøu. Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! Psl 119:64 Zemlja je, Gospode, puna dobrote tvoje, naredbama svojim nauçi me! Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Rim 15:14 A ja sam i sam uvjeren za vas, braøo moja, da ste i sami puni dobrote, napunjeni svakoga znanja, da moœete jedan drugoga opominjati. 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. DOBROTI 9 P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, Psl 31:1 U tebe, Gospode, traœim utoçiæte, ne daj da se osramotim ikada! U dobroti svojoj izbavi me! Psl 31:21 Neka je blagoslovljen Gospod: on øe me ætititi çudesno u dobroti svojoj kao u utvråenom gradu! Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; DOBROTOM 3 Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. Psl 145:16 Otvaraæ ruku svoju i sitiæ sve, æto œivi, dobrotom. Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. DOBROTU 5 Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov,

Psl 27:13 Tvrdo vjerujem, da øu gledati dobrotu Gospodnju zemlji œivih. Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; DOBROTVORAN 1 M.Iz 22:9 Tko je dobrotvoran, ima blagoslov; jer daje siromahu od svojega kruha. DOBROTVORI 1 Luk 22:25 On im reçe: “Kraljevi neznaboœaçkih naroda njihovi su gospodari, i njihovi vladaoci nazivaju se dobrotvori. DOBROTVORNOSTI 1 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. DOBROVOLJNOM Psl 51:12 Daj da ponovno iskusim radost spasenja tvojega; daj me okrijepi u duhu dobrovoljnom! DOBRU9 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. M.Iz 18:22 Tko je naæao dobru œenu, naæao je krasan nalaz, i dobio je od Gospoda milost. Prp 4:9 Bolje je dvojici nego jednome; jer za trud svoj dobiju dobru plaøu. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Mat 13:8 Drugo pade na zemlju dobru, i donosilo je rod stostruk, æezdesetostruk, tridesetostruk. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; Rim 15:2 Svaki od nas neka ugaåa bliœnjemu, da napreduje u dobru. 2Ko 8:21 Jer nastojimo o dobru ne samo pred Gospodinom, nego i pred ljudima. 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, 1Ti 1:19 Imajuøi vjeru i dobru savjest, koju neki odbacivæi postadoæe brodolomci u vjeri; 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom

svjedoçanstvo, dobru ispovijest, Heb 6:5 i okusili dobru rijeç Boœju, i sile buduøega svijeta, Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, DODAÆE 1 L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. DODAJTE 1 P.Zk 4:2 Niæta ne dodajte zapovijedima, æto vam ih dajem, niti oduzmite iæta od DODATI 2 Mat 6:33 Traœite najprije kraljevstvo Boœje i pravdu njegovu, i ovo øe vam se sve dodati. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” DODIJA Gal 6:9 A dobro çiniti, neka nam ne dodija, jer øemo u svoje vrijeme poœeti, ako ne sustanemo. DODIJAO Job 10:1 Dodijao je œivot meni; zato øu pustiti od sebe tuœbu svoju; govorit øu u gorkosti duæe svoje. DODIJAVA Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” DODIJEVAJTE 1 Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” DOGAÅA Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. 1Pe 4:12 Ljubljeni, ne çudite se vatri, koja vas stiœe za kuæanje vaæe, kao da vam se æto neobiçno dogaåa, DOGAÅAJ 1 Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. DOGAÅAJA Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Pst 22:1 Poslije ovih dogaåaja stavi Bog Abrahama na kuænju i reçe mu: “Abrahame!” On odgovori: “Evo me!” DOGAÅAJU Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju

94 iscijeljena, znaci i çudesa!” DOGAÅALO Dje 26:26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je æto od ovoga skriveno; jer se niæta od ovoga, nije dogaåalo u kutu. 1Ko 10:11 A ovo se sve u slici dogaåalo njima, a napisano je za opomenu nama, koji œivimo u posljednja vremena. DOGODI 9 Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Psl 118:23 To se dogodi od Gospoda; to je çudo pred oçima naæim. Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” Mat 26:56 Ali se sve ovo dogodi, da se ispune Pisma proroka. Tada ga ostaviæe svi uçenici njegovi i pobjegoæe. Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” Iva 19:36 Jer se ovo dogodi, da se ispuni Pismo: “Nijedna kost neøe mu se slomiti.” Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” DOGODILA 7 Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. Eze 22:13 ‘Ali evo, pljeskam rukama svojim nad grabeœem, æto si ga poçinio, i nad krvnim djelima, æto su se dogodila usred tebe. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili

pokajanje u vreøi i pepelu. DOGODILO0 Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” Iza 42:9 Prije unaprijed kazano, vidite, dogodilo se! Sad javljam novo i prije nego joæ proklije, dajem vam da znate.” Iza 43:18 “Ne mislite samo na ono, æto se je prije dogodilo! Ne pazite samo na ono, æto je proælo! Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” Luk 24:18 Jedan, po imenu Kleofa, odgovori mu: “Zar si ti jedini stranac u Jerusalemu, koji ne zna, æto se je ondje dogodilo ovih dana?” Luk 24:21 A mi, smo se bili nadali, da øe on izbaviti Izraela. I nakon svega toga ovo je danas treøi dan, kako se je to dogodilo. DOGODIT 2 Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” DOGODITI 3 Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Dje 20:22 I sada evo sili me duh, da idem u Jerusalem, ne znajuøi æto øe mi se u njemu dogoditi, DOGOVORILI 1 Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. DOGOVORISTE 1 Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.”

DOGOVORITE 1 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! DOHODAK 1 Iza 32:17 Djelo pravednosti bit øe mir i dohodak prava pokoj i sigurnost dovijeka. DOHOTKA M.Iz 3:9 Daj çast Gospodu posjedom svojim i prvinama svega dohotka svojega! DOJI 1 Izl 2:9 Njoj reçe køi faraonova: “Uzmi ovog djeçaka i doji ga, a ja øu ti za to platiti!” Œena uze djeçaka i dojila ga. DOJIÆE 1 Luk 23:29 Jer eto, doøi øe dani, kada øe se reci: ‘Blagoslovljene su nerotkinje, œene, koje ne rodiæe i ne dojiæe!’ DOJILA Izl 2:9 Njoj reçe køi faraonova: “Uzmi ovog djeçaka i doji ga, a ja øu ti za to platiti!” Œena uze djeçaka i dojila ga. Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” DOJILICU Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. DOJILJA 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. DOJILJE 1 Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” DOJIO PNP 8:8 Ah, da bi mi ti brat bio, koji je dojio prsa matere moje! Tada bih te smjela cjelivati, kad bih te naæla vani: nitko me ne bih za to prekorio. DOKAŒE 1 Iza 41:21 “Iznesite parnicu svoju!” veli Gospod. “Iskaœite dokaœe svoje!” veli kralj Jakovljev. DOKAŒEÆ 1 Iza 43:26 Opomeni me samo! Sudimo se! Pripovijedaj, da dokaœeæ pravo svoje! DOKAZA Job 23:4 Iznio bih pred njega stvar svoju, puna dokaza bila bi mi usta. DOKAZAT 1 Iva 16:8 I kad on doåe, dokazat øe svijetu æto je grijeh, i o pravdi, i o sudu. DOKAZI 3 M.Iz 29:23 Ponizit øe çovjek oholost njegova, a ponizan dokazi do çasti. Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. 2Ko 12:12 Dokazi apostolstva mojega uçinjeni su meåu vama u svakoj strpljivosti, u znacima i çudesima i silama. DOKAZIVANJU 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile,

95 DOKAZUJE 1 Job 6:25 Zaæto se rugati otvorenim rijeçima? Ali æto dokazuje, kad vi korite? DOKAZUJU Iza 45:25 U Gospodu dokazuju svoje pravo i diçe se svi potomci Izraelovi. DOKAZUJUØI 1 Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. DOKIDA Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. DOKINE 2 Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i pjevaju. 1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. DOKINUT 1 Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. DOKINUTI 1 Iva 10:35 Ako one nazva bogovima, na koje doåe rijeç Boœja, a Pismo se ne moœe dokinuti. DOKRAJÇI 1 Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! DOKUÇITI 2 Job 11:7 Moœeæ li tajne Boœje dokuçiti ili doprijeti do granice Svemoønoga? Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. DOLASKA L.Zk 20:23 Ne idite po uredbama naroda, koje øu protjerati za dolaska vaæega, jer su çinili sve to, zato mi omrzoæe. Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Mat 24:37 Kao u dane Noine, tako øe biti kod dolaska, Sina çovjeçjega. 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja”

Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. DOLASKOM 3 Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. 2Ko 7:6 Ali onaj, koji tjeæi poniœenog, utjeæi nas dolaskom Titovim. 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! DOLASKU 2 1So 2:19 Jer tko je naæa nada, ili radost, ili kruna slave? Nijeste li i vi pred Gospodinom naæim Isusom Kristom o njegovu dolasku? 1Iv 2:28 I sad, djeçice, ostanite u njemu, da imamo pouzdanje, kad se javi, i da se ne osramotimo pred njim o njegovu dolasku. DOLAZAK 10 Psl 121:8 Gospod çuva izlazak tvoj i dolazak tvoj od sada i dovijeka. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. 1Ko 15:23 Ali svaki u svojemu redu: prvenac Krist; potom oni, koji su Kristovi, i koji vjerovaæe u njegov dolazak. 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. 2So 2:9 Kojega je dolazak po djelovanju sotoninu sa svakom silom i znacima i laœnim çudesima, 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, Jak 5:8 Strpite se dakle i vi, i utvrdite srca svoja, jer se dolazak Gospodinov pribliœi. 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, DOLAZE 24 Psl 59:6 Uveçe dolaze opet, laju kao psi, skitaju se gradom. Psl 69:1 Spasi me, Boœe, jer mi veø dolaze vode do grla. Prp 1:4 Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomiçna. Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji

dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. viæe stvari prijaænje. Nikomu viæe ne dolaze na um. Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Heb 7:25 Zato i moœe uvijek spasiti one, koji po njemu dolaze k Bogu, kad svagda œivi, da ih zagovara. Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, DOLAZI 93 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. Job 3:21 Oni çeznu za smrøu, a ona ne dolazi; traœe je veøma nego blago zakopano. Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev

96 njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 62:5 Samo u Bogu poçiva tiho duæa moja; jer mi od njega dolazi nada Psl 94:15 Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su çestita srca srca. Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. M.Iz 2:19 Tko se svrati k njoj, ne dolazi nikada natrag, ne stane viæe nikada na staze œivota. M.Iz 11:26 Tko ne da œita, proklinje ga narod; tko ga daje, na glavu njegovu dolazi blagoslov. M.Iz 16:18 Oholost dolazi pred pad, i oholi duh pred propast. M.Iz 16:20 Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreøe; blagoslovljen je onaj, koji se uzda u Gospoda. M.Iz 16:33 Œdrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospoda dolazi sav odgovor njegov. M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena. M.Iz 21:31 Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospoda. M.Iz 28:22 Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomiælja, da oskudica dolazi na njega. Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Iza 28:29 I to dolazi od Gospoda nad vojskama; divna je osnova njegova, velika je mudrost njegova. Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred

njim!” Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” Jer 4:12 Vihor silan dolazi mi na sluœbu. I ja sam onaj, koji im izriçe sud.” Jer 8:15 Uzdamo se u mir, ali ne dolazi niæta dobro, u vrijeme spasenja, ali je samo strah! Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Eze 7:25 Tjeskoba dolazi. Traœi se spasenje i ne nalazi se. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mal 1:12 “A vi ga skvrnite, kad govorite: ‘Stol je Gospodnji oneçiæøen, i æto dolazi s njega, prezirno je.’ Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto

navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mat 24:42 Budite dakle budni; jer ne znate dana, u koji dolazi Gospodin vas. Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Mat 24:44 Zato i vi budite spremni; jer Sin çovjeçji dolazi u ças, u koji se ne nadate. Mat 25:6 I ponoøi odjeknu poziv: “Zaruçnik dolazi! Izlazite mu u susret! Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. Luk 17:1 I reçe uçenicima svojim: “Ono æto navodi ljude na grijeh ne moœe izostati. Ali teæko onome, po kome to dolazi! Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! Iva 1:47 Kad Isus vidje Natanaela gdje dolazi k njemu, reçe za njega: “Evo pravoga Izraelca, u kojem nema lukavstva!” Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Iva 3:20 Jer svaki, koji çini zlo, mrzi na svjetlost i ne dolazi k svijetlu, da ne doåu na vidjelo njegova djela. Iva 3:21 A tko çini istinu, dolazi k svijetlu, da se vide djela njegova, jer su u Bogu uçinjena.” Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 4:22 Vi ne znate, çemu se klanjate; mi

97 znamo, çemu se klanjamo jer spasenje dolazi od Œidova. Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 4:25 Œena mu odgovori: “Znam, da dolazi Krist – to jest Pomazanik. Kad on doåe, sve øe nam reøi.” Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 5:25 Zaista, zaista, kaœem vam: Dolazi ças, i veø je tu, kad øe mrtvi çuti glas Sina Boœjega, i koji ga budu çuli, œivjet øe. Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 6:35 Isus im reçe: “Ja sam kruh œivota. Tko dolazi k meni, neøe ogladnjeti; i tko vjeruje u mene, neøe nikad oœednjeti. Iva 6:37 Sve, æto meni daje Otac, k meni øe doøi, i onoga, koji dolazi k meni, neøu istjerati van. Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. Iva 9:4 Meni valja raditi djela onoga, koji me posla, dok je dan. Dolazi noø, kada nitko ne moœe raditi. Iva 10:10 Tat ne dolazi, nego da krade, ubija i upropaæøuje. Ja doåoh, da imaju œivot i obilatije imaju. Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” Iva 14:6 Isus mu reçe: “Ja sam put i istina i œivot: nitko ne dolazi k Ocu, osim po meni. Iva 14:30 Viæe neøu mnogo govoriti s vama; jer dolazi knez ovoga svijeta, ali na meni nema niæta. Iva 16:2 Izgonit øe vas iz sinagoga. A dolazi vrijeme, kad øe svaki, koji vas ubije, misliti, da Bogu çini sluœbu. Iva 16:32 Evo dolazi ças, i veø je doæao, da se razbjegnete svaki na svoje mjesto i mene sama ostavite. Ali nijesam sam, jer je Otac s menom. Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, Rim 3:20 Jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek pred njim, jer po zakonu dolazi poznanje grijeha. Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! Kol 3:6 Zbog kojih dolazi gnjev Boœji na sinove neposluha, 1Iv 2:21 Ne pisah vam, kao da ne znate istine, nego jer je znate, i jer nikakva laœ ne dolazi od istine. 1Iv 4:3 I svaki duh, koji ne priznaje Isusa, nije od Boga; i ovaj je antikristov, za kojega ste çuli da dolazi, i sad je veø u svijetu.

2Iv 1:10 Ako tko dolazi k vama i ove nauke ne donosi, ne primajte ga u kuøu i ne pozdravljajte ga! Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. DOLAZIÆ 2 Job 38:11 I rekoh: dovle dolaziæ, ne dalje; ovdje se lomi prkos tvojim valovima! Mat 3:14 Ali Ivan, htjede da ga odvrati od toga i reçe: “Ja bih trebao da budem kræten od tebe, a ti dolaziæ k meni?” DOLAZILA Pst 2:10 Od Edena dolazila je rijeka, da natapa vrt, i ona se kod izlaza iz njega dijelila u çetiri otoke. DOLAZILE 1 Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve. DOLAZILI 3 Eze 23:17 I sinovi babilonski dolazili su k njoj na blud i okaljali je neçistoøom svojom, i ona se je okaljala s njima. Tada ih je bila sita. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. DOLAZIM0 Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Hos 10:10 Tako dolazim ja i karam ih. Skupljaju se protiv njih narodi, kad ih kaznim zbog dvojake krivnje njihove. Iva 17:11 I viæe nijesam na svijetu – ali su oni na svijetu. Ja dolazim k tebi. Oçe sveti, saçuvaj ih u ime svoje, koje si mi dao, da budu jedno kao mi! Iva 17:13 A sad k tebi dolazim, i ovo govorim, dok sam joæ na svijetu, da imaju radost moju ispunjenu u sebi. Heb 10:7 Tada rekoh: “Evo dolazim u poçetku knjige pisano je za mene, da çinim volju tvoju, o Boœe!” Otk 3:11 Evo dolazim brzo: drœi, æto imaæ, da nitko ne uzme vijenca tvojega! Otk 22:7 I evo, dolazim brzo. Blagoslovljen je onaj, koji drœi rijeçi proroçanstva ove knjige!” Otk 22:12 Evo, dolazim brzo, i plaøa moja s menom, da dadnem svakome po djelima njegovim. Otk 22:20 Govori onaj, koji svjedoçi ovo: “Da, Ja dolazim brzo.” Amen. Doåi, Gospodine Isuse! DOLAZIMO Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! DOLAZIO Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve

zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. DOLAZITE 2 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? DOLAZITI 1 Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. DOLIKUJE 3 Psl 33:1 Radujte se Gospodu, pravednici! Çestitima dolikuje hvaliti ga. Mat 3:15 Isus mu odgovori: “Samo pripusti to! Dolikuje nam, da ispunimo sve, æto je pravo.” Tada ga pripusti. Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, DOLINA Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! DOLINAMA Psl 104:10 Izveo si izvore po dolinama, oni teku izmeåu gora. DOLINE 4 Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. DOLINI 7 PNP 2:1 Ja sam cvijet na poljani æaronskoj, ljiljan u dolini. Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod,

98 “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. DOLINOM 3 Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. Iza 22:1 Presuda nad dolinom gledanja. Æto ti je, te je sav narod tvoj uzaæao na krovove, DOLINU Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. DOM 3 Psl 37:10 Samo joæ malo, Pa neøe biti zlikovca; pogledat øeæ na dom njegov, a njega viæe nema. Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. Dje 15:16 ‘Potom øu Be vratiti i opet øu sagraditi dom Davidov, æto je pao, i njegove øu ruæevine popraviti, i podignut øu ga. DOMA Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! DOMAØE 1 Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! DOMAØI 2 L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. Mat 10:36 Tako neprijatelji çovjeku postaju njegovi vlastiti domaøi. DOMAØICA Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” DOMAØICE 1 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. DOMAØIN 4 Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima poslenike za svoj vinograd. Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin

moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. DOMAØINA Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! DOMAØINU 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. DOMETNE 1 Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. DOMOVINE 1 Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine DOMOVINU Heb 11:14 Jer koji tako govore, pokazuju, da traœe domovinu. DOMU 3 Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” DONEKLE 1 Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. DONESE 9 Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. P.Zk 16:17 Svaki neka donese, æto moœe dati, kako te je blagoslovio Gospod, Bog tvoj! Psl 25:14 Koji ga se boje, to su pouzdanici Gospodnji; on im dade zavjet svoj, da im donese razboritost. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca DONESEM 3 Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod,

poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Mat 10:34 Ne mislite, da sam ja doæao da donesem mir na zemlju! Nijesam doæao da donesem mir, nego maç. Mat 10:34 Ne mislite, da sam ja doæao da donesem mir na zemlju! Nijesam doæao da donesem mir, nego maç. DONESEMO Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. DONESI 1 Psl 118:25 Gospode, donesi nam pomoø! Gospode, daruj nam sreøu! DONESITE 4 Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” Mat 17:17 Isus reçe: “O nevjerni i naopaki rode! Dokle øu joæ ostati kod vas? Dokle øu vas joæ podnositi! Donesite ga ovamo k meni!” Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! DONESOSMO 1Ti 6:7 Jer niæta ne donesosmo na ovaj svijet; bez sumnje ne moœemo niæta ni odnijeti. DONIJELA Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. DONIJELI 1 Izl 16:5 A kad budu æesti dan pripravili, æto su donijeli, bit øe dvaput toliko, koliko bi nakupili svaki dan.” DONIJET 2 Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. DONIJETI 4 Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim

99 œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko DONIO Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, DONJE 1 Efe 4:9 A “uzaåe” æto je, nego da najprije i siåe u donje dijelove zemlje? DONJI 1 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! DONOSE 7 M.Iz 3:2 Jer ti one donose dug œivot, godine blagostanja i puno sreøe. M.Iz 14:23 U svakom radu ima dobitka, a puste rijeçi donose samo gubitak. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” DONOSI 18 Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø na noø donosi on taj glas. Psl 33:17 Ne dovodi konj do pobjede, uza svu jakost svoju ne donosi on spasenja. M.Iz 9:7 Tko pouçava podsmjevaça, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezboœnika, prima porugu. M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. M.Iz 21:25 Lijençini donosi smrt pohota njegova; jer ruke njegove bjeœe od posla. M.Iz 31:14 Ona je kao laåa trgovaçka: izdaleka donosi sebi kruh svoj. Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto

drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, Flp 1:22 A ako mi œivot u tijelu plod donosi, to ne znam, æto øu izabrati. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:17 Svaka je nepravda grijeh; i ima grijeh, æto ne donosi smrti. 2Iv 1:10 Ako tko dolazi k vama i ove nauke ne donosi, ne primajte ga u kuøu i ne pozdravljajte ga! DONOSILA Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. DONOSILI 1 Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. DONOSILO Mat 13:8 Drugo pade na zemlju dobru, i donosilo je rod stostruk, æezdesetostruk, tridesetostruk. DONOSITE 2 Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! DOØI 71 Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. Psl 121:1 Podiœem oçi svoje gore prema gorama, odakle øe mi doøi pomoø. Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam

doøi, da vas otkupi.” Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 45:24 Samo u Gospodu, govorit øe se, spasenje je i snaga, k njemu øe doøi, puni srama, svi, koji se gnjeve na njega. Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Iza 59:20 “Ali øe za Sion doøi kao otkupitelj, za one, koji su se u Jakovu obratili od otpada”, veli Gospod. Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Iza 66:18 “K meni su doæla djela vaæa i miæljenja vaæa. Sve øu narode i jezike skupiti, i oni øe doøi i vidjeti slavu moju. Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega

100 œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Mat 11:3 I upita ga: “Jesi li ti onaj, koji ima doøi, ili drugoga da çekamo?” Mat 11:14 A on je, ako hoøete prihvatiti, Ilija, koji ima doøi Mat 16:27 Jer øe doøi Sin çovjeçji s anåelima svojim u slavi Oca svojega i tada øe vratiti svakome po djelima njegovim. Mat 17:11 On odgovori: “Svakako øe doøi Ilija i sve øe obnoviti. Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 22:3 On posla sluge svoje, da zovnu uzvanike na svadbu. Ali oni ne htjedoæe doøi. Mat 24:5 Jer øe mnogi doøi u ime moje i reøi: “Ja sam Krist. I mnoge øe zavesti. Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, Mat 24:48 Ako li je sluga zao i misli u sebi: “Moj gospodar neøe joæ zadugo doøi, Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Mar 10:15 Zaista, kaœem vam: “Tko ne primi kraljevstva Boœjega kao dijete, neøe doøi u njega.” Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu tome, æto øe doøi, i da opstanete pred Sinom çovjeçjim!” Luk 23:29 Jer eto, doøi øe dani, kada øe se reci: ‘Blagoslovljene su nerotkinje, œene, koje ne rodiæe i ne dojiæe!’ Iva 1:46 Natanael mu odgovori: “Iz Nazareta moœe li doøi æto dobro?” Filip mu reçe: “Doåi i vidi!” Iva 6:14 Kad ljudi vidjeæe çudo, æto ga je bio uçinio Isus, rekoæe: “Ovo je zaista prorok, koji ima doøi na svijet.”

Iva 6:37 Sve, æto meni daje Otac, k meni øe doøi, i onoga, koji dolazi k meni, neøu istjerati van. Iva 7:34 Traœit øete me, i neøete me naøi, i gdje sam ja, vi ne moœete doøi.” Iva 8:21 Nadalje im On reçe: “Ja idem. Traœit øete me i umrijet øete u svojemu grijehu. Kamo ja idem, vi ne moœete doøi.” Iva 14:3 I kad otidem i pripravim mjesto, opet øu doøi i uzet øu vas k sebi, da i vi budete, gdje sam ja. Iva 14:18 Neøu vas ostaviti sirote, doøi øu k vama. Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene. Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. 1Ko 15:35 Ali øe reøi tko: “Kako øe uskrsnuti mrtvi? i u kakvu øe tijelu doøi? 2Ko 12:1 Ako se moram hvaliti, ne koristi doduæe, doøi øu na viåenja i otkrivenja Gospodnja. 1So 5:2 Jer sami dobro znate, da øe dan Gospodnji i doøi tako kao tat u noøi. Heb 13:14 Jer ovdje nemamo grada, koji øe ostati, nego traœimo onaj, koji øe doøi. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. Otk 3:3 Sjeti se dakle, kako si primio i çuo; i drœi i pokaj se! Ako li ne budeæ bdio, doøi øu na tebe kao tat, i neøeæ znati, u koji øu ças doøi na tebe. Otk 3:3 Sjeti se dakle, kako si primio i çuo; i drœi i pokaj se! Ako li ne budeæ bdio, doøi øu na tebe kao tat, i neøeæ znati, u koji øu ças doøi na tebe. Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se

tvoji pravedni sudovi javiæe.” Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. DOŒIVIM Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” DOŒIVIMO Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, DOŒIVIO 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. DOŒIVJELO Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” DOŒIVJETI 1 Psl 71:20 Ti nam dade doœivjeti mnogu muku i nevolju: oœivi nas opet! Izvedi nas opet iz bezdana zemaljskih! DOŒIVLJAJI 1 Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. DOPADA 5 P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! Psl 37:23 Gospod utvråuje korak çovjeku, ako mu se dopada put njegov. Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Mat 3:17 I glas s neba povika: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji se dopada meni.” DOPADAJU 4 Psl 5:4 Ti nijesi bog, kojemu se dopadaju zlodjela; u tebe nema mjesta bezboœnik. Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” DOPADALO Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam

101 govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” DOPADANJEM Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: DOPADE 1 Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. DOPADNE 2 M.Iz 13:13 Tko prezire opomenu, sam sebi ækodi; tko ima strahopoætovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaøa. Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. DOPADNEM Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov DOPADNU M.Iz 23:26 Daj mi srce svoje, sine moj, i neka se putovi moji dopadnu oçima tvojim! DOPALE 1 Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! DOPALO 3 Mat 14:6 Na dan roåenja Herodova igrala je køi Herodijadina meåu gostima. To se je dopalo Herodu tako, Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Kol 1:19 Jer se je dopalo Bogu, da u njemu stanuje sva punina, DOPAO M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” DOPASTI 4 Psl 39:6 Kao sjena prolazi çovjek, ni za æto je muka njegova; skuplja, a ipak ne zna, kojemu øe dopasti. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Mat 19:27 Tada progovori Petar i reçe mu: “Mi smo sve ostavili i poæli smo za tobom. Æto øe nam za to dopasti?” Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. DOPIRALE 1 Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do

neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. DOPRIJE 1 Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. DOPRIJETI 1 Job 11:7 Moœeæ li tajne Boœje dokuçiti ili doprijeti do granice Svemoønoga? DOPRLE 1 Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. DOPUÆTA 1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. DOPUÆTAÆ 1 Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. DOPUÆTAJ 1 Izl 22:18 Ne dopuætaj da vraçarica œivi! DOPUÆTAM 2 L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. 1Ti 2:12 A ne dopuætam œeni, da uøi, niti da vlada muœem, nego da bude u tiæini, DOPUÆTENO 3 Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” Mat 22:17 Kaœi nam dakle, æto misliæ ti: “Je li dopuæteno plaøati caru porez ili nije?” Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. DOPUSTI 3 Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! Mar 5:19 Ali mu ne dopusti, nego mu reçe: “Idi kuøi k svojima i pripovijedaj im, kako je veliku stvar uçinio Gospodin na tebi i kako se je smilovao tebi. Dje 16:7 Kad doåoæe u Miziju, pokuæali su da idu u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov. DOPUSTITI 2 1Ko 9:15 A ja nijesam niæta od toga uporabio. A ovo ne napisah, da tako bude meni; jer bi za mene bilo bolje umrijeti, nego dopustiti da tko slavu moju poniæti. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. DOSADNIH 1 2So 3:2 I da se izbavimo od dosadnih i zlih ljudi; jer vjera nije stvar svakoga DOSEŒU Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. DOSKORA Psl 90:14 Doskora nas okrijepi miloæøu svojom, da se radujemo i veselimo u sve dane svoje! Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost

tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! DOSTA2 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! M.Iz 30:15 Pijavica ima dvije køeri: “Daj ovamo!” “Daj ovamo!” Treøu ima, koja se ne moœe nasititi, i çetvrtu, koja ne kaœe nikada: “Dosta!: Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. Luk 22:38 Tada viknuæe oni: “Gospodine, evo, ovdje dva maça” A on im reçe: “Dosta je.” Iva 14:8 Tada mu reçe Filip: “Gospodine, pokaœi nam Oca, i to nam je dosta.” 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. DOSTIGAO Flp 3:11 Ne bih li kako dostigao uskrsnuøe od mrtvih. DOSTIGNE 1 Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. DOSTIGOSMO Flp 3:16 Ali æto dostigosmo, toga se drœimo! DOSTOJAN 17 1Ljt 16:25 Jer je velik Gospod i veoma dostojan hvale, strahovit iznad svih bogova. Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori svojoj! Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj;

102 nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. Mat 10:11 Kad doåete u koji grad ili u koje selo, ispitajte, tko je u njemu dostojan! Ostanite ondje, dok ne poåete dalje! Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. Mat 10:38 Tko ne uzme na se kriœ svoj i ne poåe za mnom, nije mene dostojan! Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Luk 15:19 Nijesam viæe dostojan zvati se sin tvoj; primi me kao jednoga od svojih najamnika!’ 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i puçinama, i po Jamama zemaljskim. Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:4 I ja sam plakao mnogo, æto se nitko ne naåe dostojan da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; DOSTOJANSTVA Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. DOSTOJANSTVENICI 1 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u DOSTOJANSTVENIK 1 Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. DOSTOJANSTVENOST 1 Tit 2:7 U svemu sam sebe podaj za izgled dobrih djela: u nauci cijelost, dostojanstvenost, DOSTOJNA Psl 111:2 Velika su djela Gospodnja, dostojna da se uvaœe zbog sve krasote svoje. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna

toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. DOSTOJNE 1 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. DOSTOJNI 4 Mat 22:8 Tada reçe slugama svojim: “Svadba je doduæe ugotovljena, ali uzvanici nijesu bili nje dostojni. Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! Otk 3:4 Ali imaæ malo imena u Sardu, koja ne oskvrniæe svojih haljina, i hodit øe s menom u bijelima, jer su dostojni. DOSTOJNIM Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov DOSTOJNIMA 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. DOSTOJNO 5 Efe 4:1 Molim vas dakle ja, suœanj u Gospodinu, da se vladate dostojno zvanja, u koje ste pozvani, Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” DOSUÅENO Psl 144:15 Blagoslovljen je narod, kojemu je sve to dosuåeno! Blagoslovljen je narod, u kojega je Bog Gospod! DOSUDI 1 Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! DOTAÇE 6 Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje.

Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. DOTAKNE 4 L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. Luk 6:19 Sav je narod traœio da ga se dotakne; jer je od njega izlazila sila, i sve je ozdravljao. Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca. Heb 12:20 Jer nijesu mogli da podnesu zapovijedi: “Ako se i œivinçe dotakne gore, kamenovat øe se.” DOTAKNEM Mat 9:21 Jer je rekla u sebi: “Ako se samo dotaknem haljine njegove, ozdravit øu.” DOTAKNI 2 Psl 144:5 Gospode, prigni nebo i siåi, dotakni se gola, da se zadime! Kol 2:21 “Ne dotakni se!” Ne okusi!” “Ne opipaj!”? Sve to propada s upotrebom, DOTAØI 1 Job 5:19 U æestorostrukoj potrebi izbavit øe te, u sedmoj neøe te se zlo dotaøi DOTEÇE 1 Psl 49:8 Previsoka je cijena za œivot njegov; ne doteçe dovijeka! DOTICAO Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. DOTIÇE 2 1Ko 7:1 A za ono, æto ste mi pisali: dobro je çovjeku, da se ne dotiçe œene; 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. DOTIÇITE 2 Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! 2Ko 6:17 Zato iziåite izmeåu njih i odvojite se, govori Gospodin, i ne dotiçite se neçista, i ja øu vas primiti. DOTIÇNI 1 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. DOUÆNICI 1 Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, DOVEDE 7 Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Psl 43:3 Poælji svjetlost svoju, koja ætiti; neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju, k æatoru tvojemu! Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo

103 i da se pomaœe Sveti na Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. DOVEDITE 3 Mar 9:19 On im reçe: “O rode nevjerni! Kako øu joæ dugo biti s vama? Kako øu joæ dugo podnositi vas? Dovedite ga k meni!” Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. Luk 19:27 A one moje neprijatelje, koji ne htjedoæe, da ja kraljujem nad njima, dovedite ovamo i pogubite ih pred oçima mojim!” DOVEDOÆE 3 Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. Iva 8:3 Tada knjiœevnici i farizeji dovedoæe œenu zateçenu u preljubi, postaviæe je na sredinu DOVEDOSTE 1 Dje 19:37 Jer dovedoste ove ljude, koji niti su hram pokrali, niti hule na vaæu boœicu. DOVELE 1 Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” DOVEO Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. DOVEST 1 Psl 68:22 Svemoguøi reçe: Iz Baæana øu ih dovesti, dovest øu ih iz dubina mora, DOVESTI 6 P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. Psl 68:22 Svemoguøi reçe: Iz Baæana øu ih dovesti, dovest øu ih iz dubina mora, Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Eze 36:24 Ja øu vas uzeti iz naroda i pokupit øu vas iz svih zemalja i dovesti vas natrag u vaæu zemlju. Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir.

1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su usnuli po Isusu, dovesti s njime. DOVIJEK 1 Psl 104:5 Postavio si zemlju na stupove njezine, ona se ne pomjeæta dovijek vijeka. DOVIKNU 1Sa 17:43 Filistejin doviknu Davidu: “Zar sam pseto, da ideæ na me sa ætapom?” I prokle Filistejin Davida bogovima svojim. DOVIKUJU Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. DOVLE 1 Job 38:11 I rekoh: dovle dolaziæ, ne dalje; ovdje se lomi prkos tvojim valovima! DOVODI 3 Psl 33:17 Ne dovodi konj do pobjede, uza svu jakost svoju ne donosi on spasenja. Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Rim 4:15 Jer zakon dovodi samo gnjev: “gdje nema zakona, nema ni prijestupa, DOVODIM 3 Iza 43:5 Ne boj se, jer sam ja s tobom! Od istoka dovodim djecu tvoju, od zapada skupljam te. Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. DOVODIO 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” DOVODIT 1 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. DOVODITE 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. DOVODITI 1 Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. DOVOLJNA 2Ko 2:6 Jer je takvome dovoljna ova kazna od veøine. DOVOLJNO 2Ko 9:8 A Bog moœe uçiniti, da je meåu vama izobilna, svaka milost, da u svemu svagda svega dovoljno imajuøi izobilujete za svako dobro djelo; DOVRATKA Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. DOVRATNIKE 2 P.Zk 6:9 I napiæi ih na dovratnike kuøe svoje

i na vrata svoja! M.Iz 8:34 Blagoslovljen je onaj, koji me sluæa, koji straœi na vratima mojim svaki dan, koji çuva dovratnike moje! DOVRÆI 1 1Kr 6:14 Tako dovræi Salomon gradnju hrama. DOVRÆIO Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. DOVRÆITI 1 Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga do dana Krista Isusa. DOVRÆUJETE 1 Gal 3:3 Tako li ste nerazumni, da poçevæi Duhom, sad tijelom dovræujete? DOZIVA Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! DOZNADE 2 Pst 9:24 A kad se Noa rastrijezni od vina i doznade, æto mu je bio uçinio najmlaåi sin njegov, Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. DOZNADOÆE 1 Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime Gospodina Isusa. DOZNADOH 1 Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. DOZNALO Mat 10:26 Ne bojte ih se dakle, jer nema niæta skriveno, æto se ne bi otkrilo, niæta tajno, æto se ne bi doznalo DOZNAM Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? DOZNATI 1 Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. DOZOVE 1 Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! DOZOVEM Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” DOZOVI 2 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! DOZOVU

104 Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” DOZREO Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” DOZVA 6 Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Luk 6:13 Kad bi dan, dozva uçenike svoje k sebi i izabra od njih dvanaestoricu, koje nazva apostolima: Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili. Dje 20:17 A iz Mileta posla u Efez i dozva starjeæine crkve. DOZVAÆE 2 Iva 9:24 Tada dozvaæe opet çovjeka, koji je bio slijep, i rekoæe mu: “Podaj Bogu slavu! Mi znamo, da je ovaj çovjek grjeænik.” Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. DOZVAH 1 Mat 2:15 Ondje ostade do smrti Herodove. Tako se je imalo ispuniti, æto je bio rekao Gospodin preko proroka: “Iz Egipta dozvah sina svojega.” DOZVAO Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Mar 3:23 Tada ih je dozvao i govorio im u prispodobama: “Kako moœe sotona izgoniti sotonu? DOZVAT 1 Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” DOZVATI 1 Dje 2:39 Jer je za vas obeøanje i za djecu vaæu i za sve daljne, koje øe god dozvati Gospodin Bog naæ.” DRAÇE 1 Mat 7:16 Po rodovima njihovim po znat øete ih. Bere li se s trnja groœåe ili s draçe smokve? DRAÇU 2 Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Heb 6:8 a koja iznosi trnje i draçu, nepotrebna je i blizu je prokletstvu, i ona se najposlije spali. DRAG 2

2Sa 1:26 Œao mi je za tobom, brate moj, Jonatan! Kako si mi bio drag! Viæa mi je bila ljubav tvoja od ljubavi œenske. Iza 43:4 Jer si mi tako drag, tako vrijedan i tako mio, dao bih ljude za te, narode za œivot tvoj. DRAGA Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! PNP 6:4 Zaruçnik: Lijepa si, draga moja, kao Tirsa krasna kao Jerusalem, strahovita kao ratna vojska. DRAGI 9 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! PNP 5:4 Tada dragi moj promoli ruku svoju kroz rupu: nutrina moj ustrepta od njega. PNP 5:10 Zaruçnica: Dragi je moj bijel i rumen, meåu tisuøama moœe se poznati. PNP 5:16 Usta su mu puna sladosti. Sve je na njemu ljupko. Takav je dragi moj, takav je prijatelj moj, køeri jerusalemske! PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. DRAGIM 2 Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, DRAGO 7 Suc 21:25 U ono vrijeme nije bilo joæ kralja u Izraelu. Svaki je çinio, æto mu je bilo drago. Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Zah 11:12 Tada sam im rekao: “Ako vam je drago, dajte mi plaøu; ako li nije, onda pustite! Oni mi platiæe trideset æekela kao plaøu. Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li

dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku. DRAGOCJEN 2 Mat 13:46 Kad naåe jedan dragocjen biser, otide, prodade sve imanje svoje i kupi ga. 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. DRAGOCJENA 5 Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. Psl 72:14 iz pritiska i nasilja otkupljuje œivot njihov: “u oçima je njegovim dragocjena krv njihova. Psl 116:15 Dragocjena je u oçima Gospodnjim smrt pravednika njegovih. M.Iz 15:23 Svaki se raduje zgodnim odgovorom usta svojih; rijeç u pravo vrijeme – kako je dragocjena! 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. DRAGOCJENE 1 Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. DRAGOCJENI 1 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” DRAGOCJENIJA M.Iz 3:15 Dragocjenija je od bisera; sve dragocjenosti tvoje ne mogu se s njom izjednaçiti. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, DRAGOCJENIJE 1 Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. DRAGOCJENO 3 Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. M.Iz 1:13 Dobit øemo koje dragocjeno dobro, napunit øemo kuøe svoje plijena. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. DRAGOCJENOGA Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. DRAGOCJENOST 1 M.Iz 8:11 Jer je mudrost vrednija od bisera i nikakva dragocjenost nije joj jednaka. DRAGOCJENOSTI 2 Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” M.Iz 3:15 Dragocjenija je od bisera; sve dragocjenosti tvoje ne mogu se s njom

105 izjednaçiti. DRAGOCJENU 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. DRAGOGA 4 PNP 3:1 Noøu na postelji svojoj traœila sam duæi svojoj dragoga, traœila sam ga, ali ga ne naåoh. PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. DRAGOST 1 M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. DRAGOVOLJNIM mu, s dragovoljnim darovima, æto ih daruje ruka tvoja kolikogod moœe, kako te blagoslovi Gospod, Bog tvoj! DRAGOVOLJNO 6 Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. 2Ko 8:3 Svjedoçim za njih, da su po moguønostima i preko moguønosti dragovoljno davali. Efe 6:7 Dragovoljno sluœite kao Gospodinu, a ne ljudima, Heb 10:26 Jer kad mi grijeæimo dragovoljno, poæto smo primili poznanje istine, nema viæe œrtve za grijehe; Jak 1:18 Jer nas dragovoljno porodi rijeçju istine, da budemo kao prvenci njegovih stvorenja. 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; DRAGOVOLJNOM 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. DRAHMA Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? DRAHMU 3 Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ DRAŒE 1 Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim

bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. DRAŒI 1 M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. DRAŒITI 1 Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? DRÆØEMO Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. DRÆØITE 2 Psl 4:4 Dræøite i okanite se grjeænoga djelovanja! Smislite se na postelji svojoj! Prestanite! Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! DRÆØU 4 Psl 6:2 Smiluj mi se, Gospode, jer sam iznemogao; ozdravi me, Gospode, jer dræøu kosti moje! Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Jak 2:19 Ti vjerujeæ, da je jedan Bog; dobro çiniæ; i åavli vjeruju, i dræøu. 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, DRÆØUØI 2 Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” DRHAT 1 Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. DRHTANJEM 2 Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! Flp 2:12 Tako, ljubljeni moji, kao æto svagda sluæaste, ne samo kad sam kod vas, nego i sad mnogo veøma, kad nijesam kod vas, radite o spasenju svojemu sa strahom i drhtanjem! DRHTANJU 1Ko 2:3 I ja sam bio meåu vama u slabosti i u strahu i u mnogom drhtanju. DRHTAT 1 P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. DRHTATI 1 Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. DRHTAVA Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim

bedrima, crven od stida na svim licima. DRIJEMA Psl 121:4 Gle, nikada ne spava, nikada ne drijema çuvar Izraelov. Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. DRIJEMATI 1 M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” DRMA Psl 99:1 Gospod je kralj: narodi strepe; zemlja se drma. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? DRMAJU 2 Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. DRMAO Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. DRŒALA PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. DRŒALI 6 P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. DRŒANJE 1 1Ko 7:19 Obrezanje je niæta, i neobrezanje je niæta; nego drœanje zapovijedi Boœjih. DRŒAO3 Izl 17:11 Dokle je Mojsije drœao u vis ruke svoje, pobjeåivali su Izraelci. A kad bi spustio ruke svoje, pobjeåivali su Amaleçani. Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç

106 u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” Psl 57:6 Namjestiæe zamku nogama mojim, ali me je on drœao daleko, iskopaæe preda mnom jamu, ali oni sami padoæe u nju. Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. Mat 19:20 Mladiø mu odgovori: “Sve san to drœao. Æto mi joæ fali?” Iva 8:51 Zaista, zaista, kaœem vam: ako tko bude drœao rijeç moju, neøe vidjeti smrti dovijeka.” Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. Flp 2:6 Koji kad je bio u obliçju Boœjemu, nije drœao za otimaçinu, da bude jednak Bogu, 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. DRŒAT 1 Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. DRŒATI 7 Pst 17:10 A ovo je zavjet moj izmeåu mene i vas i potomstva tvojega, æto øete ga drœati: sve muæko kod vas ima se obrezivati. M.Iz 21:2 Sve putove svoje moœe çovjek drœati pravima; ali je Gospod, koji ispituje srca. Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Luk 15:24 Jer ovaj moj sin bio je mrtav i œivi opet bio je izgubljen i naåe se.’ I stadoæe drœati radosnu gozbu. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. DRŒAVÆI 1 Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu,

DRŒE 17 Izl 20:6 A milosråe iskazuje tisuøama, koji me ljube i drœe zapovijedi moje. P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. Psl 106:3 Blagoslovljeni su oni, koji su se tvrdo drœe pravde i tvore pravo svagda! Psl 119:63 Prijatelj sam svima onima, koji te se boje i drœe propise tvoje. Psl 119:136 Iz oçiju se mojih spuætaju potoci zbog onih, koji ne drœe zakona tvojega. Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Mat 28:20 I uçeøi ih da drœe sve, æto sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svræetka svijeta.” Amen. Dje 15:5 Onda ustadoæe neki od sljedbe farizejske, koji su bili vjerovali, i rekoæe: “Valja ih obrezati i zapovjediti, da drœe zakon Mojsijev.” Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, Rim 8:36 Kao æto je pisano: “Zbog tebe nas ubijaju po cijeli dan; drœe nas kao ovce, koje su za klanje.” Gal 6:13 Jer ni oni sami, koji se obrezuju, ne drœe zakona, nego hoøe, da se vi obreœete, da se hvale vaæim tijelom. Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. Otk 1:3 Blagoslovljen je onaj, koji çita, i onima, koji sluæaju rijeçi proroçanstva i drœe, æto je napisano u njemu, jer je vrijeme blizu! Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. DRŒEØI 4 P.Zk 10:13 Drœeøi zapovijedi i zakone Gospodnje, æto ti ih dajem danas, da ti bude dobro, Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. Efe 4:15 Nego drœeøi se istine u ljubavi da u svemu uzrastemo u onome, koji je glava, Krist, Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. DRŒI 51 Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s

onu stranu Jordana. Izl 20:8 Sjeti se subotnoga dana, drœi ga svetim. P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Psl 19:11 I sluga se je tvoj dao prosvijetliti od njih; tko ih drœi, ima veliku plaøu. Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: Psl 119:9 Kako mladiø drœi çist œivot svoj? Ako toçno obdrœava rijeç tvoju. Psl 146:6 U njemu, koji stvori nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima; koji drœi vjernost dovijeka, M.Iz 3:7 Ne drœi sam sebe mudrim, boj se Gospoda i kloni se zla! M.Iz 3:18 Stablo je œivota onome, koji je prihvati i tko je drœi çvrsto, sretan je. M.Iz 4:13 Drœi çvrsto pouke, ne puætaj je, çuvaj je, jer ona je œivot tvoj. M.Iz 4:24 Drœi daleko od usta svojih laœ i usne tvoje neka budu çiste od varke! M.Iz 4:27 Ne skretaj nadesno ili nalijevo; drœi daleko nogu svoju oda zla! M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se mudrosti. M.Iz 11:19 Tko se drœi pravednosti, ide k œivotu; tko çini zlo, srøe u propast. M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! M.Iz 29:18 Bez objave razuzdava se narod; a blagoslovljen je onaj, koji drœi zakon. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i

107 zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Jon 3:2 “Ustani, idi u Ninivu, grad veliki, i drœi mu propovijed, koju sam ti naloœio!” Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 5:33 Joæ ste çuli, da je bilo reçeno: Ne kuni se krivo, i: Drœi, æto si se zakleo Gospodinu! Mat 18:4 Tko se dakle drœi malenim kao dijete ovo, taj je najveøi u kraljevstvu nebeskom. Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” Iva 5:27 On mu dade i vlast, da drœi sud, jer je Sin çovjeçji. Iva 12:47 Tko çuje moje rijeçi, ali ih ne drœi, ja mu neøu suditi, jer ne doåoh da sudim, nego da spasim svijet. Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” Iva 14:24 Tko ne ljubi mene, ne drœi mojih rijeçi. A rijeç, koju ste çuli od mene, nije moja, nego Oca, koji me posla. Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! 2Ko 11:16 Opet velim; nitko neka me ne drœi bezumnim! Ali ako ipak, kao bezumna primite me, da se i ja za malo æto pohvalim. 1Ti 1:8 A znamo, da je zakon dobar, ako ga tko drœi kako treba. 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu Isusu! Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Jak 2:10 Jer kojigod vas zakon drœi, a pogrijeæi u jednome, kriv je za sve. 1Iv 2:5 A tko drœi rijeç njegovu, u njemu je zaista ljubav Boœja savræena; po tom poznajemo, da smo u njemu. 1Iv 3:24 I tko drœi zapovijedi njegove, u njemu ostaje, i on u njemu; i po tom poznajemo, da ostaje u nama, po Duhu, kojega nam je dao. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 3:3 Sjeti se dakle, kako si primio i çuo; i drœi i pokaj se! Ako li ne budeæ bdio, doøi øu na tebe kao tat, i neøeæ znati, u koji øu ças doøi na tebe. Otk 3:11 Evo dolazim brzo: drœi, æto imaæ, da nitko ne uzme vijenca tvojega! Otk 22:7 I evo, dolazim brzo. Blagoslovljen je onaj, koji drœi rijeçi proroçanstva ove knjige!”

Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” DRŒIÆ 10 Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Psl 10:1 Gospode, æto se drœiæ daleko, krijeæ se u vremenima nevolje? Psl 41:12 A za mene, ti me drœiæ zdrava, da ti sluœim uvijek. Psl 104:2 Zaogrnuo si se svjetloæøu kao plaætem, drœiæ nebo razapeto kao æator. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Mat 16:23 A on se okrenu i reçe Petru: “Idi od mene, sotono! Ti si mi na smetnju. Ne drœiæ s Bogom, nego s ljudima.” 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, Flm 1:17 Ako dakle drœiæ mene za druga, primi njega kao mene! Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona DRŒIM 3 Psl 119:34 Prosvijetli me, da çuvam zakon tvoj i da ga drœim svim srcem! Psl 119:115 Odstupite od mene, zloçinci, jer hoøu da drœim zapovijedi Boga svojega. Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, DRŒIMO 7 Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Flp 3:16 Ali æto dostigosmo, toga se drœimo! Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! Heb 10:23 Drœimo se tvrdo vjere u nadu jer je vjeran onaj, koji je obeøao, 1Iv 2:3 I po tom razumijemo, da ga poznajemo, ako zapovijedi njegove drœimo, 1Iv 3:22 I ætogod molimo, primamo od njega, jer zapovijedi njegove drœimo i çinimo, æto je njemu ugodno. 1Iv 5:3 Jer je ovo ljubav Boœja, da zapovijedi njegove drœimo, i zapovijedi njegove nijesu teæke. DRŒITE 20 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su

znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. L.Zk 19:30 Drœite subote moje. Poætujte Svetiæte moje. Ja sam Gospod! P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. Mat 23:3 Çinite i drœite sve, æto vam kaœu; ali se ne ravnajte po njihovim djelima, jer oni rade drukçije, negoli uçe. Mar 9:50 Dobra je so. Ali ako so postane bljutava, çim øete je onda zaçiniti? Imajte so u sebi i drœite mir meåu sobom!” Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, Iva 14:15 Ako me ljubite, drœite zapovijedi moje! Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! 1Ko 11:2 A hvalim vas, braøo, æto se u svemu mene spominjete i drœite propise, kao æto vam predadoh. 1Ko 15:2 Po kojemu se i spasavate, ako drœite, kako sam vam propovijedao osim ako uzalud vjerovaste. 1Ko 16:13 Bdijte, stojte u vjeri, drœite se muœevno, budite jaki! 2So 2:15 Tako dakle, braøo, stojte i drœite predaje, koje nauçiste ili rijeçju ili poslanicom naæom. 2So 3:15 Ali ga ne drœite kao neprijatelja, nego ga opominjite kao brata! 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! DRSKE 3 Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna

108 djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” DRSKI 1 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, DRSKO 3 Psl 10:4 Drsko misli bezboœnik: “On ne vidi!” “Nema Boga”; tako je stalno miæljenje njegovo. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. DRSKOGA Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. DRSKU L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. DRUÆTVU PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; DRUG 2 Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. 2Ko 8:23 A za Tita, on je moj drug i pomagao za vas, a za braøu naæu, oni su poslanici crkveni, slava Kristova. DRUGA Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. Mat 12:13 Tada reçe çovjeku: “Pruœi ruku svoju!” On je pruœi, i postade opet zdrava kao druga. Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. Mat 24:41 Dvije øe mljeti u mlinu: “jedna øe se uzeti, druga øe se ostaviti. Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Luk 21:29 Reçe im prispodobu: “Promatrajte smokvu i sva druga drveta! Iva 20:30 I mnoga druga çudesa uçini Isus pred uçenicima svojim; koja nijesu napisana u knjizi ovoj. Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima.

1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. Flm 1:17 Ako dakle drœiæ mene za druga, primi njega kao mene! Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. DRUGDJE 2 Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Luk 13:33 Ali danas, sutra i preksutra moram putovati; jer ne ide, da prorok drugdje naåe smrt negoli u Jerusalemu. DRUGE 17 Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. M.Iz 22:2 Bogati i siromaæni œivu jedni uz druge; Gospod ih je sve stvorio. M.Iz 26:27 Tko jamu kopa drugima, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja:

“Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir. Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Tit 3:10 Çovjeka krivovjerca iza prve i druge opomene kloni se, Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! DRUGI 70 Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. Psl 107:23 Drugi, koji su plovili morem na laåama, trgovali na velikim vodama, Psl 109:8 Dana njegovih neka bude malo i sluœbu njegovu neka dobije drugi! M.Iz 11:24 Jedan dijeli obilno i sve je bogatiji; drugi ækrtari previæe i sve je siromaæniji. M.Iz 27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Iza 26:13 Gospode, Boœe naæ! Vladali su nad nama drugi gospodari osim tebe, ali mi slavimo samo ime tvoje. Iza 45:22 Ovamo se k meni okrenite, dajte se spasiti, svi krajevi zemaljski, jer sam ja Bog, i drugi nitko. Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega.

109 Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Zah 11:14 Onda sam slomio drugi ætap svoj ‘slogu’, da tako prelomim savez bratski izmeåu Jude i Izraela. Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Mat 5:39 A ja vam kaœem: Ne opirite se zlu, nego ako te tko udari po desnom obrazu, obrni mu i drugi! Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 16:14 Oni odgovoriæe: “Jedni za Ivana Krstitelja, drugi za Iliju, opet drugi za Jeremiju ili za kojega od proroka.” Mat 16:14 Oni odgovoriæe: “Jedni za Ivana Krstitelja, drugi za Iliju, opet drugi za Jeremiju ili za kojega od proroka.” Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Mat 22:5 Ali oni nijesu marili za to, i odoæe, jedan na imanje svoje, drugi k trgovini svojoj. Mat 24:40 Tada øe biti dva na polju: “jedan øe se uzeti, drugi øe se ostaviti. Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. Mat 26:67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga æakama. Drugi su ga udarali po

obrazu Mar 12:44 Jer svi drugi ubaciæe od viæka svojega, a ona metnu od siromaætva svojega sve, æto je imala, svu hranu svoju.” Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Luk 6:29 Udari li te tko po obrazu, okreni mu i drugi! Uzme li ti tko kabanicu, podaj mu i haljinu! Luk 7:41 Reçe: “Jedan vjerovnik imao je dva duœnika. Jedan mu je bio duœan pet stotina denara, drugi pedeset. Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? Iva 4:37 Jer ovdje pristaje poslovica: ‘Jedan sije, drugi œanje.’ Iva 4:38 Ja vas poslah da œanjete, gdje se vi ne trudiste; drugi se trudiæe, a vi u posao njihov uåoste.” Iva 5:43 Ja doåoh u ime Oca svojega, ali me vi ne primate. Ako li drugi doåe u ime svoje, njega primate. Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 11:21 Jer svaki svoju veçeru uzme najprije da jede; i jedan gladuje, a drugi se opija. Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. 1Ti 5:20 A koji grijeæe, pokaraj ih pred svima, da i drugi imaju strah!

Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; Otk 6:3 I kad otvori drugi peçat, zaçuh drugo biøe gdje govori: “Doåi i vidi!” Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, DRUGIH 5 Izl 20:3 Neimaj drugih bogova uz mene! Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Luk 13:2 On im reçe Mislite li, da su ti Galilejci bili veøi grjeænici od svih drugih Galilejaca, jer tako postradaæe 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. DRUGIM 7 Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala

110 na sredini. Dje 2:40 I drugim mnogim rijeçima svjedoçio je i opominjao ih; “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda!” Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. DRUGIMA Job 30:25 Zaista, plakao sam, ako je drugima bilo zlo; srce me je boljelo za siromahom. Psl 15:3 Tko ne kleveøe jezikom svojim, tko ne çini zla bliœnjemu svojemu, tko ne nanosi sramote drugima, M.Iz 26:27 Tko jamu kopa drugima, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. Mat 27:42 “Drugima je pomogao, sebi samomu ne moœe pomoøi. Ako je kralj Izraelov, neka siåe sad s kriœa, i vjerovat øemo u njega. Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. 1Ko 9:2 Ako drugima nijesam apostol, ali vama doista jesam, jer ste vi peçat mojega apostolstva u Gospodinu, 1Ko 9:27 Nego krotim tijelo svoje i zarobljavam, da kako, poæto sam drugima propovijedao, sam ne budem zabaçen. 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! DRUGO 5 Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Mat 13:7 Opet drugo pade meåu trnje. Uzraste zajedno trnje i uguæi ga.

Mat 13:8 Drugo pade na zemlju dobru, i donosilo je rod stostruk, æezdesetostruk, tridesetostruk. Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, Luk 8:6 Drugo pade na kamenito tlo. Ono doduæe izniknu, ali se osuæi, jer nije imalo vlage, Luk 9:56 Sin çovjeçji nije doæao da upropasti duæe, nego da ih spasi”. I tako otidoæe u drugo mjesto. Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. 1Ko 10:31 Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo æto çinite, sve na slavu Boœju çinite! 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. Gal 1:6 Çudim se, da se tako brzo od i vraøate od onoga, koji vas pozva miloæøu Kristovom, na drugo evanåelje; 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. Otk 6:3 I kad otvori drugi peçat, zaçuh drugo biøe gdje govori: “Doåi i vidi!” DRUGOGA 74 Pst 2:25 Oboje, Adam i œena njegova, bili su goli, pa ipak se nijesu stidjeli jedan od drugoga. Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se

odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” L.Zk 25:17 Nitko neka ne zakida drugoga, nego se bojte Boga svojega, jer ja sam Gospod, Bog vaæ! 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj M.Iz 25:9 Raspravi vlastitu stvar svoju s protivnikom svojim; a tajne drugoga ne otkrivaj! Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga. Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Amo 3:3 Putuju li dvojica zajedno, a da ne poznaju jedan drugoga Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni.

111 Mat 10:9 Ne uzimajte sobom u pojasima svojim ni zlata ni srebra ni drugoga novca, Mat 11:3 I upita ga: “Jesi li ti onaj, koji ima doøi, ili drugoga da çekamo?” Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Mar 15:27 S njim razapeæe dva razbojnika, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove, Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. Iva 13:34 Novu zapovijed dajem vam: ljubite jedan drugoga! Kao æto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedan drugoga! Iva 13:34 Novu zapovijed dajem vam: ljubite jedan drugoga! Kao æto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedan drugoga! Iva 14:16 I ja øu moliti Oca, i dat øe vam drugoga Utjeæitelja, da ostane s vama dovijeka, Dje 4:12 I nema ni u jednom drugom spasenja; jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo.” Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Rim 12:10 Bratskom ljubavi ljubite jedan drugoga; poætovanjem jedan drugoga pretjeçite; Rim 12:10 Bratskom ljubavi ljubite jedan drugoga; poætovanjem jedan drugoga pretjeçite; Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! Rim 15:14 A ja sam i sam uvjeren za vas, braøo moja, da ste i sami puni dobrote, napunjeni svakoga znanja, da moœete jedan drugoga opominjati. Rim 16:16 Pozdravite jedan drugoga cjelovom svetim! Pozdravljaju vas sve crkve Kristove. 1Ko 1:16 A krstio sam i Stefaninu kuøu; dalje ne znam, jesam li koga drugoga krstio. 1Ko 3:11 Jer temelja drugoga nitko ne moœe postaviti, osim onoga, koji je postavljen, koji je Isus Krist. 1Ko 10:29 Ali ne velim zbog savjesti tvoje, nego drugoga; jer zaæto da moju slobodu

sudi savjest drugoga? 1Ko 10:29 Ali ne velim zbog savjesti tvoje, nego drugoga; jer zaæto da moju slobodu sudi savjest drugoga? 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. Gal 1:7 A drugoga ipak nema; samo æto su neki, koji vas zbunjuju i hoøe da iskrive evanåelje Kristovo. Gal 1:19 A drugoga od apostola ne vidjeh, osim Jakova, brata Gospodnjega, Gal 4:22 Jer je pisano, da je Abraham imao dva sina, jednoga od ropkinje, a drugoga od slobodne. Gal 5:15 Ali ako jedan drugoga grizete i izjedate, gledajte, da jedan drugoga ne istrijebite! Gal 5:15 Ali ako jedan drugoga grizete i izjedate, gledajte, da jedan drugoga ne istrijebite! Gal 6:2 Nosite bremena jedan drugoga, i tako øete ispuniti zakon Kristov! Efe 4:2 Sa svom poniznoæøu i krotkoæøu, sa strpljivoæøu podnoseøi jedan drugoga u ljubavi, Flp 2:3 Niæta ne çinite uz prkos ili za ispraznu slavu, nego u poniznosti neka jedan drugoga smatra veøim od sebe! Kol 3:9 Ne laœite jedan na drugoga, svucite staroga çovjeka s djelima njegovim, Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. 1So 5:11 Zato tjeæite jedan drugoga i potiçite jedan drugoga na dobro, kao æto i çinite! 1So 5:11 Zato tjeæite jedan drugoga i potiçite jedan drugoga na dobro, kao æto i çinite! Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. Heb 3:13 Nego opominjite jedan drugoga svaki dan, dok se danas govori, da koji od vas ne otvrdne prijevarom grijeha. Heb 7:13 Jer za koga se ovo govori, od drugoga je plemena, od kojega nitko nije sluœio œrtveniku. Heb 10:24 I pazimo jedan na drugoga u poticanju k ljubavi i dobrim djelima; Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti

istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:11 Ljubljeni, ako nas je Bog tako ljubio, i mi moramo ljubiti jedan drugoga. 1Iv 4:12 Boga nije nikad nitko vidio. Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova savræena u nama. Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. DRUGOJ 1 Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. DRUGOM 6 Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” Iva 10:1 “Zaista, zaista, kaœem vam: tko ne ulazi na vrata u ovçinjak nego prelazi na drugom mjestu, on je tat i razbojnik. Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” Dje 4:12 I nema ni u jednom drugom spasenja; jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo.” Heb 5:6 Kao æto i na drugom mjestu govori: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu.” Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. DRUGOME 23 Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. 1Sa 15:28 Samuel mu reçe: “Gospod je danas oduzeo od tebe kraljevstvo Izraelovo i dao ga drugome, koji je bolji od tebe. Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Jer 23:30 Zato evo, ja øu na te proroke”,

112 govori Gospod, “koji jedan drugome kradu rijeçi moje. Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” Zah 8:16 Ovo je, æto imate çiniti: govorite jedan drugome istinu! Sudite na vratima na svojim vjerno i mirno! Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik, reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” Mar 14:4 Na to se neki rasrdiæe i rekoæe jedan drugome: “Çemu ovo rasipanje pomasti? Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! Luk 24:32 I oni rekoæe jedan drugome: “Nije li gorjelo naæe srce u nama, kad je govorio s nama putem i tumaçio nam Pismo?” Iva 19:32 Doåoæe dakle vojnici, i prvome prebiæe golijeni i drugome raspetomu s njim. Rim 2:1 Zato se ne moœeæ izgovoriti, o çovjeçe, kojigod sudiæ; jer u çemu sudiæ drugome, samoga sebe osuåujeæ; jer to çiniæ, æto osuåujeæ. Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. Gal 6:4 A svaki neka ispita svoje djelo, i tada øe on samo u sebi imati slavu, a ne u drugome, Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. Efe 4:25 Zato odbacite laœ i govorite istinu svaki sa svojim bliœnjim, jer smo udovi jedan drugome! Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. DRUGOMU 8 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom

Duhu; 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, DRUGOVA Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. DRUGOVE 3 Mat 24:49 I ako on tuçe svoje drugove i gosti se i pije s pijanicama, Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” DRUGOVI 3 Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. DRUGOVIMA Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. DRUGU 8 Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. Mat 18:33 Nijesi li se i ti morao smilovati drugu svojemu, kako sam se ja smilovao tebi? Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Mar 10:11 On im objasni: “Tko otpusti œenu svoju i uzme drugu, çini preljubu na njoj. Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu.

Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. DRUGUJTE 1 2So 3:14 A ako tko ne posluæa rijeçi naæe u ovoj poslanici, toga zabiljeœite i ne drugujte s njim, da se posrami! DRUKÇIJA 1Ti 5:25 Tako su i dobra djela oçevidna, i koja su drukçija, ne mogu se skriti. DRUKÇIJE 4 Mat 23:3 Çinite i drœite sve, æto vam kaœu; ali se ne ravnajte po njihovim djelima, jer oni rade drukçije, negoli uçe. Gal 1:8 Ali ako i mi, ili anåeo s neba navijesti vam evanåelje drukçije, nego æto vam navijestismo, neka bude proklet! Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. Flp 3:15 Koji smo god dakle savræeni, mislimo ovo, i ako æto drukçije mislite, i ovo øe vam Bog otkriti. DRUŒE 1 Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! DRUŒI 1 M.Iz 22:24 Ne druœi se s çovjekom srditim; ne idi za çovjekom jedljivim, DRUŒILI 1 Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. DRUŒINA Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? DRUŒINOM 2 Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? DRUŒITI 1 Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. DRVA Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku.

113 DRVENE 1 Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko DRVENIM Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; DRVEØA Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. DRVEØE 2 Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l DRVEØEM PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. DRVEØU 3 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” DRVETA Pst 2:16 A dade Gospod Bog çovjeku ovu zapovijed: “Sa svakoga drveta u vrtu smijeæ jesti; Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 3:12 Adam odgovori: “Œena, koju si mi

dao da bude uz mene, ona mi dade s drveta, i jedoh.” Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Suc 9:8 Jedanput poæla drveta da pomaœu sebi kralja. Rekoæe maslini: “Budi naæ kralj! Psl 96:12 Raduje se polje i æto raste na njemu; klikøu sva drveta æumska Psl 104:16 Tada se napoje najveøa drveta, cedri libanonski, æto ih je on zasadio. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Luk 21:29 Reçe im prispodobu: “Promatrajte smokvu i sva druga drveta! Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. DRVETOM Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. DRVETU 5 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer

je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. DRVO4 Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. M.Iz 11:30 Plod je pravednikov drvo œivota; mudri predobiva srca. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! DRZOVITA 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. DUÆA 43 2Sa 1:9 Tada mi zapovjedi. Pristupi k meni i usmrti me; jer su me obuzele muke, a joæ je sasvim duæa u meni. Job 33:22 Duæa se njegova pribliœuje grobu, œivot njegov carstvu mrtvih. Psl 25:13 Duæa njegova u sreøi prebiva; potomstvo øe njegovo posjedovati zemlju. Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje. Psl 33:20 Duæa naæa çeka Gospoda: “on nam je pomoønik i zaætitnik! Psl 34:2 Neka se diçi Gospodom duæa moja, neka çuju, koji stradaju, i neka se raduju! Psl 42:1 Kao æto koæuta çezne za izvorvodom, tako çezne duæa moja za tobom, Boœe! Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred

114 Bogom. Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Psl 62:5 Samo u Bogu poçiva tiho duæa moja; jer mi od njega dolazi nada Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. Psl 88:3 Jer je duæa moja puna jada; œivot je moj blizu carstvu mrtvih. Psl 94:17 Kad mi Gospod ne bi bio pomoønik, leœala bi duæa moja odavno u tiæini. Psl 107:26 Dizali se do neba, survali se u dubinu; tada je duæa njihova obnemogla od nevolje. Psl 119:20 Gine duæa moja od çeœnje za naredbama tvojim u svako doba. Psl 119:25 U prahu leœi duæa moja, oœivi me rijeçju svojom! Psl 119:129 Divna su veoma svjedoçanstva tvoja; zato ih dobro çuva duæa moja. Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro. M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Hab 2:4 Gle, nadut, nije iskrena njegova duæa u njemu, pravednik ipak ostaje na œivotu svojom vjerom. Mat 26:38 On im reçe: “Œalosna je duæa

moja do smrti; ostanite ovdje bdijte s menom!” Luk 1:46 Tada reçe Marija: “Veliça duæa moja Gospodina. Iva 12:27 Sad je duæa moja duboko potresena. Æto da kaœem? Oçe, saçuvaj me od ovoga çasa? Ali zato doåoh u ças ovaj. Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. Dje 27:22 A sad vas opominjem: budite dobre volje, jer nijedna duæa od vas neøe propasti osim laåe. Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! 1Pe 1:9 Kad postignete cilj svoje vjere, spasenje duæa. 1Pe 2:25 Jer ste bili kao izgubljene ovce, ali sad se obratiste k pastiru i Çuvaru duæa svojih. 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. DUÆAMA Mat 11:29 Uzmite jaram moj na sebe i uçite se od mene; jer sam ja krotak i ponizan srcem naøi øete pokoj duæama svojim. Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! DUÆE 25 L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. Job 10:1 Dodijao je œivot meni; zato øu pustiti od sebe tuœbu svoju; govorit øu u gorkosti duæe svoje. Psl 16:10 Jer ti ne predajeæ duæe moje podzemnom svijetu; ne daæ da Svetac tvoj truleœa ugleda. Psl 33:19 Da duæe njihove izbavi od smrti, da ih uzdrœi u œivotu u vrijeme gladi! Psl 34:18 Gospod je blizu onih, koji su skræena srca, i slomljene duæe spasava. Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Iza 57:16 Jer se neøu dovijeka svaåati i neøu se jednako gnjeviti. Inaçe ginu preda mnom duh i duæe, æto sam ih stvorio. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju

one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” Luk 9:56 Sin çovjeçji nije doæao da upropasti duæe, nego da ih spasi”. I tako otidoæe u drugo mjesto. Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. Dje 14:2 Ali Œidovi, koji nijesu vjerovali, podbuniæe i razdraœiæe duæe neznaboœaca na braøu. Dje 15:24 Çuli smo, da su neki, od nas iziæavæi, smeli vas svojim govorima i uznemirili duæe vaæe, a mi im ne zapovjedismo. 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? Heb 6:19 Koju imamo kao sigurno i tvrdo sidro duæe, koje ulazi u unutraænjost iza zavjese Heb 12:3 Promotrite njega, koji je takvo protivljenje protiv sebe od grjeænika podnio, da se ne umorite i da ne klonu duæe vaæe! Jak 1:8 Çovjek s dvije duæe nestalan je na svima putovima svojim. Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr DUÆEVNU Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” DUÆI 13 Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 35:12 Vraøaju mi zlo za dobro; osama je sudbina duæi mojoj. M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je

115 dobra vijest iz daleke zemlje. PNP 3:1 Noøu na postelji svojoj traœila sam duæi svojoj dragoga, traœila sam ga, ali ga ne naåoh. PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! Heb 10:38 A pravednik moj œivjet øe od vjere; ako li odstupi, neøe mojoj duæi ugoditi.” 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. 3Iv 1:2 Ljubljeni, œelim, da ti u svemu bude dobro, i da budeæ zdrav, kao æto je tvojoj duæi dobro. DUÆO 5 Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! Psl 42:5 Zaæto si œalosna, duæo moja, æto uzdiæeæ u meni? Çekaj Boga, jer ga joæ slavim, mojega spasitelja i Boga. Psl 103:1 Duæo moja, slavi Gospoda, i sve, æto je u meni, sveto ime njegovo! Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! DUÆOM 9 P.Zk 4:29 Odanle øeæ traœiti Gospoda, Boga svojega, pa øeæ ga i naøi, ako ga budeæ œudio svim srcem i svom duæom. P.Zk 6:5 Ljubi Gospoda, Boga svojega, svim srcem, svom duæom i svom snagom svojom! P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom

punom prezira, i da je oplijene. Mat 22:37 On mu odgovori: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom duæom svojom i svom misli svojom! Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” DUÆU 31 P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Job 11:20 A oçi grjeænicima ugasit øe se, neøe im biti utoçiæta, nada øe im biti: duæu izdahnuti. Job 33:30 Da otrgne duæu njegovu od groba, da mu svijetli svjetlost œivih, Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. Psl 23:3 On krijepi duæu moju, vodi me pravom stazom zbog imena svojega. Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Psl 49:15 Ali duæu øe moju Bog otkupiti iz æaka svijeta mrtvih: on ne prima. Psl 103:5 Koji nasiti duæu tvoju dobrima, da se obnovi mladost tvoja kao u orla. Psl 107:9 Jer je nasitio duæu praznu, duæu gladnu napunio je okrepom. Psl 107:9 Jer je nasitio duæu praznu, duæu gladnu napunio je okrepom. Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! M.Iz 2:10 Jer mudrost uniåe u srce tvoje, spoznaja obraduje duæu tvoju. M.Iz 8:36 Tko mene promaæi, oæteti duæu svoju; svi koji mrze na me, ljube smrt. M.Iz 29:24 Tko dijeli s kradljivcem, taj mrzi na svoju duæu; çuje kletvu i niæta ne otkriva. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju?

Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mar 8:36 Æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Luk 2:35 I takoåer øe duæu tvoju probosti maç. Tako øe se otkriti misli mnogih srdaca.” Luk 12:20 Ali Bog mu reçe: “Luåaçe, joæ ove noøi potraœit øe duæu tvoju od tebe! Kojemu øe tada pripasti, æto si nakupio. Luk 21:19 Postojanom ustrajnoæøu spasit øete duæu svoju. Iva 10:24 Tada ga opkoliæe Œidovi i upitaæe: “Dokle øeæ muçiti duæu naæu? Ako si ti Krist, kaœi nam otvoreno!” Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; Rim 11:3 “Gospodine, proroke tvoje pobiæe, œrtvenike tvoje poruæiæe, i ja ostadoh sam, i traœe duæu moju.” Heb 10:39 A mi, braøo, nijesmo od onih, koji odstupaju na propast, nego od onih, koji vjeruju, da spase duæu. 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, DUBINA 8 Psl 68:22 Svemoguøi reçe: Iz Baæana øu ih dovesti, dovest øu ih iz dubina mora, Psl 86:13 “Jest, milost je tvoja velika prema meni: izbavio si œivot moj iz dubina carstva mrtvih.” M.Iz 8:24 Nije joæ bilo dubina voda, kada sam se rodila i nije joæ bilo izvora s obilatom vodom. M.Iz 25:3 Kao visina neba i dubina zemlje, tako je nedohitno srce kraljeva. Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. Efe 3:18 Da biste mogli razumjeti sa svima svetima, koja je æirina i duœina, i visina i dubina; Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; DUBINAMA Psl 139:15 Postanje moje nije bilo skriveno od tebe; kad postadoh u tajnosti, otkan u dubinama zemaljskim, DUBINE 5 Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. 1Ko 2:10 A nama je Bog objavio Duhom svojim; jer Duh sve ispituje, i dubine Boœje. 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva

116 obilna rijeka dobrotvornosti. DUBINI 2 Iza 7:11 “Izmoli sebi znak od Gospoda, Boga svojega, u dubini dolje, ili gore u visini! 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. DUBINO Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! DUBINU 4 Izl 15:5 Valovi ih pokriæe kao kamen propadoæe u dubinu. Psl 107:26 Dizali se do neba, survali se u dubinu; tada je duæa njihova obnemogla od nevolje. Mih 7:19 On øe se nama opet smilovati, pogazit øe opaçine naæe i baciti u dubinu morsku sve grijehe naæe. Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. DUBOK 3 Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? DUBOKA M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. M.Iz 23:27 Jer je bludnica duboka jama, tuåa œena tijesan studenac. DUBOKE 1 Psl 92:5 Kako su velika djela tvoja, Gospode, kako su duboke osnove tvoje! DUBOKO0 Pst 6:6 Pokaja se Gospod, da je bio naçinio ljude na zemlji, i bio je duboko oœaloæøen. Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, Iva 12:27 Sad je duæa moja duboko potresena. Æto da kaœem? Oçe, saçuvaj me od ovoga çasa? Ali zato doåoh u ças

ovaj. Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. DUBOKOM Luk 1:78 Po dubokom milosråu Boga naæega. Pohodio nas je istok s visine, DUDU Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. DUG 2 M.Iz 3:2 Jer ti one donose dug œivot, godine blagostanja i puno sreøe. M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. DUGA 4 Luk 7:42 Jer nijesu mogli platiti svojega duga, otpusti ga obojici. Koji øe ga sad od njih viæe ljubiti?” Rim 4:4 Ali onome, koji radi, ne raçuna se plaøa po milosti, nego po duga. Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; DUGAÇKIM 2 Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. DUGAÇKU Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. DUGE 2 Mat 6:12 I otpusti nam duge naæe, kako i mi otpuætamo duœnicima svojim! Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. DUGO Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Izl 25:17 Napravi onda pomiriliæte od çistoga zlata, dva i po lakta dugo i lakat i po æiroko. P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju,

kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, Psl 72:15 Neka bi dugo œivio i darivao ih zlatom iz Æebe! A oni neka se svagda mole za njega i neka mu uvijek prose blagoslov! Psl 91:16 Dat øu mu, da dugo œivi, i pokazat øu mu spasenje svoje.” M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Mar 9:19 On im reçe: “O rode nevjerni! Kako øu joæ dugo biti s vama? Kako øu joæ dugo podnositi vas? Dovedite ga k meni!” Mar 9:19 On im reçe: “O rode nevjerni! Kako øu joæ dugo biti s vama? Kako øu joæ dugo podnositi vas? Dovedite ga k meni!” Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. DUGOTRPAN 3 M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, DUGOTRPNOST 3 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; DUGOTRPNOSTI 3

117 Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; DUGOVE 1 M.Iz 22:26 Ne pripadaj k onima, koji podaju ruku, k onima, koji jamçe za dugove! DUGU 3 Pst 9:13 Dugu svoju stavljam u oblake, koja øe biti za znak zavjeta izmeåu mene i zemlje! 1Ko 11:14 Ne uçi li vas i sama priroda, da je muœu sramota, ako nosi dugu kosu? 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. DUGUJEM Psl 56:12 Boœe, dugujem ti, æto sam zavjetovao; œrtvu hvale prinijet øu ti, DUH 125 Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. Job 4:15 Duh proåe ispred mene, s dlake se na tijelu mojemu nakostrijeæiæe. Job 10:12 I dao si mi œivot pun milosti, i briga je tvoja zaætitila duh moj. Job 12:10 Kojemu u rukama poçiva œivot svih biøa i duh svakoga tijela çovjeçjega? Job 33:4 Duh me je Boœji stvorio; dah me je Svemoønoga oœivio. Psl 16:9 Tomu se raduje srce moje i veseli se duh moj; i bol øe moja poçivati u sigurnosti. Psl 31:5 U ruku tvoju predajem duh svoj; ti øeæ me otkupiti, Gospode, Boœe, ti vjerni! Psl 51:10 Srce çisto stvori mi, Boœe, duh pravi obnovi u meni! Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. Psl 77:6 Promiæljam noøu, mislim u svojemu srcu; tako pita duh moj: Psl 104:30 Kad poæljeæ duh svoj, stvaraju se; tako obnavljaæ lice zemlji. Psl 143:4 Duh je moju meni pun straha, srce mi trne u prsima. Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob. Psl 146:4 Izaåe li iz njega duh njegov, to se on vraøa u zemlju; u isti dan rastope se osnove njegove. M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u

srcu pritisne duh. M.Iz 16:18 Oholost dolazi pred pad, i oholi duh pred propast. M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. Prp 12:7 I prah se vrati u zemlju, onako, kako je bio, i duh se vrati k Bogu, koji ga je dao – : Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Iza 40:13 Tko je upravljao duh Gospodnji, tko ga je upuøivao kao savjetnik? Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. Iza 57:16 Jer se neøu dovijeka svaåati i neøu se jednako gnjeviti. Inaçe ginu preda mnom duh i duæe, æto sam ih stvorio. Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Eze 2:2 Tada doåe duh u mene kad mi je on govorio, i postavi me na noge moje; i sluæao sam onoga, koji se je razgovarao s menom. Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo

Izraelova? Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. Eze 37:5 Ovako govori svemoguøi Gospod ovim kostima: Gle, ja øu metnuti u vas duh, da oœivite. Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Hos 5:4 Djela njihova se daju da se vrate k Bogu svojemu, jer duh idolopoklonstva vlada u njima, i oni neøe da æto znaju o Gospodu. Mih 2:7 Ne kaœe li se kuøi Jakovljevoj: “Je li duh Gospodnji samo pun gnjeva? Jesu li njegova djela takva? Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. Mat 4:1 Tada Isusa odvede Duh u pustinju, da ga kuæa åavao. Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje, kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Mar 1:12 Odmah ga Duh izvede u pustinju. Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 1:47 I duh se moj raduje u Bogu, Spasitelju mojemu. Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. Luk 12:12 Jer u onaj ças Duh Sveti stavit øe vam u usta prave rijeçi.” Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa: “Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu.

118 Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” Iva 3:6 Ono æto je roåeno od tijela, tijelo je; a æto je roåeno od Duha, duh je. Iva 4:24 Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.” Iva 6:63 Duh je ono, æto oœivljava, tijelo ne koristi niæta. Rijeçi, koje vam ja rekoh, jesu duh i œivot. Iva 6:63 Duh je ono, æto oœivljava, tijelo ne koristi niæta. Rijeçi, koje vam ja rekoh, jesu duh i œivot. Iva 7:39 A ovo reçe za Duha, kojega su imali primiti oni, koji vjeruju u njega, jer Duh Sveti nije joæ bio doæao, jer se Isus nije bio joæ proslavio. Iva 14:26 A Utjeæitelj, Duh Sveti, kojega øe Otac poslati u ime moje, on øe vas nauçiti svemu i napomenut øe vam sve, æto vam rekoh. Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. Iva 16:13 Ali kad doåe on, Duh istine, uvest øe vas u svu istinu, jer neøe od sebe govoriti, nego øe govoriti æto çuje, i javit øe vam buduøe stvari. Iva 19:30 A kad je bio Isus primio ocat, reçe: “Svræeno je.” Tada nakloni glavu i predade duh. Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 7:59 Tako kamenovaæe Stjepana. A on se je molio i govorio: “ Gospodine Isuse, primi duh moj!” Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca Dje 8:29 Tada reçe Duh Filipu: “Idi i pristupi tim kolima!” Dje 8:39 A kad izaåoæe iz vode, Duh Gospodnji uze Filipa, Dvoranin ga viæe ne vidje i pun radosti otide putem svojim. Dje 11:15 A kada ja poçeh govoriti, siåe Duh Sveti na njih, kao i na nas u poçetku. Dje 16:7 Kad doåoæe u Miziju, pokuæali su da idu u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov. Dje 17:16 A kad ih je Pavao çekao u Ateni, uzruja se duh njegov u njemu gledajuøi grad pun idola. Dje 19:2 I reçe im: “Jeste li primili Duha Svetoga, kad ste postali vjernici?” A oni mu rekoæe: “Nijesmo ni çuli, da ima Duh Sveti.” Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. Dje 20:22 I sada evo sili me duh, da idem u Jerusalem, ne znajuøi æto øe mi se u njemu dogoditi, Dje 20:23 Osim da mi Duh Sveti po svim gradovima svjedoçi, da me u Jerusalemu çekaju okovi i nevolje. Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi:

“Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Rim 8:9 A vi nijeste u tijelu, nego u Duhu, ako doista Duh Boœji stanuje u vama. A ako tko nema Duha Kristova, on nije njegov. Rim 8:10 A ako je Krist u vama, tijelo je mrtvo zbog grijeha, a duh œivi zbog pravde. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 8:16 Ovaj Duh svjedoçi naæemu duhu, da smo djeca Boœja. Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. 1Ko 2:10 A nama je Bog objavio Duhom svojim; jer Duh sve ispituje, i dubine Boœje. 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. 1Ko 3:16 Ne znate li, da ste hram Boœji, i Duh Boœji da stanuje u vama? 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 12:4 Milosni su darovi razliçni, ali je isti Duh. 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. 2Ko 3:17 A Gospodin je Duh; a gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda. 2Ko 3:17 A Gospodin je Duh; a gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda. 2Ko 4:13 A imajuøi isti duh vjere, kao æto je pisano: “Vjerovao sam, zato govorio sam”; i mi vjerujemo, zato i govorimo; Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Efe 4:4 Jedno tijelo i jedan duh, kao æto ste i pozvani u jednoj nadi zvanja svojega, 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, Heb 3:7 Zato, kao æto govori Duh Sve ti: “Danas, ako glas njegov çujete, Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; Heb 10:15 A svjedoçi nam i Duh Sveti, jer izakako je rekao: “ Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome, 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena

Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 1Iv 4:3 I svaki duh, koji ne priznaje Isusa, nije od Boga; i ovaj je antikristov, za kojega ste çuli da dolazi, i sad je veø u svijetu. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, 1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno. Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 2:29 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!” I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” DUHA 88 Psl 51:11 Ne odbacuj me od lica svojega, svetoga Duha svojega ne uzimaj od mene! Psl 139:7 Kamo da otidem od duha tvojega, kamo da uteçem od lica tvojega? Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje!

119 Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mat 12:31 Zato vam kaœem: “Svaki grijeh i psovka oprostit øe se ljudima. Ali psovka na Duha neøe se oprostiti. Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” Luk 4:14 U sili Duha vrati se Isus u Galileju. Njegov se je glas raæirio po svoj okolini. Luk 9:55 A on se okrenu i ukori ih rekavæi: “Ne znate, çijega ste duha. Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. Iva 3:6 Ono æto je roåeno od tijela, tijelo je; a æto je roåeno od Duha, duh je. Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Iva 7:39 A ovo reçe za Duha, kojega su imali primiti oni, koji vjeruju u njega, jer Duh Sveti nije joæ bio doæao, jer se Isus nije bio joæ proslavio. Iva 14:17 Duha istine, kojega svijet ne moœe primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje; a vi ga poznajete, jer ostaje kod vas i u vama je. Iva 20:22 Kad je bio ovo rekao, dahnu u njih i reçe: “Primite Duha Svetoga! Dje 1:8 Nego øete primiti jakost Duha Svetoga, kad siåe na vas i bit øete mi onda svjedoci u Jerusalemu i po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.” Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 2:18 I na sluge svoje i na sluækinje svoje u one dare izlit øu od Duha svojega, i prorokovat øe. Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se

dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 8:19 I reçe: “Dajte i meni tu vlast, da kad poloœim ruke na koga, primi Duha Svetoga.” Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. Dje 19:2 I reçe im: “Jeste li primili Duha Svetoga, kad ste postali vjernici?” A oni mu rekoæe: “Nijesmo ni çuli, da ima Duh Sveti.” Dje 23:8 Jer saduceji govore, da nema uskrsnuøa, ni anåela, ni duha, a farizeji priznaju oboje. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. Rim 8:6 Jer mudrost tijela smrt je, a mudrost Duha œivot je i mir. Rim 8:9 A vi nijeste u tijelu, nego u Duhu, ako doista Duh Boœji stanuje u vama. A ako tko nema Duha Kristova, on nije njegov. Rim 8:15 Jer ne primiste duha ropstva, opet da se bojite, nego primiste Duha posinjenja, u kojem vapijemo: “Aba, Oçe!” Rim 8:15 Jer ne primiste duha ropstva, opet da se bojite, nego primiste Duha posinjenja, u kojem vapijemo: “Aba, Oçe!” Rim 8:23 A ne samo ono, nego i mi sami, koji imamo prvine Duha, i mi sami u sebi uzdiæemo çekajuøi posinjenje, otkupljenje tijela svojega Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile, 1Ko 2:11 Jer tko od ljudi zna, æto je u çovjeku, osim duha çovjeçjega koji je u njemu? Tako i u Bogu æto je, nitko ne zna, osim Duha Boœjega. 1Ko 2:11 Jer tko od ljudi zna, æto je u çovjeku, osim duha çovjeçjega koji je u njemu? Tako i u Bogu æto je, nitko ne zna, osim Duha Boœjega. 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 6:19 Ili ne znate, da je tijelo vaæe hram

Duha Svetoga, koji je u vama, kojega imate od Boga, i ni jeste svoji? 2Ko 1:22 Koji nas i zapeçati i dade zalog Duha u srca naæa. 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. 2Ko 5:5 A koji nas za to pripravlja, Bog je, koji nam dade zalog Duha. 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? Gal 3:14 Da bi na neznaboæce doæao blagoslov Abrahamov u Isusu Kristu, tako da obeøanje Duha primimo po vjeri. Gal 4:6 A jer ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaæa, koji vapije: “Aba, Oçe!” Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Efe 4:3 Starajuøi se, da çuvate jedinstvo duha u vezi mira Efe 4:30 I ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkupljenja! Efe 6:17 I kacigu spasenja uzmite, i maç Duha, koji je rijeç Boœja! Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s radoæøu Duha Svetoga, 1So 5:19 Duha ne gasite! 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 2Ti 1:7 Jer nam Bog ne dade duha bojaœljivosti, nego jakosti i ljubavi i razboritosti. Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara

120 nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Jak 2:26 Jer kao æto je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva. 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:13 Po tom poznajemo, da u njemu ostajemo, i on u nama, æto nam je dao od Duha svojega. Jud 1:19 Ovo su oni, koji çine razdore, puteni, koji Duha nemaju. Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. DUHAT 1 Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. DUHNE 1 M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. DUHOM 35 Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Mar 1:8 Ja sam vas krstio vodom, on øe vas krstiti Duhom Svetim. Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi

Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. Rim 5:5 A nada se ne sramoti, jer se ljubav Boœja izli u srca naæa Duhom Svetim, koji je dat nama. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 8:13 Jer ako œivite po tijelu, umrijet øete; ako li Duhom djela tjelesna umrtvite, œivjet øete. 1Ko 2:10 A nama je Bog objavio Duhom svojim; jer Duh sve ispituje, i dubine Boœje. 1Ko 4:21 Æto hoøete, da doåem k vama sa æibom, ili s ljubavi i duhom blagosti? 1Ko 5:3 Jer ja, ako i nenazoçan tijelom, ali nazoçan duhom, veø sam odsudio, kao da bih bio nazoçan, onoga, koji je tako uçinio: 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. Gal 3:3 Tako li ste nerazumni, da poçevæi Duhom, sad tijelom dovræujete? Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, Efe 4:23 I da se obnovite duhom uma svojega; Efe 5:18 I ne opijajte se vinom, u kojemu je raspuætenost, nego se napunite Duhom, Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji.

Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. DUHOVA2 Mat 12:24 A farizeji, koji su to çuli, rekoæe: “Taj izgoni åavle samo po Beelzebubu, poglavici zlih duhova. Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. DUHOVAN 2 Rim 7:14 Jer znamo, da je zakon duhovan a ja sam tjelesan, prodan pod grijeh. 1Ko 14:37 Ako tko misli, da je prorok ili duhovan, neka zna: Æto vam piæem, Gospodnja je zapovijed. DUHOVE 5 M.Iz 16:2 Neka se çovjeku uçine çisti svi putovi njegovi, ipak je Gospod, koji ispituje duhove.

121 Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. DUHOVI 3 1Ko 14:32 I duhovi proroçki pokoravaju se prorocima; Heb 1:14 Nijesu li svi sluœbeni duhovi, koji su poslani na sluœbu zbog onih, koji øe baætiniti spasenje? Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. DUHOVIMA 5 Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, 1Pe 3:19 U njemu je siæao i propovijedao duhovima, koji su bili u tamnici, DUHOVNA Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. DUHOVNE 3 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. 1Ko 14:1 Teœite za ljubavlju! Revnujte za duhovne darove, a osobito, da prorokujete! 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. DUHOVNI 3 1Ko 2:15 A onaj duhovni sve prosuåuje, i njega nitko ne prosuåuje. Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. DUHOVNIH 1 Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. DUHOVNIM 4 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi.

Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. DUHOVNIMA 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. DUHOVNO 9 Rim 8:5 Jer koji su po tijelu, tjelesno misle, a koji su po Duhu, duhovno misle. 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 10:3 I svi su isto duhovno jelo i jeli, 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. 1Ko 15:46 Ali nije prvo duhovno, nego tjelesno, pa onda duhovno. 1Ko 15:46 Ali nije prvo duhovno, nego tjelesno, pa onda duhovno. DUHOVNOGA 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, DUHOVNOJ 1 Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. DUHU 52 Psl 51:12 Daj da ponovno iskusim radost spasenja tvojega; daj me okrijepi u duhu dobrovoljnom! Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu,

prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. Mat 5:3 “Blagoslovljeni su siromaæni u duhu! Njihovo je kraljevstvo nebesko. Mat 17:18 Isus zapovjedi zlome duhu, i on izaåe iz njega, tako da je ozdravio od toga çasa. Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je pokazao pred Izraelom. Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 4:24 Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.” Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. Rim 8:4 Da se pravda zakona ispuni u nama, koji ne œivimo po tijelu, nego po Duhu. Rim 8:5 Jer koji su po tijelu, tjelesno misle, a koji su po Duhu, duhovno misle. Rim 8:9 A vi nijeste u tijelu, nego u Duhu, ako doista Duh Boœji stanuje u vama. A ako tko nema Duha Kristova, on nije njegov. Rim 8:14 Jer koji se god vladaju po Duhu Boœjemu, oni su sinovi Boœji. Rim 8:16 Ovaj Duh svjedoçi naæemu duhu, da smo djeca Boœja. Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom: Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega.

122 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; Kræøanska sloboda. Œivot u Duhu Svetom. Gal 5:16 A velim: “U duhu œivite, i œelja tjelesnih neøete izvræiti! Gal 5:25 Ako u duhu œivimo, i hodajmo u duhu! Gal 5:25 Ako u duhu œivimo, i hodajmo u duhu! Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, Efe 2:22 Na kojemu se i vi naziåujete za stan Boœji u Duhu. Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, Efe 3:16 Da vam dadne po bogatstvu slave svoje, da se silom utvrdite po Duhu njegovu u nutarnjem çovjeku, Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. 1So 1:5 Jer evanåelje naæe nije doælo k vama samo u rijeçi, nego i u sili i u Duhu Svetome, i u punini mnogoj, kao æto znate, kakvi smo bili meåu vama zbog vas. 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. 1Iv 3:24 I tko drœi zapovijedi njegove, u njemu ostaje, i on u njemu; i po tom poznajemo, da ostaje u nama, po Duhu, kojega nam je dao. 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. Jud 1:20 A vi, ljubljeni, naziåujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome! Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan

åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, DULJE 2 Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. DULJINA Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” DUMAHOM Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” DUNE 2 Psl 103:16 Dune vjetar na njega, i nestane ga, i ne zna viæe mjesta, gdje je stajao. Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. DUNUÆE 2 Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik DUŒAN 6 Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Luk 7:41 Reçe: “Jedan vjerovnik imao je dva duœnika. Jedan mu je bio duœan pet stotina denara, drugi pedeset. Flm 1:18 Ako li ti je u çemu skrivio, ili je duœan, to meni uraçunaj! 2Pe 1:13 Ali smatram da sam duœan, dok sam god u ovom æatoru, da vas budim opominjanjem; DUŒINA Efe 3:18 Da biste mogli razumjeti sa svima svetima, koja je æirina i duœina, i visina i dubina; Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina

i æirina i visina jednaka je. DUŒNA 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. DUŒNI 6 Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. Rim 15:1 A duœni smo mi jaki slabosti slabih nositi, i ne sebi ugaåati. Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 3Iv 1:8 Mi smo dakle duœni primati takve, da budemo suradnici istine. DUŒNICI 2 Rim 8:12 Tako dakle, braøo, nijesmo duœnici tijelu, da po tijelu œivimo. Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. DUŒNICIMA Mat 6:12 I otpusti nam duge naæe, kako i mi otpuætamo duœnicima svojim! DUŒNIK 1 Rim 1:14 Duœnik sam Grcima i barbarima, mudrima i nerazumnima. DUŒNIKA Luk 7:41 Reçe: “Jedan vjerovnik imao je dva duœnika. Jedan mu je bio duœan pet stotina denara, drugi pedeset. DUŒNOST 3 Luk 17:10 Tako i vi, kad uçinite sve, æto vam je naloœeno, kaœite: ‘Sluge smo neznatne, uçinismo samo duœnost svoju.’” 1Ko 7:3 Muœ neka çini œeni duœnost, a isto tako i œena muœu! 1Ko 9:16 Jer ako propovijedam evanåelje, nema mi hvale, jer mi je duœnost. Teæko meni, ako evanåelja ne propovijedam! DUPLO 1Sa 1:5 A Ani bi dao duplo viæe, jer je viæe ljubio Anu, iako ju je Gospod uçinio nerotkinjom DURI 1 Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. DUSI 2 Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” Luk 10:20 Ali se ne radujte tomu, æto vam se dusi pokoravaju; nego se radujte, æto su vaæa imena zapisana na nebesima.” DVADESET 12 Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.”

123 P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu Otk 19:4 I padoæe dvadeset i çetiri starjeæine i çetiri biøa, i pokloniæe se Bogu, koji sjeåaæe na prijestolju, i rekoæe: “Amen! Aleluja!” DVANAEST 26 Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Mat 10:5 Ovih dvanaest posla Isus i zapovjedi im: “Ne idite k neznaboæcima i ne ulazite ni u koji grad samarijski! Mat 14:20 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe su digli od preostalih komada joæ dvanaest punih koæarica. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih.

Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Luk 2:42 Kad mu je bilo dvanaest godina, uzaæli su u Jerusalem po obiçaju blagdana. Luk 9:17 Svi su jeli i nasitili se. I nakupiæe joæ dvanaest punih koæarica od komada, æto pretekoæe. Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. Zapeçaøeni iz dvanaest plemena. Sveci pred prijestoljem Boœjim. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, DVANAESTORA Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. DVANAESTORICA Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe

mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. DVANAESTORICE 1 Luk 22:3 Tada uåe sotona u Judu, koji se zvao Iskariot, i koji je bio jedan iz broja dvanaestorice. DVANAESTORICOM Mar 11:11 Tako on uåe u Jerusalem i otide u hram. Razgleda sve unaokolo i istom uveçe izaåe s dvanaestoricom u Betaniju. DVANAESTORICU 4 Mat 20:17 Isusa poåe gore u Jerusalem. Tada uze nasamo dvanaestoricu i reçe im putem: Luk 6:13 Kad bi dan, dozva uçenike svoje k sebi i izabra od njih dvanaestoricu, koje nazva apostolima: Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. Iva 6:70 Isus im reçe: “Ne izabrah li ja vas dvanaestoricu? A ipak je jedan od vas åavao!” DVJEMA 5 Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Mat 22:40 O ovim dvjema zapovijedima visi sav zakon i proroci.” Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, DVJESTA 4 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. DVOJAKE 1 Hos 10:10 Tako dolazim ja i karam ih. Skupljaju se protiv njih narodi, kad ih kaznim zbog dvojake krivnje njihove. DVOJAKU Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” DVOJE 15 Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja

124 neçistih po dvoje, muæko i œensko. Pst 7:15 Uåoæe k Noi u kovçeg, po dvoje od svih œivih biøa. M.Iz 31:21 Ne boji se snijega za kuøu svoju, sva çeljad njezina ima po dvoje haljine. Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.” Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, Mar 6:9 Sandale su smjeli nositi, ali ne oblaçiti dvoje haljine. Mar 10:8 I bit øe oboje jedno tijelo Tako nijesu viæe dvoje, nego jedno tijelo. Luk 3:11 On im odgovori: “Tko ima dvoje haljine, neka da jednu onome, koji nema nijednu; i tko ima hrane, neka çini isto tako!” Luk 23:45 Sunce pomrça, i zavjes hramski razdera se na dvoje. 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” DVOJICA 5 Prp 4:12 Ako tko i moœe nadjaçati jednoga, dvojica øe mu odoljeti; a istom trostruka uzica ne trga se tako brzo. Amo 3:3 Putuju li dvojica zajedno, a da ne poznaju jedan drugoga Mat 18:20 Jer gdje su dvojica ili trojica skupljena u ime moje, ondje sam ja meåu njima” Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” 1Ko 14:27 Ako govori tko jezikom, po dvojica, ili najviæe po trojica i po redu, a jedan neka tumaçi! DVOJICE 3 Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Iva 8:17 U zakonu vaæem stoji pisano, da je svjedoçanstvo dvojice ljudi istinito. DVOJICI 1 Prp 4:9 Bolje je dvojici nego jednome; jer za trud svoj dobiju dobru plaøu. DVOJICU 4 Mat 11:2 Kad je Ivan u tamnici çuo o djelovanju Kristovu, posla dvojicu uçenika svojih Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji

su mu sluœili. Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. DVOJINOM 4 Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Zah 9:12 Vratite se k tvråavi, suœnji puni nadanja! Joæ ti danas javljam: “Vratit øu ti dvojinom. Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! DVOR 1 Luk 11:21 Ako jaki naoruœan çuva svoj dvor, onda je imanje njegovo u sigurnosti. DVORANA Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. DVORANIMA Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. DVORANIN 2 Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. Dje 8:39 A kad izaåoæe iz vode, Duh Gospodnji uze Filipa, Dvoranin ga viæe ne vidje i pun radosti otide putem svojim. DVORANU 2 Mar 14:15 On øe vam pokazati veliku opremljenu dvoranu. Ondje nam zgotovite! Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. DVORE 1 Psl 100:4 Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo! DVOREZAC 1 M.Iz 5:4 Ali na posljetku gorka je kao pelin, oætra kao maç dvorezac. DVORILE 1 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u DVORIMA 6 Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti

gost u æatorima bezboœnika. Psl 92:13 Koji su zasaåeni u kuøi Gospodnjoj, zelene se u dvorima Boga naæega: Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. DVOROVA Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. DVOROVE 1 Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” DVOSTRUK 1 Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. DVOSTRUKE 1 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! ÅAKON 1 Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. ÅAVLA 8 Luk 4:2 Ondje ostade çetrdeset dana i bi kuæan od åavla. Onih dana nije jeo niæta. Kad se oni navræiæe, ogladnje. Luk 7:33 Ivan Krstitelj doæao je; on nije jeo kruha i nije pio vina. Tada ste rekli: Od åavla je opsjednut. Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 8:48 Tada mu odgovoriæe Œidovi: “Ne velimo li mi pravo, da si Samarijanac i da imaæ åavla?” Iva 8:49 Isus reçe: “Ja nemam åavla, nego poætujem Oca svojega, a vi mene sramotite Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. ÅAVLE 7 Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! Mat 12:24 A farizeji, koji su to çuli, rekoæe: “Taj izgoni åavle samo po Beelzebubu, poglavici zlih duhova. Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo

125 jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, Luk 13:32 A on im reçe: “Idite i kaœite onoj lisici: “Evo, izgonim åavle i iscjeljujem danas i sutra; istom sam treøi dan s time gotov. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” ÅAVLI 1 Jak 2:19 Ti vjerujeæ, da je jedan Bog; dobro çiniæ; i åavli vjeruju, i dræøu. ÅAVLOM Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” ÅAVLU 2 Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! Jak 4:7 Pokorite se dakle Bogu, a protivite se åavlu, i pobjeøi øe od vas! ÅAVOLA Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! ÅAVOLIMA Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; ÅAVOLJA 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. ÅAVOLJU 2 1Ti 3:6 Ne novoobraøeni, da se ne bi naduo i pao u osudu åavolju. 1Ti 3:7 A valja da ima i dobro svjedoçanstvo od onih, koji su vani, da ne bi upao u sramotu i u zamku åavolju. ÅAVOLSKA Jak 3:15 Ovo nije mudrost, æto silazi odozgo, nego zemaljska, tjelesna, åavolska. ÅAVOLSKI 2 Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. ÅAVOLU Efe 4:27 Niti dajite mjesta åavolu! ÅERDAN 1 PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. EMANUEL 2

Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Mat 1:23 “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina, i dat øe mu se ime Emanuel”, to znaçi “Bog s nama”. EUROPU Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. EVANÅELISTA Dje 21:8 A sutradan otputovasmo i doåosmo u Cezareju. I uæavæi u kuøu Filipa evanåelista, koji je bio jedan od sedmorice, ostadosmo u njega. 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! EVANÅELISTE 1 Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, EVANÅELJA5 Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. Rim 10:16 Ali svi ne posluæaæe evanåelja; jer Izaija govori: “Gospodine, tko vjerova naæemu propovijedanju?” Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, 1Ko 9:14 Tako je i Gospodin zapovjedio, da oni, koji evanåelje propovijedaju, od evanåelja trebaju i œivjeti. 1Ko 9:16 Jer ako propovijedam evanåelje, nema mi hvale, jer mi je duœnost. Teæko meni, ako evanåelja ne propovijedam! 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. Efe 6:19 I za mene, da mi se dadne rijeç, kad otvorim usta svoja, da navjeæøujem sa slobodom tajnu evanåelja, Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. Flp 1:12 A hoøu, da vi znate, braøo, da je moje sadaænje stanje dapaçe pomoglo napretku evanåelja, Flp 1:16 Ovi iz ljubavi znajuøi, da sam postavljen za obranu evanåelja. Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; Flm 1:13 Ja ga htjedoh da zadrœim kod sebe, da mi mjesto tebe posluœi u okovima

evanåelja; EVANÅELJE 29 Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. Mar 1:1 Evanåelje o Isusu Kristu, Sinu Boœjemu, zapoçelo je, Mar 1:15 Govoreøi: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Boœje blizu Obratite se i vjeruj te u evanåelje!” Mar 13:10 Svima narodima mora se najprije navijestiti evanåelje. Mar 16:15 Tada im reçe: “Idite u sav svijet i propovijedajte evanåelje svima stvorenjima! Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 1Ko 9:14 Tako je i Gospodin zapovjedio, da oni, koji evanåelje propovijedaju, od evanåelja trebaju i œivjeti. 1Ko 9:16 Jer ako propovijedam evanåelje, nema mi hvale, jer mi je duœnost. Teæko meni, ako evanåelja ne propovijedam! 2Ko 2:12 A kad doåoh u Troadu, da propovijedam evanåelje Kristovo, i otvoriæe mi se vrata u Gospodinu. 2Ko 4:3 A ako li je i pokriveno evanåelje naæe, u onima je pokriveno, koji ginu, 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. Gal 1:6 Çudim se, da se tako brzo od i vraøate od onoga, koji vas pozva miloæøu Kristovom, na drugo evanåelje; Gal 1:7 A drugoga ipak nema; samo æto su neki, koji vas zbunjuju i hoøe da iskrive evanåelje Kristovo. Gal 1:8 Ali ako i mi, ili anåeo s neba navijesti vam evanåelje drukçije, nego æto vam navijestismo, neka bude proklet! Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. Gal 2:7 Nego nasuprot, kad vidjeæe, da je meni povjereno evanåelje meåu neobrezanima, kao Petru meåu obrezanima; Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, Efe 6:15 I obuvæi noge, da budete spremni za evanåelje mira! Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno

126 borite za vjeru u evanåelje. 1So 1:5 Jer evanåelje naæe nije doælo k vama samo u rijeçi, nego i u sili i u Duhu Svetome, i u punini mnogoj, kao æto znate, kakvi smo bili meåu vama zbog vas. 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. EVANÅELJEM 2 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; EVANÅELJU 7 Rim 11:28 Po evanåelju dakle neprijatelji su zbog vas; a po izboru ljubimci zbog otaca. Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. Flp 1:5 Za vaæe sudjelovanje u evanåelju od prvoga dana do danas, Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! 1Ti 1:11 Po evanåelju slave Blagoslovljenoga Boga, koje je meni povjereno. 2Ti 2:8 Sjeti se, da je Isus Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, od roda Davidova, po evanåelju mojemu, 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? FALI 4 Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Mat 19:20 Mladiø mu odgovori: “Sve san to drœao. Æto mi joæ fali?” Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ

blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” FALITI 1 M.Iz 31:11 Oslanja se na nju srce muœa njezina, i dobitka neøe nikada faliti. FINE 1 Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. FINI 2 M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. FINOGA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. GAD 5 M.Iz 17:15 Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu. M.Iz 24:9 Osjeøanje i miæljenje luåakovo jest grijeh; podsmjevaç je gad ljudima. M.Iz 29:27 Gad je pravedniku bezboœnik, a bezboœniku je pravednik gad. M.Iz 29:27 Gad je pravedniku bezboœnik, a bezboœniku je pravednik gad. Otk 21:27 I neøe u njega uøi niæta neçisto, i koji çini, æto je gad i laœ, nego samo, koji su zapisani u knjizi œivota Janjeta. GADA Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. GADAN 1 Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; GADARE 1 U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. GADE 1 M.Iz 6:16 Æest je stvari, koje su mrske Gospodu, i sedam ih je, koje se gade srcu njegovu: GADI 5 Psl 119:163 Mrzim i gadi mi se laœ, a zavoljeh zakon tvoj. M.Iz 3:32 Jer Gospodu se gadi bezboœnik, a poboœniku je vjeran prijatelj. M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. GADNA Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. GADNIM Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim,

gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” GADNO Eze 7:3 Pustit øu gnjev svoj na te, sudit øu ti po putovima tvojim, platit øu ti sve gadno djelovanje tvoje. Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. GADOVA Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” GADOVE 2 Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” GADOVI 1 Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” GADOVIMA P.Zk 32:16 I razdraœiæe ga do ljubomore tuåim bogovima, gadovima razgnjeviæe ga. Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” GADU 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” GAJ 1 Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. GAJA Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. 1Ko 1:14 Hvala Bogu, æto nikoga od vas nijesam krstio, osim Krispa i Gaja, GAJEVA Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. GANUØE 1 Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! GAŒEN 1 Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena

127 neznaboœaca. GAŒENJA Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. GASE 2 Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” GASI 4 M.Iz 20:20 Tko psuje oca svojega i mater svoju, njegovo se svjetlo gasi u najdubljoj tami. M.Iz 31:18 Vidi, kako joj sve napreduje, ne gasi joj se noøu svjetiljka. Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Mar 9:44 Gdje crv njihov ne umire, i oganj se ne gasi. GASITE 1 1So 5:19 Duha ne gasite! GASITI 1 Iza 1:31 Jaki øe biti kao kuçine, djelo njegovo kao iskra. Oboje øe se zapaliti zajedno, i nitko neøe gasiti. GATAJU Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” GATALICA 1Ti 4:7 A ludih i bapskih gatalica kloni se, a vjeœbaj se u poboœnosti! GATARA Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! GATATI 1 L.Zk 19:26 Niæta ne smijete jesti, æto je s krvlju! Ne smijete gatati ni çarati! GAVRANE 1 Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! GAVRANI 1 M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! GAVRANIMA 1Kr 17:4 Iz potoka øeæ piti, a gavranima sam naredio, da te hrane ondje.” GAVRANU Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? GAZI 2 Iza 63:2 Zaæto je crvena odjeøa tvoja, haljine tvoje kao u onoga koji gazi groœåe u kaci? Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. GAZIO Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno

gazio, progonio neætedice. Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. GAZIT 1 Psl 91:13 Moœeæ stupati po lavovima i zmijama ljuticama, gazit øeæ lavove i zmajeve. GAZITE 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. GAZITI 1 Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. GERÆOM Izl 2:22 Kad mu ona rodi sina, nadjenu mu on ime Geræom; jer reçe: “Gost sam u zemlji tuåoj.” GETSEMANI 1 Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. GINE 6 Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. Psl 119:20 Gine duæa moja od çeœnje za naredbama tvojim u svako doba. Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! GINEMO 2Ko 4:9 Progone nas, ali nijesmo ostavljeni; pritiskuju nas, ali ne ginemo; GINU 6 Psl 92:9 Jer evo, neprijatelji tvoji, Gospode, jer evo, neprijatelji tvoj ginu, svi se zloçinci rasipaju, Iza 57:16 Jer se neøu dovijeka svaåati i neøu se jednako gnjeviti. Inaçe ginu preda mnom duh i duæe, æto sam ih stvorio. Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. 2Ko 2:15 Jer smo mi Kristov ugodan miris Bogu i meåu onima, koji se spasavaju, i meåu onima, koji ginu. 2Ko 4:3 A ako li je i pokriveno evanåelje naæe, u onima je pokriveno, koji ginu, GINULA Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. GIZDAVOME 1 Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga

nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! GLAÅU 3 Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. GLAD 17 Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. M.Iz 6:30 Pregleda li se kradljivcu, kad ukrade, samo da utaœi poœudnu glad? M.Iz 16:26 Glad radnika radi za njega; jer ga, nagone usta njegova. Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? Jer 24:10 Poslat øu na njih maç, glad i kugu, dok se sasvim ne istrijebe iz zemlje, koju sam dao njima i ocima njihovim.” Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad i kuga i potres bit øe posvuda. Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. Luk 15:14 Kad je bio sve potroæio, nastade u onoj zemlji velika glad, i on poçne stradati. Luk 15:16 Rado bi bio utiæao glad svoju mahunama, æto su jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi.

128 GLADAK 1 Pst 27:11 A Jakov reçe materi svojoj Rebeki: “Gle, moj je brat Ezav çovjek rutav, a ja sam gladak. GLADAN 4 M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome narodu. Mat 25:35 Jer sam bio gladan, i dali ste mi jesti, œedan, i dali ste mi piti. Bio sam stranac, i primili ste me na konak, Mat 25:42 Bio sam gladan, i nijeste mi dali jesti, œedan, i nijeste mi dali piti. Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. GLADI 8 P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. Psl 33:19 Da duæe njihove izbavi od smrti, da ih uzdrœi u œivotu u vrijeme gladi! Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. GLADNE 2 Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Luk 1:53 Gladne napuni dobara, bogate otpusti prazne. GLADNI 2 Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, GLADNIMA Psl 146:7 Koji çini pravdu potlaçenima, koji daje kruh gladnima. Gospod oslobaåa zarobljene. GLADNOGA Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. GLADNOME 3

Job 22:7 Umornome nijesi pruœio vode, gladnome si uskratio kruha, Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. GLADNU Psl 107:9 Jer je nasitio duæu praznu, duæu gladnu napunio je okrepom. GLADOM Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ GLADOVAO 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. GLADOVATI 2 Luk 6:25 Teæko vama, koji ste sada siti! Vi øete gladovati. Teæko vama, koji se sada smijete! Vi øete tugovati i plakati. Flp 4:12 Znam i oskudijevati, znam i obilovati; u svemu i u sve sam se uputio, i sit biti, i gladovati, i izobilovati i nemati! GLADU 2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, GLADUJE 2 M.Iz 25:21 Gladuje li neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, œeåa li, napoj ga vodom; 1Ko 11:21 Jer svaki svoju veçeru uzme najprije da jede; i jedan gladuje, a drugi se opija. GLADUJEMO 1Ko 4:11 Do ovoga çasa i gladujemo, I œeåamo, i goli smo, i biju nas, i potucamo se, GLADUJETE 1 Luk 6:21 Blagoslovljeni ste, koji gladujete sada! Vi øete se nasititi Blagoslovljeni ste, koji plaçete sada! Vi øete se smijati! GLADUJU 2 Psl 34:10 Lavovi imaju oskudicu i gladuju, a tko traœi Gospoda, ima svako dobro. Mat 5:6 Blagoslovljeni su, koji gladuju i œeåaju pravde! Oni øe se nasititi. GLAS 73 Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø

na noø donosi on taj glas. Psl 19:3 To nijesu govori, nijesu rijeçi, kojima se glas ne razabira: Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. Psl 55:17 Uveçe, u jutro i u podne tuœit øu i uzdisati; on øe çuti glas moj; Psl 95:7 Jer je on Bog naæ, a mi smo narod, æto ga on pase, ovce pasle njegove. I danas – o da biste ipak posluæali glas njegov! Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. Iza 6:8 I zaçuh glas Svemoguøega, koji reçe: “Koga da poæljem? Tko øe iøi po nalogu mojemu?” Ja odgovorih: “Evo mene, poælji me!” Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Iza 65:19 Ja øu se sam veseliti zbog Jerusalema i radovati se zbog naroda svojega. Neøe se viæe u njemu çuti glas plaça niti glas jauka. Iza 65:19 Ja øu se sam veseliti zbog Jerusalema i radovati se zbog naroda svojega. Neøe se viæe u njemu çuti glas plaça niti glas jauka. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Eze 22:5 Koji su blizu tebe i koji su daleko od tebe, podsmijevat øe ti se, tebi, çiji je glas okaljan, koji si bogat pometnjom. Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih

129 Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mat 3:17 I glas s neba povika: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji se dopada meni.” Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Luk 4:14 U sili Duha vrati se Isus u Galileju. Njegov se je glas raæirio po svoj okolini. Iva 5:25 Zaista, zaista, kaœem vam: Dolazi ças, i veø je tu, kad øe mrtvi çuti glas Sina Boœjega, i koji ga budu çuli, œivjet øe. Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir. Iva 10:27 Ovce moje sluæaju glas moj, i ja poznam njih, i za mnom idu. Iva 12:28 Oçe, proslavi ime svoje!”. Tada glas doåe s neba: “I proslavio sam ga, i opet øu ga proslaviti.” Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. Dje 10:13 I doåe glas k njemu: “Ustani, Petre, pokolji i jedi!” Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: Rim 10:18 Nego velim: “Zar nijesu çuli” Dapaçe po svoj zemlji otide glas njihov, i do granica çitavoga svijeta rijeçi njihove.” 1Ko 14:8 Jer ako truba dadne nejasan glas, tko øe se spremiti na boj? Gal 4:20 A htio bih sad da sam kod vas i da izmijenim glas svoj, jer sawn zbunjen za vas. 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, Heb 3:7 Zato, kao æto govori Duh Sve ti: “Danas, ako glas njegov çujete,

Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” 2Pe 1:18 I ovaj smo glas mi çuli gdje siåe s neba, kad smo hili s njim na svetoj gori. Otk 1:10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i zaçuh za sobom glas veliki kao trube, Otk 3:20 Evo stojim na vratima i kucam: ako tko çuje glas moj i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerat øu s njim, i on s menom. Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao

glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. GLASA3 Psl 104:7 A od prijetnje su tvoje bjeœale, i uzmicale su od gromovnoga glasa tvojega. Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. Iza 14:7 Sada se odmara i poçiva sav svijet, pjeva iza glasa. Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Mat 12:19 Neøe se prepirati i neøe buçiti, nitko neøe po ulicama çuti glasa njegova. Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Luk 1:42 Ona povika iza glasa: “Blagoslovljena si ti meåu œenama, i blagoslovljen je plod utrobe tvoje! Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa: “Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu. Iva 5:37 Tako Otac, koji me posla, sam posvjedoçi za mene. Ali glasa njegova niti ste kad çuli, ni lica njegova nijeste vidjeli; Iva 10:5 A za tuåinom ne idu, nego bjeœe od njega, jer ne poznaju glasa tuåega.” GLASAN 1 Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, GLASI 4 Pst 22:16 I reçe: “Kunem se sobom, glasi rijeç Gospodnja: Zato, æto si to çinio i nijesi mi uskratio jedinoga sina svojega. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Mat 13:14 Tako se ispunja na njima proroçanstvo Izaije, koje glasi: “Sluæat øete, a neøete ipak razumjeti, vidjet øete, a neøete ipak vidjeti. Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. GLASNA Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. GLASNI 1 Psl 6:8 Idite od mene svi, koji çinite zlo, jer

130 øe Gospod usliæiti glasni plaç moj! GLASNICI 1 Psl 68:11 Svemoguøi je ispunio obeøanje svoje; pobjedni glasnici doæli su u mnogobrojnim çetama: GLASNIJE 1 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” GLASNIK 6 M.Iz 17:11 Zloçinac ide samo za pobunom; ali se ljut glasnik æalje na njega. Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. GLASNIKA 4 Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mat 11:10 On je onaj, o kojem stoji pisano:, Eto, ja æaljem glasnika svojega pred tobom, da pripravi put tvoj pred tobom., Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” GLASNIKE 2 Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? GLASNO2 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se

prahom po glavi bacajuøi ga gore. Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 66:2 Pjevajte hvalu slavnome imenu njegovu, dajte da glasno odjekne hvala njegova! Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. GLASOM3 Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.”

Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, GLASOVE 2 Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” GLASOVI 3 Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. GLASU Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. GLATKA Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. GLATKIH 1 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. GLATKIM M.Iz 7:21 Mnogim nagovaranjem zavede ga i glatkim usnama odvuçe ga sa sobom. GLATKO M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. GLATKU

131 Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? GLAVA5 Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. PNP 7:5 Glava tvoja na tebi kao Karmel, kosa na glavi tvojoj kao grimiz kraljevski, u pletenice spletena. Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Iza 9:15 – Starjeæine i ugledni, to su glava; i proroci, koji uçe laœ, to su rep. – 1Ko 12:21 A oko ne moœe reøi ruci: “Ne trebam te”; ili opet glava nogama: “Ne trebate mi”. Efe 4:15 Nego drœeøi se istine u ljubavi da u svemu uzrastemo u onome, koji je glava, Krist, Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. Kol 1:18 I on je glava tijelu crkve, koji je poçetak, prvoroåeni od mrtvih, da bude on u svemu prvi; Kol 2:10 I u njemu ste ispunjeni, koji je glava svakome poglavarstvu i vlasti; Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. GLAVAMA 5 Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke.

GLAVARA 4 Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 27:12 Ali na tuœbe glavara sveøeniçkih i starjeæina ne odvrati niæta. Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. GLAVARE 1 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n GLAVARI 7 Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Iva 11:47 Tada glavari sveøeniçki i farizej sazvaæe visoko vijeøe i rekoæe: “Æto da çinimo, jer çovjek ovaj çini mnoga çudesa? Iva 12:10 A glavari sveøeniçki naumiæe da ubiju i Lazara, Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” GLAVARIMA Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” GLAVAROM 2 Dje 7:27 A onaj, æto je çinio nepravdu bliœnjemu, odbi ga i reçe: “Tko je tebe postavio glavarom i sucem nad nama? Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. GLAVE 15 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! Psl 38:3 Jer krivnja moja izaåe vrh glave moje, kao teæko breme pritiskuje me. Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo.

Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Luk 21:18 Ali ni vlas s glave vaæe neøe propasti. Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! GLAVI 17 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. Prp 9:8 Svagda neka su ti haljine bijele i nikada na glavi tvojoj neka ne ponestane ulja! PNP 7:5 Glava tvoja na tebi kao Karmel, kosa na glavi tvojoj kao grimiz kraljevski, u pletenice spletena. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi

132 njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Mat 27:30 Pritom bi pljuvali na njega, uzeli bi trsku i udarali ga njom po glavi. Mar 15:19 Pritom su ga udarali trskom po glavi, pljuvali na njega, pregibali svoje koljeno i klanjali mu se. 1Ko 11:10 Zato œena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anåela. Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 19:12 A oçi su mu kao plamen ognjeni, i na glavi njegovoj krune mnoge, imajuøi ime napisano, kojega nitko ne zna do on sam. GLAVICU Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne GLAVNI 1 Psl 11:3 Ako se glavni stupovi polome, æto moœe onda poboœnik?” GLAVNJA Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? GLAVNJE 1 2Sa 22:13 U svjetlosti, æto je sjala pred njim, plamtjele su ognjene glavnje. GLAVOM 7 P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. Psl 22:7 Tko me samo pogleda, smije mi se, æiri usta, maæe glavom: Mat 5:36 Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne moœeæ ni dlake jedne uçiniti bijele ili crne. Mat 27:39 Koji su prolazili, hulili su na njega, mahali glavom svojom Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” 1Ko 11:4 Svaki muœ, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi

ognjeni; GLAVU 32 Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 1Sa 17:54 David uze glavu Filistejinovu i odnese je u Jerusalem, a oruœje njegovo stavi u svoj æator. 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. Psl 21:3 Izaæao si mu u susret obilnim blagoslovom; metnuo si mu na glavu krunu od zlata Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. M.Iz 11:26 Tko ne da œita, proklinje ga narod; tko ga daje, na glavu njegovu dolazi blagoslov. M.Iz 25:22 Jer tako zgrøeæ œivo ugljevlje na glavu njegovu, i Gospod øe ti to platiti. M.Iz 30:13 Jao rodu, koji nosi visoko glavu i trepavice svoje diœe gore! PNP 8:3 Tada se privine ljevica njegova pod glavu moju, u ljubavi me ogrli desnica njegova. Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures.

Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mat 6:17 Kad ti postiæ, namaœi glavu svoju i operi lice svoje, Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” Luk 21:28 Kad to nastane, onda se uspravite i podignite glavu svoju! Otkupljenje se vaæe pribliœuje.”: “ Iva 13:9 Reçe mu Simon Petar: “Onda, Gospodine, ne samo noge moje, nego i ruke i glavu.” Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. Iva 19:30 A kad je bio Isus primio ocat, reçe: “Svræeno je.” Tada nakloni glavu i predade duh. Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. 1Ko 11:4 Svaki muœ, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. Efe 1:22 I sve podloœi pod noge njegove, i njega dade za glavu nad svom crkvom, GLAZBALIMA Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. GLAZBU Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. GLEDA2 P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv, daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Job 34:21 Oçi njegove poçivaju na putu svakoga; gleda sve korake njegove. Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda,

133 ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. Psl 138:6 Gospod je uzviæen; ali on gleda i niskoga; ohologa izdaleka po M.Iz 4:25 Pravo neka gleda oko tvoje i trepavice tvoje neka pogledaju slobodno preda te! Prp 5:11 Mnoœi li se dobro, mnoœe se i niætitelji njegovi, pa æto ima posjednik od toga, osim da to gleda. Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Mat 10:39 Tko gleda da dobije œivot svoj, izgubit øe ga, a tko izgubi œivot svoj zbog mene, dobit øe ga. Luk 17:33 Koji gleda da uzdrœi œivo svoj, izgubit øe ga; tko ga izgubi, uzdrœat øe ga. Dje 10:34 A Petar otvorivæi usta svoja reçe: “Sad zaista razumijem, da Bog ne gleda, tko je tko. Rim 2:11 Jer Bog ne gleda, tko je tko. 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 10:12 Tko dakle misli, da stoji, neka gleda, da ne padne! Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe, Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; GLEDAÆ 5 Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. GLEDAÆE 1 Heb 3:9 Gdje me iskuæaæe oçevi vaæi, kuæaæe me, premda gledaæe djela moja çetrdeset godina. GLEDAH 1 Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. GLEDAJ 5 P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito

zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. PNP 2:11 Gledaj samo, zima proåe, ode i proæumi daœd. Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. GLEDAJTE 15 PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Iza 6:9 On reçe: “Idi, reci tome narodu: “Sluæajte samo, sluæajte, ali neøete razumjeti! Gledajte samo, gledajte, ali neøete poznati! Iza 6:9 On reçe: “Idi, reci tome narodu: “Sluæajte samo, sluæajte, ali neøete razumjeti! Gledajte samo, gledajte, ali neøete poznati! Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, 1Ko 1:26 Jer gledajte zvanje svoje, braøo, da nema ni mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo silnih, ni mnogo plemenitih; 1Ko 10:18 Gledajte Izraela po tijelu: koji jedu œrtve, nijesu li zajedniçari œrtvenika? 2Ko 10:7 Gledajte, æto je pred oçima! Ako se tko uzda u sebe, da je Kristov, neka misli opet u sebi, da kako je on Kristov, tako smo i mi. Gal 5:15 Ali ako jedan drugoga grizete i izjedate, gledajte, da jedan drugoga ne istrijebite! Efe 5:15 Gledajte dakle pomno, kako øete œivjeti; ne kao nemudri, nego kao mudri, Flp 3:17 Ugledajte se na mene, braøo, i gledajte na one, koji tako œive, kao æto nas imate za ugled! Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga; Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! GLEDAJU1 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a

Gospod gleda na srce.” Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 11:7 Jer je Gospod pravedan; pravdu ljubi on: samo pravednici gledaju njegovo lice. Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje. Psl 107:42 To gledaju poboœni i raduju se; sva zloøa zatvara usta svoja. Psl 119:37 Odvrati oçi moje, da ne gledaju ispraznost; daj mi, da naåem œivot na putovima tvojim! Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. M.Iz 15:3 Na svakom su mjestu oçi Gospodnje; gledaju zle i dobre. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. GLEDAJUØI 7 Psl 22:17 Sve kosti svoje mogu izbrojiti; naslaåuju se gledajuøi u me. Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. Dje 17:16 A kad ih je Pavao çekao u Ateni, uzruja se duh njegov u njemu gledajuøi grad pun idola. Dje 17:30 Ne gledajuøi dakle Bog na vremena neznanja, sad navjeæøuje ljudima, da svi svuda çine pokajanje. Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. 1Pe 1:17 I ako zovete Ocem onoga, koji, ne gledajuøi tko je tko, sudi svakome po djelu, provodite vrijeme svojega œivljenja u straœu, GLEDALI 5 Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” Dje 1:10 I dok su gledali za njim gdje ide na

134 nebo, gle, dva çovjeka stadoæe kraj njih u bijelim haljinama. 2Ko 3:13 I ne kao æto je Mojsije metao pokrivalo na lice svoje, da ne bi sinovi Izraelovi gledali svræetka onome, æto prestaje. GLEDAM 8 Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Psl 17:15 A ja kao pravednik gledam lice tvoje; kad se probudim, nagledam se sit prilike tvoje. Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Iza 41:28 Gledam naokolo; ali nema tu nijednoga od ovih, ni jedan ne zna savjeta. Pitao sam ih, da bi mi dali odgovor: Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov GLEDAMO 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. 2Ko 4:18 Nama, koji ne gledamo na ovo, æto se vidi, nego na ono, æto se ne vidi, jer je ovo, æto se vidi, za vrijeme, a ono, æto se ne vidi, vjeçno. GLEDANJA Iza 22:1 Presuda nad dolinom gledanja. Æto ti je, te je sav narod tvoj uzaæao na krovove, Kol 3:25 Jer koji krivdu çini, primit øe, æto je skrivio, i nema gledanja tko je tko. GLEDANJE 2 Eze 1:18 Naplatnice su njihove bile vrlo visoke i straæne za gledanje. Unaokolo bile su naplatnice pune oçiju u sva çetiri! 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. GLEDANJU 2Ko 5:7 Jer putujemo u vjeri, a ne u gledanju. GLEDAO0 Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren.

Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Zah 5:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao, i gle, bio je tu svitak knjige, æto leti. Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Dje 13:8 Ali Elimas vraçar – jer to znaçi ime njegovo – protivio im se i gledao je da odvrati namjesnika a od vjere. Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu, 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. GLEDAT 5 Job 19:26 Tada øe ova moja koœa opet biti oko mene, iz svojega vlastitog mesa gledat øu Boga. Psl 91:8 Jest, vidjet øeæ oçima svojim, gledat øeæ plaøu bezboœnicima. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. Otk 22:4 I gledat øe lice njegovo, i ime njegovo bit øe na çelima njihovim. GLEDATE 7 Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” Iva 8:37 Znam, da ste djeca Abrahamova. Ali gledate da me ubijete; jer se moja rijeç vas ne prima, Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; Jak 2:9 Ako li gledate, tko je tko, grijeh çinite, i zakon øe vas uvjeriti, da ste prestupnici. 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, GLEDATI 13 Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne

moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Psl 27:13 Tvrdo vjerujem, da øu gledati dobrotu Gospodnju zemlji œivih. Psl 85:11 Vjernost øe niknuti iz zemlje, Pravda øe gledati s neba. Psl 119:15 Razmiæljat øu o propisima tvojim i gledati na putove tvoje. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Mat 5:8 Blagoslovljeni su koji su çista srca! Oni øe Boga gledati. Mar 4:12 Oni øe gledati, a ipak ne vidjeti, sluæati, a ipak ne razumjeti, da se kako ne obrate i oproætenje ne naåu.” GLINA 4 Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Iza 64:8 Ali sada, Gospode, – ti si otac naæ, a mi smo glina, ti si tvorac naæ, i mi smo svi djelo ruku tvojih. – Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. GLINE 1 Dan 2:33 Stegna od gvoœåa, noge æto od gvoœåa æto od gline. GLINOM Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S GLOBE 1 M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. GLOBITI 1 M.Iz 17:26 Zlo je globiti pravednika; plemenite ljude udarati protiv svakomu je pravu. GLOBOM Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se

135 odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” GLUH 3 Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Iza 43:8 Neka naprijed stupi narod, koji je slijep, a ipak ima oçi, koji je gluh, a ima uæi! GLUHA Psl 58:4 Imaju otrov kao otrov zmijin, kao gluha ljutica, æto zatiskuje sebi uho, GLUHE 1 Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., GLUHI 3 Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” GLUHIM Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? GLUHIMA Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 35:5 Tada øe se otvoriti oçi slijepima, i uæi gluhima otvorit øe se. GLUHO Iza 59:1 Gle, nje prekratka ruka Gospodnja, da pomogne, nije gluho njegovo uho, da çuje. GMAZOVA Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. GMAZOVI 1 Dje 10:12 I u njoj su bile svakovrsne çetveronoœne œivotinje i gmazovi zemaljski i ptice nebeske. GMIŒE 4 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi. Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati

ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. GMIŒU 2 Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. GNIJEZDA Psl 104:17 Na njima ptice viju gnijezda, roda, koja gradi gnijezdo svoje na çempresima. Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” GNIJEZDO 3 Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! Psl 104:17 Na njima ptice viju gnijezda, roda, koja gradi gnijezdo svoje na çempresima. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. GNIJEZDOM P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: GNJEV 32 Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 76:7 Ta straæan ti si i tko da se odrœi pred tobom, kad plane gnjev tvoj? Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. Psl 88:16 Gnjev tvoj stiœe me, strahote tvoje pritiskuju me, M.Iz 12:16 Luåak pokaœe gnjev svoj na mjestu, a mudri pokriva uvredu. M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario

ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Eze 7:3 Pustit øu gnjev svoj na te, sudit øu ti po putovima tvojim, platit øu ti sve gadno djelovanje tvoje. Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. Hos 8:5 Grsti mi se bikova sluœba tvoja, Samarijo! Gnjev moj raspaljuje se na njih. Dokle øe joæ ostati bez kazne? Hos 14:4 “d njihova otpada iscijelit øu ih i srdaçno ih ljubiti; jer se je gnjev moj odvratio od njih, Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. Rim 2:8 A gnjev i nemilost onima koji prkose i protive se istini i pokoravaju se nepravdi. Rim 4:15 Jer zakon dovodi samo gnjev: “gdje nema zakona, nema ni prijestupa, Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! Kol 3:6 Zbog kojih dolazi gnjev Boœji na sinove neposluha, 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev,

136 nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. GNJEVA6 P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. Job 21:30 Za dan nevolje ostaje nekaœnjen zlikovac, a na dan gnjeva odvede se. Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Mih 2:7 Ne kaœe li se kuøi Jakovljevoj: “Je li duh Gospodnji samo pun gnjeva? Jesu li njegova djela takva? Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. Rim 5:9 Mnogo øemo dakle veøma biti po

njemu spaæeni od gnjeva, kad smo sad opravdani krvlju njegovom. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? 1So 1:10 I da çekate Sina njegova s nebesa, kojega uskrsnu od mrtvih, Isusa, koji nas izbavlja od buduøega gnjeva. 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; Otk 6:17 Jer doåe veliki dan gnjeva njegova, i tko moœe opstati? Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. GNJEVE 1 Iza 45:24 Samo u Gospodu, govorit øe se, spasenje je i snaga, k njemu øe doøi, puni srama, svi, koji se gnjeve na njega. GNJEVI 3 Psl 103:9 Zato se ne gnjevi dovijeka, niti se dovijeka srdi. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. GNJEVIM Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. GNJEVIO Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. GNJEVITI 3 Psl 79:5 Dokle øeæ se joæ, Gospode, jednako gnjeviti, dokle øe revnost tvoja gorjeti kao oganj? Iza 57:16 Jer se neøu dovijeka svaåati i neøu se jednako gnjeviti. Inaçe ginu preda mnom duh i duæe, æto sam ih stvorio. Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” GNJEVLJIV 2 M.Iz 29:22 Gnjevljiv çovjek izaziva svaåu; naprasit poçini mnogo zla. Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez

prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; GNJEVLJIVOM M.Iz 21:19 Lakæe je stanovati u pustinji, nego sa œenom svadljivom i gnjevljivom. GNJEVNO Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. GNJEVNOGA Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. GNJEVOM 3 Psl 2:5 A tada im govori u srdœbi svojoj i gnjevom ih svojim zbunjuje: Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” GNJEVU 8 Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. Heb 3:11 Zato se zakleh u gnjevu svojemu: “Neøe uøi u pokoj moj.” GNJILEŒ 2 M.Iz 12:4 Vrijedna je œena kruna muœu svojemu; zla je kao gnjileœ u kostima njegovim. M.Iz 14:30 Œivot je tijelu srce mirno, a strast je kao gnjileœ u kostima. GNUSNE 1 Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. GNUSOBA P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to

137 gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. GNUSOBE 1 P.Zk 18:9 Kad doåeæ u zemlju, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj, ne uçi se çiniti gnusobe onih naroda! GNUSOBU 2 Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – GO 3 Mat 25:36 Go, i zaodjeli ste me. Bio sam bolestan, i pohodili ste me, u tamnici, i doæli ste k meni. Mar 14:52 A on ostavi platnenu haljinu i go pobjeœe od njih. Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. GODI 1 Prp 11:7 Slatka je svjetlost i godi oçima vidjeti sunce. GODIÆNJE 3 Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” GODIÆNJIH 2 Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. GODINA5 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina,

te mu se rode sinovi i køeri. Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Izl 16:35 Sinovi Izraelovi jeli su manu çetrdeset godina, dok ne doåoæe u zemlju napuçenu. Jeli su manu, dok ne doåoæe na meåu zemlje kanaanske. Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. P.Zk 8:4 Haljine tvoje ne poderaæe se na tebi, i noge tvoje ne otekoæe za tih çetrdeset godina. P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Job 36:26 Eto: Bog je veøi, nego æto mi shvaøamo; ne moœe se istraœiti broj godina njegovih. Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. Luk 2:42 Kad mu je bilo dvanaest godina, uzaæli su u Jerusalem po obiçaju blagdana. Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! Iva 2:20 Tada rekoæe Œidovi: “Çetrdeset i æest godina gradilo se na ovom hramu, i ti da ga u tri dana sagradiæ?”

Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. 1Ti 5:9 Udovica neka se ne izabere mlaåa od æezdeset godina, koja je bila jednome muœu œena, Heb 1:12 I savit øeæ ih kao kabanicu, kao haljinu, i izmijenit øe se; a ti si onaj isti, i tvojih godina neøe nestati.” Heb 3:9 Gdje me iskuæaæe oçevi vaæi, kuæaæe me, premda gledaæe djela moja çetrdeset godina. 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 20:5 Ostali mrtvaci ne oœivjeæe, dok se ne svræi tisuøa godina. Ovo je prvo uskrsnuøe, Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. Otk 20:7 I kad se svræi tisuøa godina, odvezat øe se sotona iz tamnice svoje, GODINAMA Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. GODINE 22 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” L.Zk 25:21 Onda znajte, da u æestoj godini

138 udijelit øu vam blagoslov svoj, da vam urodi za tri godine. Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. Psl 34:12 Tko je taj çovjek, koji ljubi œivot, koji œeli sebi godine, da okusi sreøu? M.Iz 3:2 Jer ti one donose dug œivot, godine blagostanja i puno sreøe. Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Luk 2:41 Roditelji njegovi iæli bi svake godine u Jerusalem o blagdanu Pashe. Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. Gal 4:10 Obdrœavate dane i mjesece i vremena i godine. Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; Heb 10:3 Nego se njima svake godine çini spomen na grijehe. Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. GODINI 7 Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Izl 12:2 “Ovaj mjesec neka vam bude poçetak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini! Izl 23:17 Triput u godini imaju se sve muæke osobe tvoje pokazati pred Svemoguøim, Gospodom. L.Zk 25:21 Onda znajte, da u æestoj godini udijelit øu vam blagoslov svoj, da vam urodi za tri godine. Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh

Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. GODINU 5 Psl 65:11 Tako kruniæ godinu dobrote svoje; i staze tvoje teku obilnoæøu. Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, Luk 4:19 Da proglasim milosnu godinu Gospodnju.” Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” GOFERA Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! GOJNI 1 Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. GOL 4 Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol, pa sam se skrio.” Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! GOLA Psl 144:5 Gospode, prigni nebo i siåi, dotakni se gola, da se zadime! Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” GOLE 1 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. GOLGOTA Mat 27:33 Tako stigoæe na mjesto, koje se zove Golgota, kosturnica. GOLI 5 Pst 2:25 Oboje, Adam i œena njegova, bili su goli, pa ipak se nijesu stidjeli jedan od drugoga.

Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” 1Ko 4:11 Do ovoga çasa i gladujemo, I œeåamo, i goli smo, i biju nas, i potucamo se, Jak 2:15 Ako li brat ili sestra goli budu i nemaju svagdanje hrane, GOLIJENI 2 Iva 19:32 Doåoæe dakle vojnici, i prvome prebiæe golijeni i drugome raspetomu s njim. Iva 19:33 A kad doåoæe k Isusu, vidjeæe, da je veø umro, i ne prebiæe mu golijeni. GOLIM 2 Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. GOLOTINJA Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? GOLOTINJE 1 Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. GOLOTINJI 2 P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. 2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, GOLOTINJU 3 Pst 9:22 Ham, otac Kanaanu, promatrao je golotinju oca svojega, i rekao to obojici braøe svoje vani. Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! GOLU Mar 14:51 A jedan mladiø, koji je na golu tijelu nosio samo platnenu haljinu, iæao je za njim; i uhvatiæe ga. GOLUB 6 Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” Hos 7:11 Efraim je kao golub, budalast, bez razuma. Zazvaæe Egipat. Otidoæe u Asiriju. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje,

139 kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. GOLUBICA Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. GOLUBICE 2 PNP 1:15 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa, oçi su tvoje kao golubice. PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. GOLUBICU Pst 8:8 Tada ispusti golubicu, da vidi, je li voda otekla sa zemlje. GOLUBINJA Psl 55:6 Tada œelim: “Da bih imao krila golubinja: odletio bih odatle i mir bih naæao! GOLUBIØA Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. GOLUBOVA Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova GOLUBOVE 2 Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” GOLUBOVI 1 Mat 10:16 Eto, ja vas æaljem kao ovce meåu vukove. Budite dakle mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi! GOMILAJU Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. GOMORA Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. GOMORI 3 Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Mat 10:15 Zaista, kaœem vam: “Zemlji Sodomi i Gomori u dan suda bit øe lakæe negoli gradu takvu! Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” GOMOROM Iza 1:9 Jest, da nam Gospod nad vojskama nije ostavio jedan ostatak, bili bismo kao Sodoma, izjednaçili bismo se s Gomorom! GOMORSKIH 1 P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota

sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, GOMORU 2 Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, GONE 3 Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; GONI 2 P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, GONIÇA Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. GONITI 4 Job 13:25 Zar uvenuli list hoøeæ da skræiæ i zar øeæ goniti suhu slamku? Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. GONJENA Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. GORA Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Psl 104:10 Izveo si izvore po dolinama, oni teku izmeåu gora. Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u

Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! Otk 6:14 I nebo se izmaçe kao knjiga, kad se savije; I svaka gora i otok s mjesta, se svojih pokrenuæe. Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. GORAHU Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. GORAMA Psl 87:1 Njegov je temelj na gorama svetim. Psl 121:1 Podiœem oçi svoje gore prema gorama, odakle øe mi doøi pomoø. PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i puçinama, i po Jamama zemaljskim. Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; GORÇINE 2 Rim 3:14 Njihova su usta puna kletve i gorçine. Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! GORE 64 Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. Pst 35:3 Onda øemo se dignuti i poøi gore u Betel; tamo øu naçiniti œrtvenik Bogu, koji me je usliæio u vrijeme nevolje moje i bio sa mnom na putu, kojim sam iæao,” Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje

140 na zemlji ili u vodi pod zemljom! Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. 1Kr 18:41 Potom reçe Ilija Ahabu: “Idi gore, jedi i pij, jer çujem veø hujanje daœda” Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Job 5:7 Ne, çovjek se raåa za patnju, kao æto iskre ognjene vrcaju gore. Job 22:29 Kad se poåe nizbrdo, viknut øeæ: Gore! Poniznome pruœa Bog pomoø. Psl 12:8 Razmeøu se unaokolo bezboœnici: “prostota je gore kod ljudi. Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, Psl 46:3 Da bi buçila i kipjela voda njegova, da bi se tresle gore od sile njegove. Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 90:2 Prije nego postadoæe gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Boœe! Psl 92:12 A pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanonski raste gore, Psl 97:5 Gore se kao vosak tope pred Gospodom, pred Gospodom cijeloga svijeta. Psl 121:1 Podiœem oçi svoje gore prema gorama, odakle øe mi doøi pomoø. Psl 125:2 Jerusalem okruœuju gore: “tako je Gospod oko naroda svojega od sada i dovijeka. Psl 139:8 Da bih se uzdigao gore k nebu: “ti si tamo; da bih legao dolje u carstvu mrtvih; gle, tu si. M.Iz 30:13 Jao rodu, koji nosi visoko glavu i trepavice svoje diœe gore! Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah

œivotinje ide dolje u zemlju? PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 7:11 “Izmoli sebi znak od Gospoda, Boga svojega, u dubini dolje, ili gore u visini! Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. Iza 64:3 Dok çiniæ strahovita djela, kojih nijesmo nikada oçekivali! O da siåeæ dolje, da bi zadrhtale gore pred tobom! Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola

izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Mat 20:17 Isusa poåe gore u Jerusalem. Tada uze nasamo dvanaestoricu i reçe im putem: Mat 24:16 Tada neka ljudi u Judeji bjeœe u gore! Luk 1:52 Silnike sruæi s prijestolja, neznatne podiœe gore. Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto, pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” Iva 6:62 A kad vidite Sina çovjeçjega da uzlazi gore, gdje je prije bio? 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. Gal 4:24 A to je u slici reçeno, jer ovo su dva zavjeta: jedan od gore Sinajske, koji rada za robovanje, i to je Agara. Gal 4:26 A onaj Jerusalem, koji je gore, slobodan je, i taj je mati na Efe 3:3 Da se meni po otkrivenju oçitova tajna, kao æto gore opisah ukratko. Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! 2Ti 3:13 A zli ljudi i varalice napredovat øe na gore, varajuøi i varajuøi se. Tit 3:11 Znajuøi, da se takav preokrenuo na gore i grijeæi, i sam sebe osuåuje. Heb 12:20 Jer nijesu mogli da podnesu zapovijedi: “Ako se i œivinçe dotakne gore, kamenovat øe se.” 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. Otk 16:20 I svi otoci iæçeznuæe, i gore, se ne naåoæe. GOREØI 1 Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. GORI 36 Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Psl 2:6 “Ja sam pomazao kralja svojega na Sionu, svetoj gori svojoj.”

141 Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori svojoj! M.Iz 13:9 Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezboœnika ugasi. Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospgd. Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mat 5:14 Vi ste svjetlost svijetu. Grad, koji stoji na gori, ne moœe se skriti. Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe.

Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala? Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Iva 4:20 Oci su se naæi klanjali Bogu tamo na gori, a vi kaœete, da je u Jerusalemu mjesto, gdje se mora klanjati Bogu.” Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. 1Ti 5:8 Ako li se tko za svoje, a osobito za ukuøane ne brine, odrekao se je vjere i gori je od nevjernika. Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, 2Pe 1:18 I ovaj smo glas mi çuli gdje siåe s neba, kad smo hili s njim na svetoj gori. Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. GORIM Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. GORIO Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku GORJELA Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. GORJELO Luk 24:32 I oni rekoæe jedan drugome: “Nije li gorjelo naæe srce u nama, kad je govorio s nama putem i tumaçio nam

Pismo?” GORJETI 1 Psl 79:5 Dokle øeæ se joæ, Gospode, jednako gnjeviti, dokle øe revnost tvoja gorjeti kao oganj? GORKA M.Iz 5:4 Ali na posljetku gorka je kao pelin, oætra kao maç dvorezac. M.Iz 17:25 Lud sin briga je ocu svojemu i gorka bol materi svojoj. Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” GORKE 3 P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, Dje 8:23 Jer, kako vidim, ti si pun gorke œuçi i uhvaøen si od zloøe.” Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. GORKI 1 Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. GORKO 9 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Psl 69:10 Kad postim i gorko plaçem, i to mi ne prima samo za zlo. Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Jak 3:11 Moœe li izvor iz istoga otvora toçiti slatko i gorko? GORKOGA Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! GORKOSTI 2 Job 10:1 Dodijao je œivot meni; zato øu pustiti od sebe tuœbu svoju; govorit øu u gorkosti duæe svoje. Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti

142 duæe svoje. GORKU Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! GORNJEM Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. GORNJI 1 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! GORNJOJ 1 Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i GORNJU 2 Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. GOROM Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. GORSKE 1 Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. GORSKI 1 Psl 95:4 U njegovoj su ruci temelji zemaljski, vrhunci gorski njegovi su. GORU 22 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Izl 24:15 Dok je Mojsije uzlazio na goru, pokri oblak goru. Izl 24:15 Dok je Mojsije uzlazio na goru, pokri oblak goru. Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. Psl 24:3 Tko se smije popeti na goru

Gospodnju, tko stajati na svetom mjestu njegovu? Psl 43:3 Poælji svjetlost svoju, koja ætiti; neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju, k æatoru tvojemu! Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. Mat 4:8 Tada ga uze åavao sobom na goru vrlo visoku. Tamo mu pokaza sva kraljevstva svijeta s krasotom njihovom Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mat 26:30 Tada izmoliæe hvalospjev i izaåoæe na Maslinsku goru. Mar 6:46 Kad je bio otpustio, uzaåe na goru, da se pomoli. Luk 6:12 U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noø provede s Bogom u molitvi. Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. Gal 4:25 Jer Agara znaçi Sinaj goru u Arabiji, a odgovara sadaænjemu Jerusalemu, koji robuje s djecom svojom. Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, GORUÆIÇNO Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. GORUØA Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. GORUØE 1 Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: GOSPOD 530 Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe.

Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 2:16 A dade Gospod Bog çovjeku ovu zapovijed: “Sa svakoga drveta u vrtu smijeæ jesti; Pst 2:18 Tada reçe Gospod Bog: “Nije dobro çovjeku, da je sam. Naçinit øu mu pomoønicu, koja mu pristaje.” Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! Pst 3:21 A naçini Gospod Bog Adamu i œeni njegovoj haljine od koœe i obuøe ih u njih. Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 4:9 Tada upita Gospod Kaina: “Gdje ti je brat Abel?” On odgovori: “Ne znam; zar sam ja çuvar brata svojega?” Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. Pst 6:6 Pokaja se Gospod, da je bio naçinio ljude na zemlji, i bio je duboko oœaloæøen. Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” Pst 18:13 A Gospod reçe Abrahamu: “Æto se smije Sara i misli: ‘Zar øu zbilja joæ roditi, kad sam ostarjela?’

143 Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” Pst 39:3 Gospodar njegov vidje, da je Gospod s njim, i da je Gospod po ruci njegovoj davao uspjeh svima djelima njegovim, Pst 39:3 Gospodar njegov vidje, da je Gospod s njim, i da je Gospod po ruci njegovoj davao uspjeh svima djelima njegovim, Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. Izl 7:1 A Gospod reçe Mojsiju: “Evo, uçinit øu da budeæ prema faraonu moøan kao Bog; a brat tvoj Aron bit øe govornik tvoj. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Izl 14:14 Gospod øe se boriti za vas. Vi moœete biti posve mirni.” Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more,

i vode se razdijeliæe. Izl 15:3 Jak je u boju Gospod, ime mu je Gospod! Izl 15:3 Jak je u boju Gospod, ime mu je Gospod! Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Izl 20:2 Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji te je izveo iz zemlje egipatske, iz kuøe ropstva. Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! L.Zk 19:18 Ne budi osvetljiv prema zemljacima svojim i ne nosi niæta za njima, nego ljubi bliœnjega svojega kao sebe samoga. Ja sam Gospod! L.Zk 19:30 Drœite subote moje. Poætujte Svetiæte moje. Ja sam Gospod! L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. L.Zk 25:17 Nitko neka ne zakida drugoga,

nego se bojte Boga svojega, jer ja sam Gospod, Bog vaæ! Brj 6:24 Neka te blagoslovi Gospod i neka te çuva. Brj 6:25 Neka dadne Gospod, da njegovo lice sja nad tobom, i neka ti bude milostiv. Brj 6:26 Neka obrati Gospod lice svoje k tebi i neka ti udijeli mir. Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Brj 21:6 Tada posla Gospod meåu narod zmije otrovne. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izraelaca, Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. P.Zk 4:7 Jer gdje je tako velik narod, kojemu je Bog tako blizu, kako je nama Gospod, Bog naæ, kad ga god zazovemo? P.Zk 4:20 A vas uze Gospod i izvede vas iz ognjene peøi, iz Egipta, da budete narod njegove svojine, kako je to danas. P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 6:4 çuj, Izraele! Gospod je Bog naæ, Gospod jedini! P.Zk 6:4 çuj, Izraele! Gospod je Bog naæ, Gospod jedini! P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. P.Zk 7:21 Ne plaæi se od njih, jer je u sredini tvojoj Gospod, Bog tvoj, moøni i straæni Bog! P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i

144 svom duæom, P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, mu, s dragovoljnim darovima, æto ih daruje ruka tvoja kolikogod moœe, kako te blagoslovi Gospod, Bog tvoj! P.Zk 16:17 Svaki neka donese, æto moœe dati, kako te je blagoslovio Gospod, Bog tvoj! P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! P.Zk 18:9 Kad doåeæ u zemlju, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj, ne uçi se çiniti gnusobe onih naroda! P.Zk 18:15 Proroka iz sredine tvoje, izmeåu braøe tvoje, kao æto sam ja, podignut øe ti Gospod, Bog tvoj. Njega sluæajte! P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne

razumijeæ. P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” P.Zk 32:12 Tako ga je vodio Gospod jedini, i nije bilo tuåega boga s njim. P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. P.Zk 34:10 Otada ne usta viæe prorok u Izraelu kao Mojsije, s kojim je Gospod opøio licem k licu, Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” Suc 2:16 Tada im je Gospod podizao suce, koji su ih izbavljali iz ruku neprijatelja njihovih. Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. Suc 21:15 Jer je narodu bilo œao sinova Benjaminovih, æto Gospod okrnji plemena Izraelova, Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi

tugu na me navali?” Rut 4:14 Tada rekoæe œene Noemi: “Neka je blagoslovljen Gospod, koji ti ne uskrati danas zaætitnika! 1Sa 1:5 A Ani bi dao duplo viæe, jer je viæe ljubio Anu, iako ju je Gospod uçinio nerotkinjom 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Sa 11:13 Ali Saul reçe: “Danas se neøe pogubiti nitko, jer danas Gospod dade pobjedu Izraelu.” 1Sa 12:12 A kad vidjeste, da amonski kralj Nahaæ izaåe protiv vas, rekoste mi: “Ne, nego kralj neka vlada nad nama! A ipak je kralj vaæ Gospod, Bog vaæ. 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” 1Sa 15:28 Samuel mu reçe: “Gospod je danas oduzeo od tebe kraljevstvo Izraelovo i dao ga drugome, koji je bolji od tebe. 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” 2Sa 7:5 “Idi i reci slugi mojemu Davidu: “Ovako veli Gospod: “Ti hoøeæ da mi gradiæ palaçu, da u njoj stanujem? 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. 2Sa 22:2 On je pjevao: “Gospod, moja hridina, utvrda moja, izbavitelj moj! 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir

145 posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” 1Ljt 16:25 Jer je velik Gospod i veoma dostojan hvale, strahovit iznad svih bogova. 1Ljt 16:26 Jer su svi bogovi u naroda idoli, a Gospod je stvorio nebesa, 1Ljt 16:36 Neka je hvaljen Gospod, Bog Izraelov! Odvijeka dovijeka!” I sav narod reçe: “Amen!”! “Hvala neka je Gospodu! 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako

ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Job 2:6 Tada reçe Gospod Sotoni: “Dobro, neka ti je on u vlasti! Samo mu moraæ saçuvati œivot!” Job 38:1 Tada odgovori Gospod Jobu iz vihora i reçe: Psl 1:6 Jer Gospod zna za put dobrih, a Put bezboœnika vodi u propast Psl 2:4 Onaj, koji stoluje u nebu, smije se, Gospod im se podsmijeva. Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. Psl 6:8 Idite od mene svi, koji çinite zlo, jer øe Gospod usliæiti glasni plaç moj! Psl 6:9 Vapaj moj usliæit øe Gospod, Gospod øe Primiti molitvu moju. Psl 6:9 Vapaj moj usliæit øe Gospod, Gospod øe Primiti molitvu moju. Psl 10:16 Gospod je kralj svagda i vjeçno; nestade neznaboœaca iz zemlje njegove. Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 11:7 Jer je Gospod pravedan; pravdu ljubi on: samo pravednici gledaju njegovo lice. Psl 12:3 Ah, da bi ipak Gospod uniætio laskave usne i jezike veliçave, Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. Psl 14:5 Jedanput øe oni zadrhtati od tjeskobe; jer Gospod stoji na strani poboœnika. Psl 14:6 Osnovu potlaçenika hoøete razbiti, ali znajte: “Gospod je utoçiæte njegovo! Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! Psl 23:1 Gospod je pastir moj: niæta mi neøe nedostajati! Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod, Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod,

Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! Psl 25:8 Dobrostiv je Gospod i pravedan; zato pokazuje put grjeænicima. Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 29:3 Çuj! Gospod nad valovima, Bog veliçanstva grmi; nad æirokim morem Gospod! Psl 29:3 Çuj! Gospod nad valovima, Bog veliçanstva grmi; nad æirokim morem Gospod! Psl 29:5 Çuj! Gospod lomi cedre, cedre libanonske lomi Gospod. Psl 29:5 Çuj! Gospod lomi cedre, cedre libanonske lomi Gospod. Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! Psl 29:10 Gospod stoluje nad potopom: Gospod stoluje kao kralju vijeke! Psl 29:10 Gospod stoluje nad potopom: Gospod stoluje kao kralju vijeke! Psl 31:21 Neka je blagoslovljen Gospod: on øe me ætititi çudesno u dobroti svojoj kao u utvråenom gradu! Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! Psl 33:10 Gospod razbija osnovu neznaboæcima, uniætava pomisli narodima. Psl 33:12 Blagoslovljen je narod, kojemu je Bog Gospod! Narodu, æto ga je izabrao sebi za svojinu! Psl 34:6 Ovdje je siromah, koji povika, i Gospod ga çuje i pomoœe mu iz svih nevolja njegovih. Psl 34:8 Kuæajte i vidite, kako je dobar Gospod! Blagoslovljen je çovjek, koji se uzda u njega! Psl 34:18 Gospod je blizu onih, koji su skræena srca, i slomljene duæe spasava. Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 37:23 Gospod utvråuje korak çovjeku, ako mu se dopada put njegov. Psl 41:3 Na bolesniçkoj postelji krijepi ga Gospod; svu postelju njegovu mijenjaæ mu, kad je bolestan. Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 45:11 Kralj œudi ljepotu tvoju; jer je on Gospod tvoj: njemu se pokloni! Psl 46:7 Gospod nad vojskama s nama je, utoçiæte je nama Bog Jakovljev! Psl 47:2 Jer je Gospod, Sveviænji, straæan: kralj velik nad svim svijetom! Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori svojoj! Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje

146 dobara onima, koji hode poæteno Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! Psl 92:15 Tako oni javljaju: Gospod je dobar; on je branik moj bez mane. Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 94:17 Kad mi Gospod ne bi bio pomoønik, leœala bi duæa moja odavno u tiæini. Psl 94:22 Ali je Gospod utoçiæte meni; Bog je moj tvrdo utoçiæte moje. Psl 97:1 Gospod je kralj, neka se zato raduje zemlja, neka se vesele otoci mnogi! Psl 99:1 Gospod je kralj: narodi strepe; zemlja se drma. Psl 100:3 Spoznajte: Gospod, on je Bog, on nas je stvorio: zato smo mi njegovi, narod njegov, stado na paæi njegovoj! Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost njegova. Psl 102:16 Kada Gospod opet sazida Sion i javi se u sjaju; Psl 102:19 “On je pogledao sa svete visine svoje, Gospod je s neba pogledao na zemlju, Psl 103:6 Gospod çini pomoøna djela i pravicu svima potlaçenima. Psl 103:8 Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv i bogat ljubavlju. Psl 103:13 Kao æto se otac smiluje djeci svojoj, tako se smiluje Gospod pravednicima svojim. Psl 103:19 Prijestolje svoje postavi Gospod na nebu, vlast njegova proteœe se na sve. Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Psl 110:4 Gospod se zakleo, nikad se neøe pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu!” Psl 113:4 Uzviæen je nad svima narodima Gospod; sjaj njegov sja iznad neba. Psl 115:12 Gospod se je nas spomenuo: on øe blagosloviti, blagoslovit øe kuøu Aronovu, Psl 115:14 Neka vas umnoœi Gospod, vas i djecu vaæu! Psl 116:5 Milostiv je Gospod i pravedan; Bog je naæ milosrdan. Psl 116:6 çuva malene Gospod: bijedan sam bio, tad mi on pomoœe. Psl 118:6 Kad je Gospod za me, ne bojim se niæta; æto mi moœe uçiniti çovjek? Psl 118:14 Gospod mi je pobjeda i pjesma, jer mi postade spasitelj. Psl 118:18 Teæko me kazni Gospod, ali me ne predade smrti. Psl 118:24 Ovo je dan, æto ga uçini Gospod; radujmo se i veselimo se na njemu! Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do

rogova œrtvenika! Psl 121:5 Gospod je çuvar tvoj, Gospod je sjena tvoja; on ti stoji s desne strane. Psl 121:5 Gospod je çuvar tvoj, Gospod je sjena tvoja; on ti stoji s desne strane. Psl 121:8 Gospod çuva izlazak tvoj i dolazak tvoj od sada i dovijeka. Psl 125:2 Jerusalem okruœuju gore: “tako je Gospod oko naroda svojega od sada i dovijeka. Psl 125:5 A koji skreøu na krive staze, neka ih Gospod otjera s onima, koji çine zlodjela! Spasenje Izraelu! Psl 126:1 Kada je ono Gospod okrenuo sudbinu Siona, tada nam je bilo, kao da smo sanjali. Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Psl 129:8 Koji prolaze, ne viçu: “Neka vas blagoslovi Gospod! Blagoslivljamo vas u ime Gospodnje.” Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. Psl 138:6 Gospod je uzviæen; ali on gleda i niskoga; ohologa izdaleka po Psl 144:15 Blagoslovljen je narod, kojemu je sve to dosuåeno! Blagoslovljen je narod, u kojega je Bog Gospod! Psl 145:9 Gospod je dobrostiv prema svakomu, pun milosti za sva djela svoja.” Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Psl 145:18 Gospod je blizu svih, koji ga zazivaju, svih, koji ga zazivaju u vjernosti. Psl 145:20 Zaætiøuje Gospod sve, koji ga ljube, a bezboœnike sve zatire. Psl 146:7 Koji çini pravdu potlaçenima, koji daje kruh gladnima. Gospod oslobaåa zarobljene. Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. Psl 146:10 Gospod je kralj dovijeka, Sione, Bog je tvoj kroz sve naraætaje! Aleluja! Psl 147:5 Gospod je naæ tako velik i u l moøi tako bogat; mudrost njegova Psl 147:6 Gospod pridiœe nevoljne, a bezboœnike ponizuje do zemlje. M.Iz 3:19 Gospod je mudroæøu osnovao zemlju, utvrdio nebo razboritoæøu. M.Iz 10:29 Onome, koji hodi u neduœnosti, Gospod je obrana, a bezboœnicima propast. M.Iz 15:25 Gospod razara kuøu oholima, a postavlja meåu udovici.

M.Iz 15:29 Gospod je daleko od bezboœnika, a molitvu pravednika usliæi. M.Iz 16:2 Neka se çovjeku uçine çisti svi putovi njegovi, ipak je Gospod, koji ispituje duhove. M.Iz 16:9 Srce çovjeçje uredi sebi put svoj, a Gospod upravlja korake njegove. M.Iz 17:3 Topionica je za srebro, peø za zlato, a Gospod iskuæava srca. M.Iz 20:12 Uho, koje çuje, oko, koje vidi: to je oboje stvorio Gospod. M.Iz 21:2 Sve putove svoje moœe çovjek drœati pravima; ali je Gospod, koji ispituje srca. M.Iz 22:2 Bogati i siromaæni œivu jedni uz druge; Gospod ih je sve stvorio. M.Iz 25:22 Jer tako zgrøeæ œivo ugljevlje na glavu njegovu, i Gospod øe ti to platiti. M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. Iza 1:9 Jest, da nam Gospod nad vojskama nije ostavio jedan ostatak, bili bismo kao Sodoma, izjednaçili bismo se s Gomorom! Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi, poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. Iza 3:13 Na sud ustaje Gospod, da sudi narodima. Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Iza 14:5 Slomi Gospod æibu bezboœnicima, ætap silnicima, Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje

147 stanovnike njezine. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. Iza 26:4 Uzdajte se u Gospoda dovijeka, jer je Gospod, Svemoguøi, vjeçna hridina. Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Iza 33:10 “Sada øu ustati”, veli Gospod, “sada øu se uspraviti, sada øu se podignuti. Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. Iza 33:22 Jer je Gospod naæ sudac, Gospod je nas gospodar, Gospod je naæ kralj, On je, koji nas spasava. Iza 33:22 Jer je Gospod naæ sudac, Gospod je nas gospodar, Gospod je naæ kralj, On je, koji nas spasava. Iza 33:22 Jer je Gospod naæ sudac, Gospod je nas gospodar, Gospod je naæ kralj, On je, koji nas spasava. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega

ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Iza 41:21 “Iznesite parnicu svoju!” veli Gospod. “Iskaœite dokaœe svoje!” veli kralj Jakovljev. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Iza 43:1 Ali sada ovako veli Gospod, Stvoritelj tvoj, Jakove, tvorac tvoj, Izraele: “Ne boj se, jer sam te otkupio, pozvao sam te po imenu: Moj si! Iza 43:3 Jer ja, Gospod, tvoj sam Bog, Svetac Izraelov tvoj je spasitelj. Dao bih Egipat za te kao otkup, Etiopiju i Sebu mjesto tebe. Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. Iza 43:16 Ovako veli Gospod, koji je naçinio preko mora put, stazu preko silnih voda, Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga. Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu.

Iza 45:17 A na Izraela mislit øe Gospod spasenjem vjeçnim, vi se neøete nikada postidjeti, niti øete se posramiti dovijeka. Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. Iza 47:4 “Otkupitelj naæ zove se Gospod nad vojskama, Svetac Izraelov.” Iza 48:2 ni se imenuju po svetom gradu i oslanjaju se na Boga Izraelova, kojemu je ime Gospod nad vojskama. Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iza 49:14 A ipak se je tuœio Sion: “Ostavio me je Gospod. Zaboravi me Svemoguøi.” Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Iza 52:3 Jer ovako veli Gospod: “Zabadava su vas prodali; pa øete se i bez novaca iskupiti.” Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo.

148 Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. Iza 55:8 “Jer misli moje nijesu vaæe misli, i putovi vaæi nijesu moji putovi”, veli Gospod. Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Iza 59:20 “Ali øe za Sion doøi kao otkupitelj, za one, koji su se u Jakovu obratili od otpada”, veli Gospod. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Iza 66:6 Çuj, vika ide iz grada! Çuj, iz hrama! Çuj, Gospod plaøa neprijateljima svojim! Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda.

Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Jer 1:19 Oni øe udariti na te, ali te neøe nadvladati, jer ja stojim uza te”, veli Gospod, “da te izbavim!” Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine Jer 4:3 Jer ovako veli Gospod ljudima u Judi i u Jerusalemu: “Izorite sebi krçevinu i ne sijte u trnje! Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Jer 7:19 A mene zar da ozlovolje,” govori Gospod, “ili ne upravo same sebe, da se osramote sramotno?” Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe

zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 10:16 Ali kao ovi nije dio Jakovljev, nego je on stvoritelj svega, i Izrael je pleme, æto je njegovo. “Gospod nad vojskama ime je njegovo. Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” Jer 19:12 Tako øu postupati s tim mjestom’, veli Gospod, ‘i sa stanovnicima njegovim: Uçinit øu taj grad jednim Tofetom. Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. Jer 23:23 Jesam li ja Bog, koji samo vidi u blizini”, govori Gospod, “a ne i Bog u daljini? Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Jer 23:30 Zato evo, ja øu na te proroke”,

149 govori Gospod, “koji jedan drugome kradu rijeçi moje. Jer 24:7 I dat øu im razbor, da me spoznaju, da sam ja Gospod. Oni øe biti narod moj, i ja øu biti Bog njihov, ako se obrate k meni svim srcem. Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. Jer 30:2 Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Napiæi sebi u knjigu sve rijeçi, koje ti govorim! Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Jer 31:1 “U ono vrijeme”, govori Gospod, “ja øu biti Bog svima plemenima Izraelovim, i oni øe biti moj narod.” Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im

opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Jer 37:9 Zato veli Gospod: ‘Ne varajte se pomiælju: “Kaldejci odlaze zauvijek od nas, jer oni ne odlaze. Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Tuœ 3:24 Velim: “Gospod je dio moj; zato se ufam u njega.” Tuœ 3:31 Jer Gospod ne odbacuje za vazda, Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga

koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Eze 20:12 I subote svoje dao sam im, da su znali izmeåu mene i njih, da se spozna, da sam ja Gospod, koji ih posveøujem. Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Eze 37:5 Ovako govori svemoguøi Gospod ovim kostima: Gle, ja øu metnuti u vas duh, da oœivite. Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Hos 1:9 Tada reçe Gospod: “Nadjeni mu ime, Lo-Ami, æto znaçi (Nemojnarod), jer vi nijeste viæe moj narod, i ja viæe nijesam vaæ. Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? Hos 13:4 A ja, Gospod, jesam Bog tvoj od Egipta. Ne poznaæ Boga osim mene. Osim mene nema pomoønika. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Joe 2:27 Tada øete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaæ, a inaçe nitko. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod.

150 Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. Amo 1:3 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Damaska, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer su vrhli Gilead gvozdenom branom, Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? Amo 3:8 Kad rikne lav, tko da se onda ne prepadne? Kad Gospod, Svemoguøi, progovori, tko da onda ne prorokuje? Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 5:4 Jest, ovako veli Gospod kuøi Izraelovoj: “Traœite me, i œivjet øete! Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Amo 5:14 Traœite dobro a ne zlo, da œivite! Tada øe Gospod, Bog nad vojskama, biti i s vama, kako ste rekli. Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto

je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Hab 2:20 A Gospod stanuje u svetome hramu svojemu. Pred njim neka zamukne cijeli svijet! Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Zah 1:2 “Œestoko se je bio Gospod razgnjevio na oçeve vaæe. Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi,

niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” Zah 8:11 A sada neøu viæe biti kao u prijaænje dane ostatku toga naroda, govori Gospod nad vojskama. Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, Zah 10:12 Ojaçit øu ih u Gospodu: oni øe hoditi u ime njegovo”, govori Gospod. Zah 11:4 Ovako veli Gospod, Bog moj: “Pasi ovce koje su odreåene za klanje, Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast

151 moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mal 3:6 “Jer ja, Gospod, nijesam se promijenio, i vi nijeste prestali biti sinovi Jakovljevi. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Mal 3:12 “Svi øe vas narodi slaviti sretnima, jer ste zemlja meni mila, veli Gospod nad vojskama, Mal 3:13 “Preveø su preuzetne rijeçi vaæe na me”, veli Gospod nad vojskama. “Pitate: ‘Æto govorimo meåu se na tebe?’ Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer

øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad vojskama. Otk 21:22 I hrama ne vidjeh u njemu, jer je njegov hram Gospod Bog Svemoøni, i Janje. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. GOSPODA44 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; P.Zk 4:29 Odanle øeæ traœiti Gospoda, Boga svojega, pa øeæ ga i naøi, ako ga budeæ œudio svim srcem i svom duæom. P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 6:5 Ljubi Gospoda, Boga svojega, svim srcem, svom duæom i svom snagom svojom! P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva! P.Zk 6:13 Boj se Gospoda, Boga svojega! Sluœi mu i kuni se samo njegovim imenom! P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete

ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, P.Zk 11:27 Blagoslov, ako budete sluæali zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto vam ih dajem danas. P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude

152 znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj Psl 2:2 Skupljaju se vladaoci zemaljski, knezovi meåu se vijeøaju protiv Gospoda i pomazanika njegova: Psl 3:8 Spasenje stoji u moøi Gospoda; na puk tvoj neka doåe blagoslov tvoj! Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. Psl 22:8 “Pouzdaj se u Gospoda!” Neka ga on spasi! “On neka mu pomogne; jer ga on miluje!” Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Psl 24:5 Taj øe primiti blagoslov od Gospoda i pravednu plaøu od Boga, pomoønika svojega. Psl 26:1 Opravdaj me, Gospode, jer hodih u çestitosti; uzdajem se u Gospoda i neøu se spotaknuti Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 27:14 Çekaj Gospoda, budi utjeæen i hrabra srca: çekaj Gospoda! Psl 27:14 Çekaj Gospoda, budi utjeæen i hrabra srca: çekaj Gospoda! Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. Psl 31:24 Budite utjeæeni i neka se ohrabri srce vaæe; vi svi, koji se uzdate u Gospoda! Psl 32:10 Mnoge muke stignu zlikovca, a tko se uzda u Gospoda, toga on okruœi ljubavlju. Psl 33:20 Duæa naæa çeka Gospoda: “on nam je pomoønik i zaætitnik! Psl 34:1 Blagoslivljat øu Gospoda u svako doba, neka mi je svagda hvala njegova u ustima! Psl 34:3 Veliçajte Gospoda s menom, uzvisujmo ime njegovo zajedno! Psl 34:4 Traœio sam Gospoda: on me usliæi, izbavi me od svih tjeskoba mojih. Psl 34:9 Vi sveti njegovi, bojte se Gospoda, jer koji se boje Gospoda, ne trpe nikada oskudice. Psl 34:9 Vi sveti njegovi, bojte se Gospoda, jer koji se boje Gospoda, ne trpe nikada oskudice. Psl 34:10 Lavovi imaju oskudicu i gladuju, a tko traœi Gospoda, ima svako dobro. Psl 37:3 Uzdaj se u Gospoda i çini, æto je dobro, da ostajeæ u zemlji i uœivaæ dobra njezina. Psl 37:9 Jer øe se istrijebiti zlikovci; samo oni, koji se uzdaju u Gospoda, posjeduju zemlju. Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u

Gospoda. Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 53:4 Zar da ne bi morali çiniti okajanje svi, koji su çinili zlo, koji su jeli narod moj kao kruh, koji nijesu çastili Gospoda? Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. Psl 68:20 Bog nam je Bog pomoønik; u Boga, Gospoda, ima joæ izlaza iz smrti. Psl 73:28 A za mene je dobro blizina Boœja; u Svemoguøega Gospoda stavljam samo svoje uzdanje, da opijevam sva djela tvoja. Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Psl 103:1 Duæo moja, slavi Gospoda, i sve, æto je u meni, sveto ime njegovo! Psl 103:21 Slavite Gospoda, sve vojske njegove, sluge njegove, vræitelji volje njegove! Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Psl 104:33 Pjevat øu Gospodu, dok sam œiv; slavit øu Gospoda, svojega, dok sam god. Psl 106:29 Tako razdraœiæe Gospoda djelima svojim; tada u njih udari kuga. Psl 111:1 Aleluja! Od svega srca slavim Gospoda u krugu pravednika i u zajednici: Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. Psl 115:9 Izraele, uzdaj se u Gospoda: on im je pomoønik i zaætitnik! Psl 118:8 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na çovjeka. Psl 118:9 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na knezove. Psl 118:23 To se dogodi od Gospoda; to je çudo pred oçima naæim. Psl 127:3 Eto, sinovi su dar od Gospoda; nagrada njegova jesu djeca. Psl 130:7 Izraele, çekaj Gospoda, jer je u Gospoda milosråe; u njega je bogat otkup. Psl 130:7 Izraele, çekaj Gospoda, jer je u Gospoda milosråe; u njega je bogat otkup. Psl 136:1 Hvalite Gospoda, jer je dobar; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. Psl 148:1 Aleluja! Hvalite Gospoda s nebesa, hvalite ga na visinama nebeskim! Psl 150:6 Sve æto diæe neka hvali Gospoda! Aleluja! M.Iz 3:5 Uzdaj se u Gospoda svim srcem! Na svoju razboritost ne oslanjaj se! M.Iz 3:7 Ne drœi sam sebe mudrim, boj se Gospoda i kloni se zla! M.Iz 8:35 Jer tko naåe mene, naåe œivot i æto œeli, dobije od Gospoda. M.Iz 12:2 Dobar çovjek dobiva milost kod Gospoda, a spletkaæa osuåuje. M.Iz 16:20 Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreøe; blagoslovljen je onaj, koji se uzda u Gospoda. M.Iz 16:33 Œdrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospoda dolazi sav odgovor njegov. M.Iz 18:22 Tko je naæao dobru œenu, naæao je krasan nalaz, i dobio je od Gospoda

milost. M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena. M.Iz 20:22 Ne govori: “Vratit øu zlo!” Çekaj Gospoda, i on øe ti pomoøi! M.Iz 20:24 Od Gospoda su koraci çovjeka odreåeni; a çovjek æto razumije o putu njegovu? M.Iz 21:31 Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospoda. M.Iz 24:21 Sine moj, boj se Gospoda i kralja, i ne mijeæaj se s buntovnicima: M.Iz 29:25 Strah od ljudi meøe zamke; a tko se uzda l Gospoda, skriven je. M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 7:11 “Izmoli sebi znak od Gospoda, Boga svojega, u dubini dolje, ili gore u visini! Iza 8:17 Çekat øu Gospoda, koji skriva lice svoje od kuøe Jakovljeve, i ufat øu se u njega. Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Iza 26:4 Uzdajte se u Gospoda dovijeka, jer je Gospod, Svemoguøi, vjeçna hridina. Iza 28:29 I to dolazi od Gospoda nad vojskama; divna je osnova njegova, velika je mudrost njegova. Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe

153 se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 39:5 Tada reçe Izaija Ezekiji: “Çuj rijeç Gospoda nad vojskama: Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Iza 55:6 Traœite Gospoda, dok se moœe naøi, zovite ga, dok je joæ blizu! Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu

Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Dan 9:9 Ali je u Gospoda, Boga naæega, milosråe i oproætenje za to, æto smo se odmetnuli od njega; Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega? Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mih 4:5 Jer svi narodi hode svaki u ime boga svojega; pa øemo i mi hoditi u ime Gospoda, Boga svojega, u vijek i dovijeka. Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ 1Ko 8:5 Jer ako bih i bilo takozvanih bogova, ili na nebu ili na zemlji, – kao æto ima mnogo bogova i mnogo gospoda, – Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. GOSPODAR 28 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega

poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” Pst 39:3 Gospodar njegov vidje, da je Gospod s njim, i da je Gospod po ruci njegovoj davao uspjeh svima djelima njegovim, Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu. Iza 33:22 Jer je Gospod naæ sudac, Gospod je nas gospodar, Gospod je naæ kralj, On je, koji nas spasava. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 12:8 Jer je Sin çovjeçji gospodar subote.” Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Mat 24:46 Blagoslovljen je sluga, kojega gospodar njegov, kad se vrati kuøi, naåe da çini tako. Mat 24:48 Ako li je sluga zao i misli u sebi: “Moj gospodar neøe joæ zadugo doøi, Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. Mar 2:28 Tako je Sin çovjeçji i gospodar nad subotom.” Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Iva 15:15 Viæe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna, æto radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, æto sam çuo od Oca svojega. 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela, nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela,

154 nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. \Gal 4:1 Ali velim: Dok je baætinik malodoban, ne razlikuje se niæta od roba, premda i je gospodar svega, 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” Otk 19:16 I ima na haljini i na bedru svojemu ime napisano: “Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima”. GOSPODARA7 Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” Hab 1:14 Uçinio si ljude kao ribe u moru, kao crve, æto nemaju gospodara. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Mat 9:38 Molite zato gospodara œetve, da poæalje poslenike u œetvu svoju!” Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Mat 25:18 Koji je bio primio jedan, otide, iskopa zemlju i skrio u nju novac gospodara svojega. Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Iva 13:16 Zaista, zaista, kaœem vam: nije sluga veøi od gospodara svojega, niti je poslanik veøi od onoga, koji ga je poslao. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. Kol 4:1 Gospodari, æto je pravo i pravedno, çinite slugama, znajuøi, da i vi imate gospodara na nebu! Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega

Isusa Krista. GOSPODARE 4 Iza 3:4 Djeçake stavljam za gospodare nad njima. Djeca øe im obijesna zapovijedati. Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! GOSPODARI 4 Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. Iza 26:13 Gospode, Boœe naæ! Vladali su nad nama drugi gospodari osim tebe, ali mi slavimo samo ime tvoje. Luk 22:25 On im reçe: “Kraljevi neznaboœaçkih naroda njihovi su gospodari, i njihovi vladaoci nazivaju se dobrotvori. Kol 4:1 Gospodari, æto je pravo i pravedno, çinite slugama, znajuøi, da i vi imate gospodara na nebu! GOSPODARICA Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. GOSPODARIMA 7 Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. 1Pe 2:18 Sluge, budite pokorni sa svim strahom gospodarima, ne samo dobrima, nego i zlima! Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” Otk 19:16 I ima na haljini i na bedru svojemu ime napisano: “Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima”. GOSPODARITI 1 Psl 12:4 One, koji se hvale: “Mi çinimo to svojim jezikom, imamo ipak svoja usta: tko øe gospodariti nad nama?” GOSPODAROM 2 Mat 10:24 Uçenik nije nad uçiteljem, ni sluga nad gospodarom svojim. 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. GOSPODARU2

Pst 24:9 Tada metnu sluga ruku svoju pod bedro Abrahamu, gospodaru svojemu, i zakle mu se. 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? M.Iz 10:26 æto je ocat zubima i dim oçima, to je lijençina svojemu gospodaru. Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji Dan 12:8 Çuo san to, ali nijesam razumio. Zato sam upitao ‘’Gospodaru moj, æto znaçi posljednje od ovih stvari?’ Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! Mat 18:26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: “Gospodaru ima strpljenja s menom sve øu ti platiti! Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. Mat 27:63 I rekoæe: “Gospodaru, sjeøamo se, da je ovaj varalica rekao za œivota svojega: “Poslije tri dana uskrsnut øu. Luk 14:22 Sluga javi: ‘Gospodaru, zapovijed je tvoja izvræena, ali joæ ima mjesta.’ Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. GOSPODE 111 Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” Pst 20:4 A Abimelek nije se bio joæ njoj primaknuo, pa odgovori: “Gospode, ti ipak neøeæ neduœne ljude pogubiti! Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode!

155 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. Psl 4:6 Mnogi se tuœe: “Tko nam nosi mir?” Obasjaj nas, Gospode, svjetlom lica svojega! Psl 4:8 Bez brige legnem i zaspim odmah; jer ti, Gospode, sam dajeæ mi te stojim u sigurnosti. . Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! Psl 6:2 Smiluj mi se, Gospode, jer sam iznemogao; ozdravi me, Gospode, jer dræøu kosti moje! Psl 6:2 Smiluj mi se, Gospode, jer sam iznemogao; ozdravi me, Gospode, jer dræøu kosti moje! Psl 8:1 Gospode, vladaoçe naæ, kako je divno ime tvoje po svoj zemlji! Veliçanstvom nebo natkriljujeæ. Psl 10:1 Gospode, æto se drœiæ daleko, krijeæ se u vremenima nevolje? Psl 10:12 Ustani, Gospode i Boœe, digni ruku; ne zaboravi siromaha! Psl 12:1 Gospode, pomozi, jer nema viæe poboœnika; nestade vjernih meåu ljudima. Psl 12:7 Ti øeæ nas saçuvati, Gospode, zauvijek nas obraniti od roda ovoga. Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Psl 16:5 Gospode, ti si meni baætina i dio; ti si, koji mi je odredio sudbinu moju. Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! Psl 18:1 On je pjevao: Ljubim te, Gospode, jakosti Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! Psl 18:28 Ti rasvjetljujeæ svjetionik moj, Gospode; Boœe moj, prosvijetli tamu moju! Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih

dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! Psl 25:4 Gospode, pokaœi mi putove svoje! Uçi me stazama svojim! Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 25:11 Radi imena svojega, Gospode, oprosti krivnju zlodjela mojih; jer je tako velika! Psl 26:1 Opravdaj me, Gospode, jer hodih u çestitosti; uzdajem se u Gospoda i neøu se spotaknuti Psl 27:8 Srce moje viçe k tebi; traœim te; Gospode, traœim lice tvoje! Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. Psl 30:1 Slavit øu te, Gospode, jer si me oteo; nijesi dao neprijateljima mojim, da kliçu nada mnom! Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Psl 30:7 Ti si me bio, Gospode, pun milosti utvrdio u sreøi. Onda si skrio lice svoje: i veø se ja smetoh. Psl 31:1 U tebe, Gospode, traœim utoçiæte, ne daj da se osramotim ikada! U dobroti svojoj izbavi me! Psl 31:5 U ruku tvoju predajem duh svoj; ti øeæ me otkupiti, Gospode, Boœe, ti vjerni! Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje. Psl 35:22 Ti si vidio, Gospode, nemoj æutjeti! Gospode, ne udaljuj se od mene! Psl 35:22 Ti si vidio, Gospode, nemoj æutjeti! Gospode, ne udaljuj se od mene! Psl 35:23 Digni se, probudi se za pravo moje, Gospode moj i Boœe moj, na parbu za me! Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! Psl 44:23 Ustani! Æto spavaæ, Gospode? Probudi se! Ne odbacuj nas vjeçno! Psl 59:8 Ali ti, Gospode, ti øeæ im se nasmijati; ti se podsmijevaæ svima tim neznaboæcima. Psl 71:5 Jer si ti nadanje moje, svemoguøi Gospode, pouzdanje moje od mladosti moje! Psl 71:16 Umrijet øu slaveøi çudesa Svemoguøega; slavit øu samo pravednost tvoju, Gospode! Psl 79:5 Dokle øeæ se joæ, Gospode, jednako gnjeviti, dokle øe revnost tvoja gorjeti kao oganj? Psl 84:1 Kako su mili æator tvoj, Gospode nad vojskama! Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i

Boœe moj! Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: Psl 89:5 Tada su slavila nebesa, Gospode, çudesa tvoja i vjernost tvoju u zajednici svetoj: Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! Psl 89:47 Spomeni se, Gospode: “Æto je œivo kako si ni na æto stvorio svu djecu çovjeçju? Psl 90:13 Povrati se, Gospode! Dokle øeæ joæ? Smiluj se slugama svojim! Psl 92:4 Jer me veseliæ, Gospode, djelima svojim; s djela ruku tvojih radujem se: Psl 92:5 Kako su velika djela tvoja, Gospode, kako su duboke osnove tvoje! Psl 92:9 Jer evo, neprijatelji tvoji, Gospode, jer evo, neprijatelji tvoj ginu, svi se zloçinci rasipaju, Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! Psl 94:3 Dokle øe se bezboœnici, Gospode, dokle øe se joæ bezboœnici hvaliti? Psl 99:8 Gospode, Boœe naæ, ti si ih usliæio; ti si im bio Bog, koji opraæta, a i osvetnik za djela njihova. Psl 101:1 Milost i pravdu pjevat øu, slavit øu tebe, Gospode, Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Psl 104:24 Kako je mnogo djela tvojih, Gospode! Sva si mudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega. Psl 106:4 Spomeni me se, Gospode, po milosti k narodu svojemu, po svome djelu spasenja pohodi i mene! Psl 116:16 Ah, Gospode, ja sam ipak sluga tvoj, sluga tvoj, sin sluækinje tvoje; raskovao si okove moje. Psl 118:25 Gospode, donesi nam pomoø! Gospode, daruj nam sreøu! Psl 118:25 Gospode, donesi nam pomoø! Gospode, daruj nam sreøu! Psl 119:12 Blagoslovljen si, Gospode, nauçi me naredbama svojim! Psl 119:64 Zemlja je, Gospode, puna dobrote tvoje, naredbama svojim nauçi me! Psl 119:65 Uçinio si dobro slugi svojemu, Gospode, po rijeçi svojoj! Psl 119:89 Rijeç tvoja traje dovijeka, Gospode, tvrdo stoji kao nebo. Psl 119:174 Çeznem, Gospode, za spasenjem tvojim, i nauka je tvoja naslada moja. Psl 126:4 Ah, Gospode, okreni sudbinu naæu kao potoke u juœnoj zemlji! Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. Psl 141:3 Postavi, Gospode, straœu ustima mojim, çuvaj vrata usana mojih! Psl 143:1 Gospode, usliæi molitvu moju, çuj moljenje moje zbog vjernosti svoje i usliæi me, jer si pravedan! Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob.

156 Psl 144:5 Gospode, prigni nebo i siåi, dotakni se gola, da se zadime! Psl 145:10 Tebe hvale sva djela tvoja, Gospode, slave te poboœnici tvoji. Iza 26:13 Gospode, Boœe naæ! Vladali su nad nama drugi gospodari osim tebe, ali mi slavimo samo ime tvoje. Iza 26:16 Gospode, u nevolji su te traœili i pokorno su molili, kada ih zadesila kazna tvoja. Iza 63:16 Jer ti si otac naæ! Abraham ne zna za nas, i Izrael nas ne pozna. Ti si, Gospode, otac nas. “Otkupitelj naæ od davnine” ime je tvoje. Iza 64:8 Ali sada, Gospode, – ti si otac naæ, a mi smo glina, ti si tvorac naæ, i mi smo svi djelo ruku tvojih. – Jer 1:6 A ja rekoh: “Ah, moøni Gospode, evo, ja ne mogu govoriti, ja sam joæ tako mlad!” Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. Jer 14:7 “Ako grijehi naæi svjedoçe i protiv nas: Gospode, budi nam milostiv zbog imena svojega, jer su mnogi prekræaji naæi, kojima smo grijeæili protiv tebe. Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer ti çiniæ sve to.”; Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Jer 17:14 Iscjeljuj me, Gospode, da budem iscijeljen, i stoj uza me da naåem pomoø, jer si ti hvala moja. Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom

tvojim!’ Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! GOSPODIN 89 Mat 2:15 Ondje ostade do smrti Herodove. Tako se je imalo ispuniti, æto je bio rekao Gospodin preko proroka: “Iz Egipta dozvah sina svojega.” Mat 21:3 Ako vam tko rekne æto, kaœite: “Gospodin ih treba. Odmah øe ih pustiti.” Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Mat 24:42 Budite dakle budni; jer ne znate dana, u koji dolazi Gospodin vas. Mat 28:6 On nije ovdje. Uskrsnuo je, kao æto je rekao. Doåite, vidite ovdje mjesto, gdje je leœao Gospodin. Mar 5:19 Ali mu ne dopusti, nego mu reçe: “Idi kuøi k svojima i pripovijedaj im, kako je veliku stvar uçinio Gospodin na tebi i kako se je smilovao tebi. Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. Luk 1:28 Anåeo uniåe k njoj i reçe: “Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti meåu œenama.” Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. Luk 1:45 Blagoslovljena je koja je vjerovala, da øe se ispuniti, æto joj je rekao Gospodin.” Luk 1:68 “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izraelov! On pohodi narod svoj, pripravi mu otkup. Luk 2:11 Danas vam se u gradu Davidovu rodi Spasitelj, Krist i Gospodin. Luk 7:13 Kad je vidje Gospodin, saœali mu se za njom, i reçe joj: “Ne plaçi!” Luk 10:41 Gospodin joj odgovori: “Marta, Marta, brineæ se i skrbiæ za mnogo. Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti,

Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” Luk 24:34 Oni rekoæe: “Gospodin je zaista uskrsnuo i javio se Simonu.” Iva 20:28 Tada mu reçe: “Gospodin moj i Bog moj!” Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Dje 2:39 Jer je za vas obeøanje i za djecu vaæu i za sve daljne, koje øe god dozvati Gospodin Bog naæ.” Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. Dje 9:15 A Gospodin mu reçe: “Idi, jer mi je on posuda izabrana. On ima da nosi ime moje pred neznaboæce i kraljeve i pred sinove Izraelove. Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. Dje 13:47 Jer nam tako zapovjedi Gospodin: ‘Postavljam te za svjetlost neznaboæcima, da budeæ na spasenje do kraja zemlje.’” Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Dje 26:15 A ja rekoh: ‘Tko si ti, Gospodine?’ A Gospodin reçe: ‘Ja sam Isus, kojega ti progoniæ. Rim 9:28 Jer øe potpuno i brzo rijeç svoju ispuniti Gospodin u pravdi; jest, brzo øe je izvræiti na zemlji.” Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. Rim 10:12 Jer nema razlike meåu Œidovom

157 i Grkom; jer je isti Gospodin sviju, bogat za sve, koji ga zazivaju. Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo. 1Ko 3:20 opet: “Gospodin zna misli mudrih, da su niætave.” 1Ko 4:4 Jer niçemu nijesam svijestan, no u tom nijesam opravdan; a koji mene sudi, Gospodin je. 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 7:12 A ostalima kaœem ja, ne Gospodin: “Ako koji brat ima nevjernicu œenu, i ona pristane da œivi s njim, neka je ne otpuæta! 1Ko 9:14 Tako je i Gospodin zapovjedio, da oni, koji evanåelje propovijedaju, od evanåelja trebaju i œivjeti. 1Ko 11:23 Jer ja primih od Gospodina, æto vam i predadoh, da Gospodin Isus onu noø, u koju je bio izdan, uze kruh, 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 2Ko 3:17 A Gospodin je Duh; a gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda. 2Ko 6:17 Zato iziåite izmeåu njih i odvojite se, govori Gospodin, i ne dotiçite se neçista, i ja øu vas primiti. 2Ko 6:18 I bit øu vam otac, i vi øete biti koji sinovi i køeri, veli Gospodin Svemoøni.” 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. Efe 4:5 Jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krætenje. Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube

Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje, 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, 2So 3:3 A Gospodin je vjeran, on øe vas utvrditi i saçuvati oda zla. 2Ti 1:18 Neka njemu dadne Gospodin, da naåe milosråe u Gospodina u dan onaj! I u Efezu koliko mi posluœi, ti znaæ najbolje. 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. Heb 7:14 Jer je poznato, da Gospodin naæ od plemena Judina izaåe, za koje pleme nije Mojsije niæta rekao o sveøenicima. Heb 7:21 Ovaj sa zakletvom po onome, koji mu govori: “Zakle se Gospodin, i neøe se pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka”, Heb 8:2 Kao sluga svetiæta i pravoga æatora, koji naçini Gospodin, a ne çovjek. Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; Heb 10:30 Jer znamo onoga, koji reçe: “Moja je osveta, ja øu uzvratiti,” I opet: “Gospodin øe suditi narodu svojemu.” Heb 12:6 Jer koga ljubi Gospodin, onoga pokara, a bije svakoga sina, kojega prima.” Heb 13:6 Zato moœemo B pouzdanjem govoriti: “Gospodin je moj pomoønik, i neøu se bojati; æto øe mi çiniti çovjek?” Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube Jak 4:15 Mjesto da govorite: “Ako Gospodin htjedne, œivjet øemo i uçinit øemo ovo ili ono.” Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. 1Pe 2:3 Jer okusiste, kako je dobrostiv Gospodin. 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo

tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! GOSPODINA 89 Mat 4:7 Isus mu reçe: “Stoji i pisano: “Ne kuæaj Gospodina, Boga svojega!” Mat 22:37 On mu odgovori: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom duæom svojom i svom misli svojom! Luk 1:46 Tada reçe Marija: “Veliça duæa moja Gospodina. Luk 17:5 Apostoli zamoliæe Gospodina: “Umnoœi vjeru naæu!” Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” Iva 20:13 Oni joj rekoæe: “Œeno, æto plaçeæ!” Reçe im: “Uzeæe Gospodina mojega, i ne znam, gdje ga poloœiæe, Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Dje 4:26 Diœu se kraljevi zemaljski, i skupljaju se knezovi protiv Gospodina i Pomazanika njegova.’ Dje 10:33 Onda ja odmah poslah k tebi, i ti si dobro uçinio, æto si doæao. Sad dakle mi svi stojimo pred tobom, da çujemo sve, æto je tebi od Gospodina zapovjeåeno.” Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. Dje 16:31 A oni rekoæe: “Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit øeæ se ti i kuøa tvoja.” Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime

158 Gospodina Isusa. Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 1Ko 1:8 Koji øe vas i utvrditi sve do kraja, da budete bez krivnje na dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. 1Ko 2:8 Ove ni jedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 6:14 A Bog je i Gospodina uskrsnuo, i nas øe uskrsnuti silom svojom. 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. 1Ko 8:6 Ali mi imamo jednoga Boga Oca, od kojega je sve, i mi za njega, i jednoga Gospodina Isusa Krista, po kojemu je sve,

i mi po njemu. 1Ko 9:1 Nijesam li ja slobodan: Nijesam li ja apostol? Nijesam li ja vidio Gospodina naæega Isusa Krista? Nijeste li vi djelo moje u Gospodinu? 1Ko 10:9 Niti da kuæamo Gospodina, kao æto su neki od njih kuæali, i od zmija su poizginuli. 1Ko 11:23 Jer ja primih od Gospodina, æto vam i predadoh, da Gospodin Isus onu noø, u koju je bio izdan, uze kruh, 1Ko 16:22 Ako tko ne ljubi Gospodina naæega Isusa Krista, neka bude proklet! Maranatha! 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 4:5 Jer sami sebe ne propovijedamo, nego Krista Isusa Gospodina, a sebe vaæe sluge zbog Isusa. 2Ko 5:6 Zato se jednako uzdamo çvrsto, jer znamo, da, dok smo u tijelu, u tuåini smo, daleko od Gospodina; 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Efe 3:14 Zbog toga pregibam koljena svoja pred Ocem Gospodina naæega Isusa Krista, Efe 5:20 Zahvaljujuøi svagda za sve u ime Gospodina naæega Isusa Krista Bogu i Ocu! Efe 6:8 Znajuøi, da svaki æto uçini dobro, ono øe i primiti od Gospodina, bio rob ili slobodnjak. Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, Kol 2:6 Kako dakle primiste Krista Isusa Gospodina, onako œivite u njemu, Kol 3:17 I sve ætogod çinite rijeçju ili djelom, sve çinite u ime Gospodina Isusa Krista, zahvaljuj uøi Bogu Ocu po njemu. Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s

radoæøu Duha Svetoga, 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, 2Ti 1:18 Neka njemu dadne Gospodin, da naåe milosråe u Gospodina u dan onaj! I u Efezu koliko mi posluœi, ti znaæ najbolje. 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, Jak 1:7 Takav çovjek neka ne misli, da øe primiti æto od Gospodina. Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Pe 2:13 Budite dakle pokorni svakom propisu çovjeçjem zbog Gospodina: bilo kralju kao vrhovnom poglavaru, 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; 2Pe 1:2 Milost vam i mir u obilju poznavanjem Boga i Isusa, Gospodina naæega! 2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po

159 bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” GOSPODINE 51 Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? Mat 8:2 Tada doåe jedan gubavac, pade pred njega niçice i zamoli: “Gospodine, ako hoøeæ, moœeæ me oçistiti.” Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj; nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima.

Mat 13:51 Razumjeste li sve ovo? Odgovoriæe mu: “Da, Gospodine!” Mat 14:28 Petar mu odgovori: “Gospodine, ako si ti, reci mi, da doåem k tebi po vodi. Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Mar 7:28 “Da, Gospodine”, odgovori mu ona; “ali psiøi pod stolom dobiju ipak od mrvica djeçjih.” Luk 6:46 Æto me zovete: Gospodine, Gospodine! a ne çinite, æto govorim? Luk 6:46 Æto me zovete: Gospodine, Gospodine! a ne çinite, æto govorim? Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 13:23 Tada ga upita netko: “Gospodine, je li samo malo onih, koji se spasavaju?” On im reçe: Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” Luk 22:33 On mu odgovori: “Gospodine, spreman sam s tobom iøi u tamnicu i u smrt.” Luk 22:38 Tada viknuæe oni: “Gospodine, evo, ovdje dva maça” A on im reçe: “Dosta je.” Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? Iva 6:68 Simon Petar odgovori mu: “Gospodine, kojemu øemo iøi? Ti imaæ rijeçi vjeçnoga œivota. Iva 8:11 Ona odgovori: “Nitko, Gospodine!” Tada reçe Isus: “Ni ja te neøu osuditi. Idi, i od sada viæe ne grijeæi!” Iva 11:3 Tada mu poruçiæe sestre njegove: “Gospodine, evo, koga ljubiæ, bolestan je.” Iva 11:34 I upita: “Gdje ga metnuste?” Odgovoriæe mu: “Gospodine, doåi i vidi!” Iva 12:21 Ovi pristupiæe k Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, i zamoliæe ga: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” Iva 13:9 Reçe mu Simon Petar: “Onda, Gospodine, ne samo noge moje, nego i ruke i glavu.” Iva 13:25 A on naslonjen na grudi Isusove upita: “Gospodine, tko je to?” Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” Iva 14:8 Tada mu reçe Filip: “Gospodine, pokaœi nam Oca, i to nam je dosta.” Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ?

Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” Dje 1:6 Bili su dakle s njim zajedno. Tada ga upitaæe: “Gospodine, hoøeæ li u ovo vrijeme podignuti kraljevstvo Izraelovo?” Dje 4:29 I sad, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje, i daj slugama svojim, da govore sa svom smjeloæøu rijeç tvoju! Dje 7:59 Tako kamenovaæe Stjepana. A on se je molio i govorio: “ Gospodine Isuse, primi duh moj!” Dje 9:5 On reçe: “Tko si ti, Gospodine? A on øe: “Ja sam Isus, koga ti progoniæ. “Teæko ti je protiv ostana praøati se.” Dje 10:14 A Petar reçe: “Nipoæto, Gospodine, jer nikada ne jedoh æto okaljano i neçisto.” Dje 26:15 A ja rekoh: ‘Tko si ti, Gospodine?’ A Gospodin reçe: ‘Ja sam Isus, kojega ti progoniæ. Rim 10:16 Ali svi ne posluæaæe evanåelja; jer Izaija govori: “Gospodine, tko vjerova naæemu propovijedanju?” Rim 11:3 “Gospodine, proroke tvoje pobiæe, œrtvenike tvoje poruæiæe, i ja ostadoh sam, i traœe duæu moju.” Heb 1:10 I “Ti si, Gospodine, u poçetku osnovao zemlju, i nebesa su djela ruku tvojih; Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” Otk 22:20 Govori onaj, koji svjedoçi ovo: “Da, Ja dolazim brzo.” Amen. Doåi, Gospodine Isuse! GOSPODINOM 9 Mat 22:45 Kad ga eto David naziva Gospodinom, kako onda moœe biti sin njegov?” Mar 12:37 Sam David naziva ga, Gospodinom, kako moœe dakle biti sin njegov?” Veliko mnoætvo naroda sluæalo ga je rado. Iva 13:13 Vi zovete mene Uçiteljem i Gospodinom, i pravo velite, jer jesam. 2Ko 8:21 Jer nastojimo o dobru ne samo pred Gospodinom, nego i pred ljudima. 1So 2:19 Jer tko je naæa nada, ili radost, ili kruna slave? Nijeste li i vi pred

160 Gospodinom naæim Isusom Kristom o njegovu dolasku? 1So 4:17 Onda øemo mi, koji œivimo, koji smo ostali, biti zajedno s njima uzeti u oblake, u susret Gospodinu u zraku, i tako øemo svagda biti s Gospodinom. Jak 4:10 Ponizite se pred Gospodinom, i uzvisit øe vas. 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. GOSPODINOV 1 Jak 5:8 Strpite se dakle i vi, i utvrdite srca svoja, jer se dolazak Gospodinov pribliœi. GOSPODINOVA Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. GOSPODINOVE 3 Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” GOSPODINOVIM Heb 2:3 Kako øemo izbjeøi, ako ne budemo marili za toliko spasenje, koje je zapoçelo propovijedanjem Gospodinovim, a od onih, koji su çuli, utvrdilo se za nas; GOSPODINOVO 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” GOSPODINU 54 Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 5:33 Joæ ste çuli, da je bilo reçeno: Ne kuni se krivo, i: Drœi, æto si se zakleo Gospodinu! Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Dje 11:21 I bila je ruka Boœja s njima, i velik ih je broj vjerovao i obratio se Gospodinu. Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im,

pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Rim 5:1 Opravdani dakle vjerom imamo mir s Bogom po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. Rim 5:11 A ne samo to, nego se hvalimo u Bogu po Gospodinu svojemu Isusu Kristu, po kojemu sad primismo pomirenje. Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. Rim 14:14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu Isusu, da niæta nije neçisto po sebi, osim onomu, koji misli, da je æto neçisto, onomu je neçisto. Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. 1Ko 1:31 Da, kao æto je pisano: “Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali!” 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. 1Ko 7:32 A hoøu, da ste vi bezbriœni. Tko je neoœenjen, brine se za Gospodnje, kako øe ugoditi Gospodinu. 1Ko 9:1 Nijesam li ja slobodan: Nijesam li ja apostol? Nijesam li ja vidio Gospodina naæega Isusa Krista? Nijeste li vi djelo moje u Gospodinu? 1Ko 9:2 Ako drugima nijesam apostol, ali vama doista jesam, jer ste vi peçat mojega apostolstva u Gospodinu, 1Ko 15:31 Svaki dan umirem, tako mi, braøo, vaæe slave, koju imam u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu! 1Ko 15:57 A Bogu hvala, koji nam dade pobjedu po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! 2Ko 2:12 A kad doåoh u Troadu, da propovijedam evanåelje Kristovo, i otvoriæe mi se vrata u Gospodinu. Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. Efe 2:21 Na kojemu je sva graåevina sloœena i raste za sveti hrani u Gospodinu, Efe 3:11 Po odredbi vjekova, koju izvræi u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu,

Efe 4:1 Molim vas dakle ja, suœanj u Gospodinu, da se vladate dostojno zvanja, u koje ste pozvani, Efe 5:8 Jer ste bili nekada tama, a sad ste svjetlost u Gospodinu. Kao djeca svijetla œivite! Efe 5:10 Istraœujte, æto je Gospodinu ugodno! Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu Efe 5:22 Œene neka se pokoravaju svojim muœevima kao Gospodinu, Efe 6:1 Djeco! Sluæajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo pravo! Efe 6:7 Dragovoljno sluœite kao Gospodinu, a ne ljudima, Efe 6:10 Uostalom braøo budite jaki u Gospodinu i u moøi sile njegove! Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. Flp 2:29 Primite ga dakle u Gospodinu sa svom radoæøu, i takve poætujte! Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni! Flp 4:4 Radujte se svagda u Gospodinu; opet velim, radujte se! Flp 4:10 A obradovah se vrlo u Gospodinu, æto je opet procvalo staranje vaæe za mene, kao æto se i staraste; ali su vas bile sprijeçile prilike. Kol 3:20 Djeco, sluæajte roditelje svoje u svemu, jer je to ugodno u Gospodinu! Kol 3:23 Ætogod çinite, od srca çinite kao Gospodinu, a ne kao ljudima; 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 1So 4:17 Onda øemo mi, koji œivimo, koji smo ostali, biti zajedno s njima uzeti u oblake, u susret Gospodinu u zraku, i tako øemo svagda biti s Gospodinom. 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev, nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, Flm 1:16 Ne viæe kao roba, nego viæe od roba, brata ljubljenoga, osobito meni, a kamoli veøma tebi, i po tijelu i u Gospodinu. Flm 1:20 Da, brate, da imam korist od tebe u Gospodinu, okrijepi srce moje u Kristu! Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” GOSPODNJA9 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj;

161 plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Pst 22:16 I reçe: “Kunem se sobom, glasi rijeç Gospodnja: Zato, æto si to çinio i nijesi mi uskratio jedinoga sina svojega. Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. Brj 14:28 Kaœi im: Tako ja œiv bio, to je rijeç Gospodnja, kako vi izgovoriste pred mojim uæima, tako øu ja postupati s vama. P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. Psl 24:1 Gospodnja je zemlja i æto je ispunja, svijet i stanovnici njegovi. Psl 111:2 Velika su djela Gospodnja, dostojna da se uvaœe zbog sve krasote svoje. Psl 117:2 Jer nas dobrota njegova çuva moøno, vjernost Gospodnja traje dovijeka. Aleluja! Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. Psl 118:17 Nijesam umro; ja œivim i navjeæøivat øu djela Gospodnja. Iza 1:20 Ali ako neøete i prkosite, proœderat øe vas maç!” – Zaista, usta Gospodnja rekoæe. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? Iza 53:1 “Tko je povjerovao vijesti naæoj, kome se je otkrila miæica Gospodnja? Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Iza 59:1 Gle, nje prekratka ruka Gospodnja, da pomogne, nije gluho njegovo uho, da çuje.

Iza 60:1 Ustani, svijetli se, jer je doæla svjetlost tvoja. Slava Gospodnja sja nad tobom. Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. Tuœ 3:22 Milost je Gospodnja, da nijesmo sasvim uniæteni, neiscrpljivo je milosråe njegovo. Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, Luk 1:38 Tada reçe Marija: “Evo, ja sam sluœbenica Gospodnja; neka mi bude po rijeçi tvojoj!” I anåeo otide od nje. Luk 1:66 Svi, koji su çuli to, razmiæljali su o tom u srcu i govorili: “Æto øe biti iz ovoga djeteta?” Jer je ruka Gospodnja bila s njim. Luk 2:9 Tada stupi anåeo Gospodnji k njima, i slava ih Gospodnja obasja. I uplaæiæe se vrlo. Dje 12:24 A rijeç je Gospodnja rasla i mnoœila se. Dje 19:20 Tako je silno rasla rijeç Gospodnja, i utvråivala se. 1Ko 11:20 Kad se dakle sastajete zajedno, da se ne jede veçera Gospodnja. 1Ko 14:37 Ako tko misli, da je prorok ili duhovan, neka zna: Æto vam piæem, Gospodnja je zapovijed. 2Ko 12:1 Ako se moram hvaliti, ne koristi doduæe, doøi øu na viåenja i otkrivenja Gospodnja. GOSPODNJE 46 Pst 4:26 I Setu se rodi sin i on ga nazva Enoæ. Tada se poçelo prizivati ime Gospodnje. Pst 13:4 Do mjesta, gdje je prije bio naçinio œrtvenik; i tamo prizva Abram ime Gospodnje. Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje.

L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. P.Zk 10:13 Drœeøi zapovijedi i zakone Gospodnje, æto ti ih dajem danas, da ti bude dobro, Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Psl 33:5 On ljubi pravdu i pravo; dobrote je Gospodnje puna zemlja: Psl 34:15 Na poboœnima poçiva oko Gospodnje; uho njegovo çuje vapaj njihov. Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. Psl 116:13 Çaæu spasenja uzet øu i slaviti ime Gospodnje, Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. Psl 129:8 Koji prolaze, ne viçu: “Neka vas blagoslovi Gospod! Blagoslivljamo vas u ime Gospodnje.” Psl 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo njegovo ime uzviæeno; slava njegova nadvisuje zemlju i nebo. M.Iz 15:3 Na svakom su mjestu oçi Gospodnje; gledaju zle i dobre. M.Iz 18:10 Ime je Gospodnje tvrda Kula; pravednik uteçe u nju i skriven je. Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad

162 çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. Dan 2:20 Daniel se je molio: “Neka je blagoslovljeno ime Gospodnje odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moø. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i sluœe mu jednoduæno. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Dje 22:16 I sad æto oklijevaæ? Ustani i krsti se, i operi se od grijeha svojih prizvavæi ime Gospodnje!’” Rim 10:13 Jer “kojigod bude zazivao ime Gospodnje, spasit øe se.” 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. 1Ko 7:32 A hoøu, da ste vi bezbriœni. Tko je neoœenjen, brine se za Gospodnje, kako øe ugoditi Gospodinu. 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! GOSPODNJEGA7 Pst 4:16 Kain ode nato ispred lica Gospodnjega i nastani se u zemlji Nod istoçno od Edena. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh

savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. Gal 1:19 A drugoga od apostola ne vidjeh, osim Jakova, brata Gospodnjega, 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. GOSPODNJEM 9 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Psl 1:2 Nego ima radost svoju u Zakonu Gospodnjem i o Zakonu njegovu razmiælja dan i noø! Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Psl 119:1 Blagoslovljeni su oni, koji su çista œivota, koji idu po zakonu Gospodnjem. Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao

æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! GOSPODNJEMU Psl 34:11 Doåite, djeco, posluæajte me; nauçit øu vas strahu Gospodnjemu! GOSPODNJI 78 Pst 16:7 Anåeo Gospodnji naåe je na studencu u pustinji, na studencu na putu u Æur. Pst 16:10 I joæ joj reçe anåeo Gospodnji: “Umnoœit øu potomstvo tvoje tako, da se neøe moøi prebrojiti od mnoœine.” Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Psl 25:14 Koji ga se boje, to su pouzdanici Gospodnji; on im dade zavjet svoj, da im donese razboritost. Psl 35:6 Neka bude put njihov taman i sklizav: anåeo Gospodnji neka ih progoni! Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 9:10 Poçetak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost. M.Iz 15:33 Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred çaæøu ide poniznost. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh

163 Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 40:13 Tko je upravljao duh Gospodnji, tko ga je upuøivao kao savjetnik? Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi

stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. Amo 5:20 Doista, tama je dan Gospodnji a ne svjetlost, mrak i bez vidjela! Mih 2:7 Ne kaœe li se kuøi Jakovljevoj: “Je li duh Gospodnji samo pun gnjeva? Jesu li njegova djela takva? Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Mal 1:12 “A vi ga skvrnite, kad govorite: ‘Stol je Gospodnji oneçiæøen, i æto dolazi s njega, prezirno je.’ Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Mal 4:5 Evo, ja øu vam poslati proroka Iliju, prije nego doåe veliki i straæni dan Gospodnji. Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 1:24 Josip ustade od sna i uçini, kao æto mu je bio zapovjedio anåeo Gospodnji. On uze k sebi œenu svoju. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno.

Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Luk 1:11 Tada mu se ukaza anåeo Gospodnji s desne strane œrtvenika kadionoga. Luk 2:9 Tada stupi anåeo Gospodnji k njima, i slava ih Gospodnja obasja. I uplaæiæe se vrlo. Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. Dje 5:19 Ali anåeo Gospodnji otvori noøu vrata tamnice, izvede ih i reçe: Dje 8:39 A kad izaåoæe iz vode, Duh Gospodnji uze Filipa, Dvoranin ga viæe ne vidje i pun radosti otide putem svojim. Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. 2Ko 3:17 A Gospodin je Duh; a gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda. 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a nadam se, da smo i u vaæim savjestima poznati. 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. 1So 5:2 Jer sami dobro znate, da øe dan Gospodnji i doøi tako kao tat u noøi. 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. Otk 1:10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i zaçuh za sobom glas veliki

164 kao trube, GOSPODNJIH 4 P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Mih 4:12 Ali oni ne znaju misli Gospodnjih i ne razumiju odluke njegove, da ih unosi kao snoplje na gumno. Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? GOSPODNJIM1 P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. Psl 116:15 Dragocjena je u oçima Gospodnjim smrt pravednika njegovih. M.Iz 5:21 Zaista, pred oçima su Gospodnjim putovi svaçiji; on pazi na sve staze njegove. Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku Efe 6:4 I vi, oçevi! Ne razdraœujte djece svoje, nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim! GOSPODNJOJ 12 Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 92:13 Koji su zasaåeni u kuøi Gospodnjoj, zelene se u dvorima Boga naæega: M.Iz 3:11 Sine moj, ne misli nisko o stegi Gospodnjoj i nemoj da ti omrzne karanje njegovo! M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod

hoøe. Iza 2:5 Dakle, kuøo Jakovljeva, zaputimo u svjetlosti Gospodnjoj! Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. GOSPODNJU 21 L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” 2Sa 21:3 David dakle upita Gibeoneje: “Æto da vam uçinim? Çim da vas namirim? Blagoslovite ipak baætinu Gospodnju!” 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! Psl 2:7 “Objavljujem krepku rijeç Gospodnju; on mi reçe: “Ti si Sin moj, ja te rodih danas. Psl 24:3 Tko se smije popeti na goru Gospodnju, tko stajati na svetom mjestu njegovu? Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 27:13 Tvrdo vjerujem, da øu gledati dobrotu Gospodnju zemlji œivih. Psl 106:25 Uzeæe mrmljati u æatorima i svojim i ne htjedoæe viæe sluæati zapovijed Gospodnju. Psl 122:1 Obradovah se, kad mi rekoæe: “Idemo u kuøu Gospodnju!” Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Jer 36:6 Potom zapovjedi Jeremija Baruhu: “Jer sam ja sprijeçen i ne mogu poøi u kuøu Gospodnju.

Tuœ 3:26 Dobro je mirno çekati pomoø Gospodnju. Eze 37:4 Tada mi reçe: “Prorokuj o tim kostima i kaœi im: ‘Suhe kosti, çujte rijeç Gospodnju! Luk 4:19 Da proglasim milosnu godinu Gospodnju.” Rim 11:34 Jer tko upoznade misao Gospodnju? Ili tko mu bi savjetnik? 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 1Ko 11:26 Jer kadgod jedete kruh ovaj i pijete çaæu, smrt Gospodnju navjeæøujete, dok ne doåe. 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. GOSPODO Dje 16:30 Izvede ih van i reçe: “Gospodo, æto mi treba çiniti, da se spasim?” GOSPODOM9 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Izl 23:17 Triput u godini imaju se sve muæke osobe tvoje pokazati pred Svemoguøim, Gospodom. Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. L.Zk 16:30 Jer u taj dan pribavlja se za vas pomirenje, da budete oçiæøeni; od svih grijeha svojih imate biti oçiæøeni pred Gospodom. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. P.Zk 18:13 A ti budi bezprijekoran pred Gospodom, Bogom svojim! Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” 1Sa 16:6 Kad doåoæe i kad on ugleda Eliaba, pomisli: “Jamaçno stoji ovdje pred Gospodom pomazanik njegov.” 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Psl 34:2 Neka se diçi Gospodom duæa moja, neka çuju, koji stradaju, i neka se raduju! Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! Psl 95:6 Doåite, poklonimo se i padnimo niçice; kleknimo pred Gospodom, koji nas je stvorio!

165 Psl 97:5 Gore se kao vosak tope pred Gospodom, pred Gospodom cijeloga svijeta. Psl 97:5 Gore se kao vosak tope pred Gospodom, pred Gospodom cijeloga svijeta. Psl 116:9 Hodam pred Gospodom u zemlji œivih. Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. Zah 2:13 Sav svijet neka bude tih pred Gospodom! Jer On ustaje iz svetoga stana svojega. Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? GOSPODSKOJ 1 Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. GOSPODSTVA Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. GOSPODSTVO Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule. GOSPODU 98 Pst 4:13 A Kain se potuœi Gospodu: “Prevelika je kazna moja, a da bih je mogao snositi. Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Pst 15:6 Abram povjerova Gospodu, i on mu to uraçuna u pravednost. Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” Izl 6:12 Mojsije reçe Gospodu: “Kad me eto ni sinovi Izraelovi ne sluæaju, kako øe me posluæali faraon? Usto sam nespretan u govoru?” Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada Gospodu. Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada Gospodu. Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i

konjanike pobaca on u more!” Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot svoj. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. Izl 32:14 Tada se saœali Gospodu radi zla, kojim se bio zaprijetio narodu svojemu. L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. Brj 11:2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoø. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj. Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. Brj 32:23 Ako li ne uçinite tako, onda øete sagrijeæiti Gospodu i znajte, da øe vas za grijeh vaæ stidi kazna. P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 10:14 Eto, Gospodu, Bogu tvojemu, pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, æto je na njoj. P.Zk 16:10 Tada svetkuj blagdan tjedana u çast Gospodu, Bogu svoje P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao

ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” Joæ 24:15 A ja i kuøa moja sluœit øemo Gospodu.” Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. 1Ljt 16:23 Pjevajte tako Gospodu, sve zemlje! Iz dan u dan navjeæøujete spasenje njegovo! 1Ljt 16:36 Neka je hvaljen Gospod, Bog Izraelov! Odvijeka dovijeka!” I sav narod reçe: “Amen!”! “Hvala neka je Gospodu! 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Psl 9:11 Pjevajte hvalu Gospodu, koji stoluje na Sionu; navjeæøujte narodima djela njegova! Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. Psl 22:28 Jer je Gospodu kraljevstvo, on je vladalac narodima. Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Psl 32:11 Radujte se u Gospodu i kliçite, pravednici! Kliçite svi, koji ste çestita srca! Psl 33:1 Radujte se Gospodu, pravednici! Çestitima dolikuje hvaliti ga. Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! Psl 37:4 Imaj svoju radost u Gospodu; on øe ti ispuniti æto ti œeli srce! Psl 74:18 Spomeni se toga: neprijatelj se je narugao Gospodu; narod je bezumni psovao ime tvoje! Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 98:4 Kliçi Gospodu, sva zemljo, pjevaj, poklikuj i popijevaj! Psl 100:1 Pjesma; za œrtvu zahvalnicu. Poklikni Gospodu, sva zemljo! Psl 100:2 Sluœite Gospodu s veseljem,

166 pristupite pred lice njegovo s klicanjem! Psl 104:33 Pjevat øu Gospodu, dok sam œiv; slavit øu Gospoda, svojega, dok sam god. Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Psl 116:12 Kako da vratim Gospodu za sve dobro, æto mi uçini? M.Iz 3:9 Daj çast Gospodu posjedom svojim i prvinama svega dohotka svojega! M.Iz 3:32 Jer Gospodu se gadi bezboœnik, a poboœniku je vjeran prijatelj. M.Iz 6:16 Æest je stvari, koje su mrske Gospodu, i sedam ih je, koje se gade srcu njegovu: M.Iz 11:1 Laœna su mjerila Gospodu mrska, a puna mjera ugodna mu je. M.Iz 15:8 œrtva je bezboœnika mrska Gospodu, a molitva mu je pravednika ugodna. M.Iz 15:26 Mrske su Gospodu osnove zlobne, a rijeçi dobrostive rado M.Iz 16:3 Predaj Gospodu djela svoja, i osnove øe tvoje uspjeti. M.Iz 16:5 Gospodu je mrzak svaki oholica; ruku na ovo! Bez kazne neøe izaøi. M.Iz 16:7 Ako je çiji œivot mio Gospodu, onda on pomiri s njim i neprijatelje njegove. M.Iz 17:15 Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu. M.Iz 19:17 Tko se smiluje siromahu, pozaima Gospodu, i platit øe mu za dobroçinstvo njegovo. Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Iza 12:5 Pjevajte hvalu Gospodu; jer je uçinio velike stvari! Neka se to objavi cijeloj zemlji! Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Iza 45:24 Samo u Gospodu, govorit øe se, spasenje je i snaga, k njemu øe doøi, puni srama, svi, koji se gnjeve na njega. Iza 45:25 U Gospodu dokazuju svoje pravo i diçe se svi potomci Izraelovi. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne.

Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Hos 5:4 Djela njihova se daju da se vrate k Bogu svojemu, jer duh idolopoklonstva vlada u njima, i oni neøe da æto znaju o Gospodu. Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Jon 2:2 I Jona se pomoli u utrobi ribe Gospodu, Bogu svojemu, Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo!

Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Zah 10:12 Ojaçit øu ih u Gospodu: oni øe hoditi u ime njegovo”, govori Gospod. Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. GOSPODUJETE 1 1Pe 5:3 Niti kao da gospodujete Boœjim dijelom, nego kao oni, koji su ugled stadu od srca. GOSPODUJU Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” GOST 3 Izl 2:22 Kad mu ona rodi sina, nadjenu mu on ime Geræom; jer reçe: “Gost sam u zemlji tuåoj.” Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. GOSTE 3 Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. GOSTEØI 1 Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; GOSTI 3 1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. Mat 24:49 I ako on tuçe svoje drugove i gosti se i pije s pijanicama, Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” GOSTIJU Mat 14:9 To zabrinu kralja. Ali zbog zakletve i zbog gostiju zapovjedi da joj se dadne. GOSTILI 1 Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; GOSTIMA Mat 14:6 Na dan roåenja Herodova igrala je køi Herodijadina meåu gostima. To se je dopalo Herodu tako, GOSTIO Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio

167 se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. GOSTIONI 1 Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. GOSTIONIÇARU Luk 10:35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioniçaru i reçe mu: “Brini se za njega, i æto viæe potroæiæ, platit øu ti, kad se vratim. GOSTIONICU Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. GOSTOLJUBIV 1 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, GOSTOLJUBIVA 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. GOSTOLJUBIVI 1 1Pe 4:9 Budite gostoljubivi meåu sobom bez mrmljanja! GOSTOLJUBIVOSTI 1 Heb 13:2 Gostoljubivosti ne zaboravljajte, jer njom neki ne znajuøi pogostiæe anåele! GOTOV 1 Luk 13:32 A on im reçe: “Idite i kaœite onoj lisici: “Evo, izgonim åavle i iscjeljujem danas i sutra; istom sam treøi dan s time gotov. GOTOVO 4 Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. Heb 9:22 I gotovo sve se krvlju çisti po zakonu, i bez proljevanja krvi nema oproætenja. Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. GOVEÇE 2 Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. GOVEÇETA P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. GOVEDA 4 L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda

mnom u Jerusalemu. Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. GOVOR 8 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. Pst 11:1 Sva zemlja govorila je tada samo jedan jezik i rabila jednak govor. M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!” Iva 6:60 Mnogi od uçenika njegovih, koji su to çuli, rekoæe: “Ovo je tvrd govor! Tko ga moœe sluæati?” Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile, 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. GOVORA 4 Psl 34:13 Jezik svoj ustavljaj oda zla, usta svoja od prijevarna govora! Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Iva 8:43 Zaæto ne razumijete govora mojega? Jer ne moœete rijeçi moje da sluæate. GOVORAÆE 1 Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” GOVORAHU 2 Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; GOVORE 40 Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 145:4 Pokoljenje pokoljenju hvali djela tvoja; govore moøne çine tvoje; Psl 145:6 Oni govore o moøi straænih djela tvojih; o veliçini tvojoj ja øu pripovijedati. Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad,

Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? Mat 5:11 Blagoslovljeni ste vi kad vas ljudi zbog mene grde i progone i za vama laœno sve zlo govore! Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. Mat 19:19 Kad je Isus bio svræio ove govore, diœe se iz Galileje i poåe u podruçje Judeje, s onu stranu Jordana. Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. Dje 2:11 Kreøani i Arapi; çujemo ih gdje govore naæim jezicima veliçine Boœje.” Dje 4:29 I sad, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje, i daj slugama svojim, da govore sa svom smjeloæøu rijeç tvoju! Dje 23:8 Jer saduceji govore, da nema

168 uskrsnuøa, ni anåela, ni duha, a farizeji priznaju oboje. 1Ko 12:30 Zar svi imaju darove lijeçenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumaçe? 1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. 1Ko 15:12 A ako se Krist propovijeda, da je uskrsnuo od mrtvih, kako govore neki meåu vama, da nema uskrsnuøa mrtvih? 1Ti 1:6 Od toga neki zastraniæe i svrnuæe u prazne govore. 1Ti 1:7 Htjeli su da budu uçitelji zakona, a da ne razumiju, ni æto govore, ni æto utvråuju. 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. Heb 11:14 Jer koji tako govore, pokazuju, da traœe domovinu. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! 1Iv 4:5 Oni su od svijeta, zato govore od svijeta, i svijet ih sluæa. Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!” I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” GOVORENA Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; GOVORENJU M.Iz 10:19 U mnogom govorenju ne biva bez grijeha, a tko zauzdava jezik svoj, radi razumno. GOVOREØI 43 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ

samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mar 1:15 Govoreøi: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Boœje blizu Obratite se i vjeruj te u evanåelje!” Luk 22:19 Onda uze kruh, zahvali, prelomi ga i dade im ga govoreøi: “Ovo je tijelo moje, koje se daje za vas. Ovo çinite na moju uspomenu!” Luk 23:39 Jedan od zloçinaca, æto su visjeli na kriœu, hulio je na njega govoreøi: “Zar nijesi ti Krist? Onda spasi samoga sebe i nas!” Luk 24:23 Ali ne naåoæe tijela njegova. Doåoæe govoreøi da su im se ukazali anåeli, koji da su rekli, da on œivi. Iva 1:25 Zapitaæe ga dalje, govoreøi“Zaæto dakle krstiæ, kad ti nijesi Krist, ni Ilija, ni prorok?” Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla. Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu 2Ti 2:18 Koji odstupiæe od istine govoreøi, da je uskrsnuøe veø bilo, i ruæe vjeru nekima. Heb 2:12 Govoreøi: “Objavit øu ime tvoje braøi svojoj, posred crkve hvalit øu te.” Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega

govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” Heb 9:20 Govoreøi: “Ovo je krv zavjeta, koji s vama naçini Bog.” Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 13:4 I pokloniæe se zvijeri govoreøi: “Tko je kao zvijer, i tko se moœe boriti s njom?” Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje

169 stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” GOVORI 168 Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! Job 33:14 Na jedan naçin govori Bog i na dva; ali se ne pazi na to. Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka. Psl 2:5 A tada im govori u srdœbi svojoj i gnjevom ih svojim zbunjuje: Psl 19:3 To nijesu govori, nijesu rijeçi, kojima se glas ne razabira: Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! Psl 87:3 Slavno se govori o tebi, grade Boœji: M.Iz 8:7 Jest, jezik moj govori samu istinu; mrska je usnama mojim laœljivost. M.Iz 19:1 Siromah, koji hodi u neduœnosti svojoj, bolji je nego jedan, koji govori naopako i ludo. M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. M.Iz 20:22 Ne govori: “Vratit øu zlo!” Çekaj Gospoda, i on øe ti pomoøi! M.Iz 22:13 Lijençina govori: “Lav je vani; mogao bih na ulici biti razderan.” M.Iz 23:7 Jer on misli samo na sebe. “Jedi i pij!” govori ti; ali srce njegovo nije s tobom. Prp 3:7 Vrijeme kad se dere, i vrijeme kad se saæiva; vrijeme kad se æuti, i vrijeme kad se govori; Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo

tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Iza 40:1 “Tjeæite, tjeæite narod moj”, tako govori Bog vaæ, Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. Jer 7:19 A mene zar da ozlovolje,” govori Gospod, “ili ne upravo same sebe, da se osramote sramotno?” Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. Jer 23:23 Jesam li ja Bog, koji samo vidi u blizini”, govori Gospod, “a ne i Bog u daljini? Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da

ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Jer 23:30 Zato evo, ja øu na te proroke”, govori Gospod, “koji jedan drugome kradu rijeçi moje. Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Jer 31:1 “U ono vrijeme”, govori Gospod, “ja øu biti Bog svima plemenima Izraelovim, i oni øe biti moj narod.” Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko

170 ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Eze 37:5 Ovako govori svemoguøi Gospod ovim kostima: Gle, ja øu metnuti u vas duh, da oœivite. Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Zah 8:11 A sada neøu viæe biti kao u prijaænje dane ostatku toga naroda, govori Gospod nad vojskama. Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Zah 10:12 Ojaçit øu ih u Gospodu: oni øe hoditi u ime njegovo”, govori Gospod. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako

nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.” Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 16:18 Rekoæe dakle: “Æto je to, æto kaœe: ‘Malo’? Ne znamo, æto govori. Iva 19:35 I onaj, koji vidje, posvjedoçi, i svjedoçanstvo je njegovo istinito. I on zna, da govori istinu, da i vi vjerujete. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? Dje 14:9 Ovaj je sluæao Pavla gdje govori. A on pogledavæi na njega i vidjevæi, da vjeruje, da øe ozdraviti, Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; Rim 9:15 Jer Mojsiju govori: “Koga øu pomilovati, pomilovat øu, i kojemu øu se smilovati, smilovat øu se.” Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe

uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; Rim 10:8 Ali æto govori” “Blizu ti je rijeç, u ustima tvojim i u srcu tvojemu,” to jest rijeç vjere, koju propovijedamo. Rim 10:16 Ali svi ne posluæaæe evanåelja; jer Izaija govori: “Gospodine, tko vjerova naæemu propovijedanju?” Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” Rim 10:21 A Izraelu govori: “Cijeli dan sam pruœao ruke svoje k narodu, koji je tvrdokoran i nepokoran.” Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. 1Ko 14:3 A koji prorokuje, govori ljudima za popravljanje i opomenu i utjehu. 1Ko 14:4 Koji govori jezike, sam sebe podiœe, a koji prorokuje, crkvu Boœju podiœe. 1Ko 14:9 Tako i vi, ako nerazumljiva rijeç reknete jezikom, kako øe se razumjeti, æto se govori? Jer øete govoriti u vjetar. 1Ko 14:13 Zato, koji govori jezikom, neka se moli, da protumaçi. 1Ko 14:27 Ako govori tko jezikom, po dvojica, ili najviæe po trojica i po redu, a jedan neka tumaçi! 1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! 2Ko 6:17 Zato iziåite izmeåu njih i odvojite se, govori Gospodin, i ne dotiçite se neçista, i ja øu vas primiti. Efe 4:8 I zato govori “Uzaåe na visinu, odvede zarobljene i porazdijeli darove ljudima.” 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. Tit 2:15 Ovo govori i opominji, i pouçavaj sa svom odluçnoæøu! Nitko neka te ne prezire! Heb 1:6 I kad opet uvodi Prvoroåenoga u svijet, govori: “I neka mu se poklone svi anåeli Boœji.” Heb 1:7 I anåelima govori: “Koji çini anåele svoje vjetrove i sluge svoje plamen

171 ognjeni.” Heb 3:7 Zato, kao æto govori Duh Sve ti: “Danas, ako glas njegov çujete, Heb 3:13 Nego opominjite jedan drugoga svaki dan, dok se danas govori, da koji od vas ne otvrdne prijevarom grijeha. Heb 5:6 Kao æto i na drugom mjestu govori: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu.” Heb 7:13 Jer za koga se ovo govori, od drugoga je plemena, od kojega nitko nije sluœio œrtveniku. Heb 7:21 Ovaj sa zakletvom po onome, koji mu govori: “Zakle se Gospodin, i neøe se pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka”, Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! Heb 12:24 I Isusu, posredniku Novoga Zavjeta, i krvi ækropljenja, koja bolje govori negoli Abelova Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. 1Iv 2:6 Tko govori, da u njemu ostaje, i taj

treba tako da hodi, kao æto je on hodio. 1Iv 2:9 Tko govori, da je u svjetlosti, a mrzi na svojega brata, joæ je uvijek u tami. Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. Otk 2:29 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama. Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 6:3 I kad otvori drugi peçat, zaçuh drugo biøe gdje govori: “Doåi i vidi!” Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim;

Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!” I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” Otk 22:20 Govori onaj, koji svjedoçi ovo: “Da, Ja dolazim brzo.” Amen. Doåi, Gospodine Isuse! GOVORIÆ 8 Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Iva 16:29 Rekoæe uçenici njegovi: “Eto sad otvoreno govoriæ i prispodobe nikakve ne govoriæ. Iva 16:29 Rekoæe uçenici njegovi: “Eto sad otvoreno govoriæ i prispodobe nikakve ne govoriæ. Iva 19:10 Tada mu reçe Pilat: “Zar meni ne govoriæ? Ne znaæ li, da imam vlast raspeti tebe, i vlast imam pustiti tebe?” Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. GOVORILA 4 Pst 11:1 Sva zemlja govorila je tada samo jedan jezik i rabila jednak govor. Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Luk 2:38 I ona je doæla u isto vrijeme, slavila je Boga i govorila za njega svima, koji su çekali otkup Jerusalema. Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. GOVORILI 14 Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Luk 1:66 Svi, koji su çuli to, razmiæljali su o tom u srcu i govorili: “Æto øe biti iz ovoga djeteta?” Jer je ruka Gospodnja bila s njim. Luk 9:31 Pokazaæe se u slavi i govorili su o svræetku njegovu, æto ga je imao naøi u Jerusalemu. Luk 15:2 Na to su mrmljali farizeji i knjiœevnici i govorili. “Ovaj prima grjeænike i jede s njima.” Luk 21:5 Kad su neki govorili za hram, da je ukraæen sjajnim kamenjem i posvetnim darovima, reçe:

172 Luk 22:64 Pokrili su mu oçi tukli su ga po obrazu i govorili: “Proreci, tko je, koji te udari?” Iva 10:20 Mnogi su od njih govorili: “Zloduha ima i luduje. Æto ga sluæate?” Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. 1So 2:5 Jer nijesmo nikada govorili vama laskavim rijeçima, kao æto znate, niti pod izlikom lakomstva, Bog je svjedok; Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” GOVORILO Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” GOVORIM 36 Job 16:6 Ali ako govorim, neøe odlahnuti bol moja; ako li prestanem, hoøe li otiøi od mene? Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” Jer 30:2 Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Napiæi sebi u knjigu sve rijeçi, koje ti govorim! Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! Mat 13:13 Zato im govorim u prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. Luk 6:46 Æto me zovete: Gospodine,

Gospodine! a ne çinite, æto govorim? Iva 3:12 Ako ne vjerujete, kad vam govorim o zemaljskim stvarima, kako øete vjerovati, kad vam govorim o nebeskim? Iva 3:12 Ako ne vjerujete, kad vam govorim o zemaljskim stvarima, kako øete vjerovati, kad vam govorim o nebeskim? Iva 7:17 Ako tko hoøe çiniti njegovu volju, poznat øe, je li ova nauka od Boga, ili ja sam od sebe govorim. Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. Iva 8:38 Ja govorim, æto sam vidio u Oca svojega; i vi çinite, æto ste çuli od oca svojega.” Iva 12:50 I znam, da je zapovijed njegova œivot vjeçni. Æto ja dakle govorim, onako govorim, kako mi reçe Otac.” Iva 12:50 I znam, da je zapovijed njegova œivot vjeçni. Æto ja dakle govorim, onako govorim, kako mi reçe Otac.” Iva 14:10 Zar ne vjerujeæ, da sam ja u Ocu, i da je Otac u meni? Rijeçi, koje vam ja govorim, ne govorim od sebe samoga, i djela çini Otac, koji ostaje u meni. Iva 14:10 Zar ne vjerujeæ, da sam ja u Ocu, i da je Otac u meni? Rijeçi, koje vam ja govorim, ne govorim od sebe samoga, i djela çini Otac, koji ostaje u meni. Iva 17:13 A sad k tebi dolazim, i ovo govorim, dok sam joæ na svijetu, da imaju radost moju ispunjenu u sebi. Dje 26:25 A Pavao reçe: “Ne ludujem, çestiti Feste, nego govorim rijeçi istine i razboritosti. Dje 26:26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je æto od ovoga skriveno; jer se niæta od ovoga, nije dogaåalo u kutu. Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom: 1Ko 6:5 Na sramotu vaæu govorim. Zar nema meåu vama nijednoga mudra, koji moœe rasuditi meåu braøom svojom? 1Ko 10:19 Æto dakle govorim? idolska œrtva da je æto? ili idol da je æto? 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. 1Ko 15:51 Evo vam govorim tajnu: Svi neøemo usnuti, ali svi øemo se promijeniti; Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; Flp 4:11 Ne govorim zbog oskudice, jer se ja navikoh biti zadovoljan onim, æto imam. Kol 2:4 A ovo govorim, da vas nitko ne prevari zamamljivim rijeçima. 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. Flm 1:21 Uzdajuøi se u tvoju Posluænost napisah ti znajuøi, da øeæ joæ viæe uçiniti, nego æto govorim.

1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; GOVORIMA Job 38:2 Tko je to, æto zamraçuje osnovu Boœju govorima bezumnim? Dje 15:24 Çuli smo, da su neki, od nas iziæavæi, smeli vas svojim govorima i uznemirili duæe vaæe, a mi im ne zapovjedismo. GOVORIMO0 Mal 3:13 “Preveø su preuzetne rijeçi vaæe na me”, veli Gospod nad vojskama. “Pitate: ‘Æto govorimo meåu se na tebe?’ Iva 3:11 Zaista, zaista, kaœem ti: mi govorimo, æto znamo, i mi svjedoçimo, æto vidjesmo; ali vi ne primate svjedoçanstva naæega. 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. 2Ko 4:13 A imajuøi isti duh vjere, kao æto je pisano: “Vjerovao sam, zato govorio sam”; i mi vjerujemo, zato i govorimo; 2Ko 12:19 Mislite li opet, da se mi pred vama branimo 9 Pred Bogom u Kristu mi govorimo. A sve je, ljubljeni, za vaæ napredak. 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. Heb 6:9 Ali od vas, ljubljeni, nadamo se boljemu i æto je blizu spasenju, ako i govorimo tako. GOVORIO 41 Izl 15:24 Narod je mrmljao protiv Mojsija i govorio: “A æto øemo piti?” Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito.

173 Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Jer 23:21 Nijesam poslao tih proroka, pa ipak trçe. Nijesam govorio njima, pa ipak prorokuju. Eze 2:2 Tada doåe duh u mene kad mi je on govorio, i postavi me na noge moje; i sluæao sam onoga, koji se je razgovarao s menom. Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Hos 12:4 Borio se je s anåelom i nadvladao. Plakao je i molio mu se. U Betelu naæao ga je opet. Tamo je govorio s njim. Mat 13:3 On im je govorio mnogo u prispodobama i rekao: “Izaåe sijaç da sije. Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – Mat 27:43 On se je uzdao u Boga; neka ga sad izbavi, ako mu je po volji, jer je govorio: “Ja sam Si Boœji.” Mar 3:23 Tada ih je dozvao i govorio im u prispodobama: “Kako moœe sotona izgoniti sotonu? Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? Luk 24:32 I oni rekoæe jedan drugome: “Nije li gorjelo naæe srce u nama, kad je govorio s nama putem i tumaçio nam Pismo?” Luk 24:44 On im reçe: “Ovo je ono, æto sam vam govorio, dok sam joæ bio s vama: “Sve se mora ispuniti, æto stoji napisano o meni u zakonu Mojsijevu, kod proroka i u psalmima.” Iva 7:46 Sluge odgovoriæe: “Nikad çovjek nije tako govorio kao ovaj çovjek.” Iva 9:29 Mi znamo, da je Mojsiju govorio Bog, a za ovoga ne znamo, odakle je.” Iva 15:22 Da nijesam bio doæao i govorio im, ne bi imali grijeha; a sad nemaju izgovora za grijeh svoj. Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. Dje 7:59 Tako kamenovaæe Stjepana. A on se je molio i govorio: “ Gospodine Isuse, primi duh moj!” Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili.

Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. 2Ko 4:13 A imajuøi isti duh vjere, kao æto je pisano: “Vjerovao sam, zato govorio sam”; i mi vjerujemo, zato i govorimo; Gal 4:16 Jesam li vam dakle postao neprijatelj, æto sam vam govorio istinu? Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. GOVORIT 7 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. Job 10:1 Dodijao je œivot meni; zato øu pustiti od sebe tuœbu svoju; govorit øu u gorkosti duæe svoje. Psl 22:22 Govorit øu ime tvoje braøi svojoj i usred skupætine hvalit øu. Psl 145:5 O velikom sjaju veliçanstva tvojega govorit øu, çudesa øu tvoja opjevati Iza 28:11 Dakako, tepavim usnama i tuåim jezikom govorit øe tome narodu, Iza 45:24 Samo u Gospodu, govorit øe se, spasenje je i snaga, k njemu øe doøi, puni srama, svi, koji se gnjeve na njega. Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, GOVORITE 18

1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” Zah 8:16 Ovo je, æto imate çiniti: govorite jedan drugome istinu! Sudite na vratima na svojim vjerno i mirno! Mal 1:12 “A vi ga skvrnite, kad govorite: ‘Stol je Gospodnji oneçiæøen, i æto dolazi s njega, prezirno je.’ Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Mat 16:2 A on im reçe: “Uveçe govorite: “Bit øe lijepo vrijeme; jer je nebo crveno. Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. Efe 4:25 Zato odbacite laœ i govorite istinu svaki sa svojim bliœnjim, jer smo udovi jedan drugome! Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” Jak 4:15 Mjesto da govorite: “Ako Gospodin htjedne, œivjet øemo i uçinit øemo ovo ili ono.” GOVORITI 38 Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.”

174 Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Izl 34:33 Poæto je Mojsije bio prestao s njima govoriti, stavi pokrivalo na lice svoje. Job 18:2 Kad øete svræiti to brbljanje. Opameti se, pa øemo onda govoriti dalje. Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Jer 1:6 A ja rekoh: “Ah, moøni Gospode, evo, ja ne mogu govoriti, ja sam joæ tako mlad!” Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem: Bog moœe od kamenja ovoga podignuti djecu Abrahamu. Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” Mat 10:19 A kad vas predadu, ne brinite se, kako ili æto øete govoriti! U onaj ças dat øe vam se, æto øete govoriti. Mat 10:19 A kad vas predadu, ne brinite se, kako ili æto øete govoriti! U onaj ças dat øe vam se, æto øete govoriti. Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. Mar 2:7 “Kako moœe ovaj tako govoriti? Huli na Boga. Tko moœe opraætati grijehe

osim jedinoga Boga?” Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. Luk 4:21 On im poçne govoriti: “Danas se ispuni ova rijeç Pisma, koju ste upravo çuli.” Iva 14:30 Viæe neøu mnogo govoriti s vama; jer dolazi knez ovoga svijeta, ali na meni nema niæta. Iva 16:13 Ali kad doåe on, Duh istine, uvest øe vas u svu istinu, jer neøe od sebe govoriti, nego øe govoriti æto çuje, i javit øe vam buduøe stvari. Iva 16:13 Ali kad doåe on, Duh istine, uvest øe vas u svu istinu, jer neøe od sebe govoriti, nego øe govoriti æto çuje, i javit øe vam buduøe stvari. Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 4:20 Jer ne moœemo ne govoriti, æto vidjesmo i çusmo.” Dje 11:15 A kada ja poçeh govoriti, siåe Duh Sveti na njih, kao i na nas u poçetku. 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. 1Ko 14:9 Tako i vi, ako nerazumljiva rijeç reknete jezikom, kako øe se razumjeti, æto se govori? Jer øete govoriti u vjetar. 1Ko 14:39 Dakle, braøo, nastojte da prorokujete, i ne zabranjujte govoriti jezicima! 2Ko 12:4 Bio odnesen u raj, i çuo neiskazane rijeçi, kojih çovjeku nije slobodno govoriti. Efe 5:12 Jer je sramotno i govoriti, æto oni tajno çine. 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. Heb 5:11 O tome bismo imali mnogo govoriti, æto je teæko protumaçiti, jer ste postali mlitavi u sluæanju. Heb 13:6 Zato moœemo B pouzdanjem govoriti: “Gospodin je moj pomoønik, i neøu se bojati; æto øe mi çiniti çovjek?” Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja” 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! GOVORNIK 1 Izl 7:1 A Gospod reçe Mojsiju: “Evo, uçinit øu da budeæ prema faraonu moøan kao Bog; a brat tvoj Aron bit øe govornik tvoj. GOVOROM 2 M.Iz 6:12 Lopov, bezboœnik: “tko naokolo ide s laœnim govorom, Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. GOVORU 4 Izl 6:12 Mojsije reçe Gospodu: “Kad me eto ni sinovi Izraelovi ne sluæaju, kako øe me posluæali faraon? Usto sam nespretan u govoru?”

2Ko 11:6 Jer ako sam i nevjeæt u govoru, a u znanju nijesam. A u svemu se oçitovasmo vama 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. GOZBAMA 4 Mat 23:6 Vole poçasna mjesta na gozbama i prve stolice u sinagogama, Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. GOZBE 3 Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; GOZBU 8 Est 1:9 I kraljica Vaætija uçini sveçanu gozbu za œene u palaçi kralja Ahasvera. Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! Luk 14:13 Nego kad dajeæ gozbu, pozovi prosjake, sakate, hrome i slijepe! Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. Luk 15:24 Jer ovaj moj sin bio je mrtav i œivi opet bio je izgubljen i naåe se.’ I stadoæe drœati radosnu gozbu. Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, GRAÅANI 1 Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? GRAÅEVINA 1Ko 3:9 Jer mi smo Boœji pomagaçi, a vi ste Boœja njiva, Boœja graåevina.

175 Efe 2:21 Na kojemu je sva graåevina sloœena i raste za sveti hrani u Gospodinu, GRAÅEVINE 1 Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” GRABEŒ 5 Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Job 29:17 Razbijao sam zube lopovu, trgao grabeœ iz zuba njegovih. Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta GRABEŒEM 2 Eze 22:13 ‘Ali evo, pljeskam rukama svojim nad grabeœem, æto si ga poçinio, i nad krvnim djelima, æto su se dogodila usred tebe. Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. GRABEŒLJIVI 1 Dje 20:29 Ja znam, da øe poslije odlaska mojega uøi meåu vas vuci grabeœljivi, koji neøe ætedjeti stada. GRABEŒLJIVOSTI 1 Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, GRABEŒU Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. GRABI 3 Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. GRABLJIVI 1 Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. GRABLJIVICU Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim.

GRAD 55 Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Psl 60:9 Tko øe me odvesti u tvrdi grad tko øe me povesti u Edom? Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! Psl 147:17 Koji baca grad svoj kao zalogaje, tko moœe opstati pred studeni njegovom? M.Iz 10:15 Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao i njihovo siromaætvo. Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se poslije nitko nije sjetio toga siromaha. Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Jer 19:12 Tako øu postupati s tim mjestom’, veli Gospod, ‘i sa stanovnicima njegovim: Uçinit øu taj grad jednim Tofetom. Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima.

Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Jon 3:2 “Ustani, idi u Ninivu, grad veliki, i drœi mu propovijed, koju sam ti naloœio!” Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” Mat 5:14 Vi ste svjetlost svijetu. Grad, koji stoji na gori, ne moœe se skriti. Mat 9:9 On uåe u laåicu, prijeåe i doåe u svoj grad. Mat 10:5 Ovih dvanaest posla Isus i zapovjedi im: “Ne idite k neznaboæcima i ne ulazite ni u koji grad samarijski! Mat 10:11 Kad doåete u koji grad ili u koje selo, ispitajte, tko je u njemu dostojan! Ostanite ondje, dok ne poåete dalje! Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. Mat 22:7 Tada se razgnjevi kralj. Posla çete svoje, dade pogubiti ubojice i grad njihov zapaliti. Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Luk 2:4 Josip je bio iz kuøe i porodice Davidove. Tako uziåe on iz grada Nazareta u Galileji u Judeju u grad Davidov, koji se zove Betlehem, Luk 19:41 Kad se pribliœi i ugleda grad, zaplaka nad njim i reçe: Dje 8:5 Tada Filip siåe u grad Samariju, i propovijedao im je Krista. Dje 17:16 A kad ih je Pavao çekao u Ateni, uzruja se duh njegov u njemu gledajuøi grad pun idola. Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. Heb 11:10 Jer je iæçekivao grad na tvrdu temelju, kojemu je graditelj i tvorac Bog, Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se

176 Bog njihov, jer im je pripravio grad. Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! GRADA9 Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. Psl 103:14 Jer zna, kakva smo mi grada, spominje se, da smo samo prah. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. Iza 66:6 Çuj, vika ide iz grada! Çuj, iz hrama! Çuj, Gospod plaøa neprijateljima svojim! Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima,

oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Luk 2:4 Josip je bio iz kuøe i porodice Davidove. Tako uziåe on iz grada Nazareta u Galileji u Judeju u grad Davidov, koji se zove Betlehem, Iva 4:39 Mnogi Samarijanci iz onoga grada vjerovaæe u njega, jer je svjedoçila œena: “On mi reçe sve, æto sam uçinila.” Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Heb 13:14 Jer ovdje nemamo grada, koji øe ostati, nego traœimo onaj, koji øe doøi. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. GRADE 6 Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! Psl 87:3 Slavno se govori o tebi, grade Boœji: Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. GRADI 7 Psl 104:17 Na njima ptice viju gnijezda, roda, koja gradi gnijezdo svoje na çempresima. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva.

M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. Prp 3:3 Vrijeme kad se ubija, i vrijeme kad se iscjeljuje; vrijeme kad se ruæi, i vrijeme kad se gradi; Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Heb 3:4 Jer svaku kuøu gradi netko, a Bog je, koji je sve stvorio. Jak 1:3 Znajuøi, da kuæanje vaæe vjere gradi strpljivost. GRADIÆ 2 2Sa 7:5 “Idi i reci slugi mojemu Davidu: “Ovako veli Gospod: “Ti hoøeæ da mi gradiæ palaçu, da u njoj stanujem? Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. GRADILO Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo, sadilo se i gradilo. Iva 2:20 Tada rekoæe Œidovi: “Çetrdeset i æest godina gradilo se na ovom hramu, i ti da ga u tri dana sagradiæ?” GRADIM 4 Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. GRADIMO 1Iv 1:10 Ako reknemo, da nijesmo sagrijeæili, gradimo ga laæcem, i rijeç njegova nije u nama. GRADIO 4 M.Iz 8:27 Kad je gradio nebo, ja sam onda bila, i kad je razmjeravao svod nad vodama mora. Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. GRADIT 1 Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. GRADITE 3 Mih 3:10 Koji gradite Sion krvlju, Jerusalem opaçinom! Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove

177 prorocima i krasite spomenike pravednicima Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. GRADITELJ 2 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. Heb 11:10 Jer je iæçekivao grad na tvrdu temelju, kojemu je graditelj i tvorac Bog, GRADITELJI 3 Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, GRADITI 3 Iza 65:21 Oni øe graditi kuøe i u njima stanovati. Sadit øe vinograde i uœivati plodove njihove. Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? GRADNJU 2 1Kr 6:14 Tako dovræi Salomon gradnju hrama. 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. GRADOM 4 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n Psl 59:6 Uveçe dolaze opet, laju kao psi, skitaju se gradom. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na GRADOVA 6 Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga

imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. GRADOVE 5 Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, GRADOVI 8 Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. Iza 17:2 Ostavljeni su gradovi njegovi zauvijek, predani stadima. Ona poçivaju u njima, i nitko ih ne plaæi. Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! GRADOVIMA 6 Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni

ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim Izraelom.” Dje 20:23 Osim da mi Duh Sveti po svim gradovima svjedoçi, da me u Jerusalemu çekaju okovi i nevolje. Tit 1:5 Zato te ostavih u Kreti, da urediæ, æto je nedovræeno, i da postaviæ po gradovima starjeæine, kao æto ti ja zapovjedih. GRADSKA Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. GRADSKI 2 Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. GRADSKOGA Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, GRADU 20 Psl 31:21 Neka je blagoslovljen Gospod: on øe me ætititi çudesno u dobroti svojoj kao u utvråenom gradu! Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori svojoj! Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. Iza 48:2 ni se imenuju po svetom gradu i oslanjaju se na Boga Izraelova, kojemu je ime Gospod nad vojskama. Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? Sef 3:1 Teæko gradu upornom okaljanom nasilnom! Mat 2:23 I nastani se u gradu, koji se zove Nazaret. Tako se je imala ispuniti rijeç proroka: “Zvat øe se Nazareøanin.” Mat 10:15 Zaista, kaœem vam: “Zemlji Sodomi i Gomori u dan suda bit øe lakæe negoli gradu takvu! Luk 2:11 Danas vam se u gradu Davidovu

178 rodi Spasitelj, Krist i Gospodin. Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. Luk 18:2 Recite im: “U jednom gradu bio je jedan sudac, koji se nije bojao Boga i nije mario za ljude. Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, GRANA Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. Rim 11:21 Jer kad Bog nije roåenih grana saçuvao, da i tebe kako ne saçuva. GRANE 5 Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Rim 11:16 Ako je kvasac svet, to je i tijesto; i ako je korijen svet, to su i grane. GRANI 1 Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. GRANICA nema granica. Rim 10:18 Nego velim: “Zar nijesu çuli” Dapaçe po svoj zemlji otide glas njihov, i do granica çitavoga svijeta rijeçi njihove.” GRANICE 2 Job 11:7 Moœeæ li tajne Boœje dokuçiti ili doprijeti do granice Svemoønoga? Psl 74:17 Utvrdio si sve granice zemaljske; stvorio si ljeto i zimu. GRANJE 2 Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda

prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. GRANU Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. GRÇEVA Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil GRÇEVI 1 Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. GRCI 3 Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. Rim 3:9 æto dakle? Nadvisujemo li ih? Nipoæto, jer prije kazasmo, da su Œidovi i Grci svi pod grijehom, 1Ko 1:22 Jer i Œidovi traœe znake, i Grci traœe mudrost; GRÇI 1 Psl 109:24 Koljena moja klecaju od posta, tijelo se moje grçi od mræavosti. GRCIMA Rim 1:14 Duœnik sam Grcima i barbarima, mudrima i nerazumnima. GRÇKI 1 Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. GRÇKIM Luk 23:38 Nad njim je bio natpis napisan pismom grçkim, latinskim i hebrejskim: “Ovo je Kralj œidovski.” GRDE 3 Mat 5:11 Blagoslovljeni ste vi kad vas ljudi zbog mene grde i progone i za vama laœno sve zlo govore! Rim 15:3 Jer i Krist nije ugaåao sebi, nego kao æto je pisano: “Pogrde onih, koji tebe grde, padoæe na me.” 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! GRDI 4 Psl 55:12 Jest, nije neprijatelj koji me tako grdi: to bih podnio; ne udara na me mrzitelj moj: ja bih se skrio od njega. M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne. Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Rim 2:24 Jer se krivnjom vaæom grdi ime Boœje meåu neznaboæcima, kako je pisano. GRDILI 2 Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno

osudio; GRDITI 1 Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! GRDNO Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” GRDOBAMA Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” GREDE 1 Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne GRIJE 1 Efe 5:29 Jer nitko nije nikad zamrzio na svoje tijelo, nego ga hrani i grije kao i Krist crkvu, GRIJEÆE 2 1Ti 5:20 A koji grijeæe, pokaraj ih pred svima, da i drugi imaju strah! Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. GRIJEÆI 12 M.Iz 14:21 Tko prezirno postupa s bliœnjima svojim, grijeæi; blagoslovljen je onaj, koji se smiluje siromahu! M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” Iva 8:11 Ona odgovori: “Nitko, Gospodine!” Tada reçe Isus: “Ni ja te neøu osuditi. Idi, i od sada viæe ne grijeæi!” 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! Tit 3:11 Znajuøi, da se takav preokrenuo na gore i grijeæi, i sam sebe osuåuje. Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od

179 Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. GRIJEÆILI 7 Psl 106:6 Grijeæili smo s ocima svojim, çinili smo zlodjela i poçinjali bezakonje. Jer 14:7 “Ako grijehi naæi svjedoçe i protiv nas: Gospode, budi nam milostiv zbog imena svojega, jer su mnogi prekræaji naæi, kojima smo grijeæili protiv tebe. Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Hos 4:7 Æto ih je bilo viæe, to su viæe grijeæili protiv mene. Çast njihovu pretvorit øu u sramotu. 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” GRIJEÆIMO 3 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. Heb 10:26 Jer kad mi grijeæimo dragovoljno, poæto smo primili poznanje istine, nema viæe œrtve za grijehe; Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. GRIJEÆITE 6 Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” 1Ko 8:12 A tako kad se grijeæite o braøu, i bijete njihovu slabu savjest, protiv Krista se grijeæite. 1Ko 8:12 A tako kad se grijeæite o braøu, i bijete njihovu slabu savjest, protiv Krista se grijeæite. 1Ko 15:34 Otrijeznite se kako treba, i ne grijeæite, jer neki ne znadu za Boga; na sramotu vam kaœem. Efe 4:26 Srdite se, a ne grijeæite, sunce neka ne zaåe nad srdœbom vaæom! 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. GRIJEÆITI 2 Rim 6:15 Æto dakle? Zar øemo grijeæiti, kad nijesmo pod zakonom, nego pod miloæøu? Boœe saçuvaj! 1Iv 3:9 Svaki, koji je roåen od Boga, ne çini grijeha, jer njegovo sjeme ostaje u njemu, i ne moœe grijeæiti, jer je roåen od Boga. GRIJEÆNE 3 Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe, Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. GRIJEÆNO

Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. GRIJEH 72 Istoçni grijeh. Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Brj 32:23 Ako li ne uçinite tako, onda øete sagrijeæiti Gospodu i znajte, da øe vas za grijeh vaæ stidi kazna. 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Job 13:23 Koliko je zlodjela i grijeha mojih? Pokaœi mi krivnju moju i grijeh moj! Psl 32:1 Blagoslovljen je onaj, kojemu je oproætena opaçina, kojemu je grijeh skriven! Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. M.Iz 10:16 Prihodi pravednikovi sluœe za œivot, a dobitak bezboœnikov za grijeh. M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. M.Iz 24:9 Osjeøanje i miæljenje luåakovo jest grijeh; podsmjevaç je gad ljudima. Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom

za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Mat 12:31 Zato vam kaœem: “Svaki grijeh i psovka oprostit øe se ljudima. Ali psovka na Duha neøe se oprostiti. Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Luk 17:1 I reçe uçenicima svojim: “Ono æto navodi ljude na grijeh ne moœe izostati. Ali teæko onome, po kome to dolazi! Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! Iva 8:34 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Tko çini grijeh, rob je grijehu. Iva 8:46 Tko øe me od vas prekoriti za kakav grijeh? Ako vam kaœem istinu, zaæto mi ne vjerujete ‘ Iva 15:22 Da nijesam bio doæao i govorio im, ne bi imali grijeha; a sad nemaju izgovora za grijeh svoj. Iva 16:8 I kad on doåe, dokazat øe svijetu æto je grijeh, i o pravdi, i o sudu. Iva 19:11 Isus reçe: “Ne bi imao vlasti nikakve nada mnom, kad ti ne bi bilo dano odozgo. Zato onaj ima veøi grijeh, koji me predade tebi.” Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, Rim 5:13 Jer je grijeh bio u svijetu do zakona; ali se grijeh ne raçuna, kad nema zakona. Rim 5:13 Jer je grijeh bio u svijetu do zakona; ali se grijeh ne raçuna, kad nema zakona. Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu

180 naæemu. Rim 6:12 Neka ne vlada dakle grijeh u vaæemu smrtnom tijelu, da sluæate poœude njegove. Rim 6:14 Jer grijeh neøe vama ovladati, jer nijeste pod zakonom, nego pod miloæøu. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Rim 7:9 A ja sam œivio nekad bez zakona; a kad doåe zapovijed, grijeh oœivje. Rim 7:11 Jer grijeh uzevæi prigodu po zapovijedi prevari me, i ubi me njome. Rim 7:14 Jer znamo, da je zakon duhovan a ja sam tjelesan, prodan pod grijeh. Rim 7:17 A to ja sad viæe ne çinim, nego grijeh, koji stanuje u meni. Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 1Ko 15:56 A œalac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon. Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, Heb 10:4 Jer krv junaca i jaraca ne moœe oduzeti grijeh. Heb 10:6 Paljenice i œrtve za grijeh nijesu ti bile ugodne, Heb 10:18 A gdje je oproætenje ovih, ondje nema viæe prinosa za grijeh. Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. Jak 2:9 Ako li gledate, tko je tko, grijeh çinite, i zakon øe vas uvjeriti, da ste prestupnici. Jak 4:17 Jer tko zna dobro çiniti i ne çini grijeh mu je. 1Iv 3:4 Svaki, koji çini grijeh, çini i bezakonje, jer je grijeh bezakonje. 1Iv 3:4 Svaki, koji çini grijeh, çini i bezakonje, jer je grijeh bezakonje. 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat

øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:17 Svaka je nepravda grijeh; i ima grijeh, æto ne donosi smrti. 1Iv 5:17 Svaka je nepravda grijeh; i ima grijeh, æto ne donosi smrti. GRIJEHA 59 Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. L.Zk 16:30 Jer u taj dan pribavlja se za vas pomirenje, da budete oçiæøeni; od svih grijeha svojih imate biti oçiæøeni pred Gospodom. Job 13:23 Koliko je zlodjela i grijeha mojih? Pokaœi mi krivnju moju i grijeh moj! Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Psl 39:1 Rekoh: “Çuvat øu putove svoje od grijeha jezika; zauzdavat øu usta svoja, dok je joæ blizu zlikovac!” Psl 51:2 Posve me operi od zlodjela mojih, od grijeha mojega oçisti me! Psl 51:9 Zastri lice svoje od grijeha mojih i uniæti sva zlodjela moja! M.Iz 10:19 U mnogom govorenju ne biva bez grijeha, a tko zauzdava jezik svoj, radi razumno. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Iza 43:25 Ja sam, ja, koji uniætavam krivnju tvoju zbog sebe i tvojih se grijeha viæe ne spominjem. Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. Mat 1:21 Ona øe roditi sina, kojemu øeæ nadjenuti ime Isus; jer øe on izbaviti narod svoj od grijeha njegovih.” Mat 26:28 Jer je ovo krv moja i Novoga Zavjeta, koja se prolijeva za mnoge na oproætenje grijeha. Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Iva 8:7 Kad su ga jednako pitali, uspravi se i reçe im: “Tko je meåu vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” Iva 15:22 Da nijesam bio doæao i govorio im, ne bi imali grijeha; a sad nemaju izgovora za grijeh svoj. Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za

oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. Dje 10:43 Za ovoga svjedoçe svi proroci, da imenom njegovim primaju oproætenje grijeha svi, koji vjeruju u njega.” Dje 13:38 Neka vam je dakle na znanje, ljudi braøo, da se po njemu vama propovijeda oproætenje grijeha. Dje 22:16 I sad æto oklijevaæ? Ustani i krsti se, i operi se od grijeha svojih prizvavæi ime Gospodnje!’” Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Rim 3:20 Jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek pred njim, jer po zakonu dolazi poznanje grijeha. Rim 4:25 Koji je predan zbog grijeha naæih i uskrsnuo zbog opravdanja naæega, Rim 6:7 Jer koji umrije, oslobodi se od grijeha. Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za smrt, ili pokornosti za pravdu? Rim 6:18 A oslobodivæi se od grijeha postadoste sluge pravdi. Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:10 A ako je Krist u vama, tijelo je mrtvo zbog grijeha, a duh œivi zbog pravde. 1Ko 15:56 A œalac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon. 2Ko 5:21 Njega, koji nije poznao grijeha, uçini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Boœja u njemu. Efe 1:7 U kojemu imamo otkupljenje krvlju njegovom, oproætenje grijeha po bogatstvu milosti njegove, Efe 2:1 I vas, koji ste bili mrtvi zbog prestupaka i grijeha svojih, Efe 2:5 I nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, oœivi s Kristom miloæøu ste spaæeni, 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Heb 3:13 Nego opominjite jedan drugoga svaki dan, dok se danas govori, da koji od

181 vas ne otvrdne prijevarom grijeha. Heb 4:15 Jer nemamo velikoga sveøenika, koji se ne bi mogao saœaliti s naæih slaboøa, nego koji je u svemu iskuæan kao i mi, osim grijeha. Heb 8:12 Jer øu biti milostiv nepravdama njihovim, i grijeha njihovih neøu viæe spominjati! Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; Heb 11:25 I volio je stradati s narodom Boœjim, negoli imati çasovit uœitak grijeha, Heb 12:4 Jer joæ se ne oprijeste do krvi boreøi se protiv grijeha, 1Pe 2:22 On, koji ne uçini grijeha, i u çijim se ustima ne naåe prijevara,” 1Pe 4:8 A prije svega imajte neprestanu ljubav meåu sobom, jer ljubav pokriva mnoætvo grijeha! 2Pe 1:9 Jer tko nema ovoga, slijep je i rukom pipa, i zaboravio je oçiæøenje od starih svojih grijeha. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 1:8 Ako reknemo, da grijeha nema, sami sebe varamo, i istine nema u nama. 1Iv 3:5 I znate, da se on javi, da oduzme grijehe naæe; i grijeha u njemu nema. 1Iv 3:9 Svaki, koji je roåen od Boga, ne çini grijeha, jer njegovo sjeme ostaje u njemu, i ne moœe grijeæiti, jer je roåen od Boga. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; GRIJEHE 41 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Job 31:33 Ako sam, kao æto uçini Adam, tajio grijehe svoje i krio svoja zlodjela u njedrima svojim, Psl 51:1 Smiluj mi se, Boœe, po milosråu svojem; po velikom milosråu svojem uniæti grijehe moje! Psl 85:2 Oduzeo si krivnju zlodjela narodu svojemu, pokrio si sve grijehe njihove Psl 103:12 Koliko je istok daleko od zapada, toliko on udaljuje od nas grijehe naæe. Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama

njegovim mi smo se iscijeljeni. Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo. Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? Mih 7:19 On øe se nama opet smilovati, pogazit øe opaçine naæe i baciti u dubinu morsku sve grijehe naæe. Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mar 1:5 Tada je izlazila k njemu sva zemlja Judeja i svi stanovnici Jerusalema. Oni su se dali krstiti od njega u Jordanu i pritom su ispovijedali grijehe svoje. Mar 2:7 “Kako moœe ovaj tako govoriti? Huli na Boga. Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 7:49 Onda oni, koji su bili za stolom, pomisliæe u sebi: “Tko je ovaj, da i grijehe opraæta?” Iva 20:23 Kojima oprostite grijehe, oprostit øe im se, i kojima zadrœite, zadrœat øe se.” Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 11:27 I ovo im je od mene zavjet, kad oduzmem njihove grijehe.” 1Ko 15:3 Jer sam vam najprije predao æto sam i primio, da je Krist umro za grijehe naæe po Pismima; Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po volji Boga i Oca na Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. Heb 10:2 Inaçe bi prestale prinositi se, kad

oni, koji sluœe, ne bi viæe imali nikakve savjesti za grijehe, kad su se jednom oçistili; Heb 10:3 Nego se njima svake godine çini spomen na grijehe. Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, Heb 10:26 Jer kad mi grijeæimo dragovoljno, poæto smo primili poznanje istine, nema viæe œrtve za grijehe; Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. 1Iv 2:2 I on je pomirna œrtva za grijehe naæe, i ne samo naæe, nego i svega svijeta. 1Iv 3:5 I znate, da se on javi, da oduzme grijehe naæe; i grijeha u njemu nema. 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. GRIJEHI 12 Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Iza 59:2 Ne, zlodjela vaæa rastavljaju vas s Bogom vaæim, grijehi vaæi zaklonili su lice njegovo od vas, da ne çuje. Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. Jer 14:7 “Ako grijehi naæi svjedoçe i protiv nas: Gospode, budi nam milostiv zbog imena svojega, jer su mnogi prekræaji naæi, kojima smo grijeæili protiv tebe. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani, uzmi postelju svoju i hodi?’ Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, 1Ti 5:24 Nekih su ljudi grijehi oçevidni i idu

182 na sud pred njima, a nekih idu za njima. Grijehi jezik. 1Iv 2:12 Piæem vam, djeçice, jer su vam oproæteni grijehi zbog imena njegova. GRIJEHIMA 6 Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. Iva 8:24 Rekoh vam: “Umrijet øete u grijehima svojim, jer ako ne uzvjerujete, da sam ja, umrijet øete u grijehima svojim.” Iva 8:24 Rekoh vam: “Umrijet øete u grijehima svojim, jer ako ne uzvjerujete, da sam ja, umrijet øete u grijehima svojim.” 1Ko 15:17 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera naæa, jer ste u grijehima svojim. 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. GRIJEHOM 4 Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” Rim 3:9 æto dakle? Nadvisujemo li ih? Nipoæto, jer prije kazasmo, da su Œidovi i Grci svi pod grijehom, 2Ko 5:21 Njega, koji nije poznao grijeha, uçini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Boœja u njemu. GRIJEHU1 Psl 51:5 Jer gle, roåen sam u grijehu, u krivnji me je veø zaçela mati moja. Iva 8:21 Nadalje im On reçe: “Ja idem. Traœit øete me i umrijet øete u svojemu grijehu. Kamo ja idem, vi ne moœete doøi.” Iva 8:34 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Tko çini grijeh, rob je grijehu. Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, Rim 6:1 Æto øemo dakle reci! Zar da ostanemo u grijehu, da se milost I umnoœi? Boœe saçuvaj! Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. Rim 6:10 Jer æto umrije, grijehu umrije jedanput, a æto œivi, Bogu œivi. Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! GRIJTE 1 Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi?

GRIMIZ 3 M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. PNP 7:5 Glava tvoja na tebi kao Karmel, kosa na glavi tvojoj kao grimiz kraljevski, u pletenice spletena. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. GRIMIZA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. GRIMIZNA PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. GRIZETE 1 Gal 5:15 Ali ako jedan drugoga grizete i izjedate, gledajte, da jedan drugoga ne istrijebite! GRJEÆNICI 10 Psl 1:5 Zato se ne mogu bezboœnici odrœati na sudu, ni grjeænici na skupætini pravednika. Psl 51:13 Tada øu pokazati bezboœnicima putove tvoje, da se grjeænici obrate k tebi. Luk 6:32 Ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu hvalu oçekujete za to i grjeænici ljube one, koji njih ljube. Luk 13:2 On im reçe Mislite li, da su ti Galilejci bili veøi grjeænici od svih drugih Galilejaca, jer tako postradaæe Rim 5:8 A Bog pokazuje svoju ljubav k nama, æto Krist, kad smo bili joæ grjeænici, umrije za nas. Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. Gal 2:15 Mi smo od roåenja Œidovi, a ne grjeænici od neznaboæca. Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” GRJEÆNICIMA 5 Job 11:20 A oçi grjeænicima ugasit øe se, neøe im biti utoçiæta, nada øe im biti: duæu izdahnuti. Psl 25:8 Dobrostiv je Gospod i pravedan; zato pokazuje put grjeænicima. Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim,

GRJEÆNIK 3 Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. Iva 9:24 Tada dozvaæe opet çovjeka, koji je bio slijep, i rekoæe mu: “Podaj Bogu slavu! Mi znamo, da je ovaj çovjek grjeænik.” 1Pe 4:18 I ako se pravednik jedva spasi, gdje øe se bezboœnik i grjeænik pokazati? GRJEÆNIKA 6 PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Luk 15:10 Isto tako, kaœem vam, kod anåela je Boœjih radost za jednoga grjeænika, koji se obrati.” Iva 9:31 A znamo, da Bog ne sluæa grjeænika, nego ako tko poætuje Boga i çini volju njegovu, onoga usliæi. Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; Heb 12:3 Promotrite njega, koji je takvo protivljenje protiv sebe od grjeænika podnio, da se ne umorite i da ne klonu duæe vaæe! GRJEÆNIKE 4 Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” Luk 15:2 Na to su mrmljali farizeji i knjiœevnici i govorili. “Ovaj prima grjeænike i jede s njima.” da je Krist Isus doæao na svijet da spasi grjeænike, od kojih sam prvi ja. GRJEÆNIKU 2 M.Iz 11:31 Ako se pravedniku plaøa na zemlji, koliko prije bezboœniku i grjeæniku! Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ GRJEÆNIM Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” GRJEÆNOGA Psl 4:4 Dræøite i okanite se grjeænoga djelovanja! Smislite se na postelji svojoj! Prestanite! Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, GRKA Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka,

183 nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. GRKOM Rim 10:12 Jer nema razlike meåu Œidovom i Grkom; jer je isti Gospodin sviju, bogat za sve, koji ga zazivaju. GRKU Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. GRLA Psl 69:1 Spasi me, Boœe, jer mi veø dolaze vode do grla. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! GRLI 1 Prp 3:5 Vrijeme kad se baca kamenje, i vrijeme kad se skuplja kamenje; vrijeme kad se grli, i vrijeme kad se rastaje; GRLICE 2 PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. GRLO 4 Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. M.Iz 23:2 Stavi sebi noœ na grlo, ako imaæ velik tek! Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, GRLU 2 Psl 119:103 Kako su slatke grlu mojemu rijeçi tvoje, mnogo slaåe od meda ustima mojim! PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. GRM 2 Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. GRMA Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. GRMENJEM Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. GRMI 3 Psl 29:3 Çuj! Gospod nad valovima, Bog veliçanstva grmi; nad æirokim morem Gospod! Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im:

“Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. GRMLJA Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. GRMU Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. GRNUTI 1 Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn GROB 16 Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob. Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. Jer 5:16 Tu je njegov grob otvoren. Svi koliki po izboru junaci. Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Mat 27:66 Oni odoæe, osiguraæe grob zapeçativæi kamen i postavivæi straœu. Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Iva 19:41 A bio je na mjestu, gdje je bio raspet, vrt, i u vrtu grob nov, u koji joæ nitko nije bio poloœen. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija

Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, GROBA Job 33:30 Da otrgne duæu njegovu od groba, da mu svijetli svjetlost œivih, Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” GROBLJE 1 Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. GROBOVE 1 Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima GROBOVI 1 Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. GROBU 3 Job 33:22 Duæa se njegova pribliœuje grobu, œivot njegov carstvu mrtvih. Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. Luk 24:1 U prvi dan sedmice otidoæe one vrlo rano grobu s mirisima, æto su ih bile pripravile. GROHOT 1 Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” GROM Job 26:14 Ali to su tek obrubi njegova upravljanja, æapat je to samo, æto çujemo o njemu. I tko da razumije grom svemoøi njegove? GROMA 4 Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. Mar 3:17 Jakova, sina Zebedejeva, i Ivana, brata Jakovljeva, kojima je dao ime Boanerges, æto znaçi sinovi groma; Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. GROMKA Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. GROMOM

184 Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. GROMOVA Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! GROMOVE 2 Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” GROMOVI 3 Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. GROMOVNIM Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. GROMOVNOGA Psl 104:7 A od prijetnje su tvoje bjeœale, i uzmicale su od gromovnoga glasa tvojega. GROŒÅA Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. GROŒÅE 7 P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, Iza 63:2 Zaæto je crvena odjeøa tvoja, haljine tvoje kao u onoga koji gazi groœåe u kaci? Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? Mat 7:16 Po rodovima njihovim po znat øete ih. Bere li se s trnja groœåe ili s draçe

smokve? Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” GROŒÅEM 2 PNP 2:5 Krijepi me groœåem, razblaœuje me jabukama, jer sam bolna od ljubavi. Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. GROZD 1 Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. GROZDA Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” GROZE 1 Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre Samarije. GROZOTA Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” GRSTI 1 Hos 8:5 Grsti mi se bikova sluœba tvoja, Samarijo! Gnjev moj raspaljuje se na njih. Dokle øe joæ ostati bez kazne? GRUÆEVINOM Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro. GRUDAMA Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. GRUDE 1 Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. GRUDI 4 Psl 22:9 A ti si onaj, koji si me izveo iz krila materina i skrio me na grudi matere moje. Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Iva 13:25 A on naslonjen na grudi Isusove upita: “Gospodine, tko je to?” Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” GRUDIMA 5 Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe,

Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Iva 13:23 A jedan od uçenika njegovih, kojega je Isus ljubio, poçivao je na grudima Isusovim. GUÆTARE 1 Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. GUÆTARI 2 Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? GUÆTIK 1 Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. GUBAVAC 1 Mat 8:2 Tada doåe jedan gubavac, pade pred njega niçice i zamoli: “Gospodine, ako hoøeæ, moœeæ me oçistiti.” GUBAVACA Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. GUBAVE 1 Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! GUBAVI 1 Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. GUBE 2 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje. GUBI 1 Prp 3:6 Vrijeme kad se traœi, i vrijeme kad se gubi; vrijeme kad se çuva, i vrijeme kad se zabacuje; GUBICI 1 M.Iz 11:22 U gubici svinje zlatna brnjica: “to je œena lijepa, ali besramna. GUBIMO 1Ko 8:8 A jelo nas ne preporuçuje Bogu, jer niti æto gubimo, ako ne jedemo, niti æto dobijemo, ako jedemo, GUBITAK 1 M.Iz 14:23 U svakom radu ima dobitka, a puste rijeçi donose samo gubitak. GUBITE 2 Heb 10:35 Ne gubite dakle pouzdanja svojega, koje ima veliku plaøu! 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. GUJA

185 Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. GUJINJA Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. GUJINO Mat 23:33 Zmije i leglo gujino, kako øete umaøi osudi paklenoj? GUJINOM Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. GUMNA Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu GUMNO 5 Rut 3:3 Umij se i namaœi se, obuci na se haljine svoje najbolje, pa idi na gumno! Rut 3:6 I otide na gumno i uçini sve onako, kako joj je bila rekla njezina svekrva. Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” Mih 4:12 Ali oni ne znaju misli Gospodnjih i ne razumiju odluke njegove, da ih unosi kao snoplje na gumno. Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” GUMNU Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. GUŒAVA Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” GURNUVÆI 1 Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. GUSJENICE 1 Psl 105:34 Zapovjedi, i doåoæe skakavci i gusjenice nebrojene. GVOŒÅA Dan 2:33 Stegna od gvoœåa, noge æto od gvoœåa æto od gline. Dan 2:33 Stegna od gvoœåa, noge æto od gvoœåa æto od gline. GVOŒÅE 1 Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih

vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. GVOŒÅEM Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! GVOŒDE 2 L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. GVOZDEN 1 P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. GVOZDENE 3 Psl 149:8 Da stave kraljeve njihove u lance, plemiøe njihove u gvozdene okove, Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko GVOZDENIM 3 Otk 2:27 I vladat øe njima gvozdenim œezlom, i razbit øe se kao sudovi lonçarski; kao æto sam i ja primio od Oca svojega; Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. GVOZDENOM 3 Psl 2:9 Udarit øeæ ih gvozdenom palicom, razbit øeæ ih kao sud lonçarski!” Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, Amo 1:3 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Damaska, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer su vrhli Gilead gvozdenom branom, HAJDEMO Mat 26:46 Ustanite, hajdemo! Evo, pribliœuje se izdajnik moj.” Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” HAJDETE 1 Mat 4:19 On im reçe: “Hajdete za mnom! Uçinit øu vas lovcima ljudi.” HAJKA Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke i noge. HALJINA 9 Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.”

Job 27:16 Ako i nagomila srebra kao praha i nakupi sebi haljina kao blata: Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. Psl 102:26 Oni øe proøi, a ti ostajeæ; oni svi ostare kao haljina; promijeniæ ih kao odjeøu, oni se raspadnu. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Heb 1:11 Ona øe proøi, a ti ostajeæ, i sva øe ostarjeti kao haljina; Otk 3:4 Ali imaæ malo imena u Sardu, koja ne oskvrniæe svojih haljina, i hodit øe s menom u bijelima, jer su dostojni. HALJINAMA2 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima Mat 23:5 Sva djela svoja çine, da ih vide ljudi. Tako raæiruju svoje zapise i produljuju rese na haljinama svojim. Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Luk 24:4 Dok su one zbog toga bile posve zbunjene, gle, dva çovjeka stadoæe pred njima u sjajnim haljinama. Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Dje 1:10 I dok su gledali za njim gdje ide na nebo, gle, dva çovjeka stadoæe kraj njih u bijelim haljinama. 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, HALJINE 49 Pst 3:21 A naçini Gospod Bog Adamu i œeni njegovoj haljine od koœe i obuøe ih u njih. Izl 28:2 Napravi svete haljine bratu

186 svojemu Aronu, njemu u çast i za ukras. P.Zk 8:4 Haljine tvoje ne poderaæe se na tebi, i noge tvoje ne otekoæe za tih çetrdeset godina. Rut 3:3 Umij se i namaœi se, obuci na se haljine svoje najbolje, pa idi na gumno! 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Psl 22:18 Dijele meåu se haljine moje i za odjeøu moju bacaju kocku. Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. M.Iz 16:33 Œdrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospoda dolazi sav odgovor njegov. M.Iz 31:21 Ne boji se snijega za kuøu svoju, sva çeljad njezina ima po dvoje haljine. Prp 9:8 Svagda neka su ti haljine bijele i nikada na glavi tvojoj neka ne ponestane ulja! Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 63:2 Zaæto je crvena odjeøa tvoja, haljine tvoje kao u onoga koji gazi groœåe u kaci? Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. Zah 3:3 A Joæua je bio obuçen u haljine prljave, kad je stajao pred anåelom. Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. Mat 9:21 Jer je rekla u sebi: “Ako se samo

dotaknem haljine njegove, ozdravit øu.” Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima Mat 17:2 Tada se preobrazi pred njima Lice se njegovo zasja kao sunce, a haljine se njegove zasvijetliæe kao svjetlo. Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. Mat 27:35 Tada ga pribiæe na kriœ i razdijeliæe kockom meåu se haljine njegove. Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. Mar 6:9 Sandale su smjeli nositi, ali ne oblaçiti dvoje haljine. Mar 9:3 Haljine njegove postadoæe sjajnobijele, kako ih ne moœe ni jedan bjelilac ubijeliti na zemlji. Mar 15:24 Tada ga razapeæe i razdijeliæe haljine njegove meåu se bacivæi kocke za njih, tko øe æto dobiti. Luk 3:11 On im odgovori: “Tko ima dvoje haljine, neka da jednu onome, koji nema nijednu; i tko ima hrane, neka çini isto tako!” Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. Luk 19:36 Kad je iæao tako, prostirali su haljine svoje po putu. Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Jak 5:2 Bogatstvo vaæe istrunu, i haljine vaæe pojedoæe moljci. Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz

nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! HALJINI 5 Iva 19:5 A Isus izaåe pod vijencem od trnja i u skrletnoj haljini. Pilat im reçe: “Evo çovjeka!” Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, Otk 19:16 I ima na haljini i na bedru svojemu ime napisano: “Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima”. HALJINOM Iza 50:3 Oblaçim nebo u œalost, zaogrøem ga haljinom pokorniçkom.” HALJINU9 Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje! M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. Mar 14:51 A jedan mladiø, koji je na golu tijelu nosio samo platnenu haljinu, iæao je za njim; i uhvatiæe ga. Mar 14:52 A on ostavi platnenu haljinu i go pobjeœe od njih. Luk 6:29 Udari li te tko po obrazu, okreni mu i drugi! Uzme li ti tko kabanicu, podaj mu i haljinu!

187 Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. Heb 1:12 I savit øeæ ih kao kabanicu, kao haljinu, i izmijenit øe se; a ti si onaj isti, i tvojih godina neøe nestati.” Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. Otk 19:13 I obuçen je u haljinu umoçenu u krv, i ime se njegovo zove “Rijeç Boœja”. HARAÇLIJO Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. HARANJA Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. HARFA Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. HARFAMA Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! HARFI 1 Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: HARFO Psl 108:2 Probudi se, harfo i citaro; hoøu da probudim zoru bijelu. HARFU 2 Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! Psl 92:3 Uz deset œica na harfu i uz citaru. HAUL 1 Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. HIMBEN 1 M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. HINOMU 2 Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. HISOPA 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o

œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. HISOPOM 2 Psl 51:7 Poækropi me hisopom da se oçistim; operi me i bit øu biti bjelji od snijega. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod HITAR 1 2Ko 12:16 Ali neka bude, ja vam nijesam bio na teret, nego hitar buduøi uhvatio sam vas prijevarom. HITI 2 Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. HITNJI 3 Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. HITROGA Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. HLADNA M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je dobra vijest iz daleke zemlje. HLADNE 1 Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” HLEPI 1 Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. HOD 1 Psl 17:5 Pravu stazu ne ostavi hod moj; na putovima tvojim ne posrnu korak moj. HODA 4 Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? HODAJMO Gal 5:25 Ako u duhu œivimo, i hodajmo u duhu! HODAJU 2 Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju,

siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. HODAJUØI 1 Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. HODAM Psl 116:9 Hodam pred Gospodom u zemlji œivih. HODANJE 1 Psl 139:3 Hodanje moje, poçivanje moje ti istraœujeæ, sve putove moje ti vidiæ, HODATI 1 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. HODE 9 Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Mih 4:5 Jer svi narodi hode svaki u ime boga svojega; pa øemo i mi hoditi u ime Gospoda, Boga svojega, u vijek i dovijeka. Rim 8:1 Nikakve dakle sad nema osude onima, koji su u Kristu Isusu i ne hode po tijelu. 2Iv 1:4 Obradovah se vrlo, æto naåoh meåu tvojom djecom takve, koji hode u istini, kao æto primismo zapovijed od Oca. 3Iv 1:4 Nemam veøe radosti od ove, da çujem, moja djeca u istini da hode. HODI 16 Psl 15:2 Tko hodi u çistoøi, tko çini pravdu, tko poæteno misli u srcu svojem, Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. M.Iz 10:29 Onome, koji hodi u neduœnosti, Gospod je obrana, a bezboœnicima propast. M.Iz 19:1 Siromah, koji hodi u neduœnosti svojoj, bolji je nego jedan, koji govori naopako i ludo. M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. M.Iz 28:26 Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luåak je; a tko hodi u mudrosti, spasit øe se. Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani,

188 uzmi postelju svoju i hodi?’ Iva 5:8 Tada mu reçe Isus: “Ustani, uzmi postelju svoju i hodi!” Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Dje 3:6 A Petar reçe: “Srebra i zlata nema u mene; ali æto imam, ovo ti dajem: “U ime Isusa Krista Nazareøanina ustani, i hodi!” 1Iv 2:6 Tko govori, da u njemu ostaje, i taj treba tako da hodi, kao æto je on hodio. 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; HODIÆ 2 P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, 3Iv 1:3 Obradovah se vrlo, ad doåoæe braøa i posvjedoçiæe za tvoju istinu, kako ti u istini hodiæ. HODIH 2 Psl 26:1 Opravdaj me, Gospode, jer hodih u çestitosti; uzdajem se u Gospoda i neøu se spotaknuti Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. HODILA Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. HODILI 5 Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Mat 17:22 Dok su hodili naokolo po Galileji, reçe im Isus: “Sin çovjeçji predat øe se u ruke ljudima. Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, HODIM Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. HODIMO 6

Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. 1Iv 1:6 Ako reknemo, da imamo zajedniætvo s njim, a u tami hodimo, laœemo i ne çinimo istine. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. HODIO 8 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Job 38:16 Jesi li prodro ikad do na vrela mora, i jesi li hodio po dnu morskom? Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Psl 55:14 S kojim sam pouzdano opøio, u povorci sveçanoj hodio u kuøu Boœju. Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” 1Iv 2:6 Tko govori, da u njemu ostaje, i taj treba tako da hodi, kao æto je on hodio. HODIT 3 Psl 119:45 l hodit øu na prostoru æirokom, jer sam nastojao oko propisa tvojih. Otk 3:4 Ali imaæ malo imena u Sardu, koja ne oskvrniæe svojih haljina, i hodit øe s menom u bijelima, jer su dostojni. Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. HODITE 2 Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. HODITI 6 Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga

Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 35:9 Neøe ondje biti lavova, niti øe ljuta zvijer iøi po njemu. Tako æto neøe se ondje naøi, samo otkupljeni smiju ondje hoditi. Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Mih 4:5 Jer svi narodi hode svaki u ime boga svojega; pa øemo i mi hoditi u ime Gospoda, Boga svojega, u vijek i dovijeka. Zah 10:12 Ojaçit øu ih u Gospodu: oni øe hoditi u ime njegovo”, govori Gospod. Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; HODOÇAÆØA Psl 84:5 Blagoslovljen je çovjek, kojemu je jakost u tebi, kojemu srce hoøe na hodoçaæøa! HODOÇASNIÇKOJ 1 Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. HOØE 56 Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” Job 16:6 Ali ako govorim, neøe odlahnuti bol moja; ako li prestanem, hoøe li otiøi od mene? Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 84:5 Blagoslovljen je çovjek, kojemu je jakost u tebi, kojemu srce hoøe na hodoçaæøa! Psl 120:7 Ja Sam miran; ako li æto progovorim, oni hoøe svaåu. M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod hoøe. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe

189 govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mat 5:40 Hoøe li tko da se pravda s tobom i koæulju tvoju da uzme, pusti mu i kabanicu! Mat 5:42 Tko te moli, podaj mu; tko hoøe da uzajmi od tebe, ne odbijaj ga! Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 16:24 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe sebe, uzme na se kriœ svoj i tako ide za mnom! Mat 16:25 Jer tko hoøe œivot svoj da saçuva, izgubit øe ga; a tko izgubi œivot svoj zbog mene, naøi øe ga. Mat 20:26 Meåu vama neka ne bude tako! Nego tko meåu vama hoøe da bude velik, taj neka bude vaæ sluga, Mat 20:27 i tko meåu vama hoøe da bude prvi, taj neka bude vaæ sluga! Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 9:23 A svima reçe: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme na sebe kriœ svoj svaki dan i neka tako ide za mnom! Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 18:8 Kaœem vam, brzo øe im pribaviti pravo. Ali Sin çovjeçji, kad doåe, hoøe li naøi vjeru na zemlji?” Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Iva 5:21 Jer kao æto Otac podiœe mrtve i oœivljuje, tako i Sin koje hoøe oœivljuje.

Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. Iva 7:17 Ako tko hoøe çiniti njegovu volju, poznat øe, je li ova nauka od Boga, ili ja sam od sebe govorim. Iva 12:26 Tko mi hoøe sluœiti, neka ide za mnom! Gdje sam ja, ondje i sluga moj neka bude! Tko tko meni proslavit øe ga Otac moj. Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Rim 9:16 Tako dakle niti stoji do onoga, koji hoøe, niti do onoga, koji trçi, nego do Boga, koji se smiluje. Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. Gal 1:7 A drugoga ipak nema; samo æto su neki, koji vas zbunjuju i hoøe da iskrive evanåelje Kristovo. Gal 4:17 Oni ne revnuju za vas, kako je pravo, nego dapaçe hoøe da vas odvoje, da revnujete za njih. Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. Gal 6:13 Jer ni oni sami, koji se obrezuju, ne drœe zakona, nego hoøe, da se vi obreœete, da se hvale vaæim tijelom. 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. 2Ti 3:12 A i svi, koji poboœno hoøe da œive u Kristu Isusu, trpjet øe progonstvo. Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! 1Pe 3:17 Jer je bolje, ako hoøe volja Boœja, da trpite zbog dobrih djela, negoli zbog zlih. 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; 3Iv 1:9 Pisao sam neæto crkvi; ali Diotref, koji hoøe da bude prvi meåu njima, ne prima nas. 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. Otk 3:2 Budi budan i utvråuj ostalo, æto hoøe da umre; jer ne naåoh tvojih djela

savræenih pred Bogom svojim. Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!” I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” HOØEÆ 19 Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” 2Sa 7:5 “Idi i reci slugi mojemu Davidu: “Ovako veli Gospod: “Ti hoøeæ da mi gradiæ palaçu, da u njoj stanujem? 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Job 13:25 Zar uvenuli list hoøeæ da skræiæ i zar øeæ goniti suhu slamku? Job 40:8 Hoøeæ li zanijekati moje pravedno upravljanje, mene okriviti, samo da ti imadneæ pravo? Psl 88:10 Hoøeæ na mrtvima joæ çiniti çudesa? Ustaju li sjene, da te slave? Psl 139:19 O, da hoøeæ, Boœe, ubiti bezboœnika, krvoloci odstupajte od mene! Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Mat 8:2 Tada doåe jedan gubavac, pade pred njega niçice i zamoli: “Gospodine, ako hoøeæ, moœeæ me oçistiti.” Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Mar 14:36 “Aba Oçe”, reçe, tebi je sve moguøe; uzmi ovu çaæu od mene Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Luk 22:42 “Oçe, ako hoøeæ, ukloni ovu çaæu od mene! Ali ne moja, nego neka bude volja tvoja!” Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” Dje 1:6 Bili su dakle s njim zajedno. Tada ga upitaæe: “Gospodine, hoøeæ li u ovo vrijeme podignuti kraljevstvo Izraelovo?” Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; Jak 2:20 A hoøeæ li znati, o çovjeçe ludi, da je vjera bez djela mrtva? HOØEMO Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim

190 putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn HOØETE 14 L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. Psl 14:6 Osnovu potlaçenika hoøete razbiti, ali znajte: “Gospod je utoçiæte njegovo! Iza 1:19 Ako hoøete sluæati, uœivat øete najbolje u zemlji. Mat 7:12 Sve dakle, æto hoøete da çine vama ljudi, çinite i vi njima, jer je to sadrœaj zakona i proroka. Mat 11:14 A on je, ako hoøete prihvatiti, Ilija, koji ima doøi Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 15:7 Ako ostanete u meni, i rijeçi moje ostanu u vama, ætogod hoøete, traœite, i bit øe vam. Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? 1Ko 4:21 Æto hoøete, da doåem k vama sa æibom, ili s ljubavi i duhom blagosti? Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? Gal 5:4 Rastavljeni ste od Krista, koji hoøete zakonom da se opravdate, izgubiste milost. Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. Flp 2:13 Jer Bog je, koji çini u vama, da hoøete i izvræite, kako mu je ugodno. HOØU 31 Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe!

Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” Psl 61:4 U æatoru tvojem hoøu da prebivam uvijek, da se skrijem pod krovom krila tvojih! Psl 108:2 Probudi se, harfo i citaro; hoøu da probudim zoru bijelu. Psl 119:115 Odstupite od mene, zloçinci, jer hoøu da drœim zapovijedi Boga svojega. Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje. Mat 8:19 Tada pristupi jedan knjiœevnik i reçe mu: “Uçitelju, hoøu da idem za tobom, kamo god ti poåeæ.” Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” Mat 20:14 Uzmi, æto je tvoje, i idi! A ja hoøu i ovome posljednjemu dati kao tebi. Mat 20:15 Ili zar ja ne smijem çiniti svojim vlasniætvom æto hoøu? Zar je oko tvoje zavidno, æto sam ja dobar? Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Mar 14:36 “Aba Oçe”, reçe, tebi je sve moguøe; uzmi ovu çaæu od mene Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Luk 4:6 I reçe mu: “Svu ovu moø i slavu dat øu tebi; jer je predana meni i dajem je kojemu hoøu. Iva 21:22 Reçe mu Isus: “Ako hoøu, da on ostane, dok ne doåem, æto je tebi do toga. Ti hajde za mnom!” Rim 7:19 Jer dobro, æto hoøu, ne çinim, nego zlo, æto neøu, ono çinim. Rim 11:13 A vama velim neznaboæcima: Dok sam ja apostol neznaboœaca, hoøu da slavim svoju sluœbu; 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! 1Ko 7:32 A hoøu, da ste vi bezbriœni. Tko je neoœenjen, brine se za Gospodnje, kako øe ugoditi Gospodinu. 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? Flp 1:12 A hoøu, da vi znate, braøo, da je moje sadaænje stanje dapaçe pomoglo napretku evanåelja, 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da

pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. HOREBU 2 Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Psl 106:19 Naçiniæe sebi tele na Horebu i pred livenim likom baciæe se na zemlju: HOSANA Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se HOSEA Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. HOTEØI 1 Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. HRABRA Psl 27:14 Çekaj Gospoda, budi utjeæen i hrabra srca: çekaj Gospoda! HRABRI 2 P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” Iza 5:22 Jao vama, koji ste junaci u piøu l vina i hrabri u mijeæanju silovita piøa! HRAM 32 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na

191 svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Mat 12:6 A ja vam kaœem: “Ovdje je viæe nego hram Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Mar 11:11 Tako on uåe u Jerusalem i otide u hram. Razgleda sve unaokolo i istom uveçe izaåe s dvanaestoricom u Betaniju. Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Luk 21:5 Kad su neki govorili za hram, da je ukraæen sjajnim kamenjem i posvetnim darovima, reçe: Iva 2:19 Isus im reçe: “Razvalite ovaj hram, i za tri øu ga dana opet sagraditi.” Iva 2:21 A on je mislio na hram tijela svojega. Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Dje 19:37 Jer dovedoste ove ljude, koji niti su hram pokrali, niti hule na vaæu boœicu. Dje 24:6 On je pokuæao i hram oskvrniti, a mi ga uhvatismo, i htjedosmo da mu sudimo po zakonu svojemu. 1Ko 3:16 Ne znate li, da ste hram Boœji, i Duh Boœji da stanuje u vama? 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji, upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji, upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. 1Ko 6:19 Ili ne znate, da je tijelo vaæe hram Duha Svetoga, koji je u vama, kojega imate od Boga, i ni jeste svoji? 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela

Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela Otk 21:22 I hrama ne vidjeh u njemu, jer je njegov hram Gospod Bog Svemoøni, i Janje. HRAMA3 1Kr 6:14 Tako dovræi Salomon gradnju hrama. Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Iza 66:6 Çuj, vika ide iz grada! Çuj, iz hrama! Çuj, Gospod plaøa neprijateljima svojim! Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. Iva 10:22 A bila je tada u Jerusalemu svetkovina posveøenja hrama. I bila je zima. Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 21:22 I hrama ne vidjeh u njemu, jer je njegov hram Gospod Bog Svemoøni, i Janje. HRAMSKA Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. HRAMSKI 1 Luk 23:45 Sunce pomrça, i zavjes hramski razdera se na dvoje. HRAMSKIM Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada.

HRAMSKOGA Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” HRAMU 23 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. Hab 2:20 A Gospod stanuje u svetome hramu svojemu. Pred njim neka zamukne cijeli svijet! Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Mar 14:49 Svaki dan sam bio meåu vama u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Ali se mora ispuniti Pi, smo.” Luk 2:46 Poslije tri dana naåoæe ga u hramu. Sjedio je meåu uçiteljima, sluæao ih i pitao ih. Luk 22:53 Dan na dan bio sam kod vas u hramu, i ne staviste ruke na mene. Ali je ovo vaæ ças i vlast tame.” Luk 24:53 Tada se s velikom radoæøu vratiæe u Jerusalem. Bili su uvijek u hramu i slavili su Boga. Amen. Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. Iva 2:20 Tada rekoæe Œidovi: “Çetrdeset i æest godina gradilo se na ovom hramu, i ti da ga u tri dana sagradiæ?” Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po

192 kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. HRANA Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. HRANE 15 1Kr 17:4 Iz potoka øeæ piti, a gavranima sam naredio, da te hrane ondje.” Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? Psl 36:8 Hrane se na izobilju kuøe tvoje; napajaæ ih na rijeci sladosti svojih Psl 104:21 Laviçi viçu za plijenom i traœe od Boga hrane sebi. Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Luk 3:11 On im odgovori: “Tko ima dvoje haljine, neka da jednu onome, koji nema nijednu; i tko ima hrane, neka çini isto tako!” Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane.

Jak 2:15 Ako li brat ili sestra goli budu i nemaju svagdanje hrane, 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. HRANI 6 M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! Efe 2:21 Na kojemu je sva graåevina sloœena i raste za sveti hrani u Gospodinu, Efe 5:29 Jer nitko nije nikad zamrzio na svoje tijelo, nego ga hrani i grije kao i Krist crkvu, Heb 5:13 Jer koji se god hrani mlijekom, ne razumije rijeçi pravde, jer je dijete. HRANIO P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. HRANIT 3 Psl 81:16 Najboljom pæenicom hranit øu ga, i medom iz hridine krijepit øu te. Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. HRANITI 4 Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. HRANOM Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. HRANU 9 P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? Psl 132:15 Hranu øu njegovu obilno blagosloviti, siromahe njegove kruhom øu nasititi. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za

hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Mar 12:44 Jer svi drugi ubaciæe od viæka svojega, a ona metnu od siromaætva svojega sve, æto je imala, svu hranu svoju.” Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. 1Ti 6:8 A kad imamo hranu i odjeøu, ovim budimo zadovoljni! HRASTOVI 1 Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. HRID 2 Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. HRIDI 4 Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. HRIDINA 7 2Sa 22:2 On je pjevao: “Gospod, moja hridina, utvrda moja, izbavitelj moj! 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje, oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! Psl 31:3 Jer si mi hridina i utvrda: radi imena svojega vodit øeæ me i upravljati, Psl 62:2 On je jedini hridina moja i spasenje moje, branik moj, da se ne poljuljam nikada. Iza 26:4 Uzdajte se u Gospoda dovijeka, jer je Gospod, Svemoguøi, vjeçna hridina. HRIDINAMA Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. HRIDINE 7 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori

193 pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Psl 81:16 Najboljom pæenicom hranit øu ga, i medom iz hridine krijepit øu te. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, HRIDINI 4 Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 16:18 I ja tebi kaœem: “Ti si Petar. Na toj hridini sagradit øu Crkvu svoju, i vrata paklena neøe je nadvladati. Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. HRIDINO Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. HRIDINU0 P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. P.Zk 32:18 A na Hridinu, koja ti œivot dade, nijesi viæe mislio, zaboravio si Boga, koji te u svijet stavi. Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! Psl 114:8 Koji pretvori hridinu u jezero, kremen u vrelo! Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni,

jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se postidjeti.” HRLI 1 1Pe 3:11 Neka se ukloni od zla i neka çini dobro; neka traœi mir i neka hrli za njim! HROM 2 Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. HROME 1 Luk 14:13 Nego kad dajeæ gozbu, pozovi prosjake, sakate, hrome i slijepe! HROMI 2 Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. HROMO Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. HROMU Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. HRUÆTEVI 1 Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. HTIJENJE 1 Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. HTIO7 Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj!

Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. 1Ko 7:7 Jer bih htio, da svi ljudi budu kao i ja; ali svaki ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, a onaj onako. Gal 4:20 A htio bih sad da sam kod vas i da izmijenim glas svoj, jer sawn zbunjen za vas. Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. Heb 12:17 Jer znate, da je i zatim, kad je htio baætiniti blagoslov, odbaçen; HTJEDE 11 P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. Mat 3:14 Ali Ivan, htjede da ga odvrati od toga i reçe: “Ja bih trebao da budem kræten od tebe, a ti dolaziæ k meni?” Mat 27:34 Ondje mu dadoæe vino pomijeæano œuçem. On okusi to ali ne htjede piti, Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. Luk 1:72 Tako htjede smilovati se ocima naæim i spomenuti se svetoga zavjeta svojega Luk 10:29 A on se htjede opravdati i zapita Isusa: “A tko je moj bliœnji?” Iva 21:19 A ovim rijeçima htjede oznaçiti, kakvom øe smrti proslaviti Boga. Nato mu reçe: “Hajde za mnom!” Dje 10:10 I ogladnje, i htjede da jede. I dok su mu pripravljali, zanese se, Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu,

194 Heb 11:24 Vjerom Mojsije, kad bi veliki, ne htjede da se naziva sinom køeri Faraonove; HTJEDNE 2 Jak 4:15 Mjesto da govorite: “Ako Gospodin htjedne, œivjet øemo i uçinit øemo ovo ili ono.” Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. HTJEDNEÆ 1 Izl 8:2 Ali ako ga ne htjedneæ pustiti, gle, kaznit øu svu zemlju tvoju œabama. HTJEDNU Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. HTJEDOÆE 10 Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. Psl 106:25 Uzeæe mrmljati u æatorima i svojim i ne htjedoæe viæe sluæati zapovijed Gospodnju. Iza 28:12 On, koji im je rekao: “Ovo je poçivaliæte – dajte poçinak umornima! – i ovo je okrijepiliæte.” Ali ne htjedoæe posluæati. Mat 22:3 On posla sluge svoje, da zovnu uzvanike na svadbu. Ali oni ne htjedoæe doøi. Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne çuæe.” Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne çuæe.” Luk 19:27 A one moje neprijatelje, koji ne htjedoæe, da ja kraljujem nad njima, dovedite ovamo i pogubite ih pred oçima mojim!” Iva 6:11 A Isus uze kruhove, dade hvalu i razdijeli onima, koji su se bili posadili; tako i od riba, koliko htjedoæe. Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. HTJEDOH 3 Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! Flm 1:13 Ja ga htjedoh da zadrœim kod sebe, da mi mjesto tebe posluœi u okovima evanåelja; Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” HTJEDOSMO Dje 24:6 On je pokuæao i hram oskvrniti, a mi ga uhvatismo, i htjedosmo da mu sudimo po zakonu svojemu. HTJEDOSTE 2 Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i

uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! HTJELI 7 Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. Mat 12:38 Neki knjiœevnici i farizeji rekoæe mu: “Uçitelju, htjeli bismo vidjeti od tebe koji çudesni znak!” Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, Iva 12:21 Ovi pristupiæe k Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, i zamoliæe ga: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” 1Ti 1:7 Htjeli su da budu uçitelji zakona, a da ne razumiju, ni æto govore, ni æto utvråuju. HTJELO Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. HTJETI 1 Rim 7:18 Jer znam, da dobro ne œivi u meni, to jest u tijelu mojemu, jer htjeti imam u sebi, ali uçiniti dobro, ne nalazim. HUDA Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. HUDE 1 1Ko 3:18 Nitko neka se ne vara! Ako tko meåu vama misli, da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud, da hude mudar! HUJANJE 1 1Kr 18:41 Potom reçe Ilija Ahabu: “Idi gore, jedi i pij, jer çujem veø hujanje daœda” HUJE 1 Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. HUKE 1 Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. HULA Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. HULE 5 Dje 19:37 Jer dovedoste ove ljude, koji niti su hram pokrali, niti hule na vaæu boœicu. Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam

ih sve do tuåih gradova. 1Ko 4:13 Hule na nas, a mi molimo; postadosmo kao smeøe svijeta, izmet svima sve do sada. 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule. HULEØI 1 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, HULI 4 Mat 9:3 Tada su neki od knjiœevnika pomislili u sebi: “Ovaj huli na Boga!” Mar 2:7 “Kako moœe ovaj tako govoriti? Huli na Boga. Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. HULIÆ 1 Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ HULILI 1 Mat 27:39 Koji su prolazili, hulili su na njega, mahali glavom svojom HULIO Luk 23:39 Jedan od zloçinaca, æto su visjeli na kriœu, hulio je na njega govoreøi: “Zar nijesi ti Krist? Onda spasi samoga sebe i nas!” HULITELJ 1 1Ti 1:13 A prije sun bio hulitelj, i progonitelj i nasilnik; ali sam pomilovan, jer sam ne znajuøi uçinio u nevjerstvu, HULITI 3 Psl 10:13 Zaæto smije bezboœnik huliti na Boga i misliti u srcu: “Ti to ne vidiæ?” 1Ti 1:20 Meåu kojima su Himenej i Aleksandar, koje predadoh sotoni, da se nauçe ne huliti, 2Pe 2:2 I mnogi øe poøi za njihovom razuzdanoæøu, i po njima øe se huliti na put istine. HULNOGA 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. HULU Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. HUMCI 1 Psl 114:4 Bregovi poskoçiæe kao ovnovi, humci kao mladi janjci. HUMOVE 1 Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. HUMOVI 3 Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod,

195 tvoj milosrdnik. Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. HUMOVIMA Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” HUMU Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. HVALA3 1Ljt 16:36 Neka je hvaljen Gospod, Bog Izraelov! Odvijeka dovijeka!” I sav narod reçe: “Amen!”! “Hvala neka je Gospodu! 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. Psl 34:1 Blagoslivljat øu Gospoda u svako doba, neka mi je svagda hvala njegova u ustima! Psl 66:2 Pjevajte hvalu slavnome imenu njegovu, dajte da glasno odjekne hvala njegova! Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. Jer 17:14 Iscjeljuj me, Gospode, da budem iscijeljen, i stoj uza me da naåem pomoø, jer si ti hvala moja. Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. 1Ko 1:14 Hvala Bogu, æto nikoga od vas nijesam krstio, osim Krispa i Gaja, 1Ko 15:57 A Bogu hvala, koji nam dade pobjedu po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. 2Ko 9:15 Hvala Bogu na njegovu neiskazanom daru! Jak 4:16 A sad se hvalite svojim hvalisanjem. Svaka je hvala takva zla. Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” HVALE 15 1Ljt 16:25 Jer je velik Gospod i veoma dostojan hvale, strahovit iznad svih bogova. Psl 12:4 One, koji se hvale: “Mi çinimo to svojim jezikom, imamo ipak svoja usta: tko øe gospodariti nad nama?” Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Psl 49:6 Oni se oslanjaju na svoj posjed i hvale se velikim bogatstvom svojim. Psl 49:13 To je sudbina onih, koji su puni preuzetnosti; to je svræetak onih, koji se hvale zadovoljstvom!

Psl 56:12 Boœe, dugujem ti, æto sam zavjetovao; œrtvu hvale prinijet øu ti, Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. Psl 107:22 Neka prinesu œrtvu hvale, neka navjeæøuju djela njegova s radoæøu! Psl 107:32 Neka ga hvale pred skupljenim narodom, neka ga slave u vijeøu starjeæina! Psl 145:10 Tebe hvale sva djela tvoja, Gospode, slave te poboœnici tvoji. Psl 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo njegovo ime uzviæeno; slava njegova nadvisuje zemlju i nebo. M.Iz 31:31 Podajte joj da uœiva plod ruku svojih i neka je hvale na vratima djela njezina! 1Ko 9:16 Jer ako propovijedam evanåelje, nema mi hvale, jer mi je duœnost. Teæko meni, ako evanåelja ne propovijedam! Gal 6:13 Jer ni oni sami, koji se obrezuju, ne drœe zakona, nego hoøe, da se vi obreœete, da se hvale vaæim tijelom. Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! HVALI 17 Psl 145:4 Pokoljenje pokoljenju hvali djela tvoja; govore moøne çine tvoje; Psl 150:6 Sve æto diæe neka hvali Gospoda! Aleluja! M.Iz 12:8 Prema razboritosti svojoj hvali se çovjek, a tko je smeten, izvrgnut je ruglu. M.Iz 20:14 “Loæe, loæe”, veli kupac; a kad otide, onda se hvali. M.Iz 27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! M.Iz 31:28 Sinovi njezini podiœu se i blagoslivlju je, muœ njezin, i on je hvali. Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Rim 2:23 Hvali; se zakonom, a sramotiæ Boga prijestupom zakona, 1Ko 1:29 Da se ne hvali ni jedan çovjek pred Bogom. 1Ko 1:31 Da, kao æto je pisano: “Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali!” 1Ko 1:31 Da, kao æto je pisano: “Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali!” 1Ko 3:21 Zato nitko neka se ne hvali ljudima, jer je sve vaæe: Jak 1:9 A niski brat neka se hvali visinom svojom; HVALIÆ 2

Psl 52:1 Silniçe, æto se hvaliæ zloøom: “Milost Boœja traje uvijek!” Rim 2:17 Ti se zoveæ Œidov, oslanjaæ se na zakon, hvaliæ se Bogom, HVALIÆE 1 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, HVALIDBA 1Ko 5:6 Nije dobra hvalidba vaæa. Ne znate li, da malo kvasca ukiseli sve tijesto? HVALILA Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: HVALILI 2 Luk 5:26 Svi su bili obuzeti udivljenjem i hvalili su Boga. Puni straha rekoæe: “Danas smo vidjeli çudo.” Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. HVALIM 6 Psl 22:25 Tebe hvalim u skupætini velikoj! Zavjet øu svoj izvræiti pred ætovateljima njegovim. Psl 119:164 Sedam puta na dan hvalim te za pravedni zakon tvoj. Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” 1Ko 11:2 A hvalim vas, braøo, æto se u svemu mene spominjete i drœite propise, kao æto vam predadoh. Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. HVALIMO 5 Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i hvalimo se nadom slave Boœje. Rim 5:3 A ne samo to, nego se hvalimo i nevoljama znajuøi, da nevolja vodi k strpljivosti; Rim 5:11 A ne samo to, nego se hvalimo u Bogu po Gospodinu svojemu Isusu Kristu, po kojemu sad primismo pomirenje. Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. HVALIO Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ HVALISANJE 1 Rim 3:27 Gdje je dakle hvalisanje? Iskljuçeno je. Kojim zakonom? Je li onim djela? Ne, nego zakonom vjere. HVALISANJEM Jak 4:16 A sad se hvalite svojim hvalisanjem. Svaka je hvala takva zla.

196 HVALIT 3 Psl 22:22 Govorit øu ime tvoje braøi svojoj i usred skupætine hvalit øu. Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Heb 2:12 Govoreøi: “Objavit øu ime tvoje braøi svojoj, posred crkve hvalit øu te.” HVALITE 13 Psl 100:4 Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo! Psl 136:1 Hvalite Gospoda, jer je dobar; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:26 Hvalite Boga nebeskoga; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. Psl 148:1 Aleluja! Hvalite Gospoda s nebesa, hvalite ga na visinama nebeskim! Psl 148:1 Aleluja! Hvalite Gospoda s nebesa, hvalite ga na visinama nebeskim! Psl 148:2 Hvalite ga, svi anåeli njegovi, hvalite ga, sve vojske njegove! Psl 148:2 Hvalite ga, svi anåeli njegovi, hvalite ga, sve vojske njegove! Psl 148:3 Hvalite ga, sunce i mjeseçe, hvalite ga, sve zvijezde sjajne! Psl 148:3 Hvalite ga, sunce i mjeseçe, hvalite ga, sve zvijezde sjajne! Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! Jak 4:16 A sad se hvalite svojim hvalisanjem. Svaka je hvala takva zla. Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” HVALITI 7 Psl 33:1 Radujte se Gospodu, pravednici! Çestitima dolikuje hvaliti ga. Psl 44:8 Zato øemo se mi uvijek Bogom hvaliti; ime øemo tvoje slaviti dovijeka. Psl 94:3 Dokle øe se bezboœnici, Gospode, dokle øe se joæ bezboœnici hvaliti? 2Ko 12:1 Ako se moram hvaliti, ne koristi doduæe, doøi øu na viåenja i otkrivenja Gospodnja. 2Ko 12:5 Tim øu se hvaliti, a sobom se neøu hvaliti, osim slabostima svojim. 2Ko 12:5 Tim øu se hvaliti, a sobom se neøu hvaliti, osim slabostima svojim. 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. HVALJEN 2 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! 1Ljt 16:36 Neka je hvaljen Gospod, Bog Izraelov! Odvijeka dovijeka!” I sav narod reçe: “Amen!”! “Hvala neka je Gospodu! HVALOM 2 Psl 95:2 Stupimo pred lice njegovo s hvalom, u pjesmama pokliknimo njemu! Psl 100:4 Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo! HVALOSPJEV 8 Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. Psl 71:6 Od djetinjstva na tebe sam se

oslonio, od krila materina bio si branik moj; tebi vazda moj hvalospjev! Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. Mat 26:30 Tada izmoliæe hvalospjev i izaåoæe na Maslinsku goru. 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! HVALOSPJEVE 2 Job 35:10 Ali se ne kaœe: Gdje je Bog, Stvoritelj naæ, koji nam daruje hvalospjeve u noøi, Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. HVALOSPJEVIMA Psl 22:3 A ipak si ti Svetac: stolujeæ nad hvalospjevima Izraelovim. Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. HVALU 25 Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Psl 9:11 Pjevajte hvalu Gospodu, koji stoluje na Sionu; navjeæøujte narodima djela njegova! Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje! Psl 66:2 Pjevajte hvalu slavnome imenu njegovu, dajte da glasno odjekne hvala njegova! Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Psl 69:34 Nebo i zemlja pjevaju mu hvalu, more i sve, æto se miçe u njemu. Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo

pjevati hvalospjev. Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Iza 12:5 Pjevajte hvalu Gospodu; jer je uçinio velike stvari! Neka se to objavi cijeloj zemlji! Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” Luk 6:32 Ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu hvalu oçekujete za to i grjeænici ljube one, koji njih ljube. Iva 6:11 A Isus uze kruhove, dade hvalu i razdijeli onima, koji su se bili posadili; tako i od riba, koliko htjedoæe. Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. Efe 1:12 Da bismo bili na hvalu slave njegove, koji smo se prije uzdali u Krista. Efe 1:14 Koji je zalog baætine naæe za otkupljenje steçevine na hvalu slave njegove. Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! Jak 5:13 Trpi li tko meåu vama? Neka se moli! Je li tko veseo? Neka pjeva hvalu! 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, HVATA 7 Job 5:13 Mudre hvata u njihovu lukavstvu, sruæi se osnova lukavih. Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, M.Iz 22:15 Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a æiba je ukloni od njega. Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata mudre u njihovu lukavstvu.” HVATAÆ 1 Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao,

197 ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. HVATAJU 2 M.Iz 11:6 Poætene izbavlja pravda njihova, a nevjerni se hvataju od vlastite zloøe. 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, HVATAM Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. IÆÇEKIVAO Heb 11:10 Jer je iæçekivao grad na tvrdu temelju, kojemu je graditelj i tvorac Bog, IÆÇEKUJE 1 Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. IÆÇEKUJU Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. IÆÇEKUJUØI 1 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, IÆÇEZAVA Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. IÆÇEZNE 2 Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. IÆÇEZNU 2 Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Iza 51:12 “Ja, ja sam, koji vas tjeæim. Tko si ti, da se bojiæ smrtnih ljudi, djece çovjeçje, æto iæçeznu kao trava? IÆÇEZNUÆE 1 Otk 16:20 I svi otoci iæçeznuæe, i gore, se ne naåoæe. IÆÇEZNUT 1 Job 20:8 Bez traga odletjet øe, nalik na san; iæçeznut øe kao noøna prikaza. IÆÇEZNUTI 2 Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. IÆÇUPAÆE 1 Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. IÆÇUPAM

Jer 12:15 Kad ih iæçupam, opet øu im se smilovati i povest øu ih natrag, svakoga na posjed njegov i u postojbinu njegovu. IÆÇUPANA Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; IÆLA Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. IÆLI 6 Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Mat 8:10 Kad je to çuo Isus, zaçudi se i reçe onima, koji su iæli za njim: “Zaista, kaœem vam, tolike vjere ne naåoh u Izraelu. Luk 2:41 Roditelji njegovi iæli bi svake godine u Jerusalem o blagdanu Pashe. Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. IÆLO 3 Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Dje 21:36 Jer je za njim iælo mnoætvo naroda viçuøi: “Dolje s njim” IÆTA 4 Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” P.Zk 4:2 Niæta ne dodajte zapovijedima, æto vam ih dajem, niti oduzmite iæta od Job 21:14 A Bogu su ipak rekli: Idi od nas, neøemo da iæta znamo za putove tvoje. IÆTE 4 P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Jak 1:5 Ako li kojemu od vas nedostaje

mudrosti, neka iæte u Boga, koji daje svima obilato, i ne kori, i dat øe mu se. Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, IÆTEÆ 1 Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. IÆTEM Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, IÆTUØI 1 Psl 78:18 I kuæali su Boga u srcu svojemu iætuøi jela za poœudu svoju. IDE 71 Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti. PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 8:8 Ptice nebeske i ribe morske, ætogod samo ide stazama morskim. Psl 16:3 Kaœem o svetima u zemlji: “To su plemeniti; njima ide sva ljubav moja.” Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! Psl 91:6 Kuge, æto ide po mraku, ni pomora, æto mori opodne. Psl 104:23 Tada ide çovjek na posao svoj do veçera. Psl 107:7 Izvede ih na pravi put, koji ide u mjesto prebivanja. Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. M.Iz 6:12 Lopov, bezboœnik: “tko naokolo ide s laœnim govorom, M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. M.Iz 11:19 Tko se drœi pravednosti, ide k œivotu; tko çini zlo, srøe u propast. M.Iz 15:33 Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred çaæøu ide poniznost. M.Iz 17:11 Zloçinac ide samo za pobunom; ali se ljut glasnik æalje na njega. M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. M.Iz 28:22 Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomiælja, da oskudica

198 dolazi na njega. Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Iza 66:6 Çuj, vika ide iz grada! Çuj, iz hrama! Çuj, Gospod plaøa neprijateljima svojim! Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Zah 12:2 “Evo, ja øu uçiniti Jerusalem çaæom opojnom za sve narode unakolo; a ide se i protiv Jude, kad se spsjeda Jerusalem.

Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik, reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” Mat 15:17 Zar ne uviåate, da sve, æto ulazi u usta, ide u œeludac i tada se izbacuje? Mat 16:24 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe sebe, uzme na se kriœ svoj i tako ide za mnom! Mat 16:24 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe sebe, uzme na se kriœ svoj i tako ide za mnom! Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala? Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mat 28:7 A sad otidite brœe i javite uçenicima njegovim: “On je uskrsnuo od mrtvih i ide pred vama u Galileju. Ondje øete ga vidjeti. Eto, ja vam rekoh.” Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Luk 9:23 A svima reçe: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme na sebe kriœ svoj svaki dan i neka tako ide za mnom! Luk 9:23 A svima reçe: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme na sebe kriœ svoj svaki dan i neka tako ide za mnom! Luk 13:33 Ali danas, sutra i preksutra moram putovati; jer ne ide, da prorok drugdje naåe smrt negoli u Jerusalemu. Luk 14:27 Tko ne nosi kriœa svojega i ne ide za mnom, ne moœe biti moj uçenik. Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” Iva 12:26 Tko mi hoøe sluœiti, neka ide za mnom! Gdje sam ja, ondje i sluga moj neka bude! Tko tko meni proslavit øe ga Otac

moj. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” Dje 1:10 I dok su gledali za njim gdje ide na nebo, gle, dva çovjeka stadoæe kraj njih u bijelim haljinama. 1Ko 10:23 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali sve ne ide na dobro. Heb 11:8 Vjerom posluæa Abraham, kad bi pozvan da izaåe na mjesto, koje je imao da primi u baætinu, izaåe ne znajuøi, kamo ide. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, IDEÆ 11 Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. 1Sa 17:43 Filistejin doviknu Davidu: “Zar sam pseto, da ideæ na me sa ætapom?” I prokle Filistejin Davida bogovima svojim. 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. Job 10:8 Tvoje su me ruke napravile i naçinile, da me zar sada ideæ uniætiti? Psl 32:8 “Pouçit øu te, pokazat øu ti put, kojim da ideæ; svjetovat øu te, upravit øu na te oko svoje.” Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. da uåeæ sakat u œivot, negoli da s dvije ruke ideæ u pakao, u oganj neugasivi, Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” IDEM 20 Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim

199 izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Psl 38:6 Zgrçio sam se i pogurio se posve, povazdan idem œalostan. Psl 119:32 Putem zapovijedi tvojih idem, jer raæirujeæ srce moje. Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. Mat 8:19 Tada pristupi jedan knjiœevnik i reçe mu: “Uçitelju, hoøu da idem za tobom, kamo god ti poåeæ.” Iva 8:21 Nadalje im On reçe: “Ja idem. Traœit øete me i umrijet øete u svojemu grijehu. Kamo ja idem, vi ne moœete doøi.” Iva 8:21 Nadalje im On reçe: “Ja idem. Traœit øete me i umrijet øete u svojemu grijehu. Kamo ja idem, vi ne moœete doøi.” Iva 11:11 Tako reçe. Onda nastavi: “Lazar, naæ prijatelj, spava. Ali idem da ga probudim od sna.” Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” Iva 14:2 U kuøi Oca mojega mnogi su stanovi. Kad ne bi bilo tako, bio bih vam rekao, jer idem da vam pripravim mjesto. Iva 14:12 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko vjeruje u mene, djela, koja ja çinim, i on øe çiniti, i veøa øe od ovih çiniti, jer ja idem k Ocu. Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene. Iva 16:28 Izaåoh od Oca i doåoh na svijet; opet ostavljam svijet, i idem k Ocu.” Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. Dje 20:22 I sada evo sili me duh, da idem u Jerusalem, ne znajuøi æto øe mi se u njemu dogoditi, Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! IDEMO 4 Psl 122:1 Obradovah se, kad mi rekoæe: “Idemo u kuøu Gospodnju!” Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama

njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. IDETE 6 Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. 1Pe 2:21 Jer ste na to pozvani, jer je i Krist trpio za nas i ostavio vam primjer, da idete za stopama njegovim; IDITE 21 Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! L.Zk 20:23 Ne idite po uredbama naroda, koje øu protjerati za dolaska vaæega, jer su çinili sve to, zato mi omrzoæe. Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Psl 6:8 Idite od mene svi, koji çinite zlo, jer øe Gospod usliæiti glasni plaç moj! Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. Mat 7:23 Tada øu im izjaviti; Nikad vas nijesam poznavao; idite od mene, zlotvori! Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” Mat 10:5 Ovih dvanaest posla Isus i zapovjedi im: “Ne idite k neznaboæcima i ne ulazite ni u koji grad samarijski! Mat 10:6 Nego idite k izgubljenim ovcama kuøe Izraelove! Mat 20:4 I reçe im: “Idite i vi u moj vinograd; æto bude pravo, dat øu vam. Mat 20:7 Oni mu odgovoriæe: Nitko nas ne najmi. On im odgovori: “Idite i v u moj vinograd!

Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Mat 28:10 Nato im reçe Isus: “Ne bojte se! Idite i javite braøi mojoj, neka idu u Galileju! Ondje øe me vidjeti.” Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Mar 16:15 Tada im reçe: “Idite u sav svijet i propovijedajte evanåelje svima stvorenjima! Luk 10:3 Idite! Eto, ja vas æaljem kao jaganjce meåu vukove. Luk 13:32 A on im reçe: “Idite i kaœite onoj lisici: “Evo, izgonim åavle i iscjeljujem danas i sutra; istom sam treøi dan s time gotov. Luk 17:23 I reøi øe vam: “Ovdje je on, ondje je on! Ne idite tamo i ne trçite za njima! Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi? Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” IDOL 2 Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. 1Ko 10:19 Æto dakle govorim? idolska œrtva da je æto? ili idol da je æto? IDOLA 8 Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. Iza 44:9 Tvorci idola svi su niæta, ljubimci njihovi nijesu ni za æto. Svjedoci njihovi ne vide niæta i ne znaju niæta, da budu posramljeni. Pad babilonskih idola. Spasenje je Izraelovo u Bogu, koji mu je vjeran. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Eze 36:25 Poækropit øu vas vodom çistom, da budete çisti. Oçistit øu vas od svih neçistoøa vaæih i od svih idola vaæih. Dje 17:16 A kad ih je Pavao çekao u Ateni, uzruja se duh njegov u njemu gledajuøi grad pun idola. 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, 1Iv 5:21 Djeçice, çuvajte se od idola! Amen. IDOLE 5 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci

200 nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jon 2:9 Koji ætuju niætave idole, ostavljaju onoga, koji im je spasenje. 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. IDOLI 3 1Ljt 16:26 Jer su svi bogovi u naroda idoli, a Gospod je stvorio nebesa, Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; IDOLIMA 8 1Sa 12:21 Ne otpadajte opet nakon mene k niætavim idolima, koji ne mogu pomoøi niti izbaviti, jer su niæta! Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. Hos 5:11 Zarobljen je Efraim, slomljeno njegovo pravo, jer je tako usrdno sluœio idolima. Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. 1Ko 8:1 A za ono, æto se œrtvuje idolima, znamo, jer svi imamo znanje. Znanje nadima, a ljubav izgraåuje. 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; IDOLOPOKLONICI 3 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” Otk 22:15 Vani su psi, i vraçari i bludnici, i ubojice i idolopoklonici, i svaki, koji ljubi i çini laœ. IDOLOPOKLONICIMA Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. IDOLOPOKLONIK 2 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete!

Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga! IDOLOPOKLONSTVA Hos 5:4 Djela njihova se daju da se vrate k Bogu svojemu, jer duh idolopoklonstva vlada u njima, i oni neøe da æto znaju o Gospodu. IDOLOPOKLONSTVO 3 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, IDOLOPOKLONSTVU 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. IDOLSKA 1Ko 10:19 Æto dakle govorim? idolska œrtva da je æto? ili idol da je æto? 1Ko 10:28 A ako li vam tko rekne: “Ovo je idolska œrtva”, ne jedite zbog onoga, koji je rekao, i zbog savjesti; IDOLSKE 4 Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. IDOLSKI 1 Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil IDOLSKIM 2 Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. IDOLSKOM 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? IDOLSKU Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe

prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. IDU 22 Izl 12:33 Egipøani su navaljivali na narod, da brœe idu iz zemlje, jer su mislili: “Mi inaçe svi pomrijesmo.” Psl 9:17 U carstvo mrtvih neka idu bezboœnici, svi narodi, koji zaboravljaju Boga! Psl 56:5 Svaki dan preokreøu rijeçi moje; sve misli njihove idu na zlo protiv mene. Psl 73:27 Jer evo, koji se udaljuju od tebe, idu u propast; koji ostave tebe, ti ih sve uniætiæ. Psl 89:30 Ali ako sinovi njegovi ostave zakon moj i ne idu za naredbama mojim, Psl 119:1 Blagoslovljeni su oni, koji su çista œivota, koji idu po zakonu Gospodnjem. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. Prp 1:4 Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomiçna. Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Mat 7:13 Uåite na uska vrata, jer su æiroka vrata i æirok put, koji vodi u propast, i vrlo mnogi njim idu. Mat 28:10 Nato im reçe Isus: “Ne bojte se! Idite i javite braøi mojoj, neka idu u Galileju! Ondje øe me vidjeti.” Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Iva 10:5 A za tuåinom ne idu, nego bjeœe od njega, jer ne poznaju glasa tuåega.” Iva 10:27 Ovce moje sluæaju glas moj, i ja poznam njih, i za mnom idu. Dje 1:4 Kad je bio s njima zajedno, zapovjedi im, da ne idu iz Jerusalema, nego da çekaju obeøanje Oçevo, “koje”: [reçe] “çuli ste od mene. Dje 16:7 Kad doåoæe u Miziju, pokuæali su da idu u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov. 1Ti 5:24 Nekih su ljudi grijehi oçevidni i idu na sud pred njima, a nekih idu za njima. 1Ti 5:24 Nekih su ljudi grijehi oçevidni i idu na sud pred njima, a nekih idu za njima. 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, IGDJE 1 Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada

201 bliœnjemu tvojemu!” IGLENE 3 Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” IGRA Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. Psl 104:26 Tamo laåe plove, Levijatan, kojega si naçinio, da se igra po njemu. IGRAJU 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” IGRAJUØI 1 1Sa 18:7 Pritom su œene igrajuøi pjevale: “Saul pobi svoju tisuøu, a David svojih deset tisuøa.” IGRALA Mat 14:6 Na dan roåenja Herodova igrala je køi Herodijadina meåu gostima. To se je dopalo Herodu tako, IGRALI 2 Mat 11:17, Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali., Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. IGRANJU Prp 3:4 Vrijeme plaçu i vrijeme smijehu; vrijeme tugovanju i vrijeme igranju; IGRAT 1 Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. IGRI 1 Job 4:13 U igri misli u noønome snu, kada tvrd san pada na ljude, IGRU Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. IJUBAVLJU 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! IJUDOKRADICAMA 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, IKAD 3 Job 38:16 Jesi li prodro ikad do na vrela mora, i jesi li hodio po dnu morskom? Psl 25:2 Boœe moj, u tebe se uzdam! Ne daj da se ikad osramotim! Ne daj da kliçu nada mnom neprijatelji moji! Mar 13:19 U one dane bit øe nevolja, I kakve nije bilo od poçetka svijeta, æto ga je Bog stvorio, do sada, niti øe je ikad biti. IKADA Job 38:22 Jesi li ikada doæao u riznice snjeœne; jesi li vidio spremiæta tuçe, Psl 31:1 U tebe, Gospode, traœim utoçiæte, ne daj da se osramotim ikada! U dobroti svojoj izbavi me! IKAKVA Jak 1:4 A strpljivost neka ima savræeno

djelo, da budete savræeni i potpuni, bez ikakva nedostatka. Otk 7:16 Viæe neøe ogladnjeti ni oœednjeti, i neøe viæe na njih pasti sunçana œega, niti ikakva vruøina. IKAKVO Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. IKAKVOJ 1 Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. IKAKVU Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. IMANJA Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” IMANJE 14 M.Iz 10:15 Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao i njihovo siromaætvo. M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena. Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 13:46 Kad naåe jedan dragocjen biser, otide, prodade sve imanje svoje i kupi ga. Mat 22:5 Ali oni nijesu marili za to, i odoæe, jedan na imanje svoje, drugi k trgovini svojoj. Luk 11:21 Ako jaki naoruœan çuva svoj dvor, onda je imanje njegovo u sigurnosti. Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. Dje 2:45 Prodavali bi svoje imanje i dobro, i dijelili svima, kako bi koji trebao. Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. 1Ko 13:3 I kad bih razdao sve imanje svoje, i ako predam tijelo svoje, da se spali, a ljubavi nemam, niæta mi ne koristi. IMANJEM 3 M.Iz 4:7 Poçetak mudrosti: Pribavi sebi mudrost; pribavi sebi razboritost svim imanjem svojim!

Mat 24:47 Zaista, kaœem vam: “On øe ga postaviti nad svim imanjem svojim, Luk 12:15 Onda nastavi: “Pazite i çuvajte se od svake lakomosti! Ako tko i obiluje, njegov œivot nije ipak osiguran njegovim imanjem.” IMENIK 1 Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, IMENOVAO Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. IMENUJU Iza 48:2 ni se imenuju po svetom gradu i oslanjaju se na Boga Izraelova, kojemu je ime Gospod nad vojskama. IMETAK 1 Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! INOÇAMA Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko ISCIJEDILO Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. ISCIJELI 4 Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. Heb 12:13 I poravnajte staze nogama svojim, da nitko ne ohromi i ne zabludi, nego joæ da se iscijeli! ISCIJELIM 3 Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” ISCIJELIO Mar 6:5 Nije mogao ondje nijednoga çuda da uçini, osim æto je metnuo ruke svoje na

202 nekoliko bolesnika i iscijelio ih. ISCIJELISTE 1 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. ISCIJELIT 1 Hos 14:4 “d njihova otpada iscijelit øu ih i srdaçno ih ljubiti; jer se je gnjev moj odvratio od njih, ISCIJELITI 3 Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Luk 6:7 Knjiœevnici i farizeji pazili su, neøe li u subotu iscijeliti, da naåu, zaæto da ga okrive. ISCIJELJEN 1 Jer 17:14 Iscjeljuj me, Gospode, da budem iscijeljen, i stoj uza me da naåem pomoø, jer si ti hvala moja. ISCIJELJENA Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” ISCIJELJENI 1 Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. ISCJELJENJE 2 U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. ISCJELJIVAO Mat 19:2 Veliko mnoætvo naroda poælo je za njim, i on ih je iscjeljivao ondje. ISCJELJUJ 1 Jer 17:14 Iscjeljuj me, Gospode, da budem iscijeljen, i stoj uza me da naåem pomoø, jer si ti hvala moja. ISCJELJUJE 5 P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. Psl 147:3 On, koji iscjeljuje srca slomljena i zavija rane njihove; Prp 3:3 Vrijeme kad se ubija, i vrijeme kad se iscjeljuje; vrijeme kad se ruæi, i vrijeme kad se gradi; Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. Dje 9:34 I reçe mu Petar: “Eneja, iscjeljuje te Isus Krist ustani, i prostri sam sebi!” I odmah ustade. ISCJELJUJEM Luk 13:32 A on im reçe: “Idite i kaœite onoj lisici: “Evo, izgonim åavle i iscjeljujem danas i sutra; istom sam treøi dan s time gotov. ISCJELJUJTE 1 Luk 10:9 Iscjeljujte bolesnike, æto su ondje, i navijestite; Kraljevstvo Boœje pribliœilo se vama. ISCJELJUJU

Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. ISCJELJUJUØI 1 Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. ISCRPLA Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. ISCRPSTI 1 M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. ISIJEÇE 1 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. ISJEÇEN 1 Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. ISJEÇENI 1 Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! ISJEØI 2 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. ISKALI 1 Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” ISKALJAO Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. ISKAO 1Kr 3:13 Ali dat øu ti i to, æto nijesi iskao, i bogatstvo i slavu, tako da tebi jednaka ne bude meåu kraljevima, dok si œiv. ISKAŒE 2 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. ISKAŒI 1 Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! ISKAŒITE 2 L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! Iza 41:21 “Iznesite parnicu svoju!” veli

Gospod. “Iskaœite dokaœe svoje!” veli kralj Jakovljev. ISKAPIO Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. ISKARIOT 1 Luk 22:3 Tada uåe sotona u Judu, koji se zvao Iskariot, i koji je bio jedan iz broja dvanaestorice. ISKARIOTA Luk 6:16 Judu, brata Jakovljeva, i Judu Iskariota, koji postade njegov Izdajnik. Iva 13:2 Bilo je za veçerom, Veø je bio åavao metnuo u srce Judi, sinu Simona Iskariota, da ga izda. Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. ISKATI 3 Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. ISKAZAO 3 Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Gal 3:18 Jer ako je baætina od zakona, onda nije od obeøanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obeøanjem. ISKAZATI 1 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. ISKAZIVAÆE 1 Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. ISKAZIVATI 1 Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ ISKAZUJE 2 Izl 20:6 A milosråe iskazuje tisuøama, koji me ljube i drœe zapovijedi moje. P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. ISKAZUJEÆ 1 Psl 31:19 Kako je velika dobrota tvoja, æto je çuvaæ za one, koji te se boje, æto je iskazujeæ onima, koji se kriju kod tebe od ljudi!

203 ISKAZUJTE 1 Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! ISKAZUJUØI 1 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. ISKLJUÇENI 1 Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. ISKLJUÇENO Rim 3:27 Gdje je dakle hvalisanje? Iskljuçeno je. Kojim zakonom? Je li onim djela? Ne, nego zakonom vjere. ISKLJUVAJU M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! ISKOPA Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Mat 25:18 Koji je bio primio jedan, otide, iskopa zemlju i skrio u nju novac gospodara svojega. ISKOPAÆE 2 Psl 35:7 Namjestiæe mi potajno bez povoda zamku svoju; bez uzroka iskopaæe mi jamu. Psl 57:6 Namjestiæe zamku nogama mojim, ali me je on drœao daleko, iskopaæe preda mnom jamu, ali oni sami padoæe u nju. ISKOPAJ 1 Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. ISKOPANI 1 Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! ISKOPAO Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. ISKORIJENIO Psl 44:2 Rukom si svojom protjerao neznaboæce, a njih si zasadio; narode si iskorijenio, a njih si namnoœio. ISKORIJENIT 1 Mat 15:13 On odgovori: “Svaki nasad, æto ga nije zasadio Otac moj nebeski, iskorijenit øe se. ISKORISTITE 1 Efe 5:16 I dobro iskoristite vrijeme, jer su dari loæi! ISKORJENJAVAM Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” ISKRA Iza 1:31 Jaki øe biti kao kuçine, djelo njegovo kao iskra. Oboje øe se zapaliti

zajedno, i nitko neøe gasiti. ISKRÇIO Psl 80:9 Iskrçio si za nju, i ona se ukorijeni, i proæiri se daleko preko zemlje: ISKRE 2 Pst 49:12 Iskre mu se oçi od vina, i zubi su mu bijeli od mlijeka. Job 5:7 Ne, çovjek se raåa za patnju, kao æto iskre ognjene vrcaju gore. ISKRENA Prp 7:29 Gle, to naåoh: iskrena je I Bog stvorio çovjeka; ali oni traœe mnoge spletke. Hab 2:4 Gle, nadut, nije iskrena njegova duæa u njemu, pravednik ipak ostaje na œivotu svojom vjerom. ISKRENE 2 Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. ISKRENJA Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. ISKRENO 3 Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Flp 1:18 æto dakle? Dok se na svaki naçin propovijeda Krist, bilo izlikom, bilo iskreno, ja se za to i radujem, a i radovat øu se; Flp 2:20 Jer nijednoga nemam jednake misli sa sobom, koji bi se tako iskreno brinuo za vaæe stvari. ISKRENOJ 1 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; ISKRENOSTI 2 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! ISKRIVE 1 Gal 1:7 A drugoga ipak nema; samo æto su neki, koji vas zbunjuju i hoøe da iskrive evanåelje Kristovo. ISKRIVIO Prp 7:13 Pogledaj djelo Boœje; tko moœe ispraviti æto je on iskrivio? ISKRIVLJUJ 1 P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. ISKRIVLJUJEMO 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. ISKRIVLJUJU 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju

vlastitu propast. ISKUÆA 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. ISKUÆAÆE 1 Heb 3:9 Gdje me iskuæaæe oçevi vaæi, kuæaæe me, premda gledaæe djela moja çetrdeset godina. ISKUÆAJU 1Ti 3:10 A i ovi neka se najprije iskuæaju, pa onda da vræe sluœbu posluœitelja, ako su besprijekorni. ISKUÆAN 3 Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! Heb 2:18 Jer zato, æto je sam trpio i bio iskuæan, moœe pomoøi onima, koji se iskuæavaju. Heb 4:15 Jer nemamo velikoga sveøenika, koji se ne bi mogao saœaliti s naæih slaboøa, nego koji je u svemu iskuæan kao i mi, osim grijeha. ISKUÆAO Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; ISKUÆATE 3 Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota ISKUÆATI 1 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo. ISKUÆAVA M.Iz 17:3 Topionica je za srebro, peø za zlato, a Gospod iskuæava srca. ISKUÆAVAJU Heb 2:18 Jer zato, æto je sam trpio i bio iskuæan, moœe pomoøi onima, koji se iskuæavaju. ISKUPI 1 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove ISKUPITI 1 Iza 52:3 Jer ovako veli Gospod: “Zabadava su vas prodali; pa øete se i bez novaca iskupiti.” ISKUPLJUJUØI 1 Kol 4:5 Mudro œivite prema onima, koji su

204 vani, vrijeme iskupljujuøi! ISKUSILI 1 P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, ISKUSIM 3 Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 51:12 Daj da ponovno iskusim radost spasenja tvojega; daj me okrijepi u duhu dobrovoljnom! Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! ISKUSIO Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. ISKUSITE 1 Flp 1:10 Da iskusite bolje, da budete çisti i bez spoticanja na dan Kristov, ISKUSITI 1 Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. ISKUSTVO Rim 5:4 A strpljivost k iskustvu, a iskustvo k nadi; ISKUSTVU Rim 5:4 A strpljivost k iskustvu, a iskustvo k nadi; ISMJEHAVAJU Job 30:1 A sada me ismjehavaju ljudi, koji su danima mlaåi od mene, kojima otaca ne bih bio metnuo sa psima stada svojega. ISOPOVU Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. ISPAÆTAVAJU Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. ISPADE 1 Dje 1:25 Da primi mjesto sluœbe ove i apostolstva, iz kojega ispade Juda, da ode na mjesto svoje.” ISPEØI 1 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. ISPIRA Job 28:1 Jest, zna se toçno, gdje se nalazi srebro, i mjesto, gdje se ispira zlato. ISPISAN 1 Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. ISPITA Gal 6:4 A svaki neka ispita svoje djelo, i tada øe on samo u sebi imati slavu, a ne u drugome,

ISPITAÆ 1 Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; ISPITAJTE 1 Mat 10:11 Kad doåete u koji grad ili u koje selo, ispitajte, tko je u njemu dostojan! Ostanite ondje, dok ne poåete dalje! ISPITIVALI 2 Dje 17:11 A ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, jer primiæe rijeç sa svim srcem, i svaki su dan ispitivali Pisma, je li to tako. 1Pe 1:10 I to su spasenje traœili i ispitivali proroci, koji su prorokovali za vaæu milost, ISPITUJE 6 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. M.Iz 16:2 Neka se çovjeku uçine çisti svi putovi njegovi, ipak je Gospod, koji ispituje duhove. M.Iz 21:2 Sve putove svoje moœe çovjek drœati pravima; ali je Gospod, koji ispituje srca. Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. 1Ko 2:10 A nama je Bog objavio Duhom svojim; jer Duh sve ispituje, i dubine Boœje. 1Ko 11:28 Zato neka çovjek ispituje sam sebe, i onda od kruha neka jede i od çaæe neka pije! ISPITUJEÆ 2 Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. ISPITUJEM 2 Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. ISPITUJTE 1 1Ko 10:25 Sve, æto se prodaje na trgu, jedite, i niæta ne ispitujte zbog savjesti; ISPITUJU 2 Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. ISPITUJUØI 1 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome, ISPLATI 2 Psl 58:11 Tada øe ljudi reøi: “Eto, isplati se biti poboœan! Ima joæ Bog, koji sudi na zemlji!” Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! ISPLATIÆE 1 Mat 26:15 I reçe: “Æto øete mi dati, da vam

ga predam?” Oni mu isplatiæe trideset srebrnjaka, ISPOD 4 Psl 8:5 Pa ipak, namjestio si ga samo malo ispod Boga, okrunio si ga slavom i çaæøu, PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. Eze 20:37 Pustit øu da proåete ispod ætapa mojega i prisilit øu vas pod jaram zavjeta. ISPOVIJEDAJTE 1 Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. ISPOVIJEDAJU Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. ISPOVIJEDALI 1 Mar 1:5 Tada je izlazila k njemu sva zemlja Judeja i svi stanovnici Jerusalema. Oni su se dali krstiti od njega u Jordanu i pritom su ispovijedali grijehe svoje. ISPOVIJEST 1 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, ISPRAŒNJUJE 1 Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. ISPRATIM Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! ISPRAVITE 1 Heb 12:12 Zato ispravite oslabljene ruke i mlohava koljena; ISPRAVITI 1 Prp 7:13 Pogledaj djelo Boœje; tko moœe ispraviti æto je on iskrivio? ISPRAVLJAJTE 1 Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! ISPRAZAN 1 M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. ISPRAZNA Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. ISPRAZNIH 1 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, ISPRAZNOM Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, ISPRAZNOST 1 Psl 119:37 Odvrati oçi moje, da ne gledaju

205 ispraznost; daj mi, da naåem œivot na putovima tvojim! ISPRAZNU Flp 2:3 Niæta ne çinite uz prkos ili za ispraznu slavu, nego u poniznosti neka jedan drugoga smatra veøim od sebe! ISPRED 8 Pst 4:16 Kain ode nato ispred lica Gospodnjega i nastani se u zemlji Nod istoçno od Edena. Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove Job 4:15 Duh proåe ispred mene, s dlake se na tijelu mojemu nakostrijeæiæe. Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Luk 24:31 Tada im se otvoriæe oçi, i poznaæe ga. A njega nestade ispred oçiju njihovih. ISPREVRNU 2 Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. ISPRIÇAJ 1 Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ ISPRUŒENA Psl 89:13 Miæica puna i junaçke snage tvoja je; ruka je tvoja jaka, desnica tvoja ispruœena. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta ISPUCANOJ 1 Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. ISPUNE 2 Mat 26:56 Ali se sve ovo dogodi, da se ispune Pisma proroka. Tada ga ostaviæe svi uçenici njegovi i pobjegoæe. 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. ISPUNI 22 Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu

jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Psl 20:4 Neka ti ispuni œelju srca tvojega! Neka ti dadne sreøu u svakoj osnovi! Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje! Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, Mar 15:28 Tako se ispuni rijeç Pisma: “Ubrojen je meåu zloçince,” Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! Luk 4:21 On im poçne govoriti: “Danas se ispuni ova rijeç Pisma, koju ste upravo çuli.” Iva 15:11 Ovo vam rekoh, da bude radost moja u vama, i radost vaæa da se ispuni. Iva 17:12 Dok sam bio s njima, çuvao sam ih u ime tvoje, koje si mi dao, i saçuvah ih, i nitko od njih ne pogibe, osim sina propasti, da se ispuni Pismo. Iva 19:28 Isus je znao, da se je veø sve svræilo. Zato reçe, da se ispuni Pismo: “Œedan sam.” Iva 19:36 Jer se ovo dogodi, da se ispuni Pismo: “Nijedna kost neøe mu se slomiti.” Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Rim 8:4 Da se pravda zakona ispuni u nama, koji ne œivimo po tijelu, nego po Duhu. Efe 4:10 Koji sade, to je onaj, koji i uzaåe viæe sviju nebesa, da ispuni sve. 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. Heb 6:11 Ali œelimo, da svaki vas pokaœe istu revnost, da se ispuni nada do kraja, Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. ISPUNILA Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao.

Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. ISPUNILO Mar 1:15 Govoreøi: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Boœje blizu Obratite se i vjeruj te u evanåelje!” ISPUNIM 2 Mat 5:17 Ne mislite, da sam doæao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam doæao da ih uklonim, nego da ih ispunim. 2Ti 1:4 Œeleøi da te vidim, spominjuøi se suza tvojih, da se radosti ispunim, ISPUNIMO Mat 3:15 Isus mu odgovori: “Samo pripusti to! Dolikuje nam, da ispunimo sve, æto je pravo.” Tada ga pripusti. ISPUNIO Psl 68:11 Svemoguøi je ispunio obeøanje svoje; pobjedni glasnici doæli su u mnogobrojnim çetama: Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. ISPUNIT 1 Flp 4:19 A Bog moj ispunit øe svaku potrebu vaæu po bogatstvu svojemu, u slavi, u Kristu Isusu. ISPUNITE 3 Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. Flp 2:2 Ispunite moju radost, da isto mislite, imajuøi istu ljubav, jednoduæni i jednomisleni! Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. ISPUNITI 20 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Psl 37:4 Imaj svoju radost u Gospodu; on øe ti ispuniti æto ti œeli srce! Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Mat 2:15 Ondje ostade do smrti Herodove. Tako se je imalo ispuniti, æto je bio rekao Gospodin preko proroka: “Iz Egipta dozvah sina svojega.”

206 Mat 2:23 I nastani se u gradu, koji se zove Nazaret. Tako se je imala ispuniti rijeç proroka: “Zvat øe se Nazareøanin.” Mat 8:17 Tako se je imala ispuniti rijeç proroka Izaije, koji veli: “On uzima naæe nemoøi i nosi naæe boli.” Mar 14:49 Svaki dan sam bio meåu vama u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Ali se mora ispuniti Pi, smo.” Luk 1:45 Blagoslovljena je koja je vjerovala, da øe se ispuniti, æto joj je rekao Gospodin.” Luk 21:22 Jer to su dani osvete, kad øe se sve ispuniti, æto stoji u Pismu. Luk 24:44 On im reçe: “Ovo je ono, æto sam vam govorio, dok sam joæ bio s vama: “Sve se mora ispuniti, æto stoji napisano o meni u zakonu Mojsijevu, kod proroka i u psalmima.” Iva 13:18 Ne kaœem za sve vas. Ja znam, koje izabrah. Ali se Pismo mora ispuniti: Koji s menom jede kruh, podiœe petu svoju na me. Iva 15:25 Ali se je morala ispuniti rijeç, æto stoji napisana u zakonu njihovu: ‘Mrzili su na mene ni za æto.’ Iva 18:9 Tako se je imala ispuniti rijeç, koju reçe: “Ne izgubih nijednoga od onih, koje si mi dao.” Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Rim 9:28 Jer øe potpuno i brzo rijeç svoju ispuniti Gospodin u pravdi; jest, brzo øe je izvræiti na zemlji.” 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. Gal 6:2 Nosite bremena jedan drugoga, i tako øete ispuniti zakon Kristov! ISPUNIVÆI 1 Heb 10:36 Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivæi volju Boœju postignete obeøanje. ISPUNJA Psl 24:1 Gospodnja je zemlja i æto je ispunja, svijet i stanovnici njegovi. Psl 50:12 Da bih ogladnio, ne bih ti to rekao; jer moj je nadzemaljski svijet i æto ga ispunja. Mat 13:14 Tako se ispunja na njima proroçanstvo Izaije, koje glasi: “Sluæat øete, a neøete ipak razumjeti, vidjet øete, a neøete ipak vidjeti. ISPUNJAM 2 Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. ISPUNJAVAO Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. ISPUNJAVATE 1 L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj,

ISPUNJAVATI 1 Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” ISPUNJENA M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. ISPUNJENI 1 Kol 2:10 I u njemu ste ispunjeni, koji je glava svakome poglavarstvu i vlasti; ISPUNJENU Iva 17:13 A sad k tebi dolazim, i ovo govorim, dok sam joæ na svijetu, da imaju radost moju ispunjenu u sebi. ISPUSTI 1 Pst 8:8 Tada ispusti golubicu, da vidi, je li voda otekla sa zemlje. ISPUSTIÆE 1 Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” ISTEÇE 1 Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova ISTIÇE 1 Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. ISTIKUJE 1 M.Iz 29:4 Kralj, koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak a koji istikuje poreze, satire je. ISTIM 2 Dje 18:3 I jer su se bavili istim zanatom, ostade kod njih, i radio je. A bili su æatorskog zanata. 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; ISTINA6 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, Psl 119:86 Sve su zapovijedi tvoje istina, prijevarno me progone, o pomozi mi! Psl 119:90 Kroz sve naraætaje traje istina tvoja, utemeljio si zemlju, i ona stoji. Psl 119:142 Pravda je tvoja pravda vjeçna, i zakon je tvoj istina. M.Iz 30:5 Svaka je rijeç Boœja çista istina. On je ætit onima, koji se kriju u njemu. Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” Iva 8:3 2 Tada øete upoznati istinu, i istina øe vas osloboditi.” Iva 11:42 Ja sam, istina, znao, da me svagda usliæiæ. Ali rekoh zbog naroda, koji ovdje stoji, da vjeruju, da si me ti poslao.” Iva 14:6 Isus mu reçe: “Ja sam put i istina i œivot: nitko ne dolazi k Ocu, osim po meni. Iva 17:17 Posveti ih u istini! Rijeç je tvoja istina. Rim 1:32 Oni, istina, znadu odredbu Boœju, da oni, koji to çine, zasluœuju smrt; ipak oni to çine, dapaçe i odobravaju onima koji to çine.

Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen, 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. ISTINE 36 Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 14:17 Duha istine, kojega svijet ne moœe primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje; a vi ga poznajete, jer ostaje kod vas i u vama je. Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. Iva 16:13 Ali kad doåe on, Duh istine, uvest øe vas u svu istinu, jer neøe od sebe govoriti, nego øe govoriti æto çuje, i javit øe vam buduøe stvari. Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Dje 26:25 A Pavao reçe: “Ne ludujem, çestiti Feste, nego govorim rijeçi istine i razboritosti. Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, Efe 4:15 Nego drœeøi se istine u ljubavi da u svemu uzrastemo u onome, koji je glava, Krist, Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. 2So 2:10 I sa svakom prijevarom nepravde meåu onima, koji propadaju, jer ljubavi

207 istine ne primiæe, da bi se spasili. 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! 2Ti 2:18 Koji odstupiæe od istine govoreøi, da je uskrsnuøe veø bilo, i ruæe vjeru nekima. 2Ti 3:7 Koje se svagda uçe, i nikad ne mogu da doåu k poznanju istine. 2Ti 4:4 I odvratit øe uæi od istine, a okrenut øe se k bajkama. Heb 10:26 Jer kad mi grijeæimo dragovoljno, poæto smo primili poznanje istine, nema viæe œrtve za grijehe; Jak 1:18 Jer nas dragovoljno porodi rijeçju istine, da budemo kao prvenci njegovih stvorenja. Jak 5:19 Braøo moja, ako tko od vas zaluta od istine, i obrati ga tko, 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; 2Pe 2:2 I mnogi øe poøi za njihovom razuzdanoæøu, i po njima øe se huliti na put istine. 1Iv 1:6 Ako reknemo, da imamo zajedniætvo s njim, a u tami hodimo, laœemo i ne çinimo istine. 1Iv 1:8 Ako reknemo, da grijeha nema, sami sebe varamo, i istine nema u nama. 1Iv 2:21 Ne pisah vam, kao da ne znate istine, nego jer je znate, i jer nikakva laœ ne dolazi od istine. 1Iv 2:21 Ne pisah vam, kao da ne znate istine, nego jer je znate, i jer nikakva laœ ne dolazi od istine. 1Iv 3:19 Po tom poznajemo, da smo od istine, i moœemo srce svoje pred njim umiriti. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 3Iv 1:8 Mi smo dakle duœni primati takve, da budemo suradnici istine. ISTINI 13 Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 4:24 Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.” Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 17:17 Posveti ih u istini! Rijeç je tvoja istina. Iva 17:19 I za njih ja posveøujem sebe, da i oni budu posveøeni u istini. Rim 2:8 A gnjev i nemilost onima koji prkose i protive se istini i pokoravaju se nepravdi.

1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, 2Iv 1:4 Obradovah se vrlo, æto naåoh meåu tvojom djecom takve, koji hode u istini, kao æto primismo zapovijed od Oca. 3Iv 1:3 Obradovah se vrlo, ad doåoæe braøa i posvjedoçiæe za tvoju istinu, kako ti u istini hodiæ. 3Iv 1:4 Nemam veøe radosti od ove, da çujem, moja djeca u istini da hode. ISTINIT 5 Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Iva 8:16 I ako sudim ja, sud je moj istinit, jer nijesam sam, nego ja i Otac, koji me posla. Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” ISTINITA 7 Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. M.Iz 12:19 Istinita usta stoje dovijeka, a laœni jezik samo jedan ças. Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Iva 1:9 Svjetlost istinita, koje prosvjetljuje svakoga çovjeka, doåe na svijet. 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, ISTINITE 3 Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” Otk 21:5 I reçe onaj, koji je sjedio na prijestolju: “Evo sve novo çinim.” I reçe mi: “Napiæi, jer su ove rijeçi vjerne i istinite.” ISTINITI 9 Iva 6:32 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: ne dade vam Mojsije kruha s neba, nego vam Otac moj daje kruh istiniti

s neba. Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. ISTINITIM Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! ISTINITO 9 Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iva 5:31 Ako ja svjedoçim sam za sebe, svjedoçanstvo moje nije istinito. Iva 8:17 U zakonu vaæem stoji pisano, da je svjedoçanstvo dvojice ljudi istinito. Iva 19:35 I onaj, koji vidje, posvjedoçi, i svjedoçanstvo je njegovo istinito. I on zna, da govori istinu, da i vi vjerujete. Iva 21:24 Ovo je onaj uçenik, koji svjedoçi za ovo, i koji napisa ovo; i znamo, da je istinito svjedoçanstvo njegovo. Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! Tit 1:13 Svjedoçanstvo je ovo istinito, Zato ih karaj strogo, da budu zdravi u vjeri, 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! ISTINITOGA 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. ISTINITOME 1 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. ISTINITOMU 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se

208 obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, ISTINOM 3 Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Efe 6:14 Stojte dakle opasavæi bokove svoje istinom, i obukavæi se u oklop pravde, 1Iv 3:18 Djeçice, ne ljubimo rijeçju ni jezikom, nego djelom i istinom. ISTINU 22 M.Iz 8:7 Jest, jezik moj govori samu istinu; mrska je usnama mojim laœljivost. M.Iz 23:23 Steci istinu i ne prodaji je, mudrost, stegu i razboritost! Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Zah 8:16 Ovo je, æto imate çiniti: govorite jedan drugome istinu! Sudite na vratima na svojim vjerno i mirno! Iva 3:21 A tko çini istinu, dolazi k svijetlu, da se vide djela njegova, jer su u Bogu uçinjena.” Iva 8:3 2 Tada øete upoznati istinu, i istina øe vas osloboditi.” Iva 8:46 Tko øe me od vas prekoriti za kakav grijeh? Ako vam kaœem istinu, zaæto mi ne vjerujete ‘ Iva 16:13 Ali kad doåe on, Duh istine, uvest øe vas u svu istinu, jer neøe od sebe govoriti, nego øe govoriti æto çuje, i javit øe vam buduøe stvari. Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Iva 19:35 I onaj, koji vidje, posvjedoçi, i svjedoçanstvo je njegovo istinito. I on zna, da govori istinu, da i vi vjerujete. Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom: Gal 4:16 Jesam li vam dakle postao neprijatelj, æto sam vam govorio istinu? Efe 4:25 Zato odbacite laœ i govorite istinu svaki sa svojim bliœnjim, jer smo udovi jedan drugome! 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. 1Ti 6:6 U istinu velik je dobitak poboœnost, kad je spojena sa zadovoljstvom. 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! 3Iv 1:3 Obradovah se vrlo, ad doåoæe braøa i posvjedoçiæe za tvoju istinu, kako ti

u istini hodiæ. ISTJERA Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. ISTJERAN 2 Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” Iva 12:31 Sad je sud ovome svijetu, sad øe biti istjeran knez ovoga svijeta. ISTJERATI 2 Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” Iva 6:37 Sve, æto meni daje Otac, k meni øe doøi, i onoga, koji dolazi k meni, neøu istjerati van. ISTOÇNI 2 Istoçni grijeh. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. ISTOÇNIM Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. ISTOÇNO 4 Pst 2:14 Treøa se rijeka zove Tigris, koja teçe istoçno od Asirije. Çetvrta je rijeka Eufrat. Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Pst 4:16 Kain ode nato ispred lica Gospodnjega i nastani se u zemlji Nod istoçno od Edena. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. ISTOGA Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; Jak 3:11 Moœe li izvor iz istoga otvora toçiti slatko i gorko? ISTOK 2 Psl 103:12 Koliko je istok daleko od zapada, toliko on udaljuje od nas grijehe naæe. Luk 1:78 Po dubokom milosråu Boga naæega. Pohodio nas je istok s visine, ISTOKA 9 Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru Iza 43:5 Ne boj se, jer sam ja s tobom! Od istoka dovodim djecu tvoju, od zapada skupljam te. Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu

grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mat 2:1 Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, doåoæe mudraci od istoka u Jerusalem i upitaæe: Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. ISTOKU 3 Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Mat 2:2 “Gdje je novoroåeni kralj œidovski? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doåosmo da mu se poklonimo.” Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. ISTRAŒIM P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. ISTRAŒITI 1 Job 36:26 Eto: Bog je veøi, nego æto mi shvaøamo; ne moœe se istraœiti broj godina njegovih. ISTRAŒIVAÇ 1 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? ISTRAŒIVAO Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. ISTRAŒIVATI 1 M.Iz 25:2 Slava je Boœja skrivati stvar; slava je kraljeva istraœivati stvar. ISTRAŒUJEÆ 1 Psl 139:3 Hodanje moje, poçivanje moje ti istraœujeæ, sve putove moje ti vidiæ, ISTRAŒUJEM 2 Psl 119:94 Tvoj sam ja, pomozi mi; jer istraœujem propise tvoje. Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” ISTRAŒUJETE 1 Iva 5:39 Istraœujete Pisma jer mislite, da imate u njima œivot vjeçni! Upravo su ona, koja svjedoçe za mene. ISTRAŒUJTE 1

209 Efe 5:10 Istraœujte, æto je Gospodinu ugodno! ISTRAŒUJUØEM Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. ISTRGAVA Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. ISTRGNULA Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. ISTRGNUT 1 Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. ISTRGNUTA Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? ISTRIJEBE 1 Jer 24:10 Poslat øu na njih maç, glad i kugu, dok se sasvim ne istrijebe iz zemlje, koju sam dao njima i ocima njihovim.” ISTRIJEBI 3 Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! ISTRIJEBIMO Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. ISTRIJEBIT 1 L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, ISTRIJEBITE 1 Gal 5:15 Ali ako jedan drugoga grizete i izjedate, gledajte, da jedan drugoga ne istrijebite! ISTRIJEBITI 1 Psl 37:9 Jer øe se istrijebiti zlikovci; samo oni, koji se uzdaju u Gospoda, posjeduju zemlju. ISTRIJEBLJEN 1 Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. ISTRIJEBLJENI 1 Iza 29:20 Jer nema nasilnika, nestalo je podsmjevaça. Istrijebljeni su svi, koji misle na zloøu, ISTRIJEBLJENO Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod

gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. ISTRUNU Jak 5:2 Bogatstvo vaæe istrunu, i haljine vaæe pojedoæe moljci. ISTUPI 1 Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” ISTUPITI 1 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. ISUÆUJEM Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji ISUS 220 Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Mat 1:21 Ona øe roditi sina, kojemu øeæ nadjenuti ime Isus; jer øe on izbaviti narod svoj od grijeha njegovih.” Mat 1:25 Ali je ne spoznade, dok ne rodi sina svojega, prvoroåenca. I dade mu ime Isus. Mat 2:1 Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, doåoæe mudraci od istoka u Jerusalem i upitaæe: Mat 3:15 Isus mu odgovori: “Samo pripusti to! Dolikuje nam, da ispunimo sve, æto je pravo.” Tada ga pripusti. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mat 4:7 Isus mu reçe: “Stoji i pisano: “Ne kuæaj Gospodina, Boga svojega!” Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 7:28 Sad je bio Isus svræio rijeçi ove, bilo je mnoætvo naroda zadivljeno naukom njegovom. Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. Mat 8:10 Kad je to çuo Isus, zaçudi se i reçe onima, koji su iæli za njim: “Zaista, kaœem vam, tolike vjere ne naåoh u Izraelu. Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Mat 8:22 Isus mu reçe: “Hajde za mnom i ostavi, neka mrtvi pokapaju svoje mrtvace!” Mat 9:4 Isus prozre pomisli njihove i reçe: “Zaæto zlo mislite u srcima svojim? Mat 9:12 Isus je to çuo i reçe: “Ne trebaju zdravi lijeçnika, nego bolesni. Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi

tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 10:5 Ovih dvanaest posla Isus i zapovjedi im: “Ne idite k neznaboæcima i ne ulazite ni u koji grad samarijski! Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” Mat 14:27 A Isus im progovori odmah: “Utjeæite se! Ja sam. Ne bojte se!” Mat 14:31 Odmah pruœi Isus ruku svoju, uhvati ga i reçe mu: “Malovjerni, zaæto si posumnjao?” Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 16:6 Tada im reçe Isus: “Pazite i çuvajte se kvasca farizejskog i saducejskog!” Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 16:24 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe sebe, uzme na se kriœ svoj i tako ide za mnom! Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mat 17:17 Isus reçe: “O nevjerni i naopaki rode! Dokle øu joæ ostati kod vas? Dokle øu vas joæ podnositi! Donesite ga ovamo k meni!” Mat 17:18 Isus zapovjedi zlome duhu, i on izaåe iz njega, tako da je ozdravio od toga çasa. Mat 17:22 Dok su hodili naokolo po Galileji, reçe im Isus: “Sin çovjeçji predat øe se u ruke ljudima. Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva.

210 Mat 19:19 Kad je Isus bio svræio ove govore, diœe se iz Galileje i poåe u podruçje Judeje, s onu stranu Jordana. Mat 19:14 A Isus reçe: “Pustite djecu, neka doåu k meni, i ne branite im; jer je takvih kraljevstvo nebesko.” Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” Mat 19:23 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Zaista, kaœem vam: “Bogataæ øe teæko uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 19:26 A Isus ih pogleda i reçe Im: “Ljudima je to nemoguøe, a Bogu je sve moguøe.” Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 20:22 Isus reçe: “Ne znate, æto molite. Moœete li piti çaæu, koju øu ja piti? Odgovoriæe mu: “Moœemo.” Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Mat 22:18 Isus prozre lukavstvo njihovo i odgovori: “Licemjeri, æto me kuæate? Mat 22:20 Isus ih upita: “Çija je ovo slika i natpis?” Mat 22:29 Isus im odgovori: “Varate se, ne znate ni Pisma ni moøi Boœje. Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. Mat 26:10 Isus to zapazi i reçe im: “Zaæto œalostite œenu? Ona uçini dobro djelo na meni Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mat 26:34 Isus mu reçe: “Zaista, kaœem ti:

Joæ noøas, prije nego pijetao zapjeva, tri puta øeæ me zatajiti.” Mat 26:49 Odmah pristupi k Isusu i reçe: “Zdravo, uçitelju!” i poljubi ga, tada mu Isus reçe: Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Mat 28:10 Nato im reçe Isus: “Ne bojte se! Idite i javite braøi mojoj, neka idu u Galileju! Ondje øe me vidjeti.” Mat 28:18 Tada pristupi Isus k njima i reçe im: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” Mar 10:23 Isus pogleda naokolo i reçe uçenicima svojim: “Kako je teæko bogatima uøi u kraljevstvo Boœje!” Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita Mar 14:22 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade im ga i reçe: “Uzmite, ovo je tijelo moje.” Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Mar 15:5 Ali Isus ne reçe viæe niæta, tako da se je çudio Pilat. Mar 16:6 A on im reçe: “Ne bojte se! Traœite Isus Nazareøanina, Razapetoga, uskrsnuo je, nije ovdje. Evo, ovdje je mjesto, kamo su ga bili poloœili. Luk 1:31 Ti øeæ zaçeti i roditi sina. Nadjeni mu ime Isus. Luk 2:52 I Isus je napredovao u mudrosti, u dobi i u milosti kod Boga i kod ljudi.

Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Luk 4:14 U sili Duha vrati se Isus u Galileju. Njegov se je glas raæirio po svoj okolini. Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” Luk 9:62 Isus mu reçe: “Ni jedan, koji metne ruku svoju na plug i opet se obazire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boœje.” Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto, pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” Luk 22:48 Isus mu reçe: “Juda, poljupcem i izdajeæ Sina çovjeçjega?” Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa: “Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu. Iva 1:47 Kad Isus vidje Natanaela gdje dolazi k njemu, reçe za njega: “Evo pravoga Izraelca, u kojem nema lukavstva!” Iva 1:50 Isus mu reçe: “Vjerujeæ, jer ti rekoh, da sam te vidio pod smokvom. Vidjet øeæ joæ viæe od toga” Iva 2:4 Isus joj reçe: “Æto ja imam s tobom, œeno? Moj ças nije joæ doæao.” Iva 2:7 Isus im zapovjedi: “Napunite posude vodom!” Napuniæe ih do vrha Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. Iva 2:19 Isus im reçe: “Razvalite ovaj hram, i za tri øu ga dana opet sagraditi.” Iva 2:24 Ali im se Isus nije povjeravao; jer ih je sve poznavao, Iva 3:3 Isus mu reçe: “Zaista, zaista, kaœem ti: ako se tko ponovo ne rodi, ne moœe vidjeti kraljevstva Boœjega.” Iva 4:2 – Uostalom Isus sam nije krstio, nego uçenici njegovi. – Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. Iva 4:7 Tada doåe œena iz Samarije I da zahvati vode. Isus je zamoli: “Daj mi da se napijem!” Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.” Iva 4:13 Isus joj odgovori: “Svaki, koji pije od ove vode, opet øe oœednjeti. Iva 4:48 Isus mu reçe: “Ako ne vidite znakova i çudesa, ne vjerujete. Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini

211 Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 5:8 Tada mu reçe Isus: “Ustani, uzmi postelju svoju i hodi!” Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” Iva 5:17 Isus im izjavi: “Otac moj do sada djeluje, i ja djelujem.” Iva 5:19 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: Sin ne moœe niæta çiniti sam od sebe, nego æto vidi da çini Otac. Æto on çini, ono i Sin çini jednako. Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 6:11 A Isus uze kruhove, dade hvalu i razdijeli onima, koji su se bili posadili; tako i od riba, koliko htjedoæe. Iva 6:14 Kad ljudi vidjeæe çudo, æto ga je bio uçinio Isus, rekoæe: “Ovo je zaista prorok, koji ima doøi na svijet.” Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. Iva 6:29 Isus im odgovori: “Ovo je djelo Boœje, da vjerujete u onoga, koga on posla.” Iva 6:32 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: ne dade vam Mojsije kruha s neba, nego vam Otac moj daje kruh istiniti s neba. Iva 6:35 Isus im reçe: “Ja sam kruh œivota. Tko dolazi k meni, neøe ogladnjeti; i tko vjeruje u mene, neøe nikad oœednjeti. Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. Iva 6:70 Isus im reçe: “Ne izabrah li ja vas dvanaestoricu? A ipak je jedan od vas åavao!” Iva 7:6 Isus im reçe: “Vrijeme moje joæ nije doælo, a vrijeme je vaæe svagda spremno. Iva 7:16 Isus im reçe: “Moja nauka nije moja, nego onoga, koji me je poslao. Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! Iva 7:39 A ovo reçe za Duha, kojega su imali primiti oni, koji vjeruju u njega, jer Duh Sveti nije joæ bio doæao, jer se Isus nije bio joæ proslavio. Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. Iva 8:11 Ona odgovori: “Nitko, Gospodine!” Tada reçe Isus: “Ni ja te neøu osuditi. Idi, i od sada viæe ne grijeæi!” Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac

tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. Iva 8:31 Tada Isus reçe onim zidovima, koji vjerovaæe u njega: “Ako vi ustrajete u mojoj nauci, zaista øete biti uçenici moji. Iva 8:34 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Tko çini grijeh, rob je grijehu. Iva 8:39 Odgovoriæe mu: “Otac je naæ Abraham.” Isus im reçe: “Ako ste djeca Abrahamova, onda çinite i djela Abrahamova! Iva 8:49 Isus reçe: “Ja nemam åavla, nego poætujem Oca svojega, a vi mene sramotite Iva 8:58 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Prije nego je postao Abraham, ja sam.” Iva 9:35 Çuo je Isus, da ga izbaciæe, i kad ga naåe, upita ga: “Vjerujeæ li ti u Sina çovjeçjega?” Iva 10:7 Tada im reçe Isus opet: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Ja sam vrata k ovcama. Iva 10:25 Isus im odgovori: “Ja vam rekoh, i ne vjerujete. Djela, koja çinim u ime Oca svojega, ona svjedoçe za me. Iva 10:32 Isus im reçe: “Mnoga vam dobra djela pokazah od Oca svojega. Za koje me od ovih djela kamenujete?” Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Iva 11:23 Isus joj reçe: “Brat øe tvoj uskrsnuti.” Iva 11:25 Isus joj reçe: “Ja sam uskrsnuøe i œivot. Tko vjeruje u mene, ako i umre, œivjet øe. Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” Iva 12:7 Isus reçe: “Pustite je! Ona je saçuvala to za dan mojega pokopa! Iva 12:14 Isus naåe magare i sjede a njega, kao æto je pisano: Iva 12:16 Ovo uçenici njegovi ne razumjeæe prije. Ali kad je Isus bio proslavljen, tada se sjetiæe, da je to bilo za njega pisano, i da mu ovo uçiniæe. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Iva 12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svijetla!” To reçe Isus, i otide, i skrio se od njih. Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 13:8 Petar mu odgovori: “Nikad mi ti neøeæ oprati nogu!” Isus mu odgovori: “Ako te ne operem, neøeæ imati dijela s menom.” Iva 13:10 Isus mu reçe: “Tko je opran, ne treba nego da samo noge opere, onda je sav çist. I vi ste çisti, ali ne svi.” Iva 13:23 A jedan od uçenika njegovih, kojega je Isus ljubio, poçivao je na grudima Isusovim. Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi

zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima. Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” Iva 14:6 Isus mu reçe: “Ja sam put i istina i œivot: nitko ne dolazi k Ocu, osim po meni. Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Iva 18:1 Kad je Isus bio ovo izrekao, izaåe s uçenicima svojim preko potoka Kidrona, gdje je bio vrt, u koji uåe on, i uçenici njegovi. Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Iva 19:5 A Isus izaåe pod vijencem od trnja i u skrletnoj haljini. Pilat im reçe: “Evo çovjeka!” Iva 19:11 Isus reçe: “Ne bi imao vlasti nikakve nada mnom, kad ti ne bi bilo dano odozgo. Zato onaj ima veøi grijeh, koji me predade tebi.” Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Iva 19:28 Isus je znao, da se je veø sve svræilo. Zato reçe, da se ispuni Pismo: “Œedan sam.” Iva 19:30 A kad je bio Isus primio ocat, reçe: “Svræeno je.” Tada nakloni glavu i predade duh. Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” Iva 20:29 Reçe mu Isus: “Jer si me vidio, Toma, vjerovao si. Blagoslovljeni su, koji ne vidjeæe i vjerovaæe!” Iva 20:30 I mnoga druga çudesa uçini Isus pred uçenicima svojim; koja nijesu napisana u knjizi ovoj. Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. Iva 21:5 Tada im reçe Isus: “Djeco, imate li æto za jelo?” odgovoriæe mu: “Nemamo.” Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio

212 Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Iva 21:13 Doåe Isus i uze kruh, i dade im, tako i ribu. Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” Iva 21:22 Reçe mu Isus: “Ako hoøu, da on ostane, dok ne doåem, æto je tebi do toga. Ti hajde za mnom!” Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. Dje 1:1 U mojemu prvom djelu, o Teofile, izvijestio sam o svemu, æto je Isus çinio i uçio Dje 8:37 Filip reçe: “Ako vjerujeæ od svega srca, moœe to biti.” On reçe: “Vjerujem, da je Isus Krist Sin Boœji.” Dje 9:5 On reçe: “Tko si ti, Gospodine? A on øe: “Ja sam Isus, koga ti progoniæ. “Teæko ti je protiv ostana praøati se.” Dje 9:34 I reçe mu Petar: “Eneja, iscjeljuje te Isus Krist ustani, i prostri sam sebi!” I odmah ustade. Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ Dje 26:15 A ja rekoh: ‘Tko si ti, Gospodine?’ A Gospodin reçe: ‘Ja sam Isus, kojega ti progoniæ. Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. 1Ko 3:11 Jer temelja drugoga nitko ne moœe postaviti, osim onoga, koji je postavljen, koji je Isus Krist. 1Ko 11:23 Jer ja primih od Gospodina, æto vam i predadoh, da Gospodin Isus onu noø, u koju je bio izdan, uze kruh, 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 2Ko 1:19 Jer Sin Boœji, Isus Krist, kojega mi, ja i Silvan i Timotej, vama propovijedasmo, nije bio zajedno da i ne, nego je bio u njega samo da. 2Ko 13:5 Sami sebe okuæajte, jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte! Ili ne poznajete sebe, da je Isus Krist u vama? osim ako nijeste moœda neprokuæani. Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je

Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. Flp 3:12 Ne kao da bih veø bio postigao, ili veø savræen bio; ali nastojim, ne bih li ga uhvatio, jer je i mene uhvatio Krist Isus. 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. 1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su usnuli po Isusu, dovesti s njime. 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje, 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, da je Krist Isus doæao na svijet da spasi grjeænike, od kojih sam prvi ja. 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. 1Ti 2:5 Jer je jedan Bog, i jedan posrednik Boga i ljudi, çovjek Krist Isus, 2Ti 2:8 Sjeti se, da je Isus Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, od roda Davidova, po evanåelju mojemu, Heb 6:20 Kamo Isus uåe kao preteça za nas, postavæi veliki sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu. Heb 13:8 Isus Krist je isti, juçer i danas i u vijeke. Heb 13:12 Zato je i Isus, da posveti narod krvlju svojom, trpio izvan vrata. 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina. 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 1Iv 4:15 Tkogod prizna, da je Isus Sin Boœji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu. 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” ISUSA31 Mat 1:1 Rodoslovlje Isusa Krista sina Davidova, sina Abrahamova. Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mat 4:1 Tada Isusa odvede Duh u pustinju, da ga kuæa åavao. Mat 20:17 Isusa poåe gore u Jerusalem. Tada uze nasamo dvanaestoricu i reçe im putem: Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred

visokim vijeøem. Petrova zataja. Mat 26:4 Posvjetovaæe se, kako bi mogli Isusa lukavætinom uhvatiti i ubiti. Mat 26:50 “Prijatelju, zaæto si doæao!” Sada stupiæe bliœe, metnuæe ruke na Isusa i uhvatiæe ga. Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. Luk 10:29 A on se htjede opravdati i zapita Isusa: “A tko je moj bliœnji?” Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! Iva 1:36 Kad je vidio Isusa gdje prolazi, reçe: “Evo Janje Boœje!” Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. Iva 12:21 Ovi pristupiæe k Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, i zamoliæe ga: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Dje 2:32 Ovoga je Isusa oœivio Bog, çemu smo svi mi svjedoçi. Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 3:6 A Petar reçe: “Srebra i zlata nema u mene; ali æto imam, ovo ti dajem: “U ime Isusa Krista Nazareøanina ustani, i hodi!” Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje

213 je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” Dje 16:31 A oni rekoæe: “Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit øeæ se ti i kuøa tvoja.” Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime Gospodina Isusa. Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista Rim 3:22 A pravda Boœja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve, koji vjeruju, jer nema razlike; Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime

Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 1Ko 1:8 Koji øe vas i utvrditi sve do kraja, da budete bez krivnje na dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. 1Ko 2:2 Jer nijesam mislio, da znam æto meåu vama, osim Isusa Krista, i to raspetoga. 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega. 1Ko 8:6 Ali mi imamo jednoga Boga Oca, od kojega je sve, i mi za njega, i jednoga Gospodina Isusa Krista, po kojemu je sve, i mi po njemu. 1Ko 9:1 Nijesam li ja slobodan: Nijesam li ja apostol? Nijesam li ja vidio Gospodina naæega Isusa Krista? Nijeste li vi djelo moje u Gospodinu? 1Ko 16:22 Ako tko ne ljubi Gospodina naæega Isusa Krista, neka bude proklet! Maranatha! 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 1:14 Kao æto nas dijelom i upozna ste, da smo vaæa slava, kao æto i vi naæa u dan naæega Isusa Krista. 2Ko 4:5 Jer sami sebe ne propovijedamo, nego Krista Isusa Gospodina, a sebe vaæe sluge zbog Isusa. 2Ko 4:5 Jer sami sebe ne propovijedamo, nego Krista Isusa Gospodina, a sebe vaæe sluge zbog Isusa. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Gal 1:12 Jer ga ne primih od çovjeka, niti nauçih, nego otkrivenjem Isusa Krista. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u

Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Efe 3:14 Zbog toga pregibam koljena svoja pred Ocem Gospodina naæega Isusa Krista, Efe 5:20 Zahvaljujuøi svagda za sve u ime Gospodina naæega Isusa Krista Bogu i Ocu! Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga do dana Krista Isusa. Flp 1:8 Jer Bog mi je svjedok, kako çeznem za svima vama najnjeœnijom ljubavlju Krista Isusa. Flp 2:21 Jer svi traœe, æto je njihovo, a ne æto je Krista Isusa. Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, Kol 1:1 Pavao, apostol Krista Isusa po volji Boœjoj, i Timotej, brat, Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, Kol 2:6 Kako dakle primiste Krista Isusa Gospodina, onako œivite u njemu, Kol 3:17 I sve ætogod çinite rijeçju ili djelom, sve çinite u ime Gospodina Isusa Krista, zahvaljuj uøi Bogu Ocu po njemu. 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 1:10 I da çekate Sina njegova s nebesa, kojega uskrsnu od mrtvih, Isusa, koji nas izbavlja od buduøega gnjeva. 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po

214 zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; 2Ti 2:3 Podnosi s menom napore kao dobar vojnik Krista Isusa! Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, Flm 1:1 Pavao, suœanj Krista Isusa, i brat Timotej, Filemonu, ljubljenomu i suradniku naæemu, Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa

Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:2 Milost vam i mir u obilju poznavanjem Boga i Isusa, Gospodina naæega! 2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. 1Iv 4:3 I svaki duh, koji ne priznaje Isusa, nije od Boga; i ovaj je antikristov, za kojega ste çuli da dolazi, i sad je veø u svijetu. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, Otk 1:2 Koji svjedoçi rijeç Boœju i svjedoçanstvo Isusa Krista sve, æto vidje. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; ISUSE 3 Mar 1:24 “Odlazi! Æto mi imamo s tobom posla, Isuse Nazareøanine? Ti si doæao da

nas upropastiæ. Znam, tko si, Svetac Boœji.” Dje 7:59 Tako kamenovaæe Stjepana. A on se je molio i govorio: “ Gospodine Isuse, primi duh moj!” Otk 22:20 Govori onaj, koji svjedoçi ovo: “Da, Ja dolazim brzo.” Amen. Doåi, Gospodine Isuse! ISUSOM 7 Mat 27:22 Pilat im reçe: “Æto øu tada çiniti s Isusom, koji se zove Krist?”: “Svi povikaæe: “Neka se razapne!” Dje 4:13 A kad vidjeæe smjelost Petrovu i Ivanovu i razabraæe, da su ljudi neækolovani i prosti, divili su se, a znali su ih, da su bili s Isusom. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” 1So 2:19 Jer tko je naæa nada, ili radost, ili kruna slave? Nijeste li i vi pred Gospodinom naæim Isusom Kristom o njegovu dolasku? 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. ISUSOV 1 Dje 16:7 Kad doåoæe u Miziju, pokuæali su da idu u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov. ISUSOVA 4 Iva 2:1 Treøi dan iza toga bila je svadba u Kani Galilejskoj. Majka Isusova bila je ondje. Iva 2:3 Kad je nestalo vina, reçe majka Isusova njemu: “Nemaju viæe vina.” Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr ISUSOVE 2 Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Iva 13:25 A on naslonjen na grudi Isusove upita: “Gospodine, tko je to?” ISUSOVI 1 U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. ISUSOVIH 1 Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. ISUSOVIM Iva 13:23 A jedan od uçenika njegovih, kojega je Isus ljubio, poçivao je na grudima Isusovim. ISUSOVO 7

215 Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mat 27:58 On otide k Pilatu i zamoli za tijelo Isusovo, Pilat mu dade predati tijelo, Ivan u pustinji. Krætenje Isusovo. Rodoslovlje. Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. ISUSOVOJ 1 U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. ISUSOVOM 2 Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. Heb 10:19 Imajuøi dakle, braøo, pouzdanje ulaziti u Svetinju nad svetinjama krvlju Isusovom, ISUSU 79 Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Mat 26:49 Odmah pristupi k Isusu i reçe: “Zdravo, uçitelju!” i poljubi ga, tada mu Isus reçe: Mar 1:1 Evanåelje o Isusu Kristu, Sinu Boœjemu, zapoçelo je, Luk 6:11 Tada doåoæe od bijesa, posve izvan sebe i posvjetovaæe se meåu sobom, æto bi mogli uçiniti Isusu. Luk 7:4 Ovi doåoæe k Isusu i zamoliæe ga usrdno: “On zasluœuje, da mu to uçiniæ; Iva 1:17 Po Mojsiju bio je dan zakon, po Isusu Kristu doåe milost i is Iva 11:35 Udariæe suze Isusu. Iva 19:33 A kad doåoæe k Isusu, vidjeæe, da je veø umro, i ne prebiæe mu golijeni. Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put

Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. Rim 3:24 I opravdavaju se zabadava miloæøu njegovom po otkupu, koji je u Kristu Isusu. Rim 5:1 Opravdani dakle vjerom imamo mir s Bogom po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. Rim 5:11 A ne samo to, nego se hvalimo u Bogu po Gospodinu svojemu Isusu Kristu, po kojemu sad primismo pomirenje. mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:3 Ili zar ne znate, da smo svi mi, koji smo kræteni u Kristu Isusu, u smrt njegovu kræteni? Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 8:1 Nikakve dakle sad nema osude onima, koji su u Kristu Isusu i ne hode po tijelu. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. Rim 14:14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu Isusu, da niæta nije neçisto po sebi, osim onomu, koji misli, da je æto neçisto, onomu je neçisto. Rim 15:5 A Bog strpljivosti i utjehe neka vam dadne, da sloœno mislite meåu sobom po Kristu Isusu, Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu

Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. 1Ko 15:31 Svaki dan umirem, tako mi, braøo, vaæe slave, koju imam u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu! 1Ko 15:57 A Bogu hvala, koji nam dade pobjedu po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, Gal 3:14 Da bi na neznaboæce doæao blagoslov Abrahamov u Isusu Kristu, tako da obeøanje Duha primimo po vjeri. Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Gal 6:15 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego novi stvor. Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 2:6 I s njim uskrsnu i s njim posadi na nebesima u Kristu Isusu, Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. Efe 2:13 A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom. Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. Efe 3:11 Po odredbi vjekova, koju izvræi u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. Flp 4:19 A Bog moj ispunit øe svaku potrebu vaæu po bogatstvu svojemu, u slavi, u Kristu Isusu. Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su

216 usnuli po Isusu, dovesti s njime. 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev, nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu Isusu! 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. 2Ti 3:12 A i svi, koji poboœno hoøe da œive u Kristu Isusu, trpjet øe progonstvo. 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Tit 3:6 Kojega izli na nas obilato po Isusu Kristu, Spasitelju naæemu, Heb 12:24 I Isusu, posredniku Novoga Zavjeta, i krvi ækropljenja, koja bolje govori negoli Abelova Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. ISVRÆUJE 1 Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; IZABERE 1 1Ti 5:9 Udovica neka se ne izabere mlaåa od æezdeset godina, koja je bila jednome muœu œena, IZABERI 1 P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te.

Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! IZABRA 7 Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. Luk 6:13 Kad bi dan, dozva uçenike svoje k sebi i izabra od njih dvanaestoricu, koje nazva apostolima: Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 1Ko 1:28 I æto je neplemenito pred svijetom i prezreno, izabra Bog, i ono, æto nije, da uniæti ono, æto jest, Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? IZABRAÆE 1 Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. IZABRAH 6 1Ljt 28:6 On mi reçe: Tvoj sin Salomon sagradit øe kuøu moju i trijemove moje, jer njega izabrah sebi za sina njemu øu biti otac. Psl 119:30 Put vjernosti izabrah, i naputaka tvojih ne zaboravih nikada. Iva 6:70 Isus im reçe: “Ne izabrah li ja vas dvanaestoricu? A ipak je jedan od vas åavao!” Iva 13:18 Ne kaœem za sve vas. Ja znam, koje izabrah. Ali se Pismo mora ispuniti: Koji s menom jede kruh, podiœe petu svoju na me. Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. IZABRALA Luk 10:42 Samo je jedno potrebno. Marija je najbolji dio izabrala, koji joj se neøe oduzeti.” IZABRALI 1 Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” IZABRAN 2 Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen, IZABRANA Dje 9:15 A Gospodin mu reçe: “Idi, jer mi je on posuda izabrana. On ima da nosi ime

moje pred neznaboæce i kraljeve i pred sinove Izraelove. IZABRANE 1 Rim 8:33 Tko øe optuœiti izabrane Boœje? Bog je, koji ih opravdava. IZABRANI 5 Rim 11:7 Æto dakle? Æto je traœio Izrael, ono nije dobio, a izabrani su dobili; a ostali su zaslijepili, Tit 2:14 Koji je dao samoga sebe za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i oçisti sebi narod izabrani, koji je revan u dobrim djelima. 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” IZABRANICI 2 Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; IZABRANIH 3 Mat 24:22 I kad se ne bi skratili oni dani ni jedan se çovjek ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit øe se dani oni. Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. IZABRANIK 2 Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” IZABRANIKA Iza 45:4 Zbog svojega sluge Jakova i zbog Izraela, izabranika svojega, pozvah te imenom tvojim, dadoh ti çasni naslov, a da me nijesi poznavao. IZABRANIKE 2 Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. IZABRANIM Psl 89:3 “Uçinih zavjet s izabranim svojim; zakleh se Davidu, slugi svojemu: IZABRANIMA Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? IZABRAO1 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov

217 visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” Psl 33:12 Blagoslovljen je narod, kojemu je Bog Gospod! Narodu, æto ga je izabrao sebi za svojinu! Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? Apostol je pravo izabrao ponizni naçin propovijedanja. Efe 1:4 U njemu nas je izabrao prije Postanja svijeta, da budemo sveti i neokaljani pred njim, 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, IZABRASTE 1 Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. IZABRATI 3 Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Flp 1:22 A ako mi œivot u tijelu plod donosi, to ne znam, æto øu izabrati. IZAGNJIJU Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji IZASLAT 1 Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova IZAZIVA M.Iz 10:12 Mrœnja izaziva samo svaåu, a ljubav prikriva sve prijestupe. M.Iz 29:22 Gnjevljiv çovjek izaziva svaåu; naprasit poçini mnogo zla. IZAZVAO Rim 11:14 Ne bih li kako izazvao na natjecanje svoje suplemenike i spasio nekoje od njih.

IZAZVATI 1 Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” IZBAÇENI 1 Mat 8:12 A djeca kraljevstva bit øe izbaçeni u tamu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba.” IZBACIÆE 1 Iva 9:35 Çuo je Isus, da ga izbaciæe, i kad ga naåe, upita ga: “Vjerujeæ li ti u Sina çovjeçjega?” IZBACUJE 2 Mat 5:13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol obljutavi, çim øe se onda osoliti? Ne valja viæe ni za æto; izbacuje se i ljudi je pogaze. Mat 15:17 Zar ne uviåate, da sve, æto ulazi u usta, ide u œeludac i tada se izbacuje? IZBAVI 16 Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. Psl 31:1 U tebe, Gospode, traœim utoçiæte, ne daj da se osramotim ikada! U dobroti svojoj izbavi me! Psl 31:15 U tvojim je rukama udes moj: izbavi me iz ruke neprijatelja i tlaçitelja mojih! Psl 33:19 Da duæe njihove izbavi od smrti, da ih uzdrœi u œivotu u vrijeme gladi! Psl 34:4 Traœio sam Gospoda: on me usliæi, izbavi me od svih tjeskoba mojih. Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! Psl 44:26 Digni se! Doåi nam u pomoø, izbavi nas zbog milosti svoje! Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 106:10 Tako ih spasi od ruke mrzitelja, izbavi ih iz sile neprijatelja. Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. Mat 27:43 On se je uzdao u Boga; neka ga sad izbavi, ako mu je po volji, jer je govorio: “Ja sam Si Boœji.” Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po volji Boga i Oca na Kol 1:13 Koji nas izbavi od vlasti tame i premjesti u kraljevstvo Sina ljubavi svoje, IZBAVIÆ 1 Pst 40:14 Tada misli i na mene, kad ti bude dobro, pa mi uçini ljubav, da me preporuçiæ faraonu i izbaviæ me iz ove kuøe! IZBAVIM 3 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji.

Jer 1:19 Oni øe udariti na te, ali te neøe nadvladati, jer ja stojim uza te”, veli Gospod, “da te izbavim!” Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” IZBAVIMO 2So 3:2 I da se izbavimo od dosadnih i zlih ljudi; jer vjera nije stvar svakoga IZBAVIO 5 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. Psl 86:13 “Jest, milost je tvoja velika prema meni: izbavio si œivot moj iz dubina carstva mrtvih.” Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. IZBAVIT 3 Job 5:19 U æestorostrukoj potrebi izbavit øe te, u sedmoj neøe te se zlo dotaøi M.Iz 11:21 Iako rade zajedno, zao çovjek neøe izaøi bez kazne, a rod pravednika izbavit øe se. Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. IZBAVITELJ 6 2Sa 22:2 On je pjevao: “Gospod, moja hridina, utvrda moja, izbavitelj moj! 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna. Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” IZBAVITELJA Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja

218 rukom anåela, koji mu se javi a grmu. IZBAVITELJI 1 Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. IZBAVITI 11 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. 1Sa 12:21 Ne otpadajte opet nakon mene k niætavim idolima, koji ne mogu pomoøi niti izbaviti, jer su niæta! Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. Hos 5:14 Jer sam ja kao lav Efraimu, kao laviø kuøi Judinoj. Ja – razderem i otidem. Ja odvuçem; izbaviti ne moœe nitko. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Mat 1:21 Ona øe roditi sina, kojemu øeæ nadjenuti ime Isus; jer øe on izbaviti narod svoj od grijeha njegovih.” Luk 24:21 A mi, smo se bili nadali, da øe on izbaviti Izraela. I nakon svega toga ovo je danas treøi dan, kako se je to dogodilo. Rim 7:24 Ja nesretni çovjek! Tko øe me izbaviti od tijela smrti ove? 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, IZBAVLJA 5 M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. M.Iz 11:4 Bogatstvo ne koristi niæta u dan srdœbe, a pravednost izbavlja od smrti M.Iz 11:6 Poætene izbavlja pravda njihova, a nevjerni se hvataju od vlastite zloøe. Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ 1So 1:10 I da çekate Sina njegova s nebesa, kojega uskrsnu od mrtvih, Isusa, koji nas izbavlja od buduøega gnjeva. IZBAVLJAÆ 1 M.Iz 23:14 Bijeæ ga doduæe æibom, ali ga izbavljaæ tako od podzemnoga svijeta. IZBAVLJALI 1 Suc 2:16 Tada im je Gospod podizao suce, koji su ih izbavljali iz ruku neprijatelja njihovih. IZBAVLJAO Psl 22:4 U tebe su se uzdali oçevi naæi, uzdali se, i ti si ih izbavljao. IZBAVLJEN 1 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. IZBAVLJENJE 1 Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo

ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji IZBIJAO Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. IZBIJEÆ 1 M.Iz 23:13 Ne ætedi kazne djetetu svojemu, jer izbijeæ li ga æibom, neøe od toga umrijeti. IZBIJEN 2 Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio IZBJEGOH 1 2Ko 11:33 I kroz prozor spustiæe me u koæari preko zida, i tako izbjegoh iz njegovih ruku. IZBJEØI 2 Rim 2:3 Misliæ li, o çovjeçe, koji sudiæ onima, koji to çine, i sam çiniæ to, da øeæ izbjeøi sudu Boœjemu. Heb 2:3 Kako øemo izbjeøi, ako ne budemo marili za toliko spasenje, koje je zapoçelo propovijedanjem Gospodinovim, a od onih, koji su çuli, utvrdilo se za nas; IZBLIŒE 1 Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. IZBLIZA Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. IZBLJUVAT 1 Otk 3:16 Ali jer si mlak, i nijesi ni studen ni vruø, izbljuvat øu te iz usta svojih. IZBOR 1 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. IZBORU 4 Jer 5:16 Tu je njegov grob otvoren. Svi koliki po izboru junaci. Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, Rim 11:5 Tako se je dakle i u sadaænje vrijeme ostatak spasio po izboru milosti. Rim 11:28 Po evanåelju dakle neprijatelji su zbog vas; a po izboru ljubimci zbog otaca. IZBRAJA Job 38:37 Tko izbraja mudro oblake i tko puæta da miruju mjehovi nebeski, IZBRIÆU Psl 69:28 Neka se izbriæu iz knjige œivota, s pravednicima neka ne budu zapisani! IZBRISATI 2 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom.

Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. IZBRISAVÆI 1 Kol 2:14 Izbrisavæi zaduœnicu, koja je bila svojom odredbom protiv nas, i to uklonivæi prikova je na kriœ; IZBROJI 1 Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” IZBROJITI 6 Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Psl 22:17 Sve kosti svoje mogu izbrojiti; naslaåuju se gledajuøi u me. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. IZDA Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda Iva 13:2 Bilo je za veçerom, Veø je bio åavao metnuo u srce Judi, sinu Simona Iskariota, da ga izda. IZDADE 1 Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, IZDAHNU 2 Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa: “Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu. Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. IZDAHNUTI 1 Job 11:20 A oçi grjeænicima ugasit øe se, neøe im biti utoçiæta, nada øe im biti: duæu izdahnuti. IZDAJA Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. IZDAJE 1 Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” IZDAJEÆ 1 Luk 22:48 Isus mu reçe: “Juda, poljupcem i izdajeæ Sina çovjeçjega?” IZDAJETE 1

219 Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! IZDAJNICI 1 Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. IZDAJNIK 2 Mat 26:46 Ustanite, hajdemo! Evo, pribliœuje se izdajnik moj.” Luk 6:16 Judu, brata Jakovljeva, i Judu Iskariota, koji postade njegov Izdajnik. IZDAJNIKA Iva 13:11 Jer je znao izdajnika svojega, zato reçe: “Nijeste svi çisti.” IZDALEKA Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Psl 138:6 Gospod je uzviæen; ali on gleda i niskoga; ohologa izdaleka po Psl 139:2 Ti znaæ kad sjednem i ustanem; ti razumijeæ veø izdaleka, æto mislim. M.Iz 31:14 Ona je kao laåa trgovaçka: izdaleka donosi sebi kruh svoj. Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, IZDANAK 3 Iza 11:1 Ali øe izaøi mladica iz podanka Jesejeva; izdanak proizlazi iz korijena njegova. Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. IZDAT 1 Mat 26:21 Dok su jeli, reçe: “Zaista, kaœem vam: “Jedan izmeåu vas izdat øe me.” IZDATI 1 Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” IZDAVAO Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja

prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! IZDISAT 1 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. IZDRŒITE 1 Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? IZGARA Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. Psl 97:3 Oganj trçi pred njim, izgara naokolo neprijatelje njegove IZGARAJU Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. IZGARAO Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. IZGAZIO Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. IZGINU 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. IZGINULI 1 1Ko 10:10 Niti da mrmljate, kao æto su neki od njih mrmljali, i izginuli su od anåela pogubitelja. IZGINUT 1 Psl 83:17 Neka se stide i srame dovijeka, neka se smetu i izginut IZGINUTI 1 Luk 13:3 Ne, kaœem vam, ali ako se ne obratite, svi øete tako izginuti. IZGLED 7 Iza 52:14 Kako su se mnogi ustraæili nad tobom – jer je neçovjeçji bio iznakaœen njegov izgled; lik njegov nije viæe bio sliçan çovjeçjemu – Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. 1So 1:7 Tako da vi postadoste izgled svima vjernicima u Makedoniji i Ahaji. 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu Isusu! Tit 2:7 U svemu sam sebe podaj za izgled dobrih djela: u nauci cijelost, dostojanstvenost, Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! IZGLEDA Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema

obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” IZGLEDAJU Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. IZGLEDALE 1 Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. IZGLEDALI 1 Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. IZGONE 1 Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. IZGONI 5 Mat 12:24 A farizeji, koji su to çuli, rekoæe: “Taj izgoni åavle samo po Beelzebubu, poglavici zlih duhova. Mat 17:21 A ova se vrsta izgoni samo molitvom i postom.” Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. IZGONILI 1 Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? IZGONIM Luk 13:32 A on im reçe: “Idite i kaœite onoj lisici: “Evo, izgonim åavle i iscjeljujem danas i sutra; istom sam treøi dan s time gotov. IZGONIT 2 Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, Iva 16:2 Izgonit øe vas iz sinagoga. A dolazi vrijeme, kad øe svaki, koji vas ubije, misliti, da Bogu çini sluœbu. IZGONITE 1 Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! IZGONITI 1 Mar 3:23 Tada ih je dozvao i govorio im u prispodobama: “Kako moœe sotona izgoniti sotonu? IZGORI 1 1Ko 3:15 A çije djelo izgori, bit øe mu na ætetu, a sam øe se spasiti, ali tako kao kroz oganj.

220 IZGORJET 1 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. IZGORJETI 1 Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. IZGOVARAJU 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. IZGOVARATI 1 Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ IZGOVORA Iva 15:22 Da nijesam bio doæao i govorio im, ne bi imali grijeha; a sad nemaju izgovora za grijeh svoj. Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. IZGOVORI 1 Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod IZGOVORIÆE 1 Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” IZGOVORISTE 1 Brj 14:28 Kaœi im: Tako ja œiv bio, to je rijeç Gospodnja, kako vi izgovoriste pred mojim uæima, tako øu ja postupati s vama. IZGOVORITI 2 Rim 2:1 Zato se ne moœeæ izgovoriti, o çovjeçe, kojigod sudiæ; jer u çemu sudiæ drugome, samoga sebe osuåujeæ; jer to çiniæ, æto osuåujeæ. Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” IZGRAÅUJE 1 1Ko 8:1 A za ono, æto se œrtvuje idolima, znamo, jer svi imamo znanje. Znanje nadima, a ljubav izgraåuje. IZGRADITI 1 Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. IZGRDIÆE 1 Iva 9:28 Tada ga izgrdiæe i rekoæe: “Ti budi uçenik njegov, a mi smo uçenici Mojsijevi! IZGUBI 11 Mat 10:39 Tko gleda da dobije œivot svoj, izgubit øe ga, a tko izgubi œivot svoj zbog mene, dobit øe ga. Mat 16:25 Jer tko hoøe œivot svoj da saçuva, izgubit øe ga; a tko izgubi œivot svoj zbog mene, naøi øe ga. Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mat 18:14 Tako neøe ni Otac vaæ na

nebesima, da se izgubi jedan od ovih malenih. Mar 8:36 Æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Luk 9:25 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a izgubi samoga sebe i propadne? Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Luk 17:33 Koji gleda da uzdrœi œivo svoj, izgubit øe ga; tko ga izgubi, uzdrœat øe ga. 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. IZGUBIH 2 Iva 18:9 Tako se je imala ispuniti rijeç, koju reçe: “Ne izgubih nijednoga od onih, koje si mi dao.” Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, IZGUBIO M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. IZGUBISTE 1 Gal 5:4 Rastavljeni ste od Krista, koji hoøete zakonom da se opravdate, izgubiste milost. IZGUBIT 4 Mat 10:39 Tko gleda da dobije œivot svoj, izgubit øe ga, a tko izgubi œivot svoj zbog mene, dobit øe ga. Mat 16:25 Jer tko hoøe œivot svoj da saçuva, izgubit øe ga; a tko izgubi œivot svoj zbog mene, naøi øe ga. Luk 17:33 Koji gleda da uzdrœi œivo svoj, izgubit øe ga; tko ga izgubi, uzdrœat øe ga. Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. IZGUBITE 2 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; 2Iv 1:8 Çuvajte se, da ne izgubite, æto ste stekli, nego da primite potpunu plaøu! IZGUBITI 4 Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mar 9:41 Tko vam dadne u ime moje çaæu vode da se napijete, jer pripadate Kristu, zaista, kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøe svoje. Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti,

IZGUBLJEN 3 Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Luk 15:24 Jer ovaj moj sin bio je mrtav i œivi opet bio je izgubljen i naåe se.’ I stadoæe drœati radosnu gozbu. Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” IZGUBLJENA Psl 119:176 Lutam naokolo kao ovca izgubljena; traœi slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ne zaboravih. Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ IZGUBLJENE 1 1Pe 2:25 Jer ste bili kao izgubljene ovce, ali sad se obratiste k pastiru i Çuvaru duæa svojih. IZGUBLJENI 1 Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. IZGUBLJENIH 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. IZGUBLJENIM Mat 10:6 Nego idite k izgubljenim ovcama kuøe Izraelove! IZGUBLJENO 3 Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Mat 18:11 Jer je Sin çovjeçji doæao da spasi, æto je bilo izgubljeno. Luk 19:10 Jer je Sin çovjeçji doæao da potraœi i spasi, æto je bilo izgubljeno.” IZGUBLJENOM Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? IZIÅIMO Heb 13:13 Iziåimo dakle k njemu izvan tabora, noseøi njegovu sramotu! IZIÅITE 1 2Ko 6:17 Zato iziåite izmeåu njih i odvojite se, govori Gospodin, i ne dotiçite se neçista, i ja øu vas primiti. IZIÅOÆE 1 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. IZIÆAVÆI 1 Dje 15:24 Çuli smo, da su neki, od nas iziæavæi, smeli vas svojim govorima i uznemirili duæe vaæe, a mi im ne zapovjedismo. IZJAVE 1 Iva 4:42 Oni rekoæe œeni:, “Sad ne vjerujemo viæe zbog izjave tvoje; jer sami çusmo i znamo: “Ovaj je zaista Spasitelj svijeta.” IZJAVI 5

221 Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” Mar 12:13 Onda poslaæe k njemu neke farizeje i Herodove, da hi ga uhvatili u jednoj izjavi. Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” Iva 5:17 Isus im izjavi: “Otac moj do sada djeluje, i ja djelujem.” IZJAVITI 1 Mat 7:23 Tada øu im izjaviti; Nikad vas nijesam poznavao; idite od mene, zlotvori! IZJAVOM Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. IZJEDATE 1 Gal 5:15 Ali ako jedan drugoga grizete i izjedate, gledajte, da jedan drugoga ne istrijebite! IZJEDE 1 Iva 2:17 Tada se sjetiæe uçenici njegovi rijeçi Pisma: “Revnost za kuøu tvoju izjede me.” IZJEDEN 1 Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. IZJEDNAÇILI 1 Iza 1:9 Jest, da nam Gospod nad vojskama nije ostavio jedan ostatak, bili bismo kao Sodoma, izjednaçili bismo se s Gomorom! IZJEDNAÇIO Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana IZJEDNAÇITI 2 Job 28:17 Ne moœe se izjednaçiti s njom ni zlato ni staklo, niti se moœe promijeniti s nakitom. M.Iz 3:15 Dragocjenija je od bisera; sve dragocjenosti tvoje ne mogu se s njom izjednaçiti. IZJEDNAÇUJTE 1 Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. IZJELI 1 Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. IZJELICE 1 Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” IZJEST 1 Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. IZLAŒAHU Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam

duhova Boœjih. IZLAŒU Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. IZLASKA P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” Heb 11:22 Vjerom se spominje Josip umiruøi izlaska sinova Izraelovih i zapovijeda za kosti svoje. IZLAZ 1 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. IZLAZA Pst 2:10 Od Edena dolazila je rijeka, da natapa vrt, i ona se kod izlaza iz njega dijelila u çetiri otoke. Psl 68:20 Bog nam je Bog pomoønik; u Boga, Gospoda, ima joæ izlaza iz smrti. IZLAZAK 1 Psl 121:8 Gospod çuva izlazak tvoj i dolazak tvoj od sada i dovijeka. IZLAZE 2 Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. IZLAZI 22 Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. 1Sa 24:13 Veø stara poslovica kaœe: Samo od bezboœnika izlazi bezboœnost. Ali moja ruka neøe biti protiv tebi. Job 38:29 Iz çijega krila izlazi led? Tko raåa mraz nebeski? M.Iz 10:28 Çekanje pravednika izlazi u radost, a nadanje se bezboœnika razbija. M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. M.Iz 30:27 Skakavci nemaju kralja, a jato njihovo izlazi ipak u redu. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama

njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. IZLAZILA Mar 1:5 Tada je izlazila k njemu sva zemlja Judeja i svi stanovnici Jerusalema. Oni su se dali krstiti od njega u Jordanu i pritom su ispovijedali grijehe svoje. Luk 6:19 Sav je narod traœio da ga se dotakne; jer je od njega izlazila sila, i sve je ozdravljao. Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. IZLAZILI 2 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj

222 Mat 27:32 Dok su izlazili, namjeriæe se na çovjeka iz Cirene po imenu Simona. Njega natjeraæe, da mu ponese kriœ. IZLAZIO 4 Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. IZLAZITE 2 Mat 24:26 Ako vam se tada rekne: “On je u pustinji, ne izlazite; on je u sobama, ne vjerujte! Mat 25:6 I ponoøi odjeknu poziv: “Zaruçnik dolazi! Izlazite mu u susret! IZLAZITI 3 Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. Iva 10:9 Ja sam vrata. Tko uåe kroza me, spasit øe se. On øe ulaziti i izlaziti i paæu nalaziti. IZLEŒE 1 Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. IZLI 9 Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. Rim 5:5 A nada se ne sramoti, jer se ljubav Boœja izli u srca naæa Duhom Svetim, koji je dat nama. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Tit 3:6 Kojega izli na nas obilato po Isusu Kristu, Spasitelju naæemu, Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 16:4 I treøi izli çaæu svoju na rijeke i na izvore vodene; i postade, krv. Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. IZLIJ 1 Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom.

IZLIJEÇI 2 Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; IZLIJEÇIO Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. IZLIJEVA Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. IZLIJEVAJTE 1 Psl 62:8 Ti narode, uzdaj se uvijek u njega! Izlijevajte pred njim srca svoja; utoçiæte je naæe Bog! IZLIJEVAM 2 Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. IZLIJEVAO Psl 68:9 Kiæu si darova izlijevao, Boœe, na baætinu svoju, i kad je onemogla, ti si je krijepio. Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? IZLIJTE 1 Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” IZLIKOM 2 Flp 1:18 æto dakle? Dok se na svaki naçin propovijeda Krist, bilo izlikom, bilo iskreno, ja se za to i radujem, a i radovat øu se; 1So 2:5 Jer nijesmo nikada govorili vama laskavim rijeçima, kao æto znate, niti pod izlikom lakomstva, Bog je svjedok; IZLILA Mat 26:12 Kad je ona ovu pomast izlila na tijelo moje, uçinila je to za pokop moj. IZLILI 1 Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. IZLIT 4 Hos 5:10 Knezovi su Judini postali kao oni, koji premjeætaju meåu. Izlit øu na njih jarost svoju kao vodu. Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori

Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 2:18 I na sluge svoje i na sluækinje svoje u one dare izlit øu od Duha svojega, i prorokovat øe. IZLITI 4 Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! IZLOMIÆ 1 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? IZLOMIO Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. IZLOMITI 1 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. IZLOŒI 1 Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. IZLOŒIÆE 1 Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. IZMAÇE 1 Otk 6:14 I nebo se izmaçe kao knjiga, kad se savije; I svaka gora i otok s mjesta, se svojih pokrenuæe. IZMAKNE 1 M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. IZMAKNEMO Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” IZMET 1 1Ko 4:13 Hule na nas, a mi molimo; postadosmo kao smeøe svijeta, izmet svima sve do sada. IZMIÆLJAÇI 1 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, IZMIÆLJENIM 2 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska

223 naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. IZMIJENI 1 Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. IZMIJENIM Gal 4:20 A htio bih sad da sam kod vas i da izmijenim glas svoj, jer sawn zbunjen za vas. IZMIJENIT 1 Heb 1:12 I savit øeæ ih kao kabanicu, kao haljinu, i izmijenit øe se; a ti si onaj isti, i tvojih godina neøe nestati.” IZMIRENJE 1 Rim 11:15 Jer ako je odbaçenje njihovo izmirenje svijeta, æto øe istom biti njihovo primanje, negoli œivot od mrtvih? IZMJEREN 1 Dan 5:27 Tekel: ‘Izmjeren’ si bio na mjerila i naåen si prelagan. IZMJERENI 1 Job 14:5 Pa kad su toçno izmjereni dani njegovi, i broj mjeseca njegovih u tebe je; kad si mu postavio meåu, preko koje ne moœe prijeøi, IZMJERI 6 Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” Job 31:6 Neka me izmjeri na pravoj tezulji: Bog øe upoznati neduœnost moju! Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. Otk 21:17 I izmjeri zid njegov na sto i çetrdeset i çetiri lakta, po mjeri çovjeçjoj, koja je anåelova. IZMJERIO 3 Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? IZMJERITI 1 Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” IZMOLI 1 Iza 7:11 “Izmoli sebi znak od Gospoda, Boga svojega, u dubini dolje, ili gore u visini!

IZMOLIÆE 1 Mat 26:30 Tada izmoliæe hvalospjev i izaåoæe na Maslinsku goru. IZMOLITI 1 Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” IZNAKAŒEN 1 Iza 52:14 Kako su se mnogi ustraæili nad tobom – jer je neçovjeçji bio iznakaœen njegov izgled; lik njegov nije viæe bio sliçan çovjeçjemu – IZNEMOGAO Psl 6:2 Smiluj mi se, Gospode, jer sam iznemogao; ozdravi me, Gospode, jer dræøu kosti moje! IZNEMOGLA Iza 35:3 Zato ojaçajte klonule ruke i otvrdnite iznemogla koljena! IZNEMOGLO Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. IZNEMOGOH 2 Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju. Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. IZNEMOŒE 1 Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje. IZNENADA 6 M.Iz 6:15 Zato øe ga iznenada stiøi pogibija. Jadno øe se bez pomoøi rasprsnuti Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. IZNESE 1 Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” IZNESEM Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” IZNESITE 2 Iza 41:21 “Iznesite parnicu svoju!” veli Gospod. “Iskaœite dokaœe svoje!” veli kralj Jakovljev.

Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. IZNEVJERIÆE 1 Jer 33:8 Oçistit øu l ih od sve krivnje njihove, æto su je poçinili protiv mene, i oprostit øu im sva zlodjela njihov, kojima mi sagrijeæiæe i kojima mi se iznevjeriæe, IZNEVJERITI 1 Iza 63:8 Jer je on rekao: “Doista su moj narod, sinovi, koji neøe iznevjeriti nikada.” Tako im je postao spasitelj. IZNIÇE 1 Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, IZNIJET 1 Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” IZNIJETI 1 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” IZNIKNE 1 Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. IZNIKNU 2 Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Luk 8:6 Drugo pade na kamenito tlo. Ono doduæe izniknu, ali se osuæi, jer nije imalo vlage, IZNIO Job 23:4 Iznio bih pred njega stvar svoju, puna dokaza bila bi mi usta. IZNOSE 1 Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” IZNOSI 6 Job 28:11 Nanjuæi izvore rijeka, æto je skriveno iznosi na svjetlo. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mar 4:11 Reçe im: “Vama je tajna kraljevstva Boœjega povjerena. Onima vani sve se iznosi u prispodobama. Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” Heb 6:8 a koja iznosi trnje i draçu, nepotrebna je i blizu je prokletstvu, i ona se najposlije spali. IZNOSIÆ 1 Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima.

224 IZNOSIM P.Zk 11:26 Eto, iznosim dana pred vas blagoslov i prokletstvo: IZNOSIO Mat 14:21 A broj svih, koji su bili jeli, iznosio je oko pet tisuøa muœeva, bez œena i djece. IZNOVA Psl 73:14 Zato me svaki dan pogaåalo zlo, svako se jutro iznova podizala bol moja. Psl 85:6 Zar nas neøeæ iznova oœiviti, da se narod tvoj raduje tebi? Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? IZNUTRA 5 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. Mat 23:28 Tako se i vi izvana pokazujete ljudima pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i zloøe. Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. IZOBILJA Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. IZOBILJE 1 mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. IZOBILJU 2 Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Psl 36:8 Hrane se na izobilju kuøe tvoje; napajaæ ih na rijeci sladosti svojih IZOBILNA 2Ko 9:8 A Bog moœe uçiniti, da je meåu vama izobilna, svaka milost, da u svemu svagda svega dovoljno imajuøi izobilujete za svako dobro djelo; Efe 1:19 I koja je izobilna veliçina sile njegove prema nam koji vjerujemo po djelovanju jake sile njegove, IZOBILNIJE 1 Efe 3:20 A onome, koji moœe sve uçiniti izobilnije nego æto molimo ili mislimo, po sili, koja djeluje u nama, IZOBILNO Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe

srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. IZOBILNU 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, IZOBILOVATI 1 Flp 4:12 Znam i oskudijevati, znam i obilovati; u svemu i u sve sam se uputio, i sit biti, i gladovati, i izobilovati i nemati! IZOBILUJETE 1 2Ko 9:8 A Bog moœe uçiniti, da je meåu vama izobilna, svaka milost, da u svemu svagda svega dovoljno imajuøi izobilujete za svako dobro djelo; IZOPAÇENOGA 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, IZOPØI 1 Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. IZORITE 1 Jer 4:3 Jer ovako veli Gospod ljudima u Judi i u Jerusalemu: “Izorite sebi krçevinu i ne sijte u trnje! IZOSTAJE 2 Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. IZOSTATI 1 Luk 17:1 I reçe uçenicima svojim: “Ono æto navodi ljude na grijeh ne moœe izostati. Ali teæko onome, po kome to dolazi! IZRAÅENA 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. IZRAÅENI 3 Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. IZRAÇUNA Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. IZRAST 1 Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. IZRASTAO Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema

obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. IZRASTE 1 Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. IZRAZI 1 Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. IZREÇE 3 Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. IZREÇENA M.Iz 25:11 Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je rijeç u pravo vrijeme izreçena. IZREKAO Iva 18:1 Kad je Isus bio ovo izrekao, izaåe s uçenicima svojim preko potoka Kidrona, gdje je bio vrt, u koji uåe on, i uçenici njegovi. IZREKE 1 M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. IZREKLA Psl 89:34 Nikada neøu pogaziti zavjeta svojega, i æto su izrekla usta moja, neøu poreøi. IZREØI 2 Psl 9:8 Po pravdi øe suditi svijetu, kako je pravo izreøi øe osudu narodima. Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. IZRIÇE 1 Jer 4:12 Vihor silan dolazi mi na sluœbu. I ja sam onaj, koji im izriçe sud.” IZROÅENA Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. IZRODIO Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? IZRUÇIO Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. IZUÇI 1

225 Luk 6:40 Uçenik ne stoji nad uçiteljem. Svaki, koji se izuçi, jest kao uçitelj njegov. IZUJ 2 Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. IZUMRLA Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; IZVADI 3 Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Luk 10:35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioniçaru i reçe mu: “Brini se za njega, i æto viæe potroæiæ, platit øu ti, kad se vratim. IZVADIÆ 1 Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. IZVADILI 1 Gal 4:15 Gdje je dakle vaæe Blagoslovljeno oduæevljenje? Jer vam svjedoçim, da biste bili kad bi moguøe bilo, izvadili oçi svoje i dali meni. IZVADIT 1 Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, IZVADITI 1 Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? IZVAN 8 Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Luk 6:11 Tada doåoæe od bijesa, posve izvan sebe i posvjetovaæe se meåu sobom, æto bi mogli uçiniti Isusu. 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. Heb 13:12 Zato je i Isus, da posveti narod krvlju svojom, trpio izvan vrata. Heb 13:13 Iziåimo dakle k njemu izvan tabora, noseøi njegovu sramotu! Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. IZVANA 5 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu

i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. Mat 23:28 Tako se i vi izvana pokazujete ljudima pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i zloøe. Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” IZVANJOJ 1 Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. IZVEDE 14 Pst 6:22 I Noa izvede sve onako, kako mu je bio zapovjedio Bog. Potop. Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” P.Zk 4:20 A vas uze Gospod i izvede vas iz ognjene peøi, iz Egipta, da budete narod njegove svojine, kako je to danas. P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva! 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove Psl 107:7 Izvede ih na pravi put, koji ide u mjesto prebivanja. Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mar 1:12 Odmah ga Duh izvede u pustinju. Dje 5:19 Ali anåeo Gospodnji otvori noøu vrata tamnice, izvede ih i reçe: Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Dje 16:30 Izvede ih van i reçe: “Gospodo, æto mi treba çiniti, da se spasim?” Kol 2:15 I razoruœavæi poglavarstva i vlasti, izvede ih smjelo na ugled, pobijedivæi ih u njemu. Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? IZVEDEM 2 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod.

IZVEDI 4 Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! Psl 71:20 Ti nam dade doœivjeti mnogu muku i nevolju: oœivi nas opet! Izvedi nas opet iz bezdana zemaljskih! Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! IZVEDOÆE 1 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” IZVEDOH 1 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! IZVEO 6 Izl 20:2 Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji te je izveo iz zemlje egipatske, iz kuøe ropstva. Psl 22:9 A ti si onaj, koji si me izveo iz krila materina i skrio me na grudi matere moje. Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Psl 104:10 Izveo si izvore po dolinama, oni teku izmeåu gora. Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. IZVEZENA Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. IZVEZI 1 Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!” IZVIJESTIÆE 1 Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” IZVIJESTIO Dje 1:1 U mojemu prvom djelu, o Teofile, izvijestio sam o svemu, æto je Isus çinio i uçio IZVIKUJE 1 M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. IZVIO Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. IZVJEÆTAJ 1 Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje.

226 IZVJEŒBANA Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. IZVJEŒBANI 1 Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. IZVLAÇI 2 Psl 107:41 Tako izvlaçi siromaha iz nevolje, obitelji njegove umnoœi kao stada. Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. IZVODI 3 Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. IZVOJUJEMO Psl 60:12 S Bogom izvojujemo pobjedu; on øe pogaziti neprijatelje naæe. IZVOR 11 Psl 42:1 Kao æto koæuta çezne za izvorvodom, tako çezne duæa moja za tobom, Boœe! M.Iz 25:26 Izvor zamuøen, studenac pokvaren, to je pravednik, koji kleca pred bezboœnikom! PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Jak 3:11 Moœe li izvor iz istoga otvora toçiti slatko i gorko? Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. IZVORA M.Iz 8:24 Nije joæ bilo dubina voda, kada sam se rodila i nije joæ bilo izvora s obilatom vodom. Iza 12:3 S veseljem øete crpsti vodu iz izvora spasenja.

Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. IZVORE 8 Job 28:11 Nanjuæi izvore rijeka, æto je skriveno iznosi na svjetlo. Psl 104:10 Izveo si izvore po dolinama, oni teku izmeåu gora. Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 16:4 I treøi izli çaæu svoju na rijeke i na izvore vodene; i postade, krv. IZVORI 2 Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. M.Iz 5:16 Moraju li se tvoji izvori razlijevati i potoci tvoji po ulicama? IZVORIMA Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. IZVORU Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. IZVRÆAVATI 1 P.Zk 30:14 Ne, posve blizu ti je zakon. U tvoja usta i u tvoje srce stavljen je, tako da ga mogneæ izvræavati. IZVRÆE 1 Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. IZVRÆEN 1 Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. IZVRÆENA Luk 14:22 Sluga javi: ‘Gospodaru, zapovijed je tvoja izvræena, ali joæ ima mjesta.’ IZVRÆENJE 1 Rim 13:10 Ljubav ne çini zla bliœnjemu. Ljubav je dakle izvræenje zakona. IZVRÆI 6 Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude.

Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. Efe 3:11 Po odredbi vjekova, koju izvræi u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. IZVRÆILA Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. IZVRÆIM 2 Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. IZVRÆIMO 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! IZVRÆIT 1 Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” IZVRÆITE 1 Flp 2:13 Jer Bog je, koji çini u vama, da hoøete i izvræite, kako mu je ugodno. IZVRÆITELJ 1 Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, IZVRÆITELJI 2 Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Jak 1:22 A budite izvræitelji rijeçi, a ne samo sluæatelji, varajuøi sami sebe! IZVRÆITI 6 Psl 22:25 Tebe hvalim u skupætini velikoj! Zavjet øu svoj izvræiti pred ætovateljima njegovim. Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Rim 9:28 Jer øe potpuno i brzo rijeç svoju ispuniti Gospodin u pravdi; jest, brzo øe je izvræiti na zemlji.” Gal 5:16 A velim: “U duhu œivite, i œelja tjelesnih neøete izvræiti!

227 1So 5:24 Vjeran je, koji vas pozva, on øe i izvræiti. IZVRÆIVAO Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” IZVRÆUJE 4 Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. Iva 7:19 Nije li vam Mojsije dao zakon? I nitko od vas ne izvræuje zakon. Zaæto traœite da me ubijete!” Gal 5:14 Jer se sav zakon izvræuje u jednoj rijeçi: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” IZVRÆUJEÆ 1 P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. IZVRÆUJEMO P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. IZVRÆUJETE 2 Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; IZVRÆUJTE 1 P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. IZVRÆUJU Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. IZVRÆUJUØI 1 Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. IZVRGNUT 1 M.Iz 12:8 Prema razboritosti svojoj hvali se çovjek, a tko je smeten, izvrgnut je ruglu. IZVRØE 2 Izl 23:8 Ne uzimaj mita, jer mito zasljepljuje one, koji vide, i izvrøe stvar pravednu. Job 34:12 Doista, Bog ne radi nepravedno, Svemoøni ne izvrøe pravde. IZVRØETE 1 Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. IZVRØU Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. IZVRSNIJI 1 1Ko 12:31 A trsite se za najveøe darove! I pokazat øu vam joæ izvrsniji put.

IZVUÇE 1 Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. JAÆE 1 Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. JABUKA PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. JABUKAMA PNP 2:5 Krijepi me groœåem, razblaœuje me jabukama, jer sam bolna od ljubavi. JABUKE 1 M.Iz 25:11 Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je rijeç u pravo vrijeme izreçena. JABUKOM Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. JAÇA 1Ko 1:25 Jer je “ludost” Boœja mudrija od ljudi,! “Slabost” je Boœja jaça od ljudi. JAÇALO Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. JAÇAO Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je pokazao pred Izraelom. JAÇE 4 Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” Mar 10:48 Mnogi su ga korili, neka æuti. Ali on je vikao joæ jaçe: “Sine Davidov, smiluj mi se” Flp 1:17 A oni iz prkosa navjeæøuju Krista, neiskreno, da jaçe pritegnu okove moje. JAÇI 4 Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. JAD 2 Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima.

JADA Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje. Psl 88:3 Jer je duæa moja puna jada; œivot je moj blizu carstvu mrtvih. JADAN 1 Psl 25:16 Obrni se k meni i budi mi milostiv, jer sam osamljen i jadan! JADANJA Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” JADE 1 1Ti 6:10 Jer je korijen sviju zala lakomstvo, kojemu neki predavæi se zalutaæe od vjere i na sebe navukoæe jade mnoge. JADIKOVANJE 1 M.Iz 21:13 Tko uho svoje zatvara na jadikovanje siromaha, njemu se neøe odgovoriti, kad zaviçe JADIKOVATI 1 Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. JADIKUJU 3 M.Iz 29:2 Imaju li pravednici moø, veseli se narod; a vladaju li bezboœnici, jadikuju ljudi. Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. JADIMA Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. JADNA Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? JADNIMA Psl 72:13 On se smiluje slabima i ubogima i spasava œivot jadnima. JADNO M.Iz 6:15 Zato øe ga iznenada stiøi pogibija. Jadno øe se bez pomoøi rasprsnuti JAELA Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! JAFETOVI 1 Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. JAGANJCE 2 Luk 10:3 Idite! Eto, ja vas æaljem kao jaganjce meåu vukove. Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” JAGODE 2 P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika

228 velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” JAHAÇA Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” JAIROVA U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. JAJA Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. JAJIMA Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. JAK 101 Izl 15:3 Jak je u boju Gospod, ime mu je Gospod! M.Iz 23:11 Jer je jak odvjetnik njihov; branit øe stvar njihovu od tebe. Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. Jak 1:2 Svaku radost imajte, braøo moja, kad padate u razliçne napasti, Jak 1:3 Znajuøi, da kuæanje vaæe vjere gradi strpljivost. Jak 1:4 A strpljivost neka ima savræeno djelo, da budete savræeni i potpuni, bez ikakva nedostatka. Jak 1:5 Ako li kojemu od vas nedostaje mudrosti, neka iæte u Boga, koji daje svima obilato, i ne kori, i dat øe mu se. Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, Jak 1:7 Takav çovjek neka ne misli, da øe primiti æto od Gospodina. Jak 1:8 Çovjek s dvije duæe nestalan je na svima putovima svojim. Jak 1:9 A niski brat neka se hvali visinom svojom; Jak 1:10 A bogati svojom niskoøom; jer øe proøi kao cvijet trave. Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao

onima, koji ga ljube Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. Jak 1:14 Nego svakoga kuæa vlastita poœuda, koja ga vuçe i mami. Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. Jak 1:18 Jer nas dragovoljno porodi rijeçju istine, da budemo kao prvenci njegovih stvorenja. Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. Jak 1:20 Jer srdœba çovjeçja ne çini pravde Boœje. Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! Jak 1:22 A budite izvræitelji rijeçi, a ne samo sluæatelji, varajuøi sami sebe! Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; Jak 1:24 On se je ogledao, pa otiæao, i odmah je zaboravio, kakav je bio. Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? Jak 2:6 A vi osramotiste siromaha. Nijesu li bogati, koji vas tlaçe d vuku vas na sudove? Jak 2:7 Ne psuju li oni lijepo ime, po kojemu ste nazvani? Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; Jak 2:9 Ako li gledate, tko je tko, grijeh çinite, i zakon øe vas uvjeriti, da ste prestupnici. Jak 2:10 Jer kojigod vas zakon drœi, a pogrijeæi u jednome, kriv je za sve. Jak 2:13 Jer øe onome biti sud bez milosråa, koji ne çini milosråa; a milosråe likuje nad sudom. Jak 2:14 æto koristi, braøo moja, ako tko kaœe, da ima vjeru, a djela nema? Zar ga moœe vjera spasiti? Jak 2:15 Ako li brat ili sestra goli budu i nemaju svagdanje hrane, Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi?

Jak 2:18 Ali reøi øe tko: “Ti imaæ vjeru, a ja imam djela, pokaœi mi vjeru svoju bez djela, a ja øu tebi pokazati vjeru iz djela svojih. Jak 2:19 Ti vjerujeæ, da je jedan Bog; dobro çiniæ; i åavli vjeruju, i dræøu. Jak 2:20 A hoøeæ li znati, o çovjeçe ludi, da je vjera bez djela mrtva? Jak 2:21 Abraham, otac naæ, ne opravda li se djelima, kad prinese sina svojega Izaka na œrtvenik? Jak 2:22 Vidiæ li, da je pomagala djelima njegovim, i da se je djelima vjera usavræila? Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. Jak 2:24 Vidite, da se djelima opravdava çovjek, a ne samo vjerom. Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? Jak 2:26 Jer kao æto je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva. Jak 3:1 Ne budite, braøo moja, mnogi uçitelji, znajuøi, da øemo biti stroœe suåeni! Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. Jak 3:11 Moœe li izvor iz istoga otvora toçiti slatko i gorko? Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! Jak 3:15 Ovo nije mudrost, æto silazi odozgo, nego zemaljska, tjelesna, åavolska. Jak 3:16 Jer gdje je zavist i svaåa, ondje je nered i svako zlo djelo, Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. Jak 3:18 A plod pravde sije se u miru onima, koji mir çine. Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. Jak 4:3 Molite, i ne primate, jer zlo molite, da u nasladama svojim troæite. Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji.

229 Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” Jak 4:7 Pokorite se dakle Bogu, a protivite se åavlu, i pobjeøi øe od vas! Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! Jak 4:10 Ponizite se pred Gospodinom, i uzvisit øe vas. Jak 4:12 Jedan je zakonodavac i sudac, koji moœe spasiti i upropastiti. A ti tko si, da bliœnjega sudiæ?! Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” Jak 4:14 Vi, koji ne znate, æto øe biti sutra, jer æto je vaæ œivot? Jer ste dim, koji se zamalo pokaœe, i onda, ga nestane. Jak 4:15 Mjesto da govorite: “Ako Gospodin htjedne, œivjet øemo i uçinit øemo ovo ili ono.” Jak 4:16 A sad se hvalite svojim hvalisanjem. Svaka je hvala takva zla. Jak 4:17 Jer tko zna dobro çiniti i ne çini grijeh mu je. Jak 5:2 Bogatstvo vaæe istrunu, i haljine vaæe pojedoæe moljci. Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. Jak 5:6 Osudiste, ubiste pravednika, i on vam se ne usprotivi. Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. Jak 5:8 Strpite se dakle i vi, i utvrdite srca svoja, jer se dolazak Gospodinov pribliœi. Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. Jak 5:13 Trpi li tko meåu vama? Neka se moli! Je li tko veseo? Neka pjeva hvalu! Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika.

Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. Jak 5:19 Braøo moja, ako tko od vas zaluta od istine, i obrati ga tko, Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. JAKA 5 Psl 48:3 Bog se u palaçama njegovim objavio kao jaka tvråava. Psl 89:13 Miæica puna i junaçke snage tvoja je; ruka je tvoja jaka, desnica tvoja ispruœena. M.Iz 18:11 Posjed bogatoga njemu je jaka tvråava i kao visok zid po miæljenju njegovu. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; JAKE 3 Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Efe 1:19 I koja je izobilna veliçina sile njegove prema nam koji vjerujemo po djelovanju jake sile njegove, Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. JAKI 14 Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod, Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! M.Iz 24:5 Mudri moœe viæe, nego jaki, razboriti viæe, nego vrlo krepki. Iza 1:31 Jaki øe biti kao kuçine, djelo njegovo kao iskra. Oboje øe se zapaliti zajedno, i nitko neøe gasiti. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Luk 11:21 Ako jaki naoruœan çuva svoj dvor, onda je imanje njegovo u sigurnosti. Rim 15:1 A duœni smo mi jaki slabosti slabih nositi, i ne sebi ugaåati. 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste

mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. 1Ko 16:13 Bdijte, stojte u vjeri, drœite se muœevno, budite jaki! 2Ko 13:9 Jer se radujemo, kad smo mi slabi, a vi jaki; zato se i molimo za vaæe savræenstvo. Efe 6:10 Uostalom braøo budite jaki u Gospodinu i u moøi sile njegove! 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. JAKIH 1 Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! JAKIM 4 Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; JAKO 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; JAKOÆØU 4 Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! JAKOGA Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. JAKOM Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. JAKOME 2 Iza 10:21 Obratit øe se ostatak, ostatak Jakovljev, k Bogu jakome. Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I

230 jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. JAKOST 15 Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Job 9:19 Pita li se jakost, on je najaçi; pita li se pravda, tko øe mi svjedoçiti? Job 12:13 U njega je mudrost i jakost, on ima savjet i razbor. Psl 33:17 Ne dovodi konj do pobjede, uza svu jakost svoju ne donosi on spasenja. Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 84:5 Blagoslovljen je çovjek, kojemu je jakost u tebi, kojemu srce hoøe na hodoçaæøa! Psl 86:16 Pogledaj na m, smiluj se meni slugi svojemu daj mi jakost svoju i pomozi sinu sluækinje svoje! Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! M.Iz 20:29 Slava je mladiøima jakost njihova; ures je starcima sijeda kosa. Iza 40:29 On daje snagu umornome, daje jakost slabome. Dje 1:8 Nego øete primiti jakost Duha Svetoga, kad siåe na vas i bit øete mi onda svjedoci u Jerusalemu i po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.” 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” JAKOSTI 4 Psl 18:1 On je pjevao: Ljubim te, Gospode, jakosti Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. 2Ti 1:7 Jer nam Bog ne dade duha bojaœljivosti, nego jakosti i ljubavi i razboritosti. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. JAKOV 17 Pst 25:31 Jakov reçe: “Prodaj mi najprije svoje pravo prvorodstva!” Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. Pst 27:11 A Jakov reçe materi svojoj Rebeki: “Gle, moj je brat Ezav çovjek rutav, a ja sam gladak. Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku:

“Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Pst 32:2 Kad ih ugleda Jakov, povika: “Ovo je tabor Boœji!” Zato prozva ono mjesto Mahanaim. Pst 32:28 A onaj mu reçe: “Od sada se neøeæ viæe zvati Jakov, nego Izrael; jer si se borio s Bogom i s ljudima i nadjaçao si.” Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu. Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove li se majka njegova Marija, i braøa njegova Jakov, Josip, Simon i Juda? Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. JAKOVA6 Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. 1Ljt 16:13 Ti, Izraela, sluge njegova, rode, vi, Jakova odabranika njegova, sinovi! Iza 9:8 Rijeç posla Svemoguøi protiv Jakova. Ona øe pasti u Izraelu. Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Iza 45:4 Zbog svojega sluge Jakova i zbog Izraela, izabranika svojega, pozvah te imenom tvojim, dadoh ti çasni naslov, a da

me nijesi poznavao. Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mar 3:17 Jakova, sina Zebedejeva, i Ivana, brata Jakovljeva, kojima je dao ime Boanerges, æto znaçi sinovi groma; Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” Iva 4:12 Jesi li ti veøi od naæega oca Jakova, koji nam dade ovaj studenac, i sam je pio iz njega, i sinovi njegovi, i stoka njegova?” Rim 9:13 Kao æto je pisano: “Jakova sam ljubio, a na Ezava zamrzio.” Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. Gal 1:19 A drugoga od apostola ne vidjeh, osim Jakova, brata Gospodnjega, JAKOVE 1 Iza 43:1 Ali sada ovako veli Gospod, Stvoritelj tvoj, Jakove, tvorac tvoj, Izraele: “Ne boj se, jer sam te otkupio, pozvao sam te po imenu: Moj si! JAKOVLJEV 14 Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Psl 46:7 Gospod nad vojskama s nama je, utoçiæte je nama Bog Jakovljev! Iza 10:21 Obratit øe se ostatak, ostatak Jakovljev, k Bogu jakome. Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. Iza 41:21 “Iznesite parnicu svoju!” veli Gospod. “Iskaœite dokaœe svoje!” veli kralj Jakovljev. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Jer 10:16 Ali kao ovi nije dio Jakovljev, nego je on stvoritelj svega, i Izrael je pleme, æto je njegovo. “Gospod nad vojskama ime je njegovo. Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma,

231 Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. JAKOVLJEVA 8 Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 2:5 Dakle, kuøo Jakovljeva, zaputimo u svjetlosti Gospodnjoj! Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Mar 3:17 Jakova, sina Zebedejeva, i Ivana, brata Jakovljeva, kojima je dao ime Boanerges, æto znaçi sinovi groma; Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. Luk 6:16 Judu, brata Jakovljeva, i Judu Iskariota, koji postade njegov Izdajnik. JAKOVLJEVE 2 Iza 8:17 Çekat øu Gospoda, koji skriva lice svoje od kuøe Jakovljeve, i ufat øu se u njega. Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. JAKOVLJEVI 1 Mal 3:6 “Jer ja, Gospod, nijesam se promijenio, i vi nijeste prestali biti sinovi Jakovljevi. JAKOVLJEVOJ 3 Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Mih 2:7 Ne kaœe li se kuøi Jakovljevoj: “Je li duh Gospodnji samo pun gnjeva? Jesu li njegova djela takva? JAKOVLJEVOM Luk 1:33 On øe vladati nad kuøom Jakovljevom u vijeke, i kraljevstvu njegovu neøe biti kraja. JAKOVOM 2 Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju

obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; JAKOVU2 Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” Psl 44:4 Ti si kralj moj, Boœe, koji pomoø æalje Jakovu! Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Iza 59:20 “Ali øe za Sion doøi kao otkupitelj, za one, koji su se u Jakovu obratili od otpada”, veli Gospod. Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. JAKU 2 P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, JAMA M.Iz 23:27 Jer je bludnica duboka jama, tuåa œena tijesan studenac. JAMAC 1 M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. JAMAÇNO 1Sa 16:6 Kad doåoæe i kad on ugleda Eliaba, pomisli: “Jamaçno stoji ovdje pred Gospodom pomazanik njegov.” 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. JAMAMA Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i

puçinama, i po Jamama zemaljskim. JAMBRES 1 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, JAMÇE 1 M.Iz 22:26 Ne pripadaj k onima, koji podaju ruku, k onima, koji jamçe za dugove! JAMÇI 1 M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. JAME 3 Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” JAMU3 Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” Psl 35:7 Namjestiæe mi potajno bez povoda zamku svoju; bez uzroka iskopaæe mi jamu. Psl 57:6 Namjestiæe zamku nogama mojim, ali me je on drœao daleko, iskopaæe preda mnom jamu, ali oni sami padoæe u nju. M.Iz 26:27 Tko jamu kopa drugima, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Luk 6:39 A rekoæe im i prispodobu: “Moœe li slijepac voditi slijepca? Neøe li obadva pasti u jamu? JANES 1 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri,

232 JANJACA Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. JANJAD 2 Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. JANJCI 1 Psl 114:4 Bregovi poskoçiæe kao ovnovi, humci kao mladi janjci. JANJE 19 Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! Iva 1:36 Kad je vidio Isusa gdje prolazi, reçe: “Evo Janje Boœje!” Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate

Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” Otk 21:22 I hrama ne vidjeh u njemu, jer je njegov hram Gospod Bog Svemoøni, i Janje. Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. JANJEØE 1 Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. JANJETA 9 1Pe 1:19 Nego skupocjenom krvlju Krista kao neduœna i neokaljana janjeta, Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti. Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 19:7 Radujmo se i veselimo, i dajmo slavu njemu, jer doåe svadba Janjeta, i zaruçnica se je njegova pripravila. Otk 21:27 I neøe u njega uøi niæta neçisto, i koji çini, æto je gad i laœ, nego samo, koji su zapisani u knjizi œivota Janjeta. Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! JANJETOM 4 Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” JANJETOVA Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. JANJETOVIH 1 Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. JANJETOVO

Otk 22:3 I viæe neøe biti nikakva prokletstva. I prijestolje Boœje i Janjetovo bit øe u njemu, i sluge njegove klanjat øe mu se. JANJETOVOJ 1 Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. JANJETOVU 2 Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” JANJETU 2 Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. JARAC 2 Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. JARACA 4 Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 10:4 Jer krv junaca i jaraca ne moœe oduzeti grijeh. JARAD 1 Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. JARAM1 Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” Psl 2:3 “Hajde da rastrgamo sveze njihove i da zbacimo sa sebe jaram njihov!” Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da

233 razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? Tuœ 3:27 Dobro je svakome nositi jaram svoj od mladosti. Eze 20:37 Pustit øu da proåete ispod ætapa mojega i prisilit øu vas pod jaram zavjeta. Mat 11:29 Uzmite jaram moj na sebe i uçite se od mene; jer sam ja krotak i ponizan srcem naøi øete pokoj duæama svojim. Mat 11:30 Jer je jaram moj blag i breme moje lagano.” Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! JARAN 1 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” JARCE 1 Mat 25:33 Postavit øe ovce s desne sebi, jarce s lijeve sebi. JAREØE 1 Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. JARETOM Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. JARIØE 1 PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! JARMA Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. JARMOM 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. JAROÆØU Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. JAROST 7 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Hos 5:10 Knezovi su Judini postali kao oni,

koji premjeætaju meåu. Izlit øu na njih jarost svoju kao vodu. Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. Heb 10:27 Nego straæno çekanje suda i jarost ognja, koji øe pojesti protivnike. JAROSTI 2 Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. JASALA Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” JASAN 1 Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. JASLAMA Luk 2:12 I ovo neka vam je zna: “Naøi øete dijete, æto je povito u pelenice i leœi u jaslama.” Luk 2:16 Mariju i Josipa i dijete, æto je leœalo u jaslama. JASLE 2 Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. JASNO 3 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” 1Ko 15:27 “Jer je sve pokorio pod noge njegove.” A kad veli, da je sve njemu pokoreno, jasno je, da je osim onoga, koji je njemu sve pokorio. 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, JASON 1 Rim 16:21 Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, i Jason i Sosipater, roåaci moji. JASPIS 4 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd,

JASTREBOVI 1 M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! JATA Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. JATO M.Iz 30:27 Skakavci nemaju kralja, a jato njihovo izlazi ipak u redu. JAUCI 1 Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. JAUK 5 Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” Mat 8:12 A djeca kraljevstva bit øe izbaçeni u tamu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba.” Mat 13:42 I baciti ih u peø ognjenu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Mat 24:51 On øe ga sasjeøi u komade i odredit øe mu mjesto njegovo meåu licemjerima. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Mat 25:30 A nekorisnog slugu bacite u tamu ‘Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. JAUKA Psl 9:12 Kao osvetnik krvnoga djela zauzeo se on za siromahe, nije çuo jauka njihova. Iza 65:19 Ja øu se sam veseliti zbog Jerusalema i radovati se zbog naroda svojega. Neøe se viæe u njemu çuti glas plaça niti glas jauka. JAVI 17 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. Psl 102:16 Kada Gospod opet sazida Sion i javi se u sjaju; Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Luk 14:22 Sluga javi: ‘Gospodaru, zapovijed je tvoja izvræena, ali joæ ima mjesta.’ Luk 22:43 Tada mu se javi anåeo s neba i okrijepi ga. Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. Kol 1:26 Tajnu, koja je bila skrivena od

234 vjekova i pokoljenja, a sad se javi svetima njegovim, Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, 1Pe 5:4 I kad se javi vrhovni pastir, primit øete neuveli vijenac slave. 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 2:28 I sad, djeçice, ostanite u njemu, da imamo pouzdanje, kad se javi, i da se ne osramotimo pred njim o njegovu dolasku. 1Iv 3:5 I znate, da se on javi, da oduzme grijehe naæe; i grijeha u njemu nema. 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. JAVIÆE 2 Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” JAVIH 1 Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. JAVILO 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. JAVIM 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. JAVIO 5 Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. Luk 24:34 Oni rekoæe: “Gospodin je zaista uskrsnuo i javio se Simonu.” 1Ko 15:6 A zatim se je javio braøi, kojih je bilo viæe od pet stotina zajedno. Od njih mnogi œive i sad, a neki usnuæe; 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. 1Pe 1:20 Koji je predodreåen prije postanja svijeta, a javio se u posljednja vremena zbog vas, JAVISMO 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. JAVIT 2 Iva 16:13 Ali kad doåe on, Duh istine, uvest øe vas u svu istinu, jer neøe od sebe govoriti, nego øe govoriti æto çuje, i javit øe

vam buduøe stvari. Iva 16:14 On øe me proslaviti, jer øe od mojega uzeti, i javit øe vam. JAVITE 2 Mat 28:7 A sad otidite brœe i javite uçenicima njegovim: “On je uskrsnuo od mrtvih i ide pred vama u Galileju. Ondje øete ga vidjeti. Eto, ja vam rekoh.” Mat 28:10 Nato im reçe Isus: “Ne bojte se! Idite i javite braøi mojoj, neka idu u Galileju! Ondje øe me vidjeti.” JAVITI 3 Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. 2Ko 5:10 Jer nam se svima valja javiti na sudu Kristovu, da primi svaki prema tome, kako je çinio u tijelu svojemu dobro ili zlo. Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. JAVLJA 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. JAVLJAJTE 3 Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ JAVLJAJU 3 Psl 92:15 Tako oni javljaju: Gospod je dobar; on je branik moj bez mane. Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! JAVLJALI 1 Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. JAVLJAM 5 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu Iza 42:9 Prije unaprijed kazano, vidite, dogodilo se! Sad javljam novo i prije nego joæ proklije, dajem vam da znate.” Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Zah 9:12 Vratite se k tvråavi, suœnji puni nadanja! Joæ ti danas javljam: “Vratit øu ti dvojinom. Luk 2:10 A anåeo im reçe: “Ne bojte se! Evo, javljam vam veliku radost, koja øe biti svemu narodu:

JAVLJAMO 3 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. 1Iv 1:5 I ovo je navjeætenje, koje smo çuli od njega i javljamo vama, da je Bog svjetlost, i tame u njemu nema nikakve. JAVLJANO Iza 40:21 Ne znate li Ne çujete li? Nije li vam bilo javljano od poçetka? Ne vidite li iz temelja zemlje? JAVLJAO Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. JAVLJAT 1 Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. JAVLJATI 3 Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. JAVLJENO 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. JAVNI 1 M.Iz 27:5 Bolji je javni ukor nego tajna ljubav. JAVNIM 2 Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. JAVNO Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. JAVNU Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. JAZEROM Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. JECAO

235 Psl 32:3 Kad sam æutio, klonuæe kosti moje; jecao sam cijeli dan. JEÇI 1 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. JEÇMA Job 31:40 Mjesto pæenice neka mi rodi trnje, mjesto jeçma kukolj! Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” JEÇMENIH 1 Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. JEDA Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. JEDANAESTE 1 Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? JEDANAESTORICI 2 Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Dje 1:26 I baciæe kocke za njih. I pade kocka na Matiju, i bi on pribrojen jedanaestorici apostola. JEDANPUT 14 Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” Pst 37:5 Jedanput usni Josip san i pripovjedi ga braøi svojoj, a oni joæ veøma zamrziæe na njega. Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa sobom kosti moje odavde!” Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” Suc 9:8 Jedanput poæla drveta da pomaœu sebi kralja. Rekoæe maslini: “Budi naæ kralj! Psl 14:5 Jedanput øe oni zadrhtati od tjeskobe; jer Gospod stoji na strani poboœnika. Psl 62:11 Jedanput reçe Bog o tom, dvaput sam to çuo: “da je moø u tebe, Boœe, Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Rim 6:10 Jer æto umrije, grijehu umrije jedanput, a æto œivi, Bogu œivi. 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. 2Pe 3:11 I jer øe se ovo sve jedanput raspasti, kako treba da vi sveto i poboœno œivite,

Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. JEDE 39 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Psl 119:139 Revnost moja jede me, jer tlaçitelji moji zaboravljaju rijeç tvoju. M.Iz 31:27 Pazi na red u kuøi, kruha lijenosti ne jede. Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Luk 15:2 Na to su mrmljali farizeji i knjiœevnici i govorili. “Ovaj prima grjeænike i jede s njima.” Iva 6:50 Ovo je kruh, koji silazi s neba, da tko jede od njega, ne umre. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 6:57 Kao æto mene posla œivi Otac, i ja œivim zbog Oca, tako øe i onaj, koji jede mene, œivjeti zbog mene. Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Iva 13:18 Ne kaœem za sve vas. Ja znam, koje izabrah. Ali se Pismo mora ispuniti: Koji s menom jede kruh, podiœe petu svoju na me. Dje 10:10 I ogladnje, i htjede da jede. I dok su mu pripravljali, zanese se, Rim 14:2 Jer jedan vjeruje, da smije sve jesti, a koji je slab, jede zelje. Rim 14:3 Koji jede, neka ne prezire onoga, koji ne jede, i koji ne jede, neka ne osuåuje onoga, koji jede, jer ga je Bog primio, Rim 14:3 Koji jede, neka ne prezire onoga,

koji ne jede, i koji ne jede, neka ne osuåuje onoga, koji jede, jer ga je Bog primio, Rim 14:3 Koji jede, neka ne prezire onoga, koji ne jede, i koji ne jede, neka ne osuåuje onoga, koji jede, jer ga je Bog primio, Rim 14:3 Koji jede, neka ne prezire onoga, koji ne jede, i koji ne jede, neka ne osuåuje onoga, koji jede, jer ga je Bog primio, Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” 1Ko 11:20 Kad se dakle sastajete zajedno, da se ne jede veçera Gospodnja. 1Ko 11:21 Jer svaki svoju veçeru uzme najprije da jede; i jedan gladuje, a drugi se opija. 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. 1Ko 11:28 Zato neka çovjek ispituje sam sebe, i onda od kruha neka jede i od çaæe neka pije! 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. 2So 3:10 Jer kad smo bili u vas, ovo smo vam zapovijedali, da, ako tko neøe da radi, neka i ne jede! Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. JEDEMO 3 Iva 6:52 Tada su se prepirali Œidovi meåu sobom, i rekoæe: “Kako nam moœe ovaj dati tijelo svoje da jedemo?” 1Ko 8:8 A jelo nas ne preporuçuje Bogu, jer niti æto gubimo, ako ne jedemo, niti æto dobijemo, ako jedemo, 1Ko 8:8 A jelo nas ne preporuçuje Bogu, jer niti æto gubimo, ako ne jedemo, niti æto dobijemo, ako jedemo, JEDETE 7

236 Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! 1Ko 10:31 Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo æto çinite, sve na slavu Boœju çinite! 1Ko 11:26 Jer kadgod jedete kruh ovaj i pijete çaæu, smrt Gospodnju navjeæøujete, dok ne doåe. Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” JEDI 8 Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! 1Kr 18:41 Potom reçe Ilija Ahabu: “Idi gore, jedi i pij, jer çujem veø hujanje daœda” M.Iz 23:7 Jer on misli samo na sebe. “Jedi i pij!” govori ti; ali srce njegovo nije s tobom. Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! Dje 10:13 I doåe glas k njemu: “Ustani, Petre, pokolji i jedi!” JEDIMO 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” JEDINA Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? JEDINI 15 P.Zk 6:4 çuj, Izraele! Gospod je Bog naæ, Gospod jedini! P.Zk 32:12 Tako ga je vodio Gospod jedini, i nije bilo tuåega boga s njim. 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni

rade o glavi.” Psl 62:2 On je jedini hridina moja i spasenje moje, branik moj, da se ne poljuljam nikada. Psl 86:10 Jer si ti vekik i tvoriæ çudesa velika: jedini si ti Bog! Psl 136:4 Koji jedini tvori çudesa velika; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Prp 9:18 Bolja je mudrost nego ratno oruœje, ali jedan jedini zloçinac moœe pokvariti mnogo dobra. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Luk 24:18 Jedan, po imenu Kleofa, odgovori mu: “Zar si ti jedini stranac u Jerusalemu, koji ne zna, æto se je ondje dogodilo ovih dana?” 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” JEDINIM Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ JEDINO0 Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. Job 32:9 Vremeæni nijesu uvijek mudri, ne znaju, æto je pravo, jedino starci! Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano:

“Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. JEDINOG 1 Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. JEDINOGA 7 Pst 22:16 I reçe: “Kunem se sobom, glasi rijeç Gospodnja: Zato, æto si to çinio i nijesi mi uskratio jedinoga sina svojega. Mar 2:7 “Kako moœe ovaj tako govoriti? Huli na Boga. Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. JEDINOME 3 Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. JEDINOROÅENI 1 Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, JEDINOROÅENOG 1 Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. JEDINOROÅENOGA Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine.

237 Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. JEDINSTVO Efe 4:3 Starajuøi se, da çuvate jedinstvo duha u vezi mira Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; JEDINU Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana JEDITE 7 Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” 1Ko 10:25 Sve, æto se prodaje na trgu, jedite, i niæta ne ispitujte zbog savjesti; 1Ko 10:28 A ako li vam tko rekne: “Ovo je idolska œrtva”, ne jedite zbog onoga, koji je rekao, i zbog savjesti; 1Ko 11:24 I zahvalivæi prelomi i reçe: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje koje se predaje za vas; ovo çinite na moju uspomenu!” JEDLJIV 1 M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. JEDLJIVIM M.Iz 22:24 Ne druœi se s çovjekom srditim; ne idi za çovjekom jedljivim, JEDNAK 4 Pst 11:1 Sva zemlja govorila je tada samo jedan jezik i rabila jednak govor. M.Iz 26:4 Ne odgovaraj luåaku po ludosti njegovoj; inaçe si jednak njemu! Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. Flp 2:6 Koji kad je bio u obliçju Boœjemu, nije drœao za otimaçinu, da bude jednak Bogu, JEDNAKA 4 1Kr 3:13 Ali dat øu ti i to, æto nijesi iskao, i bogatstvo i slavu, tako da tebi jednaka ne bude meåu kraljevima, dok si œiv. M.Iz 8:11 Jer je mudrost vrednija od bisera i nikakva dragocjenost nije joj jednaka. Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina

i æirina i visina jednaka je. JEDNAKE 2 Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” Flp 2:20 Jer nijednoga nemam jednake misli sa sobom, koji bi se tako iskreno brinuo za vaæe stvari. JEDNAKI 2 Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! JEDNAKO8 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. Psl 79:5 Dokle øeæ se joæ, Gospode, jednako gnjeviti, dokle øe revnost tvoja gorjeti kao oganj? Iza 1:5 Kamo da vas se joæ bije, kad jednako otpadate? Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Iza 57:16 Jer se neøu dovijeka svaåati i neøu se jednako gnjeviti. Inaçe ginu preda mnom duh i duæe, æto sam ih stvorio. Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. Iva 5:19 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: Sin ne moœe niæta çiniti sam od sebe, nego æto vidi da çini Otac. Æto on çini, ono i Sin çini jednako. Iva 8:7 Kad su ga jednako pitali, uspravi se i reçe im: “Tko je meåu vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. 2Ko 5:6 Zato se jednako uzdamo çvrsto, jer znamo, da, dok smo u tijelu, u tuåini smo, daleko od Gospodina; 2Ko 6:10 Kao œalosni, a jednako veseli, kao siromaæni, a koji mnoge obogaøavaju, kao oni, koji niæta nemaju, a sve posjeduju. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i

izvede ih drugim putem? Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule. JEDNAKU 2 Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. JEDNE 15 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Mat 5:36 Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne moœeæ ni dlake jedne uçiniti bijele ili crne. Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. JEDNI 9 Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. M.Iz 22:2 Bogati i siromaæni œivu jedni uz druge; Gospod ih je sve stvorio. Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Mat 16:14 Oni odgovoriæe: “Jedni za Ivana

238 Krstitelja, drugi za Iliju, opet drugi za Jeremiju ili za kojega od proroka.” Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. JEDNIM 8 Jer 19:12 Tako øu postupati s tim mjestom’, veli Gospod, ‘i sa stanovnicima njegovim: Uçinit øu taj grad jednim Tofetom. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. Heb 10:14 Jer je jednim prinosom usavræio zauvijek one, koji bivaju posveøeni. JEDNIMA 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? JEDNO 39 Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge

Mojsija. Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 133:1 Gle, kako je lijepo i kako je ugodno, kad braøa u miru stanuju za jedno! Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.” Mar 9:37 “Tko jedno takvo dijete primi u ime moje, mene primi; a tko primi mene, ne primi mene, nego onoga, koji me posla.” Mar 10:8 I bit øe oboje jedno tijelo Tako nijesu viæe dvoje, nego jedno tijelo. Mar 10:8 I bit øe oboje jedno tijelo Tako nijesu viæe dvoje, nego jedno tijelo. Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” Luk 10:42 Samo je jedno potrebno. Marija je najbolji dio izabrala, koji joj se neøe oduzeti.” Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir. Iva 10:30 Ja i Otac jedno smo.” Iva 17:11 I viæe nijesam na svijetu – ali su oni na svijetu. Ja dolazim k tebi. Oçe sveti, saçuvaj ih u ime svoje, koje si mi dao, da budu jedno kao mi! Iva 17:23 Ja u njima i ti u meni; da budu sasvim u jedno, i da spozna svijet, da si me ti poslao i da si ih ljubio, kao æto si mene ljubio. Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. 1Ko 3:8 A onaj, koji sadi i koji zalijeva, jedno su, a svaki øe primiti svoju plaøu no svojemu trudu. 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” 1Ko 10:17 Jer jedan kruh, jedno smo tijelo mnogi, jer svi smo dionici jednoga kruha. 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi

krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. Efe 2:14 Jer je on mir naæ, koji oboje sastavi u jedno, i poruæi zid, koji nas je rastavljao, Efe 4:4 Jedno tijelo i jedan duh, kao æto ste i pozvani u jednoj nadi zvanja svojega, Efe 4:5 Jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krætenje. Heb 12:16 Da ne bude tko bludnik ili lakouman, kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao prvorodstvo svoje! 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, 1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno. Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. JEDNODUÆNI 1 Flp 2:2 Ispunite moju radost, da isto mislite, imajuøi istu ljubav, jednoduæni i jednomisleni! JEDNODUÆNO 5 Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i sluœe mu jednoduæno. Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. JEDNOG 2 Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. JEDNOGA 57 Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju, neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga. Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje

239 u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! Psl 14:3 Ali su svi zastranili, svi se pokvarili; nema ga, koji je çinio dobro, nema ni jednoga! Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. Prp 4:12 Ako tko i moœe nadjaçati jednoga, dvojica øe mu odoljeti; a istom trostruka uzica ne trga se tako brzo. Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. Eze 34:23 Podignut øu im jednoga pa stirs, koji øe ih pasti, svojega slugu Davida; on øe ih pasti i bit øe ım pastir. Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti

govoreøi: “Plati, æto si duœan! Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. Mar 15:27 S njim razapeæe dva razbojnika, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove, Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Luk 15:10 Isto tako, kaœem vam, kod anåela je Boœjih radost za jednoga grjeænika, koji se obrati.” Luk 15:19 Nijesam viæe dostojan zvati se sin tvoj; primi me kao jednoga od svojih najamnika!’ Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. Iva 8:41 Vi çinite djela oca svojega.” Tada mu rekoæe: “Mi nijesmo roåeni od preljuboçinstva, jednoga oca imamo, Boga.” Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili. Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. Dje 17:27 Da traœe Boga, ne bi li ga kako napipali i naæli, premda nije daleko ni od jednoga od nas. Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli

izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. Rim 5:17 Jer ako je zbog prijestupa jednoga vladala smrt po jednome, Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. 1Ko 8:6 Ali mi imamo jednoga Boga Oca, od kojega je sve, i mi za njega, i jednoga Gospodina Isusa Krista, po kojemu je sve, i mi po njemu. 1Ko 8:6 Ali mi imamo jednoga Boga Oca, od kojega je sve, i mi za njega, i jednoga Gospodina Isusa Krista, po kojemu je sve, i mi po njemu. 1Ko 10:17 Jer jedan kruh, jedno smo tijelo mnogi, jer svi smo dionici jednoga kruha. Gal 3:16 A Abrahamu su reçena obeøanja i potomku njegovu. Ne veli: “I potomcima, kao za mnoge, nego kao za jednoga: “I potomku tvojemu, koji je Krist. Gal 4:22 Jer je pisano, da je Abraham imao dva sina, jednoga od ropkinje, a drugoga od slobodne. Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, Heb 2:11 Jer i onaj, koji posveøuje, i oni, koji se posveøuju, svi su od jednoga. Zato se ne stidi zvati ih braøom, Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. JEDNOJ 8 Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Amo 6:9 I ako deset ljudi samo ostane a jednoj kuøi, moraju i oni mrijeti. Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. Mar 12:13 Onda poslaæe k njemu neke farizeje i Herodove, da hi ga uhvatili u jednoj izjavi. Luk 12:52 Od sada øe pet u jednoj kuøi biti razdijeljeni: tri na dva i dva na tri: Gal 5:14 Jer se sav zakon izvræuje u jednoj

240 rijeçi: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” Efe 4:4 Jedno tijelo i jedan duh, kao æto ste i pozvani u jednoj nadi zvanja svojega, JEDNOM6 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 18:2 Recite im: “U jednom gradu bio je jedan sudac, koji se nije bojao Boga i nije mario za ljude. Dje 4:12 I nema ni u jednom drugom spasenja; jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo.” Rim 12:4 Jer kao æto u jednom tijelu imamo mnoge udove, a udovi svi nemaju isti posao, 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo na njemu, Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, Heb 9:27 I kao æto je ljudima odreåeno jednom umrijeti, a po tom sud; Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. Heb 10:2 Inaçe bi prestale prinositi se, kad oni, koji sluœe, ne bi viæe imali nikakve savjesti za grijehe, kad su se jednom oçistili; Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” JEDNOME 17 M.Iz 14:12 Gdjekoji se put uçini jednome ravan, a kraj su mu staze smrti. Prp 4:9 Bolje je dvojici nego jednome; jer za trud svoj dobiju dobru plaøu. Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik,

reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? Mat 20:13 Prijatelju, odgovori on jednome od njih, ja tebi ne çinim krivo. Nijesi li se pogodio s menom po denar? Dje 7:24 I kad je vidio, gdje se jednome çini nepravda, obrani ga i osveti ga, æto mu se je çinila nepravda, i ubi Egipøanina. Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, Rim 5:17 Jer ako je zbog prijestupa jednoga vladala smrt po jednome, mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! 1Ti 5:9 Udovica neka se ne izabere mlaåa od æezdeset godina, koja je bila jednome muœu œena, Jak 2:10 Jer kojigod vas zakon drœi, a pogrijeæi u jednome, kriv je za sve. JEDNOMISLENI 1 Flp 2:2 Ispunite moju radost, da isto mislite, imajuøi istu ljubav, jednoduæni i jednomisleni! JEDNOMU Mat 25:40 Kralj øe im odgovoriti: “Za “ista, kaœem vam: “Æto ste uçinili jednomu od ove moje najmanje braøe, to ste uçinili meni. JEDNOØ 3 Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 22:32 A ja sam se molio za tebe, da se vjera tvoja ne popusti. Zato podupri i utvrdi jednoø braøu svoju!” Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. JEDNOSTAVNO Pst 12:13 Reci jednostavno, da si mi sestra, da mi zbog tebe bude dobro, i da zbog tebe ostanem na œivotu!” JEDNU9 Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga

bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Mat 26:40 Tada doåe k uçenicima svojim i naåe ih gdje spavaju. Reçe Petru: “Zar nijeste mogli jednu uru probdjeti s menom? Luk 3:11 On im odgovori: “Tko ima dvoje haljine, neka da jednu onome, koji nema nijednu; i tko ima hrane, neka çini isto tako!” Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; JEDOÆE 2 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” JEDOH 2 Pst 3:12 Adam odgovori: “Œena, koju si mi dao da bude uz mene, ona mi dade s

241 drveta, i jedoh.” Dje 10:14 A Petar reçe: “Nipoæto, Gospodine, jer nikada ne jedoh æto okaljano i neçisto.” JEDOSTE 1 Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. JEDRA Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” JEDU1 Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Hos 7:7 Svi oni plamte kao peø i jedu svoje vladaoce. Svi su kraljevi njihovi bili svrgnuti. Ali ni jedan od njih nije povikao meni. Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 6:31 Oci su naæi jeli manu u pustinji, kao æto je pisano: ‘Kruh s neba dade im da jedu.’” 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. 1Ko 10:18 Gledajte Izraela po tijelu: koji jedu œrtve, nijesu li zajedniçari œrtvenika? 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. JEDVA2 M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su

posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje, kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Rim 5:7 Jer jedva tko umre za pravednika; za dobroga moœe biti da bi se tko usudio umrijeti. Rim 8:19 Jer çekanje stvorenja jedva çeka na objavljenje sinova Boœjih. 1Pe 4:18 I ako se pravednik jedva spasi, gdje øe se bezboœnik i grjeænik pokazati? JEKU Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. JELA 8 Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Psl 78:18 I kuæali su Boga u srcu svojemu iætuøi jela za poœudu svoju. Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. JELE 2 Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. Luk 15:16 Rado bi bio utiæao glad svoju mahunama, æto su jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. JELEN 1 Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. JELENÇE 1 PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! JELIMA Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne

imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. JELO Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita: “Gdje je Bog tvoj?” Psl 78:24 I pusti, te im pade kao daœd mana za jelo, i dade im kruh s neba. M.Iz 15:17 Bolje je jelo od zelja, gdje je ljubav, nego vol ugojeni, gdje je mrœnja. Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo, sadilo se i gradilo. Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 21:5 Tada im reçe Isus: “Djeco, imate li æto za jelo?” odgovoriæe mu: “Nemamo.” Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 8:8 A jelo nas ne preporuçuje Bogu, jer niti æto gubimo, ako ne jedemo, niti æto dobijemo, ako jedemo, 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. 1Ko 10:3 I svi su isto duhovno jelo i jeli, 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, Heb 12:16 Da ne bude tko bludnik ili lakouman, kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao prvorodstvo svoje! JELOM 2 Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.”

242 Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! JEO 9 Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Luk 4:2 Ondje ostade çetrdeset dana i bi kuæan od åavla. Onih dana nije jeo niæta. Kad se oni navræiæe, ogladnje. Luk 7:33 Ivan Krstitelj doæao je; on nije jeo kruha i nije pio vina. Tada ste rekli: Od åavla je opsjednut. JESEJEVA Iza 11:1 Ali øe izaøi mladica iz podanka Jesejeva; izdanak proizlazi iz korijena njegova. Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. JESEN 1 Jer 8:20 “Proæla je œetva, proæla je jesen, a nama pomoø nije doæla.” JESENSKA Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; JEZERO 6 Psl 114:8 Koji pretvori hridinu u jezero, kremen u vrelo! Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u

jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. JEZEROM Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. JEZERU Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. JEZIÇAN 1 Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” JEZICI 4 Dje 2:3 I pokazaæe im se razdijeljeni jezici kao od ognja, i sjede po jedan na svakoga od njih. 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. 1Ko 14:22 Dakle Su jezici za znak ne onima, koji vjeruju, nego onima, koji ne vjeruju; a proroçanstvo ne onima, koji ne vjeruju, nego onima, koji vjeruju. JEZICIMA 6 Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 2:11 Kreøani i Arapi; çujemo ih gdje govore naæim jezicima veliçine Boœje.” Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, 1Ko 14:39 Dakle, braøo, nastojte da prorokujete, i ne zabranjujte govoriti jezicima! JEZIÇNE 1 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. JEZIK 35 Pst 11:1 Sva zemlja govorila je tada samo jedan jezik i rabila jednak govor. Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. Psl 34:13 Jezik svoj ustavljaj oda zla, usta svoja od prijevarna govora! Psl 35:28 Moj øe jezik navjeæøivati pravedno upravljanje tvoje, uvijek slavno djelovanje tvoje. Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju.

Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” M.Iz 8:7 Jest, jezik moj govori samu istinu; mrska je usnama mojim laœljivost. M.Iz 10:19 U mnogom govorenju ne biva bez grijeha, a tko zauzdava jezik svoj, radi razumno. M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. M.Iz 12:19 Istinita usta stoje dovijeka, a laœni jezik samo jedan ças. M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. Grijehi jezik. Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde.

243 Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! JEZIKA Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. Job 5:21 Od biça jezika bit øeæ skriven; doåe li i pustoæ, neøeæ znati za strah. Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. Psl 39:1 Rekoh: “Çuvat øu putove svoje od grijeha jezika; zauzdavat øu usta svoja, dok je joæ blizu zlikovac!” Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. JEZIKE 7 Psl 12:3 Ah, da bi ipak Gospod uniætio laskave usne i jezike veliçave, Iza 66:18 “K meni su doæla djela vaæa i miæljenja vaæa. Sve øu narode i jezike skupiti, i oni øe doøi i vidjeti slavu moju. Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 12:30 Zar svi imaju darove lijeçenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumaçe? 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. 1Ko 14:4 Koji govori jezike, sam sebe podiœe, a koji prorokuje, crkvu Boœju podiœe. JEZIKOM5 Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. Psl 12:4 One, koji se hvale: “Mi çinimo to svojim jezikom, imamo ipak svoja usta: tko øe gospodariti nad nama?”

Psl 15:3 Tko ne kleveøe jezikom svojim, tko ne çini zla bliœnjemu svojemu, tko ne nanosi sramote drugima, Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Iza 28:11 Dakako, tepavim usnama i tuåim jezikom govorit øe tome narodu, Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. 1Ko 14:9 Tako i vi, ako nerazumljiva rijeç reknete jezikom, kako øe se razumjeti, æto se govori? Jer øete govoriti u vjetar. 1Ko 14:13 Zato, koji govori jezikom, neka se moli, da protumaçi. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 1Ko 14:27 Ako govori tko jezikom, po dvojica, ili najviæe po trojica i po redu, a jedan neka tumaçi! 1Iv 3:18 Djeçice, ne ljubimo rijeçju ni jezikom, nego djelom i istinom. Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. JEZIKU 2 M.Iz 31:26 Usta svoja otvara mudro, i na jeziku joj je nauka blaga. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. JUÇER 1 Heb 13:8 Isus Krist je isti, juçer i danas i u vijeke. JUÇERAÆNJI 1 Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. JUG 1 Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. JUGA Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. JUGOM Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. JUHU

Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” JUNACA 4 Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 10:4 Jer krv junaca i jaraca ne moœe oduzeti grijeh. JUNACI 6 2Sa 1:19 “Na tvojim visinama Izraele, najbolji leœe mrtvi! Kako padoæe junaci? Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Iza 5:22 Jao vama, koji ste junaci u piøu l vina i hrabri u mijeæanju silovita piøa! Jer 5:16 Tu je njegov grob otvoren. Svi koliki po izboru junaci. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; JUNAÇKE 1 Psl 89:13 Miæica puna i junaçke snage tvoja je; ruka je tvoja jaka, desnica tvoja ispruœena. JUNAD 1 Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. JUNAK 7 Job 16:14 Razdire me, rana do rane, trçi protiv mene kao ratni junak. Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod, Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Joe 3:10 Raskujte raonike svoje na maçeve kosijere svoje na koplja! Slabi neka rekne: “Junak sam!” Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. JUNAKA Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. JUNCA

244 Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. JUNCI 2 Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! JUNCU Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. JUNICA Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? JUNICI 1 Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” JUŒE 1 PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! JUŒNOJ 1 Psl 126:4 Ah, Gospode, okreni sudbinu naæu kao potoke u juœnoj zemlji! JURE 1 Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu JUTARNJE 2 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Job 38:7 Dok su klicale zvijezde jutarnje, dok su uzvikivali anåeli? JUTRA 5 Izl 12:10 Niæta od toga ne ostavite do jutra; æto bi od toga preostalo do jutra, spalite na ognju! Izl 12:10 Niæta od toga ne ostavite do jutra; æto bi od toga preostalo do jutra, spalite na ognju! Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj Psl 119:148 Joæ prije jutra bdjele su oçi moje, da razmiæljam o rijeçi tvojoj. JUTRO0 Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Psl 55:17 Uveçe, u jutro i u podne tuœit øu i uzdisati; on øe çuti glas moj; Psl 73:14 Zato me svaki dan pogaåalo zlo,

svako se jutro iznova podizala bol moja. Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Tuœ 3:23 Ponavljaju se svako jutro. Vrlo je velika vjernost tvoja. Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. JUTROM 2 Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 92:2 Navjeæøivati jutrom milost tvoju, vjernost tvoju noøu KAÆE 1 Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” KABANICU 4 Mat 5:40 Hoøe li tko da se pravda s tobom i koæulju tvoju da uzme, pusti mu i kabanicu! Mar 15:17 Ogrnuæe mu skrletnu kabanicu, opletoæe vijenac od trnja i metnuæe ga na njega. Luk 6:29 Udari li te tko po obrazu, okreni mu i drugi! Uzme li ti tko kabanicu, podaj mu i haljinu! Heb 1:12 I savit øeæ ih kao kabanicu, kao haljinu, i izmijenit øe se; a ti si onaj isti, i tvojih godina neøe nestati.” KACA M.Iz 3:10 Tada øe se napuniti œitnice tvoje obilja, i prelijevat øe se vino iz kaca tvojih. KACE 1 Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. KACI 2 Iza 63:2 Zaæto je crvena odjeøa tvoja, haljine tvoje kao u onoga koji gazi groœåe u kaci? Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. KACIGOM 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; KACIGU 2 Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Efe 6:17 I kacigu spasenja uzmite, i maç Duha, koji je rijeç Boœja!

KADIONI 1 Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. KADIONICU Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. KADIONOGA Luk 1:11 Tada mu se ukaza anåeo Gospodnji s desne strane œrtvenika kadionoga. KADOM Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. KAFARNAUM Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” KAFARNAUME 1 Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. KAFARNAUMU 2 Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” KAJAO 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. KAJE 2 Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Rim 11:29 Jer se Bog ne kaje za svoje darove i poziv. KAJEM 2 Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. KALJA 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko je svet, neka se joæ posveøuje! KALJAJU Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule.

245 KALJUŒE 1 Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. KALJUŒI 1 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” KAMATA Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! KAMEN 41 Izl 15:5 Valovi ih pokriæe kao kamen propadoæe u dubinu. Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” Job 38:6 Na çemu su stupovi njezini uglavljeni? Tko joj je metnuo kamen ugaoni, Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” Psl 91:12 Nosit øe te na rukama svojim, da se ne spotakne o kamen noga tvoja. M.Iz 26:27 Tko jamu kopa drugima, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mat 7:9 Tko øe od vas sinu svojemu dati kamen, ako ga zamoli kruha. Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe

graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Mat 21:44 Tko padne na ovaj kamen, razbit øe se; na koga on padne, satrt øe ga.” Mat 27:66 Oni odoæe, osiguraæe grob zapeçativæi kamen i postavivæi straœu. Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Luk 4:11 Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? Iva 8:7 Kad su ga jednako pitali, uspravi se i reçe im: “Tko je meåu vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Rim 9:32 Zaæto? Jer nije traœio pravde iz vjere, nego iz djela. Zato se spotakoæe na kamen spoticanja. Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se postidjeti.” Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima.

Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. KAMENA P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” KAMENE 5 Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove. Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko KAMENIM 3 Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; KAMENITO 5 Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje

246 nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Mat 13:20 Æto je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj, koji sluæa rijeç i prima je odmah s radoæøu. Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, Mar 4:16 Sliçni su oni, æto su posijani na tlo kamenito. Oni çuju rijeç i odmah je primaju s radoæøu. Luk 8:6 Drugo pade na kamenito tlo. Ono doduæe izniknu, ali se osuæi, jer nije imalo vlage, KAMENITU Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. KAMENJA Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem: Bog moœe od kamenja ovoga podignuti djecu Abrahamu. KAMENJE 14 Job 41:28 Strijela ga ne moœe natjerati u bijeg, kamenje u praøki njemu je kao pljeva. Prp 3:5 Vrijeme kad se baca kamenje, i vrijeme kad se skuplja kamenje; vrijeme kad se grli, i vrijeme kad se rastaje; Prp 3:5 Vrijeme kad se baca kamenje, i vrijeme kad se skuplja kamenje; vrijeme kad se grli, i vrijeme kad se rastaje; Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku. 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u

kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. KAMENJEM 4 Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Luk 21:5 Kad su neki govorili za hram, da je ukraæen sjajnim kamenjem i posvetnim darovima, reçe: Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, KAMENJU Joæ 8:32 Tada napisa ondje na kamenju prijepis zakona Mojsijeva, æto ga je ovaj bio dao sinovima Izraelovim. KAMENO Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. KAMENOM Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. KAMENOVA 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. KAMENOVAÆE 1 Dje 7:59 Tako kamenovaæe Stjepana. A on se je molio i govorio: “ Gospodine Isuse, primi duh moj!” KAMENOVAN 1 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. KAMENOVAT 1 Heb 12:20 Jer nijesu mogli da podnesu zapovijedi: “Ako se i œivinçe dotakne gore, kamenovat øe se.” KAMENU 4 Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen, Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na

kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. KAMENUJE 1 L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. KAMENUJEÆ 1 Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! KAMENUJETE 1 Iva 10:32 Isus im reçe: “Mnoga vam dobra djela pokazah od Oca svojega. Za koje me od ovih djela kamenujete?” KAMENUJU Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” KAP 1 Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. KAPATI 1 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. KAPETAN 1 Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. KAPLJAMA Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. KAPLJE 2 Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. KAPLJU 2 PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! KARA 4 Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. M.Iz 13:24 Tko ætedi prut, ne ljubi sina svojega, a tko ga ljubi, kara ga za vremena, Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Efe 5:13 A sve, za æto se kara, svjetlost objavljuje; jer sve, æto se objavljuje, svjetlost je. KARAÆ 1 Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! KARAJ 3

247 M.Iz 9:8 Ne pouçavaj podsmjevaça: on bi mogao zamrziti na te. Karaj mudroga, on øe te ljubiti. 1Ti 5:1 Starijega ne karaj, nego ga upozori kao oca, mlaåe kao braøu; Tit 1:13 Svjedoçanstvo je ovo istinito, Zato ih karaj strogo, da budu zdravi u vjeri, KARAJTE 1 Efe 5:11 I ne pristajte na nerodna djela tame, nego ih radije karajte! KARALI 2 Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? Heb 12:10 Oni su nas karali za vrijeme od malo dana, kako im se svidjelo, a on za ono, æto je spasonosno, da budemo dionici svetosti njegove. KARAM 2 Psl 50:21 Ti si to çinio, i ja zar sam morao æutjeti? Mislio si, da sam ja kao ti; ali sad te karam i stavljam ti to pred oçi. Hos 10:10 Tako dolazim ja i karam ih. Skupljaju se protiv njih narodi, kad ih kaznim zbog dvojake krivnje njihove. KARANJA Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! KARANJE 5 P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, M.Iz 3:11 Sine moj, ne misli nisko o stegi Gospodnjoj i nemoj da ti omrzne karanje njegovo! M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. KARANJEM Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji KARANJU Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? KARATI 2 Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. KASNI 6 Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda,

Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. KASNIJE 3 M.Iz 23:32 Ali kasnije ujede kao zmija i uætrca otrov kao ljutica. Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” KASNITI 1 Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! KASNO Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. KAT 1 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! KAZALIÆTE 1 Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. KAZANO Iza 42:9 Prije unaprijed kazano, vidite, dogodilo se! Sad javljam novo i prije nego joæ proklije, dajem vam da znate.” KAZASMO Rim 3:9 æto dakle? Nadvisujemo li ih? Nipoæto, jer prije kazasmo, da su Œidovi i Grci svi pod grijehom, 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. KAZNA 6 Pst 4:13 A Kain se potuœi Gospodu: “Prevelika je kazna moja, a da bih je mogao snositi. Brj 32:23 Ako li ne uçinite tako, onda øete sagrijeæiti Gospodu i znajte, da øe vas za grijeh vaæ stidi kazna. Iza 26:16 Gospode, u nevolji su te traœili i pokorno su molili, kada ih zadesila kazna tvoja. Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. Rim 3:8 I zaæto da ne çinimo zla, da doåe dobro, kao æto nas neki kleveøu, da mi to çinimo? Njih çeka pravedna kazna.

2Ko 2:6 Jer je takvome dovoljna ova kazna od veøine. KAZNAMA Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! KAZNE 12 Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. M.Iz 11:21 Iako rade zajedno, zao çovjek neøe izaøi bez kazne, a rod pravednika izbavit øe se. M.Iz 16:5 Gospodu je mrzak svaki oholica; ruku na ovo! Bez kazne neøe izaøi. M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne. M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. M.Iz 23:13 Ne ætedi kazne djetetu svojemu, jer izbijeæ li ga æibom, neøe od toga umrijeti. Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Hos 8:5 Grsti mi se bikova sluœba tvoja, Samarijo! Gnjev moj raspaljuje se na njih. Dokle øe joæ ostati bez kazne? Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Rim 13:5 Zato se valja pokoravati ne samo rali kazne, nego i zbog savjesti. 1Pe 2:14 Bilo namjesnicima, kao onima, koje on æalje, da kazne zloçince, a pohvale dobre; 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. KAZNENI 2 Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. KAZNENIM Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. KAZNI 11 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. Psl 118:18 Teæko me kazni Gospod, ali me ne predade smrti. Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih.

248 Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” KAZNIM Hos 10:10 Tako dolazim ja i karam ih. Skupljaju se protiv njih narodi, kad ih kaznim zbog dvojake krivnje njihove. KAZNIO Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. KAZNIT 1 Izl 8:2 Ali ako ga ne htjedneæ pustiti, gle, kaznit øu svu zemlju tvoju œabama. KAZNITI 5 L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” Job 13:10 Strogo øe vas kazniti, ako potajno pokaœete pristranost. Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. KAZNOM Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. KAZNU 8 Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali

posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Psl 119:67 Prije nego moradoh podnijeti kaznu, lutao sam; ali sada pazim briœno na rijeç tvoju. Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? Luk 23:41 Mi dakako s pravom; jer primamo pravednu kaznu za svoja djela, a ovaj nije niæta zlo poçinio.” 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? KEBARU Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. KERUBINA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. KERUBINE 1 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . KERUBINI 1 Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. KERUBINIMA Psl 80:1 Pastire Izraelov, çuj, koji si Josipa çuvao kao ovce, koji stolujeæ nad kerubinima, zablistaj Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. KESA Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima. KESE 2 Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah

bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. KESU Luk 22:36 “Ali sad,” nastavi on, “koji ima kesu za novac, neka je uzme sobom, isto tako torbu svoju. Tko to nama, neka proda svoj plaæt i kupi za to maç! KIÆE 1 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. KIÆNIM Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. KIÆON 2 Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! KIÆOVITO Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? KIÆU 2 Psl 68:9 Kiæu si darova izlijevao, Boœe, na baætinu svoju, i kad je onemogla, ti si je krijepio. Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” KIDRONA Iva 18:1 Kad je Isus bio ovo izrekao, izaåe s uçenicima svojim preko potoka Kidrona, gdje je bio vrt, u koji uåe on, i uçenici njegovi. KIMA Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. KIØENJE 1 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, KIPJELA Psl 46:3 Da bi buçila i kipjela voda njegova, da bi se tresle gore od sile njegove. KIRU Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” KISELO Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? KITE 2 M.Iz 14:18 Luåaci ostaju u ludosti svojoj, a mudri se kite znanjem. 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, KITILE 1 1Pe 3:5 Jer su se tako kitile nekada i svete œene, koje su se uzdale u Boga i pokoravale se svojim muœevima.

249 KLALI 1 Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. KLANJAJ 5 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove. Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” KLANJAJU 6 Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Iva 4:24 Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.” Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . KLANJAJUØI 1 Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. KLANJALI 3 Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” Mar 15:19 Pritom su ga udarali trskom po glavi, pljuvali na njega, pregibali svoje koljeno i klanjali mu se. Iva 4:20 Oci su se naæi klanjali Bogu tamo na gori, a vi kaœete, da je u Jerusalemu mjesto, gdje se mora klanjati Bogu.” KLANJAM Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu

tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. KLANJAMO Iva 4:22 Vi ne znate, çemu se klanjate; mi znamo, çemu se klanjamo jer spasenje dolazi od Œidova. KLANJAOCE 1 Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. KLANJAOCI 1 Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. KLANJAT 1 Otk 22:3 I viæe neøe biti nikakva prokletstva. I prijestolje Boœje i Janjetovo bit øe u njemu, i sluge njegove klanjat øe mu se. KLANJATE 2 Iva 4:22 Vi ne znate, çemu se klanjate; mi znamo, çemu se klanjamo jer spasenje dolazi od Œidova. Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. KLANJATI 5 Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? Iva 4:20 Oci su se naæi klanjali Bogu tamo na gori, a vi kaœete, da je u Jerusalemu mjesto, gdje se mora klanjati Bogu.” Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 4:24 Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.” KLANJE 6 Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Zah 11:4 Ovako veli Gospod, Bog moj: “Pasi ovce koje su odreåene za klanje, Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Rim 8:36 Kao æto je pisano: “Zbog tebe nas ubijaju po cijeli dan; drœe nas kao ovce, koje su za klanje.” KLASJE 4 Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona

odgovori: “Idi, draga køeri! Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. KLASOVA Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” KLASOVI 1 Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” KLECA M.Iz 25:26 Izvor zamuøen, studenac pokvaren, to je pravednik, koji kleca pred bezboœnikom! KLECAJU Psl 109:24 Koljena moja klecaju od posta, tijelo se moje grçi od mræavosti. KLECAJUØI 1 Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. KLEKNIMO Psl 95:6 Doåite, poklonimo se i padnimo niçice; kleknimo pred Gospodom, koji nas je stvorio! KLETI 1 Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao. KLETVA Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! KLETVE 1 Rim 3:14 Njihova su usta puna kletve i gorçine. KLETVOM Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” KLETVU 2 Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje! M.Iz 29:24 Tko dijeli s kradljivcem, taj mrzi na svoju duæu; çuje kletvu i niæta ne otkriva. KLEVEØE 1 Psl 15:3 Tko ne kleveøe jezikom svojim, tko ne çini zla bliœnjemu svojemu, tko ne nanosi sramote drugima, KLEVEØU 6 Luk 6:28 Blagoslivljajte one, koji vas proklinju, i molite se za one, koji vas kleveøu! Rim 3:8 I zaæto da ne çinimo zla, da doåe dobro, kao æto nas neki kleveøu, da mi to

250 çinimo? Njih çeka pravedna kazna. 1Ti 3:11 Tako i œene [njihove] treba da su poætene, ne koje kleveøu, trijezne, vjerne u svemu. Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. KLEVETANJE 1 1Pe 2:1 Odbacite dakle svaku zlobu i svako lukavstvo, licemjerstvo i zavist i svako klevetanje, KLEVETNI 1 M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. KLEVETNICI 2 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, 2Ti 3:3 Neljubezni, nepomirljivi, klevetnici, neuzdrœljivi, nemilosrdni, okrutni, KLEVETNIKA M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. KLICA Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. KLICALE 1 Job 38:7 Dok su klicale zvijezde jutarnje, dok su uzvikivali anåeli? KLICALI 1 Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. KLICANJE 2 Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. KLICANJEM Psl 100:2 Sluœite Gospodu s veseljem, pristupite pred lice njegovo s klicanjem! KLICATI 3 Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. KLICE 1 Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. KLIÇE 3 Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori

se protiv neprijatelja kao div. Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. KLIÇI 2 Psl 98:4 Kliçi Gospodu, sva zemljo, pjevaj, poklikuj i popijevaj! Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. KLIÇITE 4 Psl 32:11 Radujte se u Gospodu i kliçite, pravednici! Kliçite svi, koji ste çestita srca! Psl 32:11 Radujte se u Gospodu i kliçite, pravednici! Kliçite svi, koji ste çestita srca! Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. KLIÇU 3 Psl 25:2 Boœe moj, u tebe se uzdam! Ne daj da se ikad osramotim! Ne daj da kliçu nada mnom neprijatelji moji! Psl 30:1 Slavit øu te, Gospode, jer si me oteo; nijesi dao neprijateljima mojim, da kliçu nada mnom! Psl 68:3 A pravednici se vesele i raduju pred Bogom i kliçu od radosti. KLIÇUØI 1 Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu KLIKNI 1 Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” KLIKØU Psl 96:12 Raduje se polje i æto raste na njemu; klikøu sva drveta æumska KLIKTANJA Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” KLIKTAO Iva 8:56 Abraham, otac vaæ, kliktao je, da bi vidio dan moj. Vidio je i obradovao se je.” KLINI 1 Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. KLJASTI 1 Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. KLJASTU Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. KLJUÇ 4 Iza 22:22 Kljuç Davidov meøem na pleøa njegova, da, kad on otvori, nitko ne zatvori, i kad on zatvori, nitko ne otvori.

Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. KLJUÇEVE 2 Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. KLJUNU Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. KLONEØI 1 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, KLONETE 1 Efe 3:13 Zato vas molim, da ne klonete zbog nevolja mojih za vas, koje su slava vaæa. KLONI 10 Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Psl 34:14 Kloni se oda zla, a çini dobro, traœi mir i idi za njim! M.Iz 3:7 Ne drœi sam sebe mudrim, boj se Gospoda i kloni se zla! 1Ti 4:7 A ludih i bapskih gatalica kloni se, a vjeœbaj se u poboœnosti! 2Ti 2:16 A kloni se loæih i praznih razgovora, jer øe joæ viæe napredovati u bezboœnosti! 2Ti 2:23 A ludih i praznih zapitkivanja kloni se znajuøi, da raåaju svaåe. 2Ti 3:5 Koji imaju obliçje poboœnosti, a sile su se njezine odrekli; i ovih se kloni! Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! Tit 3:10 Çovjeka krivovjerca iza prve i druge opomene kloni se, KLONITE 1 Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! KLONITI 2 M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. KLONU 2 Sef 3:16 U onaj øe se dan reøi Jerusalemu: “Sione, ne boj se! Nemoj da ti klonu ruke! Heb 12:3 Promotrite njega, koji je takvo protivljenje protiv sebe od grjeænika podnio, da se ne umorite i da ne klonu duæe vaæe!

251 KLONUÆE 1 Psl 32:3 Kad sam æutio, klonuæe kosti moje; jecao sam cijeli dan. KLONULA Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. KLONULE 2 Iza 35:3 Zato ojaçajte klonule ruke i otvrdnite iznemogla koljena! Eze 7:17 Sve su ruke klonule. Sva su koljena postala kao voda. KLONULI 1 Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” KLONUTI 2 Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! KLONUTIM Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! KLUPE 1 Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova KNEGINJA Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. KNEŒEVSKA PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. KNEŒEVSKIM Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim Izraelom.” KNEZ 8 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim

Izraelom.” Iva 12:31 Sad je sud ovome svijetu, sad øe biti istjeran knez ovoga svijeta. Iva 14:30 Viæe neøu mnogo govoriti s vama; jer dolazi knez ovoga svijeta, ali na meni nema niæta. Iva 16:11 O sudu, jer je knez ovoga svijeta osuåen. KNEZA Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. KNEZOVA Psl 82:7 Ali morate umrijeti kao ljudi, morate pasti kao jedan od knezova!” 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, 1Ko 2:8 Ove ni jedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. KNEZOVE 3 Psl 118:9 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na knezove. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Iza 40:23 On je onaj, koji obraøa knezove u niæta, koji vladaoce zemaljske uniætava. KNEZOVI 11 Psl 2:2 Skupljaju se vladaoci zemaljski, knezovi meåu se vijeøaju protiv Gospoda i pomazanika njegova: Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Hos 5:10 Knezovi su Judini postali kao oni, koji premjeætaju meåu. Izlit øu na njih jarost svoju kao vodu. Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku

svoju podsmjevaçima. Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. Dje 4:26 Diœu se kraljevi zemaljski, i skupljaju se knezovi protiv Gospodina i Pomazanika njegova.’ KNEZOVIMA 5 Psl 76:12 Oholost knezovima ponizuje on; kraljeve zemaljske prepada on. M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. KNEZU 4 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. Job 34:18 Koji rekne knezu: nedostojniçe, a velikaæu: zlikovçe? Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, KNJIGA 6 Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Mar 10:4 Oni odgovoriæe: “Mojsije je do 0 pustio, da se napiæe raspusna knjiga, i onda da se otpusti œena.” Otk 6:14 I nebo se izmaçe kao knjiga, kad se savije; I svaka gora i otok s mjesta, se svojih pokrenuæe. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po

252 djelima njihovim. KNJIGAMA Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. KNJIGE 13 Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. Psl 69:28 Neka se izbriæu iz knjige œivota, s pravednicima neka ne budu zapisani! Zah 5:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao, i gle, bio je tu svitak knjige, æto leti. Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” Heb 10:7 Tada rekoh: “Evo dolazim u poçetku knjige pisano je za mene, da çinim volju tvoju, o Boœe!” Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. Otk 22:7 I evo, dolazim brzo. Blagoslovljen je onaj, koji drœi rijeçi proroçanstva ove knjige!” Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. KNJIGU3 Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Jer 30:2 Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Napiæi sebi u knjigu sve rijeçi, koje ti govorim! Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i

sav narod Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:3 I nitko nije mogao u nebu i na zemlji i pod zemljom da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:4 I ja sam plakao mnogo, æto se nitko ne naåe dostojan da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. KNJIŒEVNICI 15 Mat 7:29 Jer je uçio kao jedan, koji ima moø, a ne kao knjiœevnici njihovi. Mat 12:38 Neki knjiœevnici i farizeji rekoæe mu: “Uçitelju, htjeli bismo vidjeti od tebe koji çudesni znak!” Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 23:2 Knjiœevnici i farizeji sjede na uçiteljskoj stolici Mojsijevoj. Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?”

Luk 6:7 Knjiœevnici i farizeji pazili su, neøe li u subotu iscijeliti, da naåu, zaæto da ga okrive. Luk 15:2 Na to su mrmljali farizeji i knjiœevnici i govorili. “Ovaj prima grjeænike i jede s njima.” Iva 8:3 Tada knjiœevnici i farizeji dovedoæe œenu zateçenu u preljubi, postaviæe je na sredinu Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” KNJIŒEVNIK 2 Mat 8:19 Tada pristupi jedan knjiœevnik i reçe mu: “Uçitelju, hoøu da idem za tobom, kamo god ti poåeæ.” 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? KNJIŒEVNIKA 6 Mat 5:20 Jer vam kaœem: Ako pravednost vaæa ne bude savræenija negoli knjiœevnika i farizeja, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 9:3 Tada su neki od knjiœevnika pomislili u sebi: “Ovaj huli na Boga!” Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. KNJIŒEVNIKE 1 Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. KNJIŒICU Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” KNJIZI 15 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Psl 40:7 Zato rekoh: “Evo, ovdje sam! U knjizi je meni to oznaçeno. Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio,

253 osnova ih je njegova skupila. Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Iva 20:30 I mnoga druga çudesa uçini Isus pred uçenicima svojim; koja nijesu napisana u knjizi ovoj. Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. Otk 21:27 I neøe u njega uøi niæta neçisto, i koji çini, æto je gad i laœ, nego samo, koji su zapisani u knjizi œivota Janjeta. Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. KOÆARI 2 Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. 2Ko 11:33 I kroz prozor spustiæe me u koæari preko zida, i tako izbjegoh iz njegovih ruku. KOÆARICA Mat 14:20 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe su digli od preostalih komada joæ dvanaest punih koæarica. Mat 15:37 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe od preostalih komada podigoæe joæ sedam koæarica punih. Luk 9:17 Svi su jeli i nasitili se. I nakupiæe joæ dvanaest punih koæarica od komada, æto pretekoæe. KOÆARICU 2 Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. KOÆULJU 2 Mat 5:40 Hoøe li tko da se pravda s tobom i koæulju tvoju da uzme, pusti mu i kabanicu! Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. KOÆUTA Psl 42:1 Kao æto koæuta çezne za izvorvodom, tako çezne duæa moja za tobom,

Boœe! KOÆUTAMA PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! KOÆUTE 2 Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. KOÇI 1 Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. KOCKA Dje 1:26 I baciæe kocke za njih. I pade kocka na Matiju, i bi on pribrojen jedanaestorici apostola. KOCKE 4 Mar 15:24 Tada ga razapeæe i razdijeliæe haljine njegove meåu se bacivæi kocke za njih, tko øe æto dobiti. Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Dje 1:26 I baciæe kocke za njih. I pade kocka na Matiju, i bi on pribrojen jedanaestorici apostola. KOCKOM Mat 27:35 Tada ga pribiæe na kriœ i razdijeliæe kockom meåu se haljine njegove. KOCKU 2 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? Psl 22:18 Dijele meåu se haljine moje i za odjeøu moju bacaju kocku. KØER 6 Jer 8:22 Nema li balzama u Gileadu? Nema li viæe ondje lijeçnika: Zaæto nema lijeka za køer, naroda mojega? Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.”

KØERI 34 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. M.Iz 30:15 Pijavica ima dvije køeri: “Daj ovamo!” “Daj ovamo!” Treøu ima, koja se ne moœe nasititi, i çetvrtu, koja ne kaœe nikada: “Dosta!: PNP 1:5 Ja sam pocrnjela, ali mila, køeri jerusalemske, kao æatori cedarski, kao æatorske zavjese Salmini. PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! PNP 5:16 Usta su mu puna sladosti. Sve je na njemu ljupko. Takav je dragi moj, takav je prijatelj moj, køeri jerusalemske! PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova

254 dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 21:9 On je imao çetiri køeri djevice, koje su proricale. 2Ko 6:18 I bit øu vam otac, i vi øete biti koji sinovi i køeri, veli Gospodin Svemoøni.” Heb 11:24 Vjerom Mojsije, kad bi veliki, ne htjede da se naziva sinom køeri Faraonove; 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. KØERIMA Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” KOGA 53 Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer

je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” Job 25:3 Vojskama njegovim ima li broja? I koga ne obasjava svjetlost njegova? Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Iza 6:8 I zaçuh glas Svemoguøega, koji reçe: “Koga da poæljem? Tko øe iøi po nalogu mojemu?” Ja odgovorih: “Evo mene, poælji me!” Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Mat 21:44 Tko padne na ovaj kamen, razbit øe se; na koga on padne, satrt øe ga.” Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji

po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” Iva 5:38 I rijeçi njegove nijeste spremili u sebi, jer ne vjerujete onome, koga on posla. Iva 5:45 Ne mislite, da øu vas ja tuœiti Ocu! Vaæ je tuœitelj Mojsije, u koga se vi uzdate. Iva 6:29 Isus im odgovori: “Ovo je djelo Boœje, da vjerujete u onoga, koga on posla.” Iva 11:3 Tada mu poruçiæe sestre njegove: “Gospodine, evo, koga ljubiæ, bolestan je.” Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” Dje 3:16 I zbog vjere u ime njegovo I ovoga, koga vidite i poznajete, utvrdi ime njegovo; i vjera, koja je po njemu, dade mu cijelo zdravlje pred svima vama. Dje 8:19 I reçe: “Dajte i meni tu vlast, da kad poloœim ruke na koga, primi Duha Svetoga.” Dje 9:5 On reçe: “Tko si ti, Gospodine? A on øe: “Ja sam Isus, koga ti progoniæ. “Teæko ti je protiv ostana praøati se.” Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Rim 9:15 Jer Mojsiju govori: “Koga øu pomilovati, pomilovat øu, i kojemu øu se smilovati, smilovat øu se.” Rim 10:14 Kako øe dakle zazivati onoga, u

255 koga ne vjeruju? Ili kako øe vjerovati u onoga, koga nijesu çuli. A kako øe çuti bez propovjednika? Rim 10:14 Kako øe dakle zazivati onoga, u koga ne vjeruju? Ili kako øe vjerovati u onoga, koga nijesu çuli. A kako øe çuti bez propovjednika? 1Ko 1:16 A krstio sam i Stefaninu kuøu; dalje ne znam, jesam li koga drugoga krstio. Efe 3:15 Od koga se zove svako zajedniætvo na nebesima i na zemlji, Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! Heb 7:13 Jer za koga se ovo govori, od drugoga je plemena, od kojega nitko nije sluœio œrtveniku. Heb 12:6 Jer koga ljubi Gospodin, onoga pokara, a bije svakoga sina, kojega prima.” 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. 2Pe 2:19 Obeøavaju im slobodu, a sami su robovi propasti, jer koga tko nadvlada, onaj mu i robuje. 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? KØI 6 Izl 2:9 Njoj reçe køi faraonova: “Uzmi ovog djeçaka i doji ga, a ja øu ti za to platiti!” Œena uze djeçaka i dojila ga. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. Mat 14:6 Na dan roåenja Herodova igrala je køi Herodijadina meåu gostima. To se je dopalo Herodu tako, U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” KOLA 9 Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca,

kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. KOLJE 2 Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam KOLJENA7 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Psl 18:39 Jer ti me naoruœa snagom za boj: “koji se staviæe protiv mene, ti ih primora na koljena preda me. Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. Psl 105:8 Spominje se uvijek zavjeta svojega, rijeçi, koju je dao za tisuøu koljena, Psl 109:24 Koljena moja klecaju od posta, tijelo se moje grçi od mræavosti. Iza 35:3 Zato ojaçajte klonule ruke i otvrdnite iznemogla koljena! Eze 7:17 Sve su ruke klonule. Sva su koljena postala kao voda. Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. Mat 1:17 Tako je od Abrahama do Davida svega çetrnaest koljena, od Davida do odvoåenja u Babilon çetrnaest koljena, i od odvoåenja u Babilon do Krista çetrnaest koljena. Mat 1:17 Tako je od Abrahama do Davida svega çetrnaest koljena, od Davida do odvoåenja u Babilon çetrnaest koljena, i od odvoåenja u Babilon do Krista çetrnaest koljena. Mat 1:17 Tako je od Abrahama do Davida svega çetrnaest koljena, od Davida do odvoåenja u Babilon çetrnaest koljena, i od odvoåenja u Babilon do Krista çetrnaest koljena. Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Rim 11:4 A æto mu veli Boœji odgovor? “Ostavio sam sebi sedam tisuøa ljudi, koji ne prignuæe koljena pred Baalom.” Efe 3:14 Zbog toga pregibam koljena svoja pred Ocem Gospodina naæega Isusa

Krista, Heb 12:12 Zato ispravite oslabljene ruke i mlohava koljena; KOLJENIMA Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. KOLJENO 8 Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mar 15:19 Pritom su ga udarali trskom po glavi, pljuvali na njega, pregibali svoje koljeno i klanjali mu se. Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” KOLO Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. KOLOTEÇINAMA Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. KOLU Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. KOMAD 2 Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. KOMADA 5 Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! Mat 14:20 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe su digli od preostalih komada joæ dvanaest punih koæarica. Mat 15:37 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe od preostalih komada podigoæe joæ sedam koæarica punih. Luk 9:17 Svi su jeli i nasitili se. I nakupiæe joæ dvanaest punih koæarica od komada, æto pretekoæe.

256 Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. KOMADE 1 Mat 24:51 On øe ga sasjeøi u komade i odredit øe mu mjesto njegovo meåu licemjerima. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. KOMARCA Mat 23:24 Voåe slijepi! Cijedite komarca, a devu proœdirete. KOME 8 M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Prp 1:18 Jer gdje je mnogo mudrosti tu je i mnogo brige, kome se mnoœi znanje, mnoœi se i muka. Iza 53:1 “Tko je povjerovao vijesti naæoj, kome se je otkrila miæica Gospodnja? Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Luk 17:1 I reçe uçenicima svojim: “Ono æto navodi ljude na grijeh ne moœe izostati. Ali teæko onome, po kome to dolazi! 2Ko 2:10 A kome vi æto oprostite, onome opraætam i ja; jer i ja, æto sam oprostio, ako sam imao æto oprostiti çinim zbog vas pred Kristom. Heb 1:5 Jer kome od anåela reçe kad: “Ti si Sin moj, ja te danas rodih”? I opet: “Ja øu mu biti Otac, i on øe mi biti Sin”? KOMU Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. KONAC 1 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? KONAK 1 Mat 25:35 Jer sam bio gladan, i dali ste mi jesti, œedan, i dali ste mi piti. Bio sam stranac, i primili ste me na konak, KONCU P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. KONJ 6 Psl 33:17 Ne dovodi konj do pobjede, uza svu jakost svoju ne donosi on spasenja. M.Iz 21:31 Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospoda. Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Otk 6:2 I vidjeh, i gle konj bijel, i onaj, koji sjeåaæe na njemu, imao je luk. I njemu se dade vijenac, i izaåe pobjeåujuøi i da pobijedi. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi.

KONJA 4 Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Iza 63:13 Koji ih je vodio preko vodenih bezdana kao konja preko tratine, tako da se nijesu spotakli?” Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” KONJANIKA Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil KONJANIKE 1 Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” KONJE 3 Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. KONJI 3 Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu KONJIMA Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. KONJU 2 M.Iz 26:3 Biç konju, uzda magarcu, a

batina luåacima na leåa! Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil KOŒA Job 19:26 Tada øe ova moja koœa opet biti oko mene, iz svojega vlastitog mesa gledat øu Boga. KOŒAN 1 Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. KOŒE 2 Pst 3:21 A naçini Gospod Bog Adamu i œeni njegovoj haljine od koœe i obuøe ih u njih. Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. KOŒI 1 Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. KOŒICE 2 Pst 17:11 A obrezivat øete se na mesu svoje prednje koœice, i to neka bude znak zavjeta izmeåu mene i vas! Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” KOŒU Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” KOPA Job 39:21 Kopa zemlju, veseo je od snage, nasrøe na oruœje; M.Iz 26:27 Tko jamu kopa drugima, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. KOPAJU Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. KOPLJA 5 Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Joe 3:10 Raskujte raonike svoje na maçeve kosijere svoje na koplja! Slabi neka rekne: “Junak sam!” Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. KOPLJE 2 Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, Job 39:23 Pozvekuje nad njim tobolac, sijeva koplje i sulica; KOPLJEM 2 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ

257 na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. Iva 19:34 Nego jedan od vojnika probode mu bok kopljem, i odmah izaåe krv i voda. KOPNO Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. Psl 95:5 Njegovo je more, on ga je stvorio i kopno koje njegove ruke naçiniæe. KOPNOM Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. KOPRA Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. KOPRENE 2 PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. KOPRIVA Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. KORAÇA Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. KORAÇAJUØI 1 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” KORACI 4 Psl 37:31 Zakon je Boga njegova njemu u srcu; koraci njegovi neøe se spotaknuti nikada. Psl 73:2 A meni umalo ne spotakoæe noge, umalo se ne poskliznuæe koraci moji. M.Iz 20:24 Od Gospoda su koraci çovjeka odreåeni; a çovjek æto razumije o putu njegovu? PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. KORAH 1 Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. KORAK 3 Psl 17:5 Pravu stazu ne ostavi hod moj; na putovima tvojim ne posrnu korak moj. Psl 37:23 Gospod utvråuje korak çovjeku, ako mu se dopada put njegov. Dje 15:14 Simon reçe, kako je Bog uçinio prvi korak da iz neznaboœaca primi narod k imenu svojemu. KORAKA Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka

Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol, pa sam se skrio.” KORAKE 5 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. Job 31:4 Ne pazi li on na putove moje, ne broji li sve korake moje? Job 34:21 Oçi njegove poçivaju na putu svakoga; gleda sve korake njegove. M.Iz 14:15 Lud vjeruje svakoj rijeçi, a pametan pazi na korake svoje. M.Iz 16:9 Srce çovjeçje uredi sebi put svoj, a Gospod upravlja korake njegove. KORI 6 Job 27:6 Çvrsto stojim uz pravednost svoju i ne ostavljam je; moje srce ne kori nijednoga dana mojega. M.Iz 9:7 Tko pouçava podsmjevaça, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezboœnika, prima porugu. Rim 9:19 Reøi øeæ mi dakle: “Æto onda joæ kori? Jer tko se moœe protiviti volji njegovoj? Jak 1:5 Ako li kojemu od vas nedostaje mudrosti, neka iæte u Boga, koji daje svima obilato, i ne kori, i dat øe mu se. 1Iv 3:20 Ako nas kori srce naæe, Bog je veøi od srca naæega. On zna sve. 1Iv 3:21 Ljubljeni, ako nas srce ne kori, imamo pouzdanje u Boga, KORIÆØU Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. KORICE 2 Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. KORIJEN 10 M.Iz 22:15 Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a æiba je ukloni od njega. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. Rim 11:16 Ako je kvasac svet, to je i tijesto; i ako je korijen svet, to su i grane. 1Ti 6:10 Jer je korijen sviju zala lakomstvo, kojemu neki predavæi se zalutaæe od vjere i na sebe navukoæe jade mnoge. Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne

okaljaju! Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” KORIJENA 9 P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! Iza 11:1 Ali øe izaøi mladica iz podanka Jesejeva; izdanak proizlazi iz korijena njegova. Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mat 13:6 Ali kad obasja sunce, uvenu, i jer nije imalo korijena usahnu. Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; KORIJENOM Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. KORILI 1 Mar 10:48 Mnogi su ga korili, neka æuti. Ali on je vikao joæ jaçe: “Sine Davidov, smiluj mi se” KORINØANA Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. KORINTU 2 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 2Ti 4:20 Erast je ostao u Korintu. A Trofima sam ostavio u Miletu bolesna. KORIO Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? KORISNA 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega.

258 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. KORISNO 3 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. KORIST 6 Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? 1Ko 6:12 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali neøu da me æto zarobi. 1Ko 10:23 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali sve ne ide na dobro. 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” Flp 4:17 Ne kao da traœim dara, nego traœim ploda, koji se mnoœi na korist vaæu. Flm 1:20 Da, brate, da imam korist od tebe u Gospodinu, okrijepi srce moje u Kristu! KORISTAN 1 Flm 1:11 Koji je tebi negda bio nekoristan, a sada je tebi i meni vrlo koristan, kojega poslah tebi natrag; KORISTI 16 Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. M.Iz 11:4 Bogatstvo ne koristi niæta u dan srdœbe, a pravednost izbavlja od smrti Prp 1:3 Æto koristi çovjeku sa muka njegova, koju muçi pod suncem? Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mar 8:36 Æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Luk 9:25 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a izgubi samoga sebe i propadne? Iva 6:63 Duh je ono, æto oœivljava, tijelo ne koristi niæta. Rijeçi, koje vam ja rekoh, jesu duh i œivot. 1Ko 10:33 Kao æto i ja u svemu svima ugaåam, ne traœeøi svoje koristi, nego mnogih, da se spase. 1Ko 13:3 I kad bih razdao sve imanje svoje, i ako predam tijelo svoje, da se spali, a ljubavi nemam, niæta mi ne koristi.

2Ko 12:1 Ako se moram hvaliti, ne koristi doduæe, doøi øu na viåenja i otkrivenja Gospodnja. Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. Jak 2:14 æto koristi, braøo moja, ako tko kaœe, da ima vjeru, a djela nema? Zar ga moœe vjera spasiti? Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi? KORISTITI 2 Iza 57:12 Ali ja øu objaviti, kako je s tvojom pravednoæøu i s tvojim djelima koja ti neøe ti koristiti niæta. Gal 5:2 Evo, ja, Pavao, kaœem vam: “Ako se obreœete, Krist vam neøe niæta koristiti. KORITE 2 Pst 45:5 Ali sad se niæta ne uznemirujte i ne korite sebe zato, æto me prodadoste ovamo; jer Bog me posla pred vama, da vas uzdrœi na œivotu! Job 6:25 Zaæto se rugati otvorenim rijeçima? Ali æto dokazuje, kad vi korite? KORITO Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? KORMILAROVA Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. KORMILOM Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. KORNELIJE 1 Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. KOROV 1 M.Iz 24:31 Gle, sve je bilo zaraslo u trnje, sve je bio pokrio korov; zid im je bio poruæen. KOSA 7 M.Iz 16:31 Sijeda je kosa çasna kruna; postigne se pravednim œivotom. M.Iz 20:29 Slava je mladiøima jakost njihova; ures je starcima sijeda kosa. PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. PNP 7:5 Glava tvoja na tebi kao Karmel, kosa na glavi tvojoj kao grimiz kraljevski, u pletenice spletena. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; KOSE 3 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, Otk 9:8 I imahu kose kao kose œenske, i

zubi njihovi bijahu kao u lavova; Otk 9:8 I imahu kose kao kose œenske, i zubi njihovi bijahu kao u lavova; KOSIJERE 1 Joe 3:10 Raskujte raonike svoje na maçeve kosijere svoje na koplja! Slabi neka rekne: “Junak sam!” KOSMATO Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. KOSOM 3 Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. KOST 2 Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Iva 19:36 Jer se ovo dogodi, da se ispuni Pismo: “Nijedna kost neøe mu se slomiti.” KOSTI 15 Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa sobom kosti moje odavde!” Psl 6:2 Smiluj mi se, Gospode, jer sam iznemogao; ozdravi me, Gospode, jer dræøu kosti moje! Psl 22:17 Sve kosti svoje mogu izbrojiti; naslaåuju se gledajuøi u me. Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. Psl 32:3 Kad sam æutio, klonuæe kosti moje; jecao sam cijeli dan. Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje! M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. Eze 37:4 Tada mi reçe: “Prorokuj o tim kostima i kaœi im: ‘Suhe kosti, çujte rijeç Gospodnju! Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso

259 za juhu u kotlu.” Heb 11:22 Vjerom se spominje Josip umiruøi izlaska sinova Izraelovih i zapovijeda za kosti svoje. KOSTIJU 5 Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” KOSTIMA 5 M.Iz 12:4 Vrijedna je œena kruna muœu svojemu; zla je kao gnjileœ u kostima njegovim. M.Iz 14:30 Œivot je tijelu srce mirno, a strast je kao gnjileœ u kostima. Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! Eze 37:4 Tada mi reçe: “Prorokuj o tim kostima i kaœi im: ‘Suhe kosti, çujte rijeç Gospodnju! Eze 37:5 Ovako govori svemoguøi Gospod ovim kostima: Gle, ja øu metnuti u vas duh, da oœivite. KOSTRIJETI 1 Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv KOSTURNICA Mat 27:33 Tako stigoæe na mjesto, koje se zove Golgota, kosturnica. KOSU 2 1Ko 11:14 Ne uçi li vas i sama priroda, da je muœu sramota, ako nosi dugu kosu? 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. KOTLU Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” KOVAÇA Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. KOVÇEG 13 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. Pst 7:15 Uåoæe k Noi u kovçeg, po dvoje od svih œivih biøa. Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom.

Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. KOVÇEGU 6 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. KOVINA Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. KOZA PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje

kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. KOZE 1 Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. KRAÅA Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. KRAÅU Joæ 7:11 Izrael je sagrijeæio; prestupili su zabranu moju, koju sam im dao, prisvojili su sebi zakleto, po çinili su kraåu, poskrivali su i metnuli meåu svoje stvari KRADE 2 Iva 10:10 Tat ne dolazi, nego da krade, ubija i upropaæøuje. Ja doåoh, da imaju œivot i obilatije imaju. Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima! KRADEÆ 2 Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; KRADI 4 Izl 20:15 Ne kradi! Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” KRADLJIVAC 1 M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. KRADLJIVCEM M.Iz 29:24 Tko dijeli s kradljivcem, taj mrzi na svoju duæu; çuje kletvu i niæta ne otkriva. KRADLJIVCI 1 Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! KRADLJIVCIMA Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. KRADLJIVCU M.Iz 6:30 Pregleda li se kradljivcu, kad ukrade, samo da utaœi poœudnu glad? KRADU 2 Jer 23:30 Zato evo, ja øu na te proroke”, govori Gospod, “koji jedan drugome kradu rijeçi moje. Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! KRAJEVIMA Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe

260 ratno drœi se u krajevima Rubenovim, Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu. Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. KRAJU 3 Psl 139:9 Da bih uzeo sebi i krila zore i nastanio se na kraju mora, Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Luk 2:8 U onom kraju imali su pastiri u polju noønu straœu kod stada svojega. KRALJ 62 Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Izl 1:8 Tada zavlada novi kralj u Egiptu, koji nije niæta znao o Josipu. Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Suc 9:8 Jedanput poæla drveta da pomaœu sebi kralja. Rekoæe maslini: “Budi naæ kralj! 1Sa 12:12 A kad vidjeste, da amonski kralj Nahaæ izaåe protiv vas, rekoste mi: “Ne, nego kralj neka vlada nad nama! A ipak je kralj vaæ Gospod, Bog vaæ. 1Sa 12:12 A kad vidjeste, da amonski kralj Nahaæ izaåe protiv vas, rekoste mi: “Ne, nego kralj neka vlada nad nama! A ipak je kralj vaæ Gospod, Bog vaæ. 1Sa 12:12 A kad vidjeste, da amonski kralj Nahaæ izaåe protiv vas, rekoste mi: “Ne, nego kralj neka vlada nad nama! A ipak je kralj vaæ Gospod, Bog vaæ. 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Psl 10:16 Gospod je kralj svagda i vjeçno; nestade neznaboœaca iz zemlje njegove. Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod, Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! Psl 44:4 Ti si kralj moj, Boœe, koji pomoø æalje Jakovu! Psl 45:11 Kralj œudi ljepotu tvoju; jer je on Gospod tvoj: njemu se pokloni! Psl 47:2 Jer je Gospod, Sveviænji, straæan: kralj velik nad svim svijetom! Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. Psl 74:12 Bog je kralj moj od starine, on çini silna djela na zemlji. Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 97:1 Gospod je kralj, neka se zato

raduje zemlja, neka se vesele otoci mnogi! Psl 99:1 Gospod je kralj: narodi strepe; zemlja se drma. Psl 146:10 Gospod je kralj dovijeka, Sione, Bog je tvoj kroz sve naraætaje! Aleluja! M.Iz 29:4 Kralj, koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak a koji istikuje poreze, satire je. Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Iza 33:22 Jer je Gospod naæ sudac, Gospod je nas gospodar, Gospod je naæ kralj, On je, koji nas spasava. Iza 41:21 “Iznesite parnicu svoju!” veli Gospod. “Iskaœite dokaœe svoje!” veli kralj Jakovljev. Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga. Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!”

Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Mat 2:2 “Gdje je novoroåeni kralj œidovski? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doåosmo da mu se poklonimo.” Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” Mat 22:7 Tada se razgnjevi kralj. Posla çete svoje, dade pogubiti ubojice i grad njihov zapaliti. Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Mat 25:40 Kralj øe im odgovoriti: “Za “ista, kaœem vam: “Æto ste uçinili jednomu od ove moje najmanje braøe, to ste uçinili meni. Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” Mat 27:42 “Drugima je pomogao, sebi samomu ne moœe pomoøi. Ako je kralj Izraelov, neka siåe sad s kriœa, i vjerovat øemo u njega. Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, Luk 23:38 Nad njim je bio natpis napisan pismom grçkim, latinskim i hebrejskim: “Ovo je Kralj œidovski.” Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Iva 19:14 A bila je priprava Blagdana Pashe, oko æeste ure, i reçe Œidovima: “Evo kralj vaæ!” Dje 26:26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je æto od ovoga skriveno; jer se niæta od

261 ovoga, nije dogaåalo u kutu. 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” Otk 19:16 I ima na haljini i na bedru svojemu ime napisano: “Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima”. KRALJA Suc 9:8 Jedanput poæla drveta da pomaœu sebi kralja. Rekoæe maslini: “Budi naæ kralj! Suc 21:25 U ono vrijeme nije bilo joæ kralja u Izraelu. Svaki je çinio, æto mu je bilo drago. 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! Est 1:9 I kraljica Vaætija uçini sveçanu gozbu za œene u palaçi kralja Ahasvera. Psl 2:6 “Ja sam pomazao kralja svojega na Sionu, svetoj gori svojoj.” Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. M.Iz 24:21 Sine moj, boj se Gospoda i kralja, i ne mijeæaj se s buntovnicima: M.Iz 30:27 Skakavci nemaju kralja, a jato njihovo izlazi ipak u redu. Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe

ga. Iza 33:17 Kralja u sjaju njegovu gle dat øeæ, vidjet øeæ zemlju daleku. Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku svoju podsmjevaçima. Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? Mat 2:1 Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, doåoæe mudraci od istoka u Jerusalem i upitaæe: Mat 14:9 To zabrinu kralja. Ali zbog zakletve i zbog gostiju zapovjedi da joj se dadne. Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” 1Pe 2:17 Sve poætujte, braøu ljubite, Boga se bojte, kralja ætujte! KRALJEM 3 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” KRALJEV 1 Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” KRALJEVA2 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. M.Iz 19:12 Srdœba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. M.Iz 25:2 Slava je Boœja skrivati stvar; slava je kraljeva istraœivati stvar.

M.Iz 25:3 Kao visina neba i dubina zemlje, tako je nedohitno srce kraljeva. M.Iz 31:3 Ne daji snage svoje milosnicama i putova svojih kvariteljicama kraljeva! Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” KRALJEVAÆE 1 Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr KRALJEVALI 2 1Ko 4:8 Veø ste zasiøeni, veø se obogatiste, bez nas vladate kao kraljevi. O da biste kraljevali, da bismo i mi s vama kraljevali! 1Ko 4:8 Veø ste zasiøeni, veø se obogatiste, bez nas vladate kao kraljevi. O da biste kraljevali, da bismo i mi s vama kraljevali! KRALJEVAT 4 Otk 5:10 I uçinio si ih Bogu naæemu kraljevstvo i sveøenike, i kraljevat øe na zemlji.” Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. KRALJEVATI 2 1Ko 15:25 Jer njemu valja kraljevati, dok ne podloœi sve neprijatelje pod noge svoje. 2Ti 2:12 Ako podnosimo, s njim øemo i kraljevati; ako ga zanijeçemo, i on øe nas zanijekati. KRALJEVE 11 P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. Psl 76:12 Oholost knezovima ponizuje on; kraljeve zemaljske prepada on. Psl 149:8 Da stave kraljeve njihove u lance, plemiøe njihove u gvozdene okove, Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi

262 on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Mat 10:18 Jest, zbog mene vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçanstvo dadnete pred njima i pred neznaboæcima. Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. Dje 9:15 A Gospodin mu reçe: “Idi, jer mi je on posuda izabrana. On ima da nosi ime moje pred neznaboæce i kraljeve i pred sinove Izraelove. 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. KRALJEVI 18 Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Psl 72:11 Svi kraljevi neka se prignu pred njim, svi narodi neka mu sluœe! M.Iz 8:15 Po meni vladaju kraljevi, odluçuju velikaæi po pravdi! Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada sluæali.” Iza 60:3 Narodi putuju k svijetlu tvojemu i kraljevi k sjaju, koje sja nad tobom. Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Hos 7:7 Svi oni plamte kao peø i jedu svoje vladaoce. Svi su kraljevi njihovi bili svrgnuti. Ali ni jedan od njih nije povikao meni. Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne

çuæe.” Luk 22:25 On im reçe: “Kraljevi neznaboœaçkih naroda njihovi su gospodari, i njihovi vladaoci nazivaju se dobrotvori. Dje 4:26 Diœu se kraljevi zemaljski, i skupljaju se knezovi protiv Gospodina i Pomazanika njegova.’ 1Ko 4:8 Veø ste zasiøeni, veø se obogatiste, bez nas vladate kao kraljevi. O da biste kraljevali, da bismo i mi s vama kraljevali! Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. KRALJEVIM M.Iz 16:10 Sad je Boœji na usnama kraljevim; na sudu se ne smiju ogrijeæiti usta njegova, KRALJEVIMA 1Kr 3:13 Ali dat øu ti i to, æto nijesi iskao, i bogatstvo i slavu, tako da tebi jednaka ne bude meåu kraljevima, dok si œiv. Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” Otk 19:16 I ima na haljini i na bedru svojemu ime napisano: “Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima”. KRALJEVO M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod hoøe. KRALJEVOM Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. KRALJEVSKE 1 Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti

çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, KRALJEVSKI 3 PNP 7:5 Glava tvoja na tebi kao Karmel, kosa na glavi tvojoj kao grimiz kraljevski, u pletenice spletena. Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; KRALJEVSKIM Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima KRALJEVSKO 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; KRALJEVSTVA4 Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Mat 4:8 Tada ga uze åavao sobom na goru vrlo visoku. Tamo mu pokaza sva kraljevstva svijeta s krasotom njihovom Mat 8:12 A djeca kraljevstva bit øe izbaçeni u tamu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba.” Mat 13:11 On odgovori: “Vama je dano, da razumijete tajne kraljevstva nebeskoga a onima nije dano. Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad i kuga i potres bit øe posvuda. Mar 4:11 Reçe im: “Vama je tajna kraljevstva Boœjega povjerena. Onima vani sve se iznosi u prispodobama. Mar 10:15 Zaista, kaœem vam: “Tko ne primi kraljevstva Boœjega kao dijete, neøe

263 doøi u njega.” Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Iva 3:3 Isus mu reçe: “Zaista, zaista, kaœem ti: ako se tko ponovo ne rodi, ne moœe vidjeti kraljevstva Boœjega.” 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? KRALJEVSTVIMA Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. KRALJEVSTVO 70 Izl 19:6 I bit øete mi kraljevstvo sveøeniçko i narod svet. To su rijeçi, æto ih imaæ reøi sinovima Izraelovim.” 1Sa 15:28 Samuel mu reçe: “Gospod je danas oduzeo od tebe kraljevstvo Izraelovo i dao ga drugome, koji je bolji od tebe. 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. Psl 22:28 Jer je Gospodu kraljevstvo, on je vladalac narodima. Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe

kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. Mat 3:2 “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 5:3 “Blagoslovljeni su siromaæni u duhu! Njihovo je kraljevstvo nebesko. Mat 5:20 Jer vam kaœem: Ako pravednost vaæa ne bude savræenija negoli knjiœevnika i farizeja, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 6:10 Doåi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji! Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. Mat 6:33 Traœite najprije kraljevstvo Boœje i pravdu njegovu, i ovo øe vam se sve dodati. Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi

razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 18:3 I reçe “Zaista, kaœem vam: “Ako se ne obratite i ne budete kao djeca, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 19:14 A Isus reçe: “Pustite djecu, neka doåu k meni, i ne branite im; jer je takvih kraljevstvo nebesko.” Mat 19:23 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Zaista, kaœem vam: “Bogataæ øe teæko uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima poslenike za svoj vinograd. Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad i kuga i potres bit øe posvuda. Mat 25:1 Tada øe biti kraljevstvo nebesko kao deset djevica, koje uzeæe svjetiljke svoje i izaåoæe u susret zaruçniku. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Mar 1:15 Govoreøi: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Boœje blizu Obratite se i vjeruj te u evanåelje!” Mar 3:24 Ako je kraljevstvo u sebi nesloœno, onda ne moœe opstati takvo kraljevstvo. Mar 3:24 Ako je kraljevstvo u sebi nesloœno, onda ne moœe opstati takvo kraljevstvo. Mar 10:23 Isus pogleda naokolo i reçe uçenicima svojim: “Kako je teæko bogatima uøi u kraljevstvo Boœje!” Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” Luk 9:62 Isus mu reçe: “Ni jedan, koji metne ruku svoju na plug i opet se obazire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boœje.” Luk 10:9 Iscjeljujte bolesnike, æto su ondje, i navijestite; Kraljevstvo Boœje pribliœilo se vama. Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i

264 rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu. Luk 12:32 Ne boj se, malo stado; jer je bila volja Oca vaæega, da vam dadne kraljevstvo. Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. Luk 21:31 Tako i vi, kad vidite, da se zbiva ovo, znajte, da je blizu kraljevstvo Boœje! Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Dje 1:6 Bili su dakle s njim zajedno. Tada ga upitaæe: “Gospodine, hoøeæ li u ovo vrijeme podignuti kraljevstvo Izraelovo?” Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. 1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. Kol 1:13 Koji nas izbavi od vlasti tame i premjesti u kraljevstvo Sina ljubavi svoje, 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. Otk 5:10 I uçinio si ih Bogu naæemu kraljevstvo i sveøenike, i kraljevat øe na zemlji.” Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. KRALJEVSTVOM 4 Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti.

Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, KRALJEVSTVU7 Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 13:43 Tada øe pravednici sjati kao sunce u kraljevstvu Oca svojega. Tko ima uæi, neka çuje! Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” Mat 18:4 Tko se dakle drœi malenim kao dijete ovo, taj je najveøi u kraljevstvu nebeskom. Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Luk 1:33 On øe vladati nad kuøom Jakovljevom u vijeke, i kraljevstvu njegovu neøe biti kraja. Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. Luk 14:15 Kad je to çuo jedan od onih, æto su bili zajedno za stolom, reçe mu: “Blagoslovljen je onaj, koji blaguje u kraljevstvu Boœjemu!” Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga!

Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. KRALJEVU Psl 45:15 Vode ih veselo i radosno, ulaze u palaçu kraljevu. KRALJICA Est 1:9 I kraljica Vaætija uçini sveçanu gozbu za œene u palaçi kralja Ahasvera. Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ KRALJICE 2 Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. KRALJU7 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! Psl 29:10 Gospod stoluje nad potopom: Gospod stoluje kao kralju vijeke! Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! Psl 145:1 Uzvisivat øu te, Boœe moj, kralju, blagoslivljat øu ime tvoje uvijek i dovijeka. Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja,

265 metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. Dje 26:27 Vjerujeæ li, kralju Agripa, prorocima? Znam, da vjerujeæ.” 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 2:13 Budite dakle pokorni svakom propisu çovjeçjem zbog Gospodina: bilo kralju kao vrhovnom poglavaru, Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! KRALJUJE 2 Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Luk 19:14 A sugraåani njegovi mrzili su na njega; oni poslaæe za njim poslanike i rekoæe: ‘Neøemo da on kraljuje nad nama.’ KRALJUJEM Luk 19:27 A one moje neprijatelje, koji ne htjedoæe, da ja kraljujem nad njima, dovedite ovamo i pogubite ih pred oçima mojim!” KRAO Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima! KRASAN 2 M.Iz 18:22 Tko je naæao dobru œenu, naæao je krasan nalaz, i dobio je od Gospoda milost. PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. KRASITE 1 Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima KRASNA PNP 6:4 Zaruçnik: Lijepa si, draga moja, kao Tirsa krasna kao Jerusalem, strahovita kao ratna vojska. Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. KRASNE 4 Psl 119:39 Odvrati od mene porugu, koje se plaæim, jer su upute tvoje krasne! Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.”

Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” KRASNO 3 Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. KRASNOG 1 PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! KRASNOGA Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. KRASOTA Psl 111:3 Djela su njegova krasota i sjajnost; pravedno upravljanje njegovo traje dovijeka. Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. KRASOTE 1 Psl 111:2 Velika su djela Gospodnja, dostojna da se uvaœe zbog sve krasote svoje. KRASOTI 1 Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. KRASOTOM Mat 4:8 Tada ga uze åavao sobom na goru vrlo visoku. Tamo mu pokaza sva kraljevstva svijeta s krasotom njihovom KRASTI 1 Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; KRATI 1 Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” KRATKA Job 14:1 Çovjek, od œene roåen, kratka je œivota, sit briga, KRATKO Iza 54:7 “Ostavio sam te samo za kratko vrijeme, ali sam te s velikim milosråem vodio kuøi. KRAVA Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. KRAVE 2 Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile.

Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” KRÆITE 1 L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj, KRÆØANI 1 Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. KRÆØANIN 2 Dje 26:28 A Agripa øe Pavlu: “Za malo, pa me nagovori, da budem kræøanin.” 1Pe 4:16 Ako li kao kræøanin, neka se ne stidi, nego neka slavi Boga u ovom imenu! KRÆØANSKA Kræøanska sloboda. Œivot u Duhu Svetom. KRÆTAVAJUØI 1 Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. KRÆTEN 1 Mat 3:14 Ali Ivan, htjede da ga odvrati od toga i reçe: “Ja bih trebao da budem kræten od tebe, a ti dolaziæ k meni?” KRÆTENI 3 Rim 6:3 Ili zar ne znate, da smo svi mi, koji smo kræteni u Kristu Isusu, u smrt njegovu kræteni? Rim 6:3 Ili zar ne znate, da smo svi mi, koji smo kræteni u Kristu Isusu, u smrt njegovu kræteni? 1Ko 1:13 Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u ime Pavlovo kræteni? KRÆTENJE 11 Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 21:25 Odakle je bilo krætenje Ivanovo? S neba ili od ljudi?” Oni su razmiæljali meåu se: “ Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Ivan u pustinji. Krætenje Isusovo. Rodoslovlje. Luk 12:50 Ali ja prije imam da uzmem na sebe krætenje, i kako me to muçi, dok se ne svræi! Luk 20:4 Krætenje Ivanovo bijaæe li je od neba ili od ljudi?” Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. Dje 19:3 A on reçe: “Koje krætenje primiste?” I oni rekoæe: “Krætenje Ivanovo,” Dje 19:3 A on reçe: “Koje krætenje primiste?” I oni rekoæe: “Krætenje Ivanovo,” Efe 4:5 Jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krætenje. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, KRÆTENJEM Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. KRÆTENJU 2

266 Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. KRÇEVINU 2 Jer 4:3 Jer ovako veli Gospod ljudima u Judi i u Jerusalemu: “Izorite sebi krçevinu i ne sijte u trnje! Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. KRÇME 1 Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. KREÇNO Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. KREMEN 2 Psl 114:8 Koji pretvori hridinu u jezero, kremen u vrelo! Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. KREMENA P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, KREØANI 2 Dje 2:11 Kreøani i Arapi; çujemo ih gdje govore naæim jezicima veliçine Boœje.” Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” KREPKI 1 M.Iz 24:5 Mudri moœe viæe, nego jaki, razboriti viæe, nego vrlo krepki. KREPKU Psl 2:7 “Objavljujem krepku rijeç Gospodnju; on mi reçe: “Ti si Sin moj, ja te rodih danas. KREPOSNO Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! KREPOST 1 2Pe 1:5 I zato iz sve snage poradite, da pokaœete u vjeri svojoj krepost, a u kreposti poznanje, KREPOSTI 2 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; 2Pe 1:5 I zato iz sve snage poradite, da pokaœete u vjeri svojoj krepost, a u kreposti poznanje, KRETI 1 Tit 1:5 Zato te ostavih u Kreti, da urediæ, æto je nedovræeno, i da postaviæ po gradovima starjeæine, kao æto ti ja zapovjedih. KRETNJAMA Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. KRHOTINA

Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. KRIÆKE 1 PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. KRIJE 4 Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. KRIJEÆ 3 Psl 10:1 Gospode, æto se drœiæ daleko, krijeæ se u vremenima nevolje? Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. Psl 44:24 Æto krijeæ lice svoje, zaboravljaæ nevolju naæu i muku naæu? KRIJEM Psl 119:11 U srcu svojemu krijem rijeçi tvoje, da nikada ne pogrijeæim protiv tebe. KRIJEPI 4 Psl 23:3 On krijepi duæu moju, vodi me pravom stazom zbog imena svojega. Psl 41:3 Na bolesniçkoj postelji krijepi ga Gospod; svu postelju njegovu mijenjaæ mu, kad je bolestan. PNP 2:5 Krijepi me groœåem, razblaœuje me jabukama, jer sam bolna od ljubavi. Flp 4:13 Sve mogu u onome, koji me krijepi. KRIJEPIM Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. KRIJEPIO Psl 68:9 Kiæu si darova izlijevao, Boœe, na baætinu svoju, i kad je onemogla, ti si je krijepio. KRIJEPIT 1 Psl 81:16 Najboljom pæenicom hranit øu ga, i medom iz hridine krijepit øu te. KRIJEPITE 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. KRIJEPITI 1 Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. KRIJU 4 Psl 31:19 Kako je velika dobrota tvoja, æto je çuvaæ za one, koji te se boje, æto je iskazujeæ onima, koji se kriju kod tebe od ljudi! M.Iz 10:14 Mudri kriju znanje, a usta su ludoga blizu pogibli. M.Iz 30:5 Svaka je rijeç Boœja çista istina. On je ætit onima, koji se kriju u njemu. PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga

krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! KRILA5 Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: Job 38:29 Iz çijega krila izlazi led? Tko raåa mraz nebeski? Psl 17:8 Kao zjenicu oka çuvaj me! Skrij me u sjenu krila svojih Psl 22:9 A ti si onaj, koji si me izveo iz krila materina i skrio me na grudi matere moje. Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. Psl 55:6 Tada œelim: “Da bih imao krila golubinja: odletio bih odatle i mir bih naæao! Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Psl 61:4 U æatoru tvojem hoøu da prebivam uvijek, da se skrijem pod krovom krila tvojih! Psl 63:7 Zaista, ti si pomoø moja; u sjeni krila tvojih veselim se! Psl 71:6 Od djetinjstva na tebe sam se oslonio, od krila materina bio si branik moj; tebi vazda moj hvalospjev! Psl 139:9 Da bih uzeo sebi i krila zore i nastanio se na kraju mora, M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima

267 za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” KRILAT 1 Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. KRILATE 1 Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. KRILATI 1 Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. KRILATIM Psl 78:27 Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim. KRILIMA 4 P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: Psl 91:4 Krilima svojim pokriva te: pod perjem si njegovim skriven; i ætit i oklop bit øe tebi vjernost njegova. Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. KRILO 3 M.Iz 16:33 Œdrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospoda dolazi sav odgovor njegov. Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. KRILU 5 Psl 139:13 Jer si ti stvorio bubrege moje, satkao me u krilu matere moje. Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. KRIO Job 31:33 Ako sam, kao æto uçini Adam, tajio grijehe svoje i krio svoja zlodjela u

njedrima svojim, KRIŒ 12 Mat 10:38 Tko ne uzme na se kriœ svoj i ne poåe za mnom, nije mene dostojan! Mat 16:24 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe sebe, uzme na se kriœ svoj i tako ide za mnom! Mat 27:32 Dok su izlazili, namjeriæe se na çovjeka iz Cirene po imenu Simona. Njega natjeraæe, da mu ponese kriœ. Mat 27:35 Tada ga pribiæe na kriœ i razdijeliæe kockom meåu se haljine njegove. Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” Luk 9:23 A svima reçe: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme na sebe kriœ svoj svaki dan i neka tako ide za mnom! Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam pribijen na kriœ. Kol 2:14 Izbrisavæi zaduœnicu, koja je bila svojom odredbom protiv nas, i to uklonivæi prikova je na kriœ; Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. KRIŒA 8 Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Mat 27:42 “Drugima je pomogao, sebi samomu ne moœe pomoøi. Ako je kralj Izraelov, neka siåe sad s kriœa, i vjerovat øemo u njega. Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, Luk 14:27 Tko ne nosi kriœa svojega i ne ide za mnom, ne moœe biti moj uçenik. Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; Kol 1:20 I po njemu da pomiri sve sa sobom, uçinivæi mir krvlju kriœa njegova, bilo æto je na zemlji ili na nebesima. KRIŒEM 2 Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo

na njemu, KRIŒU 3 Luk 23:39 Jedan od zloçinaca, æto su visjeli na kriœu, hulio je na njega govoreøi: “Zar nijesi ti Krist? Onda spasi samoga sebe i nas!” 1Ko 1:18 Jer je rijeç o kriœu ludost onima, koji propadaju, a nama, koji se spasavamo, sila Boœja. Flp 2:8 Ponizio je sam sebe postavæi posluæan do smrti, do smrti na kriœu. KRISP 1 Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. KRISPA 1Ko 1:14 Hvala Bogu, æto nikoga od vas nijesam krstio, osim Krispa i Gaja, KRIST 89 Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Mat 16:16 Simon Petar odgovori: “Ti si Krist, Sin Boga œivoga. Mat 24:5 Jer øe mnogi doøi u ime moje i reøi: “Ja sam Krist. I mnoge øe zavesti. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Mat 27:22 Pilat im reçe: “Æto øu tada çiniti s Isusom, koji se zove Krist?”: “Svi povikaæe: “Neka se razapne!” Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, Luk 2:11 Danas vam se u gradu Davidovu rodi Spasitelj, Krist i Gospodin. Luk 3:15 Narod je bio u napetosti. Svi su mislili u sebi, da nije Ivan moœda Krist? Luk 23:39 Jedan od zloçinaca, æto su visjeli na kriœu, hulio je na njega govoreøi: “Zar nijesi ti Krist? Onda spasi samoga sebe i nas!” Iva 1:25 Zapitaæe ga dalje, govoreøi“Zaæto dakle krstiæ, kad ti nijesi Krist, ni Ilija, ni prorok?” Iva 4:25 Œena mu odgovori: “Znam, da dolazi Krist – to jest Pomazanik. Kad on doåe, sve øe nam reøi.” Iva 10:24 Tada ga opkoliæe Œidovi i upitaæe: “Dokle øeæ muçiti duæu naæu? Ako si ti Krist, kaœi nam otvoreno!” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. Dje 8:37 Filip reçe: “Ako vjerujeæ od svega srca, moœe to biti.” On reçe: “Vjerujem, da je Isus Krist Sin Boœji.” Dje 9:34 I reçe mu Petar: “Eneja, iscjeljuje te Isus Krist ustani, i prostri sam sebi!” I odmah ustade. Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” Rim 5:6 Jer Krist, kad smo joæ bili slabi,

268 umrije u pravo vrijeme za bezboœnike. Rim 5:8 A Bog pokazuje svoju ljubav k nama, æto Krist, kad smo bili joæ grjeænici, umrije za nas. Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. Rim 6:9 Znajuøi da Krist uskrsnuvæi od mrtvih viæe ne umire, smrt viæe ne vlada njime. Rim 8:10 A ako je Krist u vama, tijelo je mrtvo zbog grijeha, a duh œivi zbog pravde. Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Rim 9:5 Njihovi su oçevi, i od njih je Krist po tijelu, koji je nada sve Bog blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 10:4 Jer je Krist svræetak zakona za opravdanje svakomu, koji vjeruje. Rim 14:9 Jer zato Krist umrije i oœivje, da zavlada i mrtvima i œivima. Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! Rim 15:3 Jer i Krist nije ugaåao sebi, nego kao æto je pisano: “Pogrde onih, koji tebe grde, padoæe na me.” Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, 1Ko 1:13 Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u ime Pavlovo kræteni? 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 1Ko 3:11 Jer temelja drugoga nitko ne moœe postaviti, osim onoga, koji je postavljen, koji je Isus Krist. 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. 1Ko 8:11 I zbog tvojega znanja poginut øe slabi brat, za kojega je Krist umro. 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. 1Ko 15:3 Jer sam vam najprije predao æto sam i primio, da je Krist umro za grijehe naæe po Pismima; 1Ko 15:12 A ako se Krist propovijeda, da je uskrsnuo od mrtvih, kako govore neki meåu vama, da nema uskrsnuøa mrtvih? 1Ko 15:13 A ako nema uskrsnuøa mrtvih, to onda nije ni Krist uskrsnuo. 1Ko 15:14 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je dakle propovijedanje naæe, a uzalud je i vjera vaæa. 1Ko 15:17 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera naæa, jer ste u grijehima svojim. 1Ko 15:20 A sad je Krist uskrsnuo od mrtvih, prvenac onima, koji usnuæe. 1Ko 15:23 Ali svaki u svojemu redu: prvenac Krist; potom oni, koji su Kristovi, i koji vjerovaæe u njegov dolazak. 2Ko 1:19 Jer Sin Boœji, Isus Krist, kojega mi, ja i Silvan i Timotej, vama propovijedasmo, nije bio zajedno da i ne, nego je bio u njega samo da. 2Ko 6:15 Kako li se slaœe Krist s Belijalom? Ili kakav dio ima vjernik s nevjernikom?

2Ko 13:5 Sami sebe okuæajte, jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte! Ili ne poznajete sebe, da je Isus Krist u vama? osim ako nijeste moœda neprokuæani. Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” Gal 3:16 A Abrahamu su reçena obeøanja i potomku njegovu. Ne veli: “I potomcima, kao za mnoge, nego kao za jednoga: “I potomku tvojemu, koji je Krist. Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! Gal 5:2 Evo, ja, Pavao, kaœem vam: “Ako se obreœete, Krist vam neøe niæta koristiti. Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, Efe 3:17 Da Krist stanuje vjerom u srcima vaæim, da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni; Efe 4:7 A svakomu je od nas dana milost po mjeri, kako ju je Krist darovao. Efe 4:15 Nego drœeøi se istine u ljubavi da u svemu uzrastemo u onome, koji je glava, Krist, Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Efe 5:14 Zato se kaœe: “Ustani, koji spavaæ, i uskrsni od mrtvih, i obasjat øe te Krist!” Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. Efe 5:25 Muœevi, ljubite svoje œene, kao æto je i Krist ljubio crkvu i sebe samoga predao za nju, Efe 5:29 Jer nitko nije nikad zamrzio na svoje tijelo, nego ga hrani i grije kao i Krist crkvu, Flp 1:18 æto dakle? Dok se na svaki naçin propovijeda Krist, bilo izlikom, bilo iskreno, ja se za to i radujem, a i radovat øu se; Flp 1:21 Jer je meni œivot Krist, a smrt dobitak. Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. Flp 3:12 Ne kao da bih veø bio postigao, ili veø savræen bio; ali nastojim, ne bih li ga uhvatio, jer je i mene uhvatio Krist Isus. Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! Kol 3:4 Kad se pojavi Krist, œivot naæ, onda øete se i vi s njim pojaviti u slavi. Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen.

2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, da je Krist Isus doæao na svijet da spasi grjeænike, od kojih sam prvi ja. 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. 1Ti 2:5 Jer je jedan Bog, i jedan posrednik Boga i ljudi, çovjek Krist Isus, 2Ti 2:8 Sjeti se, da je Isus Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, od roda Davidova, po evanåelju mojemu, Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. Heb 13:8 Isus Krist je isti, juçer i danas i u vijeke. 1Pe 2:21 Jer ste na to pozvani, jer je i Krist trpio za nas i ostavio vam primjer, da idete za stopama njegovim; 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina. 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. KRISTA30 Mat 1:1 Rodoslovlje Isusa Krista sina Davidova, sina Abrahamova. Mat 1:17 Tako je od Abrahama do Davida svega çetrnaest koljena, od Davida do odvoåenja u Babilon çetrnaest koljena, i od odvoåenja u Babilon do Krista çetrnaest koljena. Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” Iva 1:41 Ovaj se sastade najprije sa svojim bratom Simonom i reçe mu: “Naåosmo Krista – to jest Pomazanika.” Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za

269 Krista, izopøi iz sinagoge. Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 3:6 A Petar reçe: “Srebra i zlata nema u mene; ali æto imam, ovo ti dajem: “U ime Isusa Krista Nazareøanina ustani, i hodi!” Dje 8:5 Tada Filip siåe u grad Samariju, i propovijedao im je Krista. Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista Rim 3:22 A pravda Boœja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve, koji vjeruju, jer nema razlike; Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 9:3 Jer bih œelio da ja sam budem odvuçen od Krista za braøu svoju, æto su mi rod po tijelu. Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 1Ko 1:8 Koji øe vas i utvrditi sve do kraja, da budete bez krivnje na dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. 1Ko 1:23 A mi propovijedamo Krista raspetoga, Œidovima spotaknuøe, a neznaboæcima ludost,

1Ko 2:2 Jer nijesam mislio, da znam æto meåu vama, osim Isusa Krista, i to raspetoga. 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. 1Ko 4:16 Molim vas dakle, ugledajte se na mene kao i ja na Krista. 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega. 1Ko 8:6 Ali mi imamo jednoga Boga Oca, od kojega je sve, i mi za njega, i jednoga Gospodina Isusa Krista, po kojemu je sve, i mi po njemu. 1Ko 8:12 A tako kad se grijeæite o braøu, i bijete njihovu slabu savjest, protiv Krista se grijeæite. 1Ko 9:1 Nijesam li ja slobodan: Nijesam li ja apostol? Nijesam li ja vidio Gospodina naæega Isusa Krista? Nijeste li vi djelo moje u Gospodinu? 1Ko 11:1 Ugledajte se na mene, kao i ja na Krista! 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. 1Ko 15:19 Ako se samo u ovom œivotu uzdamo u Krista, bjedniji smo od sviju ljudi. 1Ko 16:22 Ako tko ne ljubi Gospodina naæega Isusa Krista, neka bude proklet! Maranatha! 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 1:14 Kao æto nas dijelom i upozna ste, da smo vaæa slava, kao æto i vi naæa u dan naæega Isusa Krista. 2Ko 1:21 Bog je, koji nas utvråuje s vama za Krista, i pomaza nas, 2Ko 4:5 Jer sami sebe ne propovijedamo, nego Krista Isusa Gospodina, a sebe vaæe sluge zbog Isusa. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Gal 1:12 Jer ga ne primih od çovjeka, niti nauçih, nego otkrivenjem Isusa Krista. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u

Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. Gal 3:24 Tako je zakon bio çuvar naæ do Krista, da se vjerom opravdamo. Gal 3:27 Jer koliko vas se god u Kristu krstiste, Krista obukoste. Gal 5:4 Rastavljeni ste od Krista, koji hoøete zakonom da se opravdate, izgubiste milost. Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 1:12 Da bismo bili na hvalu slave njegove, koji smo se prije uzdali u Krista. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. Efe 3:14 Zbog toga pregibam koljena svoja pred Ocem Gospodina naæega Isusa Krista, Efe 4:20 Ali vi tako ne upoznaste Krista; Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga! Efe 5:20 Zahvaljujuøi svagda za sve u ime Gospodina naæega Isusa Krista Bogu i Ocu! Efe 5:32 Tajna je ovo velika; a ja velim obzirom na Krista i na crkvu. Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga do dana Krista Isusa. Flp 1:8 Jer Bog mi je svjedok, kako çeznem za svima vama najnjeœnijom ljubavlju Krista Isusa. Flp 1:13 Tako da se je razglasilo kod sve tjelesne straœe i kod svih ostalih, da ja nosim okove zbog Krista. Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. Flp 1:17 A oni iz prkosa navjeæøuju Krista, neiskreno, da jaçe pritegnu okove moje. Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada,

270 kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. Flp 1:29 Jer je vama dana milost za Krista, da ne samo vjerujete u njega, nego da i trpite za njega, Flp 2:21 Jer svi traœe, æto je njihovo, a ne æto je Krista Isusa. Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, Flp 3:9 I da se naåem u njemu, nemajuøi svoje pravde, koja je od zakona, nego onu, koja je po vjeri u Krista, pravdu, koja je od Boga po vjeri, Kol 1:1 Pavao, apostol Krista Isusa po volji Boœjoj, i Timotej, brat, Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. Kol 2:6 Kako dakle primiste Krista Isusa Gospodina, onako œivite u njemu, Kol 3:17 I sve ætogod çinite rijeçju ili djelom, sve çinite u ime Gospodina Isusa Krista, zahvaljuj uøi Bogu Ocu po njemu. 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; 2Ti 2:3 Podnosi s menom napore kao dobar vojnik Krista Isusa! Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista,

Flm 1:1 Pavao, suœanj Krista Isusa, i brat Timotej, Filemonu, ljubljenomu i suradniku naæemu, Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. 1Pe 1:19 Nego skupocjenom krvlju Krista kao neduœna i neokaljana janjeta, 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne

grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, Otk 1:2 Koji svjedoçi rijeç Boœju i svjedoçanstvo Isusa Krista sve, æto vidje. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. KRISTAL 2 Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. KRISTALA Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. KRISTALU Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. KRISTE 1 Mat 26:68 I rugali se: “Kriste, kaœi nam: “Tko te je udario?” KRISTOM1 2Ko 2:10 A kome vi æto oprostite, onome opraætam i ja; jer i ja, æto sam oprostio, ako sam imao æto oprostiti çinim zbog vas pred Kristom. Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam

271 pribijen na kriœ. Efe 2:5 I nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, oœivi s Kristom miloæøu ste spaæeni, Flp 1:23 Jer sam pritisnut s obje strane: imam œelju umrijeti i biti s Kristom, æto bi bilo mnogo bolje. Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! Kol 3:3 Jer umrijeste, i vaæ je œivot skriven s Kristom u Bogu. 1So 2:19 Jer tko je naæa nada, ili radost, ili kruna slave? Nijeste li i vi pred Gospodinom naæim Isusom Kristom o njegovu dolasku? 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr KRISTOV 10 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 2Ko 2:15 Jer smo mi Kristov ugodan miris Bogu i meåu onima, koji se spasavaju, i meåu onima, koji ginu. 2Ko 10:7 Gledajte, æto je pred oçima! Ako se tko uzda u sebe, da je Kristov, neka misli opet u sebi, da kako je on Kristov, tako smo i mi. 2Ko 10:7 Gledajte, æto je pred oçima! Ako se tko uzda u sebe, da je Kristov, neka misli opet u sebi, da kako je on Kristov, tako smo i mi. Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov Gal 6:2 Nosite bremena jedan drugoga, i tako øete ispuniti zakon Kristov! Flp 1:10 Da iskusite bolje, da budete çisti i bez spoticanja na dan Kristov, Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome, KRISTOVA3 Rim 8:9 A vi nijeste u tijelu, nego u Duhu, ako doista Duh Boœji stanuje u vama. A ako tko nema Duha Kristova, on nije njegov. 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova?

2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. 2Ko 5:14 Jer ljubav Kristova nagoni nas, kad ovako sudimo: ako je jedan za sve umro, to su svi umrli; 2Ko 8:23 A za Tita, on je moj drug i pomagao za vas, a za braøu naæu, oni su poslanici crkveni, slava Kristova. 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. Efe 4:12 Da se sveti usavræe za djelo sluœbe, na sazidanje tijela Kristova; Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. Flp 2:30 Jer zbog djela Kristova doæao je blizu smrti, ne marivæi za svoj œivot, da naknadi u sluœbi mojoj, æto vas nemam. Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! KRISTOVE 11 Rim 16:16 Pozdravite jedan drugoga cjelovom svetim! Pozdravljaju vas sve crkve Kristove. 1Ko 4:1 Tako neka nas smatra çovjek kao sluge Kristove i upravitelje tajna Boœjih. 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? 2Ko 1:5 Jer kao æto obiluju patnje Kristove u nama, tako i po Kristu obiluje utjeha naæa. 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 2Ko 11:13 Jer takvi ljudi laœni su apostoli, prevarljivi poslenici, koji se pretvaraju u apostole Kristove. 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za

slave po tome, KRISTOVI 9 Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. Rim 8:17 A kad smo djeca, i baætinici smo: “baætinici, a subaætinici Kristovi, jer ako s njim trpimo, da se s njim i proslavimo. 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! 1Ko 15:23 Ali svaki u svojemu redu: prvenac Krist; potom oni, koji su Kristovi, i koji vjerovaæe u njegov dolazak. Gal 3:29 A kad ste vi Kristovi, onda ste potomci Abrahamovi, po obeøanju baætinici. Gal 5:24 A koji su Kristovi, raspeli su tijelo sa strastima i poœudama. 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje svoje do svræetka tvrdo odrœimo, Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. KRISTOVIH 2 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. KRISTOVIM 2 Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, KRISTOVO 6 1Ko 12:27 A vi ste tijelo Kristovo, i pojedini udovi. 2Ko 2:12 A kad doåoh u Troadu, da propovijedam evanåelje Kristovo, i otvoriæe mi se vrata u Gospodinu. Gal 1:7 A drugoga ipak nema; samo æto su neki, koji vas zbunjuju i hoøe da iskrive evanåelje Kristovo. Gal 4:19 Djeçice moja, koju opet s mukom raåam, dokle Kristovo obliçje ne postane u vama! Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, Kol 2:17 æto je sjena buduøih stvari; a tijelo je Kristovo. KRISTOVOM 3 Rim 10:17 Dakle vjera je od propovijedanja, a propovijedanje rijeçju Kristovom. Gal 1:6 Çudim se, da se tako brzo od i vraøate od onoga, koji vas pozva miloæøu Kristovom, na drugo evanåelje; Efe 2:13 A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom. KRISTOVU 5 Mat 11:2 Kad je Ivan u tamnici çuo o

272 djelovanju Kristovu, posla dvojicu uçenika svojih 2Ko 5:10 Jer nam se svima valja javiti na sudu Kristovu, da primi svaki prema tome, kako je çinio u tijelu svojemu dobro ili zlo. Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu, KRISTU 89 Mar 1:1 Evanåelje o Isusu Kristu, Sinu Boœjemu, zapoçelo je, Mar 9:41 Tko vam dadne u ime moje çaæu vode da se napijete, jer pripadate Kristu, zaista, kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøe svoje. Iva 1:17 Po Mojsiju bio je dan zakon, po Isusu Kristu doåe milost i is Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. Rim 3:24 I opravdavaju se zabadava miloæøu njegovom po otkupu, koji je u Kristu Isusu. Rim 5:1 Opravdani dakle vjerom imamo mir s Bogom po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. Rim 5:11 A ne samo to, nego se hvalimo u Bogu po Gospodinu svojemu Isusu Kristu, po kojemu sad primismo pomirenje. mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:3 Ili zar ne znate, da smo svi mi, koji smo kræteni u Kristu Isusu, u smrt njegovu kræteni? Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 8:1 Nikakve dakle sad nema osude onima, koji su u Kristu Isusu i ne hode po tijelu. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom:

Rim 14:18 Jer tko u ovome sluœi Kristu, ugodan je Bogu i mio ljudima. Rim 15:5 A Bog strpljivosti i utjehe neka vam dadne, da sloœno mislite meåu sobom po Kristu Isusu, Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. 1Ko 15:31 Svaki dan umirem, tako mi, braøo, vaæe slave, koju imam u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu! 1Ko 15:57 A Bogu hvala, koji nam dade pobjedu po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. 2Ko 1:5 Jer kao æto obiluju patnje Kristove u nama, tako i po Kristu obiluje utjeha naæa. 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. 2Ko 5:17 Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro proælo, gle, sve je novo postalo. 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. 2Ko 12:19 Mislite li opet, da se mi pred vama branimo 9 Pred Bogom u Kristu mi

govorimo. A sve je, ljubljeni, za vaæ napredak. Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! Gal 3:14 Da bi na neznaboæce doæao blagoslov Abrahamov u Isusu Kristu, tako da obeøanje Duha primimo po vjeri. Gal 3:27 Jer koliko vas se god u Kristu krstiste, Krista obukoste. Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Gal 6:15 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego novi stvor. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. Efe 2:6 I s njim uskrsnu i s njim posadi na nebesima u Kristu Isusu, Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. Efe 2:13 A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom. Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. Efe 3:11 Po odredbi vjekova, koju izvræi u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. Flp 4:19 A Bog moj ispunit øe svaku potrebu vaæu po bogatstvu svojemu, u slavi, u Kristu Isusu. Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo,

273 opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev, nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu Isusu! 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. 2Ti 3:12 A i svi, koji poboœno hoøe da œive u Kristu Isusu, trpjet øe progonstvo. 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Tit 3:6 Kojega izli na nas obilato po Isusu Kristu, Spasitelju naæemu, Flm 1:20 Da, brate, da imam korist od tebe u Gospodinu, okrijepi srce moje u Kristu! Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu,

bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. KRIV 6 Mat 5:21 Çuli ste, da je bilo reçeno starima: Ne ubijaj! Tko ubije, bit øe kriv sudu. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. Jak 2:10 Jer kojigod vas zakon drœi, a pogrijeæi u jednome, kriv je za sve. KRIVA M.Iz 2:15 Kriva je staza njihova i vijugaju putovi njihovi. KRIVCA M.Iz 18:5 Nije pravo zauzimati se za krivca i onoga koji je pravedan, otjerati sa suda. Iza 5:23 Koji oslobaåate krivca za poklone, a onome, koji ima pravo, oduzimate pravdu! KRIVCU Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. KRIVDU Kol 3:25 Jer koji krivdu çini, primit øe, æto je skrivio, i nema gledanja tko je tko. KRIVE 2 Psl 125:5 A koji skreøu na krive staze, neka ih Gospod otjera s onima, koji çine zlodjela! Spasenje Izraelu! Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. KRIVIM 2 M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. KRIVNJA 4 Psl 38:3 Jer krivnja moja izaåe vrh glave moje, kao teæko breme pritiskuje me. Psl 51:3 Jer ja znam zloçin svoj, krivnja moja vazda mi je pred oçima. Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. KRIVNJE 15 Izl 23:21 Pazi na njega i sluæaj naredbe njegove i ne opiri se njemu, jer on ne bi oprostio krivnje vaæe, jer je ime moje u njemu. Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na

nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, Job 34:6 Ja sam kao laœac protiv pravice svojoj; bez krivnje pogodi me strijela smrtna! Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje. Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! M.Iz 19:11 Strpljivim çini çovjeka razboritost; çast mu je mimoiøi krivnje. Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Jer 33:8 Oçistit øu l ih od sve krivnje njihove, æto su je poçinili protiv mene, i oprostit øu im sva zlodjela njihov, kojima mi sagrijeæiæe i kojima mi se iznevjeriæe, Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Hos 10:10 Tako dolazim ja i karam ih. Skupljaju se protiv njih narodi, kad ih kaznim zbog dvojake krivnje njihove. Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” 1Ko 1:8 Koji øe vas i utvrditi sve do kraja, da budete bez krivnje na dan Gospodina naæega Isusa Krista. Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. KRIVNJI 3 Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Psl 51:5 Jer gle, roåen sam u grijehu, u krivnji me je veø zaçela mati moja. Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. KRIVNJOM Rim 2:24 Jer se krivnjom vaæom grdi ime Boœje meåu neznaboæcima, kako je pisano. KRIVNJU5 Job 13:23 Koliko je zlodjela i grijeha mojih? Pokaœi mi krivnju moju i grijeh moj! Psl 25:11 Radi imena svojega, Gospode, oprosti krivnju zlodjela mojih; jer je tako velika! Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh:

274 “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Psl 85:2 Oduzeo si krivnju zlodjela narodu svojemu, pokrio si sve grijehe njihove Psl 90:8 Stavljaæ zla djela naæa sebi pred oçi, tajnu krivnju naæu pred svjetlost lica svojega. Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Iza 43:25 Ja sam, ja, koji uniætavam krivnju tvoju zbog sebe i tvojih se grijeha viæe ne spominjem. Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” 2Ko 12:13 Jer æto je, u çemu ste manji od ostalih crkvi, osim æto vam nijesam bio na teret. Oprostite mi ovu krivnju! KRIVO 8 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Izl 23:1 “Ne svjedoçi krivo, ne pruœaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedoçiæ krivo! Izl 23:1 “Ne svjedoçi krivo, ne pruœaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedoçiæ krivo! Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Mat 5:33 Joæ ste çuli, da je bilo reçeno: Ne kuni se krivo, i: Drœi, æto si se zakleo Gospodinu! Mat 20:13 Prijatelju, odgovori on jednome od njih, ja tebi ne çinim krivo. Nijesi li se pogodio s menom po denar? Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo,

neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! KRIVOGA M.Iz 17:15 Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu. KRIVOKLETNICIMA 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, KRIVOVJERCA Tit 3:10 Çovjeka krivovjerca iza prve i druge opomene kloni se, KRIVOVJERJA 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. KRIZOLITA Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. KROTAK 2 Mat 11:29 Uzmite jaram moj na sebe i uçite se od mene; jer sam ja krotak i ponizan srcem naøi øete pokoj duæama svojim. 1Ti 3:3 Ne odan piøu, ne nasilan, nego i krotak, ne svadljivac, ne lakom; KROTIM 1Ko 9:27 Nego krotim tijelo svoje i zarobljavam, da kako, poæto sam drugima propovijedao, sam ne budem zabaçen. KROTKI 2 Mat 5:5 Blagoslovljeni su krotki! Oni øe posjedovati zemlju. 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. KROTKOÆØU 2 Efe 4:2 Sa svom poniznoæøu i krotkoæøu, sa strpljivoæøu podnoseøi jedan drugoga u ljubavi, 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. KROTKOGA 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. KROTKOST 3 Gal 5:23 Krotkost, umjerenost; protiv ovakvih nema zakona. Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; Tit 3:2 Nikoga da ne psuju, da se ne svaåaju, da budu çedni i svaku krotkost da pokazuju prema svim ljudima! KROTKOSTI 5 Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe!

Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! KROV 3 Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj; nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. KROVOM Psl 61:4 U æatoru tvojem hoøu da prebivam uvijek, da se skrijem pod krovom krila tvojih! KROVOVA Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. KROVOVE 1 Iza 22:1 Presuda nad dolinom gledanja. Æto ti je, te je sav narod tvoj uzaæao na krovove, KROVOVIMA Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! KROZ 33 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! Job 22:13 A ti si mislio: Æto bi opazio Bog; moœe li suditi kroz oblake? Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost njegova. Psl 119:90 Kroz sve naraætaje traje istina tvoja, utemeljio si zemlju, i ona stoji. Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Psl 146:10 Gospod je kralj dovijeka, Sione, Bog je tvoj kroz sve naraætaje! Aleluja! M.Iz 27:24 Jer bogatstvo ne traje dovijeka; i baætini li se kruna kroz sve naraætaje? Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. PNP 5:4 Tada dragi moj promoli ruku svoju

275 kroz rupu: nutrina moj ustrepta od njega. Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Luk 1:50 Milosråe njegovo traje kroz sve naraætaje onima, koji ga se boje. Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. Dje 15:41 I prolazio je kroz Siriju i Ciliciju i utvråivao crkve. 1Ko 3:15 A çije djelo izgori, bit øe mu na ætetu, a sam øe se spasiti, ali tako kao kroz oganj. 1Ko 10:1 Neøu vam naime zatajiti, braøo, da su oçevi naæi svi bili pod oblakom, i svi su kroz more proæli; 2Ko 11:33 I kroz prozor spustiæe me u koæari preko zida, i tako izbjegoh iz njegovih ruku. KROZA Iva 10:9 Ja sam vrata. Tko uåe kroza me, spasit øe se. On øe ulaziti i izlaziti i paæu nalaziti. Efe 4:6 Jedan Bog i Otac sviju, koji je nad svima, i kroza sve, i u svima. KRSTE 2 1Ko 15:29 Inaçe, æto çine oni, koji se krste

za mrtve! Ako mrtvi uopøe ne uskræavaju, æto se i krste za njih. 1Ko 15:29 Inaçe, æto çine oni, koji se krste za mrtve! Ako mrtvi uopøe ne uskræavaju, æto se i krste za njih. KRSTI 2 Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 22:16 I sad æto oklijevaæ? Ustani i krsti se, i operi se od grijeha svojih prizvavæi ime Gospodnje!’” KRSTIÆ 1 Iva 1:25 Zapitaæe ga dalje, govoreøi“Zaæto dakle krstiæ, kad ti nijesi Krist, ni Ilija, ni prorok?” KRSTIÆE 1 Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. KRSTILI 1 1Ko 10:2 I svi su se u Mojsija krstili u oblaku i u moru; KRSTIM 4 Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Iva 1:31 Ja ga nijesam poznavao. Ali da se on objavi u Izraelu, doæao sam ja da krstim vodom.” 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. KRSTIMO 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. KRSTIO 6 Mar 1:8 Ja sam vas krstio vodom, on øe vas krstiti Duhom Svetim. Iva 4:2 – Uostalom Isus sam nije krstio, nego uçenici njegovi. – Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ 1Ko 1:14 Hvala Bogu, æto nikoga od vas nijesam krstio, osim Krispa i Gaja, 1Ko 1:16 A krstio sam i Stefaninu kuøu; dalje ne znam, jesam li koga drugoga krstio. 1Ko 1:16 A krstio sam i Stefaninu kuøu; dalje ne znam, jesam li koga drugoga krstio. KRSTISTE 1 Gal 3:27 Jer koliko vas se god u Kristu krstiste, Krista obukoste. KRSTITELJ 2 Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Luk 7:33 Ivan Krstitelj doæao je; on nije jeo kruha i nije pio vina. Tada ste rekli: Od åavla je opsjednut. KRSTITELJA Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi

od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. Mat 16:14 Oni odgovoriæe: “Jedni za Ivana Krstitelja, drugi za Iliju, opet drugi za Jeremiju ili za kojega od proroka.” KRSTITI 5 Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Mar 1:5 Tada je izlazila k njemu sva zemlja Judeja i svi stanovnici Jerusalema. Oni su se dali krstiti od njega u Jordanu i pritom su ispovijedali grijehe svoje. Mar 1:8 Ja sam vas krstio vodom, on øe vas krstiti Duhom Svetim. Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ KRUÆNOGA Mat 16:12 Tada shvatiæe, da nije bio mislio, da se çuvaju kvasca kruænoga, nego nauke farizejske i saducejske. KRUGOM Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. KRUGU Psl 111:1 Aleluja! Od svega srca slavim Gospoda u krugu pravednika i u zajednici: KRUH 44 Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. Psl 53:4 Zar da ne bi morali çiniti okajanje svi, koji su çinili zlo, koji su jeli narod moj kao kruh, koji nijesu çastili Gospoda?

276 Psl 78:24 I pusti, te im pade kao daœd mana za jelo, i dade im kruh s neba. Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. Psl 146:7 Koji çini pravdu potlaçenima, koji daje kruh gladnima. Gospod oslobaåa zarobljene. M.Iz 9:17 Tako je slatka ukradena voda, teçan je kruh skriven. M.Iz 31:14 Ona je kao laåa trgovaçka: izdaleka donosi sebi kruh svoj. Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” Mat 6:11 Kruh naæ svagdanji daj nam danas! Mat 15:26 On reçe: “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiøima.” Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” Mar 14:22 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade im ga i reçe: “Uzmite, ovo je tijelo moje.” Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Luk 22:19 Onda uze kruh, zahvali, prelomi ga i dade im ga govoreøi: “Ovo je tijelo moje, koje se daje za vas. Ovo çinite na moju uspomenu!” Iva 6:31 Oci su naæi jeli manu u pustinji, kao æto je pisano: ‘Kruh s neba dade im da jedu.’” Iva 6:32 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: ne dade vam Mojsije kruha s neba, nego vam Otac moj daje kruh istiniti s neba. Iva 6:35 Isus im reçe: “Ja sam kruh œivota. Tko dolazi k meni, neøe ogladnjeti; i tko vjeruje u mene, neøe nikad oœednjeti. Iva 6:48 Ja sam kruh œivota. Iva 6:50 Ovo je kruh, koji silazi s neba, da tko jede od njega, ne umre. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i

pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Iva 13:18 Ne kaœem za sve vas. Ja znam, koje izabrah. Ali se Pismo mora ispuniti: Koji s menom jede kruh, podiœe petu svoju na me. Iva 21:13 Doåe Isus i uze kruh, i dade im, tako i ribu. Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? 1Ko 10:17 Jer jedan kruh, jedno smo tijelo mnogi, jer svi smo dionici jednoga kruha. 1Ko 11:23 Jer ja primih od Gospodina, æto vam i predadoh, da Gospodin Isus onu noø, u koju je bio izdan, uze kruh, 1Ko 11:26 Jer kadgod jedete kruh ovaj i pijete çaæu, smrt Gospodnju navjeæøujete, dok ne doåe. 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. KRUHA4 Job 22:7 Umornome nijesi pruœio vode, gladnome si uskratio kruha, Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! M.Iz 22:9 Tko je dobrotvoran, ima blagoslov; jer daje siromahu od svojega kruha. M.Iz 31:27 Pazi na red u kuøi, kruha lijenosti ne jede. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti

da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Mat 7:9 Tko øe od vas sinu svojemu dati kamen, ako ga zamoli kruha. Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. Luk 7:33 Ivan Krstitelj doæao je; on nije jeo kruha i nije pio vina. Tada ste rekli: Od åavla je opsjednut. Luk 11:5 Tada nastavi: “Jedan od vas ima prijatelja. K njemu on ode u ponoøi; rekne mu: “Prijatelju, uzajmi mi kruha!” Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. Iva 6:32 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: ne dade vam Mojsije kruha s neba, nego vam Otac moj daje kruh istiniti s neba. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Dje 2:42 A bili su postojani u nauci apostoli, u zajednici, u lomljenju kruha i u molitvama. 1Ko 10:17 Jer jedan kruh, jedno smo tijelo mnogi, jer svi smo dionici jednoga kruha. 1Ko 11:28 Zato neka çovjek ispituje sam sebe, i onda od kruha neka jede i od çaæe neka pije! KRUHOM 3 Psl 132:15 Hranu øu njegovu obilno blagosloviti, siromahe njegove kruhom øu nasititi. M.Iz 25:21 Gladuje li neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, œeåa li, napoj ga vodom; M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! KRUHOVA 9 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Mat 14:17 Oni mu odgovoriæe: “Imamo ovdje samo pet kruhova i dvije ribe.” Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Mar 6:52 Jer joæ nijesu bili doæli do

277 uviåavnosti kod umnoœenja kruhova nego je srce njihovo bilo zaslijepljeno. Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. KRUHOVE 5 Izl 25:30 Na æto neprestano postavljaj preda me kruhove obliçja. P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Iva 6:11 A Isus uze kruhove, dade hvalu i razdijeli onima, koji su se bili posadili; tako i od riba, koliko htjedoæe. KRUHU 3 P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! KRUNA 9 Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno M.Iz 12:4 Vrijedna je œena kruna muœu svojemu; zla je kao gnjileœ u kostima njegovim. M.Iz 14:24 Kruna je mudrih bogatstvo njihovo, a ludost luåaka ostaje ludost. M.Iz 16:31 Sijeda je kosa çasna kruna; postigne se pravednim œivotom. M.Iz 27:24 Jer bogatstvo ne traje dovijeka; i baætini li se kruna kroz sve naraætaje? Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. 1So 2:19 Jer tko je naæa nada, ili radost, ili kruna slave? Nijeste li i vi pred Gospodinom naæim Isusom Kristom o njegovu dolasku? Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. KRUNE 4 Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu

dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 19:12 A oçi su mu kao plamen ognjeni, i na glavi njegovoj krune mnoge, imajuøi ime napisano, kojega nitko ne zna do on sam. KRUNI 1 Psl 103:4 Koji çuva od propasti œivot i tvoj, koji te kruni miloæøu i milosråem, KRUNIÆ 1 Psl 65:11 Tako kruniæ godinu dobrote svoje; i staze tvoje teku obilnoæøu. KRUNIÆTA Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. KRUNO Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni! KRUNU 2 Psl 21:3 Izaæao si mu u susret obilnim blagoslovom; metnuo si mu na glavu krunu od zlata Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. KRV 50 Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj.

L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. P.Zk 27:25 Proklet, tko primi kakav dar, da prolije krv neduœnu! I sav narod neka odgovori: Amen! P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? Psl 72:14 iz pritiska i nasilja otkupljuje œivot njihov: “u oçima je njegovim dragocjena krv njihova. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Jer 2:34 Na skutovima lijepi ti se krv siromaha neduœnih. Kod provale nijesi ih zatekao. Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 26:28 Jer je ovo krv moja i Novoga Zavjeta, koja se prolijeva za mnoge na oproætenje grijeha. Mat 27:25 Tada povika sav narod: “Krv njegova neka doåe na nas i na djecu naæu!” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 19:34 Nego jedan od vojnika probode mu bok kopljem, i odmah izaåe krv i voda. Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste

278 Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” Rim 3:15 Njihove su noge brze da prolijevaju krv. 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Heb 9:20 Govoreøi: “Ovo je krv zavjeta, koji s vama naçini Bog.” Heb 10:4 Jer krv junaca i jaraca ne moœe oduzeti grijeh. Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno. Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 16:4 I treøi izli çaæu svoju na rijeke i na izvore vodene; i postade, krv. Otk 16:6 Jer proliæe krv svetih i proroka; zato si im krv dao da piju; to su zasluœili.” Otk 16:6 Jer proliæe krv svetih i proroka; zato si im krv dao da piju; to su zasluœili.” Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” Otk 19:13 I obuçen je u haljinu umoçenu u krv, i ime se njegovo zove “Rijeç Boœja”. KRVAVE 1 M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. KRVAVIH 1 Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! KRVAVO Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. KRVI 33 L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne,

neçist je do veçera. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. Iza 1:15 I kad æirite ruke svoje zatvaram ipak oçi svoje od vas, i kad molite joæ toliko, ne sluæam vas: ruke su vaæe pune krvi. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. Iva 1:13 Koji nijesu roåeni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muœevlje, nego od Boga. Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. Dje 20:26 Zato vam svjedoçim na danaænji dan, da sam çist od krvi sviju; Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. Gal 1:16 Da objavi Sina svojega u meni, da ga propovijedam meåu neznaboæcima, ni za ças se ne obratih tijelu i krvi. Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim

visinama. Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 9:22 I gotovo sve se krvlju çisti po zakonu, i bez proljevanja krvi nema oproætenja. Heb 12:4 Jer joæ se ne oprijeste do krvi boreøi se protiv grijeha, Heb 12:24 I Isusu, posredniku Novoga Zavjeta, i krvi ækropljenja, koja bolje govori negoli Abelova 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! KRVLJU 22 L.Zk 19:26 Niæta ne smijete jesti, æto je s krvlju! Ne smijete gatati ni çarati! Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Mih 3:10 Koji gradite Sion krvlju, Jerusalem opaçinom! Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. Rim 5:9 Mnogo øemo dakle veøma biti po njemu spaæeni od gnjeva, kad smo sad opravdani krvlju njegovom. Efe 1:7 U kojemu imamo otkupljenje krvlju njegovom, oproætenje grijeha po bogatstvu milosti njegove, Efe 2:13 A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom. Kol 1:20 I po njemu da pomiri sve sa sobom, uçinivæi mir krvlju kriœa njegova, bilo æto je na zemlji ili na nebesima. Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 9:22 I gotovo sve se krvlju çisti po zakonu, i bez proljevanja krvi nema oproætenja. Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi

279 samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 10:19 Imajuøi dakle, braøo, pouzdanje ulaziti u Svetinju nad svetinjama krvlju Isusovom, Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca. Heb 13:12 Zato je i Isus, da posveti narod krvlju svojom, trpio izvan vrata. Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! 1Pe 1:19 Nego skupocjenom krvlju Krista kao neduœna i neokaljana janjeta, 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti. KRVNA Mat 27:8 Zato se zove ona njiva do danaænjega dana krvna njiva. KRVNI 1 Brj 35:19 Krvni osvetnik ima ubiti krvnika. Ako ga stigne, smije ga ubiti. KRVNICIMA 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, KRVNIK 2 Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. 1Pe 4:15 A nitko od vas neka ne trpi kao krvnik ili tat dli zloçinac ili kao onaj, koji teœi za tuåim dobrom! KRVNIKA Brj 35:19 Krvni osvetnik ima ubiti krvnika. Ako ga stigne, smije ga ubiti. KRVNIM Eze 22:13 ‘Ali evo, pljeskam rukama svojim nad grabeœem, æto si ga poçinio, i nad krvnim djelima, æto su se dogodila usred tebe. KRVNO Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. KRVNOGA Psl 9:12 Kao osvetnik krvnoga djela zauzeo se on za siromahe, nije çuo jauka njihova.

KRVOLOCI 1 Psl 139:19 O, da hoøeæ, Boœe, ubiti bezboœnika, krvoloci odstupajte od mene! KUÆA 7 Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mat 4:1 Tada Isusa odvede Duh u pustinju, da ga kuæa åavao. 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. Jak 1:14 Nego svakoga kuæa vlastita poœuda, koja ga vuçe i mami. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, KUÆAÆE 1 Heb 3:9 Gdje me iskuæaæe oçevi vaæi, kuæaæe me, premda gledaæe djela moja çetrdeset godina. KUÆAÇ 1 Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” KUÆAJ 1 Mat 4:7 Isus mu reçe: “Stoji i pisano: “Ne kuæaj Gospodina, Boga svojega!” KUÆAJTE 3 Psl 34:8 Kuæajte i vidite, kako je dobar Gospod! Blagoslovljen je çovjek, koji se uzda u njega! 1So 5:21 A sve kuæajte; æto je dobro, zadrœite! 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. KUÆAJU 2 Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” Mar 8:11 Tada doåoæe farizeji i poçeæe se s njim prepirati, Traœili su od njega znak s neba, da ga kuæaju. KUÆALI 3 Psl 78:18 I kuæali su Boga u srcu svojemu iætuøi jela za poœudu svoju. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” 1Ko 10:9 Niti da kuæamo Gospodina, kao æto su neki od njih kuæali, i od zmija su poizginuli. KUÆAMO 1Ko 10:9 Niti da kuæamo Gospodina, kao æto su neki od njih kuæali, i od zmija su poizginuli. KUÆAN 4 Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. Luk 4:2 Ondje ostade çetrdeset dana i bi kuæan od åavla. Onih dana nije jeo niæta. Kad se oni navræiæe, ogladnje.

Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. KUÆANE 1 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. KUÆANJE 3 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. Jak 1:3 Znajuøi, da kuæanje vaæe vjere gradi strpljivost. 1Pe 4:12 Ljubljeni, ne çudite se vatri, koja vas stiœe za kuæanje vaæe, kao da vam se æto neobiçno dogaåa, KUÆANJEM 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. KUÆAO Psl 66:10 Ti si nas kuæao, Boœe; çistio si nas, kao æto se çisti srebro; KUÆATE 4 Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” Mat 22:18 Isus prozre lukavstvo njihovo i odgovori: “Licemjeri, æto me kuæate? Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. KUÆATI 1 Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. KUÆNJA 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, KUÆNJAMA Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; KUÆNJE 3 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. KUÆNJU 4

280 Pst 22:1 Poslije ovih dogaåaja stavi Bog Abrahama na kuænju i reçe mu: “Abrahame!” On odgovori: “Evo me!” Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; KUCA Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Mat 7:8 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Luk 11:10 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. KUCAJTE 2 Mat 7:7 Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. Luk 11:9 I ja vama kaœem: “Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. KUCAM Otk 3:20 Evo stojim na vratima i kucam: ako tko çuje glas moj i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerat øu s njim, i on s menom. KUDE 1 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. KUDEØI 1 Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, KUGA 4 Psl 106:29 Tako razdraœiæe Gospoda djelima svojim; tada u njih udari kuga. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad i kuga i potres bit øe posvuda. KUGE 3 Psl 91:6 Kuge, æto ide po mraku, ni pomora, æto mori opodne. Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. KUGOM 2 Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast

nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. KUGU Jer 24:10 Poslat øu na njih maç, glad i kugu, dok se sasvim ne istrijebe iz zemlje, koju sam dao njima i ocima njihovim.” KUJE 2 Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! M.Iz 6:14 Tko plete spletke u srcu i vazda kuje zlo. KUJU Psl 2:1 Zaæto se bune narodi i puci kuju lude osnove? KUK 1 Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. KUKOLJ 4 Job 31:40 Mjesto pæenice neka mi rodi trnje, mjesto jeçma kukolj! Mat 13:26 Kad onda uzraste usjev i uhvati se rod, pokaza se i kukolj. Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. KULA Psl 61:3 Jer si ti utoçiæte moje, tvrda kula pred neprijateljem! M.Iz 18:10 Ime je Gospodnje tvrda Kula; pravednik uteçe u nju i skriven je. KULE 1 Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” KULU 3 Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. KUNE 4 Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan. Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan. KUNEM Pst 22:16 I reçe: “Kunem se sobom, glasi rijeç Gospodnja: Zato, æto si to çinio i nijesi mi uskratio jedinoga sina svojega.

KUNEMO Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. KUNI 3 P.Zk 6:13 Boj se Gospoda, Boga svojega! Sluœi mu i kuni se samo njegovim imenom! Mat 5:33 Joæ ste çuli, da je bilo reçeno: Ne kuni se krivo, i: Drœi, æto si se zakleo Gospodinu! Mat 5:36 Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne moœeæ ni dlake jedne uçiniti bijele ili crne. KUNITE 2 Rim 12:14 blagoslivljajte one, koji vas progone: blagoslivljajte, a ne kunite! Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. KUØA7 Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Joæ 24:15 A ja i kuøa moja sluœit øemo Gospodu.” 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. Job 28:12 Ali mudrost, gdje se ona nalazi i razboritost, gdje je njoj kuøa? Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek

281 hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Mat 23:38 Eto øe vam se ostaviti vaæa kuøa pusta. Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu. Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ Dje 16:31 A oni rekoæe: “Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit øeæ se ti i kuøa tvoja.” Dje 16:33 I on ih uze k sebi u onaj ças noøi, i opra im rane; i pokrsti se odmah on i sva kuøa njegova. 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. KUØAMA 7 Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba.

KUØANICE 1 Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! KUØANSTVO Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. KUØE 33 Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” Pst 40:14 Tada misli i na mene, kad ti bude dobro, pa mi uçini ljubav, da me preporuçiæ faraonu i izbaviæ me iz ove kuøe! Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Izl 20:2 Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji te je izveo iz zemlje egipatske, iz kuøe ropstva. Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! P.Zk 6:9 I napiæi ih na dovratnike kuøe svoje i na vrata svoja! P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva! P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! Psl 36:8 Hrane se na izobilju kuøe tvoje; napajaæ ih na rijeci sladosti svojih Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. M.Iz 1:13 Dobit øemo koje dragocjeno dobro, napunit øemo kuøe svoje plijena. Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. Iza 8:17 Çekat øu Gospoda, koji skriva lice svoje od kuøe Jakovljeve, i ufat øu se u njega. Iza 65:21 Oni øe graditi kuøe i u njima stanovati. Sadit øe vinograde i uœivati plodove njihove. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji

mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Mat 10:6 Nego idite k izgubljenim ovcama kuøe Izraelove! Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. Luk 1:27 K djevici zaruçenoj muœu, kojemu je bilo ime Josip, iz kuøe Davidove. Ime je djevici bilo Marija. Luk 2:4 Josip je bio iz kuøe i porodice Davidove. Tako uziåe on iz grada Nazareta u Galileji u Judeju u grad Davidov, koji se zove Betlehem, Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? KUØI 49 Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode!

282 Job 7:10 Nikada se viæe neøe vratiti kuøi svojoj, i njegov ga stan nikada opet neøe vidjeti. Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 84:4 Blagoslovljeni su oni, koji prebivaju u kuøi tvojoj, koji te slave bez prestanka! Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Psl 92:13 Koji su zasaåeni u kuøi Gospodnjoj, zelene se u dvorima Boga naæega: Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! Psl 113:9 On daje da nerotkinja stanuje u kuøi kao vesela mati djece. Aleluja! M.Iz 31:27 Pazi na red u kuøi, kruha lijenosti ne jede. Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Iza 54:7 “Ostavio sam te samo za kratko vrijeme, ali sam te s velikim milosråem vodio kuøi. Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Jer 2:14 Je li Izrael sluga, u kuøi roåen rob? Zaæto je postao prije S nom? Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime. Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Hos 5:14 Jer sam ja kao lav Efraimu, kao laviø kuøi Judinoj. Ja – razderem i otidem. Ja odvuçem; izbaviti ne moœe nitko. Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Amo 5:4 Jest, ovako veli Gospod kuøi Izraelovoj: “Traœite me, i œivjet øete! Amo 6:9 I ako deset ljudi samo ostane a jednoj kuøi, moraju i oni mrijeti. Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. Mih 2:7 Ne kaœe li se kuøi Jakovljevoj: “Je li duh Gospodnji samo pun gnjeva? Jesu li njegova djela takva? Zah 13:6 Upitaju li ga onda: “Kakve su ti to brazgotine na prsima,” odgovara: “Udarili su me u kuøi mojih prijatelja.”

Mat 5:15 Niti se uœiœe svijeøa i meøe pod sud, nego na svijeønjak. Tada svijetli svima u kuøi. Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 24:46 Blagoslovljen je sluga, kojega gospodar njegov, kad se vrati kuøi, naåe da çini tako. Mar 5:19 Ali mu ne dopusti, nego mu reçe: “Idi kuøi k svojima i pripovijedaj im, kako je veliku stvar uçinio Gospodin na tebi i kako se je smilovao tebi. Luk 1:69 Bog spasenja podiœe za nas u kuøi svojega sluge Davida: “ Luk 2:49 On im reçe: “Zaæto ste me traœili? Zar nijeste znali, da ja moram biti u kuøi Oca svojega?” Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. Luk 12:52 Od sada øe pet u jednoj kuøi biti razdijeljeni: tri na dva i dva na tri: Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. Luk 18:14 Kaœem vam: Onaj otide opravdan kuøi, a ne onaj, jer tko se povisi, ponizi se, tko se ponizi, povisi se.” Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto, pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. Iva 8:35 Rob ne ostaje zauvijek u kuøi, sin ostaje zauvijek. Iva 14:2 U kuøi Oca mojega mnogi su stanovi. Kad ne bi bilo tako, bio bih vam rekao, jer idem da vam pripravim mjesto. Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. Heb 3:2 Koji je vjeran onome, koji ga postavi, kao i Mojsije u svoj kuøi njegovoj. KUØNE 1 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. KUØNU Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda mnom u Jerusalemu. KUØO 4 Iza 2:5 Dakle, kuøo Jakovljeva, zaputimo u svjetlosti Gospodnjoj! Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo

Izraelova? Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! KUØOM 8 Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Luk 1:33 On øe vladati nad kuøom Jakovljevom u vijeke, i kraljevstvu njegovu neøe biti kraja. Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. 1Ti 3:4 Koji svojom kuøom dobro upravlja i ima posluænu djecu sa svom çestitoæøu. 1Ti 3:5 A ako tko ne zna svojom kuøom upravljati, kako øe se starati za crkvu Boœju? Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, KUØU 58 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. Pst 41:51 Prvoroåencu nadjenu Josip ime Manaseh; “jer Bog”, reçe, “dade da zaboravim svu nesreøu svoju i svu kuøu oca svojega.” P.Zk 24:10 Ako dadneæ bliœnjemu svojemu æto u zajam, ne idi u kuøu njegovu, da mu uzmeæ zalog! Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu 1Ljt 28:6 On mi reçe: Tvoj sin Salomon sagradit øe kuøu moju i trijemove moje, jer njega izabrah sebi za sina njemu øu biti otac. 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da

283 proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! Job 20:19 Tlaçio je, nije pomagao siromahe; oteo je kuøu, koju nije sazidao. Psl 55:14 S kojim sam pouzdano opøio, u povorci sveçanoj hodio u kuøu Boœju. Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! Psl 115:12 Gospod se je nas spomenuo: on øe blagosloviti, blagoslovit øe kuøu Aronovu, Psl 122:1 Obradovah se, kad mi rekoæe: “Idemo u kuøu Gospodnju!” M.Iz 9:1 Mudrost sagradi sebi kuøu; na sedam stupova stoji. M.Iz 11:29 Tko zapuæta kuøu svoju, œanje vjetar: luåak øe sluœiti mudromu. M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. M.Iz 15:25 Gospod razara kuøu oholima, a postavlja meåu udovici. M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. M.Iz 17:13 Tko vraøa zlo za dobro, kuøu njegovu neøe ostaviti nesreøa. M.Iz 25:17 Stavi nogu svoju samo rijetko kad u kuøu bliœnjega svojega, inaçe nasitit øe se tebe i zamrzit øe na te. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. M.Iz 31:21 Ne boji se snijega za kuøu svoju, sva çeljad njezina ima po dvoje haljine. PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. Jer 36:6 Potom zapovjedi Jeremija Baruhu: “Jer sam ja sprijeçen i ne mogu poøi u kuøu Gospodnju. Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na

stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. Mat 12:44 Onda pomisli: “Vratit øu se u kuøu svoju, iz koje sam izaæao. I on doåe, naåe je praznu, lijepo pometenu i ukraæenu. Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Iva 2:17 Tada se sjetiæe uçenici njegovi rijeçi Pisma: “Revnost za kuøu tvoju izjede me.” Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili,

Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? Dje 21:8 A sutradan otputovasmo i doåosmo u Cezareju. I uæavæi u kuøu Filipa evanåelista, koji je bio jedan od sedmorice, ostadosmo u njega. 1Ko 1:16 A krstio sam i Stefaninu kuøu; dalje ne znam, jesam li koga drugoga krstio. 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. Heb 3:4 Jer svaku kuøu gradi netko, a Bog je, koji je sve stvorio. 2Iv 1:10 Ako tko dolazi k vama i ove nauke ne donosi, ne primajte ga u kuøu i ne pozdravljajte ga! KUPAC 1 M.Iz 20:14 “Loæe, loæe”, veli kupac; a kad otide, onda se hvali. KUPCE 1 Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova KUPELJ 2 Iva 5:2 U Jerusalemu je kod Ovçjih vrata kupelj, koja se zove hebrejski Betsaida, i ina pet trijemova. Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. KUPELJI 1 Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. KUPELJU 2 Efe 5:26 Da je posveti, oçistivæi je kupelju vodenom u rijeçi, Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, KUPI 6 Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 13:46 Kad naåe jedan dragocjen biser, otide, prodade sve imanje svoje i kupi ga. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Luk 22:36 “Ali sad,” nastavi on, “koji ima kesu za novac, neka je uzme sobom, isto tako torbu svoju. Tko to nama, neka proda svoj plaæt i kupi za to maç! Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima.

284 KUPIÆ 2 Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. KUPIÆE 1 Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. KUPIM Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. KUPIMO Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” KUPINE 1 Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, KUPIO Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ KUPITI 3 Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Otk 13:17 I da nitko ne moœe ni kupiti ni prodati, osim tko ima œig: “ime zvijeri ili broj imena njezina. KUPLJENI 1 1Ko 6:20 Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u tijelu svojemu! KUPOVALO Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo, sadilo se i gradilo. KUPOVAT 1 Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. KUPUJE 1 Luk 12:6 Ne kupuje li se pet vrabaca za deset novçiøa? A ipak ni jedan od njih nije zaboravljen kod Boga. KUPUJTE 2 Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! KUPUJU 1Ko 7:30 I koji plaçu, kao da ne plaçu; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju,

kao da ne posjeduju; KUTU 2 Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Dje 26:26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je æto od ovoga skriveno; jer se niæta od ovoga, nije dogaåalo u kutu. KVADRANT 1 Mar 12:42 Jedna siromaæna udovica doåe i metnu dvije lepte, æto çini kvadrant. KVARE 2 Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. 1Ko 15:33 Ne dajte se zavesti: zli razgovori kvare dobro øudoreåe. KVARITELJA Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. KVARITELJICAMA M.Iz 31:3 Ne daji snage svoje milosnicama i putova svojih kvariteljicama kraljeva! KVARITI 1 Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? KVART 1 Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. KVASAC 4 Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” Rim 11:16 Ako je kvasac svet, to je i tijesto; i ako je korijen svet, to su i grane. 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. KVASCA 4 Mat 16:6 Tada im reçe Isus: “Pazite i çuvajte se kvasca farizejskog i saducejskog!” Mat 16:12 Tada shvatiæe, da nije bio mislio, da se çuvaju kvasca kruænoga, nego nauke farizejske i saducejske. Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! 1Ko 5:6 Nije dobra hvalidba vaæa. Ne znate li, da malo kvasca ukiseli sve tijesto? KVASCU 2 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! KVASIM Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju. KVASITI 1

Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. KVASNO Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! KVIRINIJEM Luk 2:2 Ovo je bio prvi popis. Bio je pod Kvirinijem, namjesnikom Sirije. KVOÇKA Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! LAÅA M.Iz 31:14 Ona je kao laåa trgovaçka: izdaleka donosi sebi kruh svoj. Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. LAÅAMA Psl 107:23 Drugi, koji su plovili morem na laåama, trgovali na velikim vodama, LAÅE 8 Job 9:26 Otiskuju se kao brze laåe, kao orao kad pada na plijen. Psl 104:26 Tamo laåe plove, Levijatan, kojega si naçinio, da se igra po njemu. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Dje 27:22 A sad vas opominjem: budite dobre volje, jer nijedna duæa od vas neøe propasti osim laåe. Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! LAÅICA Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. Mat 14:24 Laåica je veø bila nasred mora i bila je od valova bacana tamo i vamo; jer je bio protivan vjetar. LAÅICE 1 Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. LAÅICI 2 Mat 14:33 Koji su bili u laåici, baciæe se pred

285 njega niçice i rekoæe: “Ti si zaista Sin Boœji!” Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. LAÅICU 2 Mat 9:9 On uåe u laåicu, prijeåe i doåe u svoj grad. Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. LAÆCE 1 Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; LAÆCEM 2 1Iv 1:10 Ako reknemo, da nijesmo sagrijeæili, gradimo ga laæcem, i rijeç njegova nije u nama. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. LAÆCIMA Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. LABAN 1 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. LAGANA 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, LAGANO Mat 11:30 Jer je jaram moj blag i breme moje lagano.” LAHKO M.Iz 14:6 Podsmjevaç traœi mudrost, ali uzalud, a razumnomu je lahko naøi znanje. LAHORENJE 1 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. LAJU Psl 59:6 Uveçe dolaze opet, laju kao psi, skitaju se gradom. LAKAT 2 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! Izl 25:17 Napravi onda pomiriliæte od çistoga zlata, dva i po lakta dugo i lakat i po æiroko. LAKATA 5 Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina

njegova! Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. LAKÆE 7 M.Iz 21:19 Lakæe je stanovati u pustinji, nego sa œenom svadljivom i gnjevljivom. Mat 10:15 Zaista, kaœem vam: “Zemlji Sodomi i Gomori u dan suda bit øe lakæe negoli gradu takvu! Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani, uzmi postelju svoju i hodi?’ Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Luk 16:17 Ali je lakæe da proåu nebo i zemlja, da propadne i jedna crtica od zakona. Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” LAKE 1 Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” LAKO Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. LAKOM 2 1Ti 3:3 Ne odan piøu, ne nasilan, nego i krotak, ne svadljivac, ne lakom; Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; LAKOMAC 3 M.Iz 28:22 Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomiælja, da oskudica dolazi na njega. 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga! LAKOMCI 1 Heb 13:5 Ne budite lakomci, budite zadovoljni s onim, æto imate, jer on reçe: “Neøu te ostaviti, niti øu te napustiti.” LAKOMI 1 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, LAKOMOSTI 2 Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. Luk 12:15 Onda nastavi: “Pazite i çuvajte

se od svake lakomosti! Ako tko i obiluje, njegov œivot nije ipak osiguran njegovim imanjem.” LAKOMSTVA Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, 1So 2:5 Jer nijesmo nikada govorili vama laskavim rijeçima, kao æto znate, niti pod izlikom lakomstva, Bog je svjedok; LAKOMSTVO 3 Efe 5:3 A bludnost i svaka neçistoøa i lakomstvo neka se ni ne spominje meåu vama, kao æto se pristoji svetima! Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, 1Ti 6:10 Jer je korijen sviju zala lakomstvo, kojemu neki predavæi se zalutaæe od vjere i na sebe navukoæe jade mnoge. LAKOMSTVU 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. LAKOUMAN 1 Heb 12:16 Da ne bude tko bludnik ili lakouman, kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao prvorodstvo svoje! LAKOUMNIM Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. LAKTA Izl 25:17 Napravi onda pomiriliæte od çistoga zlata, dva i po lakta dugo i lakat i po æiroko. Otk 21:17 I izmjeri zid njegov na sto i çetrdeset i çetiri lakta, po mjeri çovjeçjoj, koja je anåelova. LAMA Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” LAMEK 1 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. LAMEKOVE 1 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. LAN 2 M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. LANA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. LANCE 3 Psl 149:8 Da stave kraljeve njihove u lance, plemiøe njihove u gvozdene okove, Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj.

286 LANENO Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Mat 27:59 Kad Josip uze tijelo, zavi ga u laneno platno çisto, LANJSKE 1 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. LAODICEJE 1 Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. LAODICEJI 1 Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: LAODICEJSKOJ 1 Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. LAODICEJU Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. LAŒ 18 Psl 4:2 Vi ljudi, zaæto sramotite çast moju, ljubite prijevaru i mislite na laœ? Psl 119:163 Mrzim i gadi mi se laœ, a zavoljeh zakon tvoj. M.Iz 4:24 Drœi daleko od usta svojih laœ i usne tvoje neka budu çiste od varke! M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. Iza 9:15 – Starjeæine i ugledni, to su glava; i proroci, koji uçe laœ, to su rep. – Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Efe 4:25 Zato odbacite laœ i govorite istinu svaki sa svojim bliœnjim, jer smo udovi jedan drugome! 1Iv 2:21 Ne pisah vam, kao da ne znate istine, nego jer je znate, i jer nikakva laœ ne

dolazi od istine. 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! Otk 14:5 I u njihovima ustima ne naåe se laœ, jer su bez mane pred prijestoljem Boœjim. Otk 21:27 I neøe u njega uøi niæta neçisto, i koji çini, æto je gad i laœ, nego samo, koji su zapisani u knjizi œivota Janjeta. Otk 22:15 Vani su psi, i vraçari i bludnici, i ubojice i idolopoklonici, i svaki, koji ljubi i çini laœ. LAŒAC 5 Job 34:6 Ja sam kao laœac protiv pravice svojoj; bez krivnje pogodi me strijela smrtna! Psl 116:11 Pomislih u tjeskobi svojoj: “Svaki je çovjek laœac.” Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? LAŒACA Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! 1Ti 4:2 U licemjerju laœaca, koji imaju biljeg upeçen na svojoj savjesti, LAŒAN 4 M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, LAŒEM 3 Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom: 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. LAŒEMO 1Iv 1:6 Ako reknemo, da imamo zajedniætvo s njim, a u tami hodimo, laœemo i ne çinimo istine. LAŒI 3 Job 35:13 Doista, Bog ne usliæi laœi i Svemoøni ne pogleda na nju. Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. 2So 2:11 I zato øe im Bog poslati silu zablude, da vjeruju laœi, LAŒITE 2 Kol 3:9 Ne laœite jedan na drugoga, svucite

staroga çovjeka s djelima njegovim, Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! LAŒJU 2 Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. LAŒLJIVAC 1 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina. LAŒLJIVCIMA 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, LAŒLJIVI 1 Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” LAŒLJIVOST 2 M.Iz 8:7 Jest, jezik moj govori samu istinu; mrska je usnama mojim laœljivost. M.Iz 11:3 Neduœnost vodi poætene sigurno, a nevjerne upropaæøuje laœljivost njihova. LAŒNA M.Iz 11:1 Laœna su mjerila Gospodu mrska, a puna mjera ugodna mu je. M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. LAŒNE 6 Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, LAŒNI 10 Psl 119:104 Od propisa tvojih zadobih razboritost, zato mrzim na svaki put laœni. M.Iz 12:19 Istinita usta stoje dovijeka, a laœni jezik samo jedan ças. M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. Mat 24:11 laœni øe proroci u velikom broju ustati i mnoge zavesti. Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju.

287 2Ko 11:13 Jer takvi ljudi laœni su apostoli, prevarljivi poslenici, koji se pretvaraju u apostole Kristove. 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. LAŒNIH 3 Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. LAŒNIM 3 M.Iz 6:12 Lopov, bezboœnik: “tko naokolo ide s laœnim govorom, Luk 6:26 Teæko vama, kad vam laska sav svijet, jer su isto tako çinili laœnim prorocima oçevi njihovi. 2So 2:9 Kojega je dolazak po djelovanju sotoninu sa svakom silom i znacima i laœnim çudesima, LAŒNO0 Izl 20:16 Ne svjedoçi laœno protiv bliœnjega svojega! Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 101:4 Neka je daleko od mene srce laœno; neøu da æto znam o zlu. Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Mat 5:11 Blagoslovljeni ste vi kad vas ljudi zbog mene grde i progone i za vama laœno sve zlo govore! Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, LAŒNOGA Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. LAŒNU 2

M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! Hos 12:7 Laœnu tezulju ima on u ruci kao kakav Kanaanac. Voli prevariti. LAŒU Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. LASEJA Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. LASKA Luk 6:26 Teæko vama, kad vam laska sav svijet, jer su isto tako çinili laœnim prorocima oçevi njihovi. LASKAJU Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. LASKAVA M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, LASKAVCI 1 Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. LASKAVE 1 Psl 12:3 Ah, da bi ipak Gospod uniætio laskave usne i jezike veliçave, LASKAVIM 2 Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. 1So 2:5 Jer nijesmo nikada govorili vama laskavim rijeçima, kao æto znate, niti pod izlikom lakomstva, Bog je svjedok; LASTAVICA Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” LATINSKI 1 Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. LATINSKIM Luk 23:38 Nad njim je bio natpis napisan pismom grçkim, latinskim i hebrejskim: “Ovo je Kralj œidovski.” LAV 18 Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata

siromaha i vuçe ga u mreœu. M.Iz 22:13 Lijençina govori: “Lav je vani; mogao bih na ulici biti razderan.” M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome narodu. Prp 9:4 Jer samo tko je pridruœen œivima, ima se joæ neæto nadati; jer bolje je œiv pas, nego mrtav lav. Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. Hos 5:14 Jer sam ja kao lav Efraimu, kao laviø kuøi Judinoj. Ja – razderem i otidem. Ja odvuçem; izbaviti ne moœe nitko. Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? Amo 3:8 Kad rikne lav, tko da se onda ne prepadne? Kad Gospod, Svemoguøi, progovori, tko da onda ne prorokuje? 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” LAVA 4 Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” M.Iz 19:12 Srdœba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, LAVICA Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” LAVIÇI 1 Psl 104:21 Laviçi viçu za plijenom i traœe od Boga hrane sebi. LAVIØ 2 Hos 5:14 Jer sam ja kao lav Efraimu, kao laviø kuøi Judinoj. Ja – razderem i otidem. Ja odvuçem; izbaviti ne moœe nitko.

288 Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? LAVOVA 5 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. Iza 35:9 Neøe ondje biti lavova, niti øe ljuta zvijer iøi po njemu. Tako æto neøe se ondje naøi, samo otkupljeni smiju ondje hoditi. Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. Otk 9:8 I imahu kose kao kose œenske, i zubi njihovi bijahu kao u lavova; Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. LAVOVE 1 Psl 91:13 Moœeæ stupati po lavovima i zmijama ljuticama, gazit øeæ lavove i zmajeve. LAVOVI 1 Psl 34:10 Lavovi imaju oskudicu i gladuju, a tko traœi Gospoda, ima svako dobro. LAVOVIH 1 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. LAVOVIMA Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Psl 91:13 Moœeæ stupati po lavovima i zmijama ljuticama, gazit øeæ lavove i zmajeve. Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” LAVOVO Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. LAVOVSKU Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” LAVU Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. LEÅA 6 Psl 50:17 A sam mrziæ na nauku moju, rijeçima mojim okreøeæ leåa. M.Iz 26:3 Biç konju, uzda magarcu, a batina luåacima na leåa! Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica

svojega od ruga i pljuvanja. Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. LEÅIMA M.Iz 10:13 Na usnama razumnoga naøi je mudrost, a batina pripada leåima ludoga. LEBDEØI 1 Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. LEBDI 2 Job 26:7 Nad prazninom razastire on sjever, iznad niæta daje da lebdi zemlja. Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. LEBDIO Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. LED 1 Job 38:29 Iz çijega krila izlazi led? Tko raåa mraz nebeski? LEGAO Psl 139:8 Da bih se uzdigao gore k nebu: “ti si tamo; da bih legao dolje u carstvu mrtvih; gle, tu si. LEGIJA Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Mar 5:9 Upita ga: “Kako se zoveæ?” “Legija mi je ime”, odgovori mu; “jer nas je mnogo.” LEGLO 4 Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. Mat 23:33 Zmije i leglo gujino, kako øete umaøi osudi paklenoj? LEGNE 1 Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” LEGNEÆ 1 M.Iz 3:24 Kad legneæ, ne trebaæ se plaæiti i kad poçivaæ, spavaæ slatko. LEGNEM Psl 4:8 Bez brige legnem i zaspim odmah; jer ti, Gospode, sam dajeæ mi te stojim u sigurnosti. . LEŒAJ 1 Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. LEŒALA 6 Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje

nadomjestiti. Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. Psl 94:17 Kad mi Gospod ne bi bio pomoønik, leœala bi duæa moja odavno u tiæini. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. LEŒALI 3 Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. LEŒALO 3 Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, Luk 2:16 Mariju i Josipa i dijete, æto je leœalo u jaslama. LEŒAO 5 Pst 9:21 A kad je pio vino, opio se, i leœao je otkriven u æatoru svojemu. Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Mat 28:6 On nije ovdje. Uskrsnuo je, kao æto je rekao. Doåite, vidite ovdje mjesto, gdje je leœao Gospodin. Luk 16:20 Pred njegovim vratima leœao je jedan siromah po imenu Lazar sav u çirovima. LEŒATI 5 M.Iz 6:9 Dokle øeæ joæ, lijençino, leœati? Kad øeæ se dignuti oda sua? Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. LEŒE 6

289 Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. 2Sa 1:19 “Na tvojim visinama Izraele, najbolji leœe mrtvi! Kako padoæe junaci? Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. Iva 20:5 On se sagne i vidje plahte gdje leœe, ali ne uåe. LEŒI 11 Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Psl 119:25 U prahu leœi duæa moja, oœivi me rijeçju svojom! Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Luk 2:12 I ovo neka vam je zna: “Naøi øete dijete, æto je povito u pelenice i leœi u jaslama.” 1Iv 5:19 Znamo, da smo od Boga, a sav svijet leœi u zlu, LEPTE 2 Mar 12:42 Jedna siromaæna udovica doåe i metnu dvije lepte, æto çini kvadrant. Luk 21:2 Vidje takoåer, kao jedna siromaæna udovica ubaci tamo dvije lepte. LETE 2 Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama,

propadosmo!” LETI 7 P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. Psl 91:5 Ne trebaæ se bojati strahote noøne, niti strijele, æto leti danju. M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. Zah 5:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao, i gle, bio je tu svitak knjige, æto leti. Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. LETJELE 1 Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, LEVI 1 Pst 49:5 Simeon i Levi braøa su, maçevi su im oruœje nasilja. LEVIJATAN 1 Psl 104:26 Tamo laåe plove, Levijatan, kojega si naçinio, da se igra po njemu. LEVIJEVE 1 Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. LEVIJEVIH 1 Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. LEVIJU P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, LEVIT 2 Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Dje 4:36 Tako je Levit Josip iz Cipra, koji je od apostola bio prozvan Barnaba, æto znaçi sin utjehe”, LEVITE 1 Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” LEVITIMA Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. LIÆENA

Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. LIÆI 1 Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, LIÆØE 9 Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, LIBANON 1 PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. LIBANONA PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. LIBANONSKE 1 Psl 29:5 Çuj! Gospod lomi cedre, cedre libanonske lomi Gospod. LIBANONSKI 3 Psl 92:12 A pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanonski raste gore, Psl 104:16 Tada se napoje najveøa drveta, cedri libanonski, æto ih je on zasadio. Hos 14:5 Bit øu Izraelu kao rosa. Cvjetat øe kao ljiljan. Ukorijenit øe se kao cedri libanonski. LIBANONSKO Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i

290 opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. LIBANONU 2 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. LIBARA Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara LICA9 Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” Pst 4:16 Kain ode nato ispred lica Gospodnjega i nastani se u zemlji Nod istoçno od Edena. Pst 29:17 Lea je imala slabe oçi, a Rahela je bila lijepa stasa i lica. Psl 4:6 Mnogi se tuœe: “Tko nam nosi mir?” Obasjaj nas, Gospode, svjetlom lica svojega! Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. Psl 51:11 Ne odbacuj me od lica svojega, svetoga Duha svojega ne uzimaj od mene! Psl 80:16 Kao smeøe popaljena je ognjem. Neka propadnu od srdœbe lica tvojega! Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! Psl 90:8 Stavljaæ zla djela naæa sebi pred oçi, tajnu krivnju naæu pred svjetlost lica svojega. Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! Psl 139:7 Kamo da otidem od duha tvojega, kamo da uteçem od lica tvojega? Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob. PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice

orlovo, u sva çetiri biøa. Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Iva 5:37 Tako Otac, koji me posla, sam posvjedoçi za mene. Ali glasa njegova niti ste kad çuli, ni lica njegova nijeste vidjeli; Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. LICE 57 Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu. Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Izl 34:33 Poæto je Mojsije bio prestao s njima govoriti, stavi pokrivalo na lice svoje. Brj 6:25 Neka dadne Gospod, da njegovo lice sja nad tobom, i neka ti bude milostiv. Brj 6:26 Neka obrati Gospod lice svoje k tebi i neka ti udijeli mir. 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv, daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Psl 11:7 Jer je Gospod pravedan; pravdu

ljubi on: samo pravednici gledaju njegovo lice. Psl 17:15 A ja kao pravednik gledam lice tvoje; kad se probudim, nagledam se sit prilike tvoje. Psl 27:8 Srce moje viçe k tebi; traœim te; Gospode, traœim lice tvoje! Psl 30:7 Ti si me bio, Gospode, pun milosti utvrdio u sreøi. Onda si skrio lice svoje: i veø se ja smetoh. Psl 34:5 Tko pogleda u njega, bit øe vedrijega srca, lice se njegovo ne treba zarumeniti. Psl 44:24 Æto krijeæ lice svoje, zaboravljaæ nevolju naæu i muku naæu? Psl 51:9 Zastri lice svoje od grijeha mojih i uniæti sva zlodjela moja! Psl 95:2 Stupimo pred lice njegovo s hvalom, u pjesmama pokliknimo njemu! Psl 100:2 Sluœite Gospodu s veseljem, pristupite pred lice njegovo s klicanjem! Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Psl 104:29 A odvratiæ li lice svoje, preplaæe se; uzmeæ li im dah, poginu i vraøaju se opet u prah. Psl 104:30 Kad poæljeæ duh svoj, stvaraju se; tako obnavljaæ lice zemlji. Psl 119:135 Daj da lice tvoje obasja slugu tvojega, i nauçi me poznavati naredbe tvoje! Psl 119:170 Neka doåe moljenje moje pred lice tvoje, po rijeçi svojoj daj mi da naåem spasenje! M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u srcu pritisne duh. M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. Prp 7:3 Bolje je zabrinutost nego smijeh, jer ako je i œalosno lice, moœe ipak biti veselo srce. Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Iza 8:17 Çekat øu Gospoda, koji skriva lice svoje od kuøe Jakovljeve, i ufat øu se u njega. Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. Iza 59:2 Ne, zlodjela vaæa rastavljaju vas s Bogom vaæim, grijehi vaæi zaklonili su lice njegovo od vas, da ne çuje. Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice

291 lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Mat 6:17 Kad ti postiæ, namaœi glavu svoju i operi lice svoje, Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Mat 17:2 Tada se preobrazi pred njima Lice se njegovo zasja kao sunce, a haljine se njegove zasvijetliæe kao svjetlo. Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Mat 26:67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga æakama. Drugi su ga udarali po obrazu Mat 28:3 Lice je njegovo bilo kao munja, i odijelo njegovo bijelo kao snijeg. Luk 9:29 Dok se je molio, promijeni se lice njegovo, i odjeøa njegova postade sjajnobijela. Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: 2Ko 3:13 I ne kao æto je Mojsije metao pokrivalo na lice svoje, da ne bi sinovi Izraelovi gledali svræetka onome, æto prestaje. Gal 2:11 A kad doåe Kefa u Antiohiju, ja sam mu se u lice usprotivio, jer je bio zavrijedio ukor. Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 22:4 I gledat øe lice njegovo, i ime njegovo bit øe na çelima njihovim. LICEM3 Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu.

Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. P.Zk 34:10 Otada ne usta viæe prorok u Izraelu kao Mojsije, s kojim je Gospod opøio licem k licu, Psl 67:1 Budi nam milostiv Boœe i blagoslovi nas, obasjaj nas licem svojim! Psl 140:13 Pravednici samo zahvaljuju imenu tvojemu; poæteni borave pred licem tvojim. Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Hos 6:2 Iza dva dana on øe nas veø ozdraviti, treøi dan podignut øe nas, i œivjet øemo pred licem njegovim. Dje 2:28 Pokazao si mi putove œivota i napunit øeæ me veselja s licem svojim. Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. LICEMJERE 1 Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. LICEMJERI 11 Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 22:18 Isus prozre lukavstvo njihovo i odgovori: “Licemjeri, æto me kuæate? Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i

morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” LICEMJERIMA Mat 24:51 On øe ga sasjeøi u komade i odredit øe mu mjesto njegovo meåu licemjerima. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. LICEMJERJA Mat 23:28 Tako se i vi izvana pokazujete ljudima pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i zloøe. Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! LICEMJERJU 1Ti 4:2 U licemjerju laœaca, koji imaju biljeg upeçen na svojoj savjesti, LICEMJERNA Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. LICEMJERSTVO M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! 1Pe 2:1 Odbacite dakle svaku zlobu i svako lukavstvo, licemjerstvo i zavist i svako klevetanje, LICIMA Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. LICU 3 P.Zk 34:10 Otada ne usta viæe prorok u Izraelu kao Mojsije, s kojim je Gospod opøio licem k licu, Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” 2Ko 5:12 Jer se ne preporuçujemo opet vama, nego vam dajemo prigodu, da se ponosite s nama, da imate æto odgovoriti onima, koji se diçe onim, æto je na licu, a ne u srcu. LIDIJA Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. LIEU 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka

292 zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. LIHVAR 1 Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! LIHVARI 1 Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. LIJEÇE 2 Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. LIJEÇENJA 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; 1Ko 12:30 Zar svi imaju darove lijeçenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumaçe? LIJEÇIM Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. LIJEÇITE 2 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! LIJEÇNIÇE 1 Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” LIJEÇNIK 1 Kol 4:14 Pozdravlja vas Luka, lijeçnik, ljubljeni, i Dema LIJEÇNIKA Jer 8:22 Nema li balzama u Gileadu? Nema li viæe ondje lijeçnika: Zaæto nema lijeka za køer, naroda mojega? Mat 9:12 Isus je to çuo i reçe: “Ne trebaju zdravi lijeçnika, nego bolesni. LIJEGATI 1 Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. LIJEK 2 Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, LIJEKA Jer 8:22 Nema li balzama u Gileadu? Nema li viæe ondje lijeçnika: Zaæto nema lijeka za køer, naroda mojega? LIJENA

M.Iz 10:4 Lijena ruka osiromaæava, a marljiva ruka obogaøava. M.Iz 12:24 Ruka øe marljiva çovjeka vladati, a lijena mora robovati. LIJENÇINA M.Iz 10:26 æto je ocat zubima i dim oçima, to je lijençina svojemu gospodaru. M.Iz 22:13 Lijençina govori: “Lav je vani; mogao bih na ulici biti razderan.” M.Iz 26:16 Lijençina misli, da je mudriji od sedmorice, koji znaju odgovoriti razumno, LIJENÇINE 1 M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa. LIJENÇINI 1 M.Iz 21:25 Lijençini donosi smrt pohota njegova; jer ruke njegove bjeœe od posla. LIJENÇINO M.Iz 6:6 Idi k mravu, lijençino, promatraj, æto on çini, i postani mudar! M.Iz 6:9 Dokle øeæ joæ, lijençino, leœati? Kad øeæ se dignuti oda sua? LIJENI 1 Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. LIJENOSTI 1 M.Iz 31:27 Pazi na red u kuøi, kruha lijenosti ne jede. LIJEŒEÆ 1 P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! LIJEP 3 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. LIJEPA Pst 29:17 Lea je imala slabe oçi, a Rahela je bila lijepa stasa i lica. M.Iz 11:22 U gubici svinje zlatna brnjica: “to je œena lijepa, ali besramna. PNP 1:15 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa, oçi su tvoje kao golubice. PNP 1:15 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa, oçi su tvoje kao golubice. PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. PNP 4:7 Sva si lijepa, prijateljice moja, nema ljage na tebi. PNP 6:4 Zaruçnik: Lijepa si, draga moja, kao Tirsa krasna kao Jerusalem, strahovita kao ratna vojska. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju,

køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. LIJEPE 1 Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. LIJEPI 3 PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. Jer 2:34 Na skutovima lijepi ti se krv siromaha neduœnih. Kod provale nijesi ih zatekao. Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. LIJEPIH 1 Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” LIJEPO0 Psl 133:1 Gle, kako je lijepo i kako je ugodno, kad braøa u miru stanuju za jedno! Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! Mat 12:44 Onda pomisli: “Vratit øu se u kuøu svoju, iz koje sam izaæao. I on doåe, naåe je praznu, lijepo pometenu i ukraæenu. Mat 16:2 A on im reçe: “Uveçe govorite: “Bit øe lijepo vrijeme; jer je nebo crveno. Rim 14:1 A slaboga u vjeri primajte lijepo, a da ne sudite o miæljenju njegovu. 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; Jak 2:7 Ne psuju li oni lijepo ime, po kojemu ste nazvani? LIJEPU 2 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, LIJEVA 4 M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?”

293 Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” LIJEVALA Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! LIJEVE 5 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Mat 25:33 Postavit øe ovce s desne sebi, jarce s lijeve sebi. Mar 15:27 S njim razapeæe dva razbojnika, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove, Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. LIJEVOJ 1 Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! LIJU Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! LIK 4 Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” Iza 52:14 Kako su se mnogi ustraæili nad tobom – jer je neçovjeçji bio iznakaœen njegov izgled; lik njegov nije viæe bio sliçan çovjeçjemu – Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. LIKA Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! Heb 11:19 Jer je mislio, da Bog moœe i od mrtvih uskrsnuti; zato ga i natrag dobi, da bude lika. LIKAONSKI 1 Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” LIKOM Psl 106:19 Naçiniæe sebi tele na Horebu i

pred livenim likom baciæe se na zemlju: LIKOVA Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. LIKOVE 1 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. LIKOVI 2 Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Iza 41:29 Gle, svi su oni niæta, i djela su njihova niætava. Vjetar i praznina likovi su njihovi.” LIKOVIMA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. LIKUJE 1 Jak 2:13 Jer øe onome biti sud bez milosråa, koji ne çini milosråa; a milosråe likuje nad sudom. LIŒU Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. LISICE 4 PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” LISICI 1 Luk 13:32 A on im reçe: “Idite i kaœite onoj lisici: “Evo, izgonim åavle i iscjeljujem danas i sutra; istom sam treøi dan s time gotov. LIST 2 Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. Job 13:25 Zar uvenuli list hoøeæ da skræiæ i zar øeæ goniti suhu slamku? LISTOM Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. LITRU Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. LIVADE 3 Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i

pjevaju. Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove! Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. LIVENIM Psl 106:19 Naçiniæe sebi tele na Horebu i pred livenim likom baciæe se na zemlju: LIVENO Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” LIZALI 1 Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. LIZAT 1 Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” LJAGE 4 Job 25:5 Eto, ni mjesec ne sja bez ljage, ni zvijezde nijesu çiste u oçima njegovim, PNP 4:7 Sva si lijepa, prijateljice moja, nema ljage na tebi. 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana. LJEPOTA M.Iz 31:25 Odijelo joj je snaga i ljepota, i smije se danu sutraænjemu. M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. LJEPOTE 1 Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. LJEPOTO PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! LJEPOTOM M.Iz 6:25 Ne nosi u srcu svojemu poœude za ljepotom njezinom, ni da te uhvati trepavicama svojim! LJEPOTU Psl 45:11 Kralj œudi ljepotu tvoju; jer je on Gospod tvoj: njemu se pokloni! LJESTVE 1 Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. LJETA Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” LJETI 2 M.Iz 10:5 Tko ljeti skuplja, razuman je; tko spava o œetvi, prouzrokuje sramotu. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u

294 istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. LJETINA Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. LJETINOM Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” LJETNOJ 1 Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. LJETO 3 Psl 74:17 Utvrdio si sve granice zemaljske; stvorio si ljeto i zimu. M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. LJEVICA PNP 8:3 Tada se privine ljevica njegova pod glavu moju, u ljubavi me ogrli desnica njegova. Mat 6:3 Kad ti dajeæ milostinju, neka ti ne zna ljevica tvoja, æto çini desnica tvoja, LJEVICI 1 M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. LJILJAN 3 PNP 2:1 Ja sam cvijet na poljani æaronskoj, ljiljan u dolini. PNP 2:2 Zaruçnik: Meåu trnjem ljiljan prijateljica je moja meåu djevojkama! Hos 14:5 Bit øu Izraelu kao rosa. Cvjetat øe kao ljiljan. Ukorijenit øe se kao cedri libanonski. LJILJANE 1 Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; LJUBAV 67 Pst 40:14 Tada misli i na mene, kad ti bude dobro, pa mi uçini ljubav, da me preporuçiæ faraonu i izbaviæ me iz ove kuøe! 2Sa 1:26 Œao mi je za tobom, brate moj, Jonatan! Kako si mi bio drag! Viæa mi je bila ljubav tvoja od ljubavi œenske. 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. Psl 16:3 Kaœem o svetima u zemlji: “To su plemeniti; njima ide sva ljubav moja.” Psl 103:11 Jer koliko je nebo visoko nad zemljom, tolika je ljubav njegova prema pravednicima njegovim. Psl 109:4 Za ljubav moju zlobe mi; a ja se molim samo. M.Iz 7:18 Pa doåi, uœivat øemo ljubav, plivat øemo u slasti ljubavnoj do zore. M.Iz 10:12 Mrœnja izaziva samo svaåu, a ljubav prikriva sve prijestupe. M.Iz 15:17 Bolje je jelo od zelja, gdje je ljubav, nego vol ugojeni, gdje je mrœnja. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. M.Iz 17:17 Uvijek nosi ljubav prijatelj; a u nevolji postaje brat.

M.Iz 27:5 Bolji je javni ukor nego tajna ljubav. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. PNP 2:4 U vinarnicu on me vodi: kao bojni barjak njegov vije se nada mnom ljubav. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ Hos 12:6 “Tako se imaæ i ti vratiti k Bogu svojemu. Çini ljubav i pravicu! Uzdaj se vazda u Boga svojega!” Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Mat 24:12 Jer øe bezboœnost uzeti maha, ljubav øe ohladnjeti kod mnogih. Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Rim 5:5 A nada se ne sramoti, jer se ljubav Boœja izli u srca naæa Duhom Svetim, koji je dat nama. Rim 5:8 A Bog pokazuje svoju ljubav k nama, æto Krist, kad smo bili joæ grjeænici, umrije za nas. Rim 12:9 Ljubav neka je bez pretvaranja; mrzeøi na zlo prianjajte uz dobro; Posluænost ljubav bliœnjega. Rim 13:10 Ljubav ne çini zla bliœnjemu. Ljubav je dakle izvræenje zakona. Rim 13:10 Ljubav ne çini zla bliœnjemu. Ljubav je dakle izvræenje zakona. 1Ko 8:1 A za ono, æto se œrtvuje idolima, znamo, jer svi imamo znanje. Znanje nadima, a ljubav izgraåuje. 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a

proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. 1Ko 13:13 A sad ostaje vjera, ufanje, ljubav, ovo troje, ali je najveøa meåu njima ljubav. 1Ko 13:13 A sad ostaje vjera, ufanje, ljubav, ovo troje, ali je najveøa meåu njima ljubav. 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. 2Ko 5:14 Jer ljubav Kristova nagoni nas, kad ovako sudimo: ako je jedan za sve umro, to su svi umrli; 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. Flp 2:2 Ispunite moju radost, da isto mislite, imajuøi istu ljubav, jednoduæni i jednomisleni! Kol 3:14 A povrh svega toga imajte ljubav, koja je veza savræenstva! 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. Heb 13:1 Ljubav bratinska ne kao stane! 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; 1Pe 4:8 A prije svega imajte neprestanu ljubav meåu sobom, jer ljubav pokriva mnoætvo grijeha! 1Pe 4:8 A prije svega imajte neprestanu ljubav meåu sobom, jer ljubav pokriva mnoætvo grijeha! 2Pe 1:7 A u poboœnosti ljubav bratsku, a u ljubavi bratskoj ljubav Boœju. 2Pe 1:7 A u poboœnosti ljubav bratsku, a u ljubavi bratskoj ljubav Boœju. 1Iv 2:5 A tko drœi rijeç njegovu, u njemu je zaista ljubav Boœja savræena; po tom poznajemo, da smo u njemu. 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:8 Koji ne ljubi, ne poznaje Boga, jer je Bog ljubav. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. 1Iv 4:12 Boga nije nikad nitko vidio. Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama,

295 i ljubav je njegova savræena u nama. 1Iv 4:17 U tom se ljubav Boœja u nas usavræuje, da imamo pouzdanje na dan suda, jer kao æto je on, i mi smo u svijetu ovom. 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. 1Iv 5:3 Jer je ovo ljubav Boœja, da zapovijedi njegove drœimo, i zapovijedi njegove nijesu teæke. 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. Otk 2:4 Ali imam protiv tebe, æto si ljubav svoju prvu ostavio. LJUBAVI 51 2Sa 1:26 Œao mi je za tobom, brate moj, Jonatan! Kako si mi bio drag! Viæa mi je bila ljubav tvoja od ljubavi œenske. M.Iz 20:6 Mnogi ljudi çine veliku viku svojom ljubavi; ali zaista vjerna çovjeka, tko øe ga naøi? PNP 2:5 Krijepi me groœåem, razblaœuje me jabukama, jer sam bolna od ljubavi. PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! PNP 8:3 Tada se privine ljevica njegova pod glavu moju, u ljubavi me ogrli desnica njegova. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” Iva 15:9 Kao æto je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas. Ostanite u ljubavi mojoj! Iva 15:13 Od ove ljubavi nitko veøe nema, da tko œivot svoj poloœi za prijatelje svoje. Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. Rim 12:10 Bratskom ljubavi ljubite jedan drugoga; poætovanjem jedan drugoga pretjeçite; Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! 1Ko 4:21 Æto hoøete, da doåem k vama sa æibom, ili s ljubavi i duhom blagosti? 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu

vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. 1Ko 13:3 I kad bih razdao sve imanje svoje, i ako predam tijelo svoje, da se spali, a ljubavi nemam, niæta mi ne koristi. 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 2:4 Ali Bog, koji je bogat u milosråu, zbog velike ljubavi svoje, kojom nas je ljubio, Efe 3:17 Da Krist stanuje vjerom u srcima vaæim, da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni; Efe 4:2 Sa svom poniznoæøu i krotkoæøu, sa strpljivoæøu podnoseøi jedan drugoga u ljubavi, Efe 4:15 Nego drœeøi se istine u ljubavi da u svemu uzrastemo u onome, koji je glava, Krist, Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Flp 1:16 Ovi iz ljubavi znajuøi, da sam postavljen za obranu evanåelja. Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, Kol 1:13 Koji nas izbavi od vlasti tame i premjesti u kraljevstvo Sina ljubavi svoje, Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; 1So 5:13 Da ih osobito cijenite u ljubavi zbog djela njihova; œivite u miru meåu sobom! 2So 2:10 I sa svakom prijevarom nepravde meåu onima, koji propadaju, jer ljubavi istine ne primiæe, da bi se spasili. 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! 2Ti 1:7 Jer nam Bog ne dade duha bojaœljivosti, nego jakosti i ljubavi i razboritosti. 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu

Isusu! 2Ti 4:10 Jer me Dema ostavi iz ljubavi k sadaænjemu svijetu i otide u Solun, Crescent u Galaciju, Tito u Dalmaciju. Luka je sam kod mene. Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti; Heb 10:24 I pazimo jedan na drugoga u poticanju k ljubavi i dobrim djelima; 2Pe 1:7 A u poboœnosti ljubav bratsku, a u ljubavi bratskoj ljubav Boœju. 1Iv 2:15 Ne ljubite svijeta, ni æto je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, nema ljubavi Oçeve u njemu. 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! LJUBAVLJU 5 Psl 32:10 Mnoge muke stignu zlikovca, a tko se uzda u Gospoda, toga on okruœi ljubavlju. Psl 103:8 Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv i bogat ljubavlju. 1Ko 14:1 Teœite za ljubavlju! Revnujte za duhovne darove, a osobito, da prorokujete! Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! Flp 1:8 Jer Bog mi je svjedok, kako çeznem za svima vama najnjeœnijom ljubavlju Krista Isusa. LJUBAVNOJ 1 M.Iz 7:18 Pa doåi, uœivat øemo ljubav, plivat øemo u slasti ljubavnoj do zore. LJUBE 18 Izl 20:6 A milosråe iskazuje tisuøama, koji me ljube i drœe zapovijedi moje. P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. Psl 122:6 Œelite mir Jerusalemu, spasenje onima, koji te ljube! Psl 145:20 Zaætiøuje Gospod sve, koji ga ljube, a bezboœnike sve zatire. M.Iz 8:21 Onima, koji me ljube, dajem dobra, napunjam riznice njihove. M.Iz 8:36 Tko mene promaæi, oæteti duæu svoju; svi koji mrze na me, ljube smrt. Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Mat 5:46 Jer ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu øete plaøu imati? Ne çine li to i carinici? Luk 6:32 Ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu hvalu oçekujete za to i grjeænici ljube one, koji njih ljube. Luk 6:32 Ako ljubite samo one, koji vas

296 ljube, kakvu hvalu oçekujete za to i grjeænici ljube one, koji njih ljube. Luk 6:32 Ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu hvalu oçekujete za to i grjeænici ljube one, koji njih ljube. Rim 8:28 A znamo, da onima, koji ljube Boga, sve okreøe Bog na dobro, onima, koji su pozvani po odluci. 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? LJUBEZNO 4 Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! LJUBI 54 L.Zk 19:18 Ne budi osvetljiv prema zemljacima svojim i ne nosi niæta za njima, nego ljubi bliœnjega svojega kao sebe samoga. Ja sam Gospod! P.Zk 6:5 Ljubi Gospoda, Boga svojega, svim srcem, svom duæom i svom snagom svojom! P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Psl 11:7 Jer je Gospod pravedan; pravdu ljubi on: samo pravednici gledaju njegovo lice. Psl 33:5 On ljubi pravdu i pravo; dobrote je Gospodnje puna zemlja:

Psl 34:12 Tko je taj çovjek, koji ljubi œivot, koji œeli sebi godine, da okusi sreøu? Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. M.Iz 12:1 Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luåak je. M.Iz 12:1 Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luåak je. M.Iz 13:24 Tko ætedi prut, ne ljubi sina svojega, a tko ga ljubi, kara ga za vremena, M.Iz 13:24 Tko ætedi prut, ne ljubi sina svojega, a tko ga ljubi, kara ga za vremena, M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! Prp 3:8 Vrijeme kad se ljubi, i vrijeme kad se mrzi; vrijeme ratu, i vrijeme miru. Mat 5:43 Çuli ste, da je bilo reçeno: Ljubi bliœnjega svojega i mrzi na neprijatelja svojega! Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. Mat 19:19 Poætuj oca i majku, i ljubi bliœnjega svojega kao samog sebe!” Mat 22:37 On mu odgovori: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom duæom svojom i svom misli svojom! Luk 7:5 Jer ljubi narod naæ i sagradio nam je sinagogu.” Iva 3:35 Otac ljubi Sina i dao mu je sve u ruke njegove. Iva 5:20 Jer Otac ljubi Sina i sve mu pokazuje, æto sam çini. I pokazat øe mu veøa djela od ovih, da se vi çudite. Iva 10:17 Zato me ljubi Otac, jer ja œivot svoj polaœem, da ga opet uzmem. Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. Iva 14:24 Tko ne ljubi mene, ne drœi mojih rijeçi. A rijeç, koju ste çuli od mene, nije moja, nego Oca, koji me posla. Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” 1Ko 16:22 Ako tko ne ljubi Gospodina naæega Isusa Krista, neka bude proklet! Maranatha! 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. Gal 5:14 Jer se sav zakon izvræuje u jednoj rijeçi: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga

sebe!” Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. Efe 5:33 Ali i vi svaki pojedini neka ljubi onako svoju œenu kao sebe samoga; a œena neka poætiva svojega muœa! Heb 12:6 Jer koga ljubi Gospodin, onoga pokara, a bije svakoga sina, kojega prima.” Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! 1Iv 2:10 Tko ljubi brata svojega, u svijetlu ostaje, i u njemu nema niæta za razlog spoticanja. 1Iv 2:15 Ne ljubite svijeta, ni æto je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, nema ljubavi Oçeve u njemu. 1Iv 3:14 Mi znamo, da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu; tko ne ljubi, ostaje u smrti. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:8 Koji ne ljubi, ne poznaje Boga, jer je Bog ljubav. 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? 1Iv 4:21 I ovu zapovijed imamo od njega: “Tko ljubi Boga, neka ljubi i brata svojega! 1Iv 4:21 I ovu zapovijed imamo od njega: “Tko ljubi Boga, neka ljubi i brata svojega! 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. Otk 22:15 Vani su psi, i vraçari i bludnici, i ubojice i idolopoklonici, i svaki, koji ljubi i çini laœ. LJUBIÆ 4 P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Iva 11:3 Tada mu poruçiæe sestre njegove: “Gospodine, evo, koga ljubiæ, bolestan je.” Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” LJUBILI 5 P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete

297 ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene. 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. LJUBIM1 Psl 18:1 On je pjevao: Ljubim te, Gospode, jakosti Psl 119:47 Imam veselje na propisima tvojim, ja ih ljubim. Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. LJUBIMAC 2 Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. LJUBIMCI 2 Iza 44:9 Tvorci idola svi su niæta, ljubimci njihovi nijesu ni za æto. Svjedoci njihovi ne vide niæta i ne znaju niæta, da budu posramljeni. Rim 11:28 Po evanåelju dakle neprijatelji su zbog vas; a po izboru ljubimci zbog otaca. LJUBIMCIMA Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina

Isusa Krista LJUBIMO 6 1Iv 3:14 Mi znamo, da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu; tko ne ljubi, ostaje u smrti. 1Iv 3:18 Djeçice, ne ljubimo rijeçju ni jezikom, nego djelom i istinom. 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:12 Boga nije nikad nitko vidio. Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova savræena u nama. 1Iv 4:19 Mi dakle ljubimo Boga, jer nas je on najprije ljubio. LJUBIO 30 1Sa 1:5 A Ani bi dao duplo viæe, jer je viæe ljubio Anu, iako ju je Gospod uçinio nerotkinjom Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 11:36 Tada rekoæe Œidovi “Vidite, kako ga ljubio!” Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 13:23 A jedan od uçenika njegovih, kojega je Isus ljubio, poçivao je na grudima Isusovim. Iva 13:34 Novu zapovijed dajem vam: ljubite jedan drugoga! Kao æto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedan drugoga! Iva 15:9 Kao æto je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas. Ostanite u ljubavi mojoj! Iva 15:9 Kao æto je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas. Ostanite u ljubavi mojoj! Iva 15:12 Ovo je zapovijed moja: ljubite se meåu sobom, kao æto sam ja ljubio vas! Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. Iva 17:23 Ja u njima i ti u meni; da budu sasvim u jedno, i da spozna svijet, da si me ti poslao i da si ih ljubio, kao æto si mene ljubio. Iva 17:23 Ja u njima i ti u meni; da budu sasvim u jedno, i da spozna svijet, da si me ti poslao i da si ih ljubio, kao æto si mene ljubio. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za

njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” Rim 8:37 Ali u svemu ovome pobjeåujemo zbog onoga, koji nas je ljubio. Rim 9:13 Kao æto je pisano: “Jakova sam ljubio, a na Ezava zamrzio.” Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Efe 2:4 Ali Bog, koji je bogat u milosråu, zbog velike ljubavi svoje, kojom nas je ljubio, Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Efe 5:25 Muœevi, ljubite svoje œene, kao æto je i Krist ljubio crkvu i sebe samoga predao za nju, 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. 1Iv 4:11 Ljubljeni, ako nas je Bog tako ljubio, i mi moramo ljubiti jedan drugoga. 1Iv 4:19 Mi dakle ljubimo Boga, jer nas je on najprije ljubio. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; LJUBIT 1 Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. LJUBITE 19 Psl 4:2 Vi ljudi, zaæto sramotite çast moju, ljubite prijevaru i mislite na laœ? Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Mat 5:44 A ja vam kaœem: Ljubite neprijatelje svoje i molite se za one, koji vas progone! Mat 5:46 Jer ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu øete plaøu imati? Ne çine li to i carinici? Luk 6:32 Ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu hvalu oçekujete za to i grjeænici ljube one, koji njih ljube. Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. Iva 13:34 Novu zapovijed dajem vam: ljubite jedan drugoga! Kao æto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedan drugoga! Iva 13:34 Novu zapovijed dajem vam: ljubite jedan drugoga! Kao æto sam ja ljubio

298 vas, tako i vi ljubite jedan drugoga! Iva 14:15 Ako me ljubite, drœite zapovijedi moje! Iva 15:12 Ovo je zapovijed moja: ljubite se meåu sobom, kao æto sam ja ljubio vas! Rim 12:10 Bratskom ljubavi ljubite jedan drugoga; poætovanjem jedan drugoga pretjeçite; Efe 5:25 Muœevi, ljubite svoje œene, kao æto je i Krist ljubio crkvu i sebe samoga predao za nju, Kol 3:19 Muœevi, ljubite œene svoje i ne budite osorni prema njima! 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; 1Pe 2:17 Sve poætujte, braøu ljubite, Boga se bojte, kralja ætujte! 1Iv 2:15 Ne ljubite svijeta, ni æto je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, nema ljubavi Oçeve u njemu. LJUBITI 12 M.Iz 9:8 Ne pouçavaj podsmjevaça: on bi mogao zamrziti na te. Karaj mudroga, on øe te ljubiti. Hos 14:4 “d njihova otpada iscijelit øu ih i srdaçno ih ljubiti; jer se je gnjev moj odvratio od njih, Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” Luk 7:42 Jer nijesu mogli platiti svojega duga, otpusti ga obojici. Koji øe ga sad od njih viæe ljubiti?” Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. 1Iv 4:11 Ljubljeni, ako nas je Bog tako ljubio, i mi moramo ljubiti jedan drugoga. 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? LJUBLJENA 5 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni!

2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? LJUBLJENE 1 P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. LJUBLJENI 31 Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Mat 3:17 I glas s neba povika: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji se dopada meni.” Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! 2Ko 12:19 Mislite li opet, da se mi pred vama branimo 9 Pred Bogom u Kristu mi govorimo. A sve je, ljubljeni, za vaæ napredak. Flp 2:12 Tako, ljubljeni moji, kao æto svagda sluæaste, ne samo kad sam kod vas, nego i sad mnogo veøma, kad nijesam kod vas, radite o spasenju svojemu sa strahom i drhtanjem! Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni! Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; Kol 4:14 Pozdravlja vas Luka, lijeçnik, ljubljeni, i Dema 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! Heb 6:9 Ali od vas, ljubljeni, nadamo se boljemu i æto je blizu spasenju, ako i govorimo tako. 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, 1Pe 4:12 Ljubljeni, ne çudite se vatri, koja vas stiœe za kuæanje vaæe, kao da vam se æto neobiçno dogaåa, 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.”

2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. 2Pe 3:14 Zato, ljubljeni, çekajuøi ovo starajte se, d vas naåe çiste i neokaljane u miru. 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. 1Iv 3:2 Ljubljeni, sad smo djeca Boœja, i joæ se ne pokaza, æto øemo biti, Znamo, da kad se pokaœe, bit øemo mu sliçni, jer øemo ga vidjeti, kao æto jest. 1Iv 3:21 Ljubljeni, ako nas srce ne kori, imamo pouzdanje u Boga, 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:11 Ljubljeni, ako nas je Bog tako ljubio, i mi moramo ljubiti jedan drugoga. 3Iv 1:2 Ljubljeni, œelim, da ti u svemu bude dobro, i da budeæ zdrav, kao æto je tvojoj duæi dobro. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. Jud 1:20 A vi, ljubljeni, naziåujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome! Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. LJUBLJENOGA Flm 1:16 Ne viæe kao roba, nego viæe od roba, brata ljubljenoga, osobito meni, a kamoli veøma tebi, i po tijelu i u Gospodinu. LJUBLJENOM Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. LJUBLJENOME 2 Efe 1:6 Da slavimo slavnu milost njegovu, kojom nas je obdario u ljubljenome Sinu svojemu, 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. LJUBLJENOMU Flm 1:1 Pavao, suœanj Krista Isusa, i brat Timotej, Filemonu, ljubljenomu i suradniku naæemu, LJUBOMOR 3 M.Iz 6:34 Jer je ljubomor œestok u muœa: on ne zna za milost na dan osvete; Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod,

299 nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, LJUBOMORAN 3 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. LJUBOMORE 1 P.Zk 32:16 I razdraœiæe ga do ljubomore tuåim bogovima, gadovima razgnjeviæe ga. LJUBOMORNO Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? LJUBOMORNOST 1 PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. LJULJA Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; LJUPKE 1 Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. LJUPKO PNP 5:16 Usta su mu puna sladosti. Sve je na njemu ljupko. Takav je dragi moj, takav je prijatelj moj, køeri jerusalemske! LJUT 2 M.Iz 17:11 Zloçinac ide samo za pobunom; ali se ljut glasnik æalje na njega. M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. LJUTA Iza 35:9 Neøe ondje biti lavova, niti øe ljuta zvijer iøi po njemu. Tako æto neøe se ondje naøi, samo otkupljeni smiju ondje hoditi. LJUTE 1 Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. LJUTI 1 Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” LJUTICA 4 Psl 58:4 Imaju otrov kao otrov zmijin, kao gluha ljutica, æto zatiskuje sebi uho, M.Iz 23:32 Ali kasnije ujede kao zmija i uætrca otrov kao ljutica. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo

filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. LJUTICAMA Psl 91:13 Moœeæ stupati po lavovima i zmijama ljuticama, gazit øeæ lavove i zmajeve. LJUTIH 1 Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna. LJUTIM Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. LJUTINA Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. LJUTINU Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! LJUTITI 1 Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! LJUTO PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. LJUTOGA Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! LJUTU 2 Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. LOÆ 1 Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! LOÆA Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja

pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! LOÆE 4 M.Iz 20:14 “Loæe, loæe”, veli kupac; a kad otide, onda se hvali. M.Iz 20:14 “Loæe, loæe”, veli kupac; a kad otide, onda se hvali. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. LOÆEMU Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” LOÆI 1 Efe 5:16 I dobro iskoristite vrijeme, jer su dari loæi! LOÆIH 1 2Ti 2:16 A kloni se loæih i praznih razgovora, jer øe joæ viæe napredovati u bezboœnosti! LOÆIJE 1 Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” LOÆOJ 1 Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, LOGU Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. LOM Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. LOMI 4 Job 38:11 I rekoh: dovle dolaziæ, ne dalje; ovdje se lomi prkos tvojim valovima! Psl 29:5 Çuj! Gospod lomi cedre, cedre libanonske lomi Gospod. Psl 29:5 Çuj! Gospod lomi cedre, cedre libanonske lomi Gospod. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam LOMIÆ 1 Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. LOMILI 1 Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. LOMIM Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. LOMIMO Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji

300 blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? LOMLJENJU Dje 2:42 A bili su postojani u nauci apostoli, u zajednici, u lomljenju kruha i u molitvama. LONAC 1 Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” LONACA Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” LONÇAR 1 Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S LONÇARA Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” LONÇAROVOM Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. LONÇARSKI 2 Psl 2:9 Udarit øeæ ih gvozdenom palicom, razbit øeæ ih kao sud lonçarski!” Otk 2:27 I vladat øe njima gvozdenim œezlom, i razbit øe se kao sudovi lonçarski; kao æto sam i ja primio od Oca svojega; LONÇARU 3 Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. LONCI 1 Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! LONCU Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” LOPOV 1 M.Iz 6:12 Lopov, bezboœnik: “tko naokolo ide s laœnim govorom, LOPOVU Job 29:17 Razbijao sam zube lopovu, trgao grabeœ iz zuba njegovih. LOTA 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. LOTOVE 2 Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo,

sadilo se i gradilo. Luk 17:32 Sjetite se œene Lotove! LOTU Pst 13:8 Zato reçe Abram Lotu: “Neka ne bude svaåe izmeåu mene i tebe, izmeåu mojih i tvojih pastira; jer braøa smo. LOVCIMA Mat 4:19 On im reçe: “Hajdete za mnom! Uçinit øu vas lovcima ljudi.” LOVITE 1 Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!” LOVITI 1 Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” LOZA Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. Iva 15:4 Ostanite u meni, i ja u vama, Kao æto loza ne moœe roda roditi sama od sebe, ako ne ostane na çokotu, tako i vi, ako ne ostanete u meni. LOZAMA Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. LOZE 5 Pst 40:12 Josip mu odgovori: “To se tumaçi ovako: tri loze tri su dana. PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. Iva 15:5 Ja sam çokot, vi loze. Tko ostaje u meni, i ja u njemu, on rodi mnogi rod, jer bez mene ne moœete uçiniti niæta. LOZI 2 Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. LOZOM Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. LOZU 4 Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. LUÅAÇE 1 Luk 12:20 Ali Bog mu reçe: “Luåaçe, joæ

ove noøi potraœit øe duæu tvoju od tebe! Kojemu øe tada pripasti, æto si nakupio. LUÅACI 4 Psl 14:1 Luåaci misle u sebi: “Nema Boga.” Pokvarena su djela njihova odurno; nema ga, koji je çinio dobro. M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. M.Iz 14:18 Luåaci ostaju u ludosti svojoj, a mudri se kite znanjem. Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! LUÅACIMA M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. M.Iz 26:3 Biç konju, uzda magarcu, a batina luåacima na leåa! LUÅAK 12 Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. M.Iz 11:29 Tko zapuæta kuøu svoju, œanje vjetar: luåak øe sluœiti mudromu. M.Iz 12:1 Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luåak je. M.Iz 12:16 Luåak pokaœe gnjev svoj na mjestu, a mudri pokriva uvredu. M.Iz 13:16 Pametan çovjek çini sve promiæljeno, a luåak se diçi svojom ludoæøu. M.Iz 17:12 Bolje je da çovjeka susretne medvjedica, kojoj su ugrabili mlade, nego luåak u svojoj ludosti. M.Iz 17:28 I luåak, kad æuti, moœe vrijediti kao mudar; kao razuman, i kad zatvori usne svoje! M.Iz 20:3 Sluœi çovjeku na çast, kad ostaje daleko od svaåe; a svaki je luåak svadljiv. M.Iz 28:26 Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luåak je; a tko hodi u mudrosti, spasit øe se. Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. LUÅAKA 6 M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. M.Iz 14:8 U tom je mudrost pametnoga, da pazi na put svoj, a stranputica je ludost luåaka. M.Iz 14:24 Kruna je mudrih bogatstvo njihovo, a ludost luåaka ostaje ludost. M.Iz 17:10 Ukor djeluje na razumnoga veøma, negoli æto udaraca na luåaka. M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! LUÅAKE 2 Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. M.Iz 3:35 Çast je baætina mudroga, a

301 sramotu ætedi on za luåake. LUÅAKOM Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! LUÅAKOVO M.Iz 24:9 Osjeøanje i miæljenje luåakovo jest grijeh; podsmjevaç je gad ljudima. LUÅAKU 7 M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se mudrosti. M.Iz 12:15 Luåaku se çini pravi put njegov, a mudar çovjek prima nauku. M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. M.Iz 24:7 Previsoka je luåaku mudrost; zato on ne otvara usta na vijeøanjima. M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. M.Iz 26:4 Ne odgovaraj luåaku po ludosti njegovoj; inaçe si jednak njemu! M.Iz 26:5 Odgovori luåaku po ludosti njegovoj; inaçe on misli, da je mudar! LUBANJA Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. LUCIJE 1 Rim 16:21 Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, i Jason i Sosipater, roåaci moji. LUD 7 M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 14:15 Lud vjeruje svakoj rijeçi, a pametan pazi na korake svoje. M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek lud prezire mater svoju. M.Iz 17:25 Lud sin briga je ocu svojemu i gorka bol materi svojoj. Prp 7:17 Ne budi previæe bezboœan i ne budi lud; zaæto bi umro prije vremena? 1Ko 3:18 Nitko neka se ne vara! Ako tko meåu vama misli, da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud, da hude mudar! 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio LUDE 4 Psl 2:1 Zaæto se bune narodi i puci kuju lude osnove? Mat 25:2 Pet od njih bile su lude, pet mudre, 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. LUDI 6 P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? Job 18:3 Zaæto da se smatramo kao stoka, zaæto smo ludi u vaæim oçima? M.Iz 19:25 Udari li se podsmjevaç, ludi øe se opametiti; ukori li se razuman, on prima razboritost. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu.

Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. Jak 2:20 A hoøeæ li znati, o çovjeçe ludi, da je vjera bez djela mrtva? LUDIH 4 Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. 1Ti 4:7 A ludih i bapskih gatalica kloni se, a vjeœbaj se u poboœnosti! 2Ti 2:23 A ludih i praznih zapitkivanja kloni se znajuøi, da raåaju svaåe. Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! LUDO 3 M.Iz 19:1 Siromah, koji hodi u neduœnosti svojoj, bolji je nego jedan, koji govori naopako i ludo. Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; LUDOÆØU 3 M.Iz 13:16 Pametan çovjek çini sve promiæljeno, a luåak se diçi svojom ludoæøu. M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? LUDOGA M.Iz 10:13 Na usnama razumnoga naøi je mudrost, a batina pripada leåima ludoga. M.Iz 10:14 Mudri kriju znanje, a usta su ludoga blizu pogibli. LUDOST 13 M.Iz 9:6 Ostavite ludost, da œivite! Poåite putem razboritosti! M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. M.Iz 14:8 U tom je mudrost pametnoga, da pazi na put svoj, a stranputica je ludost luåaka. M.Iz 14:24 Kruna je mudrih bogatstvo njihovo, a ludost luåaka ostaje ludost. M.Iz 14:24 Kruna je mudrih bogatstvo njihovo, a ludost luåaka ostaje ludost. M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. M.Iz 22:15 Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a æiba je ukloni od njega. 1Ko 1:18 Jer je rijeç o kriœu ludost onima, koji propadaju, a nama, koji se spasavamo, sila Boœja. 1Ko 1:23 A mi propovijedamo Krista raspetoga, Œidovima spotaknuøe, a neznaboæcima ludost, 1Ko 1:25 Jer je “ludost” Boœja mudrija od ljudi,! “Slabost” je Boœja jaça od ljudi. 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata

mudre u njihovu lukavstvu.” LUDOSTI 6 M.Iz 14:18 Luåaci ostaju u ludosti svojoj, a mudri se kite znanjem. M.Iz 17:12 Bolje je da çovjeka susretne medvjedica, kojoj su ugrabili mlade, nego luåak u svojoj ludosti. M.Iz 26:4 Ne odgovaraj luåaku po ludosti njegovoj; inaçe si jednak njemu! M.Iz 26:5 Odgovori luåaku po ludosti njegovoj; inaçe on misli, da je mudar! Jer 5:21 “Çuj, narode pun ludosti i nerazuma, koji ima oçi a ne vidi, koji ima uæi a ne çuje! Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” LUDUJE 1 Iva 10:20 Mnogi su od njih govorili: “Zloduha ima i luduje. Æto ga sluæate?” LUDUJEÆ 1 Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” LUDUJEM Dje 26:25 A Pavao reçe: “Ne ludujem, çestiti Feste, nego govorim rijeçi istine i razboritosti. LUG 1 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. LUGOM Job 9:30 I da se operem snijegom i da ruke oribam lugom, LUGOVE 1 Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. LUKAVÆTINOM Mat 26:4 Posvjetovaæe se, kako bi mogli Isusa lukavætinom uhvatiti i ubiti. LUKAVIH 2 Job 5:12 Osnove lukavih uniætava, ruke njihove ne svræe pravo niæta. Job 5:13 Mudre hvata u njihovu lukavstvu, sruæi se osnova lukavih. LUKAVIJA Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” LUKAVO Jer 17:9 Lukavo je srce, viæe nego sve, i podmuklo. Tko da ga shvati? Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. LUKAVOSTI 1 Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” LUKAVSTVA Iva 1:47 Kad Isus vidje Natanaela gdje dolazi k njemu, reçe za njega: “Evo pravoga Izraelca, u kojem nema lukavstva!” Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih?

302 Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, LUKAVSTVO Mat 22:18 Isus prozre lukavstvo njihovo i odgovori: “Licemjeri, æto me kuæate? 1Pe 2:1 Odbacite dakle svaku zlobu i svako lukavstvo, licemjerstvo i zavist i svako klevetanje, LUKAVSTVOM 2 Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. LUKAVSTVU 4 Job 5:13 Mudre hvata u njihovu lukavstvu, sruæi se osnova lukavih. 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata mudre u njihovu lukavstvu.” 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; LUKOVE 1 Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. LUKOVI 1 Psl 37:15 Maç njihov prodire im u vlastito srce, lukovi øe se njihovi polomiti. LUKU Psl 76:3 Ondje je polomio strijele luku, ætit, maç i ratnu spravu. LUŒINA Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. LUPEŒ 2 Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. LUPEŒA Psl 50:18 Kad si vidio lupeœa, postao si mu prijatelji s preljuboçincima opøio si. LUPEŒI 1 Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. LUPITI 1 Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” LUTA Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko

ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. LUTAJU 3 Heb 3:10 Zato se rasrdih na taj rod, i rekoh: “Uvijek lutaju srcem, a ne poznaju putova mojih. Heb 5:2 Koji moœe biti blag prema onima, koji ne znaju i lutaju, jer je sam podvrgnut slabosti; Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. LUTAJUØI 1 Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. LUTALI 1 Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo. Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. LUTAM Psl 119:176 Lutam naokolo kao ovca izgubljena; traœi slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ne zaboravih. LUTAO Psl 119:67 Prije nego moradoh podnijeti kaznu, lutao sam; ali sada pazim briœno na rijeç tvoju. LUTAT 1 Pst 4:12 Kad zemlju obradiæ, neka ti viæe ne daje uroda; lutat øeæ i bjeœat øeæ po zemlji.” LUTATI 1 Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” MAÆAJU Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. MAÆE 1 Psl 22:7 Tko me samo pogleda, smije mi se, æiri usta, maæe glavom: MAÇ 29 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Psl 37:15 Maç njihov prodire im u vlastito srce, lukovi øe se njihovi polomiti. Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Psl 76:3 Ondje je polomio strijele luku, ætit, maç i ratnu spravu. M.Iz 5:4 Ali na posljetku gorka je kao pelin, oætra kao maç dvorezac. Iza 1:20 Ali ako neøete i prkosite, proœderat øe vas maç!” – Zaista, usta Gospodnja rekoæe. Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju

maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Jer 24:10 Poslat øu na njih maç, glad i kugu, dok se sasvim ne istrijebe iz zemlje, koju sam dao njima i ocima njihovim.” Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: Mat 10:34 Ne mislite, da sam ja doæao da donesem mir na zemlju! Nijesam doæao da donesem mir, nego maç. Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. Luk 2:35 I takoåer øe duæu tvoju probosti maç. Tako øe se otkriti misli mnogih srdaca.” Luk 22:36 “Ali sad,” nastavi on, “koji ima kesu za novac, neka je uzme sobom, isto tako torbu svoju. Tko to nama, neka proda svoj plaæt i kupi za to maç! Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? Efe 6:17 I kacigu spasenja uzmite, i maç Duha, koji je rijeç Boœja! Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. MAÇA 9

303 Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. Luk 22:38 Tada viknuæe oni: “Gospodine, evo, ovdje dva maça” A on im reçe: “Dosta je.” Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; MAÇEM1 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. Jer 25:16 Neka piju, teturaju i smuæeni postanu pred maçem, æto øu ga poslati meåu njih!” Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera

svetih. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. MAÇEVE 2 Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Joe 3:10 Raskujte raonike svoje na maçeve kosijere svoje na koplja! Slabi neka rekne: “Junak sam!” MAÇEVI 2 Pst 49:5 Simeon i Levi braøa su, maçevi su im oruœje nasilja. Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. MAÇEVIMA Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. MAÇU 4 Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! Eze 6:8 Ipak øu neke od vas, koji umaknu maçu, ostaviti meåu narodima, kad se rasijete po zemljama. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. MADMENE 1 Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. MAGARAC 1 Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” MAGARCA Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” MAGARCEM Pst 22:5 Tada reçe Abraham slugama svojim: “Ostanite ovdje s magarcem a ja i djeçak poøi øemo tamo, da se poklonimo, pa øemo se opet vratiti k vama.” MAGARCI 1 Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” MAGARCU 3 M.Iz 26:3 Biç konju, uzda magarcu, a

batina luåacima na leåa! Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” MAGARE 1 Iva 12:14 Isus naåe magare i sjede a njega, kao æto je pisano: MAGARETU 2 Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” MAGARICA Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. MAGARIÇINU 3 Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” MAGARICU Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. MAGDALENA Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. MAGLA Pst 2:6 No dizala se je magla iz zemlje i natapala je svu povræinu tla. MAHA Mat 24:12 Jer øe bezboœnost uzeti maha, ljubav øe ohladnjeti kod mnogih. MAHALI 1 Mat 27:39 Koji su prolazili, hulili su na njega, mahali glavom svojom MAHANAIM

304 Pst 32:2 Kad ih ugleda Jakov, povika: “Ovo je tabor Boœji!” Zato prozva ono mjesto Mahanaim. MAHATI 1 Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. MAHNE 1 Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. MAHNUVÆI 1 Dje 13:16 Tada ustade Pavao i mahnuvæi rukom reçe: “Ljudi Izraelci i koji se bojite Boga, çujte. MAHUNAMA Luk 15:16 Rado bi bio utiæao glad svoju mahunama, æto su jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. MAJÇINA Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” MAJKA 9 Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove li se majka njegova Marija, i braøa njegova Jakov, Josip, Simon i Juda? Mar 3:33 On im reçe: “Tko je majka moja, i tko su braøa moja?” Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. Luk 2:51 Tada siåe s njima i doåe u Nazaret, i bio im je posluæan. Majka je njegova çuvala sve rijeçi ove u srcu svojemu. Luk 8:21 On im reçe: “Majka moja i braøa moja jesu oni, koji sluæaju rijeç Boœju i vræe je.” Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” Iva 2:1 Treøi dan iza toga bila je svadba u Kani Galilejskoj. Majka Isusova bila je ondje. Iva 2:3 Kad je nestalo vina, reçe majka Isusova njemu: “Nemaju viæe vina.” MAJKE 4 Iva 19:27 Potom reçe uçeniku: “Evo ti majke!” I od onoga çasa uze je uçenik k sebi. 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, 1Ti 5:2 Stare œene kao majke, mlaåe kao sestre sa svom çistoøom! Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. MAJKI 2 Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada

reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” MAJKO Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. MAJKOM Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. MAJKU1 Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Mat 19:19 Poætuj oca i majku, i ljubi bliœnjega svojega kao samog sebe!” Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Efe 6:2 “Poætuj oca svojega i majku; ovo je prva zapovijed s peçaøenjem, MAKAR 10 Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. M.Iz 6:35 Nikakav otkup ne moœe ga umiriti, i ne zadovoljava se, makar mu joæ ne znam koliko dao. Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih.

Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. MAKEDONACA 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. MAKEDONCE 1 Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. MAKEDONIJI 1 1So 1:7 Tako da vi postadoste izgled svima vjernicima u Makedoniji i Ahaji. MAKNUO Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. MALA Dje 19:11 I Bog je çinio ne mala çudesa po rukama Pavlovim, Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! MALE 2 PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. MALEN 3 Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! MALENA Job 8:7 Malena øe se onda ukazati prijaænja sreøa tvoja, a buduøa sudbina tvoja bit øe sjajna. Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! MALENE 1 Psl 116:6 çuva malene Gospod: bijedan sam bio, tad mi on pomoœe. MALENIH 6 Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira

305 mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Mat 18:14 Tako neøe ni Otac vaæ na nebesima, da se izgubi jedan od ovih malenih. Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. MALENIM Mat 18:4 Tko se dakle drœi malenim kao dijete ovo, taj je najveøi u kraljevstvu nebeskom. MALENIMA 4 M.Iz 16:19 Bolje je biti ponizan s malenima, nego dijeliti plijen s oholima. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. MALENOGA Psl 113:7 Koji iz praha podiœe malenoga, iz smeøa uzdiœe siromaha, MALENOMU Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, MALI 2 Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” MALIH 2 Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” MALIM 5 Oba 1:2 “Gle, uçinit øu te malim meåu narodima. Prezren øeæ biti preko mjere. Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio

vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; MALO 47 Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” Psl 8:5 Pa ipak, namjestio si ga samo malo ispod Boga, okrunio si ga slavom i çaæøu, Psl 37:10 Samo joæ malo, Pa neøe biti zlikovca; pogledat øeæ na dom njegov, a njega viæe nema. Psl 109:8 Dana njegovih neka bude malo i sluœbu njegovu neka dobije drugi! M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” M.Iz 15:16 Bolje je malo sa strahom Boœjim, negoli veliko blago s nemirom. M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u

zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Mat 9:37 I on reçe uçenicima svojim: “Œetva je velika, a poslenika je malo. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” Luk 12:32 Ne boj se, malo stado; jer je bila volja Oca vaæega, da vam dadne kraljevstvo. Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. Luk 13:23 Tada ga upita netko: “Gospodine, je li samo malo onih, koji se spasavaju?” On im reçe: Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Iva 14:19 Joæ malo, i svijet me neøe viæe vidjeti. A vi me vidite, jer ja œivim, a i vi øete œivjeti. Iva 16:18 Rekoæe dakle: “Æto je to, æto kaœe: ‘Malo’? Ne znamo, æto govori. Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. Dje 26:28 A Agripa øe Pavlu: “Za malo, pa me nagovori, da budem kræøanin.” Dje 26:29 A Pavao reçe: “Œelim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji sluæaju, postali danas takvi, kao i ja æto sam, osim ovih okova.” 1Ko 5:6 Nije dobra hvalidba vaæa. Ne znate li, da malo kvasca ukiseli sve tijesto? 2Ko 11:16 Opet velim; nitko neka me ne drœi bezumnim! Ali ako ipak, kao bezumna primite me, da se i ja za malo æto pohvalim. 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 12:10 Oni su nas karali za vrijeme od malo dana, kako im se svidjelo, a on za ono, æto je spasonosno, da budemo dionici svetosti njegove. 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad

306 su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. Otk 3:4 Ali imaæ malo imena u Sardu, koja ne oskvrniæe svojih haljina, i hodit øe s menom u bijelima, jer su dostojni. Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, MALODOBAN 1 \Gal 4:1 Ali velim: Dok je baætinik malodoban, ne razlikuje se niæta od roba, premda i je gospodar svega, MALODUÆNE 1 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! MALODUÆNOSTI 1 Izl 6:9 Mojsije reçe to sinovima Izraelovim, ali ne posluæaæe Mojsija zbog maloduænosti i teæke rabote. MALOGA P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” MALOJ 1 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. MALOM Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ MALOVJERNI 3 Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Mat 14:31 Odmah pruœi Isus ruku svoju, uhvati ga i reçe mu: “Malovjerni, zaæto si posumnjao?” Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! MAME 1 M.Iz 1:10 Sine moj, nemoj pristati, ako te mame zli ljudi, MAMI 1 Jak 1:14 Nego svakoga kuæa vlastita

poœuda, koja ga vuçe i mami. MAMONI 1 Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. MANA Psl 78:24 I pusti, te im pade kao daœd mana za jelo, i dade im kruh s neba. MANE 5 Psl 92:15 Tako oni javljaju: Gospod je dobar; on je branik moj bez mane. Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 14:5 I u njihovima ustima ne naåe se laœ, jer su bez mane pred prijestoljem Boœjim. MANJE 11 Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot svoj. P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” 2Ko 11:24 Od Œidova primio sam pet puta çetrdeset manje jedan udarac. 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! MANJI 3 2Ko 11:5 Jer mislim, da ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola. 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçite; jer ni u çemu nijesam manji od

prevelikih apostola, ako i jesam niæta. 2Ko 12:13 Jer æto je, u çemu ste manji od ostalih crkvi, osim æto vam nijesam bio na teret. Oprostite mi ovu krivnju! MANOM 2 P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. MANU 5 Izl 16:35 Sinovi Izraelovi jeli su manu çetrdeset godina, dok ne doåoæe u zemlju napuçenu. Jeli su manu, dok ne doåoæe na meåu zemlje kanaanske. Izl 16:35 Sinovi Izraelovi jeli su manu çetrdeset godina, dok ne doåoæe u zemlju napuçenu. Jeli su manu, dok ne doåoæe na meåu zemlje kanaanske. P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. Iva 6:31 Oci su naæi jeli manu u pustinji, kao æto je pisano: ‘Kruh s neba dade im da jedu.’” Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” MAŒE 1 Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. MAŒEÆ 1 Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. MAŒUØI 1 Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! MARANATHA 1Ko 16:22 Ako tko ne ljubi Gospodina naæega Isusa Krista, neka bude proklet! Maranatha! MAREØI 1 Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. MARIÆ 1 Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. MARIÆE 1 Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti. MARIJA4 Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove li se majka njegova Marija, i braøa njegova Jakov, Josip, Simon i Juda?

307 Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. Luk 1:27 K djevici zaruçenoj muœu, kojemu je bilo ime Josip, iz kuøe Davidove. Ime je djevici bilo Marija. Luk 1:38 Tada reçe Marija: “Evo, ja sam sluœbenica Gospodnja; neka mi bude po rijeçi tvojoj!” I anåeo otide od nje. Luk 1:46 Tada reçe Marija: “Veliça duæa moja Gospodina. Luk 2:19 A Marija je çuvala sve rijeçi ove i razmiæljala o njima u srcu svojemu. Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. Luk 10:42 Samo je jedno potrebno. Marija je najbolji dio izabrala, koji joj se neøe oduzeti.” Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. MARIJE 1 Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. MARIJI 1 Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. MARIJOM Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. MARIJU 2 Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Luk 2:16 Mariju i Josipa i dijete, æto je leœalo u jaslama. MARILI 2 Mat 22:5 Ali oni nijesu marili za to, i odoæe, jedan na imanje svoje, drugi k trgovini svojoj. Heb 2:3 Kako øemo izbjeøi, ako ne budemo marili za toliko spasenje, koje je zapoçelo propovijedanjem Gospodinovim, a od onih, koji su çuli, utvrdilo se za nas; MARIM 3 Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti

Boœje. 1Ko 4:3 A ja nimalo ne marim, da me sudite vi ili çovjeçji dan; a i sam sebe ne sudim. Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe, MARIO Luk 18:2 Recite im: “U jednom gradu bio je jedan sudac, koji se nije bojao Boga i nije mario za ljude. MARIVÆI 1 Flp 2:30 Jer zbog djela Kristova doæao je blizu smrti, ne marivæi za svoj œivot, da naknadi u sluœbi mojoj, æto vas nemam. MARLJIVA M.Iz 10:4 Lijena ruka osiromaæava, a marljiva ruka obogaøava. M.Iz 12:24 Ruka øe marljiva çovjeka vladati, a lijena mora robovati. MARLJIVIH 1 M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa. MARLJIVO Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. MARTA Luk 10:41 Gospodin joj odgovori: “Marta, Marta, brineæ se i skrbiæ za mnogo. Luk 10:41 Gospodin joj odgovori: “Marta, Marta, brineæ se i skrbiæ za mnogo. MASE 1 P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, MASLINE 4 Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. MASLINI 1 Suc 9:8 Jedanput poæla drveta da pomaœu sebi kralja. Rekoæe maslini: “Budi naæ kralj! MASLINOV 1 Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. MASLINSKOJ 1 Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” MASLINSKU 2 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore.

Mat 26:30 Tada izmoliæe hvalospjev i izaåoæe na Maslinsku goru. MASLINU 2 Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! MASTI 1 Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. MATER 12 Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek lud prezire mater svoju. M.Iz 20:20 Tko psuje oca svojega i mater svoju, njegovo se svjetlo gasi u najdubljoj tami. M.Iz 29:15 Prut i ukor daju mudrost, a dijete prepuæteno samomu sebi sramoti mater svoju. M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. MATERE 11 Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” Psl 22:9 A ti si onaj, koji si me izveo iz krila materina i skrio me na grudi matere moje. Psl 69:8 Tuåin postadoh braøi svojoj, stranac sinovima matere svoje. Psl 139:13 Jer si ti stvorio bubrege moje, satkao me u krilu matere moje. M.Iz 23:22 Sluæaj oca, koji ti je dao œivot; ne preziri matere svoje, kad ostari! PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i

308 nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. PNP 8:8 Ah, da bi mi ti brat bio, koji je dojio prsa matere moje! Tada bih te smjela cjelivati, kad bih te naæla vani: nitko me ne bih za to prekorio. Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Tuœ 5:3 Sirote smo, bez oca, matere naæe kao udovice. Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. MATERI 3 Pst 27:11 A Jakov reçe materi svojoj Rebeki: “Gle, moj je brat Ezav çovjek rutav, a ja sam gladak. M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 17:25 Lud sin briga je ocu svojemu i gorka bol materi svojoj. MATERINA 8 Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Psl 22:9 A ti si onaj, koji si me izveo iz krila materina i skrio me na grudi matere moje. Psl 71:6 Od djetinjstva na tebe sam se oslonio, od krila materina bio si branik moj; tebi vazda moj hvalospjev! Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” MATERINIM Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. MATERINU Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” MATI 7 Pst 3:20 Adam nadjenu œeni svojoj ime Eva; jer postade mati svima œivima. Job 17:14 Truleœu velim: “Moj si ti otac!” a crvu: “Moja mati, moja sestro!” Psl 51:5 Jer gle, roåen sam u grijehu, u

krivnji me je veø zaçela mati moja. Psl 113:9 On daje da nerotkinja stanuje u kuøi kao vesela mati djece. Aleluja! Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Gal 4:26 A onaj Jerusalem, koji je gore, slobodan je, i taj je mati na Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” MATIJU Dje 1:26 I baciæe kocke za njih. I pade kocka na Matiju, i bi on pribrojen jedanaestorici apostola. MAZALA Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. MAZAO Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. MEÅAMA Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. MEÅE 2 M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. MEÅI 1 Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. MEÅUSOBNO 1Ti 6:18 Neka dobro çine, neka se obogate u dobrim djelima, neka budu dareœljivi i meåusobno dijele. MEÅUSOBNOM 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. MEÅUTIM 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. MED 7 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona.

Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” MEDA 4 Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. Psl 119:103 Kako su slatke grlu mojemu rijeçi tvoje, mnogo slaåe od meda ustima mojim! M.Iz 25:27 Previæe meda jesti nije dobro; zato ætedi rijeçi pohvale! MEDLJIKOM Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. MEDOM 3 Psl 81:16 Najboljom pæenicom hranit øu ga, i medom iz hridine krijepit øu te. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro. MEDVJED 1 M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome narodu. MEDVJEDICA M.Iz 17:12 Bolje je da çovjeka susretne medvjedica, kojoj su ugrabili mlade, nego luåak u svojoj ludosti. Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. MEK 1 M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. MEKANIM Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. MEKE 1 Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima MEKIM Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima MEKOPUTNICI 1 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, MELKIZEDEK 2 Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski,

309 donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; MELKIZEDEKOVU 3 Psl 110:4 Gospod se zakleo, nikad se neøe pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu!” Heb 5:6 Kao æto i na drugom mjestu govori: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu.” Heb 6:20 Kamo Isus uåe kao preteça za nas, postavæi veliki sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu. MESA5 Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Job 19:22 Zaæto me progonite i vi kao Bog, i ne moœete da se nasitite mesa mojega! Job 19:26 Tada øe ova moja koœa opet biti oko mene, iz svojega vlastitog mesa gledat øu Boga. Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” Rim 14:21 Dobro je ne jesti mesa, i vina ne niti, i ono ne çiniti, na æto se tvoj brat spotiçe, ili se smuçuje, ili slabi. 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!”

MESIJA Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu MESO1 Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. MESOM 3 Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Psl 78:27 Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim. MESU 2 Pst 17:11 A obrezivat øete se na mesu svoje prednje koœice, i to neka bude znak zavjeta izmeåu mene i vas! Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” METALI 1 Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. METALO Iva 12:6 A ovo ne reçe, æto bi se starao za

siromahe, nego æto je bio tat, i imao torbu, i nosio, æto se metalo u, nju. METAO 2Ko 3:13 I ne kao æto je Mojsije metao pokrivalo na lice svoje, da ne bi sinovi Izraelovi gledali svræetka onome, æto prestaje. METAT 1 Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. MIÆICA 6 Psl 89:13 Miæica puna i junaçke snage tvoja je; ruka je tvoja jaka, desnica tvoja ispruœena. Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. Iza 53:1 “Tko je povjerovao vijesti naæoj, kome se je otkrila miæica Gospodnja? Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” MIÆICE 2 2Sa 22:35 Ruku moju upravlja u boju, miæice moje zapeæe luk od mjedi. Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. MIÆICO Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? MIÆICOM Iza 63:12 Koji je silnom miæicom svojom iæao uz desnicu Mojsijevu? Koji je pred njima razdvojio vode, da steçe sebi vjeçno ime? MIÆICU 3 P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” MIÆLJENI 1 M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. MIÆLJENJA Iza 66:18 “K meni su doæla djela vaæa i miæljenja vaæa. Sve øu narode i jezike skupiti, i oni øe doøi i vidjeti slavu moju. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako

310 govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. MIÆLJENJE 7 Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Job 21:16 Zaista sreøa nije u njihovoj ruci; daleko je od mene miæljenje bezboœnika. Psl 10:4 Drsko misli bezboœnik: “On ne vidi!” “Nema Boga”; tako je stalno miæljenje njegovo. M.Iz 24:9 Osjeøanje i miæljenje luåakovo jest grijeh; podsmjevaç je gad ljudima. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. MIÆLJENJEM 3 Kol 1:21 I vas, koji ste nekad bili otuåeni i neprijatelji miæljenjem u zlim djelima. Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; MIÆLJENJU 4 M.Iz 18:11 Posjed bogatoga njemu je jaka tvråava i kao visok zid po miæljenju njegovu. Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Rim 14:1 A slaboga u vjeri primajte lijepo, a da ne sudite o miæljenju njegovu. 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. MIÆLJU Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. MICALA Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi. MIÇE 2 Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog:

“Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Psl 69:34 Nebo i zemlja pjevaju mu hvalu, more i sve, æto se miçe u njemu. MIÇEMO Dje 17:28 Jer u njemu œivimo, i miçemo se, i jesmo, kao æto i neki od vaæih pjesnika rekoæe: ‘Njegov smo i rod.’ MIÇU Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. MIDJANA Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. MIDJANCI 1 Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru MIDJANSKOJ 1 Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. MIJEÆA Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! MIJEÆAJ 1 M.Iz 24:21 Sine moj, boj se Gospoda i kralja, i ne mijeæaj se s buntovnicima: MIJEÆANJU Iza 5:22 Jao vama, koji ste junaci u piøu l vina i hrabri u mijeæanju silovita piøa! MIJEÆATE 2 1Ko 5:9 Pisao sam vam u poslanici, da se ne mijeæate s bludnicima; 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! MIJENE 1 Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. MIJENJAÆ 1 Psl 41:3 Na bolesniçkoj postelji krijepi ga Gospod; svu postelju njegovu mijenjaæ mu, kad je bolestan. MIKAJA 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. MILA 4 PNP 1:5 Ja sam pocrnjela, ali mila, køeri jerusalemske, kao æatori cedarski, kao æatorske zavjese Salmini. Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Mal 3:12 “Svi øe vas narodi slaviti sretnima, jer ste zemlja meni mila, veli Gospod nad vojskama, 2Ko 8:12 Jer ako je spremna volja, mila je

po onome, æto ima, a ne po onome, æto nema. MILE 1 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, MILETA Dje 20:17 A iz Mileta posla u Efez i dozva starjeæine crkve. MILETU 2Ti 4:20 Erast je ostao u Korintu. A Trofima sam ostavio u Miletu bolesna. MILI 5 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. Psl 84:1 Kako su mili æator tvoj, Gospode nad vojskama! Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ MILINA 4 Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. MILINE 2 M.Iz 3:17 Putovi su njezini putovi miline, i sve staze njezine pune su sreøe. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! MILINOM Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov MILINU Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, MILJENICA M.Iz 8:30 Tada sam stajala, miljenica njegova, na strani njegovoj; bila sam iz dan u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, MILJENIKU Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. MILO 3 Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo

311 hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Mat 11:26 Da, Oçe, tako je bilo tebi milo. MILOÆØU3 Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Psl 90:14 Doskora nas okrijepi miloæøu svojom, da se radujemo i veselimo u sve dane svoje! Psl 103:4 Koji çuva od propasti œivot i tvoj, koji te kruni miloæøu i milosråem, Iva 1:16 Od punine njegove mi svi primismo milost za miloæøu. Rim 3:24 I opravdavaju se zabadava miloæøu njegovom po otkupu, koji je u Kristu Isusu. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 6:14 Jer grijeh neøe vama ovladati, jer nijeste pod zakonom, nego pod miloæøu. Rim 6:15 Æto dakle? Zar øemo grijeæiti, kad nijesmo pod zakonom, nego pod miloæøu? Boœe saçuvaj! Gal 1:6 Çudim se, da se tako brzo od i vraøate od onoga, koji vas pozva miloæøu Kristovom, na drugo evanåelje; Efe 2:5 I nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, oœivi s Kristom miloæøu ste spaæeni, Efe 2:8 Jer ste miloæøu spaæeni po vjeri, i to nije od vas, to je dar Boœji, Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. MILOSNI 2 1Ko 12:4 Milosni su darovi razliçni, ali je isti Duh. 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; MILOSNICAMA M.Iz 31:3 Ne daji snage svoje milosnicama i putova svojih kvariteljicama kraljeva! Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. MILOSNIKA Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. MILOSNIM Luk 4:22 Svi su mu odobravali i divili se milosnim rijeçima, æto su tekle iz usta njegovih. Rekoæe: “Nije li ovo sin Josipov?” MILOSNU Luk 4:19 Da proglasim milosnu godinu Gospodnju.” MILOSRÅA 9 Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun

milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Luk 1:54 Zauzeo se je za Izraela, slugu svojega, sjeøajuøi se milosråa svojega Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 4:1 Zato, jer imamo ovu sluœbu zbog milosråa, koje smo postigli, ne sustajemo, Jak 2:13 Jer øe onome biti sud bez milosråa, koji ne çini milosråa; a milosråe likuje nad sudom. Jak 2:13 Jer øe onome biti sud bez milosråa, koji ne çini milosråa; a milosråe likuje nad sudom. Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. MILOSRÅE 28 Izl 20:6 A milosråe iskazuje tisuøama, koji me ljube i drœe zapovijedi moje. 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” Psl 109:16 Jer nije mislio na to, da çini milosråe, progonio je patnika i siromaha, pa i do na smrt oçajnoga, Psl 119:77 Neka doåe na me milosråe tvoje, da ozdravim, jer je zakon tvoj naslada moja! Psl 130:7 Izraele, çekaj Gospoda, jer je u Gospoda milosråe; u njega je bogat otkup. Psl 136:1 Hvalite Gospoda, jer je dobar; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:4 Koji jedini tvori çudesa velika; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:7 Koji stvori velika svjetlila; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:8 Sunce, da vlada danom; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:9 Mjesec i zvijezde, da vladaju noøu; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:26 Hvalite Boga nebeskoga; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” Tuœ 3:22 Milost je Gospodnja, da nijesmo sasvim uniæteni, neiscrpljivo je milosråe njegovo. Dan 9:9 Ali je u Gospoda, Boga naæega, milosråe i oproætenje za to, æto smo se odmetnuli od njega; Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i

farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Luk 1:50 Milosråe njegovo traje kroz sve naraætaje onima, koji ga se boje. Rim 11:30 Jer kao æto ste i vi nekada bili nepokorni Bogu, a sad ste postigli milosråe zbog njihove nepokornosti. Rim 11:31 Tako se i ovi sad ne pokoriæe zbog vaæega pomilovanja, da i oni postignu milosråe. Rim 12:8 Ako opominje, neka opominje, koji daje, neka daje poæteno, koji upravlja, neka se brine; koji çini milosråe, neka çini radosno! Gal 6:16 I svi, koji po ovome pravilu œive, na njih mir i milosråe, i na Izraela Boœjega! Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. 2Ti 1:18 Neka njemu dadne Gospodin, da naåe milosråe u Gospodina u dan onaj! I u Efezu koliko mi posluœi, ti znaæ najbolje. Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! Jak 2:13 Jer øe onome biti sud bez milosråa, koji ne çini milosråa; a milosråe likuje nad sudom. MILOSRÅEM 5 Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Psl 103:4 Koji çuva od propasti œivot i tvoj, koji te kruni miloæøu i milosråem, Iza 54:7 “Ostavio sam te samo za kratko vrijeme, ali sam te s velikim milosråem vodio kuøi. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. MILOSRÅU 6 Psl 51:1 Smiluj mi se, Boœe, po milosråu svojem; po velikom milosråu svojem uniæti grijehe moje! Psl 51:1 Smiluj mi se, Boœe, po milosråu svojem; po velikom milosråu svojem uniæti grijehe moje! Luk 1:78 Po dubokom milosråu Boga naæega. Pohodio nas je istok s visine, Efe 2:4 Ali Bog, koji je bogat u milosråu, zbog velike ljubavi svoje, kojom nas je ljubio, Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih,

312 MILOSRDAN 7 Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. Psl 103:8 Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv i bogat ljubavlju. Psl 116:5 Milostiv je Gospod i pravedan; Bog je naæ milosrdan. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. MILOSRDNI 2 Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! 1Pe 3:8 A najposlije budite svi sloœni, milostivi, bratoljubivi, milosrdni, ponizni; MILOSRDNIK 2 Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. MILOSRDNO Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, MILOST 75 Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost.

Psl 32:6 Zato neka se moli tebi svaki poboœni u vrijeme, kad je joæ naøi milost! Nadoåe li tada potop voda: neøe ga stisnuti. Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 52:1 Silniçe, æto se hvaliæ zloøom: “Milost Boœja traje uvijek!” Psl 57:3 On neka mi poæalje pomoø s neba, jer mi se progonitelj moj ruga! Bog neka dadne svoju milost i vjernost! Psl 63:3 Jer je milost tvoja viæe od œivota; tebi pjevaju slavu usne moje. Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Psl 85:10 Tada øe se milost i vjernost sresti; tada øe se pravda i mir poljubiti. Psl 86:13 “Jest, milost je tvoja velika prema meni: izbavio si œivot moj iz dubina carstva mrtvih.” Psl 89:14 Stupovi su prijestolju tvojemu pravo i pravednost; pred tobom stupaju milost i vjernost. Psl 89:28 Dovijeka øu mu saçuvati milost svoju; zavjet moj s njim stajat øe çvrsto. Psl 92:2 Navjeæøivati jutrom milost tvoju, vjernost tvoju noøu Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost njegova. Psl 101:1 Milost i pravdu pjevat øu, slavit øu tebe, Gospode, Psl 108:4 Jer je uzviæena do neba milost tvoja, vjernost tvoja do oblaka. Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! M.Iz 6:34 Jer je ljubomor œestok u muœa: on ne zna za milost na dan osvete; M.Iz 12:2 Dobar çovjek dobiva milost kod Gospoda, a spletkaæa osuåuje. M.Iz 18:22 Tko je naæao dobru œenu, naæao je krasan nalaz, i dobio je od Gospoda milost. M.Iz 19:12 Srdœba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Tuœ 3:22 Milost je Gospodnja, da nijesmo sasvim uniæteni, neiscrpljivo je milosråe njegovo. Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. Iva 1:16 Od punine njegove mi svi primismo milost za miloæøu.

Iva 1:17 Po Mojsiju bio je dan zakon, po Isusu Kristu doåe milost i is Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. Rim 1:5 Preko kojega primismo milost i apostolstvo, da pokorimo vjeri sve narode na çast imena njegova; Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:1 Æto øemo dakle reci! Zar da ostanemo u grijehu, da se milost I umnoœi? Boœe saçuvaj! Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 11:6 A ako je po milosti, onda nije viæe od djela, inaçe milost ne bi viæe bila milost. Rim 11:6 A ako je po milosti, onda nije viæe od djela, inaçe milost ne bi viæe bila milost. Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. 2Ko 4:15 Jer je sve zbog vas, da milost, rastuøi zahvalom mnogih, sluœi na æto veøu slavu Boœju. 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. 2Ko 9:8 A Bog moœe uçiniti, da je meåu vama izobilna, svaka milost, da u svemu svagda svega dovoljno imajuøi izobilujete za svako dobro djelo; 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Gal 5:4 Rastavljeni ste od Krista, koji hoøete zakonom da se opravdate, izgubiste milost. Efe 1:6 Da slavimo slavnu milost njegovu, kojom nas je obdario u ljubljenome Sinu svojemu, Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih

313 dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, Efe 4:7 A svakomu je od nas dana milost po mjeri, kako ju je Krist darovao. Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! Flp 1:29 Jer je vama dana milost za Krista, da ne samo vjerujete u njega, nego da i trpite za njega, Kol 4:18 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom. Spominjite se mojih okova! Milost s vama! Amen. 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. 2Ti 1:6 Zato opominjem te, da opet raspiriæ milost Boœju, koja je u tebi polaganjem ruku mojih. Tit 2:11 Jer se pokaza milost Boœja koja spasava sve ljude, Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! 1Pe 1:10 I to su spasenje traœili i ispitivali proroci, koji su prorokovali za vaæu milost, 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. 2Pe 1:2 Milost vam i mir u obilju poznavanjem Boga i Isusa, Gospodina naæega! Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; MILOSTI 59 Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. Job 10:12 I dao si mi œivot pun milosti, i briga je tvoja zaætitila duh moj. Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 30:7 Ti si me bio, Gospode, pun milosti utvrdio u sreøi. Onda si skrio lice svoje: i veø

se ja smetoh. Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Psl 44:26 Digni se! Doåi nam u pomoø, izbavi nas zbog milosti svoje! Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. Psl 89:2 Jer si rekao: “Zavjet milosti ima da traje dovijeka!” Kao nebo stoji tvrdo vjernost tvoja: Psl 89:17 Fer si ti sjajna snaga naæa, po milosti tvojoj raste moø naæa. Psl 106:4 Spomeni me se, Gospode, po milosti k narodu svojemu, po svome djelu spasenja pohodi i mene! Psl 145:9 Gospod je dobrostiv prema svakomu, pun milosti za sva djela svoja.” Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. Luk 1:28 Anåeo uniåe k njoj i reçe: “Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti meåu œenama.” Luk 1:48 Pogledao je on u milosti na neznatnu sluœbenicu svoju. Gle, od sada øe me zvati Blagoslovljenom svi naraætaji. Luk 2:52 I Isus je napredovao u mudrosti, u dobi i u milosti kod Boga i kod ljudi. Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena

propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. Rim 4:4 Ali onome, koji radi, ne raçuna se plaøa po milosti, nego po duga. Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i hvalimo se nadom slave Boœje. mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? Rim 11:5 Tako se je dakle i u sadaænje vrijeme ostatak spasio po izboru milosti. Rim 11:6 A ako je po milosti, onda nije viæe od djela, inaçe milost ne bi viæe bila milost. Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Rim 12:6 A imamo razliçite darove po milosti, koja nam je dana: ako proroçanstvo, neka bude po mjeri vjere; 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. Efe 1:7 U kojemu imamo otkupljenje krvlju njegovom, oproætenje grijeha po bogatstvu milosti njegove, Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. Efe 3:2 Jer çuli ste sluœbu milosti Boœje, koja je meni dana za vas, Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. Kol 4:6 Rijeç vaæa neka je svagda u milosti solju zaçinjena, da znate, kako vam treba svakome odgovarati!

314 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, 1Ti 4:14 Ne zanemaruj milosti, koja je u tebi i dana ti je po proroçanstvu polaganjem ruku sveøeniçkih! 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. MILOSTINJA Dje 9:36 A u Jopi je bila jedna uçenica po imenu Tabita, æto znaçi Srna. I ona je bila puna dobrih djela i milostinja, æto ih je çinila. MILOSTINJI 1 Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. MILOSTINJU 5 Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. Mat 6:3 Kad ti dajeæ milostinju, neka ti ne zna ljevica tvoja, æto çini desnica tvoja, Luk 11:41 Dajte radije ono, æto je unutra, kao milostinju, onda vam je sve çisto. Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Heb 13:16 A dobro çiniti i davati milostinju ne zaboravljajte, jer se takvim œrtvama ugaåa Bogu! MILOSTIV 22 Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit

øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Brj 6:25 Neka dadne Gospod, da njegovo lice sja nad tobom, i neka ti bude milostiv. Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv, daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Psl 25:16 Obrni se k meni i budi mi milostiv, jer sam osamljen i jadan! Psl 37:26 Uvijek je milostiv i daje u zajam, i na potomcima je njegovim blagoslov. Psl 67:1 Budi nam milostiv Boœe i blagoslovi nas, obasjaj nas licem svojim! Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. Psl 103:8 Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv i bogat ljubavlju. Psl 112:5. Blagoslovljen je çovjek, koji je milostiv i daje u zajam, i poslove svoje ureåuje po pravici. Psl 116:5 Milostiv je Gospod i pravedan; Bog je naæ milosrdan. Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. Jer 14:7 “Ako grijehi naæi svjedoçe i protiv nas: Gospode, budi nam milostiv zbog imena svojega, jer su mnogi prekræaji naæi, kojima smo grijeæili protiv tebe. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Gal 3:18 Jer ako je baætina od zakona, onda nije od obeøanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obeøanjem. Heb 8:12 Jer øu biti milostiv nepravdama njihovim, i grijeha njihovih neøu viæe spominjati! Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu

çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. MILOSTIVI 1 1Pe 3:8 A najposlije budite svi sloœni, milostivi, bratoljubivi, milosrdni, ponizni; MILOSTIVO 5 Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa sobom kosti moje odavde!” Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje, oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. MILOTA Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. MILOVANI 1 Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. MILOVANJE 1 PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. MILUJE 1 Psl 22:8 “Pouzdaj se u Gospoda!” Neka ga on spasi! “On neka mu pomogne; jer ga on miluje!” MIMO 3 Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! MIMOIÅE 1 Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” MIMOIÆLA PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. MIMOIØI 1 M.Iz 19:11 Strpljivim çini çovjeka razboritost; çast mu je mimoiøi krivnje. MIO 3 M.Iz 16:7 Ako je çiji œivot mio Gospodu, onda on pomiri s njim i neprijatelje njegove. Iza 43:4 Jer si mi tako drag, tako vrijedan i tako mio, dao bih ljude za te, narode za

315 œivot tvoj. Rim 14:18 Jer tko u ovome sluœi Kristu, ugodan je Bogu i mio ljudima. MIR 52 Brj 6:26 Neka obrati Gospod lice svoje k tebi i neka ti udijeli mir. P.Zk 23:6 Ne teœi nikad, dok si œiv, za njihov mir i njihov napredak! 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. Psl 4:6 Mnogi se tuœe: “Tko nam nosi mir?” Obasjaj nas, Gospode, svjetlom lica svojega! Psl 34:14 Kloni se oda zla, a çini dobro, traœi mir i idi za njim! Psl 55:6 Tada œelim: “Da bih imao krila golubinja: odletio bih odatle i mir bih naæao! Psl 85:10 Tada øe se milost i vjernost sresti; tada øe se pravda i mir poljubiti. Psl 122:6 Œelite mir Jerusalemu, spasenje onima, koji te ljube! Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Iza 27:5 Ili bi se moralo traœiti u mene zaætitu, sklopiti mir s menom, jest, sklopiti mir s menom. Iza 27:5 Ili bi se moralo traœiti u mene zaætitu, sklopiti mir s menom, jest, sklopiti mir s menom. Iza 32:17 Djelo pravednosti bit øe mir i dohodak prava pokoj i sigurnost dovijeka. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Jer 8:15 Uzdamo se u mir, ali ne dolazi niæta dobro, u vrijeme spasenja, ali je samo strah! Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Mat 10:34 Ne mislite, da sam ja doæao da donesem mir na zemlju! Nijesam doæao da donesem mir, nego maç. Mat 10:34 Ne mislite, da sam ja doæao da donesem mir na zemlju! Nijesam doæao da donesem mir, nego maç. Mar 9:50 Dobra je so. Ali ako so postane

bljutava, çim øete je onda zaçiniti? Imajte so u sebi i drœite mir meåu sobom!” Luk 2:14 “Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.” Luk 19:42 “Kad bi i ti u ovaj svoj dan upoznao, æto ti je za mir! Ali je sad skriveno od oçiju tvojih. Iva 14:27 Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga, kao æto svijet daje. Neka se ne plaæi srce vaæe i neka se ne boji! Iva 14:27 Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga, kao æto svijet daje. Neka se ne plaæi srce vaæe i neka se ne boji! Iva 16:33 Ovo vam rekoh, da u meni mir imate. U svijetu imate tjeskobu; ali se radujte: Ja sam nadvladao svijet.” Iva 20:21 I reçe im opet: “Mir vam! Kao æto Otac posla mene, i ja æaljem vas.” Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista Rim 5:1 Opravdani dakle vjerom imamo mir s Bogom po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. Rim 8:6 Jer mudrost tijela smrt je, a mudrost Duha œivot je i mir. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Gal 6:16 I svi, koji po ovome pravilu œive, na njih mir i milosråe, i na Izraela Boœjega! Efe 2:14 Jer je on mir naæ, koji oboje sastavi u jedno, i poruæi zid, koji nas je rastavljao, Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, Efe 2:17 On je doæao i propovijedao je mir vama, koji ste bili daleko, i mir onima, koji su bili blizu; Efe 2:17 On je doæao i propovijedao je mir vama, koji ste bili daleko, i mir onima, koji su bili blizu; Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. Kol 1:20 I po njemu da pomiri sve sa sobom, uçinivæi mir krvlju kriœa njegova, bilo æto je na zemlji ili na nebesima. Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. Jak 3:18 A plod pravde sije se u miru onima, koji mir çine. 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini!

1Pe 3:11 Neka se ukloni od zla i neka çini dobro; neka traœi mir i neka hrli za njim! 2Pe 1:2 Milost vam i mir u obilju poznavanjem Boga i Isusa, Gospodina naæega! 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; MIRA8 P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Psl 37:37 Tako çuvaj neduœnost i vjeœbaj se u pravdi; jer øe çovjeku mira ostati potomstvo. Psl 72:7 U dane njegove neka procvate pravica i obilje mira, dokle teçe mjeseca! Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. Iza 62:7 Ne dajite mu mira, dok ne uspostavi Jerusalema i ne uçini ga slavom na zemlji! Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Rim 3:17 I puta mira ne poznaæe. Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 1Ko 14:33 Jer Bog nije Bog nesloge, nego mira. Tako je u svima crkvama svetih. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Efe 4:3 Starajuøi se, da çuvate jedinstvo duha u vezi mira Efe 6:15 I obuvæi noge, da budete spremni za evanåelje mira! 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, MIRAN 4 Psl 120:7 Ja Sam miran; ako li æto progovorim, oni hoøe svaåu. Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam

316 zapovjedismo; Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. MIRIÆE 1 PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! MIRIÆU Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. MIRIS 10 Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. 2Ko 2:15 Jer smo mi Kristov ugodan miris Bogu i meåu onima, koji se spasavaju, i meåu onima, koji ginu. 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. MIRISA Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. MIRISATI 1 Amo 5:21 “Mrzim i prezirem sveçanosti vaæe. Ne volim mirisati svetkovina vaæih. MIRISAVI 1 Izl 25:6 Ulje za svijeønjak, mirisi za ulje pomazanja i za mirisavi kad; MIRISI 2 Izl 25:6 Ulje za svijeønjak, mirisi za ulje pomazanja i za mirisavi kad; PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! MIRISIMA Luk 24:1 U prvi dan sedmice otidoæe one vrlo rano grobu s mirisima, æto su ih bile pripravile. MIRISNI 2 Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar.

Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” MIRISNIM PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! MIRISOM PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! MIRISU PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? MIRJAM Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” MIRNI 4 Izl 14:14 Gospod øe se boriti za vas. Vi moœete biti posve mirni.” Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Dje 19:36 Kad dakle to ne moœe nitko poreøi, valja da budete mirni, i da niæta ne çinite nepromiæljeno. 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, MIRNO1 Job 25:2 Moœe li strahotom vladati onaj, koji mirno çini red na visinama? Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. M.Iz 14:30 Œivot je tijelu srce mirno, a strast je kao gnjileœ u kostima. M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. Tuœ 3:26 Dobro je mirno çekati pomoø Gospodnju. Zah 8:16 Ovo je, æto imate çiniti: govorite jedan drugome istinu! Sudite na vratima na svojim vjerno i mirno! Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. MIRNOJ 2 Psl 30:6 Pomislio sam u mirnoj sreøi svojoj: “Nikada se neøu pomaknuti!” Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana?

MIRODIJA PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. MIROM 3 M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! Heb 11:31 Vjerom Rahaba bludnica ne pogiba s nevjernicima, jer je bila primila uhode s mirom. MIROTVORCI 1 Mat 5:9 Blagoslovljeni su mirotvorci! Oni øe se zvati sinovi Boœji. MIROTVORNA Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. MIROTVORNIH 1 Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” MIROVATI 1 Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. MIRTE 1 Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. MIRU3 Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! Psl 133:1 Gle, kako je lijepo i kako je ugodno, kad braøa u miru stanuju za jedno! Prp 3:8 Vrijeme kad se ljubi, i vrijeme kad se mrzi; vrijeme ratu, i vrijeme miru. Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. Luk 7:50 A on reçe œeni: “Vjera te je tvoja spasila. Idi u miru!” Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. 1So 5:13 Da ih osobito cijenite u ljubavi zbog djela njihova; œivite u miru meåu

317 sobom! Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi? Jak 3:18 A plod pravde sije se u miru onima, koji mir çine. 2Pe 3:14 Zato, ljubljeni, çekajuøi ovo starajte se, d vas naåe çiste i neokaljane u miru. MIRUJU Job 38:37 Tko izbraja mudro oblake i tko puæta da miruju mjehovi nebeski, MISAO Rim 11:34 Jer tko upoznade misao Gospodnju? Ili tko mu bi savjetnik? Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! MISLE 8 Psl 14:1 Luåaci misle u sebi: “Nema Boga.” Pokvarena su djela njihova odurno; nema ga, koji je çinio dobro. Iza 29:20 Jer nema nasilnika, nestalo je podsmjevaça. Istrijebljeni su svi, koji misle na zloøu, Mat 6:7 Kad se molite, ne brbljajte kao neznaboæci! Oni misle, da øe biti usliæeni za mnoge rijeçi svoje. Rim 8:5 Jer koji su po tijelu, tjelesno misle, a koji su po Duhu, duhovno misle. Rim 8:5 Jer koji su po tijelu, tjelesno misle, a koji su po Duhu, duhovno misle. Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. MISLEØI 2 Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” MISLI 51 Pst 18:13 A Gospod reçe Abrahamu: “Æto se smije Sara i misli: ‘Zar øu zbilja joæ roditi, kad sam ostarjela?’ Pst 40:14 Tada misli i na mene, kad ti bude dobro, pa mi uçini ljubav, da me preporuçiæ faraonu i izbaviæ me iz ove kuøe! Job 4:13 U igri misli u noønome snu, kada tvrd san pada na ljude, Psl 10:4 Drsko misli bezboœnik: “On ne vidi!” “Nema Boga”; tako je stalno miæljenje njegovo. Psl 15:2 Tko hodi u çistoøi, tko çini pravdu, tko poæteno misli u srcu svojem, Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! Psl 44:21 Zar ne bi to pronaæao Bog, koji pozna najtajnije misli srca? Psl 56:5 Svaki dan preokreøu rijeçi moje; sve misli njihove idu na zlo protiv mene. M.Iz 3:11 Sine moj, ne misli nisko o stegi Gospodnjoj i nemoj da ti omrzne karanje njegovo! M.Iz 23:7 Jer on misli samo na sebe. “Jedi

i pij!” govori ti; ali srce njegovo nije s tobom. M.Iz 26:5 Odgovori luåaku po ludosti njegovoj; inaçe on misli, da je mudar! M.Iz 26:16 Lijençina misli, da je mudriji od sedmorice, koji znaju odgovoriti razumno, Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Iza 32:8 Plemenit misli samo na plemenito i ustaje samo za plemenito. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Iza 55:8 “Jer misli moje nijesu vaæe misli, i putovi vaæi nijesu moji putovi”, veli Gospod. Iza 55:8 “Jer misli moje nijesu vaæe misli, i putovi vaæi nijesu moji putovi”, veli Gospod. Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji Mih 4:12 Ali oni ne znaju misli Gospodnjih i ne razumiju odluke njegove, da ih unosi kao snoplje na gumno. Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. Mat 22:37 On mu odgovori: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom duæom svojom i svom misli svojom! Mat 24:48 Ako li je sluga zao i misli u sebi: “Moj gospodar neøe joæ zadugo doøi, Luk 2:35 I takoåer øe duæu tvoju probosti maç. Tako øe se otkriti misli mnogih srdaca.” Luk 8:18 Pazite zato, kako sluæate, jer tko ima, dat øe mu se. A tko nema, joæ øe mu se uzeti, æto misli da ima.” Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana,

kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! Rim 14:14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu Isusu, da niæta nije neçisto po sebi, osim onomu, koji misli, da je æto neçisto, onomu je neçisto. 1Ko 3:18 Nitko neka se ne vara! Ako tko meåu vama misli, da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud, da hude mudar! 1Ko 3:20 opet: “Gospodin zna misli mudrih, da su niætave.” 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! 1Ko 8:2 Ako li tko misli, da æto zna, joæ nije upoznao, kako treba znati. 1Ko 10:12 Tko dakle misli, da stoji, neka gleda, da ne padne! 1Ko 11:16 Ako li tko misli, da se moœe prepirati, neka zna, mi takva obiçaja nemamo, niti crkve Boœje. 1Ko 13:5 Ne çini æto ne valja, ne traœi svoje, ne razdraœuje se, ne misli o zlu, 1Ko 14:37 Ako tko misli, da je prorok ili duhovan, neka zna: Æto vam piæem, Gospodnja je zapovijed. 2Ko 2:11 Da nas ne prevari sotona, jer znamo, æto on misli 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. 2Ko 10:7 Gledajte, æto je pred oçima! Ako se tko uzda u sebe, da je Kristov, neka misli opet u sebi, da kako je on Kristov, tako smo i mi. 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. Gal 6:3 Jer ako tko misli, da je æto, a nije niæta, vara sam sebe. Flp 2:20 Jer nijednoga nemam jednake misli sa sobom, koji bi se tako iskreno brinuo za vaæe stvari. Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. Jak 1:7 Takav çovjek neka ne misli, da øe primiti æto od Gospodina. Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. MISLIÆ 5 Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Mat 22:17 Kaœi nam dakle, æto misliæ ti: “Je li dopuæteno plaøati caru porez ili nije?” Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Rim 2:3 Misliæ li, o çovjeçe, koji sudiæ onima, koji to çine, i sam çiniæ to, da øeæ izbjeøi sudu Boœjemu. Rim 2:19 I misliæ, da si voåa slijepima, svjetlost onima, koji su u tami, MISLILA Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi

318 svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” MISLILI 5 Izl 12:33 Egipøani su navaljivali na narod, da brœe idu iz zemlje, jer su mislili: “Mi inaçe svi pomrijesmo.” Luk 3:15 Narod je bio u napetosti. Svi su mislili u sebi, da nije Ivan moœda Krist? Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima. Heb 11:15 I da su mislili na onu zemlju, iz koje su izaæli, imali bi vremena da se vrate. MISLIM0 Psl 77:6 Promiæljam noøu, mislim u svojemu srcu; tako pita duh moj: Psl 119:97 Kako sam zavolio zakon tvoj: povazdan mislim o njemu. Psl 139:2 Ti znaæ kad sjednem i ustanem; ti razumijeæ veø izdaleka, æto mislim. Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. Rim 8:18 Jer mislim, da trpljenja sadaænjega vremena nijesu niæta prema slavi, koja øe se objaviti na nama. 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. 1Ko 7:26 Mislim dakle, da je ovo dobro za sadaænju nevolju, da je çovjeku dobro tako biti. 2Ko 11:5 Jer mislim, da ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola. Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. MISLIMA Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. MISLIMO Efe 3:20 A onome, koji moœe sve uçiniti izobilnije nego æto molimo ili mislimo, po sili, koja djeluje u nama, Flp 3:15 Koji smo god dakle savræeni, mislimo ovo, i ako æto drukçije mislite, i ovo øe vam Bog otkriti. MISLIO5 P.Zk 32:18 A na Hridinu, koja ti œivot dade,

nijesi viæe mislio, zaboravio si Boga, koji te u svijet stavi. Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. Job 22:13 A ti si mislio: Æto bi opazio Bog; moœe li suditi kroz oblake? Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Psl 50:21 Ti si to çinio, i ja zar sam morao æutjeti? Mislio si, da sam ja kao ti; ali sad te karam i stavljam ti to pred oçi. Psl 109:16 Jer nije mislio na to, da çini milosråe, progonio je patnika i siromaha, pa i do na smrt oçajnoga, Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Mat 16:12 Tada shvatiæe, da nije bio mislio, da se çuvaju kvasca kruænoga, nego nauke farizejske i saducejske. Iva 2:21 A on je mislio na hram tijela svojega. 1Ko 2:2 Jer nijesam mislio, da znam æto meåu vama, osim Isusa Krista, i to raspetoga. 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. Heb 11:19 Jer je mislio, da Bog moœe i od mrtvih uskrsnuti; zato ga i natrag dobi, da bude lika. MISLISTE 1 Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. MISLIT 1 Iza 45:17 A na Izraela mislit øe Gospod spasenjem vjeçnim, vi se neøete nikada postidjeti, niti øete se posramiti dovijeka. MISLITE 24 Psl 4:2 Vi ljudi, zaæto sramotite çast moju, ljubite prijevaru i mislite na laœ? Iza 43:18 “Ne mislite samo na ono, æto se je prije dogodilo! Ne pazite samo na ono, æto je proælo! Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem:

Bog moœe od kamenja ovoga podignuti djecu Abrahamu. Mat 5:17 Ne mislite, da sam doæao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam doæao da ih uklonim, nego da ih ispunim. Mat 9:4 Isus prozre pomisli njihove i reçe: “Zaæto zlo mislite u srcima svojim? Mat 10:34 Ne mislite, da sam ja doæao da donesem mir na zemlju! Nijesam doæao da donesem mir, nego maç. Mar 8:18 Imate oçi i zar ne vidite? Imate uæi i zar ne çujete? Zar viæe ne mislite na ono, Luk 13:2 On im reçe Mislite li, da su ti Galilejci bili veøi grjeænici od svih drugih Galilejaca, jer tako postradaæe Iva 5:39 Istraœujete Pisma jer mislite, da imate u njima œivot vjeçni! Upravo su ona, koja svjedoçe za mene. Iva 5:45 Ne mislite, da øu vas ja tuœiti Ocu! Vaæ je tuœitelj Mojsije, u koga se vi uzdate. Iva 11:50 I ne mislite, da je bolje za vas, da jedan çovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.” Dje 2:15 Nijesu ovi pijani, kao æto vi mislite, jer je istom treøa ura dana; Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! Rim 15:5 A Bog strpljivosti i utjehe neka vam dadne, da sloœno mislite meåu sobom po Kristu Isusu, 2Ko 12:19 Mislite li opet, da se mi pred vama branimo 9 Pred Bogom u Kristu mi govorimo. A sve je, ljubljeni, za vaæ napredak. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Flp 2:2 Ispunite moju radost, da isto mislite, imajuøi istu ljubav, jednoduæni i jednomisleni! Flp 3:15 Koji smo god dakle savræeni, mislimo ovo, i ako æto drukçije mislite, i ovo øe vam Bog otkriti. Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? MISLITI 6 Psl 10:13 Zaæto smije bezboœnik huliti na Boga i misliti u srcu: “Ti to ne vidiæ?” Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! Iva 16:2 Izgonit øe vas iz sinagoga. A dolazi vrijeme, kad øe svaki, koji vas ubije, misliti, da Bogu çini sluœbu. Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne

319 misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. MITA Izl 23:8 Ne uzimaj mita, jer mito zasljepljuje one, koji vide, i izvrøe stvar pravednu. P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. Psl 26:10 Kojima je zloçinstvo prionulo za ruke, i kojima je desnica puna mita! MITO 5 Izl 23:8 Ne uzimaj mita, jer mito zasljepljuje one, koji vide, i izvrøe stvar pravednu. P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” MJEÅU Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! MJED 4 Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. MJEDENA Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. MJEDENE 1 Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko MJEDENIM Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi;

MJEDENU 3 Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. MJEDI 3 2Sa 22:35 Ruku moju upravlja u boju, miæice moje zapeæe luk od mjedi. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. MJEHOVE 2 Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” MJEHOVI 3 Job 38:37 Tko izbraja mudro oblake i tko puæta da miruju mjehovi nebeski, Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” MJENJAÇE 1 Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. MJENJAÇIMA Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. MJERA P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! M.Iz 11:1 Laœna su mjerila Gospodu mrska, a puna mjera ugodna mu je. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. MJERAMA M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika.

MJERE 5 Psl 71:15 Usta øe moja navjeæøivati pravdu tvoju, svaki dan spasenje tvoje; jer u tom ja ne znam mjere. Oba 1:2 “Gle, uçinit øu te malim meåu narodima. Prezren øeæ biti preko mjere. Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio MJERI 8 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Rim 12:6 A imamo razliçite darove po milosti, koja nam je dana: ako proroçanstvo, neka bude po mjeri vjere; Efe 4:7 A svakomu je od nas dana milost po mjeri, kako ju je Krist darovao. 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. Otk 21:17 I izmjeri zid njegov na sto i çetrdeset i çetiri lakta, po mjeri çovjeçjoj, koja je anåelova. MJERILA M.Iz 11:1 Laœna su mjerila Gospodu mrska, a puna mjera ugodna mu je. Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Dan 5:27 Tekel: ‘Izmjeren’ si bio na mjerila i naåen si prelagan. MJERILIMA Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. MJERILOM Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” MJERIO Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” MJERITE 1 Mat 7:2 Jer kakvim sudom sudite, onakvim øe vam se suditi, i kakvom mjerom mjerite, onakvom øe vam se mjeriti. MJERITI 1 Mat 7:2 Jer kakvim sudom sudite, onakvim øe vam se suditi, i kakvom mjerom mjerite,

320 onakvom øe vam se mjeriti. MJEROM 2 Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Mat 7:2 Jer kakvim sudom sudite, onakvim øe vam se suditi, i kakvom mjerom mjerite, onakvom øe vam se mjeriti. MJERU 6 Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. MJESEC 19 Izl 12:2 “Ovaj mjesec neka vam bude poçetak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini! Izl 12:2 “Ovaj mjesec neka vam bude poçetak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini! Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Job 25:5 Eto, ni mjesec ne sja bez ljage, ni zvijezde nijesu çiste u oçima njegovim, Psl 8:3 Kad pogledam nebo, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, æto si ih namjestio, Psl 121:6 Da ti danju sunce ne naudi, ni mjesec u noøi. Psl 136:9 Mjesec i zvijezde, da vladaju noøu; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Prp 12:2 Prije nego pomrçi sunce, svjetlo i mjesec i zvijezde i iza daœda opet doåu oblaci. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju

svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti, Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. MJESECA2 Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. Job 14:5 Pa kad su toçno izmjereni dani njegovi, i broj mjeseca njegovih u tebe je; kad si mu postavio meåu, preko koje ne moœe prijeøi, Psl 72:7 U dane njegove neka procvate pravica i obilje mira, dokle teçe mjeseca! Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, MJESECE 2 Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Gal 4:10 Obdrœavate dane i mjesece i vremena i godine. MJESEÇE 1

Psl 148:3 Hvalite ga, sunce i mjeseçe, hvalite ga, sve zvijezde sjajne! MJESEÇEVA Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. MJESECI 3 Job 29:2 Ah, da bi ipak bilo s menom, kako je to joæ bilo prije mjeseci, u danima, kad me je ætitio Bog! Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. Otk 9:10 I imahu repove i œalce kao skorpioni; u repovima njihovim bijaæe sila, da ækode ljudima pet mjeseci; MJESECIMA Izl 12:2 “Ovaj mjesec neka vam bude poçetak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini! MJESEÇIØE 1 Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. MJESEÇNJAKE 1 Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. MJESEÇNO L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. MJESECU 5 Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. MLAÅA 1Ti 5:9 Udovica neka se ne izabere mlaåa od æezdeset godina, koja je bila jednome muœu œena, MLAÅAK 1 Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. MLAÅAKE 1 Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake,

321 kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” MLAÅE 3 1Ti 5:1 Starijega ne karaj, nego ga upozori kao oca, mlaåe kao braøu; 1Ti 5:2 Stare œene kao majke, mlaåe kao sestre sa svom çistoøom! 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. MLAÅEGA Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. MLAÅEMU Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” MLAÅI 5 Job 30:1 A sada me ismjehavaju ljudi, koji su danima mlaåi od mene, kojima otaca ne bih bio metnuo sa psima stada svojega. Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. MLAD 5 Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. Jer 1:6 A ja rekoh: “Ah, moøni Gospode, evo, ja ne mogu govoriti, ja sam joæ tako mlad!” Hos 11:1 “Kad je bio Izrael mlad, zavolio sam ga i pozvao sina svojega iz Egipta. MLADA 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. MLADE 4 Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! M.Iz 17:12 Bolje je da çovjeka susretne medvjedica, kojoj su ugrabili mlade, nego luåak u svojoj ludosti. Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od

Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. MLADENAÇKE 1 Job 33:25 Tada zasja tijelo njegovo viæe nego u mladosti; tada se on povrati u dane mladenaçke snage. MLADENAÇKIH 1 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! MLADEŒ 1 Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” MLADETU 3 Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” MLADI 6 Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? Psl 114:4 Bregovi poskoçiæe kao ovnovi, humci kao mladi janjci. M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. Iza 40:30 I mladiøi se umaraju i sustaju, ljudi mladi padaju: MLADICA 4 Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 11:1 Ali øe izaøi mladica iz podanka Jesejeva; izdanak proizlazi iz korijena njegova. Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. MLADICE 1 Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! MLADICU Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu.

MLADIM 2 Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” MLADIØ 7 Psl 119:9 Kako mladiø drœi çist œivot svoj? Ako toçno obdrœava rijeç tvoju. Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. Mat 19:20 Mladiø mu odgovori: “Sve san to drœao. Æto mi joæ fali?” Mat 19:22 Na ove rijeçi otide mladiø œalostan; jer je posjedovao mnoga dobra. Mar 14:51 A jedan mladiø, koji je na golu tijelu nosio samo platnenu haljinu, iæao je za njim; i uhvatiæe ga. MLADIØI 5 Iza 40:30 I mladiøi se umaraju i sustaju, ljudi mladi padaju: Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. MLADIØIMA M.Iz 20:29 Slava je mladiøima jakost njihova; ures je starcima sijeda kosa. MLADIØU Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. MLADOM Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. MLADOST 2 Psl 103:5 Koji nasiti duæu tvoju dobrima, da se obnovi mladost tvoja kao u orla. 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! MLADOSTI 14 Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu

322 ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. Job 33:25 Tada zasja tijelo njegovo viæe nego u mladosti; tada se on povrati u dane mladenaçke snage. Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 71:5 Jer si ti nadanje moje, svemoguøi Gospode, pouzdanje moje od mladosti moje! Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. M.Iz 2:17 Koja ostavlja prijatelja mladosti svoje i zaboravlja zavjet Boga svojega. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. Jer 3:4 Sada dakako viçeæ k meni: ‘Oçe moj! Ti si prijatelj mladosti moje! Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. Tuœ 3:27 Dobro je svakome nositi jaram svoj od mladosti. Eze 16:60 Ali øu se ja spomenuti zavjeta svojega s tobom u dane mladosti tvoje i sklopit øu s tobom vjeçan zavjet. Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! MLADU Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, MLAK 2 Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. Otk 3:16 Ali jer si mlak, i nijesi ni studen ni vruø, izbljuvat øu te iz usta svojih. MLIJEKA 7 Pst 49:12 Iskre mu se oçi od vina, i zubi su mu bijeli od mlijeka. Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku?

Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, MLIJEKO 4 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” MLIJEKOM 2 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Heb 5:13 Jer koji se god hrani mlijekom, ne razumije rijeçi pravde, jer je dijete. MLINARICE 1 Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. MLINSKI 3 Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. MLINU Mat 24:41 Dvije øe mljeti u mlinu: “jedna øe se uzeti, druga øe se ostaviti. MLITAVI 1 Heb 5:11 O tome bismo imali mnogo govoriti, æto je teæko protumaçiti, jer ste postali mlitavi u sluæanju. MLJETI 1 Mat 24:41 Dvije øe mljeti u mlinu: “jedna øe se uzeti, druga øe se ostaviti. MLOHAVA Heb 12:12 Zato ispravite oslabljene ruke i mlohava koljena; MNOÆTVA Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda

baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. MNOÆTVO7 Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. Mat 7:28 Sad je bio Isus svræio rijeçi ove, bilo je mnoætvo naroda zadivljeno naukom njegovom. Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. Mat 19:2 Veliko mnoætvo naroda poælo je za njim, i on ih je iscjeljivao ondje. Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mar 12:37 Sam David naziva ga, Gospodinom, kako moœe dakle biti sin njegov?” Veliko mnoætvo naroda sluæalo ga je rado. Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Dje 21:36 Jer je za njim iælo mnoætvo naroda viçuøi: “Dolje s njim” 1Pe 4:8 A prije svega imajte neprestanu ljubav meåu sobom, jer ljubav pokriva mnoætvo grijeha! Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. MNOÆTVU Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? MNOGOBROJAN 1 Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” MNOGOBROJNE 2

323 Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. MNOGOBROJNI 2 Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. MNOGOBROJNIM Psl 68:11 Svemoguøi je ispunio obeøanje svoje; pobjedni glasnici doæli su u mnogobrojnim çetama: MNOGOBROJNO Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru MNOGOVRSNI 1 Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. MNOŒE 3 Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Prp 5:11 Mnoœi li se dobro, mnoœe se i niætitelji njegovi, pa æto ima posjednik od toga, osim da to gleda. Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i mnoœe se. MNOŒI 5 Prp 1:18 Jer gdje je mnogo mudrosti tu je i mnogo brige, kome se mnoœi znanje, mnoœi se i muka. Prp 1:18 Jer gdje je mnogo mudrosti tu je i mnogo brige, kome se mnoœi znanje, mnoœi se i muka. Prp 5:11 Mnoœi li se dobro, mnoœe se i niætitelji njegovi, pa æto ima posjednik od toga, osim da to gleda. Flp 4:17 Ne kao da traœim dara, nego traœim ploda, koji se mnoœi na korist vaæu. 2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. MNOŒILA Dje 12:24 A rijeç je Gospodnja rasla i mnoœila se. MNOŒINE 2 Pst 16:10 I joæ joj reçe anåeo Gospodnji: “Umnoœit øu potomstvo tvoje tako, da se neøe moøi prebrojiti od mnoœine.” Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” MNOŒIO Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko

je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. MNOŒITE 2 Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” MODRICAMA Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. MODRICE 3 M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. MODROG 1 Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. MOGAO 9 Pst 4:13 A Kain se potuœi Gospodu: “Prevelika je kazna moja, a da bih je mogao snositi. Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. M.Iz 9:8 Ne pouçavaj podsmjevaça: on bi mogao zamrziti na te. Karaj mudroga, on øe te ljubiti. M.Iz 22:13 Lijençina govori: “Lav je vani; mogao bih na ulici biti razderan.” M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila

materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” Mat 22:46 Na to mu nije mogao nitko odgovoriti. I od toga dana nije se viæe nitko usudio da ga æto zapita. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Mar 6:5 Nije mogao ondje nijednoga çuda da uçini, osim æto je metnuo ruke svoje na nekoliko bolesnika i iscijelio ih. Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” Luk 19:23 Pa zaæto nijesi dao mojega novca u novçaru, da bih ga ja doæavæi mogao primiti s dobitkom.’ Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” Rim 3:6 Boœe saçuvaj! Kako bi inaçe mogao Bog suditi svijetu? 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Heb 4:15 Jer nemamo velikoga sveøenika, koji se ne bi mogao saœaliti s naæih slaboøa, nego koji je u svemu iskuæan kao i mi, osim grijeha. Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, Otk 5:3 I nitko nije mogao u nebu i na zemlji i pod zemljom da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela MOGLA 7 Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila.

324 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” Mar 14:8 Ona je uçinila, æto je mogla: “ona pomaza unaprijed tijelo moje za pokop. MOGLE 2 Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. MOGLI 21 Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. L.Zk 10:10 Da biste uvijek mogli razlikovati izmeåu svetoga i nesvetoga, izmeåu çistoga i neçistoga. 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 22:15 Tada odoæe farizeji i posvjetovaæe se meåu sobom, kako bi ga mogli uhvatiti u rijeçi. Mat 26:4 Posvjetovaæe se, kako bi mogli Isusa lukavætinom uhvatiti i ubiti. Mat 26:40 Tada doåe k uçenicima svojim i naåe ih gdje spavaju. Reçe Petru: “Zar nijeste mogli jednu uru probdjeti s menom? Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Luk 6:11 Tada doåoæe od bijesa, posve izvan sebe i posvjetovaæe se meåu sobom, æto bi mogli uçiniti Isusu. Luk 7:42 Jer nijesu mogli platiti svojega duga, otpusti ga obojici. Koji øe ga sad od njih viæe ljubiti?” Luk 24:41 Ali od radosti i zaçuåenja nijesu oni joæ uvijek mogli vjerovati. Zato ih upita:

“Imate li ovdje æto jesti?” Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. Efe 3:18 Da biste mogli razumjeti sa svima svetima, koja je æirina i duœina, i visina i dubina; Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. Heb 12:20 Jer nijesu mogli da podnesu zapovijedi: “Ako se i œivinçe dotakne gore, kamenovat øe se.” MOGLO 3 Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Mat 26:9 Bilo bi se moglo to prodati skupo i dati siromasima.” Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. MOGNE 1 Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. MOGNEÆ 2 P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 30:14 Ne, posve blizu ti je zakon. U tvoja usta i u tvoje srce stavljen je, tako da ga mogneæ izvræavati. MOGNETE 2 Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. MOGOÆE 2 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: Heb 3:19 I vidimo, da ne mogoæe uøi zbog nevjerstva. MOGOSMO

Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? MOGOSTE 1 Dje 13:39 I od svega, oda æto se ne mogoste opravdati u zakonu Mojsijevu, opravdava se u njemu svaki, koji vjeruje. MOGRANJA PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. MOGU 44 Izl 25:8 Podignite mi Svetiæte, da mogu prebivati u sredini njihovoj. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 1Sa 12:21 Ne otpadajte opet nakon mene k niætavim idolima, koji ne mogu pomoøi niti izbaviti, jer su niæta! 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Psl 1:5 Zato se ne mogu bezboœnici odrœati na sudu, ni grjeænici na skupætini pravednika. Psl 5:5 Opaki ne mogu stajati pred oçima tvojim, ti mrziæ na sve, koji çine bezakonje. Psl 22:17 Sve kosti svoje mogu izbrojiti; naslaåuju se gledajuøi u me. Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. M.Iz 3:15 Dragocjenija je od bisera; sve dragocjenosti tvoje ne mogu se s njom izjednaçiti. Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Jer 1:6 A ja rekoh: “Ah, moøni Gospode, evo, ja ne mogu govoriti, ja sam joæ tako mlad!” Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a

325 njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Jer 36:6 Potom zapovjedi Jeremija Baruhu: “Jer sam ja sprijeçen i ne mogu poøi u kuøu Gospodnju. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. Luk 12:4 Kaœem vam, prijatelji moji: Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a dalje ne mogu niæta uçiniti. Luk 14:14 Blagoslovljen si onda ti, jer ti ovi ne mogu vratiti, ali øe ti se vratiti o uskrsnuøu pravednih.” Luk 20:36 Oni ne mogu onda viæe ni umrijeti; oni su kao anåeli i djeca Boœja, jer

su djeca uskrsnuøa. Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Rim 8:8 A koji su u tijelu, ne mogu ugoditi Bogu. 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, Flp 4:13 Sve mogu u onome, koji me krijepi. 1Ti 5:25 Tako su i dobra djela oçevidna, i koja su drukçija, ne mogu se skriti. 2Ti 3:7 Koje se svagda uçe, i nikad ne mogu da doåu k poznanju istine. 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; MOGUØ 1 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. MOGUØE 8 Mat 19:26 A Isus ih pogleda i reçe Im: “Ljudima je to nemoguøe, a Bogu je sve moguøe.” Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Mar 14:36 “Aba Oçe”, reçe, tebi je sve moguøe; uzmi ovu çaæu od mene Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Gal 4:15 Gdje je dakle vaæe Blagoslovljeno oduæevljenje? Jer vam svjedoçim, da biste bili kad bi moguøe bilo, izvadili oçi svoje i dali meni. Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, MOGUØNIK 1 Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. MOGUØNIKA Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” MOGUØNOSTI 1 2Ko 8:3 Svjedoçim za njih, da su po moguønostima i preko moguønosti dragovoljno davali.

MOGUØNOSTIMA 2Ko 8:3 Svjedoçim za njih, da su po moguønostima i preko moguønosti dragovoljno davali. MOLBE 1 Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. MOLBI 1 Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. MOLBOM Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” MOLE 7 Psl 72:15 Neka bi dugo œivio i darivao ih zlatom iz Æebe! A oni neka se svagda mole za njega i neka mu uvijek prose blagoslov! Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! MOLEKU L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, MOLEØI 1 Flp 1:4 Svagda u svakoj molitvi svojoj za sve vas s radoæøu moleøi se, MOLI 13 Psl 32:6 Zato neka se moli tebi svaki poboœni u vrijeme, kad je joæ naøi milost! Nadoåe li tada potop voda: neøe ga stisnuti. Mat 5:42 Tko te moli, podaj mu; tko hoøe da uzajmi od tebe, ne odbijaj ga! Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Mat 7:8 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Luk 11:10 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi

326 Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. 1Ko 11:4 Svaki muœ, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. 1Ko 14:13 Zato, koji govori jezikom, neka se moli, da protumaçi. Jak 5:13 Trpi li tko meåu vama? Neka se moli! Je li tko veseo? Neka pjeva hvalu! 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. MOLIÆ 1 Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. MOLILI 2 Iza 26:16 Gospode, u nevolji su te traœili i pokorno su molili, kada ih zadesila kazna tvoja. Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” MOLIM4 Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 109:4 Za ljubav moju zlobe mi; a ja se molim samo. Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ Iva 17:9 Ja za njih molim; ne molim za svijet, nego za one, koje si mi dao, jer su tvoji. Iva 17:9 Ja za njih molim; ne molim za svijet, nego za one, koje si mi dao, jer su tvoji. Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. 1Ko 4:16 Molim vas dakle, ugledajte se na mene kao i ja na Krista. Gal 4:12 Budite kao ja; jer i ja sam kao vi. Braøo, molim vas, niæta mi ne uçiniste na œao. Efe 3:13 Zato vas molim, da ne klonete zbog nevolja mojih za vas, koje su slava vaæa. Efe 4:1 Molim vas dakle ja, suœanj u Gospodinu, da se vladate dostojno zvanja, u koje ste pozvani, Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe,

zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! 1Ti 2:1 Molim dakle prije svega, da se çine proænje, molitve, zagovori, i zahvaljivanja za sve ljude, Heb 13:22 A molim vas, braøo, primite dobro ovu rijeç opominjanja; jer sam vam ukratko pisao. MOLIMO 9 1Ko 4:13 Hule na nas, a mi molimo; postadosmo kao smeøe svijeta, izmet svima sve do sada. 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! 2Ko 13:7 A molimo se Bogu, da vi ne çinite nikakva zla, ne da se mi prokuæani pokaœemo, nego da vi dobro çinite, a mi da smo kao neprokuæani. 2Ko 13:9 Jer se radujemo, kad smo mi slabi, a vi jaki; zato se i molimo za vaæe savræenstvo. Efe 3:20 A onome, koji moœe sve uçiniti izobilnije nego æto molimo ili mislimo, po sili, koja djeluje u nama, 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. 1Iv 3:22 I ætogod molimo, primamo od njega, jer zapovijedi njegove drœimo i çinimo, æto je njemu ugodno. 1Iv 5:15 I kad znamo, da nas usliæi, ætogod molimo, znamo, da primamo, æto ga zamolismo. MOLIO5 Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Dan 2:20 Daniel se je molio: “Neka je blagoslovljeno ime Gospodnje odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moø. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Hos 12:4 Borio se je s anåelom i nadvladao. Plakao je i molio mu se. U Betelu naæao ga je opet. Tamo je govorio s njim. Luk 9:29 Dok se je molio, promijeni se lice njegovo, i odjeøa njegova postade sjajnobijela. Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu,

nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Luk 22:32 A ja sam se molio za tebe, da se vjera tvoja ne popusti. Zato podupri i utvrdi jednoø braøu svoju!” Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. Dje 7:59 Tako kamenovaæe Stjepana. A on se je molio i govorio: “ Gospodine Isuse, primi duh moj!” Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. MOLISTE 1 Iva 16:24 Do sada ne moliste niæta u ime moje. Molite i primit øete, da radost vaæa bude potpuna. MOLIT 2 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. MOLITAVA Psl 65:2 Ti usliæitelju molitava, k tebi neka se utjeçe svako tijelo! MOLITE 24 Iza 1:15 I kad æirite ruke svoje zatvaram ipak oçi svoje od vas, i kad molite joæ toliko, ne sluæam vas: ruke su vaæe pune krvi. Mat 5:44 A ja vam kaœem: Ljubite neprijatelje svoje i molite se za one, koji vas progone! Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 6:7 Kad se molite, ne brbljajte kao neznaboæci! Oni misle, da øe biti usliæeni za mnoge rijeçi svoje. Mat 6:9 Ovako se molite: Oçe naæ, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje! Mat 7:7 Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. Mat 9:38 Molite zato gospodara œetve, da poæalje poslenike u œetvu svoju!” Mat 20:22 Isus reçe: “Ne znate, æto molite. Moœete li piti çaæu, koju øu ja piti? Odgovoriæe mu: “Moœemo.” Mat 24:20 Molite se, da ne padne bijeg vas u zimu ili u subotu! Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” Luk 6:28 Blagoslivljajte one, koji vas proklinju, i molite se za one, koji vas kleveøu! Luk 11:9 I ja vama kaœem: “Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu

327 tome, æto øe doøi, i da opstanete pred Sinom çovjeçjim!” Iva 16:24 Do sada ne moliste niæta u ime moje. Molite i primit øete, da radost vaæa bude potpuna. Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, 1So 5:17 Molite se bez prestanka! 1So 5:25 Braøo, molite se za nas! Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. Jak 4:3 Molite, i ne primate, jer zlo molite, da u nasladama svojim troæite. Jak 4:3 Molite, i ne primate, jer zlo molite, da u nasladama svojim troæite. Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. Jud 1:20 A vi, ljubljeni, naziåujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome! MOLITI 8 Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 18:1 On im pokaza u prispodobi, da se mora svagda moliti i ne sustajati. Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. Iva 14:16 I ja øu moliti Oca, i dat øe vam drugoga Utjeæitelja, da ostane s vama dovijeka, Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. MOLITVA 8 Job 16:17 A nema nepravde na rukama mojim, i molitva je moja bila uvijek çista. Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 88:2 Neka doåe preda te molitva moja, prigni uho svoje k vapaju mojemu! M.Iz 15:8 œrtva je bezboœnika mrska Gospodu, a molitva mu je pravednika ugodna. Rim 10:1 Braøo, œelja je mojega srca i molitva Bogu za spasenje njihovo. Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se.

Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, MOLITVAMA Dje 2:42 A bili su postojani u nauci apostoli, u zajednici, u lomljenju kruha i u molitvama. 1Pe 4:7 A svemu se je kraj pribliœio Budite dakle mudri i budni u molitvama! Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. MOLITVE 11 Psl 102:17 Kada usliæi vapaj siromaha i ne prezre molitve njihove. Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. Luk 22:45 Diœe se od molitve i poåe k uçenicima svojim, ali ih naåe gdje spavaju od œalosti. Dje 6:4 A mi øemo nastojati oko molitve i sluœbe rijeçi.” 1Ti 2:1 Molim dakle prije svega, da se çine proænje, molitve, zagovori, i zahvaljivanja za sve ljude, Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih MOLITVENOJ 1 Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” MOLITVI 9 Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. Mat 21:22 Sve, æto zamolite pouzdano u molitvi, dobit øete.” Mar 11:24 Zato vam kaœem: U molitvi moœete zaœeljeti, bilo ætogod. Vjerujte samo, da øete primiti, i bit øe vam.

Luk 6:12 U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noø provede s Bogom u molitvi. Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. Rim 12:12 Nadom se veselite; u nevolji budite strpljivi; u molitvi budite postojani; 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! Flp 1:4 Svagda u svakoj molitvi svojoj za sve vas s radoæøu moleøi se, Kol 4:2 Ustrajte u molitvi, bdijte u njoj sa zahvaljivanjem! MOLITVOM 5 Mat 17:21 A ova se vrsta izgoni samo molitvom i postom.” Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! 1Ti 4:5 Jer se posveøuje rijeçju Boœjom i molitvom. MOLITVU4 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 1Kr 8:45 Onda ti çuj u nebu molitvu njegovu i vapaj njegov i podaj mu pobjedu! 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. 2Ljt 7:15 Oçi moje bit øe sad otvorene i uæi moje pripazit øe na molitvu na tom mjestu. Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 6:9 Vapaj moj usliæit øe Gospod, Gospod øe Primiti molitvu moju. Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! Psl 55:1 Posluæaj Boœe, molitvu moju i ne skrivaj se vapaju mojemu! Psl 143:1 Gospode, usliæi molitvu moju, çuj moljenje moje zbog vjernosti svoje i usliæi me, jer si pravedan! M.Iz 15:29 Gospod je daleko od bezboœnika, a molitvu pravednika usliæi. Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se

328 trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” MOLJAC 1 Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! MOLJÇEV 1 Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! MOLJCI 1 Jak 5:2 Bogatstvo vaæe istrunu, i haljine vaæe pojedoæe moljci. MOLJENJE 2 Psl 119:170 Neka doåe moljenje moje pred lice tvoje, po rijeçi svojoj daj mi da naåem spasenje! Psl 143:1 Gospode, usliæi molitvu moju, çuj moljenje moje zbog vjernosti svoje i usliæi me, jer si pravedan! MOLJENJEM Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. MOLOHOV 1 Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. MOMÇADI 1 Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil MOMCIMA PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. MOMKA Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. MOMKU 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” MOØ 24 Izl 9:16 Ostavio sam te ipak naumice na œivotu, da osjetiæ moø moju, i da se ime moje slavi po svoj zemlji. 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. Psl 37:17 Je øe se moø zlikovaca slomiti, a oslon je pravedniku Bog. Psl 62:11 Jedanput reçe Bog o tom, dvaput sam to çuo: “da je moø u tebe, Boœe, Psl 68:34 Upoznajte moø Boœju! Nad Izraelom stoluje veliçanstvo njegovo, moø njegova u oblacima.

Psl 68:34 Upoznajte moø Boœju! Nad Izraelom stoluje veliçanstvo njegovo, moø njegova u oblacima. Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 77:14 Ti si Bog, koji çiniæ çudesa; ti si objavio moø svoju narodima. Psl 89:17 Fer si ti sjajna snaga naæa, po milosti tvojoj raste moø naæa. Psl 112:9 On dijeli obilno, daje siromasima; pravda njegova ostaje uvijek; zbog bogatstva njegova uzvisuje se moø njegova. M.Iz 29:2 Imaju li pravednici moø, veseli se narod; a vladaju li bezboœnici, jadikuju ljudi. Prp 9:16 Tada rekoh sebi: bolja je mudrost nego moø, ali se ne priznaje mudrost siromaha i na rijeçi se njegove ne pazi. Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Dan 2:20 Daniel se je molio: “Neka je blagoslovljeno ime Gospodnje odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moø. Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Mat 7:29 Jer je uçio kao jedan, koji ima moø, a ne kao knjiœevnici njihovi. Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Luk 4:6 I reçe mu: “Svu ovu moø i slavu dat øu tebi; jer je predana meni i dajem je kojemu hoøu. Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. MOØAN 1 Izl 7:1 A Gospod reçe Mojsiju: “Evo, uçinit øu da budeæ prema faraonu moøan kao Bog; a brat tvoj Aron bit øe govornik tvoj. MOØI 24 Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 16:10 I joæ joj reçe anåeo Gospodnji:

“Umnoœit øu potomstvo tvoje tako, da se neøe moøi prebrojiti od mnoœine.” Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! Psl 3:8 Spasenje stoji u moøi Gospoda; na puk tvoj neka doåe blagoslov tvoj! Psl 66:3 Recite Bogu ovako: Kako su straæna djela tvoja! Zbog velike moøi tvoje moraju ti se prikloniti sami neprijatelji tvoji. Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. Psl 145:6 Oni govore o moøi straænih djela tvojih; o veliçini tvojoj ja øu pripovijedati. Psl 147:5 Gospod je naæ tako velik i u l moøi tako bogat; mudrost njegova M.Iz 3:27 Oskudnima ne uskraøuj dobroçinstva, kad je u moøi tvojoj da ga dijeliæ! Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Mat 22:29 Isus im odgovori: “Varate se, ne znate ni Pisma ni moøi Boœje. Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. Luk 13:24“Trudite se da uåete na uska vrata, jer vam kaœem: “Mnogi øe traœiti da uåu, a neøe moøi. Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. Efe 6:10 Uostalom braøo budite jaki u Gospodinu i u moøi sile njegove! Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. MOØNE 1

329 Psl 145:4 Pokoljenje pokoljenju hvali djela tvoja; govore moøne çine tvoje; MOØNI 5 P.Zk 7:21 Ne plaæi se od njih, jer je u sredini tvojoj Gospod, Bog tvoj, moøni i straæni Bog! Jer 1:6 A ja rekoh: “Ah, moøni Gospode, evo, ja ne mogu govoriti, ja sam joæ tako mlad!” Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. MOØNIJI 2 Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. MOØNO 4 Psl 112:2 Moøno øe biti u zemlji potomstvo njegovo, jer øe rod pravednika biti blagoslovljen. Psl 117:2 Jer nas dobrota njegova çuva moøno, vjernost Gospodnja traje dovijeka. Aleluja! Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Luk 1:51 Moøno upravlja ruka njegova. Uniæti srca puna oholosti. MOØNOGA Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. MOØU Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? MORA 41 P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” Job 38:16 Jesi li prodro ikad do na vrela mora, i jesi li hodio po dnu morskom? Psl 34:21 Zlikovca ubije nesreøa; tko mrzi na poboœna, mora to okajati. Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, Psl 68:22 Svemoguøi reçe: Iz Baæana øu ih dovesti, dovest øu ih iz dubina mora, Psl 139:9 Da bih uzeo sebi i krila zore i nastanio se na kraju mora,

M.Iz 8:27 Kad je gradio nebo, ja sam onda bila, i kad je razmjeravao svod nad vodama mora. M.Iz 12:24 Ruka øe marljiva çovjeka vladati, a lijena mora robovati. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Iza 43:16 Ovako veli Gospod, koji je naçinio preko mora put, stazu preko silnih voda, Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! Mat 14:24 Laåica je veø bila nasred mora i bila je od valova bacana tamo i vamo; jer je bio protivan vjetar. Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, Mar 13:10 Svima narodima mora se najprije navijestiti evanåelje. Mar 14:49 Svaki dan sam bio meåu vama u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Ali se mora ispuniti Pi, smo.” Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Luk 17:25 Ali najprije joæ mora on mnogo pretrpjeti i odbaçen biti od roda ovoga. Luk 18:1 On im pokaza u prispodobi, da se mora svagda moliti i ne sustajati. Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje.

Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. Luk 24:44 On im reçe: “Ovo je ono, æto sam vam govorio, dok sam joæ bio s vama: “Sve se mora ispuniti, æto stoji napisano o meni u zakonu Mojsijevu, kod proroka i u psalmima.” Iva 3:14 Kao æto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako se mora podiøi i Sin çovjeçji, Iva 3:30 On se mora uveøati, a ja se umanjiti, Iva 4:20 Oci su se naæi klanjali Bogu tamo na gori, a vi kaœete, da je u Jerusalemu mjesto, gdje se mora klanjati Bogu.” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Iva 13:18 Ne kaœem za sve vas. Ja znam, koje izabrah. Ali se Pismo mora ispuniti: Koji s menom jede kruh, podiœe petu svoju na me. Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. MORAÆ 7 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Job 2:6 Tada reçe Gospod Sotoni: “Dobro, neka ti je on u vlasti! Samo mu moraæ saçuvati œivot!” MORADE 2 Psl 106:32 Na vodi svaåe opet ga razdraœiæe; tada morade Mojsije trpjeti

330 zbog njih, 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. MORADNEM 2 Psl 119:80 Srce moje neka bude savræeno u naredbama tvojim, da ne moradnem propasti sramotno! 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. MORADOH 1 Psl 119:67 Prije nego moradoh podnijeti kaznu, lutao sam; ali sada pazim briœno na rijeç tvoju. MORAJU4 Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. Psl 66:3 Recite Bogu ovako: Kako su straæna djela tvoja! Zbog velike moøi tvoje moraju ti se prikloniti sami neprijatelji tvoji. Psl 129:5 Sramotno se moraju odatle povuøi svi, koji mrze na Sion. M.Iz 5:16 Moraju li se tvoji izvori razlijevati i potoci tvoji po ulicama? M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Amo 6:9 I ako deset ljudi samo ostane a jednoj kuøi, moraju i oni mrijeti. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Mat 12:36 A ja vam kaœem: “Za svaku praznu rijeç, koju reknu ljudi, moraju u dan suda dati raçun. Iva 4:24 Bog je duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i u istini.” MORALA Iva 15:25 Ali se je morala ispuniti rijeç, æto stoji napisana u zakonu njihovu: ‘Mrzili su na mene ni za æto.’ MORALI 4 Psl 53:4 Zar da ne bi morali çiniti okajanje svi, koji su çinili zlo, koji su jeli narod moj kao kruh, koji nijesu çastili Gospoda? Dan 5:23 Nego si se podigao protiv

Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. MORALO Iza 27:5 Ili bi se moralo traœiti u mene zaætitu, sklopiti mir s menom, jest, sklopiti mir s menom. MORAM6 Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. Psl 119:71 Na spasenje je meni, æto moram trpjeti, da upoznam naredbe tvoje. Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Luk 2:49 On im reçe: “Zaæto ste me traœili? Zar nijeste znali, da ja moram biti u kuøi Oca svojega?” Luk 13:33 Ali danas, sutra i preksutra moram putovati; jer ne ide, da prorok drugdje naåe smrt negoli u Jerusalemu. Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto, pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” 2Ko 12:1 Ako se moram hvaliti, ne koristi doduæe, doøi øu na viåenja i otkrivenja

Gospodnja. MORAMO 4 Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, Tuœ 5:7 Oci su naæi sagrijeæili i nema ih viæe. Opaçine njihove moramo mi nositi. 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. 1Iv 4:11 Ljubljeni, ako nas je Bog tako ljubio, i mi moramo ljubiti jedan drugoga. MORAO 8 Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Psl 50:21 Ti si to çinio, i ja zar sam morao æutjeti? Mislio si, da sam ja kao ti; ali sad te karam i stavljam ti to pred oçi. Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” Mat 18:33 Nijesi li se i ti morao smilovati drugu svojemu, kako sam se ja smilovao tebi? Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, MORAT 1 Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. MORATE 4 Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Psl 82:7 Ali morate umrijeti kao ljudi, morate pasti kao jedan od knezova!” Psl 82:7 Ali morate umrijeti kao ljudi, morate pasti kao jedan od knezova!” Iva 3:7 Ne çudi se, æto ti rekoh: “Morate se ponovo roditi. MORE 35 Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer

331 je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. 1Ljt 16:32 More buçi i æto je u njemu, polje se raduje i æto je na njemu. Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. Psl 69:34 Nebo i zemlja pjevaju mu hvalu, more i sve, æto se miçe u njemu. Psl 78:53 Vodio ih je sigurno, te se nijesu brinuli, a neprijatelje njihove zatrpa more. Psl 95:5 Njegovo je more, on ga je stvorio i kopno koje njegove ruke naçiniæe. Psl 96:11 Nebo se veseli; zemlja se raduje; buçi more i æto je u njemu. Psl 146:6 U njemu, koji stvori nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima; koji drœi vjernost dovijeka, Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Jer 51:42 Ustalo je more na Babilon: utonu u silne valove njegove. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 8:27 Puni zaçudenja rekoæe ljudi: “Tko je ipak ovaj? I vjetar i more sluæaju ga!” Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. 1Ko 10:1 Neøu vam naime zatajiti, braøo, da su oçevi naæi svi bili pod oblakom, i svi su kroz more proæli; Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao

stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 20:13 I more dade svoje mrtvace; i smrt i podzemlje dadoæe svoje mrtvace; i svaki bi suåen po djelima svojim. MOREM 3 Psl 29:3 Çuj! Gospod nad valovima, Bog veliçanstva grmi; nad æirokim morem Gospod! Psl 107:23 Drugi, koji su plovili morem na laåama, trgovali na velikim vodama, Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. MORI 1 Psl 91:6 Kuge, æto ide po mraku, ni pomora, æto mori opodne. MORIMA Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” MORIO P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. MORSKE 7 Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Psl 8:8 Ptice nebeske i ribe morske, ætogod samo ide stazama morskim. Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe

i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. MORSKI 3 Psl 107:29 On obrati buru u tiæinu, i valovi morski umuknuæe. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. MORSKIM 3 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Psl 8:8 Ptice nebeske i ribe morske, ætogod samo ide stazama morskim. Psl 78:27 Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim. MORSKO Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. MORSKOJ 3 Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. MORSKOM Job 38:16 Jesi li prodro ikad do na vrela mora, i jesi li hodio po dnu morskom? MORSKOMU Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, MORSKU 3 Psl 65:7 Koji utiæa buku morsku, buçne valove, bunu naroda: Mih 7:19 On øe se nama opet smilovati, pogazit øe opaçine naæe i baciti u dubinu morsku sve grijehe naæe. Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. MORU 21 Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi

332 Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Hab 1:14 Uçinio si ljude kao ribe u moru, kao crve, æto nemaju gospodara. Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. 1Ko 10:2 I svi su se u Mojsija krstili u oblaku i u moru; 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! MOTKU 2 Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je

na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. MOTREØI 1 Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. MRAÇNU 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. MRAK 4 Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! Psl 97:2 Oblaci su i mrak oko njega; na pravicu i sud oslanja se prijestolje njegovo. Amo 5:20 Doista, tama je dan Gospodnji a ne svjetlost, mrak i bez vidjela! Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. MRAKA Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. MRAKU 5 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. Psl 91:6 Kuge, æto ide po mraku, ni pomora, æto mori opodne. Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. MRAMORA PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. MRAMORU Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. MRAVU M.Iz 6:6 Idi k mravu, lijençino, promatraj, æto on çini, i postani mudar! MRAZ 1 Job 38:29 Iz çijega krila izlazi led? Tko raåa mraz nebeski? MRÆAVOSTI 1 Psl 109:24 Koljena moja klecaju od posta, tijelo se moje grçi od mræavosti. MREŒA Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. MREŒE 3 Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe

mi spletke. Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!” Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. MREŒU 4 Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. MRIJETI 1 Amo 6:9 I ako deset ljudi samo ostane a jednoj kuøi, moraju i oni mrijeti. MRK 1 Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. MRKA Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. MRMLJAJU Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. MRMLJALI 3 P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ Luk 15:2 Na to su mrmljali farizeji i knjiœevnici i govorili. “Ovaj prima grjeænike i jede s njima.” 1Ko 10:10 Niti da mrmljate, kao æto su neki od njih mrmljali, i izginuli su od anåela pogubitelja. MRMLJANJA Flp 2:14 Sve çinite bez mrmljanja i oklijevanja, 1Pe 4:9 Budite gostoljubivi meåu sobom bez mrmljanja! MRMLJAO Izl 15:24 Narod je mrmljao protiv Mojsija i govorio: “A æto øemo piti?” MRMLJATE 1 1Ko 10:10 Niti da mrmljate, kao æto su neki od njih mrmljali, i izginuli su od anåela pogubitelja. MRMLJATI 1 Psl 106:25 Uzeæe mrmljati u æatorima i svojim i ne htjedoæe viæe sluæati zapovijed Gospodnju. MRŒNJA 4 M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 10:12 Mrœnja izaziva samo svaåu, a ljubav prikriva sve prijestupe. M.Iz 15:17 Bolje je jelo od zelja, gdje je ljubav, nego vol ugojeni, gdje je mrœnja. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio

333 sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. MRŒNJOM Psl 139:22 Jest, smrtnom mrœnjom mrzit øu na njih; oni su moji vlastiti neprijatelji. MRSKA 5 Psl 26:5 Skupætina opakih mrska mi je; nikad ne sjedoh kod zlikovaca. M.Iz 8:7 Jest, jezik moj govori samu istinu; mrska je usnama mojim laœljivost. M.Iz 11:1 Laœna su mjerila Gospodu mrska, a puna mjera ugodna mu je. M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. M.Iz 15:8 œrtva je bezboœnika mrska Gospodu, a molitva mu je pravednika ugodna. MRSKE 2 M.Iz 6:16 Æest je stvari, koje su mrske Gospodu, i sedam ih je, koje se gade srcu njegovu: M.Iz 15:26 Mrske su Gospodu osnove zlobne, a rijeçi dobrostive rado MRSKI 3 Psl 119:113 Nestalni su mi mrski, a ja nauku tvoju zavoljeh. Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. MRSKO M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” MRSKOJ 1 Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; MRTAV 10 Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Prp 9:4 Jer samo tko je pridruœen œivima, ima se joæ neæto nadati; jer bolje je œiv pas, nego mrtav lav. Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? Luk 15:24 Jer ovaj moj sin bio je mrtav i œivi opet bio je izgubljen i naåe se.’ I stadoæe drœati radosnu gozbu. Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog

posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. MRTVA 5 Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Mat 9:24 “Odstupite, jer djevojka nije mrtva, ona samo spava.” Tada su mu se oni podsmijevali. 1Ti 5:6 A ona koja je u slastima, mrtva je iako je i œiva. Jak 2:20 A hoøeæ li znati, o çovjeçe ludi, da je vjera bez djela mrtva? Jak 2:26 Jer kao æto je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva. MRTVAC 1 Psl 31:12 Zaboravljen sam, bez spomena kao mrtvac; postadoh kao razbijen sud. MRTVACA Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. MRTVACE 6 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” Mat 8:22 Isus mu reçe: “Hajde za mnom i ostavi, neka mrtvi pokapaju svoje mrtvace!” Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. Otk 20:13 I more dade svoje mrtvace; i smrt i podzemlje dadoæe svoje mrtvace; i svaki bi suåen po djelima svojim. Otk 20:13 I more dade svoje mrtvace; i smrt i podzemlje dadoæe svoje mrtvace; i svaki bi suåen po djelima svojim. MRTVACI 3 Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Otk 20:5 Ostali mrtvaci ne oœivjeæe, dok se ne svræi tisuøa godina. Ovo je prvo uskrsnuøe, Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. MRTVAÇKIH 2 Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na

me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. MRTVE 7 Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! Iva 5:21 Jer kao æto Otac podiœe mrtve i oœivljuje, tako i Sin koje hoøe oœivljuje. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. 1Ko 15:29 Inaçe, æto çine oni, koji se krste za mrtve! Ako mrtvi uopøe ne uskræavaju, æto se i krste za njih. 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; 1Pe 4:5 Ali øe oni dati raçun onome, koji stoji spreman da sudi œive i mrtve. MRTVI 18 2Sa 1:19 “Na tvojim visinama Izraele, najbolji leœe mrtvi! Kako padoæe junaci? Psl 6:5 Jer mrtvi ne spominju viæe tebe; tko øe te slaviti u carstvu smrti? Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Mat 8:22 Isus mu reçe: “Hajde za mnom i ostavi, neka mrtvi pokapaju svoje mrtvace!” Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” Iva 5:25 Zaista, zaista, kaœem vam: Dolazi ças, i veø je tu, kad øe mrtvi çuti glas Sina Boœjega, i koji ga budu çuli, œivjet øe. Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. 1Ko 15:29 Inaçe, æto çine oni, koji se krste za mrtve! Ako mrtvi uopøe ne uskræavaju, æto se i krste za njih. 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” 1Ko 15:35 Ali øe reøi tko: “Kako øe uskrsnuti mrtvi? i u kakvu øe tijelu doøi? 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, Efe 2:1 I vas, koji ste bili mrtvi zbog prestupaka i grijeha svojih, Efe 2:5 I nas, koji smo bili mrtvi zbog

334 grijeha, oœivi s Kristom miloæøu ste spaæeni, Kol 2:13 I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima i u neobrezanju tijela svojega, oœivio je s njim, oprostivæi nam sve prestupke, 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” MRTVIH 52 Job 33:22 Duæa se njegova pribliœuje grobu, œivot njegov carstvu mrtvih. Psl 9:17 U carstvo mrtvih neka idu bezboœnici, svi narodi, koji zaboravljaju Boga! Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 49:15 Ali duæu øe moju Bog otkupiti iz æaka svijeta mrtvih: on ne prima. Psl 86:13 “Jest, milost je tvoja velika prema meni: izbavio si œivot moj iz dubina carstva mrtvih.” Psl 88:3 Jer je duæa moja puna jada; œivot je moj blizu carstvu mrtvih. Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. Psl 139:8 Da bih se uzdigao gore k nebu: “ti si tamo; da bih legao dolje u carstvu mrtvih; gle, tu si. Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu.

Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Mat 28:7 A sad otidite brœe i javite uçenicima njegovim: “On je uskrsnuo od mrtvih i ide pred vama u Galileju. Ondje øete ga vidjeti. Eto, ja vam rekoh.” Luk 16:31 A on mu reçe: ‘Ako ne sluæaju Mojsija i proroka, neøe vjerovati, da tko ustane i od mrtvih.’” Dje 3:15 Vi ubiste poçetnika œivota, kojega Bog oœivi od mrtvih, çemu smo mi svjedoçi. Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. Rim 6:9 Znajuøi da Krist uskrsnuvæi od mrtvih viæe ne umire, smrt viæe ne vlada njime. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. Rim 11:15 Jer ako je odbaçenje njihovo izmirenje svijeta, æto øe istom biti njihovo primanje, negoli œivot od mrtvih? 1Ko 15:12 A ako se Krist propovijeda, da je uskrsnuo od mrtvih, kako govore neki meåu vama, da nema uskrsnuøa mrtvih? 1Ko 15:12 A ako se Krist propovijeda, da je uskrsnuo od mrtvih, kako govore neki meåu vama, da nema uskrsnuøa mrtvih? 1Ko 15:13 A ako nema uskrsnuøa mrtvih, to onda nije ni Krist uskrsnuo. 1Ko 15:20 A sad je Krist uskrsnuo od mrtvih, prvenac onima, koji usnuæe. 1Ko 15:21 Jer kako po çovjeku smrt, tako doåe i uskrsnuøe mrtvih po çovjeku. 1Ko 15:42 Tako i uskrsnuøe mrtvih. Sije se u raspadljivosti, ustaje u neraspadljivosti. Efe 5:14 Zato se kaœe: “Ustani, koji spavaæ,

i uskrsni od mrtvih, i obasjat øe te Krist!” Flp 3:11 Ne bih li kako dostigao uskrsnuøe od mrtvih. Kol 1:18 I on je glava tijelu crkve, koji je poçetak, prvoroåeni od mrtvih, da bude on u svemu prvi; Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. 1So 1:10 I da çekate Sina njegova s nebesa, kojega uskrsnu od mrtvih, Isusa, koji nas izbavlja od buduøega gnjeva. 2Ti 2:8 Sjeti se, da je Isus Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, od roda Davidova, po evanåelju mojemu, Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Heb 11:19 Jer je mislio, da Bog moœe i od mrtvih uskrsnuti; zato ga i natrag dobi, da bude lika. Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; MRTVIMA 7 Brj 16:48 Osta stojeøi meåu mrtvima i œivima, dok ne presta pomor. Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. Psl 88:10 Hoøeæ na mrtvima joæ çiniti çudesa? Ustaju li sjene, da te slave? Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Luk 24:5 Od straha sruæiæe pogled na tlo. A oni im rekoæe: “Æto traœite œivoga meåu mrtvima? Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima. Rim 14:9 Jer zato Krist umrije i oœivje, da zavlada i mrtvima i œivima. MRTVO 3 Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. Rim 8:10 A ako je Krist u vama, tijelo je mrtvo zbog grijeha, a duh œivi zbog pravde. Jak 2:26 Jer kao æto je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva. MRTVOGA Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao

335 pijesak na obali morskoj. MRVICA Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Mar 7:28 “Da, Gospodine”, odgovori mu ona; “ali psiøi pod stolom dobiju ipak od mrvica djeçjih.” MRVICAMA Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. MRZAK 1 M.Iz 16:5 Gospodu je mrzak svaki oholica; ruku na ovo! Bez kazne neøe izaøi. MRZE 4 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! Psl 129:5 Sramotno se moraju odatle povuøi svi, koji mrze na Sion. M.Iz 8:36 Tko mene promaæi, oæteti duæu svoju; svi koji mrze na me, ljube smrt. MRZEØI 2 Rim 12:9 Ljubav neka je bez pretvaranja; mrzeøi na zlo prianjajte uz dobro; Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. MRZI 19 Psl 34:21 Zlikovca ubije nesreøa; tko mrzi na poboœna, mora to okajati. M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. M.Iz 12:1 Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luåak je. M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, M.Iz 29:24 Tko dijeli s kradljivcem, taj mrzi na svoju duæu; çuje kletvu i niæta ne otkriva. Prp 3:8 Vrijeme kad se ljubi, i vrijeme kad se mrzi; vrijeme ratu, i vrijeme miru. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Mat 5:43 Çuli ste, da je bilo reçeno: Ljubi bliœnjega svojega i mrzi na neprijatelja svojega! Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. Iva 3:20 Jer svaki, koji çini zlo, mrzi na svjetlost i ne dolazi k svijetlu, da ne doåu na vidjelo njegova djela. Iva 7:7 Na vas ne moœe svijet mrziti; a na mene mrzi, jer ja svjedoçim za njega, da su djela njegova zla. Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. Iva 15:18 Ako svijet mrzi na vas, znajte, da je mrzio na mene prije vas!

Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. 1Iv 2:9 Tko govori, da je u svjetlosti, a mrzi na svojega brata, joæ je uvijek u tami. 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. 1Iv 3:15 Svaki, koji mrzi na brata svojega, ubojica je, i znate, da ni jedan ubojica nema u sebi vjeçnoga œivota. 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? MRZIÆ 2 Psl 5:5 Opaki ne mogu stajati pred oçima tvojim, ti mrziæ na sve, koji çine bezakonje. Psl 50:17 A sam mrziæ na nauku moju, rijeçima mojim okreøeæ leåa. MRZILI 2 Luk 19:14 A sugraåani njegovi mrzili su na njega; oni poslaæe za njim poslanike i rekoæe: ‘Neøemo da on kraljuje nad nama.’ Iva 15:25 Ali se je morala ispuniti rijeç, æto stoji napisana u zakonu njihovu: ‘Mrzili su na mene ni za æto.’ MRZIM 6 Psl 119:104 Od propisa tvojih zadobih razboritost, zato mrzim na svaki put laœni. Psl 119:163 Mrzim i gadi mi se laœ, a zavoljeh zakon tvoj. M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Amo 5:21 “Mrzim i prezirem sveçanosti vaæe. Ne volim mirisati svetkovina vaæih. Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. MRZIO 3 Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Iva 15:18 Ako svijet mrzi na vas, znajte, da je mrzio na mene prije vas! Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” MRZIT 1 Psl 139:22 Jest, smrtnom mrœnjom mrzit øu na njih; oni su moji vlastiti neprijatelji. MRZITE 2 Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. MRZITELJ 2 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 55:12 Jest, nije neprijatelj koji me tako grdi: to bih podnio; ne udara na me mrzitelj moj: ja bih se skrio od njega. MRZITELJA Psl 106:10 Tako ih spasi od ruke mrzitelja, izbavi ih iz sile neprijatelja.

MRZITELJEVI 1 M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. MRZITELJI 1 Psl 68:1 Ustaje Bog; neprijatelji se njegovi rasipaju! Na pogled njegov bjeœe mrzitelji njegovi! MRZITELJIMA Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji MRZITI 3 Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Iva 7:7 Na vas ne moœe svijet mrziti; a na mene mrzi, jer ja svjedoçim za njega, da su djela njegova zla. MUÆICE 1 Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. MUÆKARACA Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. MUÆKARCI 2 Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. MUÆKARCIMA Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. MUÆKE 1 Izl 23:17 Triput u godini imaju se sve muæke osobe tvoje pokazati pred Svemoguøim, Gospodom. MUÆKI 1 Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” MUÆKO 7 Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja

336 neçistih po dvoje, muæko i œensko. Pst 17:10 A ovo je zavjet moj izmeåu mene i vas i potomstva tvojega, æto øete ga drœati: sve muæko kod vas ima se obrezivati. Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada Gospodu. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. MUÆKOGA Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. MUÇE 3 Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje, MUÇENI 1 Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. MUÇENIM Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, MUCI 3 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” 2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, Heb 5:8 Iako je bio Sin Boœji, po muci nauçio se je posluænosti. MUÇI 2 Prp 1:3 Æto koristi çovjeku sa muka njegova, koju muçi pod suncem? Luk 12:50 Ali ja prije imam da uzmem na sebe krætenje, i kako me to muçi, dok se ne svræi! MUÇIÆ 2 Mat 8:29 Oni povikaæe: “Æto mi imamo s tobom, Sine Boœji! Jesi li doæao ovamo, da nas muçiæ prije vremena?” Luk 16:25 Abraham reçe: ‘Sjeti se, sinko, tebi je u œivotu tvojemu bilo dobro, a Lazaru zlo. Sad se on ovdje tjeæi, a ti se muçiæ. MUÇIM 2 Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim

se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! MUÇIO Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. MUÇITI 1 Iva 10:24 Tada ga opkoliæe Œidovi i upitaæe: “Dokle øeæ muçiti duæu naæu? Ako si ti Krist, kaœi nam otvoreno!” MUÇNO Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. MUDAR 14 P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. Job 9:4 Mudar je srcem i silan snagom; tko se je opro njemu i bio sretan? M.Iz 6:6 Idi k mravu, lijençino, promatraj, æto on çini, i postani mudar! M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 12:15 Luåaku se çini pravi put njegov, a mudar çovjek prima nauku. M.Iz 13:1 Mudar sin prima pouku, a podsmjevaç ne sluæa ukora. M.Iz 13:10 Od oholosti biva samo svaåa; tko se dade svjetovati, taj je mudar. M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek lud prezire mater svoju. M.Iz 17:28 I luåak, kad æuti, moœe vrijediti kao mudar; kao razuman, i kad zatvori usne svoje! M.Iz 20:1 Podsmjevaç je vino, vikaç silovito piøe, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura. M.Iz 26:5 Odgovori luåaku po ludosti njegovoj; inaçe on misli, da je mudar! 1Ko 3:18 Nitko neka se ne vara! Ako tko meåu vama misli, da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud, da hude mudar! 1Ko 3:18 Nitko neka se ne vara! Ako tko meåu vama misli, da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud, da hude mudar! Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! MUDRA 1Ko 6:5 Na sramotu vaæu govorim. Zar nema meåu vama nijednoga mudra, koji moœe rasuditi meåu braøom svojom? MUDRAC 6 M.Iz 1:5 Çuje li ih mudrac, u znanju øe porasti; razum øe sebi steøi œivotnu mudrost. Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se poslije nitko nije sjetio toga siromaha. Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Amo 5:13 Zato æuti mudrac u ovo vrijeme; jer je zlo vrijeme. 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu?

MUDRACA 4 Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. MUDRACE 1 Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. MUDRACI 2 Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Mat 2:1 Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, doåoæe mudraci od istoka u Jerusalem i upitaæe: MUDRACIMA Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. MUDRE 5 Job 5:13 Mudre hvata u njihovu lukavstvu, sruæi se osnova lukavih. M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. Mat 25:2 Pet od njih bile su lude, pet mudre, 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata mudre u njihovu lukavstvu.” MUDRI 16 Job 32:9 Vremeæni nijesu uvijek mudri, ne znaju, æto je pravo, jedino starci! Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. M.Iz 10:14 Mudri kriju znanje, a usta su ludoga blizu pogibli. M.Iz 11:30 Plod je pravednikov drvo œivota; mudri predobiva srca. M.Iz 12:16 Luåak pokaœe gnjev svoj na mjestu, a mudri pokriva uvredu. M.Iz 14:18 Luåaci ostaju u ludosti svojoj, a mudri se kite znanjem. M.Iz 24:5 Mudri moœe viæe, nego jaki, razboriti viæe, nego vrlo krepki. Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Mat 10:16 Eto, ja vas æaljem kao ovce

337 meåu vukove. Budite dakle mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi! Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. Efe 5:15 Gledajte dakle pomno, kako øete œivjeti; ne kao nemudri, nego kao mudri, Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti; 1Pe 4:7 A svemu se je kraj pribliœio Budite dakle mudri i budni u molitvama! MUDRIH 7 M.Iz 14:24 Kruna je mudrih bogatstvo njihovo, a ludost luåaka ostaje ludost. Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. 1Ko 1:19 Jer je pisano: “Uniætit øu mudrost mudrih i odbacit øu razum razumnih.” 1Ko 1:26 Jer gledajte zvanje svoje, braøo, da nema ni mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo silnih, ni mnogo plemenitih; 1Ko 3:20 opet: “Gospodin zna misli mudrih, da su niætave.” MUDRIJA Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. 1Ko 1:25 Jer je “ludost” Boœja mudrija od ljudi,! “Slabost” je Boœja jaça od ljudi. MUDRIJI 2 M.Iz 9:9 Pouçavaj mudroga, i bit øe joæ mudriji! Pouçavaj poboœnika: on dobije joæ na razboritosti. M.Iz 26:16 Lijençina misli, da je mudriji od sedmorice, koji znaju odgovoriti razumno, MUDRIJIM Psl 119:98 Zapovijed tvoja çini me mudrijim negoli neprijatelji moji, jer je ona uvijek moja. MUDRIM 4 M.Iz 3:7 Ne drœi sam sebe mudrim, boj se Gospoda i kloni se zla! M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. MUDRIMA 4 P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. Rim 1:14 Duœnik sam Grcima i barbarima,

mudrima i nerazumnima. Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! MUDRO 8 Job 38:37 Tko izbraja mudro oblake i tko puæta da miruju mjehovi nebeski, Psl 90:12 Nauçi nas dakle brojiti dane naæe, da dobijemo srce mudro! Psl 104:24 Kako je mnogo djela tvojih, Gospode! Sva si mudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega. M.Iz 31:26 Usta svoja otvara mudro, i na jeziku joj je nauka blaga. Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Kol 4:5 Mudro œivite prema onima, koji su vani, vrijeme iskupljujuøi! Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. MUDROÆØU 6 M.Iz 3:19 Gospod je mudroæøu osnovao zemlju, utvrdio nebo razboritoæøu. Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se poslije nitko nije sjetio toga siromaha. Jer 3:15 Dat øu vam pastire po srcu svojemu, koji øe vas pasti mudroæøu i razboritoæøu. Jer 9:23 Ovako veli Gospod: “Neka se ne hvali mudrac mudroæøu svojom! Neka se ne hvali jaki jakoæøu svojom! Neka se ne hvali bogati bogatstvom svojim! Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. MUDROGA M.Iz 3:35 Çast je baætina mudroga, a sramotu ætedi on za luåake. M.Iz 9:8 Ne pouçavaj podsmjevaça: on bi mogao zamrziti na te. Karaj mudroga, on øe te ljubiti. M.Iz 9:9 Pouçavaj mudroga, i bit øe joæ mudriji! Pouçavaj poboœnika: on dobije joæ na razboritosti. MUDROME 1 Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. MUDROMU M.Iz 11:29 Tko zapuæta kuøu svoju, œanje vjetar: luåak øe sluœiti mudromu. MUDROST 53 Job 12:13 U njega je mudrost i jakost, on ima savjet i razbor. Job 28:12 Ali mudrost, gdje se ona nalazi i razboritost, gdje je njoj kuøa? Psl 51:6 Gle, ti traœiæ çistoøu srca: udijeli nutrini mojoj mudrost! Psl 147:5 Gospod je naæ tako velik i u l moøi

tako bogat; mudrost njegova M.Iz 1:5 Çuje li ih mudrac, u znanju øe porasti; razum øe sebi steøi œivotnu mudrost. M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. M.Iz 2:10 Jer mudrost uniåe u srce tvoje, spoznaja obraduje duæu tvoju. M.Iz 3:13 Blagoslovljen je çovjek, koji postigne mudrost, i çovjeku, koji dobije razboritost! M.Iz 4:7 Poçetak mudrosti: Pribavi sebi mudrost; pribavi sebi razboritost svim imanjem svojim! M.Iz 8:11 Jer je mudrost vrednija od bisera i nikakva dragocjenost nije joj jednaka. M.Iz 8:12 Ja, mudrost, u savezu sam s razboritoæøu i nalazim znanje i razum. M.Iz 9:1 Mudrost sagradi sebi kuøu; na sedam stupova stoji. M.Iz 10:13 Na usnama razumnoga naøi je mudrost, a batina pripada leåima ludoga. M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. M.Iz 14:6 Podsmjevaç traœi mudrost, ali uzalud, a razumnomu je lahko naøi znanje. M.Iz 14:8 U tom je mudrost pametnoga, da pazi na put svoj, a stranputica je ludost luåaka. M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. M.Iz 15:33 Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred çaæøu ide poniznost. M.Iz 16:16 Mudrost steøi daleko je bolje nego zlato; i razboritost dobiti viæe je vrijedno nego srebro. M.Iz 23:23 Steci istinu i ne prodaji je, mudrost, stegu i razboritost! M.Iz 24:7 Previsoka je luåaku mudrost; zato on ne otvara usta na vijeøanjima. M.Iz 29:15 Prut i ukor daju mudrost, a dijete prepuæteno samomu sebi sramoti mater svoju. Prp 9:16 Tada rekoh sebi: bolja je mudrost nego moø, ali se ne priznaje mudrost siromaha i na rijeçi se njegove ne pazi. Prp 9:16 Tada rekoh sebi: bolja je mudrost nego moø, ali se ne priznaje mudrost siromaha i na rijeçi se njegove ne pazi. Prp 9:18 Bolja je mudrost nego ratno oruœje, ali jedan jedini zloçinac moœe pokvariti mnogo dobra. Iza 28:29 I to dolazi od Gospoda nad vojskama; divna je osnova njegova, velika je mudrost njegova. Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? Dan 2:20 Daniel se je molio: “Neka je blagoslovljeno ime Gospodnje odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moø. Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime

338 Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! Luk 7:35 Ali mudrost spoznadoæe kao pravednu sva djeca njezina.” Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. Rim 8:6 Jer mudrost tijela smrt je, a mudrost Duha œivot je i mir. Rim 8:6 Jer mudrost tijela smrt je, a mudrost Duha œivot je i mir. Rim 8:7 Jer mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boœjemu, a niti moœe. 1Ko 1:19 Jer je pisano: “Uniætit øu mudrost mudrih i odbacit øu razum razumnih.” 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? 1Ko 1:22 Jer i Œidovi traœe znake, i Grci traœe mudrost; 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata mudre u njihovu lukavstvu.” Jak 3:15 Ovo nije mudrost, æto silazi odozgo, nego zemaljska, tjelesna, åavolska. Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. MUDROSTI 29 Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. M.Iz 4:7 Poçetak mudrosti: Pribavi sebi mudrost; pribavi sebi razboritost svim imanjem svojim! M.Iz 9:10 Poçetak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest

razboritost. M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se mudrosti. M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. M.Iz 28:26 Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luåak je; a tko hodi u mudrosti, spasit øe se. Prp 1:18 Jer gdje je mnogo mudrosti tu je i mnogo brige, kome se mnoœi znanje, mnoœi se i muka. Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. Luk 2:52 I Isus je napredovao u mudrosti, u dobi i u milosti kod Boga i kod ljudi. Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile, 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; Kol 2:3 U kojemu je sve blago mudrosti i znanja skriveno. Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po

umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. Jak 1:5 Ako li kojemu od vas nedostaje mudrosti, neka iæte u Boga, koji daje svima obilato, i ne kori, i dat øe mu se. Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; MUDROVANJE 2 Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, MUDROVANJEM Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, MUK 1 Iza 66:7 Prije nego doåu bolovi, on øe poroditi. Prije nego ga uhvate muk, on øe roditi djeçaka. MUKA3 Psl 39:6 Kao sjena prolazi çovjek, ni za æto je muka njegova; skuplja, a ipak ne zna, kojemu øe dopasti. Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe, kad nasrne na vas nevolja i muka. M.Iz 10:22 Blagoslov Boœji obogaøava; vlastita muka ne uçini tu niæta. Prp 1:3 Æto koristi çovjeku sa muka njegova, koju muçi pod suncem? Prp 1:18 Jer gdje je mnogo mudrosti tu je i mnogo brige, kome se mnoœi znanje, mnoœi se i muka. Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. Flp 3:10 Da spoznam njega i silu uskrsnuøa njegova i zajednicu njegovih muka, da mu budem sliçan u smrti, 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u

339 vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. MUKAMA Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” MUKE 15 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” 2Sa 1:9 Tada mi zapovjedi. Pristupi k meni i usmrti me; jer su me obuzele muke, a joæ je sasvim duæa u meni. Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! Psl 32:10 Mnoge muke stignu zlikovca, a tko se uzda u Gospoda, toga on okruœi ljubavlju. Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Luk 16:28 Imam joæ pet braøe, i neka Ih opomene, da ne doåu i oni na ovo mjesto muke!’ Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome, 1Pe 5:9 Njemu se oduprite tvrdi u vjeri i znajte, da iste muke podnose vaæa braøa u svijetu! 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ MUKOM 2 Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Gal 4:19 Djeçice moja, koju opet s mukom raåam, dokle Kristovo obliçje ne postane u

vama! MUKU0 Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. Psl 44:24 Æto krijeæ lice svoje, zaboravljaæ nevolju naæu i muku naæu? Psl 71:20 Ti nam dade doœivjeti mnogu muku i nevolju: oœivi nas opet! Izvedi nas opet iz bezdana zemaljskih! Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” Mat 25:46 Ovi øe uøi u muku vjeçnu, a pravednici u œivot vjeçni. Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. MUNJA 4 Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. Mat 28:3 Lice je njegovo bilo kao munja, i odijelo njegovo bijelo kao snijeg. Luk 10:18 On im reçe: “Vidjeh sotonu, gdje spade s neba kao munja. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. MUNJE 5 Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. MUŒ 19 Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. M.Iz 31:28 Sinovi njezini podiœu se i blagoslivlju je, muœ njezin, i on je hvali. Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, –

i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. 1Ko 7:3 Muœ neka çini œeni duœnost, a isto tako i œena muœu! 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela, nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela, nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. 1Ko 11:4 Svaki muœ, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. 1Ko 11:8 Jer nije muœ od œene, nego œena od muœa. 1Ko 11:9 Jer muœ nije stvoren zbog œene, nego œena zbog muœa. 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. MUŒA3 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” M.Iz 6:34 Jer je ljubomor œestok u muœa: on ne zna za milost na dan osvete; M.Iz 31:11 Oslanja se na nju srce muœa njezina, i dobitka neøe nikada faliti. Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: Mat 19:10 Tada mu rekoæe uçenici: “Ako je to tako izmeåu muœa i œene, onda nije probitaçno œeniti se” Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega.

340 1Ko 7:2 Ali zbog bludnosti neka svaki ima svoju œenu, i svaka neka ima svojega muœa! 1Ko 11:8 Jer nije muœ od œene, nego œena od muœa. 1Ko 11:9 Jer muœ nije stvoren zbog œene, nego œena zbog muœa. Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” Efe 5:33 Ali i vi svaki pojedini neka ljubi onako svoju œenu kao sebe samoga; a œena neka poætiva svojega muœa! MUŒELOŒNICI 1 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, MUŒELOŒNICIMA 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, MUŒEM 1Ti 2:12 A ne dopuætam œeni, da uøi, niti da vlada muœem, nego da bude u tiæini, MUŒEVA Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi, poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. Mat 14:21 A broj svih, koji su bili jeli, iznosio je oko pet tisuøa muœeva, bez œena i djece. Mat 15:38 Bilo je çetiri tisuøe muœeva, koji su jeli, osim œena i djece. MUŒEVE 2 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. MUŒEVI 6 Efe 5:25 Muœevi, ljubite svoje œene, kao æto je i Krist ljubio crkvu i sebe samoga predao za nju, Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. Kol 3:19 Muœevi, ljubite œene svoje i ne budite osorni prema njima! 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. MUŒEVIMA 4 Efe 5:22 Œene neka se pokoravaju svojim muœevima kao Gospodinu, Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi, 1Pe 3:5 Jer su se tako kitile nekada i svete œene, koje su se uzdale u Boga i

pokoravale se svojim muœevima. MUŒEVLJA 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. MUŒEVLJE 1 Iva 1:13 Koji nijesu roåeni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muœevlje, nego od Boga. MUŒEVLJEGA Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. MUŒEVNO 1Ko 16:13 Bdijte, stojte u vjeri, drœite se muœevno, budite jaki! MUŒU 7 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. M.Iz 12:4 Vrijedna je œena kruna muœu svojemu; zla je kao gnjileœ u kostima njegovim. Luk 1:27 K djevici zaruçenoj muœu, kojemu je bilo ime Josip, iz kuøe Davidove. Ime je djevici bilo Marija. 1Ko 7:3 Muœ neka çini œeni duœnost, a isto tako i œena muœu! 1Ko 11:14 Ne uçi li vas i sama priroda, da je muœu sramota, ako nosi dugu kosu? 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. 1Ti 5:9 Udovica neka se ne izabere mlaåa od æezdeset godina, koja je bila jednome muœu œena, MUTI 1 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. MUTNE 1 M.Iz 23:29 Tko ima ah? Tko ima jao? Tko ima svaåu? Tko ima brigu? Tko ima rane ni za æto? Tko ima mutne oçi? MUTNO Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? NAÆKODI 1 Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. NAÆKODIM Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” NABAVIH 1 Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda mnom u Jerusalemu. NABORA Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana. NABUJALI 1

Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. NAÇIN 5 Job 33:14 Na jedan naçin govori Bog i na dva; ali se ne pazi na to. Rim 3:2 Mnogo na svaki naçin. Prvo, æto su im povjerena obeøanja Boœja. Apostol je pravo izabrao ponizni naçin propovijedanja. Flp 1:18 æto dakle? Dok se na svaki naçin propovijeda Krist, bilo izlikom, bilo iskreno, ja se za to i radujem, a i radovat øu se; 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, NAÇINE 1 Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. NAÇINI 14 Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 3:21 A naçini Gospod Bog Adamu i œeni njegovoj haljine od koœe i obuøe ih u njih. Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, Heb 8:2 Kao sluga svetiæta i pravoga æatora, koji naçini Gospodin, a ne çovjek. Heb 8:13 A kad veli novi, prvi naçini starim; a æto je staro i ostarjelo blizu je da nestane. Heb 9:20 Govoreøi: “Ovo je krv zavjeta, koji s vama naçini Bog.” Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. NAÇINIÆE 3 Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. Psl 95:5 Njegovo je more, on ga je stvorio i kopno koje njegove ruke naçiniæe. Psl 106:19 Naçiniæe sebi tele na Horebu i pred livenim likom baciæe se na zemlju:

341 NAÇINILE 1 Job 10:8 Tvoje su me ruke napravile i naçinile, da me zar sada ideæ uniætiti? NAÇINIMO Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” NAÇINIO 9 Pst 6:6 Pokaja se Gospod, da je bio naçinio ljude na zemlji, i bio je duboko oœaloæøen. Pst 13:4 Do mjesta, gdje je prije bio naçinio œrtvenik; i tamo prizva Abram ime Gospodnje. 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. Psl 94:9 Koji je stvorio uho, taj zar da ne çuje; koji je naçinio oko, taj zar da ne vidi? Psl 104:26 Tamo laåe plove, Levijatan, kojega si naçinio, da se igra po njemu. Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Iza 43:16 Ovako veli Gospod, koji je naçinio preko mora put, stazu preko silnih voda, Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. Heb 9:17 Jer je oporuka po smrti utvråena, a nema nikakve snage, dok je œiv onaj, koji ju je naçinio. NAÇINISTE 2 Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. NAÇINIT 4 Pst 2:18 Tada reçe Gospod Bog: “Nije dobro çovjeku, da je sam. Naçinit øu mu pomoønicu, koja mu pristaje.” Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, NAÇINITE 1 Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? NAÇINITI 4 Pst 35:3 Onda øemo se dignuti i poøi gore u Betel; tamo øu naçiniti œrtvenik Bogu, koji me je usliæio u vrijeme nevolje moje i bio sa mnom na putu, kojim sam iæao,” Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko.

Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! NAÇINJEN 2 Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; NAÇINJENI 1 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. NAÇINOM Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, NADAHNU Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! NADAHNUTO 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, NADAJTE 1 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. NADALI 1 Luk 24:21 A mi, smo se bili nadali, da øe on izbaviti Izraela. I nakon svega toga ovo je danas treøi dan, kako se je to dogodilo. NADALJE 6 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan. Iva 8:21 Nadalje im On reçe: “Ja idem. Traœit øete me i umrijet øete u svojemu grijehu. Kamo ja idem, vi ne moœete doøi.” NADAM 3 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a

nadam se, da smo i u vaæim savjestima poznati. Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada, kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! NADAMO 3 Rim 8:25 Ako li se nadamo onome, æto ne vidimo, çekamo sa strpljivoæøu. Heb 6:9 Ali od vas, ljubljeni, nadamo se boljemu i æto je blizu spasenju, ako i govorimo tako. Heb 11:1 A vjera je tvrdo pouzdanje u ono, çemu se nadamo, osvjedoçenje o onom, æto ne vidimo. NADANJA 1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. Zah 9:12 Vratite se k tvråavi, suœnji puni nadanja! Joæ ti danas javljam: “Vratit øu ti dvojinom. NADANJE 3 Psl 71:5 Jer si ti nadanje moje, svemoguøi Gospode, pouzdanje moje od mladosti moje! M.Iz 10:28 Çekanje pravednika izlazi u radost, a nadanje se bezboœnika razbija. M.Iz 11:7 Kad umre bezboœnik, propada nadanje njegovo; oçekivanje opakoga sruæi se. NADANJU Psl 119:116 Podupri me po rijeçi svojoj, da œivim, i nemoj me osramotiti u nadanju mojem! NADAO 3 Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! NADATE 1 Mat 24:44 Zato i vi budite spremni; jer Sin çovjeçji dolazi u ças, u koji se ne nadate. NADATI 2 Prp 9:4 Jer samo tko je pridruœen œivima, ima se joæ neæto nadati; jer bolje je œiv pas, nego mrtav lav. Rim 8:24 Jer se nadom spasismo. A nada, koja se vidi, nije nada; jer æto tko vidi, kako øe se tome nadati? NADE 9 P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! M.Iz 19:18 Pokaraj sina svojega, jer joæ ima nade; ali neka ti ne padne na um, da ga usmrtiæ. Rim 4:18 On je protiv nade vjerovao u nadu, da øe biti otac mnogim narodima, kao æto mu je bilo reçeno: “Tako øe biti

342 potomstvo tvoje.” Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. 1So 4:13 A neøemo, braøo, da vi ne znate za one, koji su usnuli, da se ne œalostite kao i ostali, koji nemaju nade. 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. NADESNO 3 Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. M.Iz 4:27 Ne skretaj nadesno ili nalijevo; drœi daleko nogu svoju oda zla! Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. NADGLEDAJTE 1 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; NADGLEDNIÆTVA 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. NADGLEDNIK 2 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; NADI 10 Rim 5:4 A strpljivost k iskustvu, a iskustvo k nadi; Rim 8:20 Jer je stvorenje podvrgnuto prolaznosti, ne od svoje volje, nego zbog onoga, koji ga podvrgnu nadi, Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. Efe 3:12 U kojemu imamo smjelost i pristup u nadi po vjeri u njega. Efe 4:4 Jedno tijelo i jedan duh, kao æto ste i pozvani u jednoj nadi zvanja svojega, Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek

spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; NADILAZI 2 Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. NADIMA 1Ko 8:1 A za ono, æto se œrtvuje idolima, znamo, jer svi imamo znanje. Znanje nadima, a ljubav izgraåuje. 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. NADIMAJUØI 1 Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, NADIMANJA 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; NADJAÇAO Pst 32:28 A onaj mu reçe: “Od sada se neøeæ viæe zvati Jakov, nego Izrael; jer si se borio s Bogom i s ljudima i nadjaçao si.” NADJAÇATI 1 Prp 4:12 Ako tko i moœe nadjaçati jednoga, dvojica øe mu odoljeti; a istom trostruka uzica ne trga se tako brzo. NADJENI 2 Hos 1:9 Tada reçe Gospod: “Nadjeni mu ime, Lo-Ami, æto znaçi (Nemojnarod), jer vi nijeste viæe moj narod, i ja viæe nijesam vaæ. Luk 1:31 Ti øeæ zaçeti i roditi sina. Nadjeni mu ime Isus. NADJENU 4 Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. Pst 3:20 Adam nadjenu œeni svojoj ime Eva; jer postade mati svima œivima. Pst 41:51 Prvoroåencu nadjenu Josip ime Manaseh; “jer Bog”, reçe, “dade da zaboravim svu nesreøu svoju i svu kuøu oca svojega.” Izl 2:22 Kad mu ona rodi sina, nadjenu mu on ime Geræom; jer reçe: “Gost sam u zemlji tuåoj.” NADJENUTI 2 Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Mat 1:21 Ona øe roditi sina, kojemu øeæ nadjenuti ime Isus; jer øe on izbaviti narod svoj od grijeha njegovih.” NADNIÇAR 1 Job 14:6 Onda se odvrati od njega, da poçine, dok se ne obraduje danu svojemu kao nadniçar! NADO Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. NADOÅE 1

Psl 32:6 Zato neka se moli tebi svaki poboœni u vrijeme, kad je joæ naøi milost! Nadoåe li tada potop voda: neøe ga stisnuti. NADOKNADITI 1 L.Zk 24:18 Tko ubije œivinçe, ima ga nadoknaditi, œivinçe za œivinçe. NADOM 3 Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i hvalimo se nadom slave Boœje. Rim 8:24 Jer se nadom spasismo. A nada, koja se vidi, nije nada; jer æto tko vidi, kako øe se tome nadati? Rim 12:12 Nadom se veselite; u nevolji budite strpljivi; u molitvi budite postojani; NADOMJESTITI 1 L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. NADU2 Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! Dje 24:15 Ja imam nadu u Boga, koju i oni sami oçekuju, da øe biti uskrsnuøe pravednih i nepravednih. Rim 4:18 On je protiv nade vjerovao u nadu, da øe biti otac mnogim narodima, kao æto mu je bilo reçeno: “Tako øe biti potomstvo tvoje.” Rim 15:4 Jer ætogod je pisano, pisano je za naæu nauku, da strpljivoæøu i utjehom Pisma nadu imamo. 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, Heb 7:19 Jer zakon nije niæta usavræio, ali je uveo bolju nadu, po kojoj se pribliœujemo k Bogu. Heb 10:23 Drœimo se tvrdo vjere u nadu jer je vjeran onaj, koji je obeøao, 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Iv 3:3 I svaki, koji ovu nadu ima u njega, çisti se, kao i on æto je çist. NADUO 1Ti 3:6 Ne novoobraøeni, da se ne bi naduo i pao u osudu åavolju. 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, NADUT 2 M.Iz 21:24 Ohol, nadut çovjek – nazvan podsmjevaç – radi u neizmjernoj obijesti. Hab 2:4 Gle, nadut, nije iskrena njegova duæa u njemu, pravednik ipak ostaje na œivotu svojom vjerom. NADUTE 1 Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom

343 sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. NADUTI 1 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, NADUTO Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. NADVISUJE 2 Psl 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo njegovo ime uzviæeno; slava njegova nadvisuje zemlju i nebo. 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, NADVISUJEMO Rim 3:9 æto dakle? Nadvisujemo li ih? Nipoæto, jer prije kazasmo, da su Œidovi i Grci svi pod grijehom, NADVLAÅIVAO Dan 7:21 I bio sam vidio, kako je taj rog vojevao sa svecima i nadvlaåivao ih, NADVLADA Rim 12:21 Ne daj, da te zlo nadvlada, nego nadvladaj zlo dobrim! 2Pe 2:19 Obeøavaju im slobodu, a sami su robovi propasti, jer koga tko nadvlada, onaj mu i robuje. NADVLADAJ 1 Rim 12:21 Ne daj, da te zlo nadvlada, nego nadvladaj zlo dobrim! NADVLADANI 1 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. NADVLADAO 4 Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Hos 12:4 Borio se je s anåelom i nadvladao. Plakao je i molio mu se. U Betelu naæao ga je opet. Tamo je govorio s njim. Iva 16:33 Ovo vam rekoh, da u meni mir imate. U svijetu imate tjeskobu; ali se radujte: Ja sam nadvladao svijet.” Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. NADVLADASTE 2 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. NADVLADATI 2 Jer 1:19 Oni øe udariti na te, ali te neøe nadvladati, jer ja stojim uza te”, veli Gospod, “da te izbavim!” Mat 16:18 I ja tebi kaœem: “Ti si Petar. Na toj hridini sagradit øu Crkvu svoju, i vrata paklena neøe je nadvladati. NADVLADAVÆI 1 Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji

srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; NADZEMALJSKI 5 1Ljt 16:30 Neka strepi pred njim sav svijet! Çvrsto stoji nadzemaljski svijet – ne pomjesti se nikad! Psl 50:12 Da bih ogladnio, ne bih ti to rekao; jer moj je nadzemaljski svijet i æto ga ispunja. Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. NAGLEDAM Psl 17:15 A ja kao pravednik gledam lice tvoje; kad se probudim, nagledam se sit prilike tvoje. NAGLOJ 1 P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! NAGNE 1 Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. NAGNU 2 Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. NAGOMILA Job 27:16 Ako i nagomila srebra kao praha i nakupi sebi haljina kao blata: NAGOMILAO Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. NAGOMILASTE 1 Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. NAGONE 1 M.Iz 16:26 Glad radnika radi za njega; jer ga, nagone usta njegova. NAGONI 1 2Ko 5:14 Jer ljubav Kristova nagoni nas, kad ovako sudimo: ako je jedan za sve umro, to su svi umrli; NAGONIO Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. NAGORJELO Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! NAGOVARA Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama.

NAGOVARANJEM M.Iz 7:21 Mnogim nagovaranjem zavede ga i glatkim usnama odvuçe ga sa sobom. NAGOVORI 1 Dje 26:28 A Agripa øe Pavlu: “Za malo, pa me nagovori, da budem kræøanin.” NAGOVORIÆE 1 Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. NAGOVORIO Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” NAGOVORITI 1 M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. NAGOVOROM Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. NAGRADA Psl 127:3 Eto, sinovi su dar od Gospoda; nagrada njegova jesu djeca. Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. NAGRADE 1 Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, NAGRADI 1 Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. NAGRADU 2 1Ko 9:24 Ne znate li, da oni, æto trçe u trkaliætu, svi trçe, ali jedan prima nagradu? Tako trçite da dobijete! 1Ko 9:25 A svaki, koji se natjeçe za nagradu, od svega se uzdrœava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. NAGRÅUJE 1 Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. NAHRANI 2 M.Iz 25:21 Gladuje li neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, œeåa li, napoj ga vodom; Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. NAIMA Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima poslenike za svoj vinograd. NAIØI 1 Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; NAJAÇI 1 Job 9:19 Pita li se jakost, on je najaçi; pita li se pravda, tko øe mi svjedoçiti? NAJAM 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola.

344 NAJAMNIK 1 Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. NAJAMNIKA Luk 15:19 Nijesam viæe dostojan zvati se sin tvoj; primi me kao jednoga od svojih najamnika!’ NAJBLIŒE 1 Rim 6:5 Jer kad smo s njim najbliœe zdruœeni sliçnosøu smrti njegove, bit øemo i uskrsnuøem; NAJBOLJA Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. NAJBOLJE 4 Rut 3:3 Umij se i namaœi se, obuci na se haljine svoje najbolje, pa idi na gumno! Iza 1:19 Ako hoøete sluæati, uœivat øete najbolje u zemlji. Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. 2Ti 1:18 Neka njemu dadne Gospodin, da naåe milosråe u Gospodina u dan onaj! I u Efezu koliko mi posluœi, ti znaæ najbolje. NAJBOLJI 2 2Sa 1:19 “Na tvojim visinama Izraele, najbolji leœe mrtvi! Kako padoæe junaci? Luk 10:42 Samo je jedno potrebno. Marija je najbolji dio izabrala, koji joj se neøe oduzeti.” NAJBOLJIH 1 Heb 7:4 A pogledajte, koliki je ovaj, kojemu je Abraham patrijarh dao desetinu od najboljih dijelova plijena. NAJBOLJOM Psl 81:16 Najboljom pæenicom hranit øu ga, i medom iz hridine krijepit øu te. NAJBOLJU Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! NAJÇVRÆØE 1 Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. NAJDALJEGA Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, NAJDALJIM Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” NAJDRAŒE 1 Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? NAJDUBLJOJ 1 M.Iz 20:20 Tko psuje oca svojega i mater svoju, njegovo se svjetlo gasi u najdubljoj tami. NAJEDNOM 4 Job 34:15 Preminulo bi najednom svako tijelo, çovjek bi se opet vratio u prah.

Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. NAJIZABRANIJA Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. NAJLJEPÆA PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! NAJMANJE 1 Mat 25:40 Kralj øe im odgovoriti: “Za “ista, kaœem vam: “Æto ste uçinili jednomu od ove moje najmanje braøe, to ste uçinili meni. NAJMANJEGA Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” NAJMANJEMU Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, NAJMANJI 5 Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu. Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim Izraelom.” Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. NAJMANJOJ 2 Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. NAJMANJU Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe

se velik u kraljevstvu nebeskom. NAJMI 1 Mat 20:7 Oni mu odgovoriæe: Nitko nas ne najmi. On im odgovori: “Idite i v u moj vinograd! NAJMLAÅEGA Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” NAJMLAÅI 1 Pst 9:24 A kad se Noa rastrijezni od vina i doznade, æto mu je bio uçinio najmlaåi sin njegov, NAJMUDRIJIMA P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. NAJNIŒEGA Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. NAJNIŒI 1 Pst 9:25 Reçe on: “Proklet da je Kanaan; neka je najniœi sluga braøi svojoj!” NAJNJEŒNIJOM Flp 1:8 Jer Bog mi je svjedok, kako çeznem za svima vama najnjeœnijom ljubavlju Krista Isusa. NAJPOSLIJE 4 Psl 73:17 Dok najposlije uniåoh u tajnu Boœju i vidjeh, kako oni skonçaju. Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Heb 6:8 a koja iznosi trnje i draçu, nepotrebna je i blizu je prokletstvu, i ona se najposlije spali. 1Pe 3:8 A najposlije budite svi sloœni, milostivi, bratoljubivi, milosrdni, ponizni; NAJPRIJE 35 Pst 25:31 Jakov reçe: “Prodaj mi najprije svoje pravo prvorodstva!” Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. Mat 6:33 Traœite najprije kraljevstvo Boœje i pravdu njegovu, i ovo øe vam se sve dodati. Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz

345 oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. Mar 13:10 Svima narodima mora se najprije navijestiti evanåelje. Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! Luk 17:25 Ali najprije joæ mora on mnogo pretrpjeti i odbaçen biti od roda ovoga. Iva 1:41 Ovaj se sastade najprije sa svojim bratom Simonom i reçe mu: “Naåosmo Krista – to jest Pomazanika.” Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; 1Ko 11:21 Jer svaki svoju veçeru uzme najprije da jede; i jedan gladuje, a drugi se opija. 1Ko 15:3 Jer sam vam najprije predao æto sam i primio, da je Krist umro za grijehe naæe po Pismima; Efe 4:9 A “uzaåe” æto je, nego da najprije i siåe u donje dijelove zemlje? 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, 1Ti 2:13 Jer je Adam najprije bio stvoren, onda Eva; 1Ti 3:10 A i ovi neka se najprije iskuæaju, pa onda da vræe sluœbu posluœitelja, ako su besprijekorni. 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. 2Ti 2:6 Poljodjelac, koji se trudi, najprije

treba da primi od plodova. Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? 2Pe 1:20 A ovo najprije znajte, da se nijedno proroçanstvo Pisma ne smije tumaçiti na svoju ruku. 1Iv 4:19 Mi dakle ljubimo Boga, jer nas je on najprije ljubio. NAJRADIJE 1 Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. NAJSLABIJI 1 Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. NAJSTARIJEGA Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. NAJTAJNIJE 1 Psl 44:21 Zar ne bi to pronaæao Bog, koji pozna najtajnije misli srca? NAJVAŒNIJE 1 Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. NAJVEØA Psl 104:16 Tada se napoje najveøa drveta, cedri libanonski, æto ih je on zasadio. 1Ko 13:13 A sad ostaje vjera, ufanje, ljubav, ovo troje, ali je najveøa meåu njima ljubav. 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. NAJVEØE 1 1Ko 12:31 A trsite se za najveøe darove! I pokazat øu vam joæ izvrsniji put. NAJVEØEGA Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” NAJVEØI 2 Mat 18:4 Tko se dakle drœi malenim kao dijete ovo, taj je najveøi u kraljevstvu nebeskom. Luk 22:24 Nastade takoåer prepirka meåu njima, tko da je od njih najveøi. NAJVIÆA M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. NAJVIÆE 2 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi

kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. 1Ko 14:27 Ako govori tko jezikom, po dvojica, ili najviæe po trojica i po redu, a jedan neka tumaçi! NAJVIÆI 2 P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, NAJZADNJE 1 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. NAKAZU Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? NAKIØENA Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. NAKIT 3 Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, NAKITA Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. NAKITOM 2 Job 28:17 Ne moœe se izjednaçiti s njom ni zlato ni staklo, niti se moœe promijeniti s nakitom. Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. NAKLONI 1 Iva 19:30 A kad je bio Isus primio ocat, reçe: “Svræeno je.” Tada nakloni glavu i predade duh. NAKLONOST 1 Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima

346 ugaåao, ne bih bio sluga Kristov NAKNADI 1 Flp 2:30 Jer zbog djela Kristova doæao je blizu smrti, ne marivæi za svoj œivot, da naknadi u sluœbi mojoj, æto vas nemam. NAKON 7 Pst 7:10 Nakon sedam dana prodrijeæe vode potopa na zemlju. P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” 1Sa 12:21 Ne otpadajte opet nakon mene k niætavim idolima, koji ne mogu pomoøi niti izbaviti, jer su niæta! Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Luk 24:21 A mi, smo se bili nadali, da øe on izbaviti Izraela. I nakon svega toga ovo je danas treøi dan, kako se je to dogodilo. NAKOSTRIJEÆIÆE 1 Job 4:15 Duh proåe ispred mene, s dlake se na tijelu mojemu nakostrijeæiæe. NAKUPI 1 Job 27:16 Ako i nagomila srebra kao praha i nakupi sebi haljina kao blata: NAKUPIÆE 1 Luk 9:17 Svi su jeli i nasitili se. I nakupiæe joæ dvanaest punih koæarica od komada, æto pretekoæe. NAKUPILI 1 Izl 16:5 A kad budu æesti dan pripravili, æto su donijeli, bit øe dvaput toliko, koliko bi nakupili svaki dan.” NAKUPIO Luk 12:20 Ali Bog mu reçe: “Luåaçe, joæ ove noøi potraœit øe duæu tvoju od tebe! Kojemu øe tada pripasti, æto si nakupio. NAKUPITI 1 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. NALAZ 1 M.Iz 18:22 Tko je naæao dobru œenu, naæao je krasan nalaz, i dobio je od Gospoda milost. NALAZE 2 Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. NALAZI 10 Job 28:1 Jest, zna se toçno, gdje se nalazi srebro, i mjesto, gdje se ispira zlato. Job 28:12 Ali mudrost, gdje se ona nalazi i razboritost, gdje je njoj kuøa? Psl 46:1 Bog nam je utoçiæte i zaætita pomoønik u nevoljama, koji se brzo nalazi. Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica

gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. Eze 7:25 Tjeskoba dolazi. Traœi se spasenje i ne nalazi se. Mat 7:8 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” Luk 11:10 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. NALAZIM 4 Psl 119:16 Nalazim nasladu u naredbama tvojim, ne zaboravljam rijeçi tvojih. M.Iz 8:12 Ja, mudrost, u savezu sam s razboritoæøu i nalazim znanje i razum. Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” Rim 7:18 Jer znam, da dobro ne œivi u meni, to jest u tijelu mojemu, jer htjeti imam u sebi, ali uçiniti dobro, ne nalazim. NALAZIMO Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. NALAZITI 2 Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iva 10:9 Ja sam vrata. Tko uåe kroza me, spasit øe se. On øe ulaziti i izlaziti i paæu nalaziti. NALIJEVO M.Iz 4:27 Ne skretaj nadesno ili nalijevo; drœi daleko nogu svoju oda zla! Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. NALIK 2 Job 20:8 Bez traga odletjet øe, nalik na san; iæçeznut øe kao noøna prikaza. Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. NALJEV 1 Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? NALJEVA Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! NALJEVE 1 Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega?

NALOGOM Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! NALOGU 2 Iza 6:8 I zaçuh glas Svemoguøega, koji reçe: “Koga da poæljem? Tko øe iøi po nalogu mojemu?” Ja odgovorih: “Evo mene, poælji me!” Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. NALOŒENO Luk 17:10 Tako i vi, kad uçinite sve, æto vam je naloœeno, kaœite: ‘Sluge smo neznatne, uçinismo samo duœnost svoju.’” NALOŒIO 3 Jon 3:2 “Ustani, idi u Ninivu, grad veliki, i drœi mu propovijed, koju sam ti naloœio!” Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. NAMAŒI 2 Rut 3:3 Umij se i namaœi se, obuci na se haljine svoje najbolje, pa idi na gumno! Mat 6:17 Kad ti postiæ, namaœi glavu svoju i operi lice svoje, NAMAZA L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. NAMEØI 1 Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! NAMETNUÆE 1 Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, NAMETNUTI 1 Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. NAMIRIM 2Sa 21:3 David dakle upita Gibeoneje: “Æto da vam uçinim? Çim da vas namirim? Blagoslovite ipak baætinu Gospodnju!” NAMISLIO Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. NAMJEÆTA Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. NAMJEÆTAM

347 Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. NAMJERE 1 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. NAMJERI 2 P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. NAMJERIÆE 1 Mat 27:32 Dok su izlazili, namjeriæe se na çovjeka iz Cirene po imenu Simona. Njega natjeraæe, da mu ponese kriœ. NAMJERU 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, NAMJESNICIMA 1Pe 2:14 Bilo namjesnicima, kao onima, koje on æalje, da kazne zloçince, a pohvale dobre; NAMJESNIKA Dje 13:8 Ali Elimas vraçar – jer to znaçi ime njegovo – protivio im se i gledao je da odvrati namjesnika a od vjere. NAMJESNIKE 2 Mat 10:18 Jest, zbog mene vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçanstvo dadnete pred njima i pred neznaboæcima. Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. NAMJESNIKOM Luk 2:2 Ovo je bio prvi popis. Bio je pod Kvirinijem, namjesnikom Sirije. NAMJESNIKU Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. NAMJESTE 1 Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. NAMJESTI 1 Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. NAMJESTIÆE 3 Psl 35:7 Namjestiæe mi potajno bez povoda zamku svoju; bez uzroka iskopaæe mi jamu. Psl 57:6 Namjestiæe zamku nogama mojim, ali me je on drœao daleko, iskopaæe preda mnom jamu, ali oni sami padoæe u nju. Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe mi spletke.

NAMJESTIO 3 Psl 8:3 Kad pogledam nebo, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, æto si ih namjestio, Psl 8:5 Pa ipak, namjestio si ga samo malo ispod Boga, okrunio si ga slavom i çaæøu, Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! NAMNOŒIO Psl 44:2 Rukom si svojom protjerao neznaboæce, a njih si zasadio; narode si iskorijenio, a njih si namnoœio. NAMOÇIO Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. NANJUÆI 1 Job 28:11 Nanjuæi izvore rijeka, æto je skriveno iznosi na svjetlo. NANOSI 2 Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” Psl 15:3 Tko ne kleveøe jezikom svojim, tko ne çini zla bliœnjemu svojemu, tko ne nanosi sramote drugima, NAOÆTREN 1 Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: NAOPAKI 1 Mat 17:17 Isus reçe: “O nevjerni i naopaki rode! Dokle øu joæ ostati kod vas? Dokle øu vas joæ podnositi! Donesite ga ovamo k meni!” NAOPAKO M.Iz 19:1 Siromah, koji hodi u neduœnosti svojoj, bolji je nego jedan, koji govori naopako i ludo. NAOPAKOSTI 1 Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” NAORUŒA Psl 18:39 Jer ti me naoruœa snagom za boj: “koji se staviæe protiv mene, ti ih primora na koljena preda me. NAORUŒAJ 1 Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? NAORUŒAJTE 1 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; NAORUŒAN 1 Luk 11:21 Ako jaki naoruœan çuva svoj dvor, onda je imanje njegovo u sigurnosti. NAPADAJU Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. NAPADAO Gal 1:23 A samo su bili çuli, da onaj, koji nas je nekad progonio, sad propovijeda vjeru, na koju je nekoø napadao. NAPADE 1 Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio

kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. NAPADNE 1 M.Iz 1:26 Zato øu se i ja smijati nesreøi vaæoj rugat øu se, kad vas napadne tjeskoba, NAPADOÆE 2 Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik NAPAJA Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l NAPAJAÆ 1 Psl 36:8 Hrane se na izobilju kuøe tvoje; napajaæ ih na rijeci sladosti svojih NAPAJAO Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” NAPAST 5 Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube NAPASTI 4 Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. Heb 3:8 Neka ne otvrdnu srca vaæa, kao za pobune u dan napasti u pustinji! Jak 1:2 Svaku radost imajte, braøo moja, kad padate u razliçne napasti, NAPETOSTI 1 Luk 3:15 Narod je bio u napetosti. Svi su mislili u sebi, da nije Ivan moœda Krist? NAPIÆE 3 P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. Mar 10:4 Oni odgovoriæe: “Mojsije je do 0 pustio, da se napiæe raspusna knjiga, i onda da se otpusti œena.” NAPIÆI 11

348 P.Zk 6:9 I napiæi ih na dovratnike kuøe svoje i na vrata svoja! M.Iz 7:3 Priveœi ih sebi na prste, napiæi ih na ploçu srca svojega! Jer 30:2 Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Napiæi sebi u knjigu sve rijeçi, koje ti govorim! Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” Otk 21:5 I reçe onaj, koji je sjedio na prijestolju: “Evo sve novo çinim.” I reçe mi: “Napiæi, jer su ove rijeçi vjerne i istinite.” NAPIJE 1 Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” NAPIJEÆ 1 Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. NAPIJEM 2 Iva 4:7 Tada doåe œena iz Samarije I da zahvati vode. Isus je zamoli: “Daj mi da se napijem!” Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.” NAPIJETE 1 Mar 9:41 Tko vam dadne u ime moje çaæu vode da se napijete, jer pripadate Kristu, zaista, kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøe svoje. NAPIJU 2 Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. NAPIPALI 1 Dje 17:27 Da traœe Boga, ne bi li ga kako napipali i naæli, premda nije daleko ni od jednoga od nas. NAPISA Joæ 8:32 Tada napisa ondje na kamenju

prijepis zakona Mojsijeva, æto ga je ovaj bio dao sinovima Izraelovim. Luk 1:63 On zatraœi pisaøu tablicu i napisa na njoj rijeçi: “Ivan je njegovo ime.” Svi se tomu zaçudiæe. Iva 21:24 Ovo je onaj uçenik, koji svjedoçi za ovo, i koji napisa ovo; i znamo, da je istinito svjedoçanstvo njegovo. NAPISAH 3 1Ko 9:15 A ja nijesam niæta od toga uporabio. A ovo ne napisah, da tako bude meni; jer bi za mene bilo bolje umrijeti, nego dopustiti da tko slavu moju poniæti. Flm 1:21 Uzdajuøi se u tvoju Posluænost napisah ti znajuøi, da øeæ joæ viæe uçiniti, nego æto govorim. 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. NAPISALE 1 Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. NAPISAN 2 Luk 23:38 Nad njim je bio natpis napisan pismom grçkim, latinskim i hebrejskim: “Ovo je Kralj œidovski.” 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! NAPISANA 7 Iva 15:25 Ali se je morala ispuniti rijeç, æto stoji napisana u zakonu njihovu: ‘Mrzili su na mene ni za æto.’ Iva 20:30 I mnoga druga çudesa uçini Isus pred uçenicima svojim; koja nijesu napisana u knjizi ovoj. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. 2Ko 3:2 Vi ste naæa poslanica napisana u srcima naæim, koju poznaju i çitaju svi ljudi; 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. NAPISANE 1 Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. NAPISANI 3 Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su

napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, NAPISANO9 Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Luk 24:44 On im reçe: “Ovo je ono, æto sam vam govorio, dok sam joæ bio s vama: “Sve se mora ispuniti, æto stoji napisano o meni u zakonu Mojsijevu, kod proroka i u psalmima.” Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. Dje 15:15 I s ovim se podudaraju rijeçi proroka, kao æto je napisano: Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. 1Ko 10:11 A ovo se sve u slici dogaåalo njima, a napisano je za opomenu nama, koji œivimo u posljednja vremena. Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” Otk 1:3 Blagoslovljen je onaj, koji çita, i onima, koji sluæaju rijeçi proroçanstva i drœe, æto je napisano u njemu, jer je vrijeme blizu! Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. Otk 19:12 A oçi su mu kao plamen ognjeni, i na glavi njegovoj krune mnoge, imajuøi ime napisano, kojega nitko ne zna do on sam. Otk 19:16 I ima na haljini i na bedru svojemu ime napisano: “Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima”. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po

349 onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. NAPISAT 1 Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; NAPITI 1 Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. NAPLATI 1 Psl 94:2 Digni se, suçe zemlje; naplati oholima djela njihova! NAPLATIÆ 1 Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. NAPLATIM Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” NAPLATIO Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, NAPLATNICE 2 Eze 1:18 Naplatnice su njihove bile vrlo visoke i straæne za gledanje. Unaokolo bile su naplatnice pune oçiju u sva çetiri! Eze 1:18 Naplatnice su njihove bile vrlo visoke i straæne za gledanje. Unaokolo bile su naplatnice pune oçiju u sva çetiri! NAPOJ 2 M.Iz 25:21 Gladuje li neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, œeåa li, napoj ga vodom; Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. NAPOJE 1 Psl 104:16 Tada se napoje najveøa drveta, cedri libanonski, æto ih je on zasadio. NAPOJI 3 Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; NAPOJIM Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. NAPOJIO Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. NAPOJISMO 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili

neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. NAPOKON 4 Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” NAPOLA Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. NAPOMENUT 1 Iva 14:26 A Utjeæitelj, Duh Sveti, kojega øe Otac poslati u ime moje, on øe vas nauçiti svemu i napomenut øe vam sve, æto vam rekoh. NAPOMENUTI 1 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. NAPOMINJI 1 P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! NAPORE 1 2Ti 2:3 Podnosi s menom napore kao dobar vojnik Krista Isusa! NAPOSE 1 Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. NAPOSLJETKU Mat 21:37 Naposljetku posla k njima sina svojega rekavæi: “Pred sinom mojim imat øe strah. NAPRASIT 1 M.Iz 29:22 Gnjevljiv çovjek izaziva svaåu; naprasit poçini mnogo zla. NAPRAVA Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. NAPRAVI 11 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! Izl 25:17 Napravi onda pomiriliæte od çistoga zlata, dva i po lakta dugo i lakat i po æiroko. Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta

i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. Izl 28:2 Napravi svete haljine bratu svojemu Aronu, njemu u çast i za ukras. Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” Izl 37:23 Onda napravi uz to sedam svjetionica, usekaçe i tavice njihove od çistoga zlata. Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? NAPRAVILA Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. NAPRAVILE 1 Job 10:8 Tvoje su me ruke napravile i naçinile, da me zar sada ideæ uniætiti? NAPRAVIT 1 Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. NAPRAVITI 1 Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! NAPREDAK 3 P.Zk 23:6 Ne teœi nikad, dok si œiv, za njihov mir i njihov napredak! 2Ko 12:19 Mislite li opet, da se mi pred vama branimo 9 Pred Bogom u Kristu mi govorimo. A sve je, ljubljeni, za vaæ napredak. 1Ti 4:15 Ovo promiæljavaj, u ovom budi, da tvoj napredak bude oçevidan svima! NAPREDOVALA Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. NAPREDOVANJE 1 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! NAPREDOVAO Luk 2:52 I Isus je napredovao u mudrosti, u dobi i u milosti kod Boga i kod ljudi. Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. NAPREDOVAT 2 Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. 2Ti 3:13 A zli ljudi i varalice napredovat øe na gore, varajuøi i varajuøi se.

350 NAPREDOVATI 1 2Ti 2:16 A kloni se loæih i praznih razgovora, jer øe joæ viæe napredovati u bezboœnosti! NAPREDUJE 2 M.Iz 31:18 Vidi, kako joj sve napreduje, ne gasi joj se noøu svjetiljka. Rim 15:2 Svaki od nas neka ugaåa bliœnjemu, da napreduje u dobru. NAPREDUJETE 1 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. NAPREMA Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i NAPRETKU Flp 1:12 A hoøu, da vi znate, braøo, da je moje sadaænje stanje dapaçe pomoglo napretku evanåelja, NAPRIJED 8 Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Iza 43:8 Neka naprijed stupi narod, koji je slijep, a ipak ima oçi, koji je gluh, a ima uæi! Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; NAPRØEN 1 Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” NAPRSNIK 1 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. NAPRTIO Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? NAPUÇEN 1 Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada

ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. NAPUÇENU Izl 16:35 Sinovi Izraelovi jeli su manu çetrdeset godina, dok ne doåoæe u zemlju napuçenu. Jeli su manu, dok ne doåoæe na meåu zemlje kanaanske. NAPUNE 1 Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” NAPUNI 11 Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Luk 1:53 Gladne napuni dobara, bogate otpusti prazne. Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela NAPUNIÆE 4 Iva 2:7 Isus im zapovjedi: “Napunite posude vodom!” Napuniæe ih do vrha Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. NAPUNIO 3 Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je

opremio, Psl 107:9 Jer je nasitio duæu praznu, duæu gladnu napunio je okrepom. Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s neprijateljima na vratima. NAPUNISTE 1 Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” NAPUNIT 5 M.Iz 1:13 Dobit øemo koje dragocjeno dobro, napunit øemo kuøe svoje plijena. Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre Samarije. Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Dje 2:28 Pokazao si mi putove œivota i napunit øeæ me veselja s licem svojim. NAPUNITE 4 Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Iva 2:7 Isus im zapovjedi: “Napunite posude vodom!” Napuniæe ih do vrha Efe 5:18 I ne opijajte se vinom, u kojemu je raspuætenost, nego se napunite Duhom, NAPUNITI 3 M.Iz 3:10 Tada øe se napuniti œitnice tvoje obilja, i prelijevat øe se vino iz kaca tvojih. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. NAPUNJAJU 2 Psl 96:6 Sjaj i veliçanstvo blista pred njim; slava i radost napunjaju svetiæte njegovo. Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” NAPUNJAM M.Iz 8:21 Onima, koji me ljube, dajem dobra, napunjam riznice njihove. NAPUNJENI 3 Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, Rim 15:14 A ja sam i sam uvjeren za vas, braøo moja, da ste i sami puni dobrote, napunjeni svakoga znanja, da moœete jedan drugoga opominjati. Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. NAPUSTITI 1 Heb 13:5 Ne budite lakomci, budite

351 zadovoljni s onim, æto imate, jer on reçe: “Neøu te ostaviti, niti øu te napustiti.” NAPUTAK 4 P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. Job 22:25 Tada øe Svemoøni biti zlato tvoje, i naputak njegov srebro tvoje. Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. NAPUTAKA Psl 119:30 Put vjernosti izabrah, i naputaka tvojih ne zaboravih nikada. NAPUTKA M.Iz 4:2 Jer vam dobre nauke dajem; ne prezirite naputka mojega! Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” NAPUTKOM Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. NAPUTKU Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. NARAÆTAJ 2 Mat 24:34 Zaista, kaœem vam: “Ovaj naraætaj neøe proøi, dok se ovo sve ne zbude. Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” NARAÆTAJE 10 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost njegova. Psl 119:90 Kroz sve naraætaje traje istina tvoja, utemeljio si zemlju, i ona stoji. Psl 146:10 Gospod je kralj dovijeka, Sione, Bog je tvoj kroz sve naraætaje! Aleluja! M.Iz 27:24 Jer bogatstvo ne traje dovijeka; i baætini li se kruna kroz sve naraætaje? Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje.

Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Luk 1:50 Milosråe njegovo traje kroz sve naraætaje onima, koji ga se boje. NARAÆTAJEM Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” NARAÆTAJI 1 Luk 1:48 Pogledao je on u milosti na neznatnu sluœbenicu svoju. Gle, od sada øe me zvati Blagoslovljenom svi naraætaji. NARAÆTAJU 2 Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. NARASTAO Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. NARASTE 1 Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. NARAVI 3 Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. NARAVNO Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. NARAVSKO Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; NARDOVE 1 Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. NAREDBAMA 6 Psl 89:30 Ali ako sinovi njegovi ostave zakon moj i ne idu za naredbama mojim, Psl 119:12 Blagoslovljen si, Gospode, nauçi me naredbama svojim! Psl 119:16 Nalazim nasladu u naredbama tvojim, ne zaboravljam rijeçi tvojih. Psl 119:20 Gine duæa moja od çeœnje za naredbama tvojim u svako doba.

Psl 119:64 Zemlja je, Gospode, puna dobrote tvoje, naredbama svojim nauçi me! Psl 119:80 Srce moje neka bude savræeno u naredbama tvojim, da ne moradnem propasti sramotno! NAREDBE 7 Izl 23:21 Pazi na njega i sluæaj naredbe njegove i ne opiri se njemu, jer on ne bi oprostio krivnje vaæe, jer je ime moje u njemu. L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj, P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Psl 119:54 Naredbe tvoje postaæe mi pjesme na mjestu putovanja mojega. Psl 119:71 Na spasenje je meni, æto moram trpjeti, da upoznam naredbe tvoje. Psl 119:135 Daj da lice tvoje obasja slugu tvojega, i nauçi me poznavati naredbe tvoje! NAREDI 2 Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? NAREDIO 1Kr 17:4 Iz potoka øeæ piti, a gavranima sam naredio, da te hrane ondje.” NARICAT 1 Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. NAROD 136 Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” Izl 9:14 Jer ovaj put uçinit øu, da doåu sva zla moja na tebe, na sluge tvoje i narod tvoj, da spoznaæ, da nitko nije na svoj zemlji kao ja. Izl 12:33 Egipøani su navaljivali na narod, da brœe idu iz zemlje, jer su mislili: “Mi inaçe svi pomrijesmo.” Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. Izl 15:24 Narod je mrmljao protiv Mojsija i govorio: “A æto øemo piti?” Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije

352 uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Izl 19:6 I bit øete mi kraljevstvo sveøeniçko i narod svet. To su rijeçi, æto ih imaæ reøi sinovima Izraelovim.” Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. Brj 11:2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoø. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj. Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? Brj 21:6 Tada posla Gospod meåu narod zmije otrovne. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izraelaca, Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. P.Zk 4:7 Jer gdje je tako velik narod, kojemu je Bog tako blizu, kako je nama Gospod, Bog naæ, kad ga god zazovemo? P.Zk 4:20 A vas uze Gospod i izvede vas iz ognjene peøi, iz Egipta, da budete narod njegove svojine, kako je to danas. P.Zk 27:25 Proklet, tko primi kakav dar, da prolije krv neduœnu! I sav narod neka odgovori: Amen! P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. P.Zk 32:28 Jer su narod bez razboritosti, nema u njih razuma. P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit

spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. 1Ljt 16:36 Neka je hvaljen Gospod, Bog Izraelov! Odvijeka dovijeka!” I sav narod reçe: “Amen!”! “Hvala neka je Gospodu! 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Psl 33:12 Blagoslovljen je narod, kojemu je Bog Gospod! Narodu, æto ga je izabrao sebi za svojinu! Psl 44:12 Prodao si narod svoju bescjenje i nijesi postao bogat utrækom njihovim. Psl 53:4 Zar da ne bi morali çiniti okajanje svi, koji su çinili zlo, koji su jeli narod moj kao kruh, koji nijesu çastili Gospoda? Psl 74:18 Spomeni se toga: neprijatelj se je narugao Gospodu; narod je bezumni psovao ime tvoje! Psl 77:20 Vodio si narod svoj kao ovce rukom Mojsijevom i Aronovom. Psl 85:6 Zar nas neøeæ iznova oœiviti, da se narod tvoj raduje tebi?

Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! Psl 95:7 Jer je on Bog naæ, a mi smo narod, æto ga on pase, ovce pasle njegove. I danas – o da biste ipak posluæali glas njegov! Psl 100:3 Spoznajte: Gospod, on je Bog, on nas je stvorio: zato smo mi njegovi, narod njegov, stado na paæi njegovoj! Psl 144:15 Blagoslovljen je narod, kojemu je sve to dosuåeno! Blagoslovljen je narod, u kojega je Bog Gospod! Psl 144:15 Blagoslovljen je narod, kojemu je sve to dosuåeno! Blagoslovljen je narod, u kojega je Bog Gospod! M.Iz 11:14 Gdje nema vodstva, propada narod, a dobro stoji gdje se çuju mnogi savjetnici. M.Iz 11:26 Tko ne da œita, proklinje ga narod; tko ga daje, na glavu njegovu dolazi blagoslov. M.Iz 14:34 Pravednost podiœe narod, a opaçina je sramota narodima. M.Iz 29:2 Imaju li pravednici moø, veseli se narod; a vladaju li bezboœnici, jadikuju ljudi. M.Iz 29:18 Bez objave razuzdava se narod; a blagoslovljen je onaj, koji drœi zakon. Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Iza 22:1 Presuda nad dolinom gledanja. Æto ti je, te je sav narod tvoj uzaæao na krovove, Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. Iza 40:1 “Tjeæite, tjeæite narod moj”, tako govori Bog vaæ, Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 43:8 Neka naprijed stupi narod, koji je slijep, a ipak ima oçi, koji je gluh, a ima uæi!

353 Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Iza 63:8 Jer je on rekao: “Doista su moj narod, sinovi, koji neøe iznevjeriti nikada.” Tako im je postao spasitelj. Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Jer 24:7 I dat øu im razbor, da me spoznaju, da sam ja Gospod. Oni øe biti narod moj, i ja øu biti Bog njihov, ako se obrate k meni svim srcem. Jer 31:1 “U ono vrijeme”, govori Gospod, “ja øu biti Bog svima plemenima Izraelovim, i oni øe biti moj narod.” Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga

okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Hos 1:9 Tada reçe Gospod: “Nadjeni mu ime, Lo-Ami, æto znaçi (Nemojnarod), jer vi nijeste viæe moj narod, i ja viæe nijesam vaæ. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Joe 2:27 Tada øete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaæ, a inaçe nitko. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mal 3:9 Prokletstvom ste optereøeni; jer me varate vi, sav narod. Mat 1:21 Ona øe roditi sina, kojemu øeæ nadjenuti ime Isus; jer øe on izbaviti narod svoj od grijeha njegovih.” Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 15:8 ‘Narod ovaj ætuje me samo usnama, ali srce je njegovo daleko od mene Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad

i kuga i potres bit øe posvuda. Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Mat 27:25 Tada povika sav narod: “Krv njegova neka doåe na nas i na djecu naæu!” Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 1:68 “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izraelov! On pohodi narod svoj, pripravi mu otkup. Luk 3:15 Narod je bio u napetosti. Svi su mislili u sebi, da nije Ivan moœda Krist? Luk 6:19 Sav je narod traœio da ga se dotakne; jer je od njega izlazila sila, i sve je ozdravljao. Luk 7:5 Jer ljubi narod naæ i sagradio nam je sinagogu.” Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. Iva 7:49 Nego narod ovaj, koji ne zna zakona – proklet bio!” Iva 11:50 I ne mislite, da je bolje za vas, da jedan çovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.” Iva 11:50 I ne mislite, da je bolje za vas, da jedan çovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” Dje 15:14 Simon reçe, kako je Bog uçinio prvi korak da iz neznaboœaca primi narod k imenu svojemu. Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao

354 nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. Tit 2:14 Koji je dao samoga sebe za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i oçisti sebi narod izabrani, koji je revan u dobrim djelima. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 13:12 Zato je i Isus, da posveti narod krvlju svojom, trpio izvan vrata. 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. NARODA 90 Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” Izl 8:32 Ali faraon i ovaj put otvrdi srce svoje i ne pusti naroda. Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! Izl 32:17 Kad Joæua zaçu veliku viku naroda, reçe Mojsiju: “Vika je bojna u taboru.” L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, L.Zk 20:23 Ne idite po uredbama naroda, koje øu protjerati za dolaska vaæega, jer su çinili sve to, zato mi omrzoæe. P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. P.Zk 18:9 Kad doåeæ u zemlju, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj, ne uçi se çiniti gnusobe onih naroda! P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj.

2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. 1Ljt 16:26 Jer su svi bogovi u naroda idoli, a Gospod je stvorio nebesa, Psl 3:6 Zato se ne straæim od bezbrojna naroda, koji me opkoljava. Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. Psl 65:7 Koji utiæa buku morsku, buçne valove, bunu naroda: Psl 125:2 Jerusalem okruœuju gore: “tako je Gospod oko naroda svojega od sada i dovijeka. PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da

sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. Iza 65:19 Ja øu se sam veseliti zbog Jerusalema i radovati se zbog naroda svojega. Neøe se viæe u njemu çuti glas plaça niti glas jauka. Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. Jer 8:22 Nema li balzama u Gileadu? Nema li viæe ondje lijeçnika: Zaæto nema lijeka za køer, naroda mojega? Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Eze 36:24 Ja øu vas uzeti iz naroda i pokupit øu vas iz svih zemalja i dovesti vas natrag u vaæu zemlju. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi

355 opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Zah 8:11 A sada neøu viæe biti kao u prijaænje dane ostatku toga naroda, govori Gospod nad vojskama. Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” Mat 7:28 Sad je bio Isus svræio rijeçi ove, bilo je mnoætvo naroda zadivljeno naukom njegovom. Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 19:2 Veliko mnoætvo naroda poælo je za njim, i on ih je iscjeljivao ondje. Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad i kuga i potres bit øe posvuda. Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. Mar 8:2 “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto, jesti. Mar 12:37 Sam David naziva ga, Gospodinom, kako moœe dakle biti sin njegov?” Veliko mnoætvo naroda sluæalo ga je rado. Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. Luk 2:32 Svjetlost, da prosvijetli neznaboæce, slavu naroda Izraelova.” Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko

mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! Luk 12:13 Jedan iz naroda reçe mu: “Uçitelju, reci bratu mojemu, da podijeli s menom baætinu!” Luk 22:25 On im reçe: “Kraljevi neznaboœaçkih naroda njihovi su gospodari, i njihovi vladaoci nazivaju se dobrotvori. Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 11:42 Ja sam, istina, znao, da me svagda usliæiæ. Ali rekoh zbog naroda, koji ovdje stoji, da vjeruju, da si me ti poslao.” Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Dje 21:36 Jer je za njim iælo mnoætvo naroda viçuøi: “Dolje s njim” Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda!

Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, NARODE 38 P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove Psl 2:8 Samo zaœeli od mene: “i dat øu ti narode za baætinu i krajeve zemlje u posjed tvoj! Psl 44:2 Rukom si svojom protjerao neznaboæce, a njih si zasadio; narode si iskorijenio, a njih si namnoœio. Psl 47:3 Podloœi nam narode, prisili plemena pod noge naæe. Psl 62:8 Ti narode, uzdaj se uvijek u njega! Izlijevajte pred njim srca svoja; utoçiæte je naæe Bog! Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti koji oslabljujeæ narode! Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Iza 43:4 Jer si mi tako drag, tako vrijedan i tako mio, dao bih ljude za te, narode za œivot tvoj. Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada

356 sluæali.” Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Iza 66:18 “K meni su doæla djela vaæa i miæljenja vaæa. Sve øu narode i jezike skupiti, i oni øe doøi i vidjeti slavu moju. Jer 5:21 “Çuj, narode pun ludosti i nerazuma, koji ima oçi a ne vidi, koji ima uæi a ne çuje! Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Zah 12:2 “Evo, ja øu uçiniti Jerusalem çaæom opojnom za sve narode unakolo; a ide se i protiv Jude, kad se spsjeda Jerusalem. Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. Rim 1:5 Preko kojega primismo milost i apostolstvo, da pokorimo vjeri sve narode na çast imena njegova; Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi:

“Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. NARODI 35 Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” Psl 2:1 Zaæto se bune narodi i puci kuju lude osnove? Psl 9:17 U carstvo mrtvih neka idu bezboœnici, svi narodi, koji zaboravljaju Boga! Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. Psl 67:3 Onda te slave narodi, Boœe, onda te slave svi narodi. Psl 67:3 Onda te slave narodi, Boœe, onda te slave svi narodi. Psl 72:11 Svi kraljevi neka se prignu pred njim, svi narodi neka mu sluœe! Psl 99:1 Gospod je kralj: narodi strepe; zemlja se drma. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 60:3 Narodi putuju k svijetlu tvojemu i kraljevi k sjaju, koje sja nad tobom. Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe

zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. Hos 10:10 Tako dolazim ja i karam ih. Skupljaju se protiv njih narodi, kad ih kaznim zbog dvojake krivnje njihove. Mih 4:5 Jer svi narodi hode svaki u ime boga svojega; pa øemo i mi hoditi u ime Gospoda, Boga svojega, u vijek i dovijeka. Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Mal 3:12 “Svi øe vas narodi slaviti sretnima, jer ste zemlja meni mila, veli Gospod nad vojskama, Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. NARODIMA 45 Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. Pst 17:4 “Evo, ja sklapam zavjet s tobom, i ti øeæ postati otac mnogim narodima. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ

357 uzimati u zajam. P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Psl 9:8 Po pravdi øe suditi svijetu, kako je pravo izreøi øe osudu narodima. Psl 9:11 Pjevajte hvalu Gospodu, koji stoluje na Sionu; navjeæøujte narodima djela njegova! Psl 22:28 Jer je Gospodu kraljevstvo, on je vladalac narodima. Psl 33:10 Gospod razbija osnovu neznaboæcima, uniætava pomisli narodima. Psl 46:10 Prestanite i spoznajte, da sam ja Bog! Slavit øe me meåu narodima i uzvisivati na zemlji. Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. Psl 77:14 Ti si Bog, koji çiniæ çudesa; ti si objavio moø svoju narodima. Psl 113:4 Uzviæen je nad svima narodima Gospod; sjaj njegov sja iznad neba. Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” M.Iz 14:34 Pravednost podiœe narod, a opaçina je sramota narodima. Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 3:13 Na sud ustaje Gospod, da sudi narodima. Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Eze 6:8 Ipak øu neke od vas, koji umaknu maçu, ostaviti meåu narodima, kad se rasijete po zemljama. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Oba 1:2 “Gle, uçinit øu te malim meåu narodima. Prezren øeæ biti preko mjere.

Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i sluœe mu jednoduæno. Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. Mar 13:10 Svima narodima mora se najprije navijestiti evanåelje. Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Rim 4:18 On je protiv nade vjerovao u nadu, da øe biti otac mnogim narodima, kao æto mu je bilo reçeno: “Tako øe biti potomstvo tvoje.” 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti

narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, NARODNE 3 Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. NARODOM5 Pst 12:2 Jer uçinit øu te velikim narodom, i blagoslovit øu te, i uveliøat øu ime tvoje; i ti øeæ biti blagoslov. Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu Psl 107:32 Neka ga hvale pred skupljenim narodom, neka ga slave u vijeøu starjeæina! Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim Izraelom.” Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu

358 narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” Heb 11:25 I volio je stradati s narodom Boœjim, negoli imati çasovit uœitak grijeha, Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. NARODU 51 Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” Izl 32:14 Tada se saœali Gospodu radi zla, kojim se bio zaprijetio narodu svojemu. Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” Suc 21:15 Jer je narodu bilo œao sinova Benjaminovih, æto Gospod okrnji plemena Izraelova, 2Sa 22:28 Pomaœeæ narodu nevoljnu, snizujeæ pogled oholu. 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. Psl 18:27 Pomaœeæ narodu nevoljnomu, spustaæ pogled oholomu. Psl 22:6 A ja sam crv, ne viæe çovjek; ruglo ljudima i prezir narodu! Psl 33:12 Blagoslovljen je narod, kojemu je Bog Gospod! Narodu, æto ga je izabrao sebi za svojinu! Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” Psl 85:2 Oduzeo si krivnju zlodjela narodu svojemu, pokrio si sve grijehe njihove Psl 106:4 Spomeni me se, Gospode, po milosti k narodu svojemu, po svome djelu spasenja pohodi i mene! M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome

narodu. Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 6:9 On reçe: “Idi, reci tome narodu: “Sluæajte samo, sluæajte, ali neøete razumjeti! Gledajte samo, gledajte, ali neøete poznati! Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 28:11 Dakako, tepavim usnama i tuåim jezikom govorit øe tome narodu, Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Tuœ 3:14 Postao sam podsmijeh svemu narodu svojemu, ruglo njihovo svaki dan. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. Hos 4:9 Tako øe biti narodu kao sveøenicima. Pohodit øu na njemu putove njegove i platit øu mu za opaçine njegove. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi

kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. Luk 2:10 A anåeo im reçe: “Ne bojte se! Evo, javljam vam veliku radost, koja øe biti svemu narodu: Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima. Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” Rim 10:21 A Izraelu govori: “Cijeli dan sam pruœao ruke svoje k narodu, koji je tvrdokoran i nepokoran.” Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. Heb 4:9 Dakle je ostavljeno joæ poçivanje narodu Boœjemu. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 10:30 Jer znamo onoga, koji reçe: “Moja je osveta, ja øu uzvratiti,” I opet: “Gospodin øe suditi narodu svojemu.” 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. NARUÇJE 1 Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. NARUÇJU Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. NARUGA 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” NARUGAO Psl 74:18 Spomeni se toga: neprijatelj se je narugao Gospodu; narod je bezumni

359 psovao ime tvoje! NARUGATI 1 Mar 10:34 Tada øe mu se narugati, popljuvati ga, biçevati i ubiti. Ali poslije tri dana on øe uskrsnuti.” NARUŒEN 1 Mat 20:19 I onda predati neznaboæcima, da bude naruœen, biçevan i razapet. Ali øe on treøi dan uskrsnuti.” NASAD 3 Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. Mat 15:13 On odgovori: “Svaki nasad, æto ga nije zasadio Otac moj nebeski, iskorijenit øe se. NASADIT 2 Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. NASAMO 4 Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mat 20:17 Isusa poåe gore u Jerusalem. Tada uze nasamo dvanaestoricu i reçe im putem: Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. NASELITI 1 Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, NASELJAVAM Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. NASILAN 1 1Ti 3:3 Ne odan piøu, ne nasilan, nego i krotak, ne svadljivac, ne lakom; NASILJA 6 Pst 49:5 Simeon i Levi braøa su, maçevi su im oruœje nasilja. Psl 72:14 iz pritiska i nasilja otkupljuje œivot njihov: “u oçima je njegovim dragocjena krv njihova. Psl 74:20 Pogledaj na zavjet; jer su peøine zemaljske pune stanova nasilja! Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko

zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? NASILJE 4 Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. NASILJEM Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” NASILJU Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. NASILNIK 1 1Ti 1:13 A prije sun bio hulitelj, i progonitelj i nasilnik; ali sam pomilovan, jer sam ne znajuøi uçinio u nevjerstvu, NASILNIKA Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Iza 29:20 Jer nema nasilnika, nestalo je podsmjevaça. Istrijebljeni su svi, koji misle na zloøu, NASILNOM Sef 3:1 Teæko gradu upornom okaljanom nasilnom! NASITE 2 Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! NASITI 1 Psl 103:5 Koji nasiti duæu tvoju dobrima, da se obnovi mladost tvoja kao u orla. NASITIÆ 1 Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. NASITILA Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. NASITILI 4 Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” Mat 14:20 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe su digli od preostalih komada joæ dvanaest

punih koæarica. Mat 15:37 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe od preostalih komada podigoæe joæ sedam koæarica punih. Luk 9:17 Svi su jeli i nasitili se. I nakupiæe joæ dvanaest punih koæarica od komada, æto pretekoæe. NASITIMO Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. NASITIO 3 Psl 107:9 Jer je nasitio duæu praznu, duæu gladnu napunio je okrepom. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. NASITISTE 1 Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. NASITIT 1 M.Iz 25:17 Stavi nogu svoju samo rijetko kad u kuøu bliœnjega svojega, inaçe nasitit øe se tebe i zamrzit øe na te. NASITITE 2 Job 19:22 Zaæto me progonite i vi kao Bog, i ne moœete da se nasitite mesa mojega! Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi? NASITITI 5 Psl 132:15 Hranu øu njegovu obilno blagosloviti, siromahe njegove kruhom øu nasititi. M.Iz 30:15 Pijavica ima dvije køeri: “Daj ovamo!” “Daj ovamo!” Treøu ima, koja se ne moœe nasititi, i çetvrtu, koja ne kaœe nikada: “Dosta!: Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Mat 5:6 Blagoslovljeni su, koji gladuju i œeåaju pravde! Oni øe se nasititi. Luk 6:21 Blagoslovljeni ste, koji gladujete sada! Vi øete se nasititi Blagoslovljeni ste, koji plaçete sada! Vi øete se smijati! NASLAÅIVALA Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ NASLAÅUJU Psl 22:17 Sve kosti svoje mogu izbrojiti; naslaåuju se gledajuøi u me. NASLADA Psl 119:77 Neka doåe na me milosråe tvoje, da ozdravim, jer je zakon tvoj naslada moja! Psl 119:174 Çeznem, Gospode, za spasenjem tvojim, i nauka je tvoja naslada moja. NASLADAMA Jak 4:3 Molite, i ne primate, jer zlo molite, da u nasladama svojim troæite. NASLADE 1 Tuœ 3:33 Jer on iz naslade ne ruæi i ne rascvili ljude.

360 NASLADITI 1 PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. NASLADOM Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. NASLADU Psl 119:16 Nalazim nasladu u naredbama tvojim, ne zaboravljam rijeçi tvojih. NASLAGANA Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. NASLIJEDITI 1 Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. NASLJEDOVATELJI 1 Heb 6:12 Da ne budete tromi, nego nasljedovatelji onih, koji vjerom i strpljivoæøu baætine obeøanja. NASLJEDUJETE 1 2So 3:9 Ne kao da nemamo vlasti, nego da sebe damo vama za uzor, da nas nasljedujete. NASLONI 1 Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” NASLONIO Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” NASLONITI 1 Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” NASLONJEN 1 Iva 13:25 A on naslonjen na grudi Isusove upita: “Gospodine, tko je to?” NASLOV 1 Iza 45:4 Zbog svojega sluge Jakova i zbog Izraela, izabranika svojega, pozvah te imenom tvojim, dadoh ti çasni naslov, a da me nijesi poznavao. NASMIJATI 1 Psl 59:8 Ali ti, Gospode, ti øeæ im se nasmijati; ti se podsmijevaæ svima tim neznaboæcima. NASRED 6 Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Mat 14:24 Laåica je veø bila nasred mora i bila je od valova bacana tamo i vamo; jer je bio protivan vjetar. Dje 17:22 A Pavao stavæi nasred Areopaga reçe: “Ljudi Atenjani! Po svemu vas vidim, da ste vrlo poboœni, Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih

po svemu svijetu. Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, NASRNE 1 M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe, kad nasrne na vas nevolja i muka. NASRØE 1 Job 39:21 Kopa zemlju, veseo je od snage, nasrøe na oruœje; NASTA Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. NASTADE 6 Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Luk 15:14 Kad je bio sve potroæio, nastade u onoj zemlji velika glad, i on poçne stradati. Luk 22:24 Nastade takoåer prepirka meåu njima, tko da je od njih najveøi. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. NASTADOÆE 1 P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. NASTANE 5 Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Luk 21:28 Kad to nastane, onda se uspravite i podignite glavu svoju! Otkupljenje se vaæe pribliœuje.”: “

NASTANI 3 Pst 4:16 Kain ode nato ispred lica Gospodnjega i nastani se u zemlji Nod istoçno od Edena. Mat 2:23 I nastani se u gradu, koji se zove Nazaret. Tako se je imala ispuniti rijeç proroka: “Zvat øe se Nazareøanin.” 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. NASTANIO Psl 139:9 Da bih uzeo sebi i krila zore i nastanio se na kraju mora, NASTANITI 2 Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. NASTAO Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. NASTAT 1 Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. NASTATI 2 Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. 2Ti 3:1 Ali ovo znaj, da øe u Posljednje dane nastati vremena teæka; NASTAVAK 1 Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. NASTOJ 1 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! NASTOJAO Psl 119:45 l hodit øu na prostoru æirokom, jer sam nastojao oko propisa tvojih. Gal 2:10 Samo da bismo se spominjali siromaha, a to sam doista i revno nastojao çiniti. NASTOJATI 1 Dje 6:4 A mi øemo nastojati oko molitve i sluœbe rijeçi.” NASTOJE 1 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! NASTOJIM 2 Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov Flp 3:12 Ne kao da bih veø bio postigao, ili veø savræen bio; ali nastojim, ne bih li ga uhvatio, jer je i mene uhvatio Krist Isus. NASTOJIMO 2Ko 8:21 Jer nastojimo o dobru ne samo pred Gospodinom, nego i pred ljudima.

361 NASTOJITE 1 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; NASTOJMO Heb 4:11 Nastojmo dakle da uåemo u onaj pokoj, da ne upadne tko u onaj isti primjer nevjerstva. NASTOJTE 2 Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo; nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; 1Ko 14:39 Dakle, braøo, nastojte da prorokujete, i ne zabranjujte govoriti jezicima! NASTUPAJU Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. NASTUPIT 1 Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. NASUO Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? NASUPROT 7 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe, Gal 2:7 Nego nasuprot, kad vidjeæe, da je meni povjereno evanåelje meåu neobrezanima, kao Petru meåu obrezanima; 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. NATAKNUÆE 1 Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. NATAPA Pst 2:10 Od Edena dolazila je rijeka, da natapa vrt, i ona se kod izlaza iz njega dijelila u çetiri otoke. Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” NATAPALA Pst 2:6 No dizala se je magla iz zemlje i natapala je svu povræinu tla. NATAPAM Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku

noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju. NATEŒE 1 Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, NATEŒU Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. NATJECANJE 2 Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. Rim 11:14 Ne bih li kako izazvao na natjecanje svoje suplemenike i spasio nekoje od njih. NATJEÇE 1 1Ko 9:25 A svaki, koji se natjeçe za nagradu, od svega se uzdrœava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. NATJERAÆE 1 Mat 27:32 Dok su izlazili, namjeriæe se na çovjeka iz Cirene po imenu Simona. Njega natjeraæe, da mu ponese kriœ. NATJERAJ 1 Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ NATJERASTE 1 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçite; jer ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola, ako i jesam niæta. NATJERATI 1 Job 41:28 Strijela ga ne moœe natjerati u bijeg, kamenje u praøki njemu je kao pljeva. NATKRILJUJEÆ 1 Psl 8:1 Gospode, vladaoçe naæ, kako je divno ime tvoje po svoj zemlji! Veliçanstvom nebo natkriljujeæ. NATOPI 1 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. NATOPILI 1 Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. NATOVARENE 1 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, NATOVARENI 1 Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. NATPIS 4 Mat 22:20 Isus ih upita: “Çija je ovo slika i natpis?” Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” Luk 23:38 Nad njim je bio natpis napisan pismom grçkim, latinskim i hebrejskim: “Ovo je Kralj œidovski.” Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od

Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. NAUÇE 3 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. 1Ti 1:20 Meåu kojima su Himenej i Aleksandar, koje predadoh sotoni, da se nauçe ne huliti, 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. NAUÇENA Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: NAUÇENI 1 Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. NAUCI 6 Iva 8:31 Tada Isus reçe onim zidovima, koji vjerovaæe u njega: “Ako vi ustrajete u mojoj nauci, zaista øete biti uçenici moji. Dje 2:42 A bili su postojani u nauci apostoli, u zajednici, u lomljenju kruha i u molitvama. Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! Tit 2:7 U svemu sam sebe podaj za izgled dobrih djela: u nauci cijelost, dostojanstvenost, NAUÇI 9 Psl 90:12 Nauçi nas dakle brojiti dane naæe, da dobijemo srce mudro! Psl 119:12 Blagoslovljen si, Gospode, nauçi me naredbama svojim! Psl 119:64 Zemlja je, Gospode, puna dobrote tvoje, naredbama svojim nauçi me! Psl 119:66 O, nauçi me dobrome obiçaju i znanju, jer sam se pouzdao u propise tvoje! Psl 119:135 Daj da lice tvoje obasja slugu tvojega, i nauçi me poznavati naredbe tvoje! Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro. Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! NAUÇIÆE 1 Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe,

362 NAUÇIH 1 Gal 1:12 Jer ga ne primih od çovjeka, niti nauçih, nego otkrivenjem Isusa Krista. NAUÇILI 1 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. NAUÇIO Heb 5:8 Iako je bio Sin Boœji, po muci nauçio se je posluænosti. NAUÇISTE 3 Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! Kol 2:7 Ukorijenjeni i nazidani u njemu i utvråeni vjerom, kao æto nauçiste, obilujte u njoj zahvalnoæøu. 2So 2:15 Tako dakle, braøo, stojte i drœite predaje, koje nauçiste ili rijeçju ili poslanicom naæom. NAUÇIT 1 Psl 34:11 Doåite, djeco, posluæajte me; nauçit øu vas strahu Gospodnjemu! NAUÇITE 1 Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” NAUÇITI 2 Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” Iva 14:26 A Utjeæitelj, Duh Sveti, kojega øe Otac poslati u ime moje, on øe vas nauçiti svemu i napomenut øe vam sve, æto vam rekoh. NAUDI 1 Psl 121:6 Da ti danju sunce ne naudi, ni mjesec u noøi. NAUDILI 1 Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” NAUDITI 3 Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. NAUKA 9 Job 11:4 Jer si sam rekao: “Çista je nauka moja, i çist sam u oçima tvojim!” Psl 119:174 Çeznem, Gospode, za spasenjem tvojim, i nauka je tvoja naslada moja. M.Iz 31:26 Usta svoja otvara mudro, i na jeziku joj je nauka blaga. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Mat 15:9 Uzalud me poætuje, nauka je njegova samo ustanova ljudska.’”

Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Iva 7:16 Isus im reçe: “Moja nauka nije moja, nego onoga, koji me je poslao. Iva 7:17 Ako tko hoøe çiniti njegovu volju, poznat øe, je li ova nauka od Boga, ili ja sam od sebe govorim. Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! NAUKAMA Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. NAUKE 12 M.Iz 4:2 Jer vam dobre nauke dajem; ne prezirite naputka mojega! M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. M.Iz 19:27 Nemoj, sine moj, sluæati nauke, koja odvodi od rijeçi razumnih! Mat 16:12 Tada shvatiæe, da nije bio mislio, da se çuvaju kvasca kruænoga, nego nauke farizejske i saducejske. Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; Kol 2:22 To su zapovijedi i nauke i ljudske. 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; 2Iv 1:10 Ako tko dolazi k vama i ove nauke ne donosi, ne primajte ga u kuøu i ne pozdravljajte ga! Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; NAUKOM 8 Mat 7:28 Sad je bio Isus svræio rijeçi ove, bilo je mnoætvo naroda zadivljeno naukom njegovom. Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” Efe 6:4 I vi, oçevi! Ne razdraœujte djece svoje, nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim! 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati

one, koji se protive. Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. NAUKU 8 Psl 50:17 A sam mrziæ na nauku moju, rijeçima mojim okreøeæ leåa. Psl 119:113 Nestalni su mi mrski, a ja nauku tvoju zavoljeh. M.Iz 12:15 Luåaku se çini pravi put njegov, a mudar çovjek prima nauku. Rim 15:4 Jer ætogod je pisano, pisano je za naæu nauku, da strpljivoæøu i utjehom Pisma nadu imamo. 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! 1Ti 4:16 Pazi na sebe i na nauku; ustraj u tome, jer ovo çineøi spasit øeæ i sebe i one, koji te sluæaju. 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, NAUM Dje 5:38 I zato vam sad kaœem: Proåite se ovih ljudi i pustite ih! Jer ako je od ljudi ovaj naum ili pothvat, propast øe. NAUMI 1 Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. NAUMIÆE 1 Iva 12:10 A glavari sveøeniçki naumiæe da ubiju i Lazara, NAUMICE 2 Izl 9:16 Ostavio sam te ipak naumice na œivotu, da osjetiæ moø moju, i da se ime moje slavi po svoj zemlji. 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. NAUMIH 1 Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. NAUŒIJEM Prp 2:1 I tada rekoh u srcu svojemu: “Daj da pokuæam s veseljem i nauœijem se”; ali eto: i to je bila taætina. NAVADOM Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. NAVALI 6 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe,

363 kad nasrne na vas nevolja i muka. Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. NAVALIM Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. NAVALIT 1 Jer 23:40 I navalit øu na vas porugu vjeçnu i sramotu vjeçnu, æto se ne zaboravlja.” NAVALIVÆI 1 Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. NAVALJIVALI 1 Izl 12:33 Egipøani su navaljivali na narod, da brœe idu iz zemlje, jer su mislili: “Mi inaçe svi pomrijesmo.” NAVALJUJE 2 Jer 8:18 “Bez spasenja”. Nevolja navaljuje na me, moje srce u meni puno je boli! Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. NAVALJUJU 2 Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. NAVEDE 2 Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. NAVEO 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. NAVESTI 1 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? NAVIJESTI 3 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. Gal 1:8 Ali ako i mi, ili anåeo s neba navijesti vam evanåelje drukçije, nego æto vam navijestismo, neka bude proklet! Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.”

NAVIJESTIM 3 Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, NAVIJESTIO Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. NAVIJESTISMO Gal 1:8 Ali ako i mi, ili anåeo s neba navijesti vam evanåelje drukçije, nego æto vam navijestismo, neka bude proklet! NAVIJESTITE 1 Luk 10:9 Iscjeljujte bolesnike, æto su ondje, i navijestite; Kraljevstvo Boœje pribliœilo se vama. NAVIJESTITI 2 Mar 13:10 Svima narodima mora se najprije navijestiti evanåelje. Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” NAVIKLI 1 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. NAVIKOH 1 Flp 4:11 Ne govorim zbog oskudice, jer se ja navikoh biti zadovoljan onim, æto imam. NAVJEÆØIVALI 1 Luk 24:25 Tada im on reçe: “O bezumni i sporoga srca za vjerovanje sve æto su navjeæøivali proroci! NAVJEÆØIVANJEM 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. NAVJEÆØIVAO Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. NAVJEÆØIVAT 2 Psl 118:17 Nijesam umro; ja œivim i navjeæøivat øu djela Gospodnja. Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. NAVJEÆØIVATI 7 Psl 35:28 Moj øe jezik navjeæøivati pravedno upravljanje tvoje, uvijek slavno djelovanje tvoje. Psl 71:15 Usta øe moja navjeæøivati pravdu tvoju, svaki dan spasenje tvoje; jer u tom ja ne znam mjere. Psl 92:2 Navjeæøivati jutrom milost tvoju, vjernost tvoju noøu

Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. NAVJEÆØUJ 2 Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” NAVJEÆØUJE 4 Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Dje 17:30 Ne gledajuøi dakle Bog na vremena neznanja, sad navjeæøuje ljudima, da svi svuda çine pokajanje. NAVJEÆØUJEÆ 1 Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” NAVJEÆØUJEM 4 Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Efe 6:19 I za mene, da mi se dadne rijeç, kad otvorim usta svoja, da navjeæøujem sa slobodom tajnu evanåelja, NAVJEÆØUJEMO Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; NAVJEÆØUJETE 2 1Ljt 16:23 Pjevajte tako Gospodu, sve zemlje! Iz dan u dan navjeæøujete spasenje njegovo! 1Ko 11:26 Jer kadgod jedete kruh ovaj i pijete çaæu, smrt Gospodnju navjeæøujete, dok ne doåe. NAVJEÆØUJTE 4 1Ljt 16:9 Pjevajte mu psalme! Svirajte mu! Sva çudesa njegova navjeæøujte! Psl 9:11 Pjevajte hvalu Gospodu, koji stoluje na Sionu; navjeæøujte narodima

364 djela njegova! Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! NAVJEÆØUJU 4 Psl 107:22 Neka prinesu œrtvu hvale, neka navjeæøuju djela njegova s radoæøu! Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” Flp 1:17 A oni iz prkosa navjeæøuju Krista, neiskreno, da jaçe pritegnu okove moje. NAVJEÆØUJUØI 1 Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. NAVJEÆTENJE 1 1Iv 1:5 I ovo je navjeætenje, koje smo çuli od njega i javljamo vama, da je Bog svjetlost, i tame u njemu nema nikakve. NAVJEÆUJE 1 Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. NAVLAÇE 1 1Ti 5:12 I navlaçe na se osudu, æto prvu vjeru pokvariæe. NAVODE 1 Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? NAVODI 5 preljube – ,navodi je, da çini preljubu; i tko puætenicu uzme za œenu, çini preljubu. Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Luk 17:1 I reçe uçenicima svojim: “Ono æto navodi ljude na grijeh ne moœe izostati. Ali teæko onome, po kome to dolazi! 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. NAVRATIÆE 1 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. NAVRÆI 2 Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi

naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, NAVRÆIÆE 2 Luk 4:2 Ondje ostade çetrdeset dana i bi kuæan od åavla. Onih dana nije jeo niæta. Kad se oni navræiæe, ogladnje. Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. NAZIÅUJE 3 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku. NAZIÅUJETE 1 Efe 2:22 Na kojemu se i vi naziåujete za stan Boœji u Duhu. NAZIÅUJTE 1 Jud 1:20 A vi, ljubljeni, naziåujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome! NAZIDANI 2 Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, Kol 2:7 Ukorijenjeni i nazidani u njemu i utvråeni vjerom, kao æto nauçiste, obilujte u njoj zahvalnoæøu. NAZIDAO 1Ko 3:14 Ako ostane çije djelo, æto je nazidao, primit øe plaøu. NAZOÇAN 3 1Ko 5:3 Jer ja, ako i nenazoçan tijelom, ali nazoçan duhom, veø sam odsudio, kao da bih bio nazoçan, onoga, koji je tako uçinio: 1Ko 5:3 Jer ja, ako i nenazoçan tijelom, ali nazoçan duhom, veø sam odsudio, kao da bih bio nazoçan, onoga, koji je tako uçinio: 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. NEÆKOLOVANI 1 Dje 4:13 A kad vidjeæe smjelost Petrovu i Ivanovu i razabraæe, da su ljudi neækolovani i prosti, divili su se, a znali su ih, da su bili s Isusom. NEÆTEDICE 1 Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. NEBA 68 Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” Pst 14:19 I blagoslovi Abrama i reçe: “Blagoslovljen da si, Abrame, od Boga sveviænjega, Stvoritelja neba i zemlje! Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu

treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. Psl 57:3 On neka mi poæalje pomoø s neba, jer mi se progonitelj moj ruga! Bog neka dadne svoju milost i vjernost! Psl 76:8 S neba si oglasio presudu: zemlja se prepade i zanijemi, Psl 78:24 I pusti, te im pade kao daœd mana za jelo, i dade im kruh s neba. Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! Psl 85:11 Vjernost øe niknuti iz zemlje, Pravda øe gledati s neba. Psl 102:19 “On je pogledao sa svete visine svoje, Gospod je s neba pogledao na zemlju, Psl 107:26 Dizali se do neba, survali se u dubinu; tada je duæa njihova obnemogla od nevolje. Psl 108:4 Jer je uzviæena do neba milost tvoja, vjernost tvoja do oblaka. Psl 113:4 Uzviæen je nad svima narodima Gospod; sjaj njegov sja iznad neba. M.Iz 25:3 Kao visina neba i dubina zemlje, tako je nedohitno srce kraljeva. Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti koji oslabljujeæ narode! Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Mat 3:17 I glas s neba povika: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji se dopada meni.” Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Mat 21:25 Odakle je bilo krætenje Ivanovo? S neba ili od ljudi?” Oni su razmiæljali meåu se: “ Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga.

365 Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Mar 8:11 Tada doåoæe farizeji i poçeæe se s njim prepirati, Traœili su od njega znak s neba, da ga kuæaju. Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Luk 10:18 On im reçe: “Vidjeh sotonu, gdje spade s neba kao munja. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Luk 20:4 Krætenje Ivanovo bijaæe li je od neba ili od ljudi?” Luk 22:43 Tada mu se javi anåeo s neba i okrijepi ga. Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. Iva 3:13 Nitko nije uzaæao na nebo osim koji siåe s neba, Sin çovjeçji koji je na nebu. Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 6:31 Oci su naæi jeli manu u pustinji, kao æto je pisano: ‘Kruh s neba dade im da jedu.’” Iva 6:32 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: ne dade vam Mojsije kruha s neba, nego vam Otac moj daje kruh istiniti s neba. Iva 6:32 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: ne dade vam Mojsije kruha s neba, nego vam Otac moj daje kruh istiniti s neba. Iva 6:38 Jer siåoh s neba, ne da çinim volju svoju, nego volju onoga, koji me posla. Iva 6:50 Ovo je kruh, koji silazi s neba, da tko jede od njega, ne umre. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Iva 12:28 Oçe, proslavi ime svoje!”. Tada glas doåe s neba: “I proslavio sam ga, i opet øu ga proslaviti.” Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, Gal 1:8 Ali ako i mi, ili anåeo s neba navijesti vam evanåelje drukçije, nego æto vam navijestismo, neka bude proklet! 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe

najprije, 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje, 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. 2Pe 1:18 I ovaj smo glas mi çuli gdje siåe s neba, kad smo hili s njim na svetoj gori. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, NEBESA5 P.Zk 10:14 Eto, Gospodu, Bogu tvojemu, pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, æto je na njoj. 1Ljt 16:26 Jer su svi bogovi u naroda idoli, a Gospod je stvorio nebesa, Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: Psl 50:6 Oglasiæe nebesa sud njegov, da

Bog vræi svoju sluœbu sudaçku. Psl 89:5 Tada su slavila nebesa, Gospode, çudesa tvoja i vjernost tvoju u zajednici svetoj: Psl 102:25 Zemlja, koju si u poçetku postavio, i nebesa, djelo ruku tvojih, Psl 148:1 Aleluja! Hvalite Gospoda s nebesa, hvalite ga na visinama nebeskim! Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” Efe 4:10 Koji sade, to je onaj, koji i uzaåe viæe sviju nebesa, da ispuni sve. 1So 1:10 I da çekate Sina njegova s nebesa, kojega uskrsnu od mrtvih, Isusa, koji nas izbavlja od buduøega gnjeva. Heb 1:10 I “Ti si, Gospodine, u poçetku osnovao zemlju, i nebesa su djela ruku tvojih; Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” NEBESIMA8 Mat 5:12 Radujte se i veselite se; jer je velika plaøa vaæa na nebesima, jer su isto tako progonili i proroke prije vas. Mat 5:16 Tako neka se svijetli svjetlost vaæa pred ljudima, da vide vaæa dobra djela i slave Oca vaæega na nebesima. Mat 6:9 Ovako se molite: Oçe naæ, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje!

366 Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Mat 18:14 Tako neøe ni Otac vaæ na nebesima, da se izgubi jedan od ovih malenih. Mat 23:9 I ocem svojim ne zovite nikoga na zemlji, jer je jedan otac vaæ, koji je na nebesima! Luk 10:20 Ali se ne radujte tomu, æto vam se dusi pokoravaju; nego se radujte, æto su vaæa imena zapisana na nebesima.” 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. Efe 2:6 I s njim uskrsnu i s njim posadi na nebesima u Kristu Isusu, Efe 3:15 Od koga se zove svako zajedniætvo na nebesima i na zemlji, Kol 1:20 I po njemu da pomiri sve sa sobom, uçinivæi mir krvlju kriœa njegova, bilo æto je na zemlji ili na nebesima. Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, 1Pe 1:4 Za baætinu neraspadljivu i neokaljanu i neuvelu, saçuvanu na nebesima za vas, NEBESKA 7 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a

druga zemaljskima. NEBESKE 15 Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Psl 8:8 Ptice nebeske i ribe morske, ætogod samo ide stazama morskim. Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” Dje 10:12 I u njoj su bile svakovrsne çetveronoœne œivotinje i gmazovi zemaljski i ptice nebeske. Heb 9:23 Tako dakle treba da se slike nebeskih stvari çiste, ali same nebeske stvari boljim œrtvama od ovih. Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. NEBESKI 13 Job 38:29 Iz çijega krila izlazi led? Tko raåa mraz nebeski? Job 38:37 Tko izbraja mudro oblake i tko puæta da miruju mjehovi nebeski, Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Mat 5:48 Budite dakle savræeni, kao æto je savræen Otac vaæ nebeski! Mat 6:14 Ako otpuætate ljudima pogrjeæke njihove, otpustit øe i vama Otac vaæ nebeski. Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske!

One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Mat 6:32 Za sve to brinu se neznaboæci. A zna Otac vaæ nebeski, da vam to sve treba. Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 15:13 On odgovori: “Svaki nasad, æto ga nije zasadio Otac moj nebeski, iskorijenit øe se. Mat 18:35 Tako øe i Otac moj nebeski postupati s vama, ako svaki od vas ne oprosti od srca bratu svojemu.” Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” 2Ko 5:2 Jer za tim uzdiæemo, œeleøi obuøi se u svoj nebeski stan; NEBESKIH 3 Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Heb 9:23 Tako dakle treba da se slike nebeskih stvari çiste, ali same nebeske stvari boljim œrtvama od ovih. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. NEBESKIM 9 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! Psl 148:1 Aleluja! Hvalite Gospoda s nebesa, hvalite ga na visinama nebeskim! Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Iva 3:12 Ako ne vjerujete, kad vam govorim o zemaljskim stvarima, kako øete vjerovati, kad vam govorim o nebeskim? NEBESKIMA 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa

367 zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. NEBESKO6 Mat 3:2 “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 5:3 “Blagoslovljeni su siromaæni u duhu! Njihovo je kraljevstvo nebesko. Mat 5:20 Jer vam kaœem: Ako pravednost vaæa ne bude savræenija negoli knjiœevnika i farizeja, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Mat 18:3 I reçe “Zaista, kaœem vam: “Ako se ne obratite i ne budete kao djeca, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 19:14 A Isus reçe: “Pustite djecu, neka doåu k meni, i ne branite im; jer je takvih kraljevstvo nebesko.” Mat 19:23 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Zaista, kaœem vam: “Bogataæ øe teæko uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima poslenike za svoj vinograd. Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, Mat 25:1 Tada øe biti kraljevstvo nebesko kao deset djevica, koje uzeæe svjetiljke svoje i izaåoæe u susret zaruçniku. 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. NEBESKOGA1 Psl 136:26 Hvalite Boga nebeskoga; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. Mat 13:11 On odgovori: “Vama je dano, da razumijete tajne kraljevstva nebeskoga a

onima nije dano. Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” 1Ko 15:49 I kako smo nosili sliku zemljanoga, nosit øemo i sliku nebeskoga. Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, NEBESKOJ 1 Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. NEBESKOM 6 Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. Mat 18:4 Tko se dakle drœi malenim kao dijete ovo, taj je najveøi u kraljevstvu nebeskom. Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se Bog njihov, jer im je pripravio grad. NEBESKOME 1 Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, NEBESKOMU Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko NEBO 74 Pst 1:1 U poçetku stvori Bog nebo i zemlju. Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. P.Zk 10:14 Eto, Gospodu, Bogu tvojemu, pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, æto je na njoj. P.Zk 10:14 Eto, Gospodu, Bogu tvojemu,

pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, æto je na njoj. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. Job 20:27 Otkrit øe nebo zlodjela njegova, i zemlja øe ustati protiv njega. Psl 8:1 Gospode, vladaoçe naæ, kako je divno ime tvoje po svoj zemlji! Veliçanstvom nebo natkriljujeæ. Psl 8:3 Kad pogledam nebo, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, æto si ih namjestio, Psl 69:34 Nebo i zemlja pjevaju mu hvalu, more i sve, æto se miçe u njemu. Psl 89:2 Jer si rekao: “Zavjet milosti ima da traje dovijeka!” Kao nebo stoji tvrdo vjernost tvoja: Psl 89:11 Tvoje je nebo, tvoja i zemlja; ti sazda svijet i æto je god u njemu. Psl 96:11 Nebo se veseli; zemlja se raduje; buçi more i æto je u njemu. Psl 103:11 Jer koliko je nebo visoko nad zemljom, tolika je ljubav njegova prema pravednicima njegovim. Psl 104:2 Zaogrnuo si se svjetloæøu kao plaætem, drœiæ nebo razapeto kao æator. Psl 119:89 Rijeç tvoja traje dovijeka, Gospode, tvrdo stoji kao nebo. Psl 144:5 Gospode, prigni nebo i siåi, dotakni se gola, da se zadime! Psl 146:6 U njemu, koji stvori nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima; koji drœi vjernost dovijeka, Psl 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo njegovo ime uzviæeno; slava njegova nadvisuje zemlju i nebo. M.Iz 3:19 Gospod je mudroæøu osnovao zemlju, utvrdio nebo razboritoæøu. M.Iz 8:27 Kad je gradio nebo, ja sam onda bila, i kad je razmjeravao svod nad vodama mora. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom

368 zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 50:3 Oblaçim nebo u œalost, zaogrøem ga haljinom pokorniçkom.” Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Iza 65:17 Jer gle, ja øu stvoriti novo nebo i novu zemlju. Ne spominju se Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer ti çiniæ sve to.”; Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 16:2 A on im reçe: “Uveçe govorite: “Bit øe lijepo vrijeme; jer je nebo crveno. Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Mat 24:35 Nebo i zemlja proøi øe, ali rijeçi moje neøe proøi. Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje,

kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Luk 16:17 Ali je lakæe da proåu nebo i zemlja, da propadne i jedna crtica od zakona. Luk 24:51 I blagoslivljajuøi ih rastade se od njih i uzaåe na nebo. Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” Iva 3:13 Nitko nije uzaæao na nebo osim koji siåe s neba, Sin çovjeçji koji je na nebu. Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Dje 1:10 I dok su gledali za njim gdje ide na nebo, gle, dva çovjeka stadoæe kraj njih u bijelim haljinama. Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. 2Pe 3:13 Ali çekamo po obeøanju njegovu novo nebo i novu zemlju, u kojima stanuje pravednost. Otk 6:14 I nebo se izmaçe kao knjiga, kad se savije; I svaka gora i otok s mjesta, se svojih pokrenuæe. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe.

Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. NEBOM 7 P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Prp 3:1 Sve ima svoje vrijeme. Svaka stvar ima svoje vrijeme pod nebom. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Dje 4:12 I nema ni u jednom drugom spasenja; jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo.” Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. NEBROJENE 1 Psl 105:34 Zapovjedi, i doåoæe skakavci i gusjenice nebrojene. NEBROJENI 1 Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. NEBU 45 Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! 1Kr 8:45 Onda ti çuj u nebu molitvu njegovu i vapaj njegov i podaj mu pobjedu! 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Psl 2:4 Onaj, koji stoluje u nebu, smije se, Gospod im se podsmijeva. Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje,

369 Psl 103:19 Prijestolje svoje postavi Gospod na nebu, vlast njegova proteœe se na sve. Psl 139:8 Da bih se uzdigao gore k nebu: “ti si tamo; da bih legao dolje u carstvu mrtvih; gle, tu si. M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Mat 6:10 Doåi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji! Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” Mat 22:30 Jer o uskrsnuøu niti øe se œeniti ni udavati, nego øe biti kao anåeli Boœji na nebu. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mat 24:36 A onoga dana i onoga çasa ne zna nitko, ni anåeli na nebu, nego samo Otac. Mat 28:18 Tada pristupi Isus k njima i reçe im: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Luk 15:18 Ustat øu, poçi øu k ocu svojemu i reøi øu mu: “Oçe, sagrijeæih nebu i tebi, Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Iva 3:13 Nitko nije uzaæao na nebo osim koji siåe s neba, Sin çovjeçji koji je na nebu. 1Ko 8:5 Jer ako bih i bilo takozvanih

bogova, ili na nebu ili na zemlji, – kao æto ima mnogo bogova i mnogo gospoda, – Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. Kol 4:1 Gospodari, æto je pravo i pravedno, çinite slugama, znajuøi, da i vi imate gospodara na nebu! 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 5:3 I nitko nije mogao u nebu i na zemlji i pod zemljom da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. NEÇIST 7 L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo

meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Efe 5:5 Jer ovo neka znate, da ni jedan bludnik, ili neçist, ili lakomac, a to je idolopoklonik, nema dijela u kraljevstvu Krista i Boga! Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko je svet, neka se joæ posveøuje! NEÇISTA 4 Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. 2Ko 6:17 Zato iziåite izmeåu njih i odvojite se, govori Gospodin, i ne dotiçite se neçista, i ja øu vas primiti. Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. NEÇISTE 2 Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. NEÇISTIH 3 Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” NEÇISTIM 4 Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. NEÇISTIMA 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim,

370 Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. NEÇISTO 7 Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Dje 10:14 A Petar reçe: “Nipoæto, Gospodine, jer nikada ne jedoh æto okaljano i neçisto.” Rim 14:14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu Isusu, da niæta nije neçisto po sebi, osim onomu, koji misli, da je æto neçisto, onomu je neçisto. Rim 14:14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu Isusu, da niæta nije neçisto po sebi, osim onomu, koji misli, da je æto neçisto, onomu je neçisto. Rim 14:14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu Isusu, da niæta nije neçisto po sebi, osim onomu, koji misli, da je æto neçisto, onomu je neçisto. Otk 21:27 I neøe u njega uøi niæta neçisto, i koji çini, æto je gad i laœ, nego samo, koji su zapisani u knjizi œivota Janjeta. NEÇISTOGA L.Zk 10:10 Da biste uvijek mogli razlikovati izmeåu svetoga i nesvetoga, izmeåu çistoga i neçistoga. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. NEÇISTOJ 1 Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; NEÇISTOME 3 Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; NEÇISTOØA L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. Eze 36:25 Poækropit øu vas vodom çistom, da budete çisti. Oçistit øu vas od svih neçistoøa vaæih i od svih idola vaæih. Efe 5:3 A bludnost i svaka neçistoøa i lakomstvo neka se ni ne spominje meåu vama, kao æto se pristoji svetima! NEÇISTOØE 5 Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne

neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. NEÇISTOØI 2 Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; NEÇISTOØOM Eze 23:17 I sinovi babilonski dolazili su k njoj na blud i okaljali je neçistoøom svojom, i ona se je okaljala s njima. Tada ih je bila sita. NEÇISTOØU 4 Rim 1:24 I zato ih predade Bog u œeljama njihovih srdaca u neçistoøu, da sramote sami tjelesa svoja, Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, 1So 4:7 Jer Bog nas ne pozva na neçistoøu, nego na svetost. Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! NEÇISTU Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? NEÇOVJEÇJI 1 Iza 52:14 Kako su se mnogi ustraæili nad tobom – jer je neçovjeçji bio iznakaœen njegov izgled; lik njegov nije viæe bio sliçan çovjeçjemu – NEDOKUÇIVI 1 Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! NEDOSTOJNIÇE 1 Job 34:18 Koji rekne knezu: nedostojniçe, a velikaæu: zlikovçe? NEDOSTOJNO 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. NEDUŒAN 2 Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima.

Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” NEDUŒNA 1Pe 1:19 Nego skupocjenom krvlju Krista kao neduœna i neokaljana janjeta, NEDUŒNE 3 Pst 20:4 A Abimelek nije se bio joæ njoj primaknuo, pa odgovori: “Gospode, ti ipak neøeæ neduœne ljude pogubiti! Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, NEDUŒNI 1 M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. NEDUŒNIH 1 Jer 2:34 Na skutovima lijepi ti se krv siromaha neduœnih. Kod provale nijesi ih zatekao. NEDUŒNIMA Psl 15:5 Tko ne pozaima novaca svojih na dobit, tko se ne da podmititi protiv neduœnima; tko ovako radi, neøe se poljuljati nikada! NEDUŒNO M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. NEDUŒNOME 2 Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe. NEDUŒNOST 3 Job 31:6 Neka me izmjeri na pravoj tezulji: Bog øe upoznati neduœnost moju! Psl 37:37 Tako çuvaj neduœnost i vjeœbaj se u pravdi; jer øe çovjeku mira ostati potomstvo. M.Iz 11:3 Neduœnost vodi poætene sigurno, a nevjerne upropaæøuje laœljivost njihova. NEDUŒNOSTI 3 Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” M.Iz 10:29 Onome, koji hodi u neduœnosti, Gospod je obrana, a bezboœnicima propast. M.Iz 19:1 Siromah, koji hodi u neduœnosti svojoj, bolji je nego jedan, koji govori naopako i ludo. NEDUŒNU 3 P.Zk 27:25 Proklet, tko primi kakav dar, da prolije krv neduœnu! I sav narod neka odgovori: Amen! 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” NEGODOVANJE 1 M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju!

371 Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. NEHOTICE 1 L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, NEISCRPLJIVO Tuœ 3:22 Milost je Gospodnja, da nijesmo sasvim uniæteni, neiscrpljivo je milosråe njegovo. NEISKAZANE 1 2Ko 12:4 Bio odnesen u raj, i çuo neiskazane rijeçi, kojih çovjeku nije slobodno govoriti. NEISKAZANIM Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. NEISKAZANOM 2 2Ko 9:15 Hvala Bogu na njegovu neiskazanom daru! 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, NEISKRENO Flp 1:17 A oni iz prkosa navjeæøuju Krista, neiskreno, da jaçe pritegnu okove moje. NEISPUNJENO 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. NEISTRAŒLJIVI 1 Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! NEISTRAŒLJIVO Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, NEIZLJEÇIV 1 Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! NEIZMJERNOJ 1 M.Iz 21:24 Ohol, nadut çovjek – nazvan podsmjevaç – radi u neizmjernoj obijesti. NEJAÇAD 1 Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! NEJAÇADI 1 Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” NEJAÇE 1 Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. NEJASAN 1 1Ko 14:8 Jer ako truba dadne nejasan glas, tko øe se spremiti na boj? NEKAŒNJEN 2 Job 21:30 Za dan nevolje ostaje nekaœnjen zlikovac, a na dan gnjeva odvede se. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga.

Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. NEKAŒNJENO Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, NEKORISNE 1 Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. NEKORISNOG 1 Mat 25:30 A nekorisnog slugu bacite u tamu ‘Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. NEKORISTAN 1 Flm 1:11 Koji je tebi negda bio nekoristan, a sada je tebi i meni vrlo koristan, kojega poslah tebi natrag; NEKVASAN 2 Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! NEKVASNE 1 P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! NEKVASNIH 3 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! NELICEMJERNA Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. NELICEMJERNE 1 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. NELJUBEZNI 1 2Ti 3:3 Neljubezni, nepomirljivi, klevetnici, neuzdrœljivi, nemilosrdni, okrutni, NELJUBLJENU Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. NEMILOSRDNI 1 2Ti 3:3 Neljubezni, nepomirljivi, klevetnici, neuzdrœljivi, nemilosrdni, okrutni, NEMILOST 1

Rim 2:8 A gnjev i nemilost onima koji prkose i protive se istini i pokoravaju se nepravdi. NEMILOSTIVI 1 Rim 1:31 Nerazumni, nevjere, bez srca, nepomirljivi nemilostivi. NEMIR 2 M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” NEMIRNO Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. NEMIROM M.Iz 15:16 Bolje je malo sa strahom Boœjim, negoli veliko blago s nemirom. NEMOGUØA Luk 1:37 Jer u Boga nije nemoguøa nijedna stvar.” NEMOGUØE 6 Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Mat 19:26 A Isus ih pogleda i reçe Im: “Ljudima je to nemoguøe, a Bogu je sve moguøe.” Dje 2:24 Ali ga Bog odrijeæio veze smrti, i njega je oœivio, jer je bilo nemoguøe, da ona njim vlada. Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, NEMOJNAROD 1 Hos 1:9 Tada reçe Gospod: “Nadjeni mu ime, Lo-Ami, æto znaçi (Nemojnarod), jer vi nijeste viæe moj narod, i ja viæe nijesam vaæ. NEMOØ 1 Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. NEMOØI 1 Mat 8:17 Tako se je imala ispuniti rijeç proroka Izaije, koji veli: “On uzima naæe nemoøi i nosi naæe boli.” NEMOØNE 1 Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ NEMUDRI 1 Efe 5:15 Gledajte dakle pomno, kako øete œivjeti; ne kao nemudri, nego kao mudri, NENAZOÇAN 3 1Ko 5:3 Jer ja, ako i nenazoçan tijelom, ali nazoçan duhom, veø sam odsudio, kao da bih bio nazoçan, onoga, koji je tako uçinio: 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam

372 nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. NEOBIÇNO 1Pe 4:12 Ljubljeni, ne çudite se vatri, koja vas stiœe za kuæanje vaæe, kao da vam se æto neobiçno dogaåa, NEOBREZAN 5 Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Rim 4:10 Kako se dakle uraçuna? Ili kad je bio obrezan ili neobrezan? Ne, kad je bio obrezan, nego kad je bio neobrezan. Rim 4:10 Kako se dakle uraçuna? Ili kad je bio obrezan ili neobrezan? Ne, kad je bio obrezan, nego kad je bio neobrezan. Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, NEOBREZANE 1 Rim 3:30 Jer je samo jedan Bog, koji opravdava obrezane iz vjere i neobrezane po vjeri. NEOBREZANIH 2 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. NEOBREZANIMA Gal 2:7 Nego nasuprot, kad vidjeæe, da je meni povjereno evanåelje meåu neobrezanima, kao Petru meåu obrezanima; NEOBREZANJA Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. NEOBREZANJE 3 1Ko 7:19 Obrezanje je niæta, i neobrezanje je niæta; nego drœanje zapovijedi Boœjih. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Gal 6:15 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego novi stvor. NEOBREZANJU Kol 2:13 I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima i u neobrezanju tijela svojega, oœivio je s njim, oprostivæi nam sve prestupke, NEOBUZDANIM 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. NEOKALJAN 1 Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; NEOKALJANA 5 Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana.

Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. 1Pe 1:19 Nego skupocjenom krvlju Krista kao neduœna i neokaljana janjeta, NEOKALJANE 2 2Pe 3:14 Zato, ljubljeni, çekajuøi ovo starajte se, d vas naåe çiste i neokaljane u miru. Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. NEOKALJANI 1 Efe 1:4 U njemu nas je izabrao prije Postanja svijeta, da budemo sveti i neokaljani pred njim, NEOKALJANU 2 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, 1Pe 1:4 Za baætinu neraspadljivu i neokaljanu i neuvelu, saçuvanu na nebesima za vas, NEOŒENJEN 1 1Ko 7:32 A hoøu, da ste vi bezbriœni. Tko je neoœenjen, brine se za Gospodnje, kako øe ugoditi Gospodinu. NEOPASNIM Psl 18:32 Bog, koji me opasao snagom, uçinio mi put neopasnim. NEOSUÆENIH 1 Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” NEOTKRIVENO 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. NEŒIVIM Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” NEPAŒNJA Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? NEPCE 2 Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. NEPLEMENITO 1Ko 1:28 I æto je neplemenito pred svijetom i prezreno, izabra Bog, i ono, æto nije, da uniæti ono, æto jest, NEPLODNA 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja

je imala djece, izdisat øe od bola. NEPOKOLEBLJIVI 2 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. NEPOKOLEBLJIVIM Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, NEPOKOLEBLJIVO Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! NEPOKOLEBLJIVOST 1 Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, NEPOKORAN 3 Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? Rim 10:21 A Izraelu govori: “Cijeli dan sam pruœao ruke svoje k narodu, koji je tvrdokoran i nepokoran.” NEPOKORENO Heb 2:8 Sve si pokorio pod noge njegove.” A kad mu pokori sve, niæta ne ostavi njemu nepokoreno. Ali sad joæ ne vidimo, da mu je sve pokoreno, NEPOKORNE 1 Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” NEPOKORNI 6 Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, Rim 11:30 Jer kao æto ste i vi nekada bili nepokorni Bogu, a sad ste postigli milosråe zbog njihove nepokornosti. 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. NEPOKORNIMA 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, NEPOKORNOÆØU Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici.

373 NEPOKORNOST 2 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” Rim 11:32 Jer je Bog zatvorio sve u nepokornost, da se smiluje svima. NEPOKORNOSTI 4 Rim 11:30 Jer kao æto ste i vi nekada bili nepokorni Bogu, a sad ste postigli milosråe zbog njihove nepokornosti. Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. NEPOMIÇNA Prp 1:4 Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomiçna. NEPOMILOVANU Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. NEPOMIRLJIVI 2 Rim 1:31 Nerazumni, nevjere, bez srca, nepomirljivi nemilostivi. 2Ti 3:3 Neljubezni, nepomirljivi, klevetnici, neuzdrœljivi, nemilosrdni, okrutni, NEPOSLUÆNIH 1 Tit 1:10 Jer ih ima mnogo neposluænih, praznih brbljavaca i zavodnika, osobito koji su iz obrezanja, NEPOSLUÆNOST 1 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” NEPOSLUH 1 Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; NEPOSLUHA Kol 3:6 Zbog kojih dolazi gnjev Boœji na sinove neposluha, NEPOSTOJANI 1 Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. NEPOSVJEDOÇENA Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” NEPOTREBNA Heb 6:8 a koja iznosi trnje i draçu, nepotrebna je i blizu je prokletstvu, i ona se najposlije spali. NEPOUZDANO 1Ko 9:26 Ja dakle tako trçim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj, koji bije vjetar, NEPOZNATE 1 Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. NEPOZNATIM 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva

çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” NEPOZNATO 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. NEPOZNATOGA Job 29:16 Otac sam bio siromasima i branio sam stvar nepoznatoga. NEPOZNATOMU Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. NEPRAVDA 9 Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Dje 7:24 I kad je vidio, gdje se jednome çini nepravda, obrani ga i osveti ga, æto mu se je çinila nepravda, i ubi Egipøanina. Dje 7:24 I kad je vidio, gdje se jednome çini nepravda, obrani ga i osveti ga, æto mu se je çinila nepravda, i ubi Egipøanina. Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 9:14 æto øemo dakle reøi: “Zar je nepravda u Boga? Boœe saçuvaj. 1Iv 5:17 Svaka je nepravda grijeh; i ima grijeh, æto ne donosi smrti. NEPRAVDAMA Heb 8:12 Jer øu biti milostiv nepravdama njihovim, i grijeha njihovih neøu viæe spominjati! NEPRAVDE 14 L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! Job 16:17 A nema nepravde na rukama mojim, i molitva je moja bila uvijek çista. Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi

slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. 2So 2:10 I sa svakom prijevarom nepravde meåu onima, koji propadaju, jer ljubavi istine ne primiæe, da bi se spasili. 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. NEPRAVDI 3 Izl 23:1 “Ne svjedoçi krivo, ne pruœaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedoçiæ krivo! Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, Rim 2:8 A gnjev i nemilost onima koji prkose i protive se istini i pokoravaju se nepravdi. NEPRAVDOM Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. NEPRAVDU 8 Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu Luk 13:27 A on øe reøi: “Kaœem vam, ne znam, odakle ste. Odstupite od mene svi, koji çinite nepravdu! Dje 7:27 A onaj, æto je çinio nepravdu bliœnjemu, odbi ga i reçe: “Tko je tebe postavio glavarom i sucem nad nama? Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko je svet, neka se joæ posveøuje! Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko

374 je svet, neka se joæ posveøuje! NEPRAVEDAN 3 M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. NEPRAVEDNA M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. NEPRAVEDNE 2 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. NEPRAVEDNICI 1 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, NEPRAVEDNIH 1 Dje 24:15 Ja imam nadu u Boga, koju i oni sami oçekuju, da øe biti uskrsnuøe pravednih i nepravednih. NEPRAVEDNIM Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. NEPRAVEDNO 4 Job 34:12 Doista, Bog ne radi nepravedno, Svemoøni ne izvrøe pravde. Psl 82:2 “Dokle øete suditi nepravedno i zauzimati se za bezboœnike! M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno osudio; NEPRAVEDNOÆØU 2Ko 6:14 Ne budite ujarmljeni s nevjernicima! Jer æto ima pravednost s nepravednoæøu ili kakvu zajedniætvo ima svjetlo s tamom? NEPRAVEDNOG 1 Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. NEPRAVEDNOSTI 1 Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, NEPRAVEDNU 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; NEPRESTANO 4 Izl 25:30 Na æto neprestano postavljaj preda me kruhove obliçja. Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu

Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; NEPRESTANU 1Pe 4:8 A prije svega imajte neprestanu ljubav meåu sobom, jer ljubav pokriva mnoætvo grijeha! NEPRIJATELJ 12 Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? Psl 55:12 Jest, nije neprijatelj koji me tako grdi: to bih podnio; ne udara na me mrzitelj moj: ja bih se skrio od njega. Psl 74:10 Dokle øe se, Boœe, joæ rugati protivnik? Zar øe dovijeka neprijatelj psovati ime tvoje? Psl 74:18 Spomeni se toga: neprijatelj se je narugao Gospodu; narod je bezumni psovao ime tvoje! M.Iz 25:21 Gladuje li neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, œeåa li, napoj ga vodom; Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. Mat 13:39 Neprijatelj, koji ga je posijao, jest åavao. Œetva je svræetak svijeta. Œeteoci su anåeli. Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. 1Ko 15:26 A kao posljednji øe se neprijatelj uniætiti smrt; Gal 4:16 Jesam li vam dakle postao neprijatelj, æto sam vam govorio istinu? Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. NEPRIJATELJA2 Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?”

Suc 2:16 Tada im je Gospod podizao suce, koji su ih izbavljali iz ruku neprijatelja njihovih. Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna. Psl 31:15 U tvojim je rukama udes moj: izbavi me iz ruke neprijatelja i tlaçitelja mojih! Psl 106:10 Tako ih spasi od ruke mrzitelja, izbavi ih iz sile neprijatelja. Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega Mat 5:43 Çuli ste, da je bilo reçeno: Ljubi bliœnjega svojega i mrzi na neprijatelja svojega! 2So 3:15 Ali ga ne drœite kao neprijatelja, nego ga opominjite kao brata! NEPRIJATELJE 14 Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu Psl 60:12 S Bogom izvojujemo pobjedu; on øe pogaziti neprijatelje naæe. Psl 78:53 Vodio ih je sigurno, te se nijesu brinuli, a neprijatelje njihove zatrpa more. Psl 97:3 Oganj trçi pred njim, izgara naokolo neprijatelje njegove Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” M.Iz 16:7 Ako je çiji œivot mio Gospodu, onda on pomiri s njim i neprijatelje njegove. Mat 5:44 A ja vam kaœem: Ljubite neprijatelje svoje i molite se za one, koji vas progone! Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. Luk 19:27 A one moje neprijatelje, koji ne htjedoæe, da ja kraljujem nad njima, dovedite ovamo i pogubite ih pred oçima mojim!” 1Ko 15:25 Jer njemu valja kraljevati, dok ne podloœi sve neprijatelje pod noge svoje. Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. NEPRIJATELJEM Psl 61:3 Jer si ti utoçiæte moje, tvrda kula pred neprijateljem! NEPRIJATELJI 19 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga

375 pojesti neprijatelji vaæi. Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” Psl 6:10 Neka se postide i smetu svi neprijatelji moji, puni sramote neka brzo otidu odatle! Psl 25:2 Boœe moj, u tebe se uzdam! Ne daj da se ikad osramotim! Ne daj da kliçu nada mnom neprijatelji moji! Psl 66:3 Recite Bogu ovako: Kako su straæna djela tvoja! Zbog velike moøi tvoje moraju ti se prikloniti sami neprijatelji tvoji. Psl 68:1 Ustaje Bog; neprijatelji se njegovi rasipaju! Na pogled njegov bjeœe mrzitelji njegovi! Psl 92:9 Jer evo, neprijatelji tvoji, Gospode, jer evo, neprijatelji tvoj ginu, svi se zloçinci rasipaju, Psl 92:9 Jer evo, neprijatelji tvoji, Gospode, jer evo, neprijatelji tvoj ginu, svi se zloçinci rasipaju, Psl 119:98 Zapovijed tvoja çini me mudrijim negoli neprijatelji moji, jer je ona uvijek moja. Psl 139:22 Jest, smrtnom mrœnjom mrzit øu na njih; oni su moji vlastiti neprijatelji. Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Mat 10:36 Tako neprijatelji çovjeku postaju njegovi vlastiti domaøi. Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. Rim 11:28 Po evanåelju dakle neprijatelji su zbog vas; a po izboru ljubimci zbog otaca. Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; Kol 1:21 I vas, koji ste nekad bili otuåeni i neprijatelji miæljenjem u zlim djelima. Heb 10:13 Çekajuøi dalje, “dok se poloœe neprijatelji njegovi za podnoœje nogama njegovim.” Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. NEPRIJATELJIMA5 P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi,

Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! Psl 30:1 Slavit øu te, Gospode, jer si me oteo; nijesi dao neprijateljima mojim, da kliçu nada mnom! Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s neprijateljima na vratima. Iza 66:6 Çuj, vika ide iz grada! Çuj, iz hrama! Çuj, Gospod plaøa neprijateljima svojim! Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji NEPRIJATELJSKA Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” NEPRIJATELJSKE 1 Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. NEPRIJATELJSTVA Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, NEPRIJATELJSTVO 5 Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Rim 8:7 Jer mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boœjemu, a niti moœe. Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo na njemu, Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo

Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. NEPRIJATELJU 3 Psl 31:8 Mene ne predao u ruku neprijatelju, nozi mojoj dao æirok prostor. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? NEPRISTRANA Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. NEPRISTRANI 1 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. NEPROHODNE 1 Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. NEPROHODNO Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. NEPROKUÆANI 2 2Ko 13:5 Sami sebe okuæajte, jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte! Ili ne poznajete sebe, da je Isus Krist u vama? osim ako nijeste moœda neprokuæani. 2Ko 13:7 A molimo se Bogu, da vi ne çinite nikakva zla, ne da se mi prokuæani pokaœemo, nego da vi dobro çinite, a mi da smo kao neprokuæani. NEPROLAZNOSTI 1 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. NEPROMIÆLJENO Dje 19:36 Kad dakle to ne moœe nitko poreøi, valja da budete mirni, i da niæta ne çinite nepromiæljeno. NERASPADLJIV 1 1Ko 9:25 A svaki, koji se natjeçe za nagradu, od svega se uzdrœava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. NERASPADLJIVI 1 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, NERASPADLJIVOÆØU Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; NERASPADLJIVOST 4 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, 1Ko 15:53 Jer ovo raspadljivo treba da se obuçe u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuçe u besmrtnost. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt.

376 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; NERASPADLJIVOSTI 1 1Ko 15:42 Tako i uskrsnuøe mrtvih. Sije se u raspadljivosti, ustaje u neraspadljivosti. NERASPADLJIVU 1Pe 1:4 Za baætinu neraspadljivu i neokaljanu i neuvelu, saçuvanu na nebesima za vas, NERAVNO Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! NERAZRJEÆIVOST 1 Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. NERAZUMA Jer 5:21 “Çuj, narode pun ludosti i nerazuma, koji ima oçi a ne vidi, koji ima uæi a ne çuje! NERAZUMAN 1 Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. NERAZUMLJIVA 1Ko 14:9 Tako i vi, ako nerazumljiva rijeç reknete jezikom, kako øe se razumjeti, æto se govori? Jer øete govoriti u vjetar. NERAZUMLJIVIM Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. NERAZUMNE 2 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, Jud 1:10 A ovi pogråuju ono, æto ne znaju, a u onom, æto znaju po prirodi kao nerazumne œivotinje, propadaju. NERAZUMNI 3 Mat 15:16 On reçe: “Jeste li i vi joæ nerazumni? Rim 1:31 Nerazumni, nevjere, bez srca, nepomirljivi nemilostivi. Gal 3:3 Tako li ste nerazumni, da poçevæi Duhom, sad tijelom dovræujete? NERAZUMNIM 2 Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” NERAZUMNIMA Rim 1:14 Duœnik sam Grcima i barbarima, mudrima i nerazumnima. Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; NERAZUMNO Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. NERED 1 Jak 3:16 Jer gdje je zavist i svaåa, ondje je

nered i svako zlo djelo, NEROÅENU Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! NERODNA Efe 5:11 I ne pristajte na nerodna djela tame, nego ih radije karajte! NEROTKINJA Pst 11:30 A Saraja bila je nerotkinja; nije imala djece. Psl 113:9 On daje da nerotkinja stanuje u kuøi kao vesela mati djece. Aleluja! NEROTKINJE 1 Luk 23:29 Jer eto, doøi øe dani, kada øe se reci: ‘Blagoslovljene su nerotkinje, œene, koje ne rodiæe i ne dojiæe!’ NEROTKINJO Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” NEROTKINJOM 1Sa 1:5 A Ani bi dao duplo viæe, jer je viæe ljubio Anu, iako ju je Gospod uçinio nerotkinjom NERUKOTVORENIM Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, NERUKOTVORENU 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. NESKRUÆENIM Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. NESLOBODNIM Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; NESLOGA Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. NESLOGE 1 1Ko 14:33 Jer Bog nije Bog nesloge, nego mira. Tako je u svima crkvama svetih. NESLOMIVA Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. NESLOŒNO Mar 3:24 Ako je kraljevstvo u sebi nesloœno, onda ne moœe opstati takvo kraljevstvo. Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu. NESNOSNA Mat 23:4 Oni veœu bremena teæka i nesnosna i meøu ih ljudima na pleøa; a sami neøe da ih prihvate prstom svojim. NESPAVANJU 2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, NESPOSOBNI 1 Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina

nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” NESPOSOBNIMA Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” NESPRETAN 1 Izl 6:12 Mojsije reçe Gospodu: “Kad me eto ni sinovi Izraelovi ne sluæaju, kako øe me posluæali faraon? Usto sam nespretan u govoru?” NESREØA 7 Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Psl 34:21 Zlikovca ubije nesreøa; tko mrzi na poboœna, mora to okajati. Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” M.Iz 17:13 Tko vraøa zlo za dobro, kuøu njegovu neøe ostaviti nesreøa. Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” NESREØE 5 Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb NESREØI 3 M.Iz 1:26 Zato øu se i ja smijati nesreøi vaæoj rugat øu se, kad vas napadne

377 tjeskoba, M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne. M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. NESREØOM Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu NESREØU 8 Pst 41:51 Prvoroåencu nadjenu Josip ime Manaseh; “jer Bog”, reçe, “dade da zaboravim svu nesreøu svoju i svu kuøu oca svojega.” Job 4:8 Vidio sam: tko je orao nesreøu; sijao zlodjela, taj je to i œeo! Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu. Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. NESRETNI 1 Rim 7:24 Ja nesretni çovjek! Tko øe me izbaviti od tijela smrti ove? NESRETNOMU Job 6:14 Nesretnomu treba suøut prijatelja, iako je odbacio strah Svemoønoga! NESTA Brj 16:33 Sa svim, æto su imali, siåoæe œivi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nesta iz zajednice. NESTAÆICE 2 Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. NESTAÆICU Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. NESTADE 5 Psl 10:16 Gospod je kralj svagda i vjeçno; nestade neznaboœaca iz zemlje njegove. Psl 12:1 Gospode, pomozi, jer nema viæe poboœnika; nestade vjernih meåu ljudima.

Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. Luk 24:31 Tada im se otvoriæe oçi, i poznaæe ga. A njega nestade ispred oçiju njihovih. NESTAJATI 1 Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” NESTAJE 1 Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. NESTAJU Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l NESTALA Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? NESTALAN 2 Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Jak 1:8 Çovjek s dvije duæe nestalan je na svima putovima svojim. NESTALNI 2 Psl 119:113 Nestalni su mi mrski, a ja nauku tvoju zavoljeh. 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. NESTALNO 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; NESTALO 5 Iza 29:20 Jer nema nasilnika, nestalo je podsmjevaça. Istrijebljeni su svi, koji misle na zloøu, Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. Iva 2:3 Kad je nestalo vina, reçe majka Isusova njemu: “Nemaju viæe vina.” NESTANE 5 Psl 73:26 Neka mi nestane tijela i srca, ostaje ipak Bog joæ branik srca mojega, baætina moja dovijeka! Psl 103:16 Dune vjetar na njega, i nestane

ga, i ne zna viæe mjesta, gdje je stajao. M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. Heb 8:13 A kad veli novi, prvi naçini starim; a æto je staro i ostarjelo blizu je da nestane. Jak 4:14 Vi, koji ne znate, æto øe biti sutra, jer æto je vaæ œivot? Jer ste dim, koji se zamalo pokaœe, i onda, ga nestane. NESTAO Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? NESTAT 1 Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. NESTATI 2 Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Heb 1:12 I savit øeæ ih kao kabanicu, kao haljinu, i izmijenit øe se; a ti si onaj isti, i tvojih godina neøe nestati.” NESVETOGA L.Zk 10:10 Da biste uvijek mogli razlikovati izmeåu svetoga i nesvetoga, izmeåu çistoga i neçistoga. NESVEZANA Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” NETKO 7 Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Luk 13:6 Onda im rekoæe ovu prispodobu “Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On doåe i potraœi roda na njoj, ali ga ne naåe. Luk 13:23 Tada ga upita netko: “Gospodine, je li samo malo onih, koji se spasavaju?” On im reçe: Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” Heb 3:4 Jer svaku kuøu gradi netko, a Bog je, koji je sve stvorio. NEUGASIVI 1 da uåeæ sakat u œivot, negoli da s dvije ruke ideæ u pakao, u oganj neugasivi, NEUGASIVIM Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” NEUKI 1 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. NEUREDNE 1 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne,

378 zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! NEUREDNO 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. NEUTVRÅENI 1 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, NEUVELI 1 1Pe 5:4 I kad se javi vrhovni pastir, primit øete neuveli vijenac slave. NEUVELU 1Pe 1:4 Za baætinu neraspadljivu i neokaljanu i neuvelu, saçuvanu na nebesima za vas, NEUZDRŒLJIVI 1 2Ti 3:3 Neljubezni, nepomirljivi, klevetnici, neuzdrœljivi, nemilosrdni, okrutni, NEUZDRŒLJIVOSTI 1 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! NEVALJALIH 1 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, NEVALJALIM M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu. NEVALJALOGA Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, NEVIDLJIVA Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. NEVIDLJIVO Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. NEVIDLJIVOGA Kol 1:15 Koji je slika Boga nevidljivoga, prvoroåeni prije svakoga stvorenja; Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. NEVIDLJIVOME 1 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. NEVIN 1 Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; NEVINI 1 Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. NEVJEÆT 1 2Ko 11:6 Jer ako sam i nevjeæt u govoru, a u znanju nijesam. A u svemu se oçitovasmo vama

NEVJERA Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. NEVJERAN 3 Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” NEVJERE 2 Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. Rim 1:31 Nerazumni, nevjere, bez srca, nepomirljivi nemilostivi. NEVJERJE 1 Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. NEVJERNA Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. NEVJERNE 1 M.Iz 11:3 Neduœnost vodi poætene sigurno, a nevjerne upropaæøuje laœljivost njihova. NEVJERNI 8 M.Iz 11:6 Poætene izbavlja pravda njihova, a nevjerni se hvataju od vlastite zloøe. Iza 43:27 Otac tvoj prvi veø je sagrijeæio, i posrednici tvoji bili su mi nevjerni. Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Mat 17:17 Isus reçe: “O nevjerni i naopaki rode! Dokle øu joæ ostati kod vas? Dokle øu vas joæ podnositi! Donesite ga ovamo k meni!” Mar 9:19 On im reçe: “O rode nevjerni! Kako øu joæ dugo biti s vama? Kako øu joæ dugo podnositi vas? Dovedite ga k meni!” 2Ti 2:13 Ako smo nevjerni, on ostaje vjeran, jer se sam sebe ne moœe odredi. 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. NEVJERNICA 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. NEVJERNIÇE 1 Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ

pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. NEVJERNICIMA 4 1Ko 6:6 Nego se brat s bratom sudi, i to pred nevjernicima! 2Ko 6:14 Ne budite ujarmljeni s nevjernicima! Jer æto ima pravednost s nepravednoæøu ili kakvu zajedniætvo ima svjetlo s tamom? Tit 1:15 Çistima je sve çisto; a okaljanima i nevjernicima niæta nije çisto, nego su im okaljani i um i savjest. Heb 11:31 Vjerom Rahaba bludnica ne pogiba s nevjernicima, jer je bila primila uhode s mirom. NEVJERNICU 1Ko 7:12 A ostalima kaœem ja, ne Gospodin: “Ako koji brat ima nevjernicu œenu, i ona pristane da œivi s njim, neka je ne otpuæta! NEVJERNIK 2 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. NEVJERNIKA 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 1Ti 5:8 Ako li se tko za svoje, a osobito za ukuøane ne brine, odrekao se je vjere i gori je od nevjernika. NEVJERNIKOM 2Ko 6:15 Kako li se slaœe Krist s Belijalom? Ili kakav dio ima vjernik s nevjernikom? NEVJERNIM Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! NEVJERNIMA Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. NEVJERNO 3 Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” NEVJEROJATNE 1 Jer 33:3 ‘Zazovi me, i odgovorit øu ti i pokazat øu ti velike, nevjerojatne stvari, za koje nijesi znao! NEVJEROVANJEM Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, NEVJERSTVA 4 Rim 11:20 Dobro. Zbog nevjerstva odlomiæe se, a ti stojiæ zbog vjere. Ne ponosi se, nego se boj!

379 Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga; Heb 3:19 I vidimo, da ne mogoæe uøi zbog nevjerstva. Heb 4:11 Nastojmo dakle da uåemo u onaj pokoj, da ne upadne tko u onaj isti primjer nevjerstva. NEVJERSTVU 1Ti 1:13 A prije sun bio hulitelj, i progonitelj i nasilnik; ali sam pomilovan, jer sam ne znajuøi uçinio u nevjerstvu, NEVJERU 2 Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” NEVJESTA Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. NEVOLJA6 Psl 22:11 Ne udaljuj se od mene; jer je nevolja blizu, jer nema nikoga, koji bi mi pomogao! Psl 34:6 Ovdje je siromah, koji povika, i Gospod ga çuje i pomoœe mu iz svih nevolja njegovih. Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe, kad nasrne na vas nevolja i muka. Jer 8:18 “Bez spasenja”. Nevolja navaljuje na me, moje srce u meni puno je boli! Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Mat 24:21 Tada øe biti nevolja velika, kakva nije bila od postanja svijeta do sada, niti øe biti. Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. Mar 13:19 U one dane bit øe nevolja, I kakve nije bilo od poçetka svijeta, æto ga je Bog stvorio, do sada, niti øe je ikad biti. Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; Rim 3:16 Na putovima je njihovim zator i nevolja; Rim 5:3 A ne samo to, nego se hvalimo i nevoljama znajuøi, da nevolja vodi k strpljivosti; Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, Efe 3:13 Zato vas molim, da ne klonete zbog nevolja mojih za vas, koje su slava vaæa. Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog

sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. NEVOLJAMA 5 Psl 46:1 Bog nam je utoçiæte i zaætita pomoønik u nevoljama, koji se brzo nalazi. Mat 24:8 Ali to je sve istom poçetak nevoljama. Rim 5:3 A ne samo to, nego se hvalimo i nevoljama znajuøi, da nevolja vodi k strpljivosti; 2Ko 6:4 Nego u svemu pokaœimo se kao sluge Boœje u mnogoj strpljivosti, u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. NEVOLJAN 1 Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. NEVOLJE 22 Pst 35:3 Onda øemo se dignuti i poøi gore u Betel; tamo øu naçiniti œrtvenik Bogu, koji me je usliæio u vrijeme nevolje moje i bio sa mnom na putu, kojim sam iæao,” P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! Job 21:30 Za dan nevolje ostaje nekaœnjen zlikovac, a na dan gnjeva odvede se. Job 38:23 Koju sam priçuvao za vrijeme nevolje, za dan boja i rata? Psl 10:1 Gospode, æto se drœiæ daleko, krijeæ se u vremenima nevolje? Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Psl 107:26 Dizali se do neba, survali se u dubinu; tada je duæa njihova obnemogla od nevolje. Psl 107:41 Tako izvlaçi siromaha iz nevolje, obitelji njegove umnoœi kao stada. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Iza 48:10 Evo, pretalio sam te, ali ne naåoh srebra; prokuæao sam te u taoniku nevolje. Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti, Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. Dje 20:23 Osim da mi Duh Sveti po svim gradovima svjedoçi, da me u Jerusalemu çekaju okovi i nevolje. 2Ko 4:8 U svemu trpimo nevolje, ali nijesmo potiæteni; zbunjeni smo, ali ne

oçajavamo; 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. NEVOLJI 16 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 91:15 Kad me zazove, usliæit øu ga i iz njega øu stajati u nevolji; spasit øu ga i proslavit øu ga. Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! Psl 119:50 To je utjeha moja u nevolji mojoj, æto me rijeç tvoja oœivljava. Psl 119:92 Kad zakon tvoj ne bi bio slast moja, davno bih poginuo u nevolji svojoj. M.Iz 17:17 Uvijek nosi ljubav prijatelj; a u nevolji postaje brat. Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Iza 26:16 Gospode, u nevolji su te traœili i pokorno su molili, kada ih zadesila kazna tvoja. Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Rim 12:12 Nadom se veselite; u nevolji budite strpljivi; u molitvi budite postojani; 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s radoæøu Duha Svetoga, Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. NEVOLJNE 1 Psl 147:6 Gospod pridiœe nevoljne, a bezboœnike ponizuje do zemlje. NEVOLJNICE 1 Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana,

380 utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. NEVOLJNICIMA Psl 9:18 Jer neøe zauvijek biti zaboravljen siromah, nada nevoljnicima neøe se vjeçno varati. NEVOLJNIKA Job 34:28 Pustili su, da se do njega popne vika siromaha. A on çuje pomaganju nevoljnika. Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. NEVOLJNIMA 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. NEVOLJNOMU Psl 18:27 Pomaœeæ narodu nevoljnomu, spustaæ pogled oholomu. NEVOLJNU 2Sa 22:28 Pomaœeæ narodu nevoljnu, snizujeæ pogled oholu. NEVOLJOM 3 Psl 107:12 Zato ponizi nevoljom srce njihovo; posrnuæe, a nije bilo tko da pomogne. 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. NEVOLJU 7 Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. Psl 44:24 Æto krijeæ lice svoje, zaboravljaæ nevolju naæu i muku naæu? Psl 71:20 Ti nam dade doœivjeti mnogu muku i nevolju: oœivi nas opet! Izvedi nas opet iz bezdana zemaljskih! 1Ko 7:26 Mislim dakle, da je ovo dobro za sadaænju nevolju, da je çovjeku dobro tako biti. 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota NEVRIJEDNI 1 Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. NEVRIJEDNIH 1 Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. NEVRIJEME 1 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u

dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! NEZABORAVNA Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. NEZAHVALNI 1 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, NEZAHVALNIMA Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. NEZASITAN 1 Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. NEZNABOÆCA Gal 2:15 Mi smo od roåenja Œidovi, a ne grjeænici od neznaboæca. NEZNABOÆCE 8 Psl 44:2 Rukom si svojom protjerao neznaboæce, a njih si zasadio; narode si iskorijenio, a njih si namnoœio. Luk 2:32 Svjetlost, da prosvijetli neznaboæce, slavu naroda Izraelova.” Dje 9:15 A Gospodin mu reçe: “Idi, jer mi je on posuda izabrana. On ima da nosi ime moje pred neznaboæce i kraljeve i pred sinove Izraelove. Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. Rim 3:29 Ili je Bog samo za Œidove? Nije li i za neznaboæce Da, i za neznaboæce. Rim 3:29 Ili je Bog samo za Œidove? Nije li i za neznaboæce Da, i za neznaboæce. Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” Gal 3:14 Da bi na neznaboæce doæao blagoslov Abrahamov u Isusu Kristu, tako da obeøanje Duha primimo po vjeri. NEZNABOÆCI 12 Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Mat 6:7 Kad se molite, ne brbljajte kao neznaboæci! Oni misle, da øe biti usliæeni za mnoge rijeçi svoje. Mat 6:32 Za sve to brinu se neznaboæci. A zna Otac vaæ nebeski, da vam to sve treba. Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime Gospodina Isusa.

Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. NEZNABOÆCIMA6 Psl 33:10 Gospod razbija osnovu neznaboæcima, uniætava pomisli narodima. Psl 59:8 Ali ti, Gospode, ti øeæ im se nasmijati; ti se podsmijevaæ svima tim neznaboæcima. Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” Mat 10:5 Ovih dvanaest posla Isus i zapovjedi im: “Ne idite k neznaboæcima i ne ulazite ni u koji grad samarijski! Mat 10:18 Jest, zbog mene vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçanstvo dadnete pred njima i pred neznaboæcima. Mat 20:19 I onda predati neznaboæcima, da bude naruœen, biçevan i razapet. Ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Dje 13:47 Jer nam tako zapovjedi Gospodin: ‘Postavljam te za svjetlost neznaboæcima, da budeæ na spasenje do kraja zemlje.’” Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” Rim 2:24 Jer se krivnjom vaæom grdi ime Boœje meåu neznaboæcima, kako je pisano. Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. Rim 11:13 A vama velim neznaboæcima: Dok sam ja apostol neznaboœaca, hoøu da slavim svoju sluœbu; 1Ko 1:23 A mi propovijedamo Krista raspetoga, Œidovima spotaknuøe, a

381 neznaboæcima ludost, 1Ko 5:1 Opøenito se çuje o bludnosti meåu vama, i to o takvoj bludnosti kakve nema ni meåu neznaboæcima, da naime neki ima œenu oçevu. 1Ko 10:32 Ne budite povodom spoticanja ni Œidovima, ni neznaboæcima, ni crkvi Boœjoj. Gal 1:16 Da objavi Sina svojega u meni, da ga propovijedam meåu neznaboæcima, ni za ças se ne obratih tijelu i krvi. Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. Gal 2:8 Jer onaj, koji pomoœe Petru u apostolstvu meåu obrezanima, pomoœe i meni meåu neznaboæcima; Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. Otk 2:26 I tko pobijedi i odrœi djela moja do kraja, dat øu mu vlast nad neznaboæcima; Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. NEZNABOŒAC 2 Mat 18:17 Ako ni njih ne posluæa, kaœi crkvi! Ako li ne posluæa ni crkve, neka ti bude kao neznaboœac i carinik! Gal 2:3 Ali ni Tito, koji je bio s menom, premda je bio neznaboœac, nije bio primoran da se obreœe. NEZNABOŒACA5 Psl 10:16 Gospod je kralj svagda i vjeçno; nestade neznaboœaca iz zemlje njegove. Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer ti çiniæ sve to.”; Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca.

Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. Dje 14:2 Ali Œidovi, koji nijesu vjerovali, podbuniæe i razdraœiæe duæe neznaboœaca na braøu. Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. Dje 15:14 Simon reçe, kako je Bog uçinio prvi korak da iz neznaboœaca primi narod k imenu svojemu. Rim 11:13 A vama velim neznaboæcima: Dok sam ja apostol neznaboœaca, hoøu da slavim svoju sluœbu; 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. 3Iv 1:7 Jer zbog imena njegova izaåoæe, a da ne primaju niæta od neznaboœaca. NEZNABOŒAÇKE 1 Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ NEZNABOŒAÇKI 2 Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! NEZNABOŒAÇKIH 1 Luk 22:25 On im reçe: “Kraljevi neznaboœaçkih naroda njihovi su gospodari, i njihovi vladaoci nazivaju se dobrotvori. NEZNABOŒAÇKIM 2 Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. NEZNAM 2 Mat 26:72 On opet zataji i zakle se: “Neznam toga çovjeka.” Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao. NEZNANJA Dje 17:30 Ne gledajuøi dakle Bog na

vremena neznanja, sad navjeæøuje ljudima, da svi svuda çine pokajanje. Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. NEZNANJU 1Pe 1:14 Kao djeca posluha, ne vladajuøi se po prijaænjim œeljama u svojemu neznanju, NEZNATNE 2 Luk 1:52 Silnike sruæi s prijestolja, neznatne podiœe gore. Luk 17:10 Tako i vi, kad uçinite sve, æto vam je naloœeno, kaœite: ‘Sluge smo neznatne, uçinismo samo duœnost svoju.’” NEZNATNU Luk 1:48 Pogledao je on u milosti na neznatnu sluœbenicu svoju. Gle, od sada øe me zvati Blagoslovljenom svi naraætaji. NEZRELE 1 Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. NIÆTAVA Iza 41:29 Gle, svi su oni niæta, i djela su njihova niætava. Vjetar i praznina likovi su njihovi.” NIÆTAVE 3 Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jon 2:9 Koji ætuju niætave idole, ostavljaju onoga, koji im je spasenje. 1Ko 3:20 opet: “Gospodin zna misli mudrih, da su niætave.” NIÆTAVIM 2 1Sa 12:21 Ne otpadajte opet nakon mene k niætavim idolima, koji ne mogu pomoøi niti izbaviti, jer su niæta! Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. NIÆTAVO Rim 4:14 Jer ako bi bili baætinici samo oni, koji su od zakona, to bi bila vjera bez vrijednosti i obeøanje niætavo, NIÆTETNO Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ NIÆTITELJI 1 Prp 5:11 Mnoœi li se dobro, mnoœe se i niætitelji njegovi, pa æto ima posjednik od toga, osim da to gleda. NIÇE 2 Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. NIÇEGA Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! NIÇEMU

382 1Ko 4:4 Jer niçemu nijesam svijestan, no u tom nijesam opravdan; a koji mene sudi, Gospodin je. NIÇICE 8 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Psl 95:6 Doåite, poklonimo se i padnimo niçice; kleknimo pred Gospodom, koji nas je stvorio! Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” Mat 4:9 i reçe mu: “Sve ovo dat øu tebi, ako padneæ niçice i pokloniæ mi se.” Mat 8:2 Tada doåe jedan gubavac, pade pred njega niçice i zamoli: “Gospodine, ako hoøeæ, moœeæ me oçistiti.” Mat 14:33 Koji su bili u laåici, baciæe se pred njega niçice i rekoæe: “Ti si zaista Sin Boœji!” Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” NIGDJE 3 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” Heb 2:16 Jer se nigdje ne zauzima za anåele, nego se zauzima za potomke Abrahamove. NIJEÇE 3 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina. 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina. 1Iv 2:23 Kojigod nijeçe Sina, ni Oca nema, a koji priznaje Sina, priznaje i Oca. NIJEÇU Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. NIJEM 2 Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. NIJEMA Psl 73:22 Tada sam bio kao œivinçe bez razbora; kao nijema stoka, tako sam stajao pred tobom. Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. NIJEME 2 Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit

øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. 1Ti 2:6 Koji sebe dade u otkup za sve, svjedoçanstvo u svoje nijeme, NIJEMI 3 Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” NIJEMIM Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? NIJEMO Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. NIJEMOGA Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. NIKAKAV 2 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. M.Iz 6:35 Nikakav otkup ne moœe ga umiriti, i ne zadovoljava se, makar mu joæ ne znam koliko dao. NIKNE 2 Psl 90:5 Kao san ujutro odnosiæ ljude; oni su kao trava æto nikne, Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. NIKNUT 1 Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. NIKNUTI 1 Psl 85:11 Vjernost øe niknuti iz zemlje, Pravda øe gledati s neba. NIKODEM Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara NIKOGA7 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. Job 36:5 Eto, Bog je silan, ali nikoga ne osuåuje, silan je snagom razuma. Psl 22:11 Ne udaljuj se od mene; jer je nevolja blizu, jer nema nikoga, koji bi mi pomogao! Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za

otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. Mat 23:9 I ocem svojim ne zovite nikoga na zemlji, jer je jedan otac vaæ, koji je na nebesima! Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! 1Ko 1:14 Hvala Bogu, æto nikoga od vas nijesam krstio, osim Krispa i Gaja, 2Ko 7:2 Osvojite nas! Nikome ne uçinismo naœao, nikoga ne pokvarismo, nikoga ne prevarismo. 2Ko 7:2 Osvojite nas! Nikome ne uçinismo naœao, nikoga ne pokvarismo, nikoga ne prevarismo. Tit 3:2 Nikoga da ne psuju, da se ne svaåaju, da budu çedni i svaku krotkost da pokazuju prema svim ljudima! Heb 6:13 Jer kad je Bog Abrahamu obeøao nemajuøi nikoga veøega, da se njim zakune, zakle se sam sobom, Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. NIKOJEM Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. NIKOLU Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. NIKOME 6 Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Iva 5:22 I ne sudi Otac nikome; nego sav sud dade Sinu, Iva 8:15 Vi sudite po vanjætini, ja ne sudim nikome. Iva 8:33 Odgovoriæe mu: “Mi smo djeca Abrahamova i nikome nijesmo robovali nikad. Kako ti veliæ: “Bit øete slobodni?” Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo; nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; 2Ko 7:2 Osvojite nas! Nikome ne uçinismo naœao, nikoga ne pokvarismo, nikoga ne prevarismo. NIKOMU 4 Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala.

383 Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. viæe stvari prijaænje. Nikomu viæe ne dolaze na um. Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! NILA Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. NILU 3 Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. NIMALO 1Ko 4:3 A ja nimalo ne marim, da me sudite vi ili çovjeçji dan; a i sam sebe ne sudim. NINIVA Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” NINIVE 2 Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Mat 12:41 Ljudi iz Ninive pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer se oni obratiæe na propovijed Joninu. A ovdje je viæe nego Jona! NINIVI 1 Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. NINIVU Jon 3:2 “Ustani, idi u Ninivu, grad veliki, i drœi mu propovijed, koju sam ti naloœio!” NIŒE 1 Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; NIPOÆTO 3 Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim Izraelom.” Dje 10:14 A Petar reçe: “Nipoæto, Gospodine, jer nikada ne jedoh æto okaljano i neçisto.” Rim 3:9 æto dakle? Nadvisujemo li ih? Nipoæto, jer prije kazasmo, da su Œidovi i Grci svi pod grijehom,

NISKI 1 Jak 1:9 A niski brat neka se hvali visinom svojom; NISKIH 1 Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! NISKIM Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” NISKO M.Iz 3:11 Sine moj, ne misli nisko o stegi Gospodnjoj i nemoj da ti omrzne karanje njegovo! NISKOGA Psl 138:6 Gospod je uzviæen; ali on gleda i niskoga; ohologa izdaleka po 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; NISKOØOM Jak 1:10 A bogati svojom niskoøom; jer øe proøi kao cvijet trave. NIZ 1 PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! NIZBRDO Job 22:29 Kad se poåe nizbrdo, viknut øeæ: Gore! Poniznome pruœa Bog pomoø. NIZINI 1 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” NIZINU Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. NJE 19 Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ Iza 59:1 Gle, nje prekratka ruka Gospodnja, da pomogne, nije gluho njegovo uho, da çuje. Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre

od œeåi. Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Mat 22:8 Tada reçe slugama svojim: “Svadba je doduæe ugotovljena, ali uzvanici nijesu bili nje dostojni. Mar 14:23 Tada uze çaæu, zahvali i dade im je, i pili su iz nje svi. Luk 1:38 Tada reçe Marija: “Evo, ja sam sluœbenica Gospodnja; neka mi bude po rijeçi tvojoj!” I anåeo otide od nje. Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. Iva 1:3 Sve je po njoj postalo, i bez nje niæta nije postalo, æto je postalo. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, NJEDRIMA Job 31:33 Ako sam, kao æto uçini Adam, tajio grijehe svoje i krio svoja zlodjela u njedrima svojim, NJEŒNA Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. NJEZIN 16 M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. M.Iz 31:28 Sinovi njezini podiœu se i blagoslivlju je, muœ njezin, i on je hvali. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u

384 darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. Otk 19:3 I opet rekoæe: “Aleluja! I dim njezin diœe se u vijeke vjekova.” NJEZINA9 Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” Rut 3:6 I otide na gumno i uçini sve onako, kako joj je bila rekla njezina svekrva. Psl 37:3 Uzdaj se u Gospoda i çini, æto je dobro, da ostajeæ u zemlji i uœivaæ dobra njezina. Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. M.Iz 31:11 Oslanja se na nju srce muœa njezina, i dobitka neøe nikada faliti. M.Iz 31:21 Ne boji se snijega za kuøu svoju, sva çeljad njezina ima po dvoje haljine. M.Iz 31:31 Podajte joj da uœiva plod ruku svojih i neka je hvale na vratima djela njezina! Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Luk 7:35 Ali mudrost spoznadoæe kao pravednu sva djeca njezina.” Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 13:17 I da nitko ne moœe ni kupiti ni prodati, osim tko ima œig: “ime zvijeri ili broj imena njezina. Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina.

Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. NJEZINE 15 Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. Psl 75:3 Ako se i strese zemlja sa svima, koji stanuju na njoj, ja sam, koji utvråuje stupove njezine. Psl 104:5 Postavio si zemlju na stupove njezine, ona se ne pomjeæta dovijek vijeka. M.Iz 3:17 Putovi su njezini putovi miline, i sve staze njezine pune su sreøe. Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Hos 2:4 I neøu ætedjeti ni djece njezine; jer su djeca bludniçka; Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. 2Ti 3:5 Koji imaju obliçje poboœnosti, a sile su se njezine odrekli; i ovih se kloni! Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” NJEZINI 11 Job 38:6 Na çemu su stupovi njezini uglavljeni? Tko joj je metnuo kamen ugaoni, Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. M.Iz 3:17 Putovi su njezini putovi miline, i sve staze njezine pune su sreøe. M.Iz 31:28 Sinovi njezini podiœu se i blagoslivlju je, muœ njezin, i on je hvali. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato

izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” NJEZINIH 3 Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” NJEZINIM 5 Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! NJEZINO 5 M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove.

385 Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. NJEZINOJ 8 M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr NJEZINOM M.Iz 6:25 Ne nosi u srcu svojemu poœude za ljepotom njezinom, ni da te uhvati trepavicama svojim! NJEZINU 3 Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” NJIHA Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. NJIHAJU Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. NJIHALA Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala. NJIVA 6 Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu

djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. Mat 27:8 Zato se zove ona njiva do danaænjega dana krvna njiva. Mat 27:8 Zato se zove ona njiva do danaænjega dana krvna njiva. 1Ko 3:9 Jer mi smo Boœji pomagaçi, a vi ste Boœja njiva, Boœja graåevina. NJIVE 3 Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. NJIVU 2 Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? NOÆENI 1 Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. NOGA 7 P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti. Psl 91:12 Nosit øe te na rukama svojim, da se ne spotakne o kamen noga tvoja. Psl 121:3 Ne da on, da popusti noga tvoja: ne spava çuvar tvoj. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. 1Ko 12:15 Ako reçe noga: Jer nijesam ruka, nijesam od tijela, zar zato nije od tijela? Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, NOGAMA7 Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. Psl 57:6 Namjestiæe zamku nogama mojim, ali me je on drœao daleko, iskopaæe preda mnom jamu, ali oni sami padoæe u nju. Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je

mjesto mojega poçivaliæta? Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 1Ko 12:21 A oko ne moœe reøi ruci: “Ne trebam te”; ili opet glava nogama: “Ne trebate mi”. Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. Heb 10:13 Çekajuøi dalje, “dok se poloœe neprijatelji njegovi za podnoœje nogama njegovim.” Heb 12:13 I poravnajte staze nogama svojim, da nitko ne ohromi i ne zabludi, nego joæ da se iscijeli! Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. NOGE 41 P.Zk 8:4 Haljine tvoje ne poderaæe se na tebi, i noge tvoje ne otekoæe za tih çetrdeset godina. Psl 8:6 Postavio si ga vladaocem nad djelom ruku svojih, sve si mu metnuo pod noge: Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke i noge. Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. Psl 47:3 Podloœi nam narode, prisili plemena pod noge naæe. Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. Psl 73:2 A meni umalo ne spotakoæe noge, umalo se ne poskliznuæe koraci moji. Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje

386 spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Eze 2:2 Tada doåe duh u mene kad mi je on govorio, i postavi me na noge moje; i sluæao sam onoga, koji se je razgovarao s menom. Dan 2:33 Stegna od gvoœåa, noge æto od gvoœåa æto od gline. Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mat 18:26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: “Gospodaru ima strpljenja s menom sve øu ti platiti! Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. Iva 13:9 Reçe mu Simon Petar: “Onda, Gospodine, ne samo noge moje, nego i ruke i glavu.” Iva 13:10 Isus mu reçe: “Tko je opran, ne treba nego da samo noge opere, onda je sav çist. I vi ste çisti, ali ne svi.” Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? Dje 4:35 I stavljali su pred noge apostolima, A davalo se svakome, koliko je tko trebao. Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio

donese i stavi apostolima pred noge. Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. Rim 3:15 Njihove su noge brze da prolijevaju krv. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” 1Ko 15:25 Jer njemu valja kraljevati, dok ne podloœi sve neprijatelje pod noge svoje. 1Ko 15:27 “Jer je sve pokorio pod noge njegove.” A kad veli, da je sve njemu pokoreno, jasno je, da je osim onoga, koji je njemu sve pokorio. Efe 1:22 I sve podloœi pod noge njegove, i njega dade za glavu nad svom crkvom, Efe 6:15 I obuvæi noge, da budete spremni za evanåelje mira! 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. Heb 2:8 Sve si pokorio pod noge njegove.” A kad mu pokori sve, niæta ne ostavi njemu nepokoreno. Ali sad joæ ne vidimo, da mu je sve pokoreno, Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. NOGOM 4 Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. M.Iz 3:23 Tada øeæ iøi bez brige putem svojim i neøeæ se spotaknuti nogom svojom. Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Luk 4:11 Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” NOGU 20 Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua.

Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” Psl 119:59 Razmotrio sam putove svoje i obratio nogu svoju k svjedoçanstvima tvojim. M.Iz 4:27 Ne skretaj nadesno ili nalijevo; drœi daleko nogu svoju oda zla! M.Iz 25:17 Stavi nogu svoju samo rijetko kad u kuøu bliœnjega svojega, inaçe nasitit øe se tebe i zamrzit øe na te. Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Luk 7:45 Ti mi ne dade cjelova; a ona, otkako uåe, ne prestade cjelivati nogu mojih. Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. Iva 13:8 Petar mu odgovori: “Nikad mi ti neøeæ oprati nogu!” Isus mu odgovori: “Ako te ne operem, neøeæ imati dijela s menom.” Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. NOJEVI 1 Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. NOØ 34 Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Psl 1:2 Nego ima radost svoju u Zakonu

387 Gospodnjem i o Zakonu njegovu razmiælja dan i noø! Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju. Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø na noø donosi on taj glas. Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø na noø donosi on taj glas. Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. Psl 139:12 I tmina ne bi la za te tamna, noø bi bila svijetla kao dan, tmina kao svjetlo. Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. Luk 6:12 U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noø provede s Bogom u molitvi. Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? Iva 9:4 Meni valja raditi djela onoga, koji me posla, dok je dan. Dolazi noø, kada nitko ne moœe raditi. Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla!

1Ko 11:23 Jer ja primih od Gospodina, æto vam i predadoh, da Gospodin Isus onu noø, u koju je bio izdan, uze kruh, 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. NOØAS 1 Mat 26:34 Isus mu reçe: “Zaista, kaœem ti: Joæ noøas, prije nego pijetao zapjeva, tri puta øeæ me zatajiti.” NOØI 27 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Pst 7:12 Daœd je padao na zemlju çetrdeset dana i çetrdeset noøi. Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. Job 35:10 Ali se ne kaœe: Gdje je Bog, Stvoritelj naæ, koji nam daruje hvalospjeve u noøi, Psl 121:6 Da ti danju sunce ne naudi, ni mjesec u noøi. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona

u utrobi ribe. Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. Mat 4:2 Postio je çetrdeset dana i çetrdeset noøi. Tada ogladnje. Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Luk 12:20 Ali Bog mu reçe: “Luåaçe, joæ ove noøi potraœit øe duæu tvoju od tebe! Kojemu øe tada pripasti, æto si nakupio. Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara Dje 16:33 I on ih uze k sebi u onaj ças noøi, i opra im rane; i pokrsti se odmah on i sva kuøa njegova. Dje 27:23 Jet ove noøi stade preda me anåeo Boga, çiji jesam i kojemu sluœim, 1So 5:2 Jer sami dobro znate, da øe dan Gospodnji i doøi tako kao tat u noøi. 1So 5:5 Jer ste vi svi sinovi svijetla i sinovi dana; nijesmo noøi niti tame. 1So 5:7 Jer koji spavaju, u noøi spavaju, i koji se opijaju, u noøi se opijaju, 1So 5:7 Jer koji spavaju, u noøi spavaju, i koji se opijaju, u noøi se opijaju, Otk 21:25 I vrata njegova neøe se zatvarati danju, jer ondje noøi neøe biti. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. NOØNA Job 20:8 Bez traga odletjet øe, nalik na san; iæçeznut øe kao noøna prikaza. Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. NOØNE 1 Psl 91:5 Ne trebaæ se bojati strahote noøne, niti strijele, æto leti danju. NOØNO Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. NOØNOM Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. NOØNOME 1 Job 4:13 U igri misli u noønome snu, kada tvrd san pada na ljude, NOØNU Luk 2:8 U onom kraju imali su pastiri u polju noønu straœu kod stada svojega. NOØU9 Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli,

388 da bi mogli putovati danju i noøu. Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. Psl 16:7 Blagoslivljam Boga, koji me je svjetovao prijateljski; na to me opominje i noøu srce moje. Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; Psl 22:2 Boœe moj, vapijem danju – a ti ne odgovaraæ; i noøu, ali se ne pazi na me. Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita: “Gdje je Bog tvoj?” Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 77:6 Promiæljam noøu, mislim u svojemu srcu; tako pita duh moj: Psl 92:2 Navjeæøivati jutrom milost tvoju, vjernost tvoju noøu Psl 105:39 l Razastrije im oblak kao zaætitu i oganj, da svijetli noøu. Psl 136:9 Mjesec i zvijezde, da vladaju noøu; jer vjeçno traje milosråe njegovo! M.Iz 31:18 Vidi, kako joj sve napreduje, ne gasi joj se noøu svjetiljka. PNP 3:1 Noøu na postelji svojoj traœila sam duæi svojoj dragoga, traœila sam ga, ali ga ne naåoh. Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Iva 3:2 Ovaj doåe noøu k njemu i reçe mu: “Uçitelju, znamo, da si ti uçitelj, koji je doæao od Boga, jer nitko ne moœe çudesa ovih çiniti, æto ih ti çiniæ, osim ako nije Bog s njim.” Dje 5:19 Ali anåeo Gospodnji otvori noøu vrata tamnice, izvede ih i reçe: NOŒ 1 M.Iz 23:2 Stavi sebi noœ na grlo, ako imaæ velik tek! NOŒEVIMA Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. NOS 1 Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! NOSE 5 Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su

dvorima Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. NOSEØI 1 Heb 13:13 Iziåimo dakle k njemu izvan tabora, noseøi njegovu sramotu! NOSI 21 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. L.Zk 19:18 Ne budi osvetljiv prema zemljacima svojim i ne nosi niæta za njima, nego ljubi bliœnjega svojega kao sebe samoga. Ja sam Gospod! P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: Psl 4:6 Mnogi se tuœe: “Tko nam nosi mir?” Obasjaj nas, Gospode, svjetlom lica svojega! Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. M.Iz 6:25 Ne nosi u srcu svojemu poœude za ljepotom njezinom, ni da te uhvati trepavicama svojim! M.Iz 17:17 Uvijek nosi ljubav prijatelj; a u nevolji postaje brat. M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. M.Iz 30:13 Jao rodu, koji nosi visoko glavu i trepavice svoje diœe gore! Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. Mat 8:17 Tako se je imala ispuniti rijeç proroka Izaije, koji veli: “On uzima naæe nemoøi i nosi naæe boli.” Luk 14:27 Tko ne nosi kriœa svojega i ne ide za mnom, ne moœe biti moj uçenik. Dje 9:15 A Gospodin mu reçe: “Idi, jer mi je on posuda izabrana. On ima da nosi ime moje pred neznaboæce i kraljeve i pred sinove Izraelove. Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. 1Ko 11:14 Ne uçi li vas i sama priroda, da je muœu sramota, ako nosi dugu kosu? 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo,

ili sjedi niœe podnoœja mojega”; NOSILA Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” NOSILE 1 Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. NOSILI 3 Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. 1Ko 15:49 I kako smo nosili sliku zemljanoga, nosit øemo i sliku nebeskoga. NOSIM 5 Psl 40:8 Volju tvoju çiniti, Boœe moj, meni je slast; zakon tvoj nosim u srcu. Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. Flp 1:13 Tako da se je razglasilo kod sve tjelesne straœe i kod svih ostalih, da ja nosim okove zbog Krista. NOSIMO Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” NOSIO 9 P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” Psl 66:18 Da sam nosio u srcu svojem bezakonje, nikad me ne bi usliæio Svemoguøi. Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba.

389 Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. Mar 14:51 A jedan mladiø, koji je na golu tijelu nosio samo platnenu haljinu, iæao je za njim; i uhvatiæe ga. Iva 12:6 A ovo ne reçe, æto bi se starao za siromahe, nego æto je bio tat, i imao torbu, i nosio, æto se metalo u, nju. NOSIOCE 1 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, NOSIT 2 Psl 91:12 Nosit øe te na rukama svojim, da se ne spotakne o kamen noga tvoja. 1Ko 15:49 I kako smo nosili sliku zemljanoga, nosit øemo i sliku nebeskoga. NOSITE 6 Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Iva 2:8 Tada im reçe: “Zagrabite sad od toga i nosite ravnatelju stola!” Oni odnesoæe. Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” Gal 6:2 Nosite bremena jedan drugoga, i tako øete ispuniti zakon Kristov! NOSITI 11 Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? Tuœ 3:27 Dobro je svakome nositi jaram svoj od mladosti. Tuœ 5:7 Oci su naæi sagrijeæili i nema ih viæe. Opaçine njihove moramo mi nositi. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mar 6:9 Sandale su smjeli nositi, ali ne oblaçiti dvoje haljine. Luk 4:11 Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Iva 5:10 Zato rekoæe Œidovi onome, æto ozdravi: “Subota je! Ne smijeæ nositi postelju svoju.” Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi?

Rim 15:1 A duœni smo mi jaki slabosti slabih nositi, i ne sebi ugaåati. NOU 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. NOV 4 Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Iva 19:41 A bio je na mjestu, gdje je bio raspet, vrt, i u vrtu grob nov, u koji joæ nitko nije bio poloœen. Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, NOVA Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. NOVAC 6 Mat 22:19 Pokaœite mi novac porezni!” Oni mu pruœiæe denar. Mat 25:18 Koji je bio primio jedan, otide, iskopa zemlju i skrio u nju novac gospodara svojega. Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. Luk 22:36 “Ali sad,” nastavi on, “koji ima kesu za novac, neka je uzme sobom, isto tako torbu svoju. Tko to nama, neka proda svoj plaæt i kupi za to maç! Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima. NOVACA2 Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! Psl 15:5 Tko ne pozaima novaca svojih na dobit, tko se ne da podmititi protiv neduœnima; tko ovako radi, neøe se poljuljati nikada! Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Iza 52:3 Jer ovako veli Gospod: “Zabadava su vas prodali; pa øete se i bez novaca iskupiti.” Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte

œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Mat 28:12 Ovi se skupiæe sa starjeæinama i odrœaæe vijeøe. Dadoæe vojnicima mnogo novaca Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca NOVCA Mat 10:9 Ne uzimajte sobom u pojasima svojim ni zlata ni srebra ni drugoga novca, Luk 19:23 Pa zaæto nijesi dao mojega novca u novçaru, da bih ga ja doæavæi mogao primiti s dobitkom.’ NOVÇARU Luk 19:23 Pa zaæto nijesi dao mojega novca u novçaru, da bih ga ja doæavæi mogao primiti s dobitkom.’ NOVCE 8 Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. Dje 8:20 A Petar mu reçe: “Novci tvoji neka budu s tobom na propast, æto si pomislio, da se dar Boœji moœe dobiti za novce. NOVCI 1 Dje 8:20 A Petar mu reçe: “Novci tvoji neka budu s tobom na propast, æto si pomislio, da se dar Boœji moœe dobiti za novce. NOVCIMA Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. NOVÇIØA Luk 12:6 Ne kupuje li se pet vrabaca za deset novçiøa? A ipak ni jedan od njih nije zaboravljen kod Boga.

390 NOVE 5 Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. NOVI 7 Izl 1:8 Tada zavlada novi kralj u Egiptu, koji nije niæta znao o Josipu. Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. Gal 6:15 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego novi stvor. Heb 8:13 A kad veli novi, prvi naçini starim; a æto je staro i ostarjelo blizu je da nestane. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. NOVIM Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, NOVIMA P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. NOVO6 Iza 42:9 Prije unaprijed kazano, vidite, dogodilo se! Sad javljam novo i prije nego joæ proklije, dajem vam da znate.” Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. Iza 65:17 Jer gle, ja øu stvoriti novo nebo i novu zemlju. Ne spominju se Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u

mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. 2Ko 5:17 Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro proælo, gle, sve je novo postalo. 2Ko 5:17 Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro proælo, gle, sve je novo postalo. Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe, 2Pe 3:13 Ali çekamo po obeøanju njegovu novo nebo i novu zemlju, u kojima stanuje pravednost. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. Otk 21:5 I reçe onaj, koji je sjedio na prijestolju: “Evo sve novo çinim.” I reçe mi: “Napiæi, jer su ove rijeçi vjerne i istinite.” NOVOG 1 Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, NOVOGA 9 PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! Mat 26:28 Jer je ovo krv moja i Novoga Zavjeta, koja se prolijeva za mnoge na oproætenje grijeha. Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. Kol 3:10 I obucite novoga, koji se obnavlja za poznanje po slici onoga, koji ga je stvorio; Heb 12:24 I Isusu, posredniku Novoga Zavjeta, i krvi ækropljenja, koja bolje govori negoli Abelova NOVOM Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo.

NOVOME 2 Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. NOVOOBRAØENI 1 1Ti 3:6 Ne novoobraøeni, da se ne bi naduo i pao u osudu åavolju. NOVOROÅENA 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, NOVOROÅENI 1 Mat 2:2 “Gdje je novoroåeni kralj œidovski? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doåosmo da mu se poklonimo.” NOVU2 Psl 33:3 Pjevajte mu pjesmu novu, sloœno udarajte podvikujuøi! Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Iza 65:17 Jer gle, ja øu stvoriti novo nebo i novu zemlju. Ne spominju se Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Iva 13:34 Novu zapovijed dajem vam: ljubite jedan drugoga! Kao æto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedan drugoga! 2Pe 3:13 Ali çekamo po obeøanju njegovu novo nebo i novu zemlju, u kojima stanuje pravednost. 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. NOZI 2 Psl 31:8 Mene ne predao u ruku neprijatelju, nozi mojoj dao æirok prostor. Psl 119:105 Rijeç je tvoja svjetionica nozi mojoj, svjetlo na stazi mojoj. NUNOV 2 Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. NUŒDA Tit 3:14 A i naæi neka se uçe prednjaçiti u

391 dobrim djelima, kada je nuœda i potreba, da ne budu bez ploda! NUTARNJEM Efe 3:16 Da vam dadne po bogatstvu slave svoje, da se silom utvrdite po Duhu njegovu u nutarnjem çovjeku, NUTARNJOST 1 Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje! NUTARNJOSTI 1 Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. NUTRINA PNP 5:4 Tada dragi moj promoli ruku svoju kroz rupu: nutrina moj ustrepta od njega. Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. NUTRINE 1 Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. NUTRINI 1 Psl 51:6 Gle, ti traœiæ çistoøu srca: udijeli nutrini mojoj mudrost! NUTRINU 4 Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. OÆIÆA Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. OÆTAR 6 Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati

sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. OÆTETI 1 M.Iz 8:36 Tko mene promaæi, oæteti duæu svoju; svi koji mrze na me, ljube smrt. OÆTRA M.Iz 5:4 Ali na posljetku gorka je kao pelin, oætra kao maç dvorezac. OÆTRI 1 Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. OÆTRICA Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; OÆTRICE 1 Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. OÆTRIM Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” OÆTRO Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” OBALAMA Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l OBALI 2 Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. OBALU 2 M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. OBAMRLO Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. OBASJA 6 Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika! Psl 119:135 Daj da lice tvoje obasja slugu tvojega, i nauçi me poznavati naredbe

tvoje! Mat 13:6 Ali kad obasja sunce, uvenu, i jer nije imalo korijena usahnu. Luk 2:9 Tada stupi anåeo Gospodnji k njima, i slava ih Gospodnja obasja. I uplaæiæe se vrlo. Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; OBASJAJ 3 Psl 4:6 Mnogi se tuœe: “Tko nam nosi mir?” Obasjaj nas, Gospode, svjetlom lica svojega! Psl 67:1 Budi nam milostiv Boœe i blagoslovi nas, obasjaj nas licem svojim! Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! OBASJALA Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. OBASJAT 1 Efe 5:14 Zato se kaœe: “Ustani, koji spavaæ, i uskrsni od mrtvih, i obasjat øe te Krist!” OBASJAVA Job 25:3 Vojskama njegovim ima li broja? I koga ne obasjava svjetlost njegova? OBASJAVATI 2 Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. OBAVIT 1 Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” OBAVLJAÆ 2 Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov OBAVLJAJ 1 Izl 20:9 æest dana radi i obavljaj sve poslove svoje. OBAVLJAJU 2 Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. OBAVLJAO Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora

392 naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i OBAZIRAJ 1 L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! OBAZIRE 1 Luk 9:62 Isus mu reçe: “Ni jedan, koji metne ruku svoju na plug i opet se obazire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boœje.” OBAZRE 2 Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” OBDARIO Efe 1:6 Da slavimo slavnu milost njegovu, kojom nas je obdario u ljubljenome Sinu svojemu, OBDRŒAVA Psl 119:9 Kako mladiø drœi çist œivot svoj? Ako toçno obdrœava rijeç tvoju. OBDRŒAVAJ 1 Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! OBDRŒAVATE 1 Gal 4:10 Obdrœavate dane i mjesece i vremena i godine. OBEÆÇASTI 1 Jer 14:21 Ali nas ne odbijaj zbog imena svojega, ne daj da se obeæçasti prijestolje slave tvoje! Spomeni se zavjeta svojega s nama i ne prekidaj ga! OBEØA Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? OBEØAÆE 2 Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda OBEØALA Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” OBEØANJA9 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode!

Rim 3:2 Mnogo na svaki naçin. Prvo, æto su im povjerena obeøanja Boœja. Rim 9:4 Oni su Izraelci, imaju posinjenje i slavu, i zavjete i zakonodavstvo, i bogoætovlje i obeøanja; 2Ko 1:20 Jer koliko je obeøanja Boœjih, naælo je u njemu svoj da, i u njemu je Amen Bogu na slavu po nama. 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! Gal 3:16 A Abrahamu su reçena obeøanja i potomku njegovu. Ne veli: “I potomcima, kao za mnoge, nego kao za jednoga: “I potomku tvojemu, koji je Krist. Gal 3:18 Jer ako je baætina od zakona, onda nije od obeøanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obeøanjem. Gal 4:28 A vi ste, braøo, po Izaku djeca obeøanja. Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. Heb 6:12 Da ne budete tromi, nego nasljedovatelji onih, koji vjerom i strpljivoæøu baætine obeøanja. Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, Heb 11:39 I ovi svi, koji su dobili vjerom svjedoçanstvo, ne primiæe obeøanja, 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. OBEØANJE 19 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Psl 68:11 Svemoguøi je ispunio obeøanje svoje; pobjedni glasnici doæli su u mnogobrojnim çetama: Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” Dje 1:4 Kad je bio s njima zajedno, zapovjedi im, da ne idu iz Jerusalema,

nego da çekaju obeøanje Oçevo, “koje”: [reçe] “çuli ste od mene. Dje 2:39 Jer je za vas obeøanje i za djecu vaæu i za sve daljne, koje øe god dozvati Gospodin Bog naæ.” Rim 4:14 Jer ako bi bili baætinici samo oni, koji su od zakona, to bi bila vjera bez vrijednosti i obeøanje niætavo, Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, Gal 3:14 Da bi na neznaboæce doæao blagoslov Abrahamov u Isusu Kristu, tako da obeøanje Duha primimo po vjeri. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. Heb 4:1 Bojmo se dakle, da kako, dok je joæ ostavljeno obeøanje, da se ulazi u pokoj njegov, ne zakasni tko od vas! Heb 6:15 I tako strpljivo çekajuøi dobi obeøanje. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. Heb 10:36 Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivæi volju Boœju postignete obeøanje. 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja” OBEØANJEM 2 Gal 3:18 Jer ako je baætina od zakona, onda nije od obeøanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obeøanjem. 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. OBEØANJIMA Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. OBEØANJU 3 Gal 3:29 A kad ste vi Kristovi, onda ste potomci Abrahamovi, po obeøanju baætinici. Gal 4:23 Ali koji je bio od ropkinje, po tijelu je roåen, a koji od slobodne, po obeøanju. 2Pe 3:13 Ali çekamo po obeøanju njegovu novo nebo i novu zemlju, u kojima stanuje pravednost. OBEØAO3 Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog

393 sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Luk 1:71 Kao æto je od davnine obeøao na usta svetih proroka; Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. Rim 1:2 Koje je Bog unaprijed obeøao preko proroka svojih u Svetim Pismima, Heb 6:13 Jer kad je Bog Abrahamu obeøao nemajuøi nikoga veøega, da se njim zakune, zakle se sam sobom, Heb 10:23 Drœimo se tvrdo vjere u nadu jer je vjeran onaj, koji je obeøao, Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube OBEØAVAJU 2Pe 2:19 Obeøavaju im slobodu, a sami su robovi propasti, jer koga tko nadvlada, onaj mu i robuje. OBIÇAJ 2 Izl 12:26 Kad vas onda zapitaju djeca vaæa: Kakav vam je taj obiçaj? Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. OBIÇAJA 1Ko 11:16 Ako li tko misli, da se moœe prepirati, neka zna, mi takva obiçaja nemamo, niti crkve Boœje. OBIÇAJE 1 Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. OBIÇAJU 4 Psl 119:66 O, nauçi me dobrome obiçaju i znanju, jer sam se pouzdao u propise tvoje! Luk 2:42 Kad mu je bilo dvanaest godina, uzaæli su u Jerusalem po obiçaju blagdana. Luk 4:16 Tako doåe i u Nazaret, gdje je bio odrastao. Po obiçaju svojemu otide u subotu u sinagogu. Ustade da çita. Dje 15:1 I doæli su neki iz Judeje i uçili bradu: “Ako se ne obreœete po obiçaju Mojsijevu, ne moœete se spasiti.” OBIÇNO Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u

gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. OBIÇNOG 1 L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, OBIJAJU Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! OBIJELJENI 1 Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” OBIJESNA Iza 3:4 Djeçake stavljam za gospodare nad njima. Djeca øe im obijesna zapovijedati. OBIJESTI 1 M.Iz 21:24 Ohol, nadut çovjek – nazvan podsmjevaç – radi u neizmjernoj obijesti. OBILAN 1 Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. OBILAT 1 Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. OBILATIJE 1 Iva 10:10 Tat ne dolazi, nego da krade, ubija i upropaæøuje. Ja doåoh, da imaju œivot i obilatije imaju. OBILATO 4 Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; Tit 3:6 Kojega izli na nas obilato po Isusu Kristu, Spasitelju naæemu, Jak 1:5 Ako li kojemu od vas nedostaje mudrosti, neka iæte u Boga, koji daje svima obilato, i ne kori, i dat øe mu se. OBILATOM M.Iz 8:24 Nije joæ bilo dubina voda, kada sam se rodila i nije joæ bilo izvora s obilatom vodom. OBILAZI 1 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. OBILAZILI 1 Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” OBILAZILO Heb 11:30 Vjerom padoæe zidovi Jerihonski, kad se obilazilo oko njih sedam dana. OBILAZIT 1 Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. OBILAZITI 1

1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. OBILJA M.Iz 3:10 Tada øe se napuniti œitnice tvoje obilja, i prelijevat øe se vino iz kaca tvojih. OBILJE 2 Psl 72:7 U dane njegove neka procvate pravica i obilje mira, dokle teçe mjeseca! 2Ko 4:7 Ali ovo blago imamo u zemljanim posudama, da obilje sile bude od Boga, a ne od nas. OBILJU 2Pe 1:2 Milost vam i mir u obilju poznavanjem Boga i Isusa, Gospodina naæega! OBILNA 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. OBILNIM Psl 21:3 Izaæao si mu u susret obilnim blagoslovom; metnuo si mu na glavu krunu od zlata OBILNO 8 Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. Psl 112:9 On dijeli obilno, daje siromasima; pravda njegova ostaje uvijek; zbog bogatstva njegova uzvisuje se moø njegova. Psl 132:15 Hranu øu njegovu obilno blagosloviti, siromahe njegove kruhom øu nasititi. M.Iz 11:24 Jedan dijeli obilno i sve je bogatiji; drugi ækrtari previæe i sve je siromaæniji. M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. OBILNOÆØU Psl 65:11 Tako kruniæ godinu dobrote svoje; i staze tvoje teku obilnoæøu. OBILOVATI 1 Flp 4:12 Znam i oskudijevati, znam i obilovati; u svemu i u sve sam se uputio, i sit biti, i gladovati, i izobilovati i nemati! OBILUJE 2 Luk 12:15 Onda nastavi: “Pazite i çuvajte se od svake lakomosti! Ako tko i obiluje, njegov œivot nije ipak osiguran njegovim imanjem.” 2Ko 1:5 Jer kao æto obiluju patnje Kristove u nama, tako i po Kristu obiluje utjeha naæa. OBILUJETE 1 Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u

394 nadi jakoæøu Duha Svetoga! OBILUJTE 1 Kol 2:7 Ukorijenjeni i nazidani u njemu i utvråeni vjerom, kao æto nauçiste, obilujte u njoj zahvalnoæøu. OBILUJU 2Ko 1:5 Jer kao æto obiluju patnje Kristove u nama, tako i po Kristu obiluje utjeha naæa. OBISTINITI 1 Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. OBITELJI 2 Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Psl 107:41 Tako izvlaçi siromaha iz nevolje, obitelji njegove umnoœi kao stada. OBJAÆNJAVATI 1 Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. OBJASNI 1 Mar 10:11 On im objasni: “Tko otpusti œenu svoju i uzme drugu, çini preljubu na njoj. OBJAVE 2 M.Iz 29:18 Bez objave razuzdava se narod; a blagoslovljen je onaj, koji drœi zakon. Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? OBJAVI 19 Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. Iza 12:5 Pjevajte hvalu Gospodu; jer je uçinio velike stvari! Neka se to objavi cijeloj zemlji! Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili

i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 17:30 Upravo øe tako biti u onaj dan, kad se objavi Sin çovjeçji. Iva 1:31 Ja ga nijesam poznavao. Ali da se on objavi u Izraelu, doæao sam ja da krstim vodom.” Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? Gal 1:16 Da objavi Sina svojega u meni, da ga propovijedam meåu neznaboæcima, ni za ças se ne obratih tijelu i krvi. 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje, 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! OBJAVIÆE 1 Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” OBJAVIH 2 Iva 15:15 Viæe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna, æto radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, æto sam çuo od Oca svojega. Iva 17:6 Ja objavih ime tvoje ljudima, koje si mi dao od svijeta. Tvoji su bili i Ti si ih dao meni, i rijeç su tvoju odrœali. OBJAVILA 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; OBJAVILI 1 Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. OBJAVILO 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. OBJAVIO0 Psl 48:3 Bog se u palaçama njegovim objavio kao jaka tvråava. Psl 76:1 Objavio se Bog u Judeji; veliko je ime njegovo u Izraelu. Psl 77:14 Ti si Bog, koji çiniæ çudesa; ti si objavio moø svoju narodima. Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga.

Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Mar 16:11 Kad su oni çuli, da je œiv i da se je objavio njoj, nijesu vjerovali. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. 1Ko 2:10 A nama je Bog objavio Duhom svojim; jer Duh sve ispituje, i dubine Boœje. OBJAVIT 4 M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju! Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. Heb 2:12 Govoreøi: “Objavit øu ime tvoje braøi svojoj, posred crkve hvalit øu te.” OBJAVITE 2 Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; OBJAVITI 8 Iza 57:12 Ali ja øu objaviti, kako je s tvojom pravednoæøu i s tvojim djelima koja ti neøe ti koristiti niæta. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. Rim 8:18 Jer mislim, da trpljenja sadaænjega vremena nijesu niæta prema slavi, koja øe se objaviti na nama. Gal 3:23 A prije nego je doæla vjera, bili smo pod zakonom çuvani i zatvoreni za vjeru, koja se je imala objaviti. Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, OBJAVLJENA

395 Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. OBJAVLJENE 1 P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. OBJAVLJENJA Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, OBJAVLJENJE 3 Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Rim 8:19 Jer çekanje stvorenja jedva çeka na objavljenje sinova Boœjih. OBJAVLJENO Heb 4:2 Jer je i nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomoœe çuvena rijeç, jer je oni, koji je çuæe, ne zdruœiæe s vjerom. OBJAVLJUJE 2 Efe 5:13 A sve, za æto se kara, svjetlost objavljuje; jer sve, æto se objavljuje, svjetlost je. Efe 5:13 A sve, za æto se kara, svjetlost objavljuje; jer sve, æto se objavljuje, svjetlost je. OBJAVLJUJEÆ 1 Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. OBJAVLJUJEM Psl 2:7 “Objavljujem krepku rijeç Gospodnju; on mi reçe: “Ti si Sin moj, ja te rodih danas. OBJAVLJUJUØI 1 Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. OBJAVU Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. OBJEÆEN 1 P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! OBJEDA Mat 15:2 “Zaæto uçenici tvoji prestupaju predaju starih? Oni ne peru ruku svojih prije objeda.” Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da

te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” OBJESI 3 Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. OBJESITI 1 Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” OBLACI 4 Psl 97:2 Oblaci su i mrak oko njega; na pravicu i sud oslanja se prijestolje njegovo. Prp 12:2 Prije nego pomrçi sunce, svjetlo i mjesec i zvijezde i iza daœda opet doåu oblaci. Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; OBLAÇIM 2 Iza 50:3 Oblaçim nebo u œalost, zaogrøem ga haljinom pokorniçkom.” Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” OBLACIMA 5 Psl 68:34 Upoznajte moø Boœju! Nad Izraelom stoluje veliçanstvo njegovo, moø njegova u oblacima. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. OBLAÇINI 1 Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, OBLAÇIO Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje! Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. OBLAÇITI 1 Mar 6:9 Sandale su smjeli nositi, ali ne oblaçiti dvoje haljine.

OBLAK 11 Izl 24:15 Dok je Mojsije uzlazio na goru, pokri oblak goru. Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju, prolazi moj spas kao oblak. Psl 105:39 l Razastrije im oblak kao zaætitu i oganj, da svijetli noøu. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. Dje 1:9 I kad to reçe, bi podignut pred oçima njihovim. Uze ga oblak iz oçiju njihovih. Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. OBLAKA 5 Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka. Psl 108:4 Jer je uzviæena do neba milost tvoja, vjernost tvoja do oblaka. OBLAKE 10 Pst 9:13 Dugu svoju stavljam u oblake, koja øe biti za znak zavjeta izmeåu mene i zemlje! Job 22:13 A ti si mislio: Æto bi opazio Bog; moœe li suditi kroz oblake? Job 38:9 Kad mu dadoh oblake za odjeøu, tamne oblake za pelenice? Job 38:9 Kad mu dadoh oblake za odjeøu, tamne oblake za pelenice? Job 38:37 Tko izbraja mudro oblake i tko puæta da miruju mjehovi nebeski, Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte

396 vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. 1So 4:17 Onda øemo mi, koji œivimo, koji smo ostali, biti zajedno s njima uzeti u oblake, u susret Gospodinu u zraku, i tako øemo svagda biti s Gospodinom. OBLAKOM 1Ko 10:1 Neøu vam naime zatajiti, braøo, da su oçevi naæi svi bili pod oblakom, i svi su kroz more proæli; OBLAKU 5 Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. 1Ko 10:2 I svi su se u Mojsija krstili u oblaku i u moru; Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” OBLAŒE 1 Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. OBLIÇJA Izl 25:30 Na æto neprestano postavljaj preda me kruhove obliçja. Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. OBLIÇJE 5 Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. 1Ko 7:31 I koji uœivaju ovaj svijet, kao da ga ne uœivaju; jer prolazi obliçje ovoga svijeta. Gal 4:19 Djeçice moja, koju opet s mukom raåam, dokle Kristovo obliçje ne postane u vama! Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek. 2Ti 3:5 Koji imaju obliçje poboœnosti, a sile su se njezine odrekli; i ovih se kloni! OBLIÇJU 3 Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. Flp 2:6 Koji kad je bio u obliçju Boœjemu, nije drœao za otimaçinu, da bude jednak Bogu, OBLIJETAJU Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? OBLIK 1 Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao

da bi jedan toçak iæao kroz drugi. OBLIKA Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. OBLIKU Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” OBLJUTAVI 1 Mat 5:13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol obljutavi, çim øe se onda osoliti? Ne valja viæe ni za æto; izbacuje se i ljudi je pogaze. OBLOŒEN 1 Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. OBNAVLJA Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. Kol 3:10 I obucite novoga, koji se obnavlja za poznanje po slici onoga, koji ga je stvorio; OBNAVLJAÆ 1 Psl 104:30 Kad poæljeæ duh svoj, stvaraju se; tako obnavljaæ lice zemlji. OBNEMOGLA Psl 107:26 Dizali se do neba, survali se u dubinu; tada je duæa njihova obnemogla od nevolje. OBNOVE 1 Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. OBNOVI 3 Psl 51:10 Srce çisto stvori mi, Boœe, duh pravi obnovi u meni! Psl 103:5 Koji nasiti duæu tvoju dobrima, da se obnovi mladost tvoja kao u orla. Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. OBNOVITE 1 Efe 4:23 I da se obnovite duhom uma svojega; OBNOVITI 2 Mat 17:11 On odgovori: “Svakako øe doøi Ilija i sve øe obnoviti. Heb 6:6 pa su ipak otpali, opet obnoviti na pokajanje, jer sami sebi nanovo propinju i ruœe Sina Boœjega. OBNOVLJENJA Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, OBNOVLJENJEM Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. OBOGAØAVA M.Iz 10:4 Lijena ruka osiromaæava, a marljiva ruka obogaøava.

M.Iz 10:22 Blagoslov Boœji obogaøava; vlastita muka ne uçini tu niæta. OBOGAØAVAJU 2Ko 6:10 Kao œalosni, a jednako veseli, kao siromaæni, a koji mnoge obogaøavaju, kao oni, koji niæta nemaju, a sve posjeduju. OBOGATE 3 Job 21:7 Zaæto zlikovci ostaju na œivotu, ostare i obogate se? 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. 1Ti 6:18 Neka dobro çine, neka se obogate u dobrim djelima, neka budu dareœljivi i meåusobno dijele. OBOGATI 1 M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. OBOGATIÆ 1 Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. OBOGATIÆE 1 Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! OBOGATILI 1 Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” OBOGATIO Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. OBOGATISTE 1 1Ko 4:8 Veø ste zasiøeni, veø se obogatiste, bez nas vladate kao kraljevi. O da biste kraljevali, da bismo i mi s vama kraljevali! OBOGATITE 1 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. OBOJE 11 Pst 2:25 Oboje, Adam i œena njegova, bili su goli, pa ipak se nijesu stidjeli jedan od drugoga. M.Iz 20:12 Uho, koje çuje, oko, koje vidi: to je oboje stvorio Gospod. Iza 1:31 Jaki øe biti kao kuçine, djelo njegovo kao iskra. Oboje øe se zapaliti zajedno, i nitko neøe gasiti. Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Mar 10:8 I bit øe oboje jedno tijelo Tako nijesu viæe dvoje, nego jedno tijelo. Dje 23:8 Jer saduceji govore, da nema uskrsnuøa, ni anåela, ni duha, a farizeji

397 priznaju oboje. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. Efe 2:14 Jer je on mir naæ, koji oboje sastavi u jedno, i poruæi zid, koji nas je rastavljao, Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo na njemu, Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . OBOJEGA Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, OBOJICA Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. M.Iz 17:15 Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu. OBOJICI 2 Pst 9:22 Ham, otac Kanaanu, promatrao je golotinju oca svojega, i rekao to obojici braøe svoje vani. Luk 7:42 Jer nijesu mogli platiti svojega duga, otpusti ga obojici. Koji øe ga sad od njih viæe ljubiti?” OBOJICU Job 9:33 O, kad bi bio koji sudac meåu nama, koji bi svoju ruku stavio na nas obojicu, OBOSIT 1 Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ OBRA Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. OBRAÅUJU Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. OBRADIÆ 1 Pst 4:12 Kad zemlju obradiæ, neka ti viæe ne daje uroda; lutat øeæ i bjeœat øeæ po zemlji.” OBRADOVA Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. OBRADOVAÆE 1 Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda OBRADOVAH 4 Psl 122:1 Obradovah se, kad mi rekoæe: “Idemo u kuøu Gospodnju!” Flp 4:10 A obradovah se vrlo u Gospodinu, æto je opet procvalo staranje vaæe za mene, kao æto se i staraste; ali su vas bile sprijeçile prilike. 2Iv 1:4 Obradovah se vrlo, æto naåoh meåu tvojom djecom takve, koji hode u istini, kao æto primismo zapovijed od Oca. 3Iv 1:3 Obradovah se vrlo, ad doåoæe braøa i posvjedoçiæe za tvoju istinu, kako ti

u istini hodiæ. OBRADOVALI 1 Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. OBRADOVAO Iva 8:56 Abraham, otac vaæ, kliktao je, da bi vidio dan moj. Vidio je i obradovao se je.” OBRADOVAT 3 Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. OBRADOVATI 2 Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Luk 1:14 Imat øeæ radost i veselje, i mnogi øe se obradovati njegovu roåenju. OBRADUJ 2 Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. OBRADUJE 3 Job 14:6 Onda se odvrati od njega, da poçine, dok se ne obraduje danu svojemu kao nadniçar! Psl 51:8 Daj mi da okuæam radost i veselje, da se obraduje tijelo moje, æto ga bijeæ! M.Iz 2:10 Jer mudrost uniåe u srce tvoje, spoznaja obraduje duæu tvoju. OBRADUJU 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! OBRANA M.Iz 10:29 Onome, koji hodi u neduœnosti, Gospod je obrana, a bezboœnicima propast. OBRANE 1 2Ti 4:16 Za prve moje obrane nije mi nitko pomogao, nego su me svi ostavili; neka im se to ne uraçuna! OBRANI 2 Dje 7:24 I kad je vidio, gdje se jednome çini nepravda, obrani ga i osveti ga, æto mu se je çinila nepravda, i ubi Egipøanina. Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. OBRANITI 1 Psl 12:7 Ti øeæ nas saçuvati, Gospode, zauvijek nas obraniti od roda ovoga.

OBRANU Flp 1:16 Ovi iz ljubavi znajuøi, da sam postavljen za obranu evanåelja. OBRAØA Iza 40:23 On je onaj, koji obraøa knezove u niæta, koji vladaoce zemaljske uniætava. OBRAØAM 2 P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji OBRAØAMO Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. OBRAØATE 1 Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? OBRAØENJA Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. OBRAØENJU Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. OBRATE 7 Psl 51:13 Tada øu pokazati bezboœnicima putove tvoje, da se grjeænici obrate k tebi. Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Jer 24:7 I dat øu im razbor, da me spoznaju, da sam ja Gospod. Oni øe biti narod moj, i ja øu biti Bog njihov, ako se obrate k meni svim srcem. Mar 4:12 Oni øe gledati, a ipak ne vidjeti, sluæati, a ipak ne razumjeti, da se kako ne obrate i oproætenje ne naåu.” Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ OBRATI 9 Brj 6:26 Neka obrati Gospod lice svoje k tebi i neka ti udijeli mir. P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj.

398 Psl 107:29 On obrati buru u tiæinu, i valovi morski umuknuæe. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Luk 15:10 Isto tako, kaœem vam, kod anåela je Boœjih radost za jednoga grjeænika, koji se obrati.” Jak 5:19 Braøo moja, ako tko od vas zaluta od istine, i obrati ga tko, OBRATIÆE 1 Mat 12:41 Ljudi iz Ninive pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer se oni obratiæe na propovijed Joninu. A ovdje je viæe nego Jona! OBRATIH 1 Gal 1:16 Da objavi Sina svojega u meni, da ga propovijedam meåu neznaboæcima, ni za ças se ne obratih tijelu i krvi. OBRATILI 3 Iza 59:20 “Ali øe za Sion doøi kao otkupitelj, za one, koji su se u Jakovu obratili od otpada”, veli Gospod. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, OBRATIO 3 Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: Psl 119:59 Razmotrio sam putove svoje i obratio nogu svoju k svjedoçanstvima tvojim. Dje 11:21 I bila je ruka Boœja s njima, i velik ih je broj vjerovao i obratio se Gospodinu. OBRATISTE 5 Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod.

1Pe 2:25 Jer ste bili kao izgubljene ovce, ali sad se obratiste k pastiru i Çuvaru duæa svojih. OBRATIT 3 Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. Iza 10:21 Obratit øe se ostatak, ostatak Jakovljev, k Bogu jakome. Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. OBRATITE 10 Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. Mat 3:2 “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 18:3 I reçe “Zaista, kaœem vam: “Ako se ne obratite i ne budete kao djeca, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Mar 1:15 Govoreøi: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Boœje blizu Obratite se i vjeruj te u evanåelje!” Luk 13:3 Ne, kaœem vam, ali ako se ne obratite, svi øete tako izginuti. Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, OBRATITI 3 Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” OBRAZE 1 Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. OBRAZIMA PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. OBRAZLOŒIO

Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” OBRAZU 4 Mat 5:39 A ja vam kaœem: Ne opirite se zlu, nego ako te tko udari po desnom obrazu, obrni mu i drugi! Mat 26:67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga æakama. Drugi su ga udarali po obrazu Luk 6:29 Udari li te tko po obrazu, okreni mu i drugi! Uzme li ti tko kabanicu, podaj mu i haljinu! Luk 22:64 Pokrili su mu oçi tukli su ga po obrazu i govorili: “Proreci, tko je, koji te udari?” OBREDE 1 Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. OBREŒE 1 Gal 2:3 Ali ni Tito, koji je bio s menom, premda je bio neznaboœac, nije bio primoran da se obreœe. OBREŒETE 4 Dje 15:1 I doæli su neki iz Judeje i uçili bradu: “Ako se ne obreœete po obiçaju Mojsijevu, ne moœete se spasiti.” Gal 5:2 Evo, ja, Pavao, kaœem vam: “Ako se obreœete, Krist vam neøe niæta koristiti. Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. Gal 6:13 Jer ni oni sami, koji se obrezuju, ne drœe zakona, nego hoøe, da se vi obreœete, da se hvale vaæim tijelom. OBREŒITE 1 Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” OBREZA Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. OBREZAN 4 Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” Rim 4:10 Kako se dakle uraçuna? Ili kad je bio obrezan ili neobrezan? Ne, kad je bio obrezan, nego kad je bio neobrezan. Rim 4:10 Kako se dakle uraçuna? Ili kad je bio obrezan ili neobrezan? Ne, kad je bio obrezan, nego kad je bio neobrezan. Flp 3:5 Koji sam obrezan osmi dan, od roda Izraelova, od plemena Benjaminova, Hebrejin od Hebreja, na zakonu farizej, OBREZANE 1 Rim 3:30 Jer je samo jedan Bog, koji opravdava obrezane iz vjere i neobrezane po vjeri. OBREZANI 3 Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani

399 obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, OBREZANIMA Gal 2:7 Nego nasuprot, kad vidjeæe, da je meni povjereno evanåelje meåu neobrezanima, kao Petru meåu obrezanima; Gal 2:8 Jer onaj, koji pomoœe Petru u apostolstvu meåu obrezanima, pomoœe i meni meåu neznaboæcima; OBREZANJA 5 Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. Tit 1:10 Jer ih ima mnogo neposluænih, praznih brbljavaca i zavodnika, osobito koji su iz obrezanja, OBREZANJE 6 Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. 1Ko 7:19 Obrezanje je niæta, i neobrezanje je niæta; nego drœanje zapovijedi Boœjih. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! Gal 6:15 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego novi stvor. OBREZANJEM 2 Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, OBREZATI 1 Dje 15:5 Onda ustadoæe neki od sljedbe farizejske, koji su bili vjerovali, i rekoæe: “Valja ih obrezati i zapovjediti, da drœe zakon Mojsijev.” OBREZIVAT 1 Pst 17:11 A obrezivat øete se na mesu svoje prednje koœice, i to neka bude znak zavjeta izmeåu mene i vas! OBREZIVATI 1 Pst 17:10 A ovo je zavjet moj izmeåu mene i vas i potomstva tvojega, æto øete ga drœati: sve muæko kod vas ima se obrezivati. OBREZUJU Gal 6:13 Jer ni oni sami, koji se obrezuju, ne drœe zakona, nego hoøe, da se vi obreœete, da se hvale vaæim tijelom. OBRNI 2 Psl 25:16 Obrni se k meni i budi mi milostiv, jer sam osamljen i jadan!

Mat 5:39 A ja vam kaœem: Ne opirite se zlu, nego ako te tko udari po desnom obrazu, obrni mu i drugi! OBRUBI 1 Job 26:14 Ali to su tek obrubi njegova upravljanja, æapat je to samo, æto çujemo o njemu. I tko da razumije grom svemoøi njegove? OBRUŒI 1 Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? OBUÇE 6 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” 1Ko 15:53 Jer ovo raspadljivo treba da se obuçe u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuçe u besmrtnost. 1Ko 15:53 Jer ovo raspadljivo treba da se obuçe u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuçe u besmrtnost. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. Otk 19:8 I dade joj se, da se obuçe u platno sjajno i bijelo, jer je platno pravednost svetih. OBUÇEÆ 1 Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. OBUÇEN 5 Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ Zah 3:3 A Joæua je bio obuçen u haljine prljave, kad je stajao pred anåelom. Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. Otk 19:13 I obuçen je u haljinu umoçenu u krv, i ime se njegovo zove “Rijeç Boœja”. OBUÇENA Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. OBUÇENE 2 Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu

dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. OBUÇENI 4 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. OBUÇETE 1 Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. OBUCI 3 Rut 3:3 Umij se i namaœi se, obuci na se haljine svoje najbolje, pa idi na gumno! Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. OBUCIMO Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! OBUCITE 5 Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! Kol 3:10 I obucite novoga, koji se obnavlja za poznanje po slici onoga, koji ga je stvorio; Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; OBUHVATI 1 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. OBUHVATITI 1 Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. OBUKAO 6 Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik

400 si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. OBUKAVÆI 1 Efe 6:14 Stojte dakle opasavæi bokove svoje istinom, i obukavæi se u oklop pravde, OBUKOÆE 1 Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. OBUKOSTE 1 Gal 3:27 Jer koliko vas se god u Kristu krstiste, Krista obukoste. OBUKU Psl 132:9 Kako treba neka se obuku sve sveøenici tvoji pravednici tvoji neka se raduju! OBUØE 4 Pst 3:21 A naçini Gospod Bog Adamu i œeni njegovoj haljine od koœe i obuøe ih u njih. Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. OBUØI 6 Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. 2Ko 5:2 Jer za tim uzdiæemo, œeleøi obuøi se u svoj nebeski stan; Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. OBUØU 5 Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na

kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! OBUVÆI 1 Efe 6:15 I obuvæi noge, da budete spremni za evanåelje mira! OBUZE 1 Iva 1:5 Svjetlost zasvijetli u tami; ali tama ga ne obuze. OBUZEÆE 1 Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? OBUZELE 1 2Sa 1:9 Tada mi zapovjedi. Pristupi k meni i usmrti me; jer su me obuzele muke, a joæ je sasvim duæa u meni. OBUZETI 1 Luk 5:26 Svi su bili obuzeti udivljenjem i hvalili su Boga. Puni straha rekoæe: “Danas smo vidjeli çudo.” OBUZIMAJU Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil OBUZME 1 Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. OBZIROM Efe 5:32 Tajna je ovo velika; a ja velim obzirom na Krista i na crkvu. OBZNANJUJU 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, OCA 14 Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. Pst 9:22 Ham, otac Kanaanu, promatrao je golotinju oca svojega, i rekao to obojici braøe svoje vani. Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. Pst 41:51 Prvoroåencu nadjenu Josip ime Manaseh; “jer Bog”, reçe, “dade da zaboravim svu nesreøu svoju i svu kuøu oca svojega.” Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje;

jer se je bojao gledati u Boga. Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. M.Iz 20:20 Tko psuje oca svojega i mater svoju, njegovo se svjetlo gasi u najdubljoj tami. M.Iz 23:22 Sluæaj oca, koji ti je dao œivot; ne preziri matere svoje, kad ostari! M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Tuœ 5:3 Sirote smo, bez oca, matere naæe kao udovice. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem: Bog moœe od kamenja ovoga podignuti

401 djecu Abrahamu. Mat 5:16 Tako neka se svijetli svjetlost vaæa pred ljudima, da vide vaæa dobra djela i slave Oca vaæega na nebesima. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 13:43 Tada øe pravednici sjati kao sunce u kraljevstvu Oca svojega. Tko ima uæi, neka çuje! Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Mat 16:27 Jer øe doøi Sin çovjeçji s anåelima svojim u slavi Oca svojega i tada øe vratiti svakome po djelima njegovim. Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Mat 19:19 Poætuj oca i majku, i ljubi bliœnjega svojega kao samog sebe!” Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. Luk 2:49 On im reçe: “Zaæto ste me traœili? Zar nijeste znali, da ja moram biti u kuøi Oca svojega?” Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.”

Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Luk 12:32 Ne boj se, malo stado; jer je bila volja Oca vaæega, da vam dadne kraljevstvo. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” Iva 4:12 Jesi li ti veøi od naæega oca Jakova, koji nam dade ovaj studenac, i sam je pio iz njega, i sinovi njegovi, i stoka njegova?” Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 5:43 Ja doåoh u ime Oca svojega, ali me vi ne primate. Ako li drugi doåe u ime svoje, njega primate. Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. Iva 6:46 Ne kao da bi tko vidio Oca. Samo koji je od Boga, vidio je Oca. Iva 6:46 Ne kao da bi tko vidio Oca. Samo koji je od Boga, vidio je Oca. Iva 6:57 Kao æto mene posla œivi Otac, i ja œivim zbog Oca, tako øe i onaj, koji jede mene, œivjeti zbog mene. Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 8:38 Ja govorim, æto sam vidio u Oca svojega; i vi çinite, æto ste çuli od oca svojega.” Iva 8:38 Ja govorim, æto sam vidio u Oca svojega; i vi çinite, æto ste çuli od oca svojega.” Iva 8:41 Vi çinite djela oca svojega.” Tada mu rekoæe: “Mi nijesmo roåeni od preljuboçinstva, jednoga oca imamo, Boga.” Iva 8:41 Vi çinite djela oca svojega.” Tada mu rekoæe: “Mi nijesmo roåeni od preljuboçinstva, jednoga oca imamo,

Boga.” Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 8:49 Isus reçe: “Ja nemam åavla, nego poætujem Oca svojega, a vi mene sramotite Iva 10:15 Kao æto mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca, i œivot svoj polaœem za ovce svoje. Iva 10:25 Isus im odgovori: “Ja vam rekoh, i ne vjerujete. Djela, koja çinim u ime Oca svojega, ona svjedoçe za me. Iva 10:32 Isus im reçe: “Mnoga vam dobra djela pokazah od Oca svojega. Za koje me od ovih djela kamenujete?” Iva 14:2 U kuøi Oca mojega mnogi su stanovi. Kad ne bi bilo tako, bio bih vam rekao, jer idem da vam pripravim mjesto. Iva 14:7 Kad biste poznavali mene, onda biste poznavali i Oca mojega. Od sada poznajete ga, i vidjeste ga.” Iva 14:8 Tada mu reçe Filip: “Gospodine, pokaœi nam Oca, i to nam je dosta.” Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Iva 14:16 I ja øu moliti Oca, i dat øe vam drugoga Utjeæitelja, da ostane s vama dovijeka, Iva 14:24 Tko ne ljubi mene, ne drœi mojih rijeçi. A rijeç, koju ste çuli od mene, nije moja, nego Oca, koji me posla. Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” Iva 15:15 Viæe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna, æto radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, æto sam çuo od Oca svojega. Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. Iva 16:23 I u onaj dan neøete me pitati ni za æto. Zaista, zaista, kaœem vam: Ako æto zamolite Oca, dat øe vam u ime moje. Iva 16:28 Izaåoh od Oca i doåoh na svijet; opet ostavljam svijet, i idem k Ocu.” Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista 1Ko 8:6 Ali mi imamo jednoga Boga Oca, od kojega je sve, i mi za njega, i jednoga Gospodina Isusa Krista, po kojemu je sve, i mi po njemu. Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po

402 volji Boga i Oca na Efe 6:2 “Poætuj oca svojega i majku; ovo je prva zapovijed s peçaøenjem, Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, 1Ti 5:1 Starijega ne karaj, nego ga upozori kao oca, mlaåe kao braøu; 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina. 1Iv 2:23 Kojigod nijeçe Sina, ni Oca nema, a koji priznaje Sina, priznaje i Oca. 1Iv 2:23 Kojigod nijeçe Sina, ni Oca nema, a koji priznaje Sina, priznaje i Oca. 2Iv 1:4 Obradovah se vrlo, æto naåoh meåu tvojom djecom takve, koji hode u istini, kao æto primismo zapovijed od Oca. Otk 2:27 I vladat øe njima gvozdenim œezlom, i razbit øe se kao sudovi lonçarski; kao æto sam i ja primio od Oca svojega; Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. OÇAJA Iza 13:7 Zato sustaju sve ruke, oçaja svako srce çovjeçje. OÇAJANJE 1 Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora.

OÇAJAVAM Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. OÇAJAVAMO 2Ko 4:8 U svemu trpimo nevolje, ali nijesmo potiæteni; zbunjeni smo, ali ne oçajavamo; OÇAJNOGA Psl 109:16 Jer nije mislio na to, da çini milosråe, progonio je patnika i siromaha, pa i do na smrt oçajnoga, OCAT 3 M.Iz 10:26 æto je ocat zubima i dim oçima, to je lijençina svojemu gospodaru. M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. Iva 19:30 A kad je bio Isus primio ocat, reçe: “Svræeno je.” Tada nakloni glavu i predade duh. OÇEVE 4 Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” Zah 1:2 “Œestoko se je bio Gospod razgnjevio na oçeve vaæe. Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. OÇE 21 Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Jer 3:4 Sada dakako viçeæ k meni: ‘Oçe moj! Ti si prijatelj mladosti moje! Mat 6:9 Ovako se molite: Oçe naæ, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje! Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Mat 11:26 Da, Oçe, tako je bilo tebi milo. Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Mar 14:36 “Aba Oçe”, reçe, tebi je sve moguøe; uzmi ovu çaæu od mene Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. Luk 15:18 Ustat øu, poçi øu k ocu svojemu i reøi øu mu: “Oçe, sagrijeæih nebu i tebi, Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ Luk 22:42 “Oçe, ako hoøeæ, ukloni ovu çaæu od mene! Ali ne moja, nego neka bude volja tvoja!” Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa:

“Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu. Iva 12:27 Sad je duæa moja duboko potresena. Æto da kaœem? Oçe, saçuvaj me od ovoga çasa? Ali zato doåoh u ças ovaj. Iva 12:28 Oçe, proslavi ime svoje!”. Tada glas doåe s neba: “I proslavio sam ga, i opet øu ga proslaviti.” Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Iva 17:5 I sad proslavi ti mene, Oçe, u tebe samoga slavom, koju imadoh u tebe, prije nego postade svijet. Iva 17:11 I viæe nijesam na svijetu – ali su oni na svijetu. Ja dolazim k tebi. Oçe sveti, saçuvaj ih u ime svoje, koje si mi dao, da budu jedno kao mi! Iva 17:25 Oçe pravedni, svijet tebe ne spoznade, a ja te spoznadoh, i ovi spoznadoæe, da si me ti poslao. Rim 8:15 Jer ne primiste duha ropstva, opet da se bojite, nego primiste Duha posinjenja, u kojem vapijemo: “Aba, Oçe!” Gal 4:6 A jer ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaæa, koji vapije: “Aba, Oçe!” OÇEKIVALI 1 Iza 64:3 Dok çiniæ strahovita djela, kojih nijesmo nikada oçekivali! O da siåeæ dolje, da bi zadrhtale gore pred tobom! OÇEKIVANJE 1 M.Iz 11:7 Kad umre bezboœnik, propada nadanje njegovo; oçekivanje opakoga sruæi se. OÇEKUJEM Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada, kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. OÇEKUJETE 2 Luk 6:32 Ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu hvalu oçekujete za to i grjeænici ljube one, koji njih ljube. Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. OÇEKUJU Dje 24:15 Ja imam nadu u Boga, koju i oni sami oçekuju, da øe biti uskrsnuøe pravednih i nepravednih. OÇEKUJUØI 1 Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. OCEM1 Mat 23:9 I ocem svojim ne zovite nikoga na zemlji, jer je jedan otac vaæ, koji je na nebesima! Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Efe 3:14 Zbog toga pregibam koljena svoja pred Ocem Gospodina naæega Isusa Krista, 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega

403 djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. 1Pe 1:17 I ako zovete Ocem onoga, koji, ne gledajuøi tko je tko, sudi svakome po djelu, provodite vrijeme svojega œivljenja u straœu, 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. Otk 3:21 Tko pobijedi, dat øu mu da sjedi s menom na prijestolju mojemu, kao i ja æto pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolju njegovu. OÇEVE 1 1Iv 2:15 Ne ljubite svijeta, ni æto je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, nema ljubavi Oçeve u njemu. OÇEVICI 1 Luk 1:2 Onako, kako nam ih predadoæe prvotni oçevici i sluge rijeçi. OÇEVIDAN 1 1Ti 4:15 Ovo promiæljavaj, u ovom budi, da tvoj napredak bude oçevidan svima! OÇEVIDNA 1Ti 5:25 Tako su i dobra djela oçevidna, i koja su drukçija, ne mogu se skriti. OÇEVIDNI 1 1Ti 5:24 Nekih su ljudi grijehi oçevidni i idu na sud pred njima, a nekih idu za njima. OÇEVO Dje 1:4 Kad je bio s njima zajedno, zapovjedi im, da ne idu iz Jerusalema, nego da çekaju obeøanje Oçevo, “koje”: [reçe] “çuli ste od mene. OÇEVOM Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. OÇEVU 3 Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, 1Ko 5:1 Opøenito se çuje o bludnosti meåu vama, i to o takvoj bludnosti kakve nema ni meåu neznaboæcima, da naime neki ima œenu oçevu. OÇEVI 27 P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi.

1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Psl 22:4 U tebe su se uzdali oçevi naæi, uzdali se, i ti si ih izbavljao. M.Iz 23:29 Tko ima ah? Tko ima jao? Tko ima svaåu? Tko ima brigu? Tko ima rane ni za æto? Tko ima mutne oçi? Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. Tuœ 5:7 Oci su naæi sagrijeæili i nema ih viæe. Opaçine njihove moramo mi nositi. Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Luk 6:26 Teæko vama, kad vam laska sav svijet, jer su isto tako çinili laœnim prorocima oçevi njihovi. Iva 4:20 Oci su se naæi klanjali Bogu tamo na gori, a vi kaœete, da je u Jerusalemu mjesto, gdje se mora klanjati Bogu.” Iva 6:31 Oci su naæi jeli manu u pustinji, kao æto je pisano: ‘Kruh s neba dade im da jedu.’” Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? Rim 9:5 Njihovi su oçevi, i od njih je Krist po tijelu, koji je nada sve Bog blagoslovljen u vijeke. Amen. 1Ko 10:1 Neøu vam naime zatajiti, braøo, da su oçevi naæi svi bili pod oblakom, i svi su kroz more proæli; Efe 6:4 I vi, oçevi! Ne razdraœujte djece svoje, nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim! Heb 3:9 Gdje me iskuæaæe oçevi vaæi, kuæaæe me, premda gledaæe djela moja çetrdeset godina.

Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja” 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. OÇI 82 Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve. Pst 29:17 Lea je imala slabe oçi, a Rahela je bila lijepa stasa i lica. Pst 49:12 Iskre mu se oçi od vina, i zubi su mu bijeli od mlijeka. P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” 2Ljt 7:15 Oçi moje bit øe sad otvorene i uæi moje pripazit øe na molitvu na tom mjestu. Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Job 11:20 A oçi grjeænicima ugasit øe se, neøe im biti utoçiæta, nada øe im biti: duæu izdahnuti. Job 34:21 Oçi njegove poçivaju na putu svakoga; gleda sve korake njegove. Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Psl 50:21 Ti si to çinio, i ja zar sam morao æutjeti? Mislio si, da sam ja kao ti; ali sad te karam i stavljam ti to pred oçi. Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: Psl 90:8 Stavljaæ zla djela naæa sebi pred oçi, tajnu krivnju naæu pred svjetlost lica

404 svojega. Psl 119:37 Odvrati oçi moje, da ne gledaju ispraznost; daj mi, da naåem œivot na putovima tvojim! Psl 119:148 Joæ prije jutra bdjele su oçi moje, da razmiæljam o rijeçi tvojoj. Psl 121:1 Podiœem oçi svoje gore prema gorama, odakle øe mi doøi pomoø. Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. M.Iz 15:3 Na svakom su mjestu oçi Gospodnje; gledaju zle i dobre. M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. PNP 1:15 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa, oçi su tvoje kao golubice. PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. Iza 1:15 I kad æirite ruke svoje zatvaram ipak oçi svoje od vas, i kad molite joæ toliko, ne sluæam vas: ruke su vaæe pune krvi. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Iza 35:5 Tada øe se otvoriti oçi slijepima, i uæi gluhima otvorit øe se. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji

izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Iza 43:8 Neka naprijed stupi narod, koji je slijep, a ipak ima oçi, koji je gluh, a ima uæi! Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Jer 5:21 “Çuj, narode pun ludosti i nerazuma, koji ima oçi a ne vidi, koji ima uæi a ne çuje! Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Zah 5:1 Opet sam podigao oçi svoje i

gledao, i gle, bio je tu svitak knjige, æto leti. Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 13:16 A blagoslovljene su oçi vaæe, æto vide, i uæima vaæim, æto çuju! Mar 8:18 Imate oçi i zar ne vidite? Imate uæi i zar ne çujete? Zar viæe ne mislite na ono, Luk 2:30 Oçi moje vidjeæe spasenje, Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. Luk 22:64 Pokrili su mu oçi tukli su ga po obrazu i govorili: “Proreci, tko je, koji te udari?” Luk 24:31 Tada im se otvoriæe oçi, i poznaæe ga. A njega nestade ispred oçiju njihovih. Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve Iva 9:15 Opet ga dakle upitaæe farizeji, kako je progledao. A on im reçe: “Blato metnu mi na oçi, i oprah se, i vidim.” Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ Gal 4:15 Gdje je dakle vaæe Blagoslovljeno oduæevljenje? Jer vam svjedoçim, da biste bili kad bi moguøe bilo, izvadili oçi svoje i dali meni. Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao

405 plamen ognjeni; Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. Otk 19:12 A oçi su mu kao plamen ognjeni, i na glavi njegovoj krune mnoge, imajuøi ime napisano, kojega nitko ne zna do on sam. OÇIÆØENI 3 L.Zk 16:30 Jer u taj dan pribavlja se za vas pomirenje, da budete oçiæøeni; od svih grijeha svojih imate biti oçiæøeni pred Gospodom. L.Zk 16:30 Jer u taj dan pribavlja se za vas pomirenje, da budete oçiæøeni; od svih grijeha svojih imate biti oçiæøeni pred Gospodom. Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! OÇIÆØENJA Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. OÇIÆØENJE 1 2Pe 1:9 Jer tko nema ovoga, slijep je i rukom pipa, i zaboravio je oçiæøenje od starih svojih grijeha. OÇIÆØENO Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. OÇIJU 21 Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Psl 119:136 Iz oçiju se mojih spuætaju potoci zbog onih, koji ne drœe zakona tvojega. M.Iz 4:21 Neka ti nikada ne odlaze iz oçiju i çuvaj ih na dnu srca! Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine Eze 1:18 Naplatnice su njihove bile vrlo visoke i straæne za gledanje. Unaokolo bile su naplatnice pune oçiju u sva çetiri! Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’

Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Luk 19:42 “Kad bi i ti u ovaj svoj dan upoznao, æto ti je za mir! Ali je sad skriveno od oçiju tvojih. Luk 24:31 Tada im se otvoriæe oçi, i poznaæe ga. A njega nestade ispred oçiju njihovih. Dje 1:9 I kad to reçe, bi podignut pred oçima njihovim. Uze ga oblak iz oçiju njihovih. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” OCIMA4 P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Psl 106:6 Grijeæili smo s ocima svojim, çinili smo zlodjela i poçinjali bezakonje. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Jer 24:10 Poslat øu na njih maç, glad i kugu, dok se sasvim ne istrijebe iz zemlje, koju sam dao njima i ocima njihovim.” Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.”

Luk 1:72 Tako htjede smilovati se ocima naæim i spomenuti se svetoga zavjeta svojega Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, OÇIMA 42 Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” Job 11:4 Jer si sam rekao: “Çista je nauka moja, i çist sam u oçima tvojim!” Job 18:3 Zaæto da se smatramo kao stoka, zaæto smo ludi u vaæim oçima? Job 25:5 Eto, ni mjesec ne sja bez ljage, ni zvijezde nijesu çiste u oçima njegovim, Psl 5:5 Opaki ne mogu stajati pred oçima tvojim, ti mrziæ na sve, koji çine bezakonje. Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Psl 51:3 Jer ja znam zloçin svoj, krivnja moja vazda mi je pred oçima. Psl 72:14 iz pritiska i nasilja otkupljuje œivot njihov: “u oçima je njegovim dragocjena krv njihova. Psl 78:12 Pred oçima otaca njihovih uçini çudesa u zemlji egipatskoj, u Soanskom polju, Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. Psl 91:8 Jest, vidjet øeæ oçima svojim, gledat øeæ plaøu bezboœnicima. Psl 116:15 Dragocjena je u oçima Gospodnjim smrt pravednika njegovih. Psl 118:23 To se dogodi od Gospoda; to je

406 çudo pred oçima naæim. M.Iz 5:21 Zaista, pred oçima su Gospodnjim putovi svaçiji; on pazi na sve staze njegove. M.Iz 10:26 æto je ocat zubima i dim oçima, to je lijençina svojemu gospodaru. M.Iz 23:26 Daj mi srce svoje, sine moj, i neka se putovi moji dopadnu oçima tvojim! Prp 11:7 Slatka je svjetlost i godi oçima vidjeti sunce. Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mat 13:13 Zato im govorim u prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Luk 19:27 A one moje neprijatelje, koji ne htjedoæe, da ja kraljujem nad njima, dovedite ovamo i pogubite ih pred oçima mojim!” Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” Dje 1:9 I kad to reçe, bi podignut pred oçima njihovim. Uze ga oblak iz oçiju njihovih. Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’

Rim 3:18 Nema straha Boœjega pred oçima njihovim.” 2Ko 10:7 Gledajte, æto je pred oçima! Ako se tko uzda u sebe, da je Kristov, neka misli opet u sebi, da kako je on Kristov, tako smo i mi. 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi œivota, OÇISTE 1 M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. OÇISTI 10 Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. Psl 19:12 A pogrjeæke – tko øe ih znati? Oçisti me od skrivenih! Psl 51:2 Posve me operi od zlodjela mojih, od grijeha mojega oçisti me! Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje. Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje. Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. Tit 2:14 Koji je dao samoga sebe za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i oçisti sebi narod izabrani, koji je revan u dobrim djelima. 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. OÇISTILI 1 Heb 10:2 Inaçe bi prestale prinositi se, kad oni, koji sluœe, ne bi viæe imali nikakve savjesti za grijehe, kad su se jednom oçistili; OÇISTIM Psl 51:7 Poækropi me hisopom da se oçistim; operi me i bit øu biti bjelji od snijega. OÇISTIMO 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! OÇISTIO Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; OÇISTIT 3 Jer 33:8 Oçistit øu l ih od sve krivnje njihove, æto su je poçinili protiv mene, i oprostit øu im sva zlodjela njihov, kojima mi sagrijeæiæe i kojima mi se iznevjeriæe, Eze 36:25 Poækropit øu vas vodom çistom, da budete çisti. Oçistit øu vas od svih neçistoøa vaæih i od svih idola vaæih. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i

oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” OÇISTITE 5 Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; OÇISTITI 6 Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. Eze 24:13 Jer sam te htio oçistiti od gnusne neçistoøe tvoje, ali se ti nijesi oçistio od neçisto øe svoje, to se i nadalje neøeæ oçistiti, da na tebi ne izvræim gnjev svoj. Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” Mat 8:2 Tada doåe jedan gubavac, pade pred njega niçice i zamoli: “Gospodine, ako hoøeæ, moœeæ me oçistiti.” Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! OÇISTIVÆI 2 Dje 15:9 I ne postavi nikakve razlike meåu nama i njima, oçistivæi vjerom srca njihova. Efe 5:26 Da je posveti, oçistivæi je kupelju vodenom u rijeçi, OÇITOVA Rim 3:21 A sad se bez zakona oçitova pravda Boœja, posvjedoçena od zakona i od proroka; Efe 3:3 Da se meni po otkrivenju oçitova tajna, kao æto gore opisah ukratko. Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, OÇITOVAO Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” OÇITOVASMO 2Ko 11:6 Jer ako sam i nevjeæt u govoru, a u znanju nijesam. A u svemu se oçitovasmo vama OÇITOVATI 1 1Iv 2:19 Od nas izaåoæe, ali nijesu bili od nas; jer kad bi bili od nas, ostali bi s nama; na njima se je imalo oçitovati, da nijesu svi od nas. OÇITOVAVÆI 1 Efe 1:9 Oçitovavæi nam tajnu volje svoje po svojoj slobodnoj odluci, koju je

407 predodredio u njemu; OÇNI 1 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. OCTA Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. OCU 28 Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek lud prezire mater svoju. M.Iz 17:25 Lud sin briga je ocu svojemu i gorka bol materi svojoj. M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Luk 1:73 Zakletve, kojom se zakle Abrahamu, ocu naæemu: “da øe nam dati, Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. Luk 15:18 Ustat øu, poçi øu k ocu svojemu i reøi øu mu: “Oçe, sagrijeæih nebu i tebi, Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 5:45 Ne mislite, da øu vas ja tuœiti Ocu! Vaæ je tuœitelj Mojsije, u koga se vi uzdate. Iva 10:38 Ako li çinim, i ako meni neøete vjerovati, djelima vjerujte, da poznate i vjerujete, da je Otac u meni i ja u Ocu.” Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 14:6 Isus mu reçe: “Ja sam put i istina i œivot: nitko ne dolazi k Ocu, osim po meni. Iva 14:10 Zar ne vjerujeæ, da sam ja u Ocu, i da je Otac u meni? Rijeçi, koje vam ja govorim, ne govorim od sebe samoga, i djela çini Otac, koji ostaje u meni. Iva 14:12 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko vjeruje u mene, djela, koja ja çinim, i on øe çiniti, i veøa øe od ovih çiniti, jer ja idem k Ocu. Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene.

Iva 16:28 Izaåoh od Oca i doåoh na svijet; opet ostavljam svijet, i idem k Ocu.” 1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. Efe 5:20 Zahvaljujuøi svagda za sve u ime Gospodina naæega Isusa Krista Bogu i Ocu! Flp 4:20 A Bogu i Ocu naæemu slava u vijeke vijeka! Amen. Kol 1:12 Zahvaljujuøi Bogu Ocu, koji nas çini sposobnima, da budemo subaætinici svetih u svijetlu; Kol 3:17 I sve ætogod çinite rijeçju ili djelom, sve çinite u ime Gospodina Isusa Krista, zahvaljuj uøi Bogu Ocu po njemu. Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, OÇUVAO 2Ti 4:7 Dobar sam boj vojevao, trku svræio, vjeru oçuvao. ODABRANIKA 1Ljt 16:13 Ti, Izraela, sluge njegova, rode, vi, Jakova odabranika njegova, sinovi! ODAGNALIH 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. ODAJA Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. ODAJE 2 M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! ODAKLE 11 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Psl 121:1 Podiœem oçi svoje gore prema gorama, odakle øe mi doøi pomoø. Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Mat 21:25 Odakle je bilo krætenje Ivanovo? S neba ili od ljudi?” Oni su razmiæljali meåu se: “ Luk 13:27 A on øe reøi: “Kaœem vam, ne znam, odakle ste. Odstupite od mene svi, koji çinite nepravdu! Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi

jedu?” Iva 9:29 Mi znamo, da je Mojsiju govorio Bog, a za ovoga ne znamo, odakle je.” Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? ODAN 2 P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” 1Ti 3:3 Ne odan piøu, ne nasilan, nego i krotak, ne svadljivac, ne lakom; ODANLE 3 P.Zk 4:29 Odanle øeæ traœiti Gospoda, Boga svojega, pa øeæ ga i naøi, ako ga budeæ œudio svim srcem i svom duæom. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. ODANOSTI 1 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. ODASVUD 1 Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. ODATLE 8 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. Psl 6:10 Neka se postide i smetu svi neprijatelji moji, puni sramote neka brzo otidu odatle! Psl 55:6 Tada œelim: “Da bih imao krila golubinja: odletio bih odatle i mir bih naæao! Psl 129:5 Sramotno se moraju odatle povuøi svi, koji mrze na Sion. Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. Mar 10:22 Na ovu rijeç posta on œalostan i otide tuœan odatle; jer je posjedovao mnoga dobra. ODAVDE 7 Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa sobom kosti moje odavde!” Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno

408 jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” ODAVNA Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. ODAVNO Psl 94:17 Kad mi Gospod ne bi bio pomoønik, leœala bi duæa moja odavno u tiæini. 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. ODAZVA Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji ODAZVALI 1 Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” ODBAÇEN 5 Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Luk 17:25 Ali najprije joæ mora on mnogo pretrpjeti i odbaçen biti od roda ovoga. Heb 12:17 Jer znate, da je i zatim, kad je htio baætiniti blagoslov, odbaçen; 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen, ODBAÇENI 1 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove.

ODBAÇENJE 1 Rim 11:15 Jer ako je odbaçenje njihovo izmirenje svijeta, æto øe istom biti njihovo primanje, negoli œivot od mrtvih? ODBACI 1 P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. ODBACIÆE 4 Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, ODBACIMO Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, ODBACIO 6 Job 6:14 Nesretnomu treba suøut prijatelja, iako je odbacio strah Svemoønoga! Psl 44:9 Ali sad si nas posve odbacio i posramio nas; nijesi iæao s vojskama naæim u boj. Psl 60:10 Zar ne ti, Boœe, koji si nas odbacio, koji nijesi iæao s naæim çetama, Boœe? Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. ODBACIT 2 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. 1Ko 1:19 Jer je pisano: “Uniætit øu mudrost mudrih i odbacit øu razum razumnih.” ODBACITE 4 Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? Efe 4:25 Zato odbacite laœ i govorite istinu

svaki sa svojim bliœnjim, jer smo udovi jedan drugome! Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! 1Pe 2:1 Odbacite dakle svaku zlobu i svako lukavstvo, licemjerstvo i zavist i svako klevetanje, ODBACITI 2 Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. ODBACIVÆI 2 1Ti 1:19 Imajuøi vjeru i dobru savjest, koju neki odbacivæi postadoæe brodolomci u vjeri; Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! ODBACUJ 3 Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! Psl 44:23 Ustani! Æto spavaæ, Gospode? Probudi se! Ne odbacuj nas vjeçno! Psl 51:11 Ne odbacuj me od lica svojega, svetoga Duha svojega ne uzimaj od mene! ODBACUJE 3 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” Tuœ 3:31 Jer Gospod ne odbacuje za vazda, Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. ODBACUJEM Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. ODBACUJEMO 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, ODBACUJETE 1 Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. ODBJEGLI 1 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. ODGAJAJTE 1 Efe 6:4 I vi, oçevi! Ne razdraœujte djece svoje, nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim! ODGAJANJE 1 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, ODGOJ 2 M.Iz 15:33 Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred çaæøu ide poniznost. M.Iz 22:6 Odgoj dijete prema putu, kojim ima iøi, pa neøe odstupiti od njega ni u starosti.

409 ODGOJIH 2 Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. ODGOJILA 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. ODGOJIO Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. ODGOJITELJ 1 Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; ODGOJITELJA 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. ODGOVARA Zah 13:6 Upitaju li ga onda: “Kakve su ti to brazgotine na prsima,” odgovara: “Udarili su me u kuøi mojih prijatelja.” Gal 4:25 Jer Agara znaçi Sinaj goru u Arabiji, a odgovara sadaænjemu Jerusalemu, koji robuje s djecom svojom. ODGOVARAÆ 1 Psl 22:2 Boœe moj, vapijem danju – a ti ne odgovaraæ; i noøu, ali se ne pazi na me. ODGOVARAJ 1 M.Iz 26:4 Ne odgovaraj luåaku po ludosti njegovoj; inaçe si jednak njemu! ODGOVARATI 2 Luk 21:14 Nemajte dakle nikakve unaprijed brige, kako øete odgovarati! Kol 4:6 Rijeç vaæa neka je svagda u milosti solju zaçinjena, da znate, kako vam treba svakome odgovarati! ODGOVOR 8 M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. M.Iz 16:33 Œdrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospoda dolazi sav odgovor njegov. Iza 41:28 Gledam naokolo; ali nema tu nijednoga od ovih, ni jedan ne zna savjeta. Pitao sam ih, da bi mi dali odgovor: Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka! Ako te posluæa, dobio si brata svojega. Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. Rim 11:4 A æto mu veli Boœji odgovor? “Ostavio sam sebi sedam tisuøa ljudi, koji ne prignuæe koljena pred Baalom.” 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; ODGOVORI 103 Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol,

pa sam se skrio.” Pst 3:12 Adam odgovori: “Œena, koju si mi dao da bude uz mene, ona mi dade s drveta, i jedoh.” Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Pst 4:9 Tada upita Gospod Kaina: “Gdje ti je brat Abel?” On odgovori: “Ne znam; zar sam ja çuvar brata svojega?” Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” Pst 20:4 A Abimelek nije se bio joæ njoj primaknuo, pa odgovori: “Gospode, ti ipak neøeæ neduœne ljude pogubiti! Pst 22:1 Poslije ovih dogaåaja stavi Bog Abrahama na kuænju i reçe mu: “Abrahame!” On odgovori: “Evo me!” Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” Pst 32:26 Tada reçe onaj: “Pusti me; jer je zora veø osvanula!” Ali on odgovori: “Ne puætam te, dok me ne blagosloviæ.” Pst 40:12 Josip mu odgovori: “To se tumaçi ovako: tri loze tri su dana. Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Izl 3:14 Bog odgovori Mojsiju: “JA JESAM, KOJI JESAM.” (Znaçi, ‘JA POSTOJIM’) I nastavi: “Tako reci sinovima Izraelovim: ‘JA JESAM’, posla me k vama!” Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? Izl 32:18 Ali on odgovori: “Nije to vika pobjedna, a niti vika pobijeåenih: çujem samo pjevanje.” Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” P.Zk 27:25 Proklet, tko primi kakav dar, da prolije krv neduœnu! I sav narod neka odgovori: Amen! Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako,

da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Job 38:1 Tada odgovori Gospod Jobu iz vihora i reçe: M.Iz 26:5 Odgovori luåaku po ludosti njegovoj; inaçe on misli, da je mudar! Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Mat 3:15 Isus mu odgovori: “Samo pripusti to! Dolikuje nam, da ispunimo sve, æto je pravo.” Tada ga pripusti. Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj; nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mat 13:11 On odgovori: “Vama je dano, da razumijete tajne kraljevstva nebeskoga a onima nije dano. Mat 14:28 Petar mu odgovori: “Gospodine,

410 ako si ti, reci mi, da doåem k tebi po vodi. Mat 15:13 On odgovori: “Svaki nasad, æto ga nije zasadio Otac moj nebeski, iskorijenit øe se. Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Mat 16:16 Simon Petar odgovori: “Ti si Krist, Sin Boga œivoga. Mat 17:11 On odgovori: “Svakako øe doøi Ilija i sve øe obnoviti. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mat 19:20 Mladiø mu odgovori: “Sve san to drœao. Æto mi joæ fali?” Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” Mat 20:7 Oni mu odgovoriæe: Nitko nas ne najmi. On im odgovori: “Idite i v u moj vinograd! Mat 20:13 Prijatelju, odgovori on jednome od njih, ja tebi ne çinim krivo. Nijesi li se pogodio s menom po denar? Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mat 22:18 Isus prozre lukavstvo njihovo i odgovori: “Licemjeri, æto me kuæate? Mat 22:29 Isus im odgovori: “Varate se, ne znate ni Pisma ni moøi Boœje. Mat 22:37 On mu odgovori: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom duæom svojom i svom misli svojom! Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Mar 5:9 Upita ga: “Kako se zoveæ?” “Legija mi je ime”, odgovori mu; “jer nas je mnogo.” Mar 7:28 “Da, Gospodine”, odgovori mu ona; “ali psiøi pod stolom dobiju ipak od mrvica djeçjih.” Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne

Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 3:11 On im odgovori: “Tko ima dvoje haljine, neka da jednu onome, koji nema nijednu; i tko ima hrane, neka çini isto tako!” Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. Luk 10:41 Gospodin joj odgovori: “Marta, Marta, brineæ se i skrbiæ za mnogo. Luk 11:45 Neki zakonoznanac odgovori mu: “Uçitelju, tim rijeçima sramotiæ i nas.” Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. Luk 22:33 On mu odgovori: “Gospodine, spreman sam s tobom iøi u tamnicu i u smrt.” Luk 24:18 Jedan, po imenu Kleofa, odgovori mu: “Zar si ti jedini stranac u Jerusalemu, koji ne zna, æto se je ondje dogodilo ovih dana?” Iva 1:21 Tada ga upitaæe: “Æto dakle? Jesi li moœda Ilija?” On odgovori: “Nijesam.” “Jesi li prorok?” On odgovori: “Nijesam.” Iva 1:21 Tada ga upitaæe: “Æto dakle? Jesi li moœda Ilija?” On odgovori: “Nijesam.” “Jesi li prorok?” On odgovori: “Nijesam.” Iva 1:46 Natanael mu odgovori: “Iz Nazareta moœe li doøi æto dobro?” Filip mu reçe: “Doåi i vidi!” Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.” Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? Iva 4:13 Isus joj odgovori: “Svaki, koji pije od ove vode, opet øe oœednjeti. Iva 4:25 Œena mu odgovori: “Znam, da dolazi Krist – to jest Pomazanik. Kad on doåe, sve øe nam reøi.” Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. Iva 6:29 Isus im odgovori: “Ovo je djelo Boœje, da vjerujete u onoga, koga on posla.” Iva 6:68 Simon Petar odgovori mu: “Gospodine, kojemu øemo iøi? Ti imaæ rijeçi vjeçnoga œivota.

Iva 8:11 Ona odgovori: “Nitko, Gospodine!” Tada reçe Isus: “Ni ja te neøu osuditi. Idi, i od sada viæe ne grijeæi!” Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 8:58 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Prije nego je postao Abraham, ja sam.” Iva 9:27 Odgovori im: “Veø sam vam rekao, a nijeste sluæali. Æto øete opet sluæati? Neøete li i vi postati uçenici njegovi?” Iva 10:25 Isus im odgovori: “Ja vam rekoh, i ne vjerujete. Djela, koja çinim u ime Oca svojega, ona svjedoçe za me. Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Iva 13:8 Petar mu odgovori: “Nikad mi ti neøeæ oprati nogu!” Isus mu odgovori: “Ako te ne operem, neøeæ imati dijela s menom.” Iva 13:8 Petar mu odgovori: “Nikad mi ti neøeæ oprati nogu!” Isus mu odgovori: “Ako te ne operem, neøeæ imati dijela s menom.” Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Dje 1:7 On im odgovori: “Nije vaæe znati vremena ili çasove, æto ih je Otac zadrœao u svojoj vlasti. Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” ODGOVORIÆE 26 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 13:51 Razumjeste li sve ovo? Odgovoriæe mu: “Da, Gospodine!” Mat 14:17 Oni mu odgovoriæe: “Imamo ovdje samo pet kruhova i dvije ribe.” Mat 16:14 Oni odgovoriæe: “Jedni za Ivana Krstitelja, drugi za Iliju, opet drugi za Jeremiju ili za kojega od proroka.”

411 Mat 20:7 Oni mu odgovoriæe: Nitko nas ne najmi. On im odgovori: “Idite i v u moj vinograd! Mat 20:22 Isus reçe: “Ne znate, æto molite. Moœete li piti çaæu, koju øu ja piti? Odgovoriæe mu: “Moœemo.” Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Mat 22:21 Odgovoriæe mu: “Carev.” Tada im reçe: “Dajte dakle caru carevo i Bogu Boœje! Mar 10:4 Oni odgovoriæe: “Mojsije je do 0 pustio, da se napiæe raspusna knjiga, i onda da se otpusti œena.” Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Iva 6:30 Oni mu odgovoriæe: “Koji dakle ti çiniæ znak, da vidimo i da i vjerujemo? Æto radiæ? Iva 7:46 Sluge odgovoriæe: “Nikad çovjek nije tako govorio kao ovaj çovjek.” Iva 8:33 Odgovoriæe mu: “Mi smo djeca Abrahamova i nikome nijesmo robovali nikad. Kako ti veliæ: “Bit øete slobodni?” Iva 8:39 Odgovoriæe mu: “Otac je naæ Abraham.” Isus im reçe: “Ako ste djeca Abrahamova, onda çinite i djela Abrahamova! Iva 8:48 Tada mu odgovoriæe Œidovi: “Ne velimo li mi pravo, da si Samarijanac i da imaæ åavla?” Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” Iva 11:34 I upita: “Gdje ga metnuste?” Odgovoriæe mu: “Gospodine, doåi i vidi!” Iva 18:30 Odgovoriæe mu: “Kad on ne bi bio zloçinac, ne bismo ga bili predali tebi.” Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” Iva 21:5 Tada im reçe Isus: “Djeco, imate li æto za jelo?” odgovoriæe mu: “Nemamo.” Dje 5:29 A Petar i apostoli odgovoriæe: “Veøma se treba Bogu pokoravati negoli ljudima. ODGOVORIH 5 Iza 6:8 I zaçuh glas Svemoguøega, koji reçe: “Koga da poæljem? Tko øe iøi po nalogu mojemu?” Ja odgovorih: “Evo mene, poælji me!” Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!”

Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. ODGOVORIMA Luk 2:47 Svi, koji su ga sluæali, divili su se njegovu razumu i njegovim odgovorima. ODGOVORIO Luk 10:28 Reçe mu: “Pravo si odgovorio, çini to, i imat øeæ œivot!” ODGOVORIT 1 Jer 33:3 ‘Zazovi me, i odgovorit øu ti i pokazat øu ti velike, nevjerojatne stvari, za koje nijesi znao! ODGOVORITI 6 M.Iz 21:13 Tko uho svoje zatvara na jadikovanje siromaha, njemu se neøe odgovoriti, kad zaviçe M.Iz 26:16 Lijençina misli, da je mudriji od sedmorice, koji znaju odgovoriti razumno, Mat 22:46 Na to mu nije mogao nitko odgovoriti. I od toga dana nije se viæe nitko usudio da ga æto zapita. Mat 25:40 Kralj øe im odgovoriti: “Za “ista, kaœem vam: “Æto ste uçinili jednomu od ove moje najmanje braøe, to ste uçinili meni. Luk 13:26 Tada øete odgovoriti: Ali mi smo s tobom jeli i pili; po ulicama naæim ti si uçio. 2Ko 5:12 Jer se ne preporuçujemo opet vama, nego vam dajemo prigodu, da se ponosite s nama, da imate æto odgovoriti onima, koji se diçe onim, æto je na licu, a ne u srcu. ODGOVOROM M.Iz 15:23 Svaki se raduje zgodnim odgovorom usta svojih; rijeç u pravo vrijeme – kako je dragocjena! ODIJELA Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? ODIJELO 7 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. M.Iz 31:25 Odijelo joj je snaga i ljepota, i smije se danu sutraænjemu. Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni,

toçkovi mu kao oganj razgoren. Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; Mat 28:3 Lice je njegovo bilo kao munja, i odijelo njegovo bijelo kao snijeg. ODIJELU 3 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, ODIJEVA Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! ODIJEVAJU Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i pjevaju. ODIJEVALI 1 Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” ODIJEVATI 1 Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” ODJEDANPUT 1 Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. ODJEKNE 2 Psl 66:2 Pjevajte hvalu slavnome imenu njegovu, dajte da glasno odjekne hvala njegova! M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. ODJEKNU Mat 25:6 I ponoøi odjeknu poziv: “Zaruçnik dolazi! Izlazite mu u susret! ODJEKUJE 1 Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. ODJENUTI 1 Mat 6:31 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti i ne pitajte: Æto øemo jesti? Æto øemo piti? Çim øemo se odjenuti? ODJEØA Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. Iza 63:2 Zaæto je crvena odjeøa tvoja, haljine tvoje kao u onoga koji gazi groœåe u kaci? Luk 9:29 Dok se je molio, promijeni se lice njegovo, i odjeøa njegova postade

412 sjajnobijela. ODJEØE 1 Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. ODJEØI 1 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” ODJEØU2 P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. Job 38:9 Kad mu dadoh oblake za odjeøu, tamne oblake za pelenice? Psl 22:18 Dijele meåu se haljine moje i za odjeøu moju bacaju kocku. Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: Psl 102:26 Oni øe proøi, a ti ostajeæ; oni svi ostare kao haljina; promijeniæ ih kao odjeøu, oni se raspadnu. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. 1Ti 6:8 A kad imamo hranu i odjeøu, ovim budimo zadovoljni! ODLAHNUTI 1 Job 16:6 Ali ako govorim, neøe odlahnuti bol moja; ako li prestanem, hoøe li otiøi od mene? ODLASKA Dje 20:29 Ja znam, da øe poslije odlaska mojega uøi meåu vas vuci grabeœljivi, koji neøe ætedjeti stada. ODLAZE 3 M.Iz 4:21 Neka ti nikada ne odlaze iz oçiju i çuvaj ih na dnu srca! Jer 37:9 Zato veli Gospod: ‘Ne varajte se pomiælju: “Kaldejci odlaze zauvijek od nas, jer oni ne odlaze. Jer 37:9 Zato veli Gospod: ‘Ne varajte se pomiælju: “Kaldejci odlaze zauvijek od nas, jer oni ne odlaze.

ODLAZI 1 Mar 1:24 “Odlazi! Æto mi imamo s tobom posla, Isuse Nazareøanine? Ti si doæao da nas upropastiæ. Znam, tko si, Svetac Boœji.” ODLAZIM Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene. ODLAZITE 1 Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! ODLETE 1 Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. ODLETIO Psl 55:6 Tada œelim: “Da bih imao krila golubinja: odletio bih odatle i mir bih naæao! ODLETJET 1 Job 20:8 Bez traga odletjet øe, nalik na san; iæçeznut øe kao noøna prikaza. ODLIÇNIJE 1 Heb 1:4 A toliko uzviæeniji postade od anåela, koliko odliçnije ime od njihova baætini. ODLIÇNIKA L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! ODLIJEØEMO Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. ODLOMIÆE 1 Rim 11:20 Dobro. Zbog nevjerstva odlomiæe se, a ti stojiæ zbog vjere. Ne ponosi se, nego se boj! ODLOŒITE 1 Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, ODLUCI 6 Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! Rim 8:28 A znamo, da onima, koji ljube Boga, sve okreøe Bog na dobro, onima, koji su pozvani po odluci. Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 1:9 Oçitovavæi nam tajnu volje svoje po svojoj slobodnoj odluci, koju je predodredio u njemu; Efe 1:11 U njemu i mi postadosmo baætinici predodreåeni po odredbi onoga, koji sve çini po odluci volje svoje, 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. ODLUÇIO 4 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je

Gospod bio odluçio da ih ubije. Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. ODLUÇNO Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! ODLUÇNOÆØU Tit 2:15 Ovo govori i opominji, i pouçavaj sa svom odluçnoæøu! Nitko neka te ne prezire! ODLUÇUJE 2 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. ODLUÇUJU 2 M.Iz 8:15 Po meni vladaju kraljevi, odluçuju velikaæi po pravdi! Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. ODLUKA Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, ODLUKE 7 Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. Joe 3:14 Çete za çetama u dolini odluke, jer je blizu dan Gospodnji u dolini odluke. Mih 4:12 Ali oni ne znaju misli Gospodnjih i ne razumiju odluke njegove, da ih unosi kao snoplje na gumno. Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, ODLUKOM Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama

413 bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. ODLUKU 2 Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. ODMAH 30 Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” Psl 4:8 Bez brige legnem i zaspim odmah; jer ti, Gospode, sam dajeæ mi te stojim u sigurnosti. . Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje. Mat 13:20 Æto je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj, koji sluæa rijeç i prima je odmah s radoæøu. Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Mat 14:27 A Isus im progovori odmah: “Utjeæite se! Ja sam. Ne bojte se!” Mat 14:31 Odmah pruœi Isus ruku svoju, uhvati ga i reçe mu: “Malovjerni, zaæto si posumnjao?” Mat 21:3 Ako vam tko rekne æto, kaœite: “Gospodin ih treba. Odmah øe ih pustiti.” Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mat 26:49 Odmah pristupi k Isusu i reçe: “Zdravo, uçitelju!” i poljubi ga, tada mu Isus reçe: Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao. Mar 1:12 Odmah ga Duh izvede u pustinju. Mar 4:16 Sliçni su oni, æto su posijani na tlo kamenito. Oni çuju rijeç i odmah je primaju s radoæøu. Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu.

Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” Iva 18:27 Onda Petar opet zataji, i odmah pijetao zapjeva. Iva 19:34 Nego jedan od vojnika probode mu bok kopljem, i odmah izaåe krv i voda. Dje 9:34 I reçe mu Petar: “Eneja, iscjeljuje te Isus Krist ustani, i prostri sam sebi!” I odmah ustade. Dje 10:33 Onda ja odmah poslah k tebi, i ti si dobro uçinio, æto si doæao. Sad dakle mi svi stojimo pred tobom, da çujemo sve, æto je tebi od Gospodina zapovjeåeno.” Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. Dje 16:33 I on ih uze k sebi u onaj ças noøi, i opra im rane; i pokrsti se odmah on i sva kuøa njegova. Jak 1:24 On se je ogledao, pa otiæao, i odmah je zaboravio, kakav je bio. ODMAKNUTI 1 Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. ODMARA Iza 14:7 Sada se odmara i poçiva sav svijet, pjeva iza glasa. ODMARAT 1 Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. ODMET 1 1Ti 4:4 Jer je svako stvorenje Boœje dobro, i niæta nije na odmet, æto se uzima sa zahvalnoæøu, ODMETNICE 2 Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” ODMETNICI 1 Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! ODMETNIÇKIM Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. ODMETNIK 1 M.Iz 14:14 Za œivljenje svoje prima odmetnik plaøu, a tako i çovjek dobar za djela svoja. ODMETNU 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. ODMETNULI 1

Dan 9:9 Ali je u Gospoda, Boga naæega, milosråe i oproætenje za to, æto smo se odmetnuli od njega; ODMETNUO Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. ODMIÇE 1 Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. ODMJERENA Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. ODMJERI 1 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! ODMOR 1 Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. ODMORA Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” ODMORIÆTA Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem. ODNESE 3 1Sa 17:54 David uze glavu Filistejinovu i odnese je u Jerusalem, a oruœje njegovo stavi u svoj æator. Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. ODNESEN 3 Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. 2Ko 12:4 Bio odnesen u raj, i çuo neiskazane rijeçi, kojih çovjeku nije slobodno govoriti. ODNESOÆE 1 Iva 2:8 Tada im reçe: “Zagrabite sad od toga i nosite ravnatelju stola!” Oni odnesoæe. ODNIJELA Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao

414 okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. ODNIJELE 1 Psl 124:4 Vode bi nas bile odnijele, divlji bi potok bio preæao preko nas, ODNIJETI 3 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. 1Ti 6:7 Jer niæta ne donesosmo na ovaj svijet; bez sumnje ne moœemo niæta ni odnijeti. ODNIO Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” ODNOSI 2 Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. ODNOSIÆ 1 Psl 90:5 Kao san ujutro odnosiæ ljude; oni su kao trava æto nikne, ODOÆE 7 Job 17:11 Dani moji odoæe, osnove se moje slomiæe, œelje srca mojega. Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. Mat 22:5 Ali oni nijesu marili za to, i odoæe, jedan na imanje svoje, drugi k trgovini svojoj. Mat 22:15 Tada odoæe farizeji i posvjetovaæe se meåu sobom, kako bi ga mogli uhvatiti u rijeçi. Mat 27:66 Oni odoæe, osiguraæe grob zapeçativæi kamen i postavivæi straœu. Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. ODOBRAVAJU Rim 1:32 Oni, istina, znadu odredbu Boœju, da oni, koji to çine, zasluœuju smrt; ipak oni to çine, dapaçe i odobravaju onima koji to çine. ODOBRAVALI 1 Luk 4:22 Svi su mu odobravali i divili se milosnim rijeçima, æto su tekle iz usta njegovih. Rekoæe: “Nije li ovo sin Josipov?” ODOH 2 Mat 25:25 Zato se pobojah, odoh i zakopah talenat tvoj u zemlju. Ovdje imaæ æto je tvoje. Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u

ustima bit øe ti slatka kao med.” ODOLI 2 Job 41:10 Nitko se ne usudi da ga probudi, tko je da mu odoli? Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. ODOLJETI 1 Prp 4:12 Ako tko i moœe nadjaçati jednoga, dvojica øe mu odoljeti; a istom trostruka uzica ne trga se tako brzo. ODOSTRAGA Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. ODOZDO Iva 8:23 On im reçe: “Vi ste odozdo, ja sam odozgo; vi ste od ovoga svijeta, ja nijesam od ovoga svijeta. ODOZGO 8 Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 8:23 On im reçe: “Vi ste odozdo, ja sam odozgo; vi ste od ovoga svijeta, ja nijesam od ovoga svijeta. Iva 19:11 Isus reçe: “Ne bi imao vlasti nikakve nada mnom, kad ti ne bi bilo dano odozgo. Zato onaj ima veøi grijeh, koji me predade tebi.” Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. Jak 3:15 Ovo nije mudrost, æto silazi odozgo, nego zemaljska, tjelesna, åavolska. Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. ODOZGOR 1 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! ODRASTAO Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. Luk 4:16 Tako doåe i u Nazaret, gdje je bio odrastao. Po obiçaju svojemu otide u subotu u sinagogu. Ustade da çita. ODREÅEN 4 Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima.

Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, ODREÅENA Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, ODREÅENE 3 Zah 11:4 Ovako veli Gospod, Bog moj: “Pasi ovce koje su odreåene za klanje, Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. ODREÅENI 4 Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. M.Iz 20:24 Od Gospoda su koraci çovjeka odreåeni; a çovjek æto razumije o putu njegovu? 1Pe 2:8 Na koji se spotiçu, jer ne vjeruju rijeçi, na æto su i odreåeni. ODREÅENO 6 Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Heb 9:27 I kao æto je ljudima odreåeno jednom umrijeti, a po tom sud; ODREÅENOM

415 Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. ODREÅUJE 1 Psl 147:4 On, koji odreåuje zvjezdama broj njihov, koji ih sve zove imenom. ODREÅUJEM Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” ODREÇE 5 Mat 16:24 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe sebe, uzme na se kriœ svoj i tako ide za mnom! Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Luk 9:23 A svima reçe: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme na sebe kriœ svoj svaki dan i neka tako ide za mnom! Luk 12:9 A tko se odreçe mene, njega øe se odreøi pred anåelima Boœjim. Luk 14:33 Tako i ni jedan od vas, koji se ne odreçe svega, æto ima, ne moœe biti moj uçenik. ODREDBA Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. ODREDBE 1 Heb 7:16 Koji nije postao po zakonu tjelesne odredbe, nego po sili œivota vjeçnoga, ODREDBI 2 Efe 1:11 U njemu i mi postadosmo baætinici predodreåeni po odredbi onoga, koji sve çini po odluci volje svoje, Efe 3:11 Po odredbi vjekova, koju izvræi u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, ODREDBOM Kol 2:14 Izbrisavæi zaduœnicu, koja je bila svojom odredbom protiv nas, i to uklonivæi prikova je na kriœ; ODREDBU 2 L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. Rim 1:32 Oni, istina, znadu odredbu Boœju, da oni, koji to çine, zasluœuju smrt; ipak oni to çine, dapaçe i odobravaju onima koji to çine. ODREDI 1 2Ti 2:13 Ako smo nevjerni, on ostaje vjeran, jer se sam sebe ne moœe odredi. ODREDILI 1 Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. ODREDIO 4 Izl 23:20 Evo, ja æaljem anåela svojega pred tobom, da te çuva na putu i da te odvede na mjesto, æto sam ga odredio za te. Psl 16:5 Gospode, ti si meni baætina i dio; ti si, koji mi je odredio sudbinu moju.

Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. ODREDIT 1 Mat 24:51 On øe ga sasjeøi u komade i odredit øe mu mjesto njegovo meåu licemjerima. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. ODREKAO 3 1Ti 5:8 Ako li se tko za svoje, a osobito za ukuøane ne brine, odrekao se je vjere i gori je od nevjernika. Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. ODREKLI 1 2Ti 3:5 Koji imaju obliçje poboœnosti, a sile su se njezine odrekli; i ovih se kloni! ODREKOSTE 2 Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. Dje 3:14 A vi se sveca i pravednika odrekoste i zaprosiste çovjeka ubojicu da vam se pokloni. ODREØI 1 Luk 12:9 A tko se odreçe mene, njega øe se odreøi pred anåelima Boœjim. ODRIÇEMO 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. ODRIÇU Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. ODRIJEÆIO Dje 2:24 Ali ga Bog odrijeæio veze smrti, i njega je oœivio, jer je bilo nemoguøe, da ona njim vlada. ODRIJEÆITI 1 Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. ODRŒAÆE 2 Mat 28:12 Ovi se skupiæe sa starjeæinama i odrœaæe vijeøe. Dadoæe vojnicima mnogo novaca Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. ODRŒALI 1 Iva 17:6 Ja objavih ime tvoje ljudima, koje si mi dao od svijeta. Tvoji su bili i Ti si ih dao

meni, i rijeç su tvoju odrœali. ODRŒAO Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. ODRŒAT 1 Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. ODRŒATI 7 Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. Psl 1:5 Zato se ne mogu bezboœnici odrœati na sudu, ni grjeænici na skupætini pravednika. Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! ODRŒI 3 Psl 76:7 Ta straæan ti si i tko da se odrœi pred tobom, kad plane gnjev tvoj? Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. Otk 2:26 I tko pobijedi i odrœi djela moja do kraja, dat øu mu vlast nad neznaboæcima; ODRŒIMO Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje svoje do svræetka tvrdo odrœimo, ODSELI 1 Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. ODSIJECA Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. ODSIJEÇE 2 Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. ODSIJECI 3 Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih,

416 negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mar 9:43 Ako te ruka tvoja sablaœnjava, odsijeci je! Bolje je za tebe, ODSJEÇEN 2 Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! ODSJEÇENI 1 Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. ODSJEKAO Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” ODSJEØI 1 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. ODSTRANIT 1 Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. ODSTRANJUJU Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. ODSTUPA Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. ODSTUPAJTE 1 Psl 139:19 O, da hoøeæ, Boœe, ubiti bezboœnika, krvoloci odstupajte od mene! ODSTUPAJU Heb 10:39 A mi, braøo, nijesmo od onih, koji odstupaju na propast, nego od onih, koji vjeruju, da spase duæu. ODSTUPAM Psl 119:51 Oholi mi se rugaju veoma, ali ja ne odstupam od zakona tvojega. ODSTUPE 2 Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. ODSTUPI 4 Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga;

Heb 10:38 A pravednik moj œivjet øe od vjere; ako li odstupi, neøe mojoj duæi ugoditi.” ODSTUPIÆE 1 2Ti 2:18 Koji odstupiæe od istine govoreøi, da je uskrsnuøe veø bilo, i ruæe vjeru nekima. ODSTUPIH 2 Psl 119:87 Umalo da me nijesu bili ubili na zemlji, ali ja ne odstupih od propisa tvojih. Psl 119:110 Bezboœnici mi metnuæe zamke, ali ja ne odstupih od zapovijedi tvojih. ODSTUPITE 3 Psl 119:115 Odstupite od mene, zloçinci, jer hoøu da drœim zapovijedi Boga svojega. Mat 9:24 “Odstupite, jer djevojka nije mrtva, ona samo spava.” Tada su mu se oni podsmijevali. Luk 13:27 A on øe reøi: “Kaœem vam, ne znam, odakle ste. Odstupite od mene svi, koji çinite nepravdu! ODSTUPITI 3 Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. M.Iz 22:6 Odgoj dijete prema putu, kojim ima iøi, pa neøe odstupiti od njega ni u starosti. 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, ODSUDIO 1Ko 5:3 Jer ja, ako i nenazoçan tijelom, ali nazoçan duhom, veø sam odsudio, kao da bih bio nazoçan, onoga, koji je tako uçinio: ODUÆEVLJENJE 1 Gal 4:15 Gdje je dakle vaæe Blagoslovljeno oduæevljenje? Jer vam svjedoçim, da biste bili kad bi moguøe bilo, izvadili oçi svoje i dali meni. ODUPRIJETI 1 Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! ODUPRITE 1 1Pe 5:9 Njemu se oduprite tvrdi u vjeri i znajte, da iste muke podnose vaæa braøa u svijetu! ODURNI 1 Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; ODURNO Psl 14:1 Luåaci misle u sebi: “Nema Boga.” Pokvarena su djela njihova odurno; nema ga, koji je çinio dobro. ODUZEO 1Sa 15:28 Samuel mu reçe: “Gospod je danas oduzeo od tebe kraljevstvo Izraelovo i dao ga drugome, koji je bolji od tebe. Psl 85:2 Oduzeo si krivnju zlodjela narodu svojemu, pokrio si sve grijehe njihove ODUZETI 7 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije.

Œezlo øe se Egiptu oduzeti. Mat 15:26 On reçe: “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiøima.” Luk 10:42 Samo je jedno potrebno. Marija je najbolji dio izabrala, koji joj se neøe oduzeti.” Heb 10:4 Jer krv junaca i jaraca ne moœe oduzeti grijeh. Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. ODUZIMA Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! ODUZIMAM 2 Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” ODUZIMATE 1 Iza 5:23 Koji oslobaåate krivca za poklone, a onome, koji ima pravo, oduzimate pravdu! ODUZME 3 Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. 1Iv 3:5 I znate, da se on javi, da oduzme grijehe naæe; i grijeha u njemu nema. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. ODUZMEM Rim 11:27 I ovo im je od mene zavjet, kad oduzmem njihove grijehe.” ODUZMI 1 Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. ODUZMITE 1 P.Zk 4:2 Niæta ne dodajte zapovijedima, æto vam ih dajem, niti oduzmite iæta od ODUZMU 2 Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. ODVALI 1 Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. ODVALJEN 1 Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba.

417 ODVAŒNO Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. ODVEDE 7 Izl 23:20 Evo, ja æaljem anåela svojega pred tobom, da te çuva na putu i da te odvede na mjesto, æto sam ga odredio za te. P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ Job 21:30 Za dan nevolje ostaje nekaœnjen zlikovac, a na dan gnjeva odvede se. Mat 4:1 Tada Isusa odvede Duh u pustinju, da ga kuæa åavao. Efe 4:8 I zato govori “Uzaåe na visinu, odvede zarobljene i porazdijeli darove ljudima.” Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, ODVEDENI 1 Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. ODVEDOH 1 PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. ODVEDOSTE 1 Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” ODVEO Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ ODVEØ 6 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. Psl 139:6 Odveø je çudno za me takvo znanje, odveø visoko; ne shvaøam ga nikada. Psl 139:6 Odveø je çudno za me takvo znanje, odveø visoko; ne shvaøam ga

nikada. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. ODVESTI 3 Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Psl 60:9 Tko øe me odvesti u tvrdi grad tko øe me povesti u Edom? Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” ODVEZAN 1 Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, ODVEZAT 1 Otk 20:7 I kad se svræi tisuøa godina, odvezat øe se sotona iz tamnice svoje, ODVEZUJE 1 Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” ODVIÆE 1 Gal 1:13 Jer ste çuli moje œivljenje nekad u Œidovstvu, da sam odviæe progonio crkvu Boœju i ruæio je. ODVIJEKA 1Ljt 16:36 Neka je hvaljen Gospod, Bog Izraelov! Odvijeka dovijeka!” I sav narod reçe: “Amen!”! “Hvala neka je Gospodu! Psl 90:2 Prije nego postadoæe gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Boœe! Dan 2:20 Daniel se je molio: “Neka je blagoslovljeno ime Gospodnje odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moø. ODVIKNUTI 1 Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? ODVJETNIK 1 M.Iz 23:11 Jer je jak odvjetnik njihov; branit øe stvar njihovu od tebe. ODVOÅENJA Mat 1:17 Tako je od Abrahama do Davida svega çetrnaest koljena, od Davida do odvoåenja u Babilon çetrnaest koljena, i od odvoåenja u Babilon do Krista çetrnaest koljena. Mat 1:17 Tako je od Abrahama do Davida svega çetrnaest koljena, od Davida do odvoåenja u Babilon çetrnaest koljena, i od odvoåenja u Babilon do Krista çetrnaest koljena. ODVODI 2 M.Iz 19:27 Nemoj, sine moj, sluæati nauke, koja odvodi od rijeçi razumnih! Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. ODVODIO 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela,

i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” ODVOJE 1 Gal 4:17 Oni ne revnuju za vas, kako je pravo, nego dapaçe hoøe da vas odvoje, da revnujete za njih. ODVOJEN 1 Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; ODVOJITE 2 2Ko 6:17 Zato iziåite izmeåu njih i odvojite se, govori Gospodin, i ne dotiçite se neçista, i ja øu vas primiti. 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. ODVOJITI 1 Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” ODVRAØA Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. ODVRAØAMO Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! ODVRAØANJEM Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; ODVRAØATE 1 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? ODVRATE 1 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. ODVRATI 8 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Job 14:6 Onda se odvrati od njega, da poçine, dok se ne obraduje danu svojemu kao nadniçar! Psl 119:37 Odvrati oçi moje, da ne gledaju ispraznost; daj mi, da naåem œivot na putovima tvojim! Psl 119:39 Odvrati od mene porugu, koje se plaæim, jer su upute tvoje krasne! Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Mat 3:14 Ali Ivan, htjede da ga odvrati od toga i reçe: “Ja bih trebao da budem kræten od tebe, a ti dolaziæ k meni?” Mat 27:12 Ali na tuœbe glavara sveøeniçkih i starjeæina ne odvrati niæta. Dje 13:8 Ali Elimas vraçar – jer to znaçi ime njegovo – protivio im se i gledao je da odvrati namjesnika a od vjere.

418 ODVRATIÆ 2 Psl 104:29 A odvratiæ li lice svoje, preplaæe se; uzmeæ li im dah, poginu i vraøaju se opet u prah. Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. ODVRATILI 1 P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! ODVRATIO Hos 14:4 “d njihova otpada iscijelit øu ih i srdaçno ih ljubiti; jer se je gnjev moj odvratio od njih, Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. ODVRATIT 2 Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. 2Ti 4:4 I odvratit øe uæi od istine, a okrenut øe se k bajkama. ODVUÇE 2 M.Iz 7:21 Mnogim nagovaranjem zavede ga i glatkim usnama odvuçe ga sa sobom. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. ODVUÇEM Hos 5:14 Jer sam ja kao lav Efraimu, kao laviø kuøi Judinoj. Ja – razderem i otidem. Ja odvuçem; izbaviti ne moœe nitko. ODVUÇEN 1 Rim 9:3 Jer bih œelio da ja sam budem odvuçen od Krista za braøu svoju, æto su mi rod po tijelu. ODVUÇENI 1 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; ODZADA Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. ØELAVI 1 Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. OGANJ 40 Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. Brj 11:2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoø. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj. 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se

oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. Psl 79:5 Dokle øeæ se joæ, Gospode, jednako gnjeviti, dokle øe revnost tvoja gorjeti kao oganj? Psl 97:3 Oganj trçi pred njim, izgara naokolo neprijatelje njegove Psl 105:39 l Razastrije im oblak kao zaætitu i oganj, da svijetli noøu. Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo

je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! da uåeæ sakat u œivot, negoli da s dvije ruke ideæ u pakao, u oganj neugasivi, Mar 9:44 Gdje crv njihov ne umire, i oganj se ne gasi. 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo. 1Ko 3:15 A çije djelo izgori, bit øe mu na ætetu, a sam øe se spasiti, ali tako kao kroz oganj. Heb 12:29 Jer je “Bog naæ oganj, koji spaljuje.” Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. OGAVAN 1 Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. OGLAÆUJE 1 Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” OGLADNIO Psl 50:12 Da bih ogladnio, ne bih ti to rekao; jer moj je nadzemaljski svijet i æto ga ispunja. OGLADNJE 3 Mat 4:2 Postio je çetrdeset dana i çetrdeset

419 noøi. Tada ogladnje. Luk 4:2 Ondje ostade çetrdeset dana i bi kuæan od åavla. Onih dana nije jeo niæta. Kad se oni navræiæe, ogladnje. Dje 10:10 I ogladnje, i htjede da jede. I dok su mu pripravljali, zanese se, OGLADNJETI 2 Iva 6:35 Isus im reçe: “Ja sam kruh œivota. Tko dolazi k meni, neøe ogladnjeti; i tko vjeruje u mene, neøe nikad oœednjeti. Otk 7:16 Viæe neøe ogladnjeti ni oœednjeti, i neøe viæe na njih pasti sunçana œega, niti ikakva vruøina. OGLASI 2 Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, OGLASIÆE 1 Psl 50:6 Oglasiæe nebesa sud njegov, da Bog vræi svoju sluœbu sudaçku. OGLASIM Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, OGLASIO Psl 76:8 S neba si oglasio presudu: zemlja se prepade i zanijemi, OGLASIT 1 Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. OGLASUJE 1 Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” OGLEDAJ 1 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” OGLEDAJTE 2 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. 2Ko 13:5 Sami sebe okuæajte, jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte! Ili ne poznajete sebe, da je Isus Krist u vama? osim ako nijeste moœda neprokuæani. OGLEDALA Pst 19:26 A kad se je œena njegova iza njega ogledala natrag postade stup od soli. OGLEDALU 2 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; OGLEDAO Jak 1:24 On se je ogledao, pa otiæao, i odmah je zaboravio, kakav je bio. OGLUHNUTI 1 Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima.

OGNJA3 Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Dje 2:3 I pokazaæe im se razdijeljeni jezici kao od ognja, i sjede po jedan na svakoga od njih. Heb 10:27 Nego straæno çekanje suda i jarost ognja, koji øe pojesti protivnike. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. OGNJEM4 Psl 74:7 Ognjem spaliæe svetiæte tvoje; stan imena tvojega oskvrniæe do temelja. Psl 80:16 Kao smeøe popaljena je ognjem. Neka propadnu od srdœbe lica tvojega! Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” Mar 9:49 Svaki øe se ognjem posoliti, kao æto se svaka œrtva zaçinja solju. Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je

moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. OGNJENE 9 P.Zk 4:20 A vas uze Gospod i izvede vas iz ognjene peøi, iz Egipta, da budete narod njegove svojine, kako je to danas. 2Sa 22:13 U svjetlosti, æto je sjala pred njim, plamtjele su ognjene glavnje. Job 5:7 Ne, çovjek se raåa za patnju, kao æto iskre ognjene vrcaju gore. Psl 104:4 Çiniæ vjetrove anåelima svojim i ognjene plamene slugama svojim. Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. OGNJENI 6 Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Heb 1:7 I anåelima govori: “Koji çini anåele svoje vjetrove i sluge svoje plamen ognjeni.”

420 Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 19:12 A oçi su mu kao plamen ognjeni, i na glavi njegovoj krune mnoge, imajuøi ime napisano, kojega nitko ne zna do on sam. OGNJENIH 1 Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. OGNJENIM Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . OGNJENO 5 Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. OGNJENOM Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. OGNJENU 3 Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” Mat 13:42 I baciti ih u peø ognjenu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; OGNJIÆTA Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. OGNJIÆTE 2 Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. OGNJU 8 Izl 12:10 Niæta od toga ne ostavite do jutra; æto bi od toga preostalo do jutra, spalite na ognju!

Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. OGOLJUJE 1 Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! OGRAÅEN 1 PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. OGRADE 1 Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ OGRADI 1 Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. OGRADIO P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. OGRADU 2 Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. OGRANE 2 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju.

OGRANU Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. OGRANUT 1 Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. OGRIJEÆI 1 Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” OGRIJEÆIÆ 1 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? OGRIJEÆILI 1 Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. OGRIJEÆIO Prp 7:20 Jest, ni jedan çovjek na zemlji nije tako pravedan, da bi çinio samo dobro i nikada se ne ogrijeæio. OGRIJEÆITI 1 M.Iz 16:10 Sad je Boœji na usnama kraljevim; na sudu se ne smiju ogrijeæiti usta njegova, OGRLI 1 PNP 8:3 Tada se privine ljevica njegova pod glavu moju, u ljubavi me ogrli desnica njegova. OGRLICE 1 PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! OGRNUÆE 1 Mar 15:17 Ogrnuæe mu skrletnu kabanicu, opletoæe vijenac od trnja i metnuæe ga na njega. OGRNUT 1 Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; OHLADNJETI 1 Mat 24:12 Jer øe bezboœnost uzeti maha, ljubav øe ohladnjeti kod mnogih. OHOL 2 M.Iz 21:24 Ohol, nadut çovjek – nazvan podsmjevaç – radi u neizmjernoj obijesti. Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. OHOLI 3 Psl 119:51 Oholi mi se rugaju veoma, ali ja ne odstupam od zakona tvojega. M.Iz 16:18 Oholost dolazi pred pad, i oholi duh pred propast. Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. OHOLICA M.Iz 16:5 Gospodu je mrzak svaki oholica; ruku na ovo! Bez kazne neøe izaøi. OHOLICE 2 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala,

421 nepokorni roditeljima, 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, OHOLIH 3 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. OHOLIM 2 Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. OHOLIMA 7 Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 94:2 Digni se, suçe zemlje; naplati oholima djela njihova! M.Iz 15:25 Gospod razara kuøu oholima, a postavlja meåu udovici. M.Iz 16:19 Bolje je biti ponizan s malenima, nego dijeliti plijen s oholima. Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. OHOLO Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. OHOLOGA Psl 138:6 Gospod je uzviæen; ali on gleda i niskoga; ohologa izdaleka po OHOLOMU Psl 18:27 Pomaœeæ narodu nevoljnomu, spustaæ pogled oholomu. OHOLOST 7 L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. Psl 76:12 Oholost knezovima ponizuje on; kraljeve zemaljske prepada on. M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 16:18 Oholost dolazi pred pad, i oholi duh pred propast. M.Iz 29:23 Ponizit øe çovjek oholost njegova, a ponizan dokazi do çasti. Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi,

poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. OHOLOSTI 4 M.Iz 13:10 Od oholosti biva samo svaåa; tko se dade svjetovati, taj je mudar. Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Luk 1:51 Moøno upravlja ruka njegova. Uniæti srca puna oholosti. OHOLU 2Sa 22:28 Pomaœeæ narodu nevoljnu, snizujeæ pogled oholu. OHRABRENA Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. OHRABRI 4 1Sa 23:16 Podiœe se Saulov sin Jonatan, ode k Davidu u æumu i ohrabri ga u Bogu Psl 31:24 Budite utjeæeni i neka se ohrabri srce vaæe; vi svi, koji se uzdate u Gospoda! Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. OHRABRITE 1 Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! OHROMI 1 Heb 12:13 I poravnajte staze nogama svojim, da nitko ne ohromi i ne zabludi, nego joæ da se iscijeli! OJAÇA Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, OJAÇAÆE 1 Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; OJAÇAJTE 1 Iza 35:3 Zato ojaçajte klonule ruke i otvrdnite iznemogla koljena! OJAÇALI 1 Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu; OJAÇAO 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. OJAÇIT 1 Zah 10:12 Ojaçit øu ih u Gospodu: oni øe hoditi u ime njegovo”, govori Gospod.

OKA P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. Psl 17:8 Kao zjenicu oka çuvaj me! Skrij me u sjenu krila svojih Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka! Ako te posluæa, dobio si brata svojega. 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” OKAJANJE 2 P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” Psl 53:4 Zar da ne bi morali çiniti okajanje svi, koji su çinili zlo, koji su jeli narod moj kao kruh, koji nijesu çastili Gospoda? OKAJATI 3 Psl 34:21 Zlikovca ubije nesreøa; tko mrzi na poboœna, mora to okajati. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. OKAJE 2 Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. OKALJAÆE 1 Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. OKALJAJU 2 Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se

422 uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! OKALJALA Eze 23:17 I sinovi babilonski dolazili su k njoj na blud i okaljali je neçistoøom svojom, i ona se je okaljala s njima. Tada ih je bila sita. OKALJALI 1 Eze 23:17 I sinovi babilonski dolazili su k njoj na blud i okaljali je neçistoøom svojom, i ona se je okaljala s njima. Tada ih je bila sita. OKALJAN 1 Eze 22:5 Koji su blizu tebe i koji su daleko od tebe, podsmijevat øe ti se, tebi, çiji je glas okaljan, koji si bogat pometnjom. OKALJANA Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! OKALJANI 1 Tit 1:15 Çistima je sve çisto; a okaljanima i nevjernicima niæta nije çisto, nego su im okaljani i um i savjest. OKALJANIM Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. OKALJANIMA Tit 1:15 Çistima je sve çisto; a okaljanima i nevjernicima niæta nije çisto, nego su im okaljani i um i savjest. OKALJANO Dje 10:14 A Petar reçe: “Nipoæto, Gospodine, jer nikada ne jedoh æto okaljano i neçisto.” OKALJANOM Sef 3:1 Teæko gradu upornom okaljanom nasilnom! OKANI 1 Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! OKANIÆE 1 Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. OKANITE 1 Psl 4:4 Dræøite i okanite se grjeænoga djelovanja! Smislite se na postelji svojoj! Prestanite! OKATIM Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? OKLADU Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? OKLIJEVA Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je

Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! OKLIJEVAÆ 1 Dje 22:16 I sad æto oklijevaæ? Ustani i krsti se, i operi se od grijeha svojih prizvavæi ime Gospodnje!’” OKLIJEVAJ 1 Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! OKLIJEVANJA Flp 2:14 Sve çinite bez mrmljanja i oklijevanja, OKLOP 4 Psl 91:4 Krilima svojim pokriva te: pod perjem si njegovim skriven; i ætit i oklop bit øe tebi vjernost njegova. Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Efe 6:14 Stojte dakle opasavæi bokove svoje istinom, i obukavæi se u oklop pravde, 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; OKLOPE 1 Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. OKO 64 Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Job 19:26 Tada øe ova moja koœa opet biti oko mene, iz svojega vlastitog mesa gledat øu Boga. Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje. Psl 32:8 “Pouçit øu te, pokazat øu ti put, kojim da ideæ; svjetovat øu te, upravit øu na te oko svoje.” Psl 34:15 Na poboœnima poçiva oko Gospodnje; uho njegovo çuje vapaj njihov. Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. Psl 89:7 Bogu, koji je strahovit u vijeøu svetih, silno uzviæen iznad sviju oko njega. Psl 94:9 Koji je stvorio uho, taj zar da ne çuje; koji je naçinio oko, taj zar da ne vidi? Psl 97:2 Oblaci su i mrak oko njega; na pravicu i sud oslanja se prijestolje njegovo. Psl 119:45 l hodit øu na prostoru æirokom, jer sam nastojao oko propisa tvojih. Psl 125:2 Jerusalem okruœuju gore: “tako je Gospod oko naroda svojega od sada i dovijeka. Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da

slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. M.Iz 4:25 Pravo neka gleda oko tvoje i trepavice tvoje neka pogledaju slobodno preda te! M.Iz 20:12 Uho, koje çuje, oko, koje vidi: to je oboje stvorio Gospod. M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:38 Çuli ste, da je bilo reçeno: Oko za oko, zub za zub! Mat 5:38 Çuli ste, da je bilo reçeno: Oko za oko, zub za zub! Mat 6:22 Oko je svjetiljka tijelu tvojemu.

423 Ako je oko tvoje zdravo, onda sve tijelo tvoje ima svjetlo. Mat 6:22 Oko je svjetiljka tijelu tvojemu. Ako je oko tvoje zdravo, onda sve tijelo tvoje ima svjetlo. Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako velika bit øe onda tama! Mat 14:21 A broj svih, koji su bili jeli, iznosio je oko pet tisuøa muœeva, bez œena i djece. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? Mat 20:15 Ili zar ja ne smijem çiniti svojim vlasniætvom æto hoøu? Zar je oko tvoje zavidno, æto sam ja dobar? Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. Iva 19:14 A bila je priprava Blagdana Pashe, oko æeste ure, i reçe Œidovima: “Evo kralj vaæ!” Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. Dje 6:4 A mi øemo nastojati oko molitve i sluœbe rijeçi.” Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo; nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; 1Ko 12:16 I ako reçe uho: “Jer nijesam oko, nijesam od tijela”, zar zato nije od tijela: 1Ko 12:21 A oko ne moœe reøi ruci: “Ne trebam te”; ili opet glava nogama: “Ne trebate mi”. Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! 2Ti 2:17 I rijeç njihova razjedat øe oko sebe kao rak-rana; a meåu njima je Himenej i Filet, 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! Heb 11:30 Vjerom padoæe zidovi Jerihonski, kad se obilazilo oko njih sedam dana. Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki,

koja nam je odreåena, Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. OKOLINI 1 Luk 4:14 U sili Duha vrati se Isus u Galileju. Njegov se je glas raæirio po svoj okolini. OKOLNI 1 Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. OKOLO 4 Psl 44:13 Postavio si nas za porugu susjedima naæim, da nam se rugaju i smiju oni, koji su okolo nas. Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; OKOM 2 Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. OKORJELOJ 1 Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. OKOV 1 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. OKOVA Dje 26:29 A Pavao reçe: “Œelim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji sluæaju, postali danas takvi, kao i ja æto sam, osim ovih okova.” Kol 4:18 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom. Spominjite se mojih okova! Milost s vama! Amen. 2Ti 2:9 Za koje trpim zlo sve do okova kao zloçinac; ali rijeç Boœja nije okovana, OKOVANA 2Ti 2:9 Za koje trpim zlo sve do okova kao

zloçinac; ali rijeç Boœja nije okovana, OKOVANI 1 Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. OKOVE 4 Psl 116:16 Ah, Gospode, ja sam ipak sluga tvoj, sluga tvoj, sin sluækinje tvoje; raskovao si okove moje. Psl 149:8 Da stave kraljeve njihove u lance, plemiøe njihove u gvozdene okove, Flp 1:13 Tako da se je razglasilo kod sve tjelesne straœe i kod svih ostalih, da ja nosim okove zbog Krista. Flp 1:17 A oni iz prkosa navjeæøuju Krista, neiskreno, da jaçe pritegnu okove moje. OKOVI 3 Psl 18:5 Okovi pakla pritisli me, pale na me zamke smrti. Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. Dje 20:23 Osim da mi Duh Sveti po svim gradovima svjedoçi, da me u Jerusalemu çekaju okovi i nevolje. OKOVIMA 4 Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. Flm 1:13 Ja ga htjedoh da zadrœim kod sebe, da mi mjesto tebe posluœi u okovima evanåelja; Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. OKRAJAK 1 Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” OKREÇENI 1 Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. OKRENI 2 Psl 126:4 Ah, Gospode, okreni sudbinu naæu kao potoke u juœnoj zemlji! Luk 6:29 Udari li te tko po obrazu, okreni mu i drugi! Uzme li ti tko kabanicu, podaj mu i haljinu! OKRENITE 1 Iza 45:22 Ovamo se k meni okrenite, dajte se spasiti, svi krajevi zemaljski, jer sam ja Bog, i drugi nitko. OKRENU 4 Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. Mat 16:23 A on se okrenu i reçe Petru: “Idi od mene, sotono! Ti si mi na smetnju. Ne drœiæ s Bogom, nego s ljudima.” Luk 9:55 A on se okrenu i ukori ih rekavæi:

424 “Ne znate, çijega ste duha. OKRENUÆE 1 Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. OKRENUO Psl 126:1 Kada je ono Gospod okrenuo sudbinu Siona, tada nam je bilo, kao da smo sanjali. OKRENUT 2 Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. 2Ti 4:4 I odvratit øe uæi od istine, a okrenut øe se k bajkama. OKRENUTI 4 Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost. OKRENUVÆI 1 Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. OKREØE 2 Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. Rim 8:28 A znamo, da onima, koji ljube Boga, sve okreøe Bog na dobro, onima, koji su pozvani po odluci. OKREØEÆ 1 Psl 50:17 A sam mrziæ na nauku moju, rijeçima mojim okreøeæ leåa. OKREØENOM Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, OKREØU 2 Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju, prolazi moj spas kao oblak. Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. OKREPE 1 Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, OKREPOM Psl 107:9 Jer je nasitio duæu praznu, duæu gladnu napunio je okrepom. OKRET 1 PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara

tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. OKRIJEPI 4 Psl 51:12 Daj da ponovno iskusim radost spasenja tvojega; daj me okrijepi u duhu dobrovoljnom! Psl 90:14 Doskora nas okrijepi miloæøu svojom, da se radujemo i veselimo u sve dane svoje! Luk 22:43 Tada mu se javi anåeo s neba i okrijepi ga. Flm 1:20 Da, brate, da imam korist od tebe u Gospodinu, okrijepi srce moje u Kristu! OKRIJEPILIÆTE 1 Iza 28:12 On, koji im je rekao: “Ovo je poçivaliæte – dajte poçinak umornima! – i ovo je okrijepiliæte.” Ali ne htjedoæe posluæati. OKRIJEPIM Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. OKRIJEPIO Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” OKRIJEPITE 1 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” OKRIJEPITI 3 Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! Mat 11:28 Doåite k meni svi, koji ste umorni i optereøeni, ja øu vas okrijepiti. 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. OKRIVE 1 Luk 6:7 Knjiœevnici i farizeji pazili su, neøe li u subotu iscijeliti, da naåu, zaæto da ga okrive. OKRIVITI 1 Job 40:8 Hoøeæ li zanijekati moje pravedno upravljanje, mene okriviti, samo da ti imadneæ pravo? OKRNJI 1 Suc 21:15 Jer je narodu bilo œao sinova Benjaminovih, æto Gospod okrnji plemena Izraelova, OKRUNIO Psl 8:5 Pa ipak, namjestio si ga samo malo ispod Boga, okrunio si ga slavom i çaæøu, OKRUŒI 1 Psl 32:10 Mnoge muke stignu zlikovca, a tko se uzda u Gospoda, toga on okruœi ljubavlju. OKRUŒIT 1 Psl 32:7 Ti si zaklon moj, çuvaæ me od tjeskobe; okruœit øeæ me radoæøu spasenja. OKRUŒUJE 1 Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke

i noge. OKRUŒUJU Psl 125:2 Jerusalem okruœuju gore: “tako je Gospod oko naroda svojega od sada i dovijeka. OKRUTNA Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. OKRUTNI 1 2Ti 3:3 Neljubezni, nepomirljivi, klevetnici, neuzdrœljivi, nemilosrdni, okrutni, OKU 2 Mat 7:3 Æto vidiæ trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeøas? Mat 7:3 Æto vidiæ trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeøas? OKUÆAJTE 2 Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! 2Ko 13:5 Sami sebe okuæajte, jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte! Ili ne poznajete sebe, da je Isus Krist u vama? osim ako nijeste moœda neprokuæani. OKUÆAM Psl 51:8 Daj mi da okuæam radost i veselje, da se obraduje tijelo moje, æto ga bijeæ! OKUÆAO P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. OKUÆATI 1 Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. OKUPALA 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” OKUPAO 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. OKUPIÆE 1 PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. OKUPITI 1 Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. OKUSA 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? OKUSI 3 Psl 34:12 Tko je taj çovjek, koji ljubi œivot,

425 koji œeli sebi godine, da okusi sreøu? Mat 27:34 Ondje mu dadoæe vino pomijeæano œuçem. On okusi to ali ne htjede piti, Kol 2:21 “Ne dotakni se!” Ne okusi!” “Ne opipaj!”? Sve to propada s upotrebom, OKUSILI 2 Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, Heb 6:5 i okusili dobru rijeç Boœju, i sile buduøega svijeta, OKUSIO Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. OKUSISTE 1 1Pe 2:3 Jer okusiste, kako je dobrostiv Gospodin. OKUSITI 1 Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” OKVASI 1 Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. OLAKÆAJ 2 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. OLAKO Jer 6:14 Lom naroda mojega hoøe da lijeçe govoreøi mu olako Mir, mir, a mira nema. OLTARE 1 Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! OLUJA M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe, kad nasrne na vas nevolja i muka. M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. OLUJE 1 Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, OLUJI 1 Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, OMEÅIMO Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” OMEGA Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu

œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. Otk 22:13 Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Poçetak i Svræetak. OMILITE 1 Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, OMILJELOST 1 M.Iz 22:1 Dobro ime bolje je nego veliko, bogatstvo; omiljelost viæe vrijedi nego srebro i zlato. OMIRISA Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. OMRAŒENI 1 Mat 10:22 Zbog imena mojega bit øete omraœeni svima. Ali tko ustraje do kraja, spasit øe se. OMRIJEVE 1 Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. OMRZNE 1 M.Iz 3:11 Sine moj, ne misli nisko o stegi Gospodnjoj i nemoj da ti omrzne karanje njegovo! OMRZNUO Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” OMRZOÆE 1 L.Zk 20:23 Ne idite po uredbama naroda, koje øu protjerati za dolaska vaæega, jer su çinili sve to, zato mi omrzoæe. ONEÇIÆØEN 1 Mal 1:12 “A vi ga skvrnite, kad govorite: ‘Stol je Gospodnji oneçiæøen, i æto dolazi s njega, prezirno je.’ ONEÇIÆØUJU Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; ONEÇISTI 1 L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, ONEÇISTILI 1 Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. ONEÇISTITI 1 L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! ONEMOGLA Psl 68:9 Kiæu si darova izlijevao, Boœe, na baætinu svoju, i kad je onemogla, ti si je krijepio. OŒALOÆØEN 1 Pst 6:6 Pokaja se Gospod, da je bio naçinio ljude na zemlji, i bio je duboko oœaloæøen. OŒALOSTIÆE 1

Mat 17:23 Ubit øe ga; ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Tada se oni vrlo oœalostiæe. OŒALOSTILA 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. OŒALOSTILI 1 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. OŒALOSTIO 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. OŒALOSTISTE 3 2Ko 7:9 Sad se radujem, ne æto ste bili œalosni, nego æto se oœalostiste na pokajanje; jer se oœalostiste po Bogu, da od nas ni u çemu ne ætetujete. 2Ko 7:9 Sad se radujem, ne æto ste bili œalosni, nego æto se oœalostiste na pokajanje; jer se oœalostiste po Bogu, da od nas ni u çemu ne ætetujete. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. OŒEDNJETI 4 Iva 4:13 Isus joj odgovori: “Svaki, koji pije od ove vode, opet øe oœednjeti. Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 6:35 Isus im reçe: “Ja sam kruh œivota. Tko dolazi k meni, neøe ogladnjeti; i tko vjeruje u mene, neøe nikad oœednjeti. Otk 7:16 Viæe neøe ogladnjeti ni oœednjeti, i neøe viæe na njih pasti sunçana œega, niti ikakva vruøina. OŒENI 2 P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” OŒENIÆ 1 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, OŒIVI 5 Psl 71:20 Ti nam dade doœivjeti mnogu muku i nevolju: oœivi nas opet! Izvedi nas opet iz bezdana zemaljskih! Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Psl 119:25 U prahu leœi duæa moja, oœivi me rijeçju svojom! Dje 3:15 Vi ubiste poçetnika œivota, kojega Bog oœivi od mrtvih, çemu smo mi svjedoçi. Efe 2:5 I nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, oœivi s Kristom miloæøu ste spaæeni, OŒIVIJU Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od

426 çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” OŒIVIM Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. OŒIVIO 4 Job 33:4 Duh me je Boœji stvorio; dah me je Svemoønoga oœivio. Dje 2:24 Ali ga Bog odrijeæio veze smrti, i njega je oœivio, jer je bilo nemoguøe, da ona njim vlada. Dje 2:32 Ovoga je Isusa oœivio Bog, çemu smo svi mi svjedoçi. Kol 2:13 I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima i u neobrezanju tijela svojega, oœivio je s njim, oprostivæi nam sve prestupke, OŒIVITE 1 Eze 37:5 Ovako govori svemoguøi Gospod ovim kostima: Gle, ja øu metnuti u vas duh, da oœivite. OŒIVITI 1 Psl 85:6 Zar nas neøeæ iznova oœiviti, da se narod tvoj raduje tebi? OŒIVJE 2 Rim 7:9 A ja sam œivio nekad bez zakona; a kad doåe zapovijed, grijeh oœivje. Rim 14:9 Jer zato Krist umrije i oœivje, da zavlada i mrtvima i œivima. OŒIVJEÆE 2 Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 20:5 Ostali mrtvaci ne oœivjeæe, dok se ne svræi tisuøa godina. Ovo je prvo uskrsnuøe, OŒIVJET 1 Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. OŒIVLJAVA P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. Psl 119:50 To je utjeha moja u nevolji mojoj, æto me rijeç tvoja oœivljava. Iva 6:63 Duh je ono, æto oœivljava, tijelo ne koristi niæta. Rijeçi, koje vam ja rekoh, jesu duh i œivot. OŒIVLJEN 1 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. OŒIVLJUJE 6 Iva 5:21 Jer kao æto Otac podiœe mrtve i oœivljuje, tako i Sin koje hoøe oœivljuje. Iva 5:21 Jer kao æto Otac podiœe mrtve i oœivljuje, tako i Sin koje hoøe oœivljuje. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam

duh, koji oœivljuje. 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, OPAÇINA 5 Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 32:1 Blagoslovljen je onaj, kojemu je oproætena opaçina, kojemu je grijeh skriven! M.Iz 14:34 Pravednost podiœe narod, a opaçina je sramota narodima. Eze 28:15 Savræen si bio na putovima svojim od dana, kad si se rodio, dok se nije pronaæla na tebi opaçina. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na OPAÇINE 15 Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, M.Iz 12:28 Staza pravednosti vodi k œivotu, a put opaçine k smrti. Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. Tuœ 5:7 Oci su naæi sagrijeæili i nema ih viæe. Opaçine njihove moramo mi nositi. Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. Hos 4:9 Tako øe biti narodu kao sveøenicima. Pohodit øu na njemu putove njegove i platit øu mu za opaçine njegove. Amo 1:3 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Damaska, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer su vrhli Gilead gvozdenom branom,

Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. Mih 7:19 On øe se nama opet smilovati, pogazit øe opaçine naæe i baciti u dubinu morsku sve grijehe naæe. OPAÇINOM Mih 3:10 Koji gradite Sion krvlju, Jerusalem opaçinom! OPAÇINU 3 Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” OPADA Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. OPADALA Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. OPADANJA 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, OPAKI 5 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. Psl 1:4 Nijesu takvi opaki! Oni su kao pljeva, koju raznosi vjetar. Psl 5:5 Opaki ne mogu stajati pred oçima tvojim, ti mrziæ na sve, koji çine bezakonje. Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, OPAKIH 2 PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 26:5 Skupætina opakih mrska mi je; nikad ne sjedoh kod zlikovaca. OPAKIM Psl 36:4 Na postelji svojoj smiælja bezakonje, udara putem opakim, ne preda pred zloøom.

427 OPAKO Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. OPAKOG 2 Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. OPAKOGA M.Iz 11:7 Kad umre bezboœnik, propada nadanje njegovo; oçekivanje opakoga sruæi se. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! OPAKOSTI 1 Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. OPALIÆE 1 Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. OPALILO PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. OPALITI 1 Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. OPAMETI 1 Job 18:2 Kad øete svræiti to brbljanje. Opameti se, pa øemo onda govoriti dalje. OPAMETITI 1 M.Iz 19:25 Udari li se podsmjevaç, ludi øe se opametiti; ukori li se razuman, on prima razboritost. OPANAKA Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. OPANKE 1 Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. OPASAN 1 Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. OPASANA Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. OPASANE 1 Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte

bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. OPASAO 4 Psl 18:32 Bog, koji me opasao snagom, uçinio mi put neopasnim. Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. OPASAT 1 Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. OPASAVÆI 2 Efe 6:14 Stojte dakle opasavæi bokove svoje istinom, i obukavæi se u oklop pravde, 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. OPASIVAO Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” OPASIVATI 1 Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” OPASNOST 1 Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. OPAZI 1 Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. OPAZIÆE 1 Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. OPAZIO 3 Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Job 22:13 A ti si mislio: Æto bi opazio Bog; moœe li suditi kroz oblake? Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, OPERE 1 Iva 13:10 Isus mu reçe: “Tko je opran, ne treba nego da samo noge opere, onda je sav çist. I vi ste çisti, ali ne svi.” OPEREM 2 Job 9:30 I da se operem snijegom i da ruke oribam lugom,

Iva 13:8 Petar mu odgovori: “Nikad mi ti neøeæ oprati nogu!” Isus mu odgovori: “Ako te ne operem, neøeæ imati dijela s menom.” OPERI 5 Psl 51:2 Posve me operi od zlodjela mojih, od grijeha mojega oçisti me! Psl 51:7 Poækropi me hisopom da se oçistim; operi me i bit øu biti bjelji od snijega. Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe, Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Mat 6:17 Kad ti postiæ, namaœi glavu svoju i operi lice svoje, Dje 22:16 I sad æto oklijevaæ? Ustani i krsti se, i operi se od grijeha svojih prizvavæi ime Gospodnje!’” OPERITE 1 Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! OPERU 2 M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. OPIÆE 2 Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” OPIJA 1Ko 11:21 Jer svaki svoju veçeru uzme najprije da jede; i jedan gladuje, a drugi se opija. OPIJAJTE 1 Efe 5:18 I ne opijajte se vinom, u kojemu je raspuætenost, nego se napunite Duhom, OPIJAJU 2 1So 5:7 Jer koji spavaju, u noøi spavaju, i koji se opijaju, u noøi se opijaju, 1So 5:7 Jer koji spavaju, u noøi spavaju, i koji se opijaju, u noøi se opijaju, OPIJEVAM Psl 73:28 A za mene je dobro blizina Boœja; u Svemoguøega Gospoda stavljam samo svoje uzdanje, da opijevam sva djela tvoja. OPIO Pst 9:21 A kad je pio vino, opio se, i leœao je otkriven u æatoru svojemu. OPIPA Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” OPIPAÆE 1 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi œivota, OPIPAJ 1 Kol 2:21 “Ne dotakni se!” Ne okusi!” “Ne opipaj!”? Sve to propada s upotrebom, OPIPAJTE 1 Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” OPIPATI 1 Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, OPIRI 1 Izl 23:21 Pazi na njega i sluæaj naredbe

428 njegove i ne opiri se njemu, jer on ne bi oprostio krivnje vaæe, jer je ime moje u njemu. OPIRITE 1 Mat 5:39 A ja vam kaœem: Ne opirite se zlu, nego ako te tko udari po desnom obrazu, obrni mu i drugi! OPISAH 1 Efe 3:3 Da se meni po otkrivenju oçitova tajna, kao æto gore opisah ukratko. OPJEVATI 1 Psl 145:5 O velikom sjaju veliçanstva tvojega govorit øu, çudesa øu tvoja opjevati OPKOLIÆE 3 Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. Iva 10:24 Tada ga opkoliæe Œidovi i upitaæe: “Dokle øeæ muçiti duæu naæu? Ako si ti Krist, kaœi nam otvoreno!” Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. OPKOLILA Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. OPKOLJAVA Psl 3:6 Zato se ne straæim od bezbrojna naroda, koji me opkoljava. Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. OPKOLJEN 1 Luk 21:20 Kad vidite, da je Jerusalem opkoljen od vojske, onda znajte, da je blizu razorenje njegovo. OPKOLJUJE 1 Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke i noge. OPLETOÆE 2 Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mar 15:17 Ogrnuæe mu skrletnu kabanicu, opletoæe vijenac od trnja i metnuæe ga na njega. OPLIJENE 1 Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. OPLIJENILI 1 Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. OPLIJENITI 1 Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. OPLODILI 1 Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji

jede. OPODNE 1 Psl 91:6 Kuge, æto ide po mraku, ni pomora, æto mori opodne. OPØEMU Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. OPØENITO 1Ko 5:1 Opøenito se çuje o bludnosti meåu vama, i to o takvoj bludnosti kakve nema ni meåu neznaboæcima, da naime neki ima œenu oçevu. OPØENJE 2 Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. OPØIO 3 P.Zk 34:10 Otada ne usta viæe prorok u Izraelu kao Mojsije, s kojim je Gospod opøio licem k licu, Psl 50:18 Kad si vidio lupeœa, postao si mu prijatelji s preljuboçincima opøio si. Psl 55:14 S kojim sam pouzdano opøio, u povorci sveçanoj hodio u kuøu Boœju. OPOJI 1 Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! OPOJIO Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. OPOJNOM Zah 12:2 “Evo, ja øu uçiniti Jerusalem çaæom opojnom za sve narode unakolo; a ide se i protiv Jude, kad se spsjeda Jerusalem. OPOMENA Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, Opomena Timoteju, da dobro vræi svoju sluœbu. zavræetak poslanice. OPOMENE 4 M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. Luk 16:28 Imam joæ pet braøe, i neka Ih opomene, da ne doåu i oni na ovo mjesto muke!’ Tit 3:10 Çovjeka krivovjerca iza prve i druge opomene kloni se, Plodovi pohlepe. Opomene. OPOMENEÆ 2 Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. OPOMENEM

1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. OPOMENI 1 Iza 43:26 Opomeni me samo! Sudimo se! Pripovijedaj, da dokaœeæ pravo svoje! OPOMENU 8 M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju! Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. M.Iz 12:1 Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luåak je. M.Iz 13:13 Tko prezire opomenu, sam sebi ækodi; tko ima strahopoætovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaøa. M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. M.Iz 16:20 Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreøe; blagoslovljen je onaj, koji se uzda u Gospoda. 1Ko 10:11 A ovo se sve u slici dogaåalo njima, a napisano je za opomenu nama, koji œivimo u posljednja vremena. 1Ko 14:3 A koji prorokuje, govori ljudima za popravljanje i opomenu i utjehu. Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! OPOMENUO Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” OPOMENUT 1 Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime. OPOMENUTI 1 Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. OPOMINJAÇ 1 Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. OPOMINJALI 1 Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. OPOMINJANJA M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. Heb 13:22 A molim vas, braøo, primite dobro ovu rijeç opominjanja; jer sam vam ukratko pisao. OPOMINJANJE 1 1Ti 4:13 Dok doåem, pripazi na çitanje, opominjanje i uçenje! OPOMINJANJEM 2Pe 1:13 Ali smatram da sam duœan, dok sam god u ovom æatoru, da vas budim opominjanjem; OPOMINJAO Dje 2:40 I drugim mnogim rijeçima svjedoçio je i opominjao ih; “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda!” OPOMINJATI 4 Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako

429 govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. Rim 15:14 A ja sam i sam uvjeren za vas, braøo moja, da ste i sami puni dobrote, napunjeni svakoga znanja, da moœete jedan drugoga opominjati. Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. OPOMINJE 4 Psl 16:7 Blagoslivljam Boga, koji me je svjetovao prijateljski; na to me opominje i noøu srce moje. Rim 12:8 Ako opominje, neka opominje, koji daje, neka daje poæteno, koji upravlja, neka se brine; koji çini milosråe, neka çini radosno! Rim 12:8 Ako opominje, neka opominje, koji daje, neka daje poæteno, koji upravlja, neka se brine; koji çini milosråe, neka çini radosno! 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! OPOMINJEM 4 Dje 27:22 A sad vas opominjem: budite dobre volje, jer nijedna duæa od vas neøe propasti osim laåe. 2Ti 1:6 Zato opominjem te, da opet raspiriæ milost Boœju, koja je u tebi polaganjem ruku mojih. 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. OPOMINJEMO 3 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. OPOMINJI 3 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! Tit 2:15 Ovo govori i opominji, i pouçavaj sa svom odluçnoæøu! Nitko neka te ne prezire! Tit 3:1 Opominji ih, da se pokoravaju vlastima i poglavarima, da budu posluæni i spremni na svako dobro djelo; OPOMINJITE 2 2So 3:15 Ali ga ne drœite kao neprijatelja, nego ga opominjite kao brata! Heb 3:13 Nego opominjite jedan drugoga svaki dan, dok se danas govori, da koji od vas ne otvrdne prijevarom grijeha. OPOMINJUØI 2 Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu;

Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. OPORUKA Heb 9:16 Jer gdje je oporuka, valja da bude i smrt onoga, koji çini oporuku. Heb 9:17 Jer je oporuka po smrti utvråena, a nema nikakve snage, dok je œiv onaj, koji ju je naçinio. OPORUKU Heb 9:16 Jer gdje je oporuka, valja da bude i smrt onoga, koji çini oporuku. OPRA Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Dje 16:33 I on ih uze k sebi u onaj ças noøi, i opra im rane; i pokrsti se odmah on i sva kuøa njegova. OPRAÆE 1 Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. OPRAÆTA 5 Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Psl 99:8 Gospode, Boœe naæ, ti si ih usliæio; ti si im bio Bog, koji opraæta, a i osvetnik za djela njihova. Psl 103:3 On je, koji ti opraæta za sva zlodjela, koji ozdravlja sve bolesti tvoje, Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” Luk 7:49 Onda oni, koji su bili za stolom, pomisliæe u sebi: “Tko je ovaj, da i grijehe opraæta?” OPRAÆTAJTE 1 Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. OPRAÆTAJUØI 1 Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! OPRAÆTAM 2 Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” 2Ko 2:10 A kome vi æto oprostite, onome opraætam i ja; jer i ja, æto sam oprostio, ako sam imao æto oprostiti çinim zbog vas pred Kristom. OPRAÆTANJE 1 Psl 130:4 Ali je u tebe opraætanje, da bi te se bojali. OPRAÆTAO Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. OPRAÆTATI 3 Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe

uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mar 2:7 “Kako moœe ovaj tako govoriti? Huli na Boga. Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” OPRAH 1 Iva 9:15 Opet ga dakle upitaæe farizeji, kako je progledao. A on im reçe: “Blato metnu mi na oçi, i oprah se, i vidim.” OPRAN 1 Iva 13:10 Isus mu reçe: “Tko je opran, ne treba nego da samo noge opere, onda je sav çist. I vi ste çisti, ali ne svi.” OPRANI 1 Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! OPRAO Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? OPRASTE 1 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega. OPRAT 1 Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. OPRATI 1 Iva 13:8 Petar mu odgovori: “Nikad mi ti neøeæ oprati nogu!” Isus mu odgovori: “Ako te ne operem, neøeæ imati dijela s menom.” OPRAVDA 4 Rim 8:30 A koje predodredi, one i pozva; a koje pozva, one i opravda; a koje opravda, one i proslavi. Rim 8:30 A koje predodredi, one i pozva; a koje pozva, one i opravda; a koje opravda, one i proslavi. Jak 2:21 Abraham, otac naæ, ne opravda li se djelima, kad prinese sina svojega Izaka na œrtvenik? Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? OPRAVDAÆ 1 Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” OPRAVDAÆE 1 Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” OPRAVDAJ 1 Psl 26:1 Opravdaj me, Gospode, jer hodih u çestitosti; uzdajem se u Gospoda i neøu se spotaknuti OPRAVDAJTE 1 Psl 82:3 Sudite pravo ubogima, sirotama; siromahe, potlaçene opravdajte! OPRAVDAMO 3 Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami

430 grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! Gal 3:24 Tako je zakon bio çuvar naæ do Krista, da se vjerom opravdamo. OPRAVDAN 2 Luk 18:14 Kaœem vam: Onaj otide opravdan kuøi, a ne onaj, jer tko se povisi, ponizi se, tko se ponizi, povisi se.” 1Ko 4:4 Jer niçemu nijesam svijestan, no u tom nijesam opravdan; a koji mene sudi, Gospodin je. OPRAVDANI 2 Rim 5:1 Opravdani dakle vjerom imamo mir s Bogom po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. Rim 5:9 Mnogo øemo dakle veøma biti po njemu spaæeni od gnjeva, kad smo sad opravdani krvlju njegovom. OPRAVDANJA Rim 4:25 Koji je predan zbog grijeha naæih i uskrsnuo zbog opravdanja naæega, OPRAVDANJE 6 Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. Rim 10:4 Jer je Krist svræetak zakona za opravdanje svakomu, koji vjeruje. Rim 10:10 Jer se srcem vjeruje za opravdanje, a ustima se priznaje za spasenje. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. OPRAVDANJU Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. OPRAVDAO 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. OPRAVDASTE 1 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega. OPRAVDATE 1 Gal 5:4 Rastavljeni ste od Krista, koji hoøete zakonom da se opravdate, izgubiste milost. OPRAVDATI 4 Luk 10:29 A on se htjede opravdati i zapita Isusa: “A tko je moj bliœnji?” Dje 13:39 I od svega, oda æto se ne mogoste opravdati u zakonu Mojsijevu, opravdava se u njemu svaki, koji vjeruje. Rim 3:20 Jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek pred njim, jer po zakonu dolazi poznanje grijeha. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima

zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. OPRAVDAVA 8 Dje 13:39 I od svega, oda æto se ne mogoste opravdati u zakonu Mojsijevu, opravdava se u njemu svaki, koji vjeruje. Rim 3:28 Jer sudimo, da se çovjek opravdava vjerom bez djela zakona. Rim 3:30 Jer je samo jedan Bog, koji opravdava obrezane iz vjere i neobrezane po vjeri. Rim 4:5 A onome, koji ne radi, a vjeruje u onoga, koji opravdava bezboœnika, raçuna se vjera njegova u pravdu. Rim 8:33 Tko øe optuœiti izabrane Boœje? Bog je, koji ih opravdava. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” Jak 2:24 Vidite, da se djelima opravdava çovjek, a ne samo vjerom. OPRAVDAVAJU Rim 3:24 I opravdavaju se zabadava miloæøu njegovom po otkupu, koji je u Kristu Isusu. OPREMA M.Iz 21:31 Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospoda. OPREMAÆ 1 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. OPREMIO Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, OPREMLJENI 1 Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” OPREMLJENU Mar 14:15 On øe vam pokazati veliku opremljenu dvoranu. Ondje nam zgotovite! OPREMU Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! OPREZ 1 M.Iz 2:11 Oprez øe bdjeti nad tobom, razbor øe te çuvati. OPREZU M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu. OPRIJESTE 1 Heb 12:4 Jer joæ se ne oprijeste do krvi boreøi se protiv grijeha, OPROÆTENA Psl 32:1 Blagoslovljen je onaj, kojemu je oproætena opaçina, kojemu je grijeh skriven! Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” OPROÆTENI 3 Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani,

uzmi postelju svoju i hodi?’ Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” 1Iv 2:12 Piæem vam, djeçice, jer su vam oproæteni grijehi zbog imena njegova. OPROÆTENJA Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” Heb 9:22 I gotovo sve se krvlju çisti po zakonu, i bez proljevanja krvi nema oproætenja. OPROÆTENJE 11 Dan 9:9 Ali je u Gospoda, Boga naæega, milosråe i oproætenje za to, æto smo se odmetnuli od njega; Mat 26:28 Jer je ovo krv moja i Novoga Zavjeta, koja se prolijeva za mnoge na oproætenje grijeha. Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Mar 4:12 Oni øe gledati, a ipak ne vidjeti, sluæati, a ipak ne razumjeti, da se kako ne obrate i oproætenje ne naåu.” Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. Dje 10:43 Za ovoga svjedoçe svi proroci, da imenom njegovim primaju oproætenje grijeha svi, koji vjeruju u njega.” Dje 13:38 Neka vam je dakle na znanje, ljudi braøo, da se po njemu vama propovijeda oproætenje grijeha. Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Efe 1:7 U kojemu imamo otkupljenje krvlju njegovom, oproætenje grijeha po bogatstvu milosti njegove, Heb 10:18 A gdje je oproætenje ovih, ondje nema viæe prinosa za grijeh. OPROSNE 1 Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. OPROSTI 5 Psl 25:11 Radi imena svojega, Gospode, oprosti krivnju zlodjela mojih; jer je tako velika! Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Mat 18:35 Tako øe i Otac moj nebeski postupati s vama, ako svaki od vas ne oprosti od srca bratu svojemu.” Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje,

431 vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. OPROSTIM 2 Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” OPROSTIO 5 Izl 23:21 Pazi na njega i sluæaj naredbe njegove i ne opiri se njemu, jer on ne bi oprostio krivnje vaæe, jer je ime moje u njemu. Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. 2Ko 2:10 A kome vi æto oprostite, onome opraætam i ja; jer i ja, æto sam oprostio, ako sam imao æto oprostiti çinim zbog vas pred Kristom. Efe 4:32 A budite jedan drugome blagi, milosrdni, opraætajuøi jedan drugome kao æto je i Bog u Kristu oprostio vama! Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. OPROSTIT 5 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Jer 33:8 Oçistit øu l ih od sve krivnje njihove, æto su je poçinili protiv mene, i oprostit øu im sva zlodjela njihov, kojima mi sagrijeæiæe i kojima mi se iznevjeriæe, Mat 12:31 Zato vam kaœem: “Svaki grijeh i psovka oprostit øe se ljudima. Ali psovka na Duha neøe se oprostiti. Iva 20:23 Kojima oprostite grijehe, oprostit øe im se, i kojima zadrœite, zadrœat øe se.” Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. OPROSTITE 4 Iva 20:23 Kojima oprostite grijehe, oprostit øe im se, i kojima zadrœite, zadrœat øe se.” 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. 2Ko 2:10 A kome vi æto oprostite, onome opraætam i ja; jer i ja, æto sam oprostio, ako sam imao æto oprostiti çinim zbog vas pred Kristom. 2Ko 12:13 Jer æto je, u çemu ste manji od ostalih crkvi, osim æto vam nijesam bio na teret. Oprostite mi ovu krivnju! OPROSTITI 8 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se,

jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Amo 1:3 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Damaska, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer su vrhli Gilead gvozdenom branom, Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. Mat 12:31 Zato vam kaœem: “Svaki grijeh i psovka oprostit øe se ljudima. Ali psovka na Duha neøe se oprostiti. 2Ko 2:10 A kome vi æto oprostite, onome opraætam i ja; jer i ja, æto sam oprostio, ako sam imao æto oprostiti çinim zbog vas pred Kristom. OPROSTIVÆI 2 Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. Kol 2:13 I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima i u neobrezanju tijela svojega, oœivio je s njim, oprostivæi nam sve prestupke, OPSJEDAJU Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! OPSJEDNUT 1 Luk 7:33 Ivan Krstitelj doæao je; on nije jeo kruha i nije pio vina. Tada ste rekli: Od åavla je opsjednut. OPSJEDNUTE 2 Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. OPSJEDNUTIMA Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” OPSJEDNUTOGA U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. OPSJENU Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, OPSTANAK 1 M.Iz 29:4 Kralj, koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak a koji istikuje poreze, satire je. OPSTANE 1 Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” OPSTANETE 1 Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu tome, æto øe doøi, i da opstanete pred

Sinom çovjeçjim!” OPSTANKA Psl 49:12 Çovjek unatoç svojemu sjaju nema opstanka; sliçan je stoci, æto se smakne. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. OPSTATI 3 Psl 147:17 Koji baca grad svoj kao zalogaje, tko moœe opstati pred studeni njegovom? Mar 3:24 Ako je kraljevstvo u sebi nesloœno, onda ne moœe opstati takvo kraljevstvo. Otk 6:17 Jer doåe veliki dan gnjeva njegova, i tko moœe opstati? OPSUJE 2 L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. OPTEREØENI 2 Mal 3:9 Prokletstvom ste optereøeni; jer me varate vi, sav narod. Mat 11:28 Doåite k meni svi, koji ste umorni i optereøeni, ja øu vas okrijepiti. OPTERETI 1 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista udovice, moœe zadovoljiti. OPTUŒEN 2 P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. OPTUŒI 1 Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. OPTUŒITI 2 Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. Rim 8:33 Tko øe optuœiti izabrane Boœje? Bog je, koji ih opravdava. OPUSTI 1 Psl 69:25 Stan njihov neka opusti, æatorima njihovim neka ne prebiva nitko! OPUSTJELO Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. OPUSTJELU Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, OPUSTJETI 1

432 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. OPUSTOÆEN 2 Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! OPUSTOÆENA L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. OPUSTOÆENE 1 Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. OPUSTOÆENI 1 Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. OPUSTOÆENJA Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – OPUSTOÆENJU Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. OPUSTOÆENO Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. OPUSTOÆIO Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. OPUSTOÆITELJA Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu

zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” OPUSTOÆITI 1 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. ORALI 1 Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” ORAO 6 P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: Job 4:8 Vidio sam: tko je orao nesreøu; sijao zlodjela, taj je to i œeo! Job 9:26 Otiskuju se kao brze laåe, kao orao kad pada na plijen. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. ORE 2 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. ORIBAM Job 9:30 I da se operem snijegom i da ruke oribam lugom, ORITE 1 Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. ORLA 4 Psl 103:5 Koji nasiti duæu tvoju dobrima, da se obnovi mladost tvoja kao u orla. M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. ORLOVA 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” ORLOVI 1 Mat 24:28 Gdje je strvina, ondje se

skupljaju orlovi, ORLOVIMA Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. ORLOVO Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. ORNANA 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu ORUÅA Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. ORUŒJE 11 Pst 49:5 Simeon i Levi braøa su, maçevi su im oruœje nasilja. 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” 1Sa 17:54 David uze glavu Filistejinovu i odnese je u Jerusalem, a oruœje njegovo stavi u svoj æator. Job 39:21 Kopa zemlju, veseo je od snage, nasrøe na oruœje; Prp 9:18 Bolja je mudrost nego ratno oruœje, ali jedan jedini zloçinac moœe pokvariti mnogo dobra. Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! OSAKAÇENJA Flp 3:2 Çuvajte se od pasa, çuvajte se od zlih poslenika, çuvajte se od osakaçenja! OSAM 2 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. OSAMA Psl 35:12 Vraøaju mi zlo za dobro; osama je sudbina duæi mojoj. OSAMDESET 2 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina.

433 Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. OSAMLJEN 1 Psl 25:16 Obrni se k meni i budi mi milostiv, jer sam osamljen i jadan! OSIGURAÆE 1 Mat 27:66 Oni odoæe, osiguraæe grob zapeçativæi kamen i postavivæi straœu. OSIGURAN 1 Luk 12:15 Onda nastavi: “Pazite i çuvajte se od svake lakomosti! Ako tko i obiluje, njegov œivot nije ipak osiguran njegovim imanjem.” OSIROMAÆAVA M.Iz 10:4 Lijena ruka osiromaæava, a marljiva ruka obogaøava. OSIROMAÆIÆ 1 M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! OSIROMAÆIVÆI 1 M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. OSJENIT 1 Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. OSJEØA M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. OSJEØAJA M.Iz 12:10 Pravednik se brine za ono, æto treba œivinçe njegovo, a u bezboœnika je srce bez osjeøaja. OSJEØAJIMA 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! OSJEØAJTE 1 Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! OSJEØALA Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” OSJEØANJA Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. OSJEØANJE 1 M.Iz 24:9 Osjeøanje i miæljenje luåakovo jest grijeh; podsmjevaç je gad ljudima. OSJEØANJU 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. OSJEØAO Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je

otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. OSJEØAS 2 Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? Mat 7:3 Æto vidiæ trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeøas? OSJEØATI 1 P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. OSJETE 2 Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. OSJETIÆ 1 Izl 9:16 Ostavio sam te ipak naumice na œivotu, da osjetiæ moø moju, i da se ime moje slavi po svoj zemlji. OSKUDICA M.Iz 28:22 Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomiælja, da oskudica dolazi na njega. OSKUDICE 2 Psl 34:9 Vi sveti njegovi, bojte se Gospoda, jer koji se boje Gospoda, ne trpe nikada oskudice. Flp 4:11 Ne govorim zbog oskudice, jer se ja navikoh biti zadovoljan onim, æto imam. OSKUDICI 1 P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. OSKUDICU Psl 34:10 Lavovi imaju oskudicu i gladuju, a tko traœi Gospoda, ima svako dobro. OSKUDIJEVATI 1 Flp 4:12 Znam i oskudijevati, znam i obilovati; u svemu i u sve sam se uputio, i sit biti, i gladovati, i izobilovati i nemati! OSKUDNIMA M.Iz 3:27 Oskudnima ne uskraøuj dobroçinstva, kad je u moøi tvojoj da ga dijeliæ! OSKUDNO 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. OSKVRNI 3 L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji, upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. OSKVRNIÆE 2 Psl 74:7 Ognjem spaliæe svetiæte tvoje; stan imena tvojega oskvrniæe do temelja. Otk 3:4 Ali imaæ malo imena u Sardu, koja

ne oskvrniæe svojih haljina, i hodit øe s menom u bijelima, jer su dostojni. OSKVRNILA Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. OSKVRNILI 3 Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ OSKVRNIO Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, OSKVRNIT 1 Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. OSKVRNITI 2 M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. Dje 24:6 On je pokuæao i hram oskvrniti, a mi ga uhvatismo, i htjedosmo da mu sudimo po zakonu svojemu. OSKVRNJEN 1 Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. OSKVRNJENO Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. OSLABIO Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. OSLABLJEN 1 Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, OSLABLJENE 1 Heb 12:12 Zato ispravite oslabljene ruke i mlohava koljena; OSLABLJUJEÆ 1 Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti koji oslabljujeæ narode! OSLANJA 4 Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 97:2 Oblaci su i mrak oko njega; na pravicu i sud oslanja se prijestolje njegovo. M.Iz 28:26 Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luåak je; a tko hodi u mudrosti,

434 spasit øe se. M.Iz 31:11 Oslanja se na nju srce muœa njezina, i dobitka neøe nikada faliti. OSLANJAÆ 1 Rim 2:17 Ti se zoveæ Œidov, oslanjaæ se na zakon, hvaliæ se Bogom, OSLANJAJ 1 M.Iz 3:5 Uzdaj se u Gospoda svim srcem! Na svoju razboritost ne oslanjaj se! OSLANJAJTE 2 Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! Mih 7:5 Nemojte se pouzdati u druga! Ne oslanjajte se na prijatelja! Pred onom, koju voliæ, zatvorl vrata svojih usta! OSLANJAJU 3 Psl 49:6 Oni se oslanjaju na svoj posjed i hvale se velikim bogatstvom svojim. Iza 48:2 ni se imenuju po svetom gradu i oslanjaju se na Boga Izraelova, kojemu je ime Gospod nad vojskama. Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” OSLANJALI 1 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. OSLANJAO Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. OSLANJATE 1 Jer 7:8 A eto, vi se oslanjate na rijeçi prijevarne, koje nemaju vrijednosti. OSLANJATI 2 Psl 118:8 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na çovjeka. Psl 118:9 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na knezove. OSLIJEPI 1 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. OSLOBAÅA Psl 146:7 Koji çini pravdu potlaçenima, koji daje kruh gladnima. Gospod oslobaåa zarobljene. OSLOBAÅATE 1 Iza 5:23 Koji oslobaåate krivca za poklone, a onome, koji ima pravo, oduzimate pravdu! OSLOBOÅENI 1 Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” OSLOBOÅENJA Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; OSLOBOÅENJE 1 Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, OSLOBODI 7

Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna. Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje, oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! Psl 102:20 Da çuje uzdisanje zasuœnjenih, da oslobodi djecu smrti, M.Iz 17:15 Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu. Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se poslije nitko nije sjetio toga siromaha. Iva 8:36 Ako vas dakle Sin oslobodi, zaista øete biti slobodni. Rim 6:7 Jer koji umrije, oslobodi se od grijeha. OSLOBODIÆ 1 M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! OSLOBODIM 2 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, OSLOBODIO Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. OSLOBODISMO Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. OSLOBODIT 1 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. OSLOBODITI 5 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Iva 8:3 2 Tada øete upoznati istinu, i istina øe vas osloboditi.” Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. OSLOBODIVÆI 1 Rim 6:18 A oslobodivæi se od grijeha postadoste sluge pravdi. OSLON 1 Psl 37:17 Je øe se moø zlikovaca slomiti, a oslon je pravedniku Bog. OSLONIO Psl 71:6 Od djetinjstva na tebe sam se

oslonio, od krila materina bio si branik moj; tebi vazda moj hvalospjev! OSLONITI 1 Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. OSMI 2 Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. Flp 3:5 Koji sam obrezan osmi dan, od roda Izraelova, od plemena Benjaminova, Hebrejin od Hebreja, na zakonu farizej, OSNIVA Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. OSNIVAM Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. OSNOVA 7 Job 5:13 Mudre hvata u njihovu lukavstvu, sruæi se osnova lukavih. Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. Iza 28:29 I to dolazi od Gospoda nad vojskama; divna je osnova njegova, velika je mudrost njegova. Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. OSNOVAMA Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Iza 45:15 Zaista, ti si Bog s tajnim osnovama, Bog Izraelov, spasitelj! OSNOVAO M.Iz 3:19 Gospod je mudroæøu osnovao zemlju, utvrdio nebo razboritoæøu. Heb 1:10 I “Ti si, Gospodine, u poçetku osnovao zemlju, i nebesa su djela ruku tvojih; OSNOVE 11 Job 5:12 Osnove lukavih uniætava, ruke njihove ne svræe pravo niæta. Job 17:11 Dani moji odoæe, osnove se moje slomiæe, œelje srca mojega. Psl 2:1 Zaæto se bune narodi i puci kuju lude osnove? Psl 92:5 Kako su velika djela tvoja, Gospode, kako su duboke osnove tvoje! Psl 146:4 Izaåe li iz njega duh njegov, to se on vraøa u zemlju; u isti dan rastope se

435 osnove njegove. M.Iz 15:26 Mrske su Gospodu osnove zlobne, a rijeçi dobrostive rado M.Iz 16:3 Predaj Gospodu djela svoja, i osnove øe tvoje uspjeti. M.Iz 20:18 Osnove se utvråuju savjetom; zato vodi rat s mnogo razmiæljanja! Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe, Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” OSNOVI 1 Psl 20:4 Neka ti ispuni œelju srca tvojega! Neka ti dadne sreøu u svakoj osnovi! OSNOVU 3 Job 38:2 Tko je to, æto zamraçuje osnovu Boœju govorima bezumnim? Psl 14:6 Osnovu potlaçenika hoøete razbiti, ali znajte: “Gospod je utoçiæte njegovo! Psl 33:10 Gospod razbija osnovu neznaboæcima, uniætava pomisli narodima. OSNUJE 1 Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” OSNUTKA Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. OSOBA L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. OSOBE 1 Izl 23:17 Triput u godini imaju se sve muæke osobe tvoje pokazati pred Svemoguøim, Gospodom. OSOBU 4 P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. OSOLITI 2 L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. Mat 5:13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol obljutavi, çim øe se onda osoliti? Ne valja viæe ni za æto; izbacuje se i ljudi je pogaze.

OSORNI 1 Kol 3:19 Muœevi, ljubite œene svoje i ne budite osorni prema njima! OSRAMOTE 2 Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! Jer 7:19 A mene zar da ozlovolje,” govori Gospod, “ili ne upravo same sebe, da se osramote sramotno?” OSRAMOTI 1 Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. OSRAMOTIÆE 1 Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” OSRAMOTIM 2 Psl 25:2 Boœe moj, u tebe se uzdam! Ne daj da se ikad osramotim! Ne daj da kliçu nada mnom neprijatelji moji! Psl 31:1 U tebe, Gospode, traœim utoçiæte, ne daj da se osramotim ikada! U dobroti svojoj izbavi me! OSRAMOTIMO 1Iv 2:28 I sad, djeçice, ostanite u njemu, da imamo pouzdanje, kad se javi, i da se ne osramotimo pred njim o njegovu dolasku. OSRAMOTIO 1Sa 17:10 Filistejin rugao se je dalje: “Danas sam osramotio vojsku Izraelovu. Dajte mi çovjeka, da se bijemo!”: OSRAMOTISTE 1 Jak 2:6 A vi osramotiste siromaha. Nijesu li bogati, koji vas tlaçe d vuku vas na sudove? OSRAMOTITI 5 Psl 119:116 Podupri me po rijeçi svojoj, da œivim, i nemoj me osramotiti u nadanju mojem! Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s neprijateljima na vratima. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Joe 2:27 Tada øete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaæ, a inaçe nitko. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. OSTANA Dje 9:5 On reçe: “Tko si ti, Gospodine? A on øe: “Ja sam Isus, koga ti progoniæ. “Teæko ti je protiv ostana praøati se.” OSTANE 18 P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne.

Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega? Amo 6:9 I ako deset ljudi samo ostane a jednoj kuøi, moraju i oni mrijeti. Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. Iva 12:46 Ja kao svjetlost doåoh na svijet, da ni jedan, koji vjeruje u mene, ne ostane u tami. Iva 14:16 I ja øu moliti Oca, i dat øe vam drugoga Utjeæitelja, da ostane s vama dovijeka, Iva 15:4 Ostanite u meni, i ja u vama, Kao æto loza ne moœe roda roditi sama od sebe, ako ne ostane na çokotu, tako i vi, ako ne ostanete u meni. Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. Iva 21:22 Reçe mu Isus: “Ako hoøu, da on ostane, dok ne doåem, æto je tebi do toga. Ti hajde za mnom!” Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, 1Ko 3:14 Ako ostane çije djelo, æto je nazidao, primit øe plaøu. 1Ko 7:20 Svaki neka ostane u onome zvanju, u kojemu je pozvan! 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, OSTANEÆ 3 P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. OSTANEM Pst 12:13 Reci jednostavno, da si mi sestra, da mi zbog tebe bude dobro, i da zbog tebe ostanem na œivotu!” OSTANEMO Rim 6:1 Æto øemo dakle reci! Zar da ostanemo u grijehu, da se milost I umnoœi? Boœe saçuvaj! OSTANETE 4 Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste.

436 Iva 15:4 Ostanite u meni, i ja u vama, Kao æto loza ne moœe roda roditi sama od sebe, ako ne ostane na çokotu, tako i vi, ako ne ostanete u meni. Iva 15:7 Ako ostanete u meni, i rijeçi moje ostanu u vama, ætogod hoøete, traœite, i bit øe vam. Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. OSTANI 4 Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” 1Ko 7:21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i moœeæ slobodan postati, ostani radije! OSTANITE 8 Pst 22:5 Tada reçe Abraham slugama svojim: “Ostanite ovdje s magarcem a ja i djeçak poøi øemo tamo, da se poklonimo, pa øemo se opet vratiti k vama.” Mat 10:11 Kad doåete u koji grad ili u koje selo, ispitajte, tko je u njemu dostojan! Ostanite ondje, dok ne poåete dalje! Mat 26:38 On im reçe: “Œalosna je duæa moja do smrti; ostanite ovdje bdijte s menom!” Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” Iva 15:4 Ostanite u meni, i ja u vama, Kao æto loza ne moœe roda roditi sama od sebe, ako ne ostane na çokotu, tako i vi, ako ne ostanete u meni. Iva 15:9 Kao æto je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas. Ostanite u ljubavi mojoj! 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! 1Iv 2:28 I sad, djeçice, ostanite u njemu, da imamo pouzdanje, kad se javi, i da se ne osramotimo pred njim o njegovu dolasku. OSTANU 4 Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Iva 15:7 Ako ostanete u meni, i rijeçi moje ostanu u vama, ætogod hoøete, traœite, i bit øe vam. Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. OSTAO 3 Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji

i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. 2Ti 4:20 Erast je ostao u Korintu. A Trofima sam ostavio u Miletu bolesna. OSTARE 2 Job 21:7 Zaæto zlikovci ostaju na œivotu, ostare i obogate se? Psl 102:26 Oni øe proøi, a ti ostajeæ; oni svi ostare kao haljina; promijeniæ ih kao odjeøu, oni se raspadnu. OSTARI 1 M.Iz 23:22 Sluæaj oca, koji ti je dao œivot; ne preziri matere svoje, kad ostari! OSTARIÆ 1 Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” OSTARJELA Pst 18:13 A Gospod reçe Abrahamu: “Æto se smije Sara i misli: ‘Zar øu zbilja joæ roditi, kad sam ostarjela?’ OSTARJELO Heb 8:13 A kad veli novi, prvi naçini starim; a æto je staro i ostarjelo blizu je da nestane. OSTARJETI 1 Heb 1:11 Ona øe proøi, a ti ostajeæ, i sva øe ostarjeti kao haljina; OSTATKA Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” OSTATKU 3 Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Zah 8:11 A sada neøu viæe biti kao u prijaænje dane ostatku toga naroda, govori Gospod nad vojskama. OSTAVE 3 Psl 73:27 Jer evo, koji se udaljuju od tebe, idu u propast; koji ostave tebe, ti ih sve uniætiæ. Psl 89:30 Ali ako sinovi njegovi ostave zakon moj i ne idu za naredbama mojim, Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. OSTAVI 17 Psl 17:5 Pravu stazu ne ostavi hod moj; na putovima tvojim ne posrnu korak moj. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Jer 49:11 Ostavi sirote svoje, ja øu ih uzdrœavati. Udovice tvoje neka se uzdaju u me!” Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Mat 5:24 ostavi ondje dar svoj pred

œrtvenikom, otidi prije i pomiri se s bratom svojim; onda doåi i œrtvuj dar svoj! Mat 8:22 Isus mu reçe: “Hajde za mnom i ostavi, neka mrtvi pokapaju svoje mrtvace!” Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala? Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mar 14:52 A on ostavi platnenu haljinu i go pobjeœe od njih. Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Iva 8:29 Onaj, koji me posla, s menom je. On me ne ostavi sama, jer ja svagda çinim, æto je njemu ugodno.” Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. 2Ti 4:10 Jer me Dema ostavi iz ljubavi k sadaænjemu svijetu i otide u Solun, Crescent u Galaciju, Tito u Dalmaciju. Luka je sam kod mene. Heb 2:8 Sve si pokorio pod noge njegove.” A kad mu pokori sve, niæta ne ostavi njemu nepokoreno. Ali sad joæ ne vidimo, da mu je sve pokoreno, Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. OSTAVIÆ 1 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. OSTAVIÆE 6 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Mat 26:56 Ali se sve ovo dogodi, da se ispune Pisma proroka. Tada ga ostaviæe svi uçenici njegovi i pobjegoæe. 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana.

437 OSTAVIH 1 Tit 1:5 Zato te ostavih u Kreti, da urediæ, æto je nedovræeno, i da postaviæ po gradovima starjeæine, kao æto ti ja zapovjedih. OSTAVILI 4 Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Mat 19:27 Tada progovori Petar i reçe mu: “Mi smo sve ostavili i poæli smo za tobom. Æto øe nam za to dopasti?” 2Ti 4:16 Za prve moje obrane nije mi nitko pomogao, nego su me svi ostavili; neka im se to ne uraçuna! OSTAVIM 2 Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. OSTAVIMO Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; OSTAVIO8 Izl 9:16 Ostavio sam te ipak naumice na œivotu, da osjetiæ moø moju, i da se ime moje slavi po svoj zemlji. Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, Job 20:29 To je usud od Boga çovjeku zlikovcu; to je baætina, koju mu je Bog ostavio. Psl 22:1 Boœe moj, Boœe moj! Zaæto si me ostavio? Daleko su od spasenja mojega rijeçi vapaja mojih. Iza 1:9 Jest, da nam Gospod nad vojskama nije ostavio jedan ostatak, bili bismo kao Sodoma, izjednaçili bismo se s Gomorom! Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Iza 49:14 A ipak se je tuœio Sion: “Ostavio me je Gospod. Zaboravi me Svemoguøi.” Iza 54:7 “Ostavio sam te samo za kratko vrijeme, ali sam te s velikim milosråem vodio kuøi. Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana,

reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” Rim 11:4 A æto mu veli Boœji odgovor? “Ostavio sam sebi sedam tisuøa ljudi, koji ne prignuæe koljena pred Baalom.” 2Ti 4:20 Erast je ostao u Korintu. A Trofima sam ostavio u Miletu bolesna. 1Pe 2:21 Jer ste na to pozvani, jer je i Krist trpio za nas i ostavio vam primjer, da idete za stopama njegovim; Otk 2:4 Ali imam protiv tebe, æto si ljubav svoju prvu ostavio. OSTAVIT 1 Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. OSTAVITE 7 Izl 12:10 Niæta od toga ne ostavite do jutra; æto bi od toga preostalo do jutra, spalite na ognju! M.Iz 9:6 Ostavite ludost, da œivite! Poåite putem razboritosti! Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Iva 16:32 Evo dolazi ças, i veø je doæao, da se razbjegnete svaki na svoje mjesto i mene sama ostavite. Ali nijesam sam, jer je Otac s menom. OSTAVITI 17 P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. M.Iz 17:13 Tko vraøa zlo za dobro, kuøu njegovu neøe ostaviti nesreøa. Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Eze 6:8 Ipak øu neke od vas, koji umaknu maçu, ostaviti meåu narodima, kad se rasijete po zemljama. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao

peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Mat 23:38 Eto øe vam se ostaviti vaæa kuøa pusta. Mat 24:40 Tada øe biti dva na polju: “jedan øe se uzeti, drugi øe se ostaviti. Mat 24:41 Dvije øe mljeti u mlinu: “jedna øe se uzeti, druga øe se ostaviti. Iva 14:18 Neøu vas ostaviti sirote, doøi øu k vama. Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. Heb 13:5 Ne budite lakomci, budite zadovoljni s onim, æto imate, jer on reçe: “Neøu te ostaviti, niti øu te napustiti.” 2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. OSTAVIVÆI 1 Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. OSTAVLJA 8 Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” M.Iz 2:17 Koja ostavlja prijatelja mladosti svoje i zaboravlja zavjet Boga svojega. M.Iz 19:4 Bogatstvo pribavlja uvijek viæe prijatelja, a siromaha ostavlja prijatelj njegov. Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. 1Ko 16:2 Svaki prvi dan sedmice neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja, koliko moœe, da ne bivaju skupljanja tada, kad doåem. OSTAVLJAÆ 1 Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. OSTAVLJAJ 2 Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. OSTAVLJAJMO Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje,

438 kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. OSTAVLJAJU 2 Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. Jon 2:9 Koji ætuju niætave idole, ostavljaju onoga, koji im je spasenje. OSTAVLJAM 3 Job 27:6 Çvrsto stojim uz pravednost svoju i ne ostavljam je; moje srce ne kori nijednoga dana mojega. Iva 14:27 Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga, kao æto svijet daje. Neka se ne plaæi srce vaæe i neka se ne boji! Iva 16:28 Izaåoh od Oca i doåoh na svijet; opet ostavljam svijet, i idem k Ocu.” OSTAVLJAO Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. OSTAVLJEN 1 Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. OSTAVLJENA Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” OSTAVLJENI 2 Iza 17:2 Ostavljeni su gradovi njegovi zauvijek, predani stadima. Ona poçivaju u njima, i nitko ih ne plaæi. 2Ko 4:9 Progone nas, ali nijesmo ostavljeni; pritiskuju nas, ali ne ginemo; OSTAVLJENO Heb 4:1 Bojmo se dakle, da kako, dok je joæ ostavljeno obeøanje, da se ulazi u pokoj njegov, ne zakasni tko od vas! Heb 4:9 Dakle je ostavljeno joæ poçivanje narodu Boœjemu. OSTVARILA Efe 3:9 I da otkrijem svima, kako se je ostvarila tajna od vjekova skrivena u Bogu, koji je sve stvorio; OSUÅEN 2 Mat 12:37 Jer øeæ po rijeçima svojim biti proglaæen pravednim, po svojim rijeçima bit øeæ osuåen.” Iva 16:11 O sudu, jer je knez ovoga svijeta osuåen. OSUÅENI 1 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. OSUÅENJE 2 Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje

veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. OSUÅUJE 4 Job 36:5 Eto, Bog je silan, ali nikoga ne osuåuje, silan je snagom razuma. M.Iz 12:2 Dobar çovjek dobiva milost kod Gospoda, a spletkaæa osuåuje. Rim 14:3 Koji jede, neka ne prezire onoga, koji ne jede, i koji ne jede, neka ne osuåuje onoga, koji jede, jer ga je Bog primio, Tit 3:11 Znajuøi, da se takav preokrenuo na gore i grijeæi, i sam sebe osuåuje. OSUÅUJEÆ 2 Rim 2:1 Zato se ne moœeæ izgovoriti, o çovjeçe, kojigod sudiæ; jer u çemu sudiæ drugome, samoga sebe osuåujeæ; jer to çiniæ, æto osuåujeæ. Rim 2:1 Zato se ne moœeæ izgovoriti, o çovjeçe, kojigod sudiæ; jer u çemu sudiæ drugome, samoga sebe osuåujeæ; jer to çiniæ, æto osuåujeæ. OSUÆI 6 Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 40:8 Trava se osuæi, cvijet uvene, ali rijeç Boga naæega ostaje dovijeka.” Luk 8:6 Drugo pade na kamenito tlo. Ono doduæe izniknu, ali se osuæi, jer nije imalo vlage, Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, OSUÆILO Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. OSUÆITI 2 Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ OSUDA Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” OSUDE 1 Rim 8:1 Nikakve dakle sad nema osude onima, koji su u Kristu Isusu i ne hode po tijelu. OSUDI 4 M.Iz 17:15 Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu. Mat 23:33 Zmije i leglo gujino, kako øete umaøi osudi paklenoj? Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde

po vjeri. OSUDIO 3 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno osudio; 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” OSUDISTE 1 Jak 5:6 Osudiste, ubiste pravednika, i on vam se ne usprotivi. OSUDIT 3 Mat 12:41 Ljudi iz Ninive pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer se oni obratiæe na propovijed Joninu. A ovdje je viæe nego Jona! Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! Mar 16:16 Tko vjeruje i pokrsti se, spasit øe se; a tko ne vjeruje, osudit øe se. OSUDITI 2 Iva 8:11 Ona odgovori: “Nitko, Gospodine!” Tada reçe Isus: “Ni ja te neøu osuditi. Idi, i od sada viæe ne grijeæi!” Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. OSUDU 4 Psl 9:8 Po pravdi øe suditi svijetu, kako je pravo izreøi øe osudu narodima. Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. 1Ti 3:6 Ne novoobraøeni, da se ne bi naduo i pao u osudu åavolju. 1Ti 5:12 I navlaçe na se osudu, æto prvu vjeru pokvariæe. OSVANE 1 Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” OSVANULA Pst 32:26 Tada reçe onaj: “Pusti me; jer je zora veø osvanula!” Ali on odgovori: “Ne puætam te, dok me ne blagosloviæ.” OSVEØEN 1 Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. OSVEØUJE 2 P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” OSVEØUJTE 1 Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. OSVETA 4 P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti.

439 Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. Heb 10:30 Jer znamo onoga, koji reçe: “Moja je osveta, ja øu uzvratiti,” I opet: “Gospodin øe suditi narodu svojemu.” OSVETE 5 M.Iz 6:34 Jer je ljubomor œestok u muœa: on ne zna za milost na dan osvete; Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Luk 21:22 Jer to su dani osvete, kad øe se sve ispuniti, æto stoji u Pismu. OSVETI 2 Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Dje 7:24 I kad je vidio, gdje se jednome çini nepravda, obrani ga i osveti ga, æto mu se je çinila nepravda, i ubi Egipøanina. OSVETIÆ 1 Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” OSVETIO Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” OSVETITI 1 Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. OSVETLJIV 1 L.Zk 19:18 Ne budi osvetljiv prema zemljacima svojim i ne nosi niæta za njima, nego ljubi bliœnjega svojega kao sebe samoga. Ja sam Gospod! OSVETNIK 4 Brj 35:19 Krvni osvetnik ima ubiti krvnika. Ako ga stigne, smije ga ubiti. Psl 9:12 Kao osvetnik krvnoga djela zauzeo se on za siromahe, nije çuo jauka njihova. Psl 99:8 Gospode, Boœe naæ, ti si ih usliæio; ti si im bio Bog, koji opraæta, a i osvetnik za djela njihova. 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. OSVETU 3 Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da

vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; OSVIJESTIT 1 Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. OSVIJETLITI 1 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. OSVIT 1 Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. OSVJEDOÇENJE 1 Heb 11:1 A vjera je tvrdo pouzdanje u ono, çemu se nadamo, osvjedoçenje o onom, æto ne vidimo. OSVJETLJIVALE 1 Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala. OSVOJILO Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. OSVOJITE 1 2Ko 7:2 Osvojite nas! Nikome ne uçinismo naœao, nikoga ne pokvarismo, nikoga ne prevarismo. OSVOJITELJ 1 M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. OSVOJITI 1 Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. OTAC 100 Pst 9:22 Ham, otac Kanaanu, promatrao je golotinju oca svojega, i rekao to obojici braøe svoje vani. Pst 17:4 “Evo, ja sklapam zavjet s tobom, i ti øeæ postati otac mnogim narodima. P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” 1Ljt 28:6 On mi reçe: Tvoj sin Salomon sagradit øe kuøu moju i trijemove moje, jer njega izabrah sebi za sina njemu øu biti otac. Job 17:14 Truleœu velim: “Moj si ti otac!” a crvu: “Moja mati, moja sestro!” Job 29:16 Otac sam bio siromasima i branio sam stvar nepoznatoga. Psl 68:5 Otac je siromasima i zaætitnik sirotama Bog u svetom stanu svojemu. Psl 103:13 Kao æto se otac smiluje djeci svojoj, tako se smiluje Gospod pravednicima svojim. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim,

‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Iza 43:27 Otac tvoj prvi veø je sagrijeæio, i posrednici tvoji bili su mi nevjerni. Iza 63:16 Jer ti si otac naæ! Abraham ne zna za nas, i Izrael nas ne pozna. Ti si, Gospode, otac nas. “Otkupitelj naæ od davnine” ime je tvoje. Iza 63:16 Jer ti si otac naæ! Abraham ne zna za nas, i Izrael nas ne pozna. Ti si, Gospode, otac nas. “Otkupitelj naæ od davnine” ime je tvoje. Iza 64:8 Ali sada, Gospode, – ti si otac naæ, a mi smo glina, ti si tvorac naæ, i mi smo svi djelo ruku tvojih. – Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Mat 5:48 Budite dakle savræeni, kao æto je savræen Otac vaæ nebeski! Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Mat 6:8 Ne povodite se za njima, jer zna Otac vaæ, æto vam treba, prije nego ga zamolite. Mat 6:14 Ako otpuætate ljudima pogrjeæke njihove, otpustit øe i vama Otac vaæ nebeski. Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Mat 6:32 Za sve to brinu se neznaboæci. A zna Otac vaæ nebeski, da vam to sve treba. Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 15:13 On odgovori: “Svaki nasad, æto ga nije zasadio Otac moj nebeski, iskorijenit øe se. Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 18:14 Tako neøe ni Otac vaæ na nebesima, da se izgubi jedan od ovih

440 malenih. Mat 18:35 Tako øe i Otac moj nebeski postupati s vama, ako svaki od vas ne oprosti od srca bratu svojemu.” Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Mat 23:9 I ocem svojim ne zovite nikoga na zemlji, jer je jedan otac vaæ, koji je na nebesima! Mat 24:36 A onoga dana i onoga çasa ne zna nitko, ni anåeli na nebu, nego samo Otac. Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. Iva 3:35 Otac ljubi Sina i dao mu je sve u ruke njegove. Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 5:17 Isus im izjavi: “Otac moj do sada djeluje, i ja djelujem.” Iva 5:19 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: Sin ne moœe niæta çiniti sam od sebe, nego æto vidi da çini Otac. Æto on çini, ono i Sin çini jednako. Iva 5:20 Jer Otac ljubi Sina i sve mu pokazuje, æto sam çini. I pokazat øe mu veøa djela od ovih, da se vi çudite. Iva 5:21 Jer kao æto Otac podiœe mrtve i oœivljuje, tako i Sin koje hoøe oœivljuje. Iva 5:22 I ne sudi Otac nikome; nego sav sud dade Sinu, Iva 5:26 Jer kao æto Otac ima œivot u sebi, tako dade i Sinu, da ima œivot u sebi. Iva 5:37 Tako Otac, koji me posla, sam posvjedoçi za mene. Ali glasa njegova niti ste kad çuli, ni lica njegova nijeste vidjeli; Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 6:32 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: ne dade vam Mojsije kruha s neba, nego vam Otac moj daje kruh istiniti s neba. Iva 6:37 Sve, æto meni daje Otac, k meni øe doøi, i onoga, koji dolazi k meni, neøu istjerati van. Iva 6:57 Kao æto mene posla œivi Otac, i ja œivim zbog Oca, tako øe i onaj, koji jede mene, œivjeti zbog mene. Iva 8:16 I ako sudim ja, sud je moj istinit, jer

nijesam sam, nego ja i Otac, koji me posla. Iva 8:18 Ja sam, koji svjedoçim sam za sebe, i Otac, koji me posla, svjedoçi za mene.” Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. Iva 8:39 Odgovoriæe mu: “Otac je naæ Abraham.” Isus im reçe: “Ako ste djeca Abrahamova, onda çinite i djela Abrahamova! Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Iva 8:56 Abraham, otac vaæ, kliktao je, da bi vidio dan moj. Vidio je i obradovao se je.” Iva 10:15 Kao æto mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca, i œivot svoj polaœem za ovce svoje. Iva 10:17 Zato me ljubi Otac, jer ja œivot svoj polaœem, da ga opet uzmem. Iva 10:30 Ja i Otac jedno smo.” Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ Iva 10:38 Ako li çinim, i ako meni neøete vjerovati, djelima vjerujte, da poznate i vjerujete, da je Otac u meni i ja u Ocu.” Iva 12:26 Tko mi hoøe sluœiti, neka ide za mnom! Gdje sam ja, ondje i sluga moj neka bude! Tko tko meni proslavit øe ga Otac moj. Iva 12:50 I znam, da je zapovijed njegova œivot vjeçni. Æto ja dakle govorim, onako govorim, kako mi reçe Otac.” Iva 14:10 Zar ne vjerujeæ, da sam ja u Ocu, i da je Otac u meni? Rijeçi, koje vam ja govorim, ne govorim od sebe samoga, i djela çini Otac, koji ostaje u meni. Iva 14:10 Zar ne vjerujeæ, da sam ja u Ocu, i da je Otac u meni? Rijeçi, koje vam ja govorim, ne govorim od sebe samoga, i djela çini Otac, koji ostaje u meni. Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. Iva 14:26 A Utjeæitelj, Duh Sveti, kojega øe Otac poslati u ime moje, on øe vas nauçiti svemu i napomenut øe vam sve, æto vam rekoh. Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene. Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” Iva 15:1 Ja sam pravi çokot, i Otac je moj vinogradar. Iva 15:8 Stim se proslavlja Otac moj, da rodite rod mnogi i budete moji uçenici. Iva 15:9 Kao æto je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas. Ostanite u ljubavi mojoj! Iva 16:32 Evo dolazi ças, i veø je doæao, da se razbjegnete svaki na svoje mjesto i

mene sama ostavite. Ali nijesam sam, jer je Otac s menom. Iva 20:21 I reçe im opet: “Mir vam! Kao æto Otac posla mene, i ja æaljem vas.” Dje 1:7 On im odgovori: “Nije vaæe znati vremena ili çasove, æto ih je Otac zadrœao u svojoj vlasti. Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Rim 4:18 On je protiv nade vjerovao u nadu, da øe biti otac mnogim narodima, kao æto mu je bilo reçeno: “Tako øe biti potomstvo tvoje.” 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 6:18 I bit øu vam otac, i vi øete biti koji sinovi i køeri, veli Gospodin Svemoøni.” 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. Efe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas je blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima u Kristu. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Efe 4:6 Jedan Bog i Otac sviju, koji je nad svima, i kroza sve, i u svima. 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, Heb 1:5 Jer kome od anåela reçe kad: “Ti si Sin moj, ja te danas rodih”? I opet: “Ja øu mu biti Otac, i on øe mi biti Sin”? Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? Jak 2:21 Abraham, otac naæ, ne opravda li se djelima, kad prinese sina svojega Izaka na œrtvenik? 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. 1Iv 4:14 I mi vidjesmo, i svjedoçimo, da je Otac poslao Sina za Spasitelja svijeta. 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, OTACA9 Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela

441 otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Job 30:1 A sada me ismjehavaju ljudi, koji su danima mlaåi od mene, kojima otaca ne bih bio metnuo sa psima stada svojega. Psl 78:12 Pred oçima otaca njihovih uçini çudesa u zemlji egipatskoj, u Soanskom polju, Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. Rim 11:28 Po evanåelju dakle neprijatelji su zbog vas; a po izboru ljubimci zbog otaca. 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, OTADA 6 P.Zk 34:10 Otada ne usta viæe prorok u Izraelu kao Mojsije, s kojim je Gospod opøio licem k licu, Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.”

Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” OTE 1 P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. OTEÆÇALA Psl 38:2 Jer strijele se tvoje zabadaju u me, i ruka je tvoja na meni oteæçala. OTEKLA Pst 8:8 Tada ispusti golubicu, da vidi, je li voda otekla sa zemlje. OTEKLE 1 Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. OTEKOÆE 1 P.Zk 8:4 Haljine tvoje ne poderaæe se na tebi, i noge tvoje ne otekoæe za tih çetrdeset godina. OTEO Job 20:19 Tlaçio je, nije pomagao siromahe; oteo je kuøu, koju nije sazidao. Psl 30:1 Slavit øu te, Gospode, jer si me oteo; nijesi dao neprijateljima mojim, da kliçu nada mnom! OTEŒATE 1 Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. OTET 1 Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. OTETI 3 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Iva 10:28 I ja im dajem œivot vjeçni, i neøe propasti dovijeka, i nitko ih neøe oteti iz ruke moje. OTEZANJA Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. OTHRANIH 1 Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva

Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. OTHRANJEN 1 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. OTIÆAO 5 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Jak 1:24 On se je ogledao, pa otiæao, i odmah je zaboravio, kakav je bio. OTIÆAVÆI 1 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. OTIÆLA Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. OTIÆLI 2 Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” OTIMAÇINU 2 Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! Flp 2:6 Koji kad je bio u obliçju Boœjemu, nije drœao za otimaçinu, da bude jednak Bogu, OTIMAJ 1 M.Iz 22:22 Ne otimaj siromahu; jer on je siromaæan i ne pritiskuj pred sudom siromaha; OTIMATI 2 Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” OTIRAÇEM Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan.

442 OTIRATI 2 Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. OTISKUJU Job 9:26 Otiskuju se kao brze laåe, kao orao kad pada na plijen. OTJERA Psl 125:5 A koji skreøu na krive staze, neka ih Gospod otjera s onima, koji çine zlodjela! Spasenje Izraelu! OTJERAJ 1 Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” OTJERANOM Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” OTJERATI 2 Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. M.Iz 18:5 Nije pravo zauzimati se za krivca i onoga koji je pravedan, otjerati sa suda. OTKAN 1 Psl 139:15 Postanje moje nije bilo skriveno od tebe; kad postadoh u tajnosti, otkan u dubinama zemaljskim, OTKINU Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. OTKINULI 1 Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. OTKRIJE 1 Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” OTKRIJEM Efe 3:9 I da otkrijem svima, kako se je ostvarila tajna od vjekova skrivena u Bogu, koji je sve stvorio; OTKRILA Iza 53:1 “Tko je povjerovao vijesti naæoj, kome se je otkrila miæica Gospodnja? Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, OTKRILO Mat 10:26 Ne bojte ih se dakle, jer nema niæta skriveno, æto se ne bi otkrilo, niæta tajno, æto se ne bi doznalo OTKRIT 1 Job 20:27 Otkrit øe nebo zlodjela njegova, i zemlja øe ustati protiv njega. OTKRITI 4 Luk 2:35 I takoåer øe duæu tvoju probosti maç. Tako øe se otkriti misli mnogih srdaca.” 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je

çije djelo. Flp 3:15 Koji smo god dakle savræeni, mislimo ovo, i ako æto drukçije mislite, i ovo øe vam Bog otkriti. 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. OTKRIVA 4 M.Iz 29:24 Tko dijeli s kradljivcem, taj mrzi na svoju duæu; çuje kletvu i niæta ne otkriva. Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Rim 1:18 Jer se otkriva gnjev Boœji s neba na svaku bezboœnost i nepravdu ljudi, koji drœe istinu u nepravdi, OTKRIVAJ 1 M.Iz 25:9 Raspravi vlastitu stvar svoju s protivnikom svojim; a tajne drugoga ne otkrivaj! OTKRIVANJE 1 Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” OTKRIVEN 1 Pst 9:21 A kad je pio vino, opio se, i leœao je otkriven u æatoru svojemu. OTKRIVENIM 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. OTKRIVENJA 2Ko 12:1 Ako se moram hvaliti, ne koristi doduæe, doøi øu na viåenja i otkrivenja Gospodnja. 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. OTKRIVENJE 2 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, OTKRIVENJEM Gal 1:12 Jer ga ne primih od çovjeka, niti nauçih, nego otkrivenjem Isusa Krista. OTKRIVENJU 3 Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. Efe 3:3 Da se meni po otkrivenju oçitova tajna, kao æto gore opisah ukratko. 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista.

OTKUP 14 Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot svoj. Psl 130:7 Izraele, çekaj Gospoda, jer je u Gospoda milosråe; u njega je bogat otkup. M.Iz 6:35 Nikakav otkup ne moœe ga umiriti, i ne zadovoljava se, makar mu joæ ne znam koliko dao. M.Iz 13:8 U bogatstvu njegovu otkup je za œivot njegov, a siromah ne treba sluæati prijetnju. Iza 43:3 Jer ja, Gospod, tvoj sam Bog, Svetac Izraelov tvoj je spasitelj. Dao bih Egipat za te kao otkup, Etiopiju i Sebu mjesto tebe. Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mat 20:28 Tako ni Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da œivot svoj dadne u otkup za mnoge. Mar 10:45 I Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da dadne œivot svoj u otkup za mnoge.” Luk 1:68 “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izraelov! On pohodi narod svoj, pripravi mu otkup. Luk 2:38 I ona je doæla u isto vrijeme, slavila je Boga i govorila za njega svima, koji su çekali otkup Jerusalema. 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, 1Ti 2:6 Koji sebe dade u otkup za sve, svjedoçanstvo u svoje nijeme, Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. OTKUPA Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” OTKUPI 5 Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; Gal 4:5 Da otkupi one, koji su bili pod zakonom, da primimo posinjenje. Tit 2:14 Koji je dao samoga sebe za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i oçisti sebi narod izabrani, koji je revan u dobrim djelima. 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. OTKUPIO 5 Iza 43:1 Ali sada ovako veli Gospod, Stvoritelj tvoj, Jakove, tvorac tvoj, Izraele: “Ne boj se, jer sam te otkupio, pozvao sam te po imenu: Moj si! Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao

443 se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; OTKUPITELJ 8 Job 19:25 Ali znam sigurno, da moj Otkupitelj œivi i da øe se onda dignuti nad prahom. Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga. Iza 47:4 “Otkupitelj naæ zove se Gospod nad vojskama, Svetac Izraelov.” Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. Iza 59:20 “Ali øe za Sion doøi kao otkupitelj, za one, koji su se u Jakovu obratili od otpada”, veli Gospod. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Iza 63:16 Jer ti si otac naæ! Abraham ne zna za nas, i Izrael nas ne pozna. Ti si, Gospode, otac nas. “Otkupitelj naæ od davnine” ime je tvoje. OTKUPITI 7 Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Psl 31:5 U ruku tvoju predajem duh svoj; ti øeæ me otkupiti, Gospode, Boœe, ti vjerni! Psl 49:15 Ali duæu øe moju Bog otkupiti iz æaka svijeta mrtvih: on ne prima. Psl 130:8 I on øe otkupiti Izraela od svih zlodjela njegovih. Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. OTKUPLJENI 5 Iza 35:9 Neøe ondje biti lavova, niti øe ljuta zvijer iøi po njemu. Tako æto neøe se ondje naøi, samo otkupljeni smiju ondje hoditi. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi.

Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. OTKUPLJENJA Efe 4:30 I ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkupljenja! OTKUPLJENJE 6 Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Luk 21:28 Kad to nastane, onda se uspravite i podignite glavu svoju! Otkupljenje se vaæe pribliœuje.”: “ Rim 8:23 A ne samo ono, nego i mi sami, koji imamo prvine Duha, i mi sami u sebi uzdiæemo çekajuøi posinjenje, otkupljenje tijela svojega Efe 1:7 U kojemu imamo otkupljenje krvlju njegovom, oproætenje grijeha po bogatstvu milosti njegove, Efe 1:14 Koji je zalog baætine naæe za otkupljenje steçevine na hvalu slave njegove. OTKUPLJUJE 1 Psl 72:14 iz pritiska i nasilja otkupljuje œivot njihov: “u oçima je njegovim dragocjena krv njihova. OTKUPU Rim 3:24 I opravdavaju se zabadava miloæøu njegovom po otkupu, koji je u Kristu Isusu. OTMITE 1 Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! OTMU Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. OTNIELA Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. OTOCI 3 Psl 97:1 Gospod je kralj, neka se zato raduje zemlja, neka se vesele otoci mnogi! Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. Otk 16:20 I svi otoci iæçeznuæe, i gore, se

ne naåoæe. OTOCIMA Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” OTOK 1 Otk 6:14 I nebo se izmaçe kao knjiga, kad se savije; I svaka gora i otok s mjesta, se svojih pokrenuæe. OTOKE 1 Pst 2:10 Od Edena dolazila je rijeka, da natapa vrt, i ona se kod izlaza iz njega dijelila u çetiri otoke. OTOKU Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. OTPAD 3 Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, OTPADA Iza 59:20 “Ali øe za Sion doøi kao otkupitelj, za one, koji su se u Jakovu obratili od otpada”, veli Gospod. Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! Hos 14:4 “d njihova otpada iscijelit øu ih i srdaçno ih ljubiti; jer se je gnjev moj odvratio od njih, OTPADAJTE 1 1Sa 12:21 Ne otpadajte opet nakon mene k niætavim idolima, koji ne mogu pomoøi niti izbaviti, jer su niæta! OTPADAO Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. OTPADATE 1 Iza 1:5 Kamo da vas se joæ bije, kad jednako otpadate? OTPADE 1 Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. OTPADNE 1 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, OTPADNU Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. OTPADU Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali

444 mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. OTPALI 1 Heb 6:6 pa su ipak otpali, opet obnoviti na pokajanje, jer sami sebi nanovo propinju i ruœe Sina Boœjega. OTPLOVI 1 Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. OTPLOVILI 1 Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. OTPOÇINI 1 Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! OTPOÇINU Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. OTPRAØENI 1 Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. OTPRAVITE 1 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n OTPUÆTA Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. 1Ko 7:12 A ostalima kaœem ja, ne Gospodin: “Ako koji brat ima nevjernicu œenu, i ona pristane da œivi s njim, neka je ne otpuæta! OTPUÆTAMO Mat 6:12 I otpusti nam duge naæe, kako i mi otpuætamo duœnicima svojim! OTPUÆTANJE 1 Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” OTPUÆTATE 1 Mat 6:14 Ako otpuætate ljudima pogrjeæke njihove, otpustit øe i vama Otac vaæ nebeski. OTPUSTI 7 P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Mat 6:12 I otpusti nam duge naæe, kako i mi otpuætamo duœnicima svojim! Mar 10:4 Oni odgovoriæe: “Mojsije je do 0 pustio, da se napiæe raspusna knjiga, i onda da se otpusti œena.” Mar 10:11 On im objasni: “Tko otpusti œenu

svoju i uzme drugu, çini preljubu na njoj. Luk 1:53 Gladne napuni dobara, bogate otpusti prazne. Luk 7:42 Jer nijesu mogli platiti svojega duga, otpusti ga obojici. Koji øe ga sad od njih viæe ljubiti?” OTPUSTIM Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” OTPUSTIO Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Mar 6:46 Kad je bio otpustio, uzaåe na goru, da se pomoli. OTPUSTIT 1 Mat 6:14 Ako otpuætate ljudima pogrjeæke njihove, otpustit øe i vama Otac vaæ nebeski. OTPUTOVASMO Dje 21:8 A sutradan otputovasmo i doåosmo u Cezareju. I uæavæi u kuøu Filipa evanåelista, koji je bio jedan od sedmorice, ostadosmo u njega. OTPUTUJE 1 Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. OTRAGA Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. OTRAŒAK 1 Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. OTRÇA Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” OTRE 2 Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. OTRESA Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. OTRESE 1 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” OTRESITE 1

Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! OTRGNE 1 Job 33:30 Da otrgne duæu njegovu od groba, da mu svijetli svjetlost œivih, OTRGNEÆ 1 Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” OTRIJEBIO Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. OTRIJEZNITE 1 1Ko 15:34 Otrijeznite se kako treba, i ne grijeæite, jer neki ne znadu za Boga; na sramotu vam kaœem. OTROV 7 P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! Psl 58:4 Imaju otrov kao otrov zmijin, kao gluha ljutica, æto zatiskuje sebi uho, Psl 58:4 Imaju otrov kao otrov zmijin, kao gluha ljutica, æto zatiskuje sebi uho, M.Iz 23:32 Ali kasnije ujede kao zmija i uætrca otrov kao ljutica. Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, OTROVA P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. OTROVNE 2 Brj 21:6 Tada posla Gospod meåu narod zmije otrovne. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izraelaca, Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” OTRT 1 Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” OTRTI 1 Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” OTUÅENI 2 Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; Kol 1:21 I vas, koji ste nekad bili otuåeni i neprijatelji miæljenjem u zlim djelima. OTVARA 7 Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi

445 pravednike. M.Iz 24:7 Previsoka je luåaku mudrost; zato on ne otvara usta na vijeøanjima. M.Iz 31:26 Usta svoja otvara mudro, i na jeziku joj je nauka blaga. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Mat 7:8 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Luk 11:10 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. OTVARAÆ 1 Psl 145:16 Otvaraæ ruku svoju i sitiæ sve, æto œivi, dobrotom. OTVOR 1 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! OTVORA Jak 3:11 Moœe li izvor iz istoga otvora toçiti slatko i gorko? OTVORE 1 Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i OTVOREN 2 Jer 5:16 Tu je njegov grob otvoren. Svi koliki po izboru junaci. Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, OTVORENA 4 Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” 1Ko 16:9 Jer mi se otvoriæe velika i æirom otvorena vrata, i protivnika ima mnogo. Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” OTVORENE 3 2Ljt 7:15 Oçi moje bit øe sad otvorene i uæi moje pripazit øe na molitvu na tom mjestu. Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! OTVORENIM 3 Job 6:25 Zaæto se rugati otvorenim rijeçima? Ali æto dokazuje, kad vi korite? Mat 13:13 Zato im govorim u prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. Mat 13:13 Zato im govorim u

prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. OTVORENO 6 Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” Iva 10:24 Tada ga opkoliæe Œidovi i upitaæe: “Dokle øeæ muçiti duæu naæu? Ako si ti Krist, kaœi nam otvoreno!” Iva 16:29 Rekoæe uçenici njegovi: “Eto sad otvoreno govoriæ i prispodobe nikakve ne govoriæ. Dje 26:26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je æto od ovoga skriveno; jer se niæta od ovoga, nije dogaåalo u kutu. Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. OTVORENOJ 2 M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? OTVORI 24 Iza 22:22 Kljuç Davidov meøem na pleøa njegova, da, kad on otvori, nitko ne zatvori, i kad on zatvori, nitko ne otvori. Iza 22:22 Kljuç Davidov meøem na pleøa njegova, da, kad on otvori, nitko ne zatvori, i kad on zatvori, nitko ne otvori. Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje, kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Luk 24:45 Tada im otvori um, da razumiju Pismo, Dje 5:19 Ali anåeo Gospodnji otvori noøu vrata tamnice, izvede ih i reçe: Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 3:20 Evo stojim na vratima i kucam: ako tko çuje glas moj i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerat øu s njim, i on s menom. Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:3 I nitko nije mogao u nebu i na zemlji

i pod zemljom da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:4 I ja sam plakao mnogo, æto se nitko ne naåe dostojan da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 6:3 I kad otvori drugi peçat, zaçuh drugo biøe gdje govori: “Doåi i vidi!” Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. OTVORIÆ 3 Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; OTVORIÆE 7 Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Luk 24:31 Tada im se otvoriæe oçi, i poznaæe ga. A njega nestade ispred oçiju njihovih. 1Ko 16:9 Jer mi se otvoriæe velika i æirom otvorena vrata, i protivnika ima mnogo. 2Ko 2:12 A kad doåoh u Troadu, da propovijedam evanåelje Kristovo, i otvoriæe mi se vrata u Gospodinu. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim.

446 OTVORIM Efe 6:19 I za mene, da mi se dadne rijeç, kad otvorim usta svoja, da navjeæøujem sa slobodom tajnu evanåelja, OTVORIO 4 Job 11:5 Ali kad bi samo Bog progovorio i usta svoja otvorio protiv tebe, Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; OTVORIT 4 Iza 35:5 Tada øe se otvoriti oçi slijepima, i uæi gluhima otvorit øe se. Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Mat 7:7 Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. Luk 11:9 I ja vama kaœem: “Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. OTVORITI 6 Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Iza 35:5 Tada øe se otvoriti oçi slijepima, i uæi gluhima otvorit øe se. Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! OTVORIVÆI 1 Dje 10:34 A Petar otvorivæi usta svoja reçe: “Sad zaista razumijem, da Bog ne gleda, tko je tko. OTVRDI 1 Izl 8:32 Ali faraon i ovaj put otvrdi srce svoje i ne pusti naroda. OTVRDIO Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” OTVRDNE 2 Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!”

Heb 3:13 Nego opominjite jedan drugoga svaki dan, dok se danas govori, da koji od vas ne otvrdne prijevarom grijeha. OTVRDNITE 1 Iza 35:3 Zato ojaçajte klonule ruke i otvrdnite iznemogla koljena! OTVRDNU 2 Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. Heb 3:8 Neka ne otvrdnu srca vaæa, kao za pobune u dan napasti u pustinji! OTVRDNUÆE 1 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. OTVRDNULO Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ ØUDOREÅE 1 1Ko 15:33 Ne dajte se zavesti: zli razgovori kvare dobro øudoreåe. OVACA L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda mnom u Jerusalemu. Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i mnoœe se. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala? Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, OVCA 6 Psl 119:176 Lutam naokolo kao ovca izgubljena; traœi slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ne zaboravih.

Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. OVCAMA Mat 10:6 Nego idite k izgubljenim ovcama kuøe Izraelove! Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. Iva 10:7 Tada im reçe Isus opet: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Ja sam vrata k ovcama. OVCE 34 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 77:20 Vodio si narod svoj kao ovce rukom Mojsijevom i Aronovom. Psl 80:1 Pastire Izraelov, çuj, koji si Josipa çuvao kao ovce, koji stolujeæ nad kerubinima, zablistaj Psl 95:7 Jer je on Bog naæ, a mi smo narod, æto ga on pase, ovce pasle njegove. I danas – o da biste ipak posluæali glas njegov! Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo. Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Zah 11:4 Ovako veli Gospod, Bog moj: “Pasi ovce koje su odreåene za klanje, Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i

447 uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. Mat 10:16 Eto, ja vas æaljem kao ovce meåu vukove. Budite dakle mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi! Mat 25:33 Postavit øe ovce s desne sebi, jarce s lijeve sebi. Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. Iva 10:8 Svi koji doåoæe prije mene, tati su i razbojnici, i ovce ih nijesu sluæale. Iva 10:11 Ja sam pastir dobri, Pastir dobri daje œivot svoj za ovce. Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. Iva 10:14 Ja sam pastir dobri i poznajem svoje [ovce], i mene poznaju moje. Iva 10:15 Kao æto mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca, i œivot svoj polaœem za ovce svoje. Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir. Iva 10:27 Ovce moje sluæaju glas moj, i ja poznam njih, i za mnom idu. Rim 8:36 Kao æto je pisano: “Zbog tebe nas ubijaju po cijeli dan; drœe nas kao ovce, koje su za klanje.” 1Pe 2:25 Jer ste bili kao izgubljene ovce, ali sad se obratiste k pastiru i Çuvaru duæa svojih. OVÇIJEM Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. OVÇINJAK 1

Iva 10:1 “Zaista, zaista, kaœem vam: tko ne ulazi na vrata u ovçinjak nego prelazi na drugom mjestu, on je tat i razbojnik. OVÇINJAKA Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir. OVÇJIH 1 Iva 5:2 U Jerusalemu je kod Ovçjih vrata kupelj, koja se zove hebrejski Betsaida, i ina pet trijemova. OVCU 2 Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ OVIJA Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. OVILA Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. OVISI 1 P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” OVJENÇANA Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. OVJENÇAO Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, OVLADATI 1 Rim 6:14 Jer grijeh neøe vama ovladati, jer nijeste pod zakonom, nego pod miloæøu. OVNA 4 Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. OVNOVA Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li

dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” OVNOVI 1 Psl 114:4 Bregovi poskoçiæe kao ovnovi, humci kao mladi janjci. OVNUJSKE 1 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. OVNUJSKIH 1 Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. OVNUJSKIM Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. OZDRAVI 3 Psl 6:2 Smiluj mi se, Gospode, jer sam iznemogao; ozdravi me, Gospode, jer dræøu kosti moje! Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iva 5:10 Zato rekoæe Œidovi onome, æto ozdravi: “Subota je! Ne smijeæ nositi postelju svoju.” OZDRAVIM 2 Psl 119:77 Neka doåe na me milosråe tvoje, da ozdravim, jer je zakon tvoj naslada moja! Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ OZDRAVIO 3 Mat 17:18 Isus zapovjedi zlome duhu, i on izaåe iz njega, tako da je ozdravio od toga çasa. Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” OZDRAVIT 3 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj; nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. Mat 9:21 Jer je rekla u sebi: “Ako se samo dotaknem haljine njegove, ozdravit øu.” OZDRAVITE 1 Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. OZDRAVITI 5 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k

448 njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Hos 6:2 Iza dva dana on øe nas veø ozdraviti, treøi dan podignut øe nas, i œivjet øemo pred licem njegovim. Dje 14:9 Ovaj je sluæao Pavla gdje govori. A on pogledavæi na njega i vidjevæi, da vjeruje, da øe ozdraviti, OZDRAVLJA Psl 103:3 On je, koji ti opraæta za sva zlodjela, koji ozdravlja sve bolesti tvoje, OZDRAVLJAJU Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. OZDRAVLJAO Luk 6:19 Sav je narod traœio da ga se dotakne; jer je od njega izlazila sila, i sve je ozdravljao. OZDRAVLJATI 1 Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. OZDRAVLJENJE 1 M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. OZIDAO Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. OZLOVOLJE 1 Jer 7:19 A mene zar da ozlovolje,” govori Gospod, “ili ne upravo same sebe, da se osramote sramotno?” OZNAÇENO Psl 40:7 Zato rekoh: “Evo, ovdje sam! U knjizi je meni to oznaçeno. OZNAÇITI 1 Iva 21:19 A ovim rijeçima htjede oznaçiti, kakvom øe smrti proslaviti Boga. Nato mu reçe: “Hajde za mnom!” OZNAKOM Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” PAÆA Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. PAÆE 1 Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. PAÆI 1 Psl 100:3 Spoznajte: Gospod, on je Bog, on nas je stvorio: zato smo mi njegovi, narod njegov, stado na paæi njegovoj! PAÆNJAK 1 Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i mnoœe se. PAÆNJAKA

Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. PAÆNJAKU Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. PAÆU 2 PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! Iva 10:9 Ja sam vrata. Tko uåe kroza me, spasit øe se. On øe ulaziti i izlaziti i paæu nalaziti. PABIRÇILA Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! PAD 4 M.Iz 16:18 Oholost dolazi pred pad, i oholi duh pred propast. M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. Pad babilonskih idola. Spasenje je Izraelovo u Bogu, koji mu je vjeran. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik PADA2 Job 4:13 U igri misli u noønome snu, kada tvrd san pada na ljude, Job 9:26 Otiskuju se kao brze laåe, kao orao kad pada na plijen. M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe. M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer ti çiniæ sve to.”; Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. PADAJ 2 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne

klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka. PADAJU 5 Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 40:30 I mladiøi se umaraju i sustaju, ljudi mladi padaju: Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” PADNE 14 M.Iz 19:18 Pokaraj sina svojega, jer joæ ima nade; ali neka ti ne padne na um, da ga usmrtiæ. M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. M.Iz 26:27 Tko jamu kopa drugima, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. Mat 21:44 Tko padne na ovaj kamen, razbit øe se; na koga on padne, satrt øe ga.” Mat 21:44 Tko padne na ovaj kamen, razbit øe se; na koga on padne, satrt øe ga.” Mat 24:20 Molite se, da ne padne bijeg vas u zimu ili u subotu! Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. 1Ko 10:12 Tko dakle misli, da stoji, neka gleda, da ne padne! 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. PADNEÆ 1 Mat 4:9 i reçe mu: “Sve ovo dat øu tebi, ako padneæ niçice i pokloniæ mi se.” PADNETE 3 Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.”

449 Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. PADNIMO Psl 95:6 Doåite, poklonimo se i padnimo niçice; kleknimo pred Gospodom, koji nas je stvorio! PADNITE 1 Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; PADNU 6 Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se postidjeti.” Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. PADOÆE 14 2Sa 1:19 “Na tvojim visinama Izraele, najbolji leœe mrtvi! Kako padoæe junaci? Psl 57:6 Namjestiæe zamku nogama mojim, ali me je on drœao daleko, iskopaæe preda mnom jamu, ali oni sami padoæe u nju. Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob. Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. Rim 15:3 Jer i Krist nije ugaåao sebi, nego kao æto je pisano: “Pogrde onih, koji tebe grde, padoæe na me.” Heb 11:30 Vjerom padoæe zidovi Jerihonski, kad se obilazilo oko njih sedam dana. Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na

zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! Otk 19:4 I padoæe dvadeset i çetiri starjeæine i çetiri biøa, i pokloniæe se Bogu, koji sjeåaæe na prijestolju, i rekoæe: “Amen! Aleluja!” PADOH 2 Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. PADOM 2 Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. PAKAO 5 Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. da uåeæ sakat u œivot, negoli da s dvije ruke ideæ u pakao, u oganj neugasivi, Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. PAKLA Psl 18:5 Okovi pakla pritisli me, pale na me zamke smrti. Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. PAKLENA Mat 16:18 I ja tebi kaœem: “Ti si Petar. Na toj hridini sagradit øu Crkvu svoju, i vrata paklena neøe je nadvladati. PAKLENI 1 Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. PAKLENIM Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. PAKLENOJ 1 Mat 23:33 Zmije i leglo gujino, kako øete

umaøi osudi paklenoj? PAKLENOMU Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. PAKLU 2 Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. PAKOÆØU 1Ko 14:20 Braøo, ne budite djeca umom, nego pakoæøu budite djeca, a razboritoæøu budite savræeni! PAKOSTI 6 Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. 1Pe 2:16 Kao slobodni, a ne da biste imali slobodu za pokrivaç pakosti, nego kao sluge Boœje. PALAÇAMA Psl 48:3 Bog se u palaçama njegovim objavio kao jaka tvråava. Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. PALAÇE 2 Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, PALAÇI 3 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. Est 1:9 I kraljica Vaætija uçini sveçanu gozbu za œene u palaçi kralja Ahasvera. Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! PALAÇU 2 2Sa 7:5 “Idi i reci slugi mojemu Davidu: “Ovako veli Gospod: “Ti hoøeæ da mi gradiæ palaçu, da u njoj stanujem? Psl 45:15 Vode ih veselo i radosno, ulaze u palaçu kraljevu. PALICA

450 Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; PALICE 1 Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. PALICOM Psl 2:9 Udarit øeæ ih gvozdenom palicom, razbit øeæ ih kao sud lonçarski!” PALICU Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. PALJENICA Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” PALJENICAMA Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. PALJENICE 5 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” Heb 10:6 Paljenice i œrtve za grijeh nijesu ti bile ugodne, PALJENICU 5 Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su

dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u PALMA Psl 92:12 A pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanonski raste gore, PALME 1 Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. PALMOVU Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. PALO 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. PAMET 1 Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; PAMETAN 6 M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. M.Iz 13:16 Pametan çovjek çini sve promiæljeno, a luåak se diçi svojom ludoæøu. M.Iz 14:15 Lud vjeruje svakoj rijeçi, a pametan pazi na korake svoje. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! PAMETI 1 Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” PAMETNI 1 Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. PAMETNO Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita PAMETNOGA M.Iz 14:8 U tom je mudrost pametnoga, da pazi na put svoj, a stranputica je ludost luåaka. PAMTIM Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. PAŒLJIVO P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, PAPIRUSOVE 1

Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. PAPKE 1 Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! PAPUÇAMA PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. PAR 1 Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. PARANSKE 1 P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. PARANSKU Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. PARBU 3 Job 13:18 Eto, spreman sam za parbu, znam, da øu biti u pravu. Psl 35:23 Digni se, probudi se za pravo moje, Gospode moj i Boœe moj, na parbu za me! Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! PARMENU Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. PARNICA Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. PARNICU Iza 41:21 “Iznesite parnicu svoju!” veli Gospod. “Iskaœite dokaœe svoje!” veli kralj Jakovljev. PARPAR 1 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. PASHA 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. PASHALNO Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” PASHALNU 2 Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe

451 øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. PASHE 5 Luk 2:41 Roditelji njegovi iæli bi svake godine u Jerusalem o blagdanu Pashe. Iva 6:4 A bio je blizu œidovski blagdan Pashe. Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 19:14 A bila je priprava Blagdana Pashe, oko æeste ure, i reçe Œidovima: “Evo kralj vaæ!” Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca. PASI 2 Zah 11:4 Ovako veli Gospod, Bog moj: “Pasi ovce koje su odreåene za klanje, Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” PASIÆTA Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. PASITE 1 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; PASLE 1 Psl 95:7 Jer je on Bog naæ, a mi smo narod, æto ga on pase, ovce pasle njegove. I danas – o da biste ipak posluæali glas njegov! PASLI 1 Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta PAST 2 Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” PASTI 18 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 82:7 Ali morate umrijeti kao ljudi, morate pasti kao jedan od knezova!” M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u

siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. Iza 9:8 Rijeç posla Svemoguøi protiv Jakova. Ona øe pasti u Izraelu. Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Jer 3:15 Dat øu vam pastire po srcu svojemu, koji øe vas pasti mudroæøu i razboritoæøu. Eze 34:23 Podignut øu im jednoga pa stirs, koji øe ih pasti, svojega slugu Davida; on øe ih pasti i bit øe ım pastir. Eze 34:23 Podignut øu im jednoga pa stirs, koji øe ih pasti, svojega slugu Davida; on øe ih pasti i bit øe ım pastir. Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Luk 6:39 A rekoæe im i prispodobu: “Moœe li slijepac voditi slijepca? Neøe li obadva pasti u jamu? Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. Otk 7:16 Viæe neøe ogladnjeti ni oœednjeti, i neøe viæe na njih pasti sunçana œega, niti ikakva vruøina. PASTIR 11 Psl 23:1 Gospod je pastir moj: niæta mi neøe nedostajati! Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” Eze 34:23 Podignut øu im jednoga pa stirs, koji øe ih pasti, svojega slugu Davida; on øe ih pasti i bit øe ım pastir. Iva 10:11 Ja sam pastir dobri, Pastir dobri daje œivot svoj za ovce. Iva 10:11 Ja sam pastir dobri, Pastir dobri daje œivot svoj za ovce. Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. Iva 10:14 Ja sam pastir dobri i poznajem svoje [ovce], i mene poznaju moje. Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir.

1Pe 5:4 I kad se javi vrhovni pastir, primit øete neuveli vijenac slave. PASTIRA Pst 13:8 Zato reçe Abram Lotu: “Neka ne bude svaåe izmeåu mene i tebe, izmeåu mojih i tvojih pastira; jer braøa smo. Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, PASTIRE 3 Psl 80:1 Pastire Izraelov, çuj, koji si Josipa çuvao kao ovce, koji stolujeæ nad kerubinima, zablistaj Jer 3:15 Dat øu vam pastire po srcu svojemu, koji øe vas pasti mudroæøu i razboritoæøu. Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, PASTIRI 7 Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori

452 svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Luk 2:8 U onom kraju imali su pastiri u polju noønu straœu kod stada svojega. Luk 2:18 Svi, koji su to çuli, divili su se tome, æto im pripovjediæe pastiri. PASTIRIMA Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. PASTIRITI 1 2Sa 5:2 Veø prije, kad je joæ Saul bio kralj nas, ti si bio onaj, koji je u boj odvodio i opet kuøi dovodio Izraela. Tebi je obeøao Gospod: “Ti øeæ pastiriti narod moj Izraela, i ti øeæ biti knez nad Izraelom!” PASTIRSKA Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, PASTIRSKI 1 Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. PASTIRSKIH 1 PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! PASTIRSKU 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. PASTIRU 2 Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” 1Pe 2:25 Jer ste bili kao izgubljene ovce, ali sad se obratiste k pastiru i Çuvaru duæa svojih. PASTOJANO Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. PASUØI 1 Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; PATMOS 1 Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. PATNICIMA Psl 10:18 Ti pribavljaæ sirotama i patnicima pravo njihovo; neka viæe ne prkosi çovjek sa zemlje! PATNIKA

Psl 109:16 Jer nije mislio na to, da çini milosråe, progonio je patnika i siromaha, pa i do na smrt oçajnoga, PATNJAMA Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. 2Ko 1:7 I naæa je nada çvrsta za vas znajuøi, da kao æto ste zajedniçari u patnjama, tako ste i u utjehi. Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. PATNJE 2 Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, 2Ko 1:5 Jer kao æto obiluju patnje Kristove u nama, tako i po Kristu obiluje utjeha naæa. PATNJI 1 Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. PATNJU Job 5:7 Ne, çovjek se raåa za patnju, kao æto iskre ognjene vrcaju gore. PATRIJARH 1 Heb 7:4 A pogledajte, koliki je ovaj, kojemu je Abraham patrijarh dao desetinu od najboljih dijelova plijena. PATRIJARHA Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. PAUÇINU Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. PAVAO 9 Dje 13:16 Tada ustade Pavao i mahnuvæi rukom reçe: “Ljudi Izraelci i koji se bojite Boga, çujte. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. Dje 17:16 A kad ih je Pavao çekao u Ateni, uzruja se duh njegov u njemu gledajuøi grad pun idola. Dje 17:22 A Pavao stavæi nasred Areopaga reçe: “Ljudi Atenjani! Po svemu vas vidim, da ste vrlo poboœni, Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa

govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. Dje 26:25 A Pavao reçe: “Ne ludujem, çestiti Feste, nego govorim rijeçi istine i razboritosti. Dje 26:29 A Pavao reçe: “Œelim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji sluæaju, postali danas takvi, kao i ja æto sam, osim ovih okova.” Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, 1Ko 1:13 Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u ime Pavlovo kræteni? Pavao brani svoju apostolsku çast. Gal 5:2 Evo, ja, Pavao, kaœem vam: “Ako se obreœete, Krist vam neøe niæta koristiti. Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. Kol 1:1 Pavao, apostol Krista Isusa po volji Boœjoj, i Timotej, brat, Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, Flm 1:1 Pavao, suœanj Krista Isusa, i brat Timotej, Filemonu, ljubljenomu i suradniku naæemu, 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; PAVLA 4 Dje 14:9 Ovaj je sluæao Pavla gdje govori. A on pogledavæi na njega i vidjevæi, da vjeruje, da øe ozdraviti, Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla.

453 Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. PAVLE 1 Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” PAVLOM 2 Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” PAVLOVE 2 Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. PAVLOVIM Dje 19:11 I Bog je çinio ne mala çudesa po rukama Pavlovim, PAVLOVO 1Ko 1:13 Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u ime Pavlovo kræteni? PAVLOVOM 2 Kol 4:18 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom. Spominjite se mojih okova! Milost s vama! Amen. 2So 3:17 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom, æto je znak u svakoj poslanici. Ovako piæem. PAVLU Dje 26:28 A Agripa øe Pavlu: “Za malo, pa me nagovori, da budem kræøanin.” PAZE 1 Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. PAZI 21 Izl 23:21 Pazi na njega i sluæaj naredbe njegove i ne opiri se njemu, jer on ne bi oprostio krivnje vaæe, jer je ime moje u njemu. Job 31:4 Ne pazi li on na putove moje, ne broji li sve korake moje? Job 33:14 Na jedan naçin govori Bog i na dva; ali se ne pazi na to. Psl 22:2 Boœe moj, vapijem danju – a ti ne odgovaraæ; i noøu, ali se ne pazi na me. Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. M.Iz 4:20 Sine moj, pazi na rijeçi moje i prigni uho svoje priçama mojim! M.Iz 5:21 Zaista, pred oçima su Gospodnjim putovi svaçiji; on pazi na sve staze njegove. M.Iz 14:8 U tom je mudrost pametnoga, da pazi na put svoj, a stranputica je ludost luåaka. M.Iz 14:15 Lud vjeruje svakoj rijeçi, a

pametan pazi na korake svoje. M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. M.Iz 16:20 Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreøe; blagoslovljen je onaj, koji se uzda u Gospoda. M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. M.Iz 31:27 Pazi na red u kuøi, kruha lijenosti ne jede. Prp 9:16 Tada rekoh sebi: bolja je mudrost nego moø, ali se ne priznaje mudrost siromaha i na rijeçi se njegove ne pazi. Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! 1Ti 4:16 Pazi na sebe i na nauku; ustraj u tome, jer ovo çineøi spasit øeæ i sebe i one, koji te sluæaju. PAZIÆ 1 Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. PAZILI 3 Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. Luk 6:7 Knjiœevnici i farizeji pazili su, neøe li u subotu iscijeliti, da naåu, zaæto da ga okrive. PAZIM 3 Psl 119:67 Prije nego moradoh podnijeti kaznu, lutao sam; ali sada pazim briœno na rijeç tvoju. PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. PAZIMO Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga

pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Heb 10:24 I pazimo jedan na drugoga u poticanju k ljubavi i dobrim djelima; PAZITE 10 Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Iza 43:18 “Ne mislite samo na ono, æto se je prije dogodilo! Ne pazite samo na ono, æto je proælo! Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Mat 16:6 Tada im reçe Isus: “Pazite i çuvajte se kvasca farizejskog i saducejskog!” Luk 8:18 Pazite zato, kako sluæate, jer tko ima, dat øe mu se. A tko nema, joæ øe mu se uzeti, æto misli da ima.” Luk 12:15 Onda nastavi: “Pazite i çuvajte se od svake lakomosti! Ako tko i obiluje, njegov œivot nije ipak osiguran njegovim imanjem.” Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, PAZITI 1 Heb 2:1 Zato valja nam veøma paziti na rijeçi, koje smo çuli, da kako ne propadnemo. PÆENICE 2 Job 31:40 Mjesto pæenice neka mi rodi trnje, mjesto jeçma kukolj! Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” PÆENIÇNA 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” PÆENIÇNO Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. PÆENICOM Psl 81:16 Najboljom pæenicom hranit øu ga, i medom iz hridine krijepit øu te. PÆENICU 4 Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada

454 œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. PÇELA Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. PEÇAØENJEM Efe 6:2 “Poætuj oca svojega i majku; ovo je prva zapovijed s peçaøenjem, PEÇAT 9 PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, 1Ko 9:2 Ako drugima nijesam apostol, ali vama doista jesam, jer ste vi peçat mojega apostolstva u Gospodinu, 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 6:3 I kad otvori drugi peçat, zaçuh drugo biøe gdje govori: “Doåi i vidi!” Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. PEÇATA Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. PEÇATE 2 Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; PEDALJ 1 Mat 6:27 Tko od vas moœe svojim brigama produljiti œivot svoj i za jedan samo pedalj? PEDESET 4 Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i

zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Luk 7:41 Reçe: “Jedan vjerovnik imao je dva duœnika. Jedan mu je bio duœan pet stotina denara, drugi pedeset. Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. PEDLJA Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. PEDLJEM Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? PEHARNIKE 1 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u PELENICE 3 Job 38:9 Kad mu dadoh oblake za odjeøu, tamne oblake za pelenice? Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. Luk 2:12 I ovo neka vam je zna: “Naøi øete dijete, æto je povito u pelenice i leœi u jaslama.” PELIN 4 P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! M.Iz 5:4 Ali na posljetku gorka je kao pelin, oætra kao maç dvorezac. Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. PENJALI 1 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. PENJANJE 1 Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. PENJAO 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. PENJEM Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. PENUEL 1 Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu.

PEØ 8 M.Iz 17:3 Topionica je za srebro, peø za zlato, a Gospod iskuæava srca. Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” Hos 7:7 Svi oni plamte kao peø i jedu svoje vladaoce. Svi su kraljevi njihovi bili svrgnuti. Ali ni jedan od njih nije povikao meni. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Mat 13:42 I baciti ih u peø ognjenu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! PEØI 3 P.Zk 4:20 A vas uze Gospod i izvede vas iz ognjene peøi, iz Egipta, da budete narod njegove svojine, kako je to danas. Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. PEØINAMA Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; PEØINE 3 Psl 74:20 Pogledaj na zavjet; jer su peøine zemaljske pune stanova nasilja! Psl 141:6 Slobodno izaåoæe voåe njihove iz peøine; çuæe, kako su bile blage rijeçi moje. Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. PEPELA Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. PEPELU Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. PEPEO 4 Job 30:19 On me je sruæio u blato, postao sam kao prah i pepeo. Psl 147:16 Koji daje snijeg kao vunu, sipa inje kao pepeo; Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u

455 Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. PERGAM Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. PERIZEJI 1 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. PERJEM Psl 91:4 Krilima svojim pokriva te: pod perjem si njegovim skriven; i ætit i oklop bit øe tebi vjernost njegova. PEROM 3Iv 1:13 Mnogo bih imao da ti piæem; ali neøu crnilom i perom da ti piæem; PERU 2 Mat 15:2 “Zaæto uçenici tvoji prestupaju predaju starih? Oni ne peru ruku svojih prije objeda.” Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! PIÆE 1 Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. PIÆEM4 1Ko 14:37 Ako tko misli, da je prorok ili duhovan, neka zna: Æto vam piæem, Gospodnja je zapovijed. 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. 2So 3:17 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom, æto je znak u svakoj poslanici. Ovako piæem. 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, 1Iv 2:12 Piæem vam, djeçice, jer su vam oproæteni grijehi zbog imena njegova. 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 5:13 Ovo piæem vama, koji vjerujete u ime Sina Boœjega, da znate, da imate œivot vjeçni. 3Iv 1:13 Mnogo bih imao da ti piæem; ali neøu crnilom i perom da ti piæem; 3Iv 1:13 Mnogo bih imao da ti piæem; ali neøu crnilom i perom da ti piæem; Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim

opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” PIÆEMO 1So 5:1 A o vremenu i çasu, braøo, ne treba da vam piæemo, PIÆI 1 Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” PIJ 7 1Kr 18:41 Potom reçe Ilija Ahabu: “Idi gore, jedi i pij, jer çujem veø hujanje daœda” M.Iz 5:15 Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i œubor-vodu iz svojega vrela! M.Iz 23:7 Jer on misli samo na sebe. “Jedi i pij!” govori ti; ali srce njegovo nije s tobom. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! PIJAN 2 Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. PIJANAC 1 Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. PIJANCA Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. PIJANI 1 Dje 2:15 Nijesu ovi pijani, kao æto vi mislite, jer je istom treøa ura dana; PIJANICA Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; PIJANICAMA Mat 24:49 I ako on tuçe svoje drugove i gosti se i pije s pijanicama, PIJANICE 1 Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice,

prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” PIJANIH 1 Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! PIJANKAMA Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. PIJANOME 1 M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. PIJANSTVA Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre Samarije. Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. PIJANSTVOM Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. PIJANSTVU 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. PIJANU Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. PIJAVICA M.Iz 30:15 Pijavica ima dvije køeri: “Daj ovamo!” “Daj ovamo!” Treøu ima, koja se ne moœe nasititi, i çetvrtu, koja ne kaœe nikada: “Dosta!: PIJE 15 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Job 15:16 A kamoli çovjek, sasvim pokvareni, koji pije zlodjela kao vodu. M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Mat 24:49 I ako on tuçe svoje drugove i gosti se i pije s pijanicama, Iva 4:13 Isus joj odgovori: “Svaki, koji pije od ove vode, opet øe oœednjeti. Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju,

456 ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. 1Ko 11:28 Zato neka çovjek ispituje sam sebe, i onda od kruha neka jede i od çaæe neka pije! 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. PIJEMO Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” PIJESAK 4 Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. PIJESKA 4 Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru Psl 139:18 Brojio sam ih, viæe ih je nego pijeska. Kad se probudim, joæ sam uvijek uza te. Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. PIJESKOM Psl 78:27 Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim. PIJETAO 5 Mat 26:34 Isus mu reçe: “Zaista, kaœem ti: Joæ noøas, prije nego pijetao zapjeva, tri puta øeæ me zatajiti.” Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao.

Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” Iva 18:27 Onda Petar opet zataji, i odmah pijetao zapjeva. PIJETE 4 Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. 1Ko 10:31 Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo æto çinite, sve na slavu Boœju çinite! 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” 1Ko 11:26 Jer kadgod jedete kruh ovaj i pijete çaæu, smrt Gospodnju navjeæøujete, dok ne doåe. PIJMO 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” PIJTE 1 Mat 26:27 Tada uze çaæu, zahvali i pruœi ga uçenicima i reçe: “Pijte svi iz njega; PIJU 2 Jer 25:16 Neka piju, teturaju i smuæeni postanu pred maçem, æto øu ga poslati meåu njih!” Otk 16:6 Jer proliæe krv svetih i proroka; zato si im krv dao da piju; to su zasluœili.” PILA Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. PILAT 13 Mat 27:22 Pilat im reçe: “Æto øu tada çiniti s Isusom, koji se zove Krist?”: “Svi povikaæe: “Neka se razapne!” Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Mat 27:58 On otide k Pilatu i zamoli za tijelo Isusovo, Pilat mu dade predati tijelo, Mar 15:5 Ali Isus ne reçe viæe niæta, tako da se je çudio Pilat. Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Iva 19:5 A Isus izaåe pod vijencem od trnja i u skrletnoj haljini. Pilat im reçe: “Evo çovjeka!” Iva 19:10 Tada mu reçe Pilat: “Zar meni ne govoriæ? Ne znaæ li, da imam vlast raspeti tebe, i vlast imam pustiti tebe?”

Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” Iva 19:22 Pilat reçe: “Æto pisah, pisah.” Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. PILATOM 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, PILATOVIM Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. PILATU Mat 27:58 On otide k Pilatu i zamoli za tijelo Isusovo, Pilat mu dade predati tijelo, PILI 6 Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; Mar 14:23 Tada uze çaæu, zahvali i dade im je, i pili su iz nje svi. Luk 13:26 Tada øete odgovoriti: Ali mi smo s tobom jeli i pili; po ulicama naæim ti si uçio. 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. PILIØE 1 Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! PILO Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo, sadilo se i gradilo. PIO 8 Pst 9:21 A kad je pio vino, opio se, i leœao je otkriven u æatoru svojemu. Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama

457 njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Luk 7:33 Ivan Krstitelj doæao je; on nije jeo kruha i nije pio vina. Tada ste rekli: Od åavla je opsjednut. Iva 4:12 Jesi li ti veøi od naæega oca Jakova, koji nam dade ovaj studenac, i sam je pio iz njega, i sinovi njegovi, i stoka njegova?” PIØA Iza 5:22 Jao vama, koji ste junaci u piøu l vina i hrabri u mijeæanju silovita piøa! Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. PIØE 5 M.Iz 20:1 Podsmjevaç je vino, vikaç silovito piøe, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura. M.Iz 31:6 Podajte silovito piøe bijedniku i vino tuœnima! Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. PIØU 2 Iza 5:22 Jao vama, koji ste junaci u piøu l vina i hrabri u mijeæanju silovita piøa! 1Ti 3:3 Ne odan piøu, ne nasilan, nego i krotak, ne svadljivac, ne lakom; PIPA 2Pe 1:9 Jer tko nema ovoga, slijep je i rukom pipa, i zaboravio je oçiæøenje od starih svojih grijeha. PIPAMO Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. PISAH 6 Iva 19:22 Pilat reçe: “Æto pisah, pisah.” Iva 19:22 Pilat reçe: “Æto pisah, pisah.” 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. 1Iv 2:21 Ne pisah vam, kao da ne znate istine, nego jer je znate, i jer nikakva laœ ne dolazi od istine. PISALA Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, PISALI 2 Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti

çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, 1Ko 7:1 A za ono, æto ste mi pisali: dobro je çovjeku, da se ne dotiçe œene; PISALJKA Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. PISALJKOM Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, PISANO 45 Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mat 4:7 Isus mu reçe: “Stoji i pisano: “Ne kuæaj Gospodina, Boga svojega!” Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 11:10 On je onaj, o kojem stoji pisano:, Eto, ja æaljem glasnika svojega pred tobom, da pripravi put tvoj pred tobom., Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. Luk 24:27 I poçe od Mojsija i svih proroka i tumaçio im, æto pisano stoji o njemu u svim Pismima. Iva 6:31 Oci su naæi jeli manu u pustinji, kao æto je pisano: ‘Kruh s neba dade im da jedu.’” Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. Iva 8:17 U zakonu vaæem stoji pisano, da je svjedoçanstvo dvojice ljudi istinito. Iva 12:14 Isus naåe magare i sjede a njega, kao æto je pisano: Iva 12:16 Ovo uçenici njegovi ne razumjeæe prije. Ali kad je Isus bio proslavljen, tada se sjetiæe, da je to bilo za njega pisano, i da mu ovo uçiniæe. Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Rim 2:24 Jer se krivnjom vaæom grdi ime Boœje meåu neznaboæcima, kako je pisano.

Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” Rim 3:10 Kao æto je pisano: “Nema pravedna, nema nijednoga; Rim 8:36 Kao æto je pisano: “Zbog tebe nas ubijaju po cijeli dan; drœe nas kao ovce, koje su za klanje.” Rim 9:13 Kao æto je pisano: “Jakova sam ljubio, a na Ezava zamrzio.” Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se postidjeti.” Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” Rim 15:3 Jer i Krist nije ugaåao sebi, nego kao æto je pisano: “Pogrde onih, koji tebe grde, padoæe na me.” Rim 15:4 Jer ætogod je pisano, pisano je za naæu nauku, da strpljivoæøu i utjehom Pisma nadu imamo. Rim 15:4 Jer ætogod je pisano, pisano je za naæu nauku, da strpljivoæøu i utjehom Pisma nadu imamo. 1Ko 1:19 Jer je pisano: “Uniætit øu mudrost mudrih i odbacit øu razum razumnih.” 1Ko 1:31 Da, kao æto je pisano: “Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali!” 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata mudre u njihovu lukavstvu.” 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. 2Ko 4:13 A imajuøi isti duh vjere, kao æto je pisano: “Vjerovao sam, zato govorio sam”; i mi vjerujemo, zato i govorimo; Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” Gal 4:22 Jer je pisano, da je Abraham imao dva sina, jednoga od ropkinje, a drugoga od slobodne. Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” Heb 10:7 Tada rekoh: “Evo dolazim u poçetku knjige pisano je za mene, da çinim

458 volju tvoju, o Boœe!” 1Pe 1:16 Jer je pisano: “Budite sveti, jer sam ja svet!” Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. PISAO 6 1Ko 5:9 Pisao sam vam u poslanici, da se ne mijeæate s bludnicima; 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. Gal 6:11 Vidite, kakvim sam slovima pisao vam rukom svojom! Heb 13:22 A molim vas, braøo, primite dobro ovu rijeç opominjanja; jer sam vam ukratko pisao. 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; 3Iv 1:9 Pisao sam neæto crkvi; ali Diotref, koji hoøe da bude prvi meåu njima, ne prima nas. PISAØU Luk 1:63 On zatraœi pisaøu tablicu i napisa na njoj rijeçi: “Ivan je njegovo ime.” Svi se tomu zaçudiæe. PISARA Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. PISATI 1 Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. PISMA4 Mat 22:29 Isus im odgovori: “Varate se, ne znate ni Pisma ni moøi Boœje. Mat 26:56 Ali se sve ovo dogodi, da se ispune Pisma proroka. Tada ga ostaviæe svi uçenici njegovi i pobjegoæe. Mar 15:28 Tako se ispuni rijeç Pisma: “Ubrojen je meåu zloçince,” Luk 4:21 On im poçne govoriti: “Danas se ispuni ova rijeç Pisma, koju ste upravo çuli.” Iva 2:17 Tada se sjetiæe uçenici njegovi rijeçi Pisma: “Revnost za kuøu tvoju izjede me.” Iva 5:39 Istraœujete Pisma jer mislite, da imate u njima œivot vjeçni! Upravo su ona, koja svjedoçe za mene. Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. Dje 17:11 A ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, jer primiæe rijeç sa svim srcem, i svaki su dan ispitivali Pisma, je li to tako. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Rim 15:4 Jer ætogod je pisano, pisano je za naæu nauku, da strpljivoæøu i utjehom Pisma nadu imamo. 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta

Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. 2Pe 1:20 A ovo najprije znajte, da se nijedno proroçanstvo Pisma ne smije tumaçiti na svoju ruku. 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. PISMENE 1 Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. PISMENO Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. PISMIMA 5 Luk 24:27 I poçe od Mojsija i svih proroka i tumaçio im, æto pisano stoji o njemu u svim Pismima. Iva 5:47 A kad njegovim Pismima ne vjerujete, kako øete vjerovati mojim rijeçima?” Rim 1:2 Koje je Bog unaprijed obeøao preko proroka svojih u Svetim Pismima, 1Ko 15:3 Jer sam vam najprije predao æto sam i primio, da je Krist umro za grijehe naæe po Pismima; 1Ko 15:4 I da je pokopan, i da je uskrsnuo treøi dan po Pismima; PISMO P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Luk 24:32 I oni rekoæe jedan drugome: “Nije li gorjelo naæe srce u nama, kad je govorio s nama putem i tumaçio nam Pismo?” Luk 24:45 Tada im otvori um, da razumiju Pismo, Iva 7:38 Tko vjeruje u mene, kako kaœe Pismo, iz njegova øe srca poteøi rijeke œive vode.” Iva 10:35 Ako one nazva bogovima, na koje doåe rijeç Boœja, a Pismo se ne moœe dokinuti. Iva 13:18 Ne kaœem za sve vas. Ja znam, koje izabrah. Ali se Pismo mora ispuniti: Koji s menom jede kruh, podiœe petu svoju na me. Iva 17:12 Dok sam bio s njima, çuvao sam ih u ime tvoje, koje si mi dao, i saçuvah ih, i nitko od njih ne pogibe, osim sina propasti, da se ispuni Pismo. Iva 19:28 Isus je znao, da se je veø sve svræilo. Zato reçe, da se ispuni Pismo: “Œedan sam.”

Iva 19:36 Jer se ovo dogodi, da se ispuni Pismo: “Nijedna kost neøe mu se slomiti.” Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Rim 4:3 Jer æto kaœe pismo? Vjerova Abraham Bogu, i uraçuna mu se u pravdu.” Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? PISMOM 2 Luk 23:38 Nad njim je bio natpis napisan pismom grçkim, latinskim i hebrejskim: “Ovo je Kralj œidovski.” Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. PISMOZNANCIMA Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” PISMU 7 Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? Luk 21:22 Jer to su dani osvete, kad øe se sve ispuniti, æto stoji u Pismu. Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Dje 18:24 A doåe u Efez jedan Œidov, po imenu Apolon, rodom Aleksandrinac, çovjek rjeçit, silan u Pismu. Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” PITA 5 Job 9:19 Pita li se jakost, on je najaçi; pita li se pravda, tko øe mi svjedoçiti? Job 9:19 Pita li se jakost, on je najaçi; pita li se pravda, tko øe mi svjedoçiti? Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita:

459 “Gdje je Bog tvoj?” Psl 77:6 Promiæljam noøu, mislim u svojemu srcu; tako pita duh moj: Iva 16:30 Sad znamo, da sve znaæ, i ne treba ti, da te tko pita. Zato vjerujemo, da si izaæao od Boga.” PITAÆ 1 Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” PITAJTE 3 Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Mat 6:31 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti i ne pitajte: Æto øemo jesti? Æto øemo piti? Çim øemo se odjenuti? Luk 12:29 I zato ne pitajte, æto øete jesti i æto øete piti, i ne uznemirujte se! PITAJU 2 Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. PITALI Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Iva 8:7 Kad su ga jednako pitali, uspravi se i reçe im: “Tko je meåu vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” PITAM Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” PITANJEM Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. PITANJIMA Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. PITAO Iza 41:28 Gledam naokolo; ali nema tu nijednoga od ovih, ni jedan ne zna savjeta. Pitao sam ih, da bi mi dali odgovor: Luk 2:46 Poslije tri dana naåoæe ga u hramu. Sjedio je meåu uçiteljima, sluæao ih i pitao ih. PITATE 7 Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Mal 1:2 “Ljubim vas”, veli Gospod. “A vi pitate: ‘Kako nas to ljubiæ?’ Nije li Ezav brat Jakovu?” govori Gospod. “Ali sam ljubio Jakova Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od

mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. Mal 3:13 “Preveø su preuzetne rijeçi vaæe na me”, veli Gospod nad vojskama. “Pitate: ‘Æto govorimo meåu se na tebe?’ PITATI 2 Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. Iva 16:23 I u onaj dan neøete me pitati ni za æto. Zaista, zaista, kaœem vam: Ako æto zamolite Oca, dat øe vam u ime moje. PITI 19 Izl 15:24 Narod je mrmljao protiv Mojsija i govorio: “A æto øemo piti?” Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. 1Kr 17:4 Iz potoka øeæ piti, a gavranima sam naredio, da te hrane ondje.” Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Mat 6:31 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti i ne pitajte: Æto øemo jesti? Æto øemo piti? Çim øemo se odjenuti? Mat 20:22 Isus reçe: “Ne znate, æto molite. Moœete li piti çaæu, koju øu ja piti? Odgovoriæe mu: “Moœemo.” Mat 20:22 Isus reçe: “Ne znate, æto molite. Moœete li piti çaæu, koju øu ja piti? Odgovoriæe mu: “Moœemo.” Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Mat 25:35 Jer sam bio gladan, i dali ste mi jesti, œedan, i dali ste mi piti. Bio sam stranac, i primili ste me na konak, Mat 25:42 Bio sam gladan, i nijeste mi dali jesti, œedan, i nijeste mi dali piti. Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Mat 27:34 Ondje mu dadoæe vino

pomijeæano œuçem. On okusi to ali ne htjede piti, Luk 12:29 I zato ne pitajte, æto øete jesti i æto øete piti, i ne uznemirujte se! Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla. 1Ko 9:4 Zar nemamo prava jesti i piti? 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. PITOMU Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! PJEÆACIMA Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? PJENE 1 Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. PJESMA 7 Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 100:1 Pjesma; za œrtvu zahvalnicu. Poklikni Gospodu, sva zemljo! Psl 118:14 Gospod mi je pobjeda i pjesma, jer mi postade spasitelj. Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega PJESMAMA Psl 95:2 Stupimo pred lice njegovo s hvalom, u pjesmama pokliknimo njemu! Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. PJESME 2 Psl 119:54 Naredbe tvoje postaæe mi pjesme na mjestu putovanja mojega. M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. PJESMOM 2 Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje.

460 PJESMU2 Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Psl 33:3 Pjevajte mu pjesmu novu, sloœno udarajte podvikujuøi! Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! PJESNIKA Dje 17:28 Jer u njemu œivimo, i miçemo se, i jesmo, kao æto i neki od vaæih pjesnika rekoæe: ‘Njegov smo i rod.’ PJEVA 4 M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. Iza 14:7 Sada se odmara i poçiva sav svijet, pjeva iza glasa. Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Jak 5:13 Trpi li tko meåu vama? Neka se moli! Je li tko veseo? Neka pjeva hvalu! PJEVAÇA 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? PJEVAÇICA 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju?

PJEVAHU Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; PJEVAJ 1 Psl 98:4 Kliçi Gospodu, sva zemljo, pjevaj, poklikuj i popijevaj! PJEVAJTE 16 Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” 1Ljt 16:9 Pjevajte mu psalme! Svirajte mu! Sva çudesa njegova navjeæøujte! 1Ljt 16:23 Pjevajte tako Gospodu, sve zemlje! Iz dan u dan navjeæøujete spasenje njegovo! Psl 9:11 Pjevajte hvalu Gospodu, koji stoluje na Sionu; navjeæøujte narodima djela njegova! Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! Psl 33:3 Pjevajte mu pjesmu novu, sloœno udarajte podvikujuøi! Psl 66:2 Pjevajte hvalu slavnome imenu njegovu, dajte da glasno odjekne hvala njegova! Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Iza 12:5 Pjevajte hvalu Gospodu; jer je uçinio velike stvari! Neka se to objavi cijeloj zemlji! Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ PJEVAJU 4 Psl 63:3 Jer je milost tvoja viæe od œivota; tebi pjevaju slavu usne moje. Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i pjevaju. Psl 69:34 Nebo i zemlja pjevaju mu hvalu, more i sve, æto se miçe u njemu. Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! PJEVAJUØI 4 Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe

se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. PJEVALA Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” PJEVALE 1 1Sa 18:7 Pritom su œene igrajuøi pjevale: “Saul pobi svoju tisuøu, a David svojih deset tisuøa.” PJEVALI 1 Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! PJEVAM Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: PJEVAMO Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” PJEVANJE 2 Izl 32:18 Ali on odgovori: “Nije to vika pobjedna, a niti vika pobijeåenih: çujem samo pjevanje.” PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. PJEVANJEM Psl 126:5 Koji siju sa suzama neka œanju s pjevanjem! PJEVAO 3 2Sa 22:2 On je pjevao: “Gospod, moja hridina, utvrda moja, izbavitelj moj! 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Psl 18:1 On je pjevao: Ljubim te, Gospode, jakosti PJEVAT 7 Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Psl 9:2 Radovat øu se i veseliti o tebi, pjevat øu imenu tvojemu, Sveviænji! Psl 57:7 Utjeæeno je srce moje, Boœe, utjeæeno je srce moje; pjevat øu i svirat øu.

461 Psl 101:1 Milost i pravdu pjevat øu, slavit øu tebe, Gospode, Psl 104:33 Pjevat øu Gospodu, dok sam œiv; slavit øu Gospoda, svojega, dok sam god. 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. PJEVATI 3 Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. Psl 147:1 Hvalite Gospoda, jer je lijepo hvalu pjevati Bogu naæemu; jer je milo pjevati hvalospjev. PLAÆI 5 P.Zk 7:21 Ne plaæi se od njih, jer je u sredini tvojoj Gospod, Bog tvoj, moøni i straæni Bog! Iza 17:2 Ostavljeni su gradovi njegovi zauvijek, predani stadima. Ona poçivaju u njima, i nitko ih ne plaæi. Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. Iva 14:1 “Neka se ne plaæi srce vaæe! Vjerujte u Boga, i u mene vjerujte! Iva 14:27 Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga, kao æto svijet daje. Neka se ne plaæi srce vaæe i neka se ne boji! PLAÆIM Psl 119:39 Odvrati od mene porugu, koje se plaæim, jer su upute tvoje krasne! PLAÆITE 5 Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga. Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! Flp 1:28 I ni u çemu da se ne plaæite od protivnika; jer je to za njih znak propasti, a za vas spasenja, i to od Boga; 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. PLAÆITI 1 M.Iz 3:24 Kad legneæ, ne trebaæ se plaæiti i kad poçivaæ, spavaæ slatko. PLAÆLJIVOSTI 1 Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. PLAÆT 4 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad

Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. Luk 22:36 “Ali sad,” nastavi on, “koji ima kesu za novac, neka je uzme sobom, isto tako torbu svoju. Tko to nama, neka proda svoj plaæt i kupi za to maç! PLAÆTEM 3 Psl 104:2 Zaogrnuo si se svjetloæøu kao plaætem, drœiæ nebo razapeto kao æator. Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. PLAÇ 7 Psl 6:8 Idite od mene svi, koji çinite zlo, jer øe Gospod usliæiti glasni plaç moj! Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” Dje 8:2 A ljudi poboœni sahraniæe Stjepana i uçiniæe nad njim velik plaç. Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! PLAÇA Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Iza 65:19 Ja øu se sam veseliti zbog Jerusalema i radovati se zbog naroda svojega. Neøe se viæe u njemu çuti glas plaça niti glas jauka. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. PLAÇE 2 Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” PLAÇEÆ 2 Iva 20:13 Oni joj rekoæe: “Œeno, æto plaçeæ!” Reçe im: “Uzeæe Gospodina mojega, i ne znam, gdje ga poloœiæe, Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” PLAÇEM 2

Psl 69:10 Kad postim i gorko plaçem, i to mi ne prima samo za zlo. Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. PLAÇETE 2 Luk 6:21 Blagoslovljeni ste, koji gladujete sada! Vi øete se nasititi Blagoslovljeni ste, koji plaçete sada! Vi øete se smijati! Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” PLAÇI 1 Luk 7:13 Kad je vidje Gospodin, saœali mu se za njom, i reçe joj: “Ne plaçi!” PLAÇITE 2 Rim 12:15 Radujte se s onima, koji se raduju, plaçite s onima, koji plaçu; Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! PLAÇU 6 Prp 3:4 Vrijeme plaçu i vrijeme smijehu; vrijeme tugovanju i vrijeme igranju; Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Rim 12:15 Radujte se s onima, koji se raduju, plaçite s onima, koji plaçu; 1Ko 7:30 I koji plaçu, kao da ne plaçu; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; 1Ko 7:30 I koji plaçu, kao da ne plaçu; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; PLAÇUØI 6 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! PLAHA Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on,

462 kojega øe goniti dah Gospodnji. PLAHTE 1 Iva 20:5 On se sagne i vidje plahte gdje leœe, ali ne uåe. PLAKALI 4 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Psl 137:1 Na vodama babilonskim sjedili smo i plakali spominjuøi se Siona. Mat 11:17, Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali., Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. PLAKAO 4 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Job 30:25 Zaista, plakao sam, ako je drugima bilo zlo; srce me je boljelo za siromahom. Hos 12:4 Borio se je s anåelom i nadvladao. Plakao je i molio mu se. U Betelu naæao ga je opet. Tamo je govorio s njim. Otk 5:4 I ja sam plakao mnogo, æto se nitko ne naåe dostojan da otvori knjigu i da zagleda u nju. PLAKATI 7 Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Luk 6:25 Teæko vama, koji ste sada siti! Vi øete gladovati. Teæko vama, koji se sada smijete! Vi øete tugovati i plakati. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost. PLAMEN 8 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta

anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Heb 1:7 I anåelima govori: “Koji çini anåele svoje vjetrove i sluge svoje plamen ognjeni.” Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; Otk 19:12 A oçi su mu kao plamen ognjeni, i na glavi njegovoj krune mnoge, imajuøi ime napisano, kojega nitko ne zna do on sam. PLAMENE 1 Psl 104:4 Çiniæ vjetrove anåelima svojim i ognjene plamene slugama svojim. PLAMENIM 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; PLAMENIT 1 PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. PLAMENOGA Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. PLAMENOM 3 Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. PLAMENOVE 2 Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” PLAMENOVI 2 PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta

ne uteçe od njega. PLAMENU 3 Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ PLAMTE 2 Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku svoju podsmjevaçima. Hos 7:7 Svi oni plamte kao peø i jedu svoje vladaoce. Svi su kraljevi njihovi bili svrgnuti. Ali ni jedan od njih nije povikao meni. PLAMTJELE 1 2Sa 22:13 U svjetlosti, æto je sjala pred njim, plamtjele su ognjene glavnje. PLANE 2 Psl 76:7 Ta straæan ti si i tko da se odrœi pred tobom, kad plane gnjev tvoj? Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. PLAØA7 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti. M.Iz 11:31 Ako se pravedniku plaøa na zemlji, koliko prije bezboœniku i grjeæniku! M.Iz 13:13 Tko prezire opomenu, sam sebi ækodi; tko ima strahopoætovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaøa. Iza 35:4 Recite onima, koji su duhom klonuli: “Budite jaki, ne bojte se! Evo, Bog vaæ, osveta dolazi, plaøa Boœja, on øe sam doøi, da vas otkupi.” Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Iza 66:6 Çuj, vika ide iz grada! Çuj, iz hrama! Çuj, Gospod plaøa neprijateljima svojim! Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Mat 5:12 Radujte se i veselite se; jer je velika plaøa vaæa na nebesima, jer su isto tako progonili i proroke prije vas. Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum,

463 pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. Rim 4:4 Ali onome, koji radi, ne raçuna se plaøa po milosti, nego po duga. Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. Otk 22:12 Evo, dolazim brzo, i plaøa moja s menom, da dadnem svakome po djelima njegovim. PLAØAÆ 1 Psl 62:12 I da je dobrota u tebe, Svemoguøi; jer ti svakome plaøaæ po djelima njegovim. PLAØAM Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim, gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” PLAØANJA Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! PLAØATI 2 Mat 22:17 Kaœi nam dakle, æto misliæ ti: “Je li dopuæteno plaøati caru porez ili nije?” Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” PLAØE 3 L.Zk 19:13 Ne zakidaj i ne pljaçkaj bliœnjega svojega! Ne zadrœavaj kod sebe do sutra plaøe radnikove! Mar 9:41 Tko vam dadne u ime moje çaæu vode da se napijete, jer pripadate Kristu, zaista, kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøe svoje. 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. PLAØI 1 Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” PLAØOM Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! PLAØU 30 Psl 19:11 I sluga se je tvoj dao prosvijetliti od njih; tko ih drœi, ima veliku plaøu. Psl 24:5 Taj øe primiti blagoslov od Gospoda i pravednu plaøu od Boga, pomoønika svojega. Psl 91:8 Jest, vidjet øeæ oçima svojim, gledat øeæ plaøu bezboœnicima. M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. M.Iz 14:14 Za œivljenje svoje prima odmetnik plaøu, a tako i çovjek dobar za

djela svoja. Prp 4:9 Bolje je dvojici nego jednome; jer za trud svoj dobiju dobru plaøu. Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” Zah 11:12 Tada sam im rekao: “Ako vam je drago, dajte mi plaøu; ako li nije, onda pustite! Oni mi platiæe trideset æekela kao plaøu. Zah 11:12 Tada sam im rekao: “Ako vam je drago, dajte mi plaøu; ako li nije, onda pustite! Oni mi platiæe trideset æekela kao plaøu. Mat 5:46 Jer ako ljubite samo one, koji vas ljube, kakvu øete plaøu imati? Ne çine li to i carinici? Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. 1Ko 3:8 A onaj, koji sadi i koji zalijeva, jedno su, a svaki øe primiti svoju plaøu no svojemu trudu. 1Ko 3:14 Ako ostane çije djelo, æto je

nazidao, primit øe plaøu. Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; Heb 10:35 Ne gubite dakle pouzdanja svojega, koje ima veliku plaøu! Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu, 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; 2Iv 1:8 Çuvajte se, da ne izgubite, æto ste stekli, nego da primite potpunu plaøu! PLATI 3 Psl 28:4 Podaj im po djelima njihovim, po zlobi postupanja njihova! Po djelima ruku njihovih podaj im; plati im po zasluzi! Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! PLATIÆE 1 Zah 11:12 Tada sam im rekao: “Ako vam je drago, dajte mi plaøu; ako li nije, onda pustite! Oni mi platiæe trideset æekela kao plaøu. PLATIT 5 M.Iz 19:17 Tko se smiluje siromahu, pozaima Gospodu, i platit øe mu za dobroçinstvo njegovo. Eze 7:3 Pustit øu gnjev svoj na te, sudit øu ti po putovima tvojim, platit øu ti sve gadno djelovanje tvoje. Hos 4:9 Tako øe biti narodu kao sveøenicima. Pohodit øu na njemu putove njegove i platit øu mu za opaçine njegove. Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Luk 10:35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioniçaru i reçe mu: “Brini se za njega, i æto viæe potroæiæ, platit øu ti, kad se vratim. PLATITE 1 Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! PLATITI 4 Izl 2:9 Njoj reçe køi faraonova: “Uzmi ovog djeçaka i doji ga, a ja øu ti za to platiti!” Œena uze djeçaka i dojila ga. M.Iz 25:22 Jer tako zgrøeæ œivo ugljevlje na glavu njegovu, i Gospod øe ti to platiti. Mat 18:26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: “Gospodaru ima strpljenja s menom sve øu ti platiti! Luk 7:42 Jer nijesu mogli platiti svojega duga, otpusti ga obojici. Koji øe ga sad od njih viæe ljubiti?” PLATNA Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. PLATNENU 2 Mar 14:51 A jedan mladiø, koji je na golu

464 tijelu nosio samo platnenu haljinu, iæao je za njim; i uhvatiæe ga. Mar 14:52 A on ostavi platnenu haljinu i go pobjeœe od njih. PLATNO 9 Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ Mat 27:59 Kad Josip uze tijelo, zavi ga u laneno platno çisto, Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. Otk 19:8 I dade joj se, da se obuçe u platno sjajno i bijelo, jer je platno pravednost svetih. Otk 19:8 I dade joj se, da se obuçe u platno sjajno i bijelo, jer je platno pravednost svetih. Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. PLAVETNE 1 Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. PLEME 3 Psl 89:4 Dovijeka øu utemeljiti pleme tvoje, prijestolje tvoje podignuti za sva vremena!” Jer 10:16 Ali kao ovi nije dio Jakovljev, nego je on stvoritelj svega, i Izrael je pleme, æto je njegovo. “Gospod nad vojskama ime je njegovo. Heb 7:14 Jer je poznato, da Gospodin naæ od plemena Judina izaåe, za koje pleme nije Mojsije niæta rekao o sveøenicima. PLEMENA4 Pst 12:3 Blagoslovit øu one, koji tebe blagoslivljaju, i proklet øu one, koji tebe proklinju; u tebi øe biti blagoslovljena sva plemena na zemlji.” Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. Suc 21:15 Jer je narodu bilo œao sinova Benjaminovih, æto Gospod okrnji plemena Izraelova,

Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. Psl 47:3 Podloœi nam narode, prisili plemena pod noge naæe. Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Flp 3:5 Koji sam obrezan osmi dan, od roda Izraelova, od plemena Benjaminova, Hebrejin od Hebreja, na zakonu farizej, Heb 7:13 Jer za koga se ovo govori, od drugoga je plemena, od kojega nitko nije sluœio œrtveniku. Heb 7:14 Jer je poznato, da Gospodin naæ od plemena Judina izaåe, za koje pleme nije Mojsije niæta rekao o sveøenicima. Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Zapeçaøeni iz dvanaest plemena. Sveci pred prijestoljem Boœjim. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima

dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. PLEMENIMA Jer 31:1 “U ono vrijeme”, govori Gospod, “ja øu biti Bog svima plemenima Izraelovim, i oni øe biti moj narod.” Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. PLEMENIT 1 Iza 32:8 Plemenit misli samo na plemenito i ustaje samo za plemenito. PLEMENITA Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. PLEMENITE 1 M.Iz 17:26 Zlo je globiti pravednika; plemenite ljude udarati protiv svakomu je pravu. PLEMENITI 1 Psl 16:3 Kaœem o svetima u zemlji: “To su plemeniti; njima ide sva ljubav moja.” PLEMENITIH 1 1Ko 1:26 Jer gledajte zvanje svoje, braøo, da nema ni mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo silnih, ni mnogo plemenitih; PLEMENITIJI 1 Dje 17:11 A ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, jer primiæe rijeç sa svim srcem, i svaki su dan ispitivali Pisma, je li to tako. PLEMENITO Iza 32:8 Plemenit misli samo na plemenito i ustaje samo za plemenito. Iza 32:8 Plemenit misli samo na plemenito i ustaje samo za plemenito. PLEMENITU 2 Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? PLEMENOM Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. PLEMENSKOM Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. PLEMENU Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. PLEMIØE 1 Psl 149:8 Da stave kraljeve njihove u lance, plemiøe njihove u gvozdene okove, PLEØA Iza 22:22 Kljuç Davidov meøem na pleøa njegova, da, kad on otvori, nitko ne zatvori,

465 i kad on zatvori, nitko ne otvori. Mat 23:4 Oni veœu bremena teæka i nesnosna i meøu ih ljudima na pleøa; a sami neøe da ih prihvate prstom svojim. PLEØIMA Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. PLES 1 Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. PLETE 1 M.Iz 6:14 Tko plete spletke u srcu i vazda kuje zlo. PLETENICAMA 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, PLETENICE 1 PNP 7:5 Glava tvoja na tebi kao Karmel, kosa na glavi tvojoj kao grimiz kraljevski, u pletenice spletena. PLETENJU 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, PLIJEN 7 Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” Job 9:26 Otiskuju se kao brze laåe, kao orao kad pada na plijen. Psl 119:162 Radujem se rijeçima tvojim kao onaj, koji zadobije bogat plijen. M.Iz 16:19 Bolje je biti ponizan s malenima, nego dijeliti plijen s oholima. Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” PLIJENA 4 Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? M.Iz 1:13 Dobit øemo koje dragocjeno dobro, napunit øemo kuøe svoje plijena. Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? Heb 7:4 A pogledajte, koliki je ovaj, kojemu je Abraham patrijarh dao desetinu od najboljih dijelova plijena. PLIJENI 2 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Psl 89:41 Sad ga plijeni, tkogod onuda proåe, postade podsmijeh susjedima svojim. PLIJENOM 2

Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Psl 104:21 Laviçi viçu za plijenom i traœe od Boga hrane sebi. PLIVA Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” PLIVAÇ 1 Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. PLIVAT 1 M.Iz 7:18 Pa doåi, uœivat øemo ljubav, plivat øemo u slasti ljubavnoj do zore. PLJAÇKAJ 1 L.Zk 19:13 Ne zakidaj i ne pljaçkaj bliœnjega svojega! Ne zadrœavaj kod sebe do sutra plaøe radnikove! PLJESKAM Eze 22:13 ‘Ali evo, pljeskam rukama svojim nad grabeœem, æto si ga poçinio, i nad krvnim djelima, æto su se dogodila usred tebe. PLJEVA 4 Job 21:18 Bivaju kao pljeva na vjetru, kao prah, æto ga raznosi vihor. Job 41:28 Strijela ga ne moœe natjerati u bijeg, kamenje u praøki njemu je kao pljeva. Psl 1:4 Nijesu takvi opaki! Oni su kao pljeva, koju raznosi vjetar. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. PLJEVU 2 Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” PLJUÆTE 1 Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! PLJUNU Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve PLJUSAK 3 Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik PLJUSKOM

Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. PLJUVAÇKOM Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. PLJUVALI 3 Mat 26:67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga æakama. Drugi su ga udarali po obrazu Mat 27:30 Pritom bi pljuvali na njega, uzeli bi trsku i udarali ga njom po glavi. Mar 15:19 Pritom su ga udarali trskom po glavi, pljuvali na njega, pregibali svoje koljeno i klanjali mu se. PLJUVANJA Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. PLOÇAMA 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. PLOÇE 4 Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. PLOÇI 1 Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, PLOÇU M.Iz 7:3 Priveœi ih sebi na prste, napiæi ih na ploçu srca svojega! PLOD 20 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. M.Iz 11:30 Plod je pravednikov drvo œivota; mudri predobiva srca. M.Iz 31:31 Podajte joj da uœiva plod ruku svojih i neka je hvale na vratima djela njezina! PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu

466 drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Luk 1:42 Ona povika iza glasa: “Blagoslovljena si ti meåu œenama, i blagoslovljen je plod utrobe tvoje! Rim 6:21 Kakav dakle onda imadoste plod od onoga, za æto se sad stidite? Jer je onome kraj smrt. Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Flp 1:22 A ako mi œivot u tijelu plod donosi, to ne znam, æto øu izabrati. Heb 13:15 Po njemu dakle prinosimo svagda Bogu œrtvu zahvalnu, to jest, plod usana, koje priznaju ime njegovo! Jak 3:18 A plod pravde sije se u miru onima, koji mir çine. Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, PLODA 6 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Flp 4:17 Ne kao da traœim dara, nego traœim ploda, koji se mnoœi na korist vaæu. Tit 3:14 A i naæi neka se uçe prednjaçiti u dobrim djelima, kada je nuœda i potreba, da ne budu bez ploda!

2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. PLODE 1 Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. PLODNE 2 Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. PLODNI 1 Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, PLODNOJ 1 Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. PLODOM Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. PLODOVA 2Ti 2:6 Poljodjelac, koji se trudi, najprije treba da primi od plodova. Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, PLODOVE 7 Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! Iza 65:21 Oni øe graditi kuøe i u njima stanovati. Sadit øe vinograde i uœivati plodove njihove. Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. PLODOVI 4 Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati

nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, Plodovi pohlepe. Opomene. PLODOVIMA Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l PLOTOM Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. PLOVE 1 Psl 104:26 Tamo laåe plove, Levijatan, kojega si naçinio, da se igra po njemu. PLOVEØI 1 Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. PLOVILI 1 Psl 107:23 Drugi, koji su plovili morem na laåama, trgovali na velikim vodama, PLOVIO Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. PLOVNI 1 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! PLUG 1 Luk 9:62 Isus mu reçe: “Ni jedan, koji metne ruku svoju na plug i opet se obazire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boœje.” POÆKROPI 2 Psl 51:7 Poækropi me hisopom da se oçistim; operi me i bit øu biti bjelji od snijega. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod POÆKROPIT 1 Eze 36:25 Poækropit øu vas vodom çistom, da budete çisti. Oçistit øu vas od svih neçistoøa vaæih i od svih idola vaæih. POÆTEN 1 Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” POÆTENE 4 M.Iz 11:3 Neduœnost vodi poætene sigurno, a nevjerne upropaæøuje laœljivost njihova. M.Iz 11:6 Poætene izbavlja pravda njihova, a nevjerni se hvataju od vlastite zloøe. M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a

467 neduœni øe dobiti blagoslov. 1Ti 3:11 Tako i œene [njihove] treba da su poætene, ne koje kleveøu, trijezne, vjerne u svemu. POÆTENI 2 Psl 140:13 Pravednici samo zahvaljuju imenu tvojemu; poæteni borave pred licem tvojim. Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti; POÆTENIH 1 Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. POÆTENJE 1 Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. POÆTENJU Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. POÆTENO 7 Psl 15:2 Tko hodi u çistoøi, tko çini pravdu, tko poæteno misli u srcu svojem, Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Rim 12:8 Ako opominje, neka opominje, koji daje, neka daje poæteno, koji upravlja, neka se brine; koji çini milosråe, neka çini radosno! Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! 1Ko 14:40 A sve neka bude poæteno i uredno! POÆTIVA Efe 5:33 Ali i vi svaki pojedini neka ljubi onako svoju œenu kao sebe samoga; a œena neka poætiva svojega muœa! POÆTOVAN 1 Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. POÆTOVANJA Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov POÆTOVANJEM 2 Rim 12:10 Bratskom ljubavi ljubite jedan drugoga; poætovanjem jedan drugoga pretjeçite; Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! POÆTOVATI 1 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom.

POÆTUJ 6 Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Mat 19:19 Poætuj oca i majku, i ljubi bliœnjega svojega kao samog sebe!” Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Efe 6:2 “Poætuj oca svojega i majku; ovo je prva zapovijed s peçaøenjem, POÆTUJE 6 Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 15:9 Uzalud me poætuje, nauka je njegova samo ustanova ljudska.’” Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 9:31 A znamo, da Bog ne sluæa grjeænika, nego ako tko poætuje Boga i çini volju njegovu, onoga usliæi. POÆTUJEM Iva 8:49 Isus reçe: “Ja nemam åavla, nego poætujem Oca svojega, a vi mene sramotite POÆTUJEMO Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! POÆTUJTE 4 L.Zk 19:30 Drœite subote moje. Poætujte Svetiæte moje. Ja sam Gospod! Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! Flp 2:29 Primite ga dakle u Gospodinu sa svom radoæøu, i takve poætujte! 1Pe 2:17 Sve poætujte, braøu ljubite, Boga se bojte, kralja ætujte! POÆTUJU 2 Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. POBACA Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” POBI 3

Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. 1Sa 18:7 Pritom su œene igrajuøi pjevale: “Saul pobi svoju tisuøu, a David svojih deset tisuøa.” Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. POBIÆE 2 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Rim 11:3 “Gospodine, proroke tvoje pobiæe, œrtvenike tvoje poruæiæe, i ja ostadoh sam, i traœe duæu moju.” POBIJE 1 Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. POBIJEÅENIH 1 Izl 32:18 Ali on odgovori: “Nije to vika pobjedna, a niti vika pobijeåenih: çujem samo pjevanje.” POBIJEDI 9 Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 2:26 I tko pobijedi i odrœi djela moja do kraja, dat øu mu vlast nad neznaboæcima; Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. Otk 3:21 Tko pobijedi, dat øu mu da sjedi s menom na prijestolju mojemu, kao i ja æto pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolju njegovu. Otk 6:2 I vidjeh, i gle konj bijel, i onaj, koji sjeåaæe na njemu, imao je luk. I njemu se dade vijenac, i izaåe pobjeåujuøi i da pobijedi. Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. Otk 21:7 Tko pobijedi, ovo øe baætiniti, i bit øu mu Bog, i on øe biti moj sin. POBIJEDIÆ 1 Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” POBIJEDIÆE 1 Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti.

468 POBIJEDIH 1 Otk 3:21 Tko pobijedi, dat øu mu da sjedi s menom na prijestolju mojemu, kao i ja æto pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolju njegovu. POBIJEDIO Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” POBIJEDITI 1 Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” POBIJEDIVÆI 1 Kol 2:15 I razoruœavæi poglavarstva i vlasti, izvede ih smjelo na ugled, pobijedivæi ih u njemu. POBIJENI 4 1Ko 10:5 Ali veøina od njih nije bila po volji Bogu, jer su bili pobijeni u pustinji, Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; POBIJENIH 2 Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. POBIRAØI 1 Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” POBIT 1 Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. POBITI 3 Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. POBJEÅIVALI 2 Izl 17:11 Dokle je Mojsije drœao u vis ruke svoje, pobjeåivali su Izraelci. A kad bi spustio ruke svoje, pobjeåivali su Amaleçani. Izl 17:11 Dokle je Mojsije drœao u vis ruke svoje, pobjeåivali su Izraelci. A kad bi

spustio ruke svoje, pobjeåivali su Amaleçani. POBJEÅUJE 2 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. POBJEÅUJEMO Rim 8:37 Ali u svemu ovome pobjeåujemo zbog onoga, koji nas je ljubio. POBJEÅUJUØI 1 Otk 6:2 I vidjeh, i gle konj bijel, i onaj, koji sjeåaæe na njemu, imao je luk. I njemu se dade vijenac, i izaåe pobjeåujuøi i da pobijedi. POBJEDA 8 Psl 118:14 Gospod mi je pobjeda i pjesma, jer mi postade spasitelj. M.Iz 21:31 Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospoda. M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. 1Ko 15:55 Gdje je, smrti, pobjeda tvoja? Gdje je, smrti, œalac tvoj?” 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. POBJEDE 6 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” Psl 33:17 Ne dovodi konj do pobjede, uza svu jakost svoju ne donosi on spasenja. Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. POBJEDI 1 Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. POBJEDITELJ 2 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti

pobjedonosan.” Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. POBJEDNA Izl 32:18 Ali on odgovori: “Nije to vika pobjedna, a niti vika pobijeåenih: çujem samo pjevanje.” POBJEDNI 1 Psl 68:11 Svemoguøi je ispunio obeøanje svoje; pobjedni glasnici doæli su u mnogobrojnim çetama: POBJEDONOSAN 1 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” POBJEDU 7 1Sa 11:13 Ali Saul reçe: “Danas se neøe pogubiti nitko, jer danas Gospod dade pobjedu Izraelu.” 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? 1Kr 8:45 Onda ti çuj u nebu molitvu njegovu i vapaj njegov i podaj mu pobjedu! Psl 60:12 S Bogom izvojujemo pobjedu; on øe pogaziti neprijatelje naæe. Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. 1Ko 15:57 A Bogu hvala, koji nam dade pobjedu po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. POBJEGLA Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. POBJEGLI 1 Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. POBJEGNU Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” POBJEGOÆE 1 Mat 26:56 Ali se sve ovo dogodi, da se ispune Pisma proroka. Tada ga ostaviæe svi uçenici njegovi i pobjegoæe. POBJEØI 2 Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Jak 4:7 Pokorite se dakle Bogu, a protivite se åavlu, i pobjeøi øe od vas! POBJEŒE 3 Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! Mar 14:52 A on ostavi platnenu haljinu i go

469 pobjeœe od njih. Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. POBLIJEDJELO Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. POBOJA Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. POBOJAÆE 1 Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. POBOJAH 1 Mat 25:25 Zato se pobojah, odoh i zakopah talenat tvoj u zemlju. Ovdje imaæ æto je tvoje. POBOJALI 1 Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu POBOJAVÆI 1 Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. POBOŒAN 2 Psl 58:11 Tada øe ljudi reøi: “Eto, isplati se biti poboœan! Ima joæ Bog, koji sudi na zemlji!” Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. POBOŒNA Psl 34:21 Zlikovca ubije nesreøa; tko mrzi na poboœna, mora to okajati. POBOŒNE 2 Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, POBOŒNI 7 Job 17:8 Poboœni su nad tim rasråeni, çisti su nad zloçincem pobunjeni. Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. Psl 32:6 Zato neka se moli tebi svaki poboœni u vrijeme, kad je joæ naøi milost! Nadoåe li tada potop voda: neøe ga stisnuti. Psl 107:42 To gledaju poboœni i raduju se; sva zloøa zatvara usta svoja. Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. Dje 8:2 A ljudi poboœni sahraniæe Stjepana i uçiniæe nad njim velik plaç. Dje 17:22 A Pavao stavæi nasred Areopaga reçe: “Ljudi Atenjani! Po svemu vas vidim, da ste vrlo poboœni, POBOŒNICI 3 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici

tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Psl 145:10 Tebe hvale sva djela tvoja, Gospode, slave te poboœnici tvoji. Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. POBOŒNIH 2 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. POBOŒNIK 1 Psl 11:3 Ako se glavni stupovi polome, æto moœe onda poboœnik?” POBOŒNIKA 5 Psl 12:1 Gospode, pomozi, jer nema viæe poboœnika; nestade vjernih meåu ljudima. Psl 14:5 Jedanput øe oni zadrhtati od tjeskobe; jer Gospod stoji na strani poboœnika. Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. Psl 37:32 Zlikovac vreba poboœnika i pun je poœude, da ga ubije. M.Iz 9:9 Pouçavaj mudroga, i bit øe joæ mudriji! Pouçavaj poboœnika: on dobije joæ na razboritosti. POBOŒNIKU M.Iz 3:32 Jer Gospodu se gadi bezboœnik, a poboœniku je vjeran prijatelj. POBOŒNIMA Psl 34:15 Na poboœnima poçiva oko Gospodnje; uho njegovo çuje vapaj njihov. POBOŒNO 2Ti 3:12 A i svi, koji poboœno hoøe da œive u Kristu Isusu, trpjet øe progonstvo. 2Pe 3:11 I jer øe se ovo sve jedanput raspasti, kako treba da vi sveto i poboœno œivite, POBOŒNOÆØU Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? POBOŒNOST 6 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. 1Ti 6:6 U istinu velik je dobitak poboœnost, kad je spojena sa zadovoljstvom. Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. 2Pe 1:6 A u poznanju uzdrœljivost, a u uzdrœljivosti strpljivost, a u strpljivosti poboœnost, POBOŒNOSTI 8 Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan,

boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. 1Ti 4:7 A ludih i bapskih gatalica kloni se, a vjeœbaj se u poboœnosti! 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! 2Ti 3:5 Koji imaju obliçje poboœnosti, a sile su se njezine odrekli; i ovih se kloni! 2Pe 1:7 A u poboœnosti ljubav bratsku, a u ljubavi bratskoj ljubav Boœju. POBRATI 1 Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. POBRINI 1 Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! POBRINU Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. POBUÅUJE 1 Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! POBUNE 2 Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. Heb 3:8 Neka ne otvrdnu srca vaæa, kao za pobune u dan napasti u pustinji! POBUNI 1 Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. POBUNIÆE 1 Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. POBUNILI 1 Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. POBUNJENI 1 Job 17:8 Poboœni su nad tim rasråeni, çisti su nad zloçincem pobunjeni. POBUNOM M.Iz 17:11 Zloçinac ide samo za pobunom; ali se ljut glasnik æalje na njega. POBUNU Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” POÇASNA

470 Mat 23:6 Vole poçasna mjesta na gozbama i prve stolice u sinagogama, POÇASTE 1 Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. POÇE 2 Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” Luk 24:27 I poçe od Mojsija i svih proroka i tumaçio im, æto pisano stoji o njemu u svim Pismima. POÇEÆE 5 Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Mar 8:11 Tada doåoæe farizeji i poçeæe se s njim prepirati, Traœili su od njega znak s neba, da ga kuæaju. Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” POÇEH 1 Dje 11:15 A kada ja poçeh govoriti, siåe Duh Sveti na njih, kao i na nas u poçetku. POÇELA 5 Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, POÇELI 1 Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje svoje do svræetka tvrdo odrœimo, POÇELIMA Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, POÇELO Pst 4:26 I Setu se rodi sin i on ga nazva Enoæ. Tada se poçelo prizivati ime Gospodnje. POÇEO Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga

do dana Krista Isusa. POÇETAK 13 Izl 12:2 “Ovaj mjesec neka vam bude poçetak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini! Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. M.Iz 4:7 Poçetak mudrosti: Pribavi sebi mudrost; pribavi sebi razboritost svim imanjem svojim! M.Iz 9:10 Poçetak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost. Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu. Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. Mat 24:8 Ali to je sve istom poçetak nevoljama. Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. Kol 1:18 I on je glava tijelu crkve, koji je poçetak, prvoroåeni od mrtvih, da bude on u svemu prvi; Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. Otk 22:13 Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Poçetak i Svræetak. POÇETAKA Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” POÇETKA4 Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. Iza 40:21 Ne znate li Ne çujete li? Nije li vam bilo javljano od poçetka? Ne vidite li iz temelja zemlje? Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. Mar 13:19 U one dane bit øe nevolja, I kakve nije bilo od poçetka svijeta, æto ga je Bog stvorio, do sada, niti øe je ikad biti. Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do

vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja” 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi œivota, 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. POÇETKU 7 Pst 1:1 U poçetku stvori Bog nebo i zemlju. Psl 102:25 Zemlja, koju si u poçetku postavio, i nebesa, djelo ruku tvojih, Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: Iva 1:1 U poçetku bijaæe Rijeç, i Rijeç, bijaæe u Boga, i Bog bijaæe Rijeç. Dje 11:15 A kada ja poçeh govoriti, siåe Duh Sveti na njih, kao i na nas u poçetku. Heb 1:10 I “Ti si, Gospodine, u poçetku osnovao zemlju, i nebesa su djela ruku tvojih; Heb 10:7 Tada rekoh: “Evo dolazim u poçetku knjige pisano je za mene, da çinim volju tvoju, o Boœe!” POÇETNIKA Dje 3:15 Vi ubiste poçetnika œivota, kojega Bog oœivi od mrtvih, çemu smo mi svjedoçi. Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. POÇEVÆI 3 Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Gal 3:3 Tako li ste nerazumni, da poçevæi Duhom, sad tijelom dovræujete? POÇI 3 Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. Luk 15:18 Ustat øu, poçi øu k ocu svojemu i reøi øu mu: “Oçe, sagrijeæih nebu i tebi, Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” POÇIJEMO 2Ko 3:1 Poçijemo li opet sami sebe

471 preporuçivati? ili trebamo li kao neki preporuçnih poslanica na vas i i od vas? POÇINAK 2 Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” Iza 28:12 On, koji im je rekao: “Ovo je poçivaliæte – dajte poçinak umornima! – i ovo je okrijepiliæte.” Ali ne htjedoæe posluæati. POÇINE 2 Job 14:6 Onda se odvrati od njega, da poçine, dok se ne obraduje danu svojemu kao nadniçar! M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, POÇINEM Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem. POÇINI 3 M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. M.Iz 29:22 Gnjevljiv çovjek izaziva svaåu; naprasit poçini mnogo zla. Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! POÇINIÆE 1 Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” POÇINILI 2 Jer 33:8 Oçistit øu l ih od sve krivnje njihove, æto su je poçinili protiv mene, i oprostit øu im sva zlodjela njihov, kojima mi sagrijeæiæe i kojima mi se iznevjeriæe, Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? POÇINIO 5 Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Eze 22:13 ‘Ali evo, pljeskam rukama svojim nad grabeœem, æto si ga poçinio, i nad krvnim djelima, æto su se dogodila usred tebe. Luk 23:41 Mi dakako s pravom; jer primamo pravednu kaznu za svoja djela, a ovaj nije niæta zlo poçinio.” POÇINISTE 1 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” POÇINITI 1 M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se

mudrosti. POÇINJALI 1 Psl 106:6 Grijeæili smo s ocima svojim, çinili smo zlodjela i poçinjali bezakonje. POÇINJENE 1 Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. POÇINKA Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. POÇINU 3 Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Heb 4:4 Jer negdje reçe za sedmi dan ovako: “I poçinu Bog u sedmi dan od sviju djela svojih.” Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” POÇIVA2 Job 12:10 Kojemu u rukama poçiva œivot svih biøa i duh svakoga tijela çovjeçjega? Psl 34:15 Na poboœnima poçiva oko Gospodnje; uho njegovo çuje vapaj njihov. Psl 62:5 Samo u Bogu poçiva tiho duæa moja; jer mi od njega dolazi nada Psl 80:17 Ali ruka tvoja neka poçiva na çovjek desnice tvoje, nad sinom çovjeçjim, kojega si podigao sebi! Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Iza 14:7 Sada se odmara i poçiva sav svijet, pjeva iza glasa. Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! POÇIVAÆ 1

M.Iz 3:24 Kad legneæ, ne trebaæ se plaæiti i kad poçivaæ, spavaæ slatko. POÇIVAJU 5 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Job 34:21 Oçi njegove poçivaju na putu svakoga; gleda sve korake njegove. Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. Iza 17:2 Ostavljeni su gradovi njegovi zauvijek, predani stadima. Ona poçivaju u njima, i nitko ih ne plaæi. POÇIVALA Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. POÇIVALIÆTA P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? POÇIVALIÆTE 2 Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Iza 28:12 On, koji im je rekao: “Ovo je poçivaliæte – dajte poçinak umornima! – i ovo je okrijepiliæte.” Ali ne htjedoæe posluæati. POÇIVALIÆTU 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! POÇIVANJE 3 Psl 139:3 Hodanje moje, poçivanje moje ti istraœujeæ, sve putove moje ti vidiæ, Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? Heb 4:9 Dakle je ostavljeno joæ poçivanje narodu Boœjemu. POÇIVAO Iva 13:23 A jedan od uçenika njegovih, kojega je Isus ljubio, poçivao je na grudima Isusovim. POÇIVATE 2 Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. POÇIVATI 4 L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo

472 vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. Psl 16:9 Tomu se raduje srce moje i veseli se duh moj; i bol øe moja poçivati u sigurnosti. M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. POÇNE 13 Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Luk 4:21 On im poçne govoriti: “Danas se ispuni ova rijeç Pisma, koju ste upravo çuli.” Luk 15:14 Kad je bio sve potroæio, nastade u onoj zemlji velika glad, i on poçne stradati. Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? POÇNI 1 1Ti 2:14 I Adam nije bio zaveden, a œena zavedena poçni prijestup. POÇNU Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. POCRNJE 1 Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. POCRNJELA PNP 1:5 Ja sam pocrnjela, ali mila, køeri jerusalemske, kao æatori cedarski, kao

æatorske zavjese Salmini. POÇUSMO Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” PODANAK 1 Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. PODANICA Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. PODANIKA Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” PODANKA Iza 11:1 Ali øe izaøi mladica iz podanka Jesejeva; izdanak proizlazi iz korijena njegova. PODAŒDIO Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. PODARU Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! PODBUNIÆE 1 Dje 14:2 Ali Œidovi, koji nijesu vjerovali, podbuniæe i razdraœiæe duæe neznaboœaca na braøu. PODERAÆE 1 P.Zk 8:4 Haljine tvoje ne poderaæe se na tebi, i noge tvoje ne otekoæe za tih çetrdeset godina. PODIGAO0 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 80:17 Ali ruka tvoja neka poçiva na çovjek desnice tvoje, nad sinom çovjeçjim, kojega si podigao sebi! Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su

razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz Zah 5:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao, i gle, bio je tu svitak knjige, æto leti. Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. Iva 3:14 Kao æto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako se mora podiøi i Sin çovjeçji, PODIGLI 1 Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz PODIGNE 2 Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. PODIGNEÆ 1 Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, PODIGNEMO Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” PODIGNETE 1 Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. PODIGNI 6 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. PODIGNITE 5 Izl 25:8 Podignite mi Svetiæte, da mogu prebivati u sredini njihovoj. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i

473 gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Luk 21:28 Kad to nastane, onda se uspravite i podignite glavu svoju! Otkupljenje se vaæe pribliœuje.”: “ Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. PODIGNU Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” PODIGNUT 8 P.Zk 18:15 Proroka iz sredine tvoje, izmeåu braøe tvoje, kao æto sam ja, podignut øe ti Gospod, Bog tvoj. Njega sluæajte! Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. Eze 34:23 Podignut øu im jednoga pa stirs, koji øe ih pasti, svojega slugu Davida; on øe ih pasti i bit øe ım pastir. Hos 6:2 Iza dva dana on øe nas veø ozdraviti, treøi dan podignut øe nas, i œivjet øemo pred licem njegovim. Iva 12:32 A kad ja budem podignut od zemlje, sve øu privuøi k sebi.” Dje 1:9 I kad to reçe, bi podignut pred oçima njihovim. Uze ga oblak iz oçiju njihovih. Dje 15:16 ‘Potom øu Be vratiti i opet øu sagraditi dom Davidov, æto je pao, i njegove øu ruæevine popraviti, i podignut øu ga. Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. PODIGNUTI 11 Psl 89:4 Dovijeka øu utemeljiti pleme tvoje, prijestolje tvoje podignuti za sva vremena!” Iza 33:10 “Sada øu ustati”, veli Gospod, “sada øu se uspraviti, sada øu se podignuti. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem:

Bog moœe od kamenja ovoga podignuti djecu Abrahamu. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Dje 1:6 Bili su dakle s njim zajedno. Tada ga upitaæe: “Gospodine, hoøeæ li u ovo vrijeme podignuti kraljevstvo Izraelovo?” Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. PODIGNUTO Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. PODIGNUTOM Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. PODIGNUTU P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, PODIGOÆE 4 Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Mat 15:37 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe od preostalih komada podigoæe joæ sedam koæarica punih. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” PODIGOH 1 Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. PODIJELI 2 Luk 12:13 Jedan iz naroda reçe mu: “Uçitelju, reci bratu mojemu, da podijeli s menom baætinu!” Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. PODIØI 4 Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. Iva 3:14 Kao æto je Mojsije podigao zmiju u

pustinji, tako se mora podiøi i Sin çovjeçji, PODIŒE 31 Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve. Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. 1Sa 23:16 Podiœe se Saulov sin Jonatan, ode k Davidu u æumu i ohrabri ga u Bogu Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna. Psl 113:7 Koji iz praha podiœe malenoga, iz smeøa uzdiœe siromaha, M.Iz 14:34 Pravednost podiœe narod, a opaçina je sramota narodima. M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. Luk 1:52 Silnike sruæi s prijestolja, neznatne podiœe gore. Luk 1:69 Bog spasenja podiœe za nas u kuøi svojega sluge Davida: “ Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. Iva 5:21 Jer kao æto Otac podiœe mrtve i oœivljuje, tako i Sin koje hoøe oœivljuje. Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 13:18 Ne kaœem za sve vas. Ja znam, koje izabrah. Ali se Pismo mora ispuniti: Koji s menom jede kruh, podiœe petu svoju

474 na me. Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. 1Ko 14:4 Koji govori jezike, sam sebe podiœe, a koji prorokuje, crkvu Boœju podiœe. 1Ko 14:4 Koji govori jezike, sam sebe podiœe, a koji prorokuje, crkvu Boœju podiœe. 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, PODIŒEM 3 Psl 121:1 Podiœem oçi svoje gore prema gorama, odakle øe mi doøi pomoø. Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. PODIŒU 3 Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. M.Iz 31:28 Sinovi njezini podiœu se i blagoslivlju je, muœ njezin, i on je hvali. Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” PODIŒUØI 1 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. PODIZALA Psl 73:14 Zato me svaki dan pogaåalo zlo, svako se jutro iznova podizala bol moja. PODIZALI 1 Psl 44:20 Kad bismo zaboravili ime Boga svojega, ruke svoje podizali k bogu tuåemu, PODIZAO Suc 2:16 Tada im je Gospod podizao suce, koji su ih izbavljali iz ruku neprijatelja njihovih. Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. PODIZATI 1 Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? PODLOŒI 3 Psl 47:3 Podloœi nam narode, prisili plemena pod noge naæe. 1Ko 15:25 Jer njemu valja kraljevati, dok ne podloœi sve neprijatelje pod noge svoje. Efe 1:22 I sve podloœi pod noge njegove, i njega dade za glavu nad svom crkvom, PODLOŒNI 3

1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! PODLOŒNIK 1 Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik, reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” PODMETAO Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. PODMITITI 2 P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, Psl 15:5 Tko ne pozaima novaca svojih na dobit, tko se ne da podmititi protiv neduœnima; tko ovako radi, neøe se poljuljati nikada! PODMUKLO Jer 17:9 Lukavo je srce, viæe nego sve, i podmuklo. Tko da ga shvati? PODMUKLOSTI 1 Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, PODNE 3 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” Psl 55:17 Uveçe, u jutro i u podne tuœit øu i uzdisati; on øe çuti glas moj; Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. PODNESE 3 Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. PODNESEM Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! PODNESETE 1 Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu;

PODNESU Heb 12:20 Jer nijesu mogli da podnesu zapovijedi: “Ako se i œivinçe dotakne gore, kamenovat øe se.” PODNEVNA Psl 37:6 On øe dati, te pravednost tvoja zasja kao svjetlost, pravica tvoja kao podnevna svjetlost. PODNIJEÆE 1 Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. PODNIJET 1 Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. PODNIJETI 4 Psl 119:67 Prije nego moradoh podnijeti kaznu, lutao sam; ali sada pazim briœno na rijeç tvoju. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. PODNIO 3 Psl 55:12 Jest, nije neprijatelj koji me tako grdi: to bih podnio; ne udara na me mrzitelj moj: ja bih se skrio od njega. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? Heb 12:3 Promotrite njega, koji je takvo protivljenje protiv sebe od grjeænika podnio, da se ne umorite i da ne klonu duæe vaæe! PODNOŒJA Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; PODNOŒJE 8 L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je

475 mjesto za moje poçivanje? Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. Heb 10:13 Çekajuøi dalje, “dok se poloœe neprijatelji njegovi za podnoœje nogama njegovim.” PODNOŒJU PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. PODNOSE 2 Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. 1Pe 5:9 Njemu se oduprite tvrdi u vjeri i znajte, da iste muke podnose vaæa braøa u svijetu! PODNOSEØI 1 Efe 4:2 Sa svom poniznoæøu i krotkoæøu, sa strpljivoæøu podnoseøi jedan drugoga u ljubavi, PODNOSI 3 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, 2Ti 2:3 Podnosi s menom napore kao dobar vojnik Krista Isusa! 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, PODNOSILI 1 Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana PODNOSIM 2 Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. PODNOSIMO 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. 2Ti 2:12 Ako podnosimo, s njim øemo i kraljevati; ako ga zanijeçemo, i on øe nas zanijekati. PODNOSITE 4 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. PODNOSITI 7 Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi.

Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. Mat 17:17 Isus reçe: “O nevjerni i naopaki rode! Dokle øu joæ ostati kod vas? Dokle øu vas joæ podnositi! Donesite ga ovamo k meni!” Mar 9:19 On im reçe: “O rode nevjerni! Kako øu joæ dugo biti s vama? Kako øu joæ dugo podnositi vas? Dovedite ga k meni!” 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; PODOSTA Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. PODRAŒITI 1 Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” PODRUÇJA Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! PODRUÇJE 1 Mat 19:19 Kad je Isus bio svræio ove govore, diœe se iz Galileje i poåe u podruçje Judeje, s onu stranu Jordana. PODRUÇJU Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. PODRUGLJIVU Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? PODSMIJEH 3 Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. Psl 89:41 Sad ga plijeni, tkogod onuda proåe, postade podsmijeh susjedima svojim. Tuœ 3:14 Postao sam podsmijeh svemu narodu svojemu, ruglo njihovo svaki dan. PODSMIJEHU Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. PODSMIJEVA Psl 2:4 Onaj, koji stoluje u nebu, smije se, Gospod im se podsmijeva. PODSMIJEVAÆ 1 Psl 59:8 Ali ti, Gospode, ti øeæ im se nasmijati; ti se podsmijevaæ svima tim neznaboæcima. PODSMIJEVALI 1

Mat 9:24 “Odstupite, jer djevojka nije mrtva, ona samo spava.” Tada su mu se oni podsmijevali. PODSMIJEVAT 1 Eze 22:5 Koji su blizu tebe i koji su daleko od tebe, podsmijevat øe ti se, tebi, çiji je glas okaljan, koji si bogat pometnjom. PODSMJEVAÇ 6 M.Iz 13:1 Mudar sin prima pouku, a podsmjevaç ne sluæa ukora. M.Iz 14:6 Podsmjevaç traœi mudrost, ali uzalud, a razumnomu je lahko naøi znanje. M.Iz 19:25 Udari li se podsmjevaç, ludi øe se opametiti; ukori li se razuman, on prima razboritost. M.Iz 20:1 Podsmjevaç je vino, vikaç silovito piøe, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura. M.Iz 21:24 Ohol, nadut çovjek – nazvan podsmjevaç – radi u neizmjernoj obijesti. M.Iz 24:9 Osjeøanje i miæljenje luåakovo jest grijeh; podsmjevaç je gad ljudima. PODSMJEVAÇA M.Iz 9:7 Tko pouçava podsmjevaça, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezboœnika, prima porugu. M.Iz 9:8 Ne pouçavaj podsmjevaça: on bi mogao zamrziti na te. Karaj mudroga, on øe te ljubiti. Iza 29:20 Jer nema nasilnika, nestalo je podsmjevaça. Istrijebljeni su svi, koji misle na zloøu, PODSMJEVAÇIMA Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku svoju podsmjevaçima. PODUDARAJU Dje 15:15 I s ovim se podudaraju rijeçi proroka, kao æto je napisano: PODUPRI 2 Psl 119:116 Podupri me po rijeçi svojoj, da œivim, i nemoj me osramotiti u nadanju mojem! Luk 22:32 A ja sam se molio za tebe, da se vjera tvoja ne popusti. Zato podupri i utvrdi jednoø braøu svoju!” PODUPRIJETI 1 Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. PODVEÇER 1 Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve. PODVIKUJTE 1 Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. PODVIKUJUØI 1 Psl 33:3 Pjevajte mu pjesmu novu, sloœno udarajte podvikujuøi! PODVRGNITE 1 Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” PODVRGNU Rim 8:20 Jer je stvorenje podvrgnuto prolaznosti, ne od svoje volje, nego zbog onoga, koji ga podvrgnu nadi, PODVRGNUT 3

476 Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; Heb 5:2 Koji moœe biti blag prema onima, koji ne znaju i lutaju, jer je sam podvrgnut slabosti; Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. PODVRGNUTO Rim 8:20 Jer je stvorenje podvrgnuto prolaznosti, ne od svoje volje, nego zbog onoga, koji ga podvrgnu nadi, PODZEMLJA Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. PODZEMLJE 5 Brj 16:33 Sa svim, æto su imali, siåoæe œivi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nesta iz zajednice. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 20:13 I more dade svoje mrtvace; i smrt i podzemlje dadoæe svoje mrtvace; i svaki bi suåen po djelima svojim. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. PODZEMNI 6 Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. PODZEMNOGA M.Iz 23:14 Bijeæ ga doduæe æibom, ali ga izbavljaæ tako od podzemnoga svijeta. Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. PODZEMNOM 2 Psl 16:10 Jer ti ne predajeæ duæe moje

podzemnom svijetu; ne daæ da Svetac tvoj truleœa ugleda. Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. POGAÅAJU Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. POGAÅALO Psl 73:14 Zato me svaki dan pogaåalo zlo, svako se jutro iznova podizala bol moja. POGAÅATI 1 Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. POGAÇA Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. POGANSKIH 1 P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. POGASITI 1 Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! POGAZE 1 Mat 5:13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol obljutavi, çim øe se onda osoliti? Ne valja viæe ni za æto; izbacuje se i ljudi je pogaze. POGAZI 1 Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? POGAZIT 1 Mih 7:19 On øe se nama opet smilovati, pogazit øe opaçine naæe i baciti u dubinu morsku sve grijehe naæe. POGAZITI 4 Psl 60:12 S Bogom izvojujemo pobjedu; on øe pogaziti neprijatelje naæe. Psl 89:34 Nikada neøu pogaziti zavjeta svojega, i æto su izrekla usta moja, neøu poreøi. Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad vojskama. Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. POGIBA Heb 11:31 Vjerom Rahaba bludnica ne pogiba s nevjernicima, jer je bila primila uhode s mirom. POGIBAO 4 M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe, kad nasrne na vas nevolja i muka. M.Iz 10:15 Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao i njihovo siromaætvo. Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate,

upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. POGIBE 1 Iva 17:12 Dok sam bio s njima, çuvao sam ih u ime tvoje, koje si mi dao, i saçuvah ih, i nitko od njih ne pogibe, osim sina propasti, da se ispuni Pismo. POGIBIJA M.Iz 6:15 Zato øe ga iznenada stiøi pogibija. Jadno øe se bez pomoøi rasprsnuti POGIBIJU 2 M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, POGIBLI 2 M.Iz 10:14 Mudri kriju znanje, a usta su ludoga blizu pogibli. 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio POGIBLIMA 8 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, POGIBOÆE 1 Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi.

477 POGINE 3 Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Iva 3:15 Da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. POGINEÆ 1 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” POGINEMO Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. POGINU Psl 104:29 A odvratiæ li lice svoje, preplaæe se; uzmeæ li im dah, poginu i vraøaju se opet u prah. POGINUO Psl 119:92 Kad zakon tvoj ne bi bio slast moja, davno bih poginuo u nevolji svojoj. Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. POGINUT 2 Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. 1Ko 8:11 I zbog tvojega znanja poginut øe slabi brat, za kojega je Krist umro. POGINUTI 4 Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. POGLAVAR 1 Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. POGLAVARA Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” Iva 7:48 Je li vjerovao tko od poglavara ili farizeja u njega? Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” POGLAVARI 1

Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” POGLAVARIMA Tit 3:1 Opominji ih, da se pokoravaju vlastima i poglavarima, da budu posluæni i spremni na svako dobro djelo; POGLAVARSTVA 4 Luk 12:11 Ako vas povuku pred sinagoge i pred poglavarstva i vladaoce, ne brinite se, kako i çim øete se braniti ili æto øete reøi, Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. Kol 2:15 I razoruœavæi poglavarstva i vlasti, izvede ih smjelo na ugled, pobijedivæi ih u njemu. POGLAVARSTVO 1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. POGLAVARSTVU Kol 2:10 I u njemu ste ispunjeni, koji je glava svakome poglavarstvu i vlasti; POGLAVARU 1Pe 2:13 Budite dakle pokorni svakom propisu çovjeçjem zbog Gospodina: bilo kralju kao vrhovnom poglavaru, POGLAVICE 1 Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. POGLAVICI 1 Mat 12:24 A farizeji, koji su to çuli, rekoæe: “Taj izgoni åavle samo po Beelzebubu, poglavici zlih duhova. POGLED 12 Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” 2Sa 22:28 Pomaœeæ narodu nevoljnu, snizujeæ pogled oholu. Psl 18:27 Pomaœeæ narodu nevoljnomu, spustaæ pogled oholomu. Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. Psl 68:1 Ustaje Bog; neprijatelji se njegovi rasipaju! Na pogled njegov bjeœe mrzitelji njegovi! Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u

Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. Luk 24:5 Od straha sruæiæe pogled na tlo. A oni im rekoæe: “Æto traœite œivoga meåu mrtvima? POGLEDA3 Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve. Izl 2:25 Bog pogleda na sinove Izraelove, i Bog se zauze za njih. Izl 3:2 Tada mu se objavi anåeo Gospodnji u plamenu ognjenom, æto je izbijao iz grma. Pogleda, a to grm plamenom gorio, ali ne izgarao. Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Job 35:13 Doista, Bog ne usliæi laœi i Svemoøni ne pogleda na nju. Psl 22:7 Tko me samo pogleda, smije mi se, æiri usta, maæe glavom: Psl 34:5 Tko pogleda u njega, bit øe vedrijega srca, lice se njegovo ne treba zarumeniti. Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Mat 5:28 A ja vam kaœem: Svaki, koji pogleda na œenu poœudno, veø je u srcu svojemu uçinio s njom preljubu. Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 19:26 A Isus ih pogleda i reçe Im: “Ljudima je to nemoguøe, a Bogu je sve moguøe.” Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” Mar 10:23 Isus pogleda naokolo i reçe uçenicima svojim: “Kako je teæko bogatima uøi u kraljevstvo Boœje!” Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto,

478 pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, POGLEDAÆ 1 Psl 8:4 Æto je çovjek, da ga se spominjeæ, zemlje sin, da ga pogledaæ? POGLEDAJ 10 Psl 74:20 Pogledaj na zavjet; jer su peøine zemaljske pune stanova nasilja! Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! Psl 86:16 Pogledaj na m, smiluj se meni slugi svojemu daj mi jakost svoju i pomozi sinu sluækinje svoje! Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. Prp 7:13 Pogledaj djelo Boœje; tko moœe ispraviti æto je on iskrivio? Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt Dje 4:29 I sad, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje, i daj slugama svojim, da govore sa svom smjeloæøu rijeç tvoju! POGLEDAJTE 9 Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’

Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 7:4 A pogledajte, koliki je ovaj, kojemu je Abraham patrijarh dao desetinu od najboljih dijelova plijena. POGLEDAJU M.Iz 4:25 Pravo neka gleda oko tvoje i trepavice tvoje neka pogledaju slobodno preda te! Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaju grob. POGLEDAM Psl 8:3 Kad pogledam nebo, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, æto si ih namjestio, POGLEDAO 6 Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. Psl 102:19 “On je pogledao sa svete visine svoje, Gospod je s neba pogledao na zemlju, Psl 102:19 “On je pogledao sa svete visine svoje, Gospod je s neba pogledao na zemlju, Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Luk 1:48 Pogledao je on u milosti na neznatnu sluœbenicu svoju. Gle, od sada øe me zvati Blagoslovljenom svi naraætaji. POGLEDAT 1 Psl 37:10 Samo joæ malo, Pa neøe biti zlikovca; pogledat øeæ na dom njegov, a njega viæe nema. POGLEDATE 1 Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; POGLEDATI 2 Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: POGLEDAVÆI 1 Dje 14:9 Ovaj je sluæao Pavla gdje govori. A on pogledavæi na njega i vidjevæi, da vjeruje, da øe ozdraviti, POGLEDI 1 Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu

svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. POGLEDOM Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. POGNU Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. POGNUTE 1 Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. POGOÅEN 1 Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. POGOÅENIM Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, POGODI 4 Job 34:6 Ja sam kao laœac protiv pravice svojoj; bez krivnje pogodi me strijela smrtna! Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Mat 20:2 On se pogodi s poslenicima po denar na dan i posla ih u svoj vinograd. POGODILI 1 Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” POGODILO Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? POGODIMO Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” POGODIO Mat 20:13 Prijatelju, odgovori on jednome od njih, ja tebi ne çinim krivo. Nijesi li se pogodio s menom po denar? POGOSTIÆE 1 Heb 13:2 Gostoljubivosti ne zaboravljajte, jer njom neki ne znajuøi pogostiæe anåele! POGRÅUJU 2 Jud 1:10 A ovi pogråuju ono, æto ne znaju, a u onom, æto znaju po prirodi kao nerazumne œivotinje, propadaju. Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. POGRDE 4 Rim 15:3 Jer i Krist nije ugaåao sebi, nego kao æto je pisano: “Pogrde onih, koji tebe

479 grde, padoæe na me.” 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno osudio; Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” POGRDI 2 Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! POGRDIÆE 2 Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. POGRDIO 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. POGRIJEÆI 2 Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Jak 2:10 Jer kojigod vas zakon drœi, a pogrijeæi u jednome, kriv je za sve. POGRIJEÆIM Psl 119:11 U srcu svojemu krijem rijeçi tvoje, da nikada ne pogrijeæim protiv tebe. POGRIJEÆIO Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka! Ako te posluæa, dobio si brata svojega. POGRJEÆKE 3 L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. Psl 19:12 A pogrjeæke – tko øe ih znati? Oçisti me od skrivenih! Mat 6:14 Ako otpuætate ljudima pogrjeæke njihove, otpustit øe i vama Otac vaæ nebeski. POGUBE 1 Luk 23:32 S njim su vodili van joæ dva zloçinca, da ih pogube. POGUBI 5 L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna:

“Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” POGUBITE 1 Luk 19:27 A one moje neprijatelje, koji ne htjedoæe, da ja kraljujem nad njima, dovedite ovamo i pogubite ih pred oçima mojim!” POGUBITELJA 1Ko 10:10 Niti da mrmljate, kao æto su neki od njih mrmljali, i izginuli su od anåela pogubitelja. POGUBITELJU Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. POGUBITI 9 Pst 18:23 I Abraham pristupi bliœe i reçe: “Zar øeæ zbilja i pravednoga pogubiti s bezboœnim? Pst 20:4 A Abimelek nije se bio joæ njoj primaknuo, pa odgovori: “Gospode, ti ipak neøeæ neduœne ljude pogubiti! P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. 1Sa 11:13 Ali Saul reçe: “Danas se neøe pogubiti nitko, jer danas Gospod dade pobjedu Izraelu.” Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Mat 22:7 Tada se razgnjevi kralj. Posla çete svoje, dade pogubiti ubojice i grad njihov zapaliti. Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” POGUBLJENIH 1 Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr POGUBNA 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. POGUBNE 1 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i

najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. POGURIO Psl 38:6 Zgrçio sam se i pogurio se posve, povazdan idem œalostan. POHAÅAM Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. POHAÅAO Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. POHARA Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. POHLEPA Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? POHLEPE 1 Plodovi pohlepe. Opomene. POHLEPI 1 Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. POHLEPNO M.Iz 28:22 Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomiælja, da oskudica dolazi na njega. POHOÅENJA Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. POHOD 1 Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. POHODA 1Pe 5:6 Ponizite se dakle pod silnu ruku Boœju, da vas povisi u vrijeme pohoda! POHODI 3 Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Psl 106:4 Spomeni me se, Gospode, po milosti k narodu svojemu, po svome djelu spasenja pohodi i mene! Luk 1:68 “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izraelov! On pohodi narod svoj, pripravi mu otkup. POHODILI 1 Mat 25:36 Go, i zaodjeli ste me. Bio sam bolestan, i pohodili ste me, u tamnici, i doæli ste k meni. POHODIO

480 Luk 1:78 Po dubokom milosråu Boga naæega. Pohodio nas je istok s visine, POHODIT 1 Hos 4:9 Tako øe biti narodu kao sveøenicima. Pohodit øu na njemu putove njegove i platit øu mu za opaçine njegove. POHODITI 1 Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. POHOTA M.Iz 21:25 Lijençini donosi smrt pohota njegova; jer ruke njegove bjeœe od posla. POHULI 1 Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” POHULIO Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. POHVALA 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. POHVALE 2 M.Iz 25:27 Previæe meda jesti nije dobro; zato ætedi rijeçi pohvale! 1Pe 2:14 Bilo namjesnicima, kao onima, koje on æalje, da kazne zloçince, a pohvale dobre; POHVALI 2 Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Efe 2:9 Ne od djela, da se tko ne pohvali. POHVALIM 2Ko 11:16 Opet velim; nitko neka me ne drœi bezumnim! Ali ako ipak, kao bezumna primite me, da se i ja za malo æto pohvalim. POHVALU M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. POHVATAJTE 1 PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! POIZGINULI 1 1Ko 10:9 Niti da kuæamo Gospodina, kao æto su neki od njih kuæali, i od zmija su poizginuli. POJAS 2 Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. POJASIMA Mat 10:9 Ne uzimajte sobom u pojasima svojim ni zlata ni srebra ni drugoga novca, POJASOM 2 Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku

haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. POJASU Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. POJAVE 2 Psl 84:7 Od zaselka putuju dalje do zaselka, dok se ne pojave pred Bogom na Sionu. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. POJAVI 3 Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. Kol 3:4 Kad se pojavi Krist, œivot naæ, onda øete se i vi s njim pojaviti u slavi. POJAVILA Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. POJAVILI 1 Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, POJAVIO Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; POJAVIT 2 Mat 12:41 Ljudi iz Ninive pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer se oni obratiæe na propovijed Joninu. A ovdje je viæe nego Jona! Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! POJAVITI 2 Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” Kol 3:4 Kad se pojavi Krist, œivot naæ, onda øete se i vi s njim pojaviti u slavi. POJAVOM 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; POJEDE 2 Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. POJEDINCE 1 Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. POJEDINI 2 1Ko 12:27 A vi ste tijelo Kristovo, i pojedini

udovi. Efe 5:33 Ali i vi svaki pojedini neka ljubi onako svoju œenu kao sebe samoga; a œena neka poætiva svojega muœa! POJEDINOM Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. POJEDOÆE 2 Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Jak 5:2 Bogatstvo vaæe istrunu, i haljine vaæe pojedoæe moljci. POJEO Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? POJESTI 3 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. Heb 10:27 Nego straæno çekanje suda i jarost ognja, koji øe pojesti protivnike. POJI 1 Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! POKAJ 1 Otk 3:3 Sjeti se dakle, kako si primio i çuo; i drœi i pokaj se! Ako li ne budeæ bdio, doøi øu na tebe kao tat, i neøeæ znati, u koji øu ças doøi na tebe. POKAJA Pst 6:6 Pokaja se Gospod, da je bio naçinio ljude na zemlji, i bio je duboko oœaloæøen. POKAJAÆE 2 Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. POKAJANJA Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. POKAJANJE 11 Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Mar 6:12 Tada su zaputili i propovijedali pokajanje. Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite

481 se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. Dje 17:30 Ne gledajuøi dakle Bog na vremena neznanja, sad navjeæøuje ljudima, da svi svuda çine pokajanje. 2Ko 7:9 Sad se radujem, ne æto ste bili œalosni, nego æto se oœalostiste na pokajanje; jer se oœalostiste po Bogu, da od nas ni u çemu ne ætetujete. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. Heb 6:6 pa su ipak otpali, opet obnoviti na pokajanje, jer sami sebi nanovo propinju i ruœe Sina Boœjega. Heb 12:17 Jer znate da je i zatim, kad je htio baætiniti blagoslov, odbaçen; jer za pokajanje ne naåe mjesta, ako ga je i sa suzama traœio. jer za pokajanje ne naåe mjesta, ako ga je i sa suzama traœio. Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. POKAJANJU Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? POKAJAO Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. POKAJATI 2 Psl 110:4 Gospod se zakleo, nikad se neøe pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu!” Heb 7:21 Ovaj sa zakletvom po onome, koji mu govori: “Zakle se Gospodin, i neøe se pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka”, POKAJEÆ 1 Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. POKAJU 2 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. POKAŒE 16 P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! M.Iz 12:16 Luåak pokaœe gnjev svoj na mjestu, a mudri pokriva uvredu. Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da

pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. Heb 6:11 Ali œelimo, da svaki vas pokaœe istu revnost, da se ispuni nada do kraja, Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! Jak 4:14 Vi, koji ne znate, æto øe biti sutra, jer æto je vaæ œivot? Jer ste dim, koji se zamalo pokaœe, i onda, ga nestane. 1Iv 3:2 Ljubljeni, sad smo djeca Boœja, i joæ se ne pokaza, æto øemo biti, Znamo, da kad se pokaœe, bit øemo mu sliçni, jer øemo ga vidjeti, kao æto jest. Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. POKAŒEÆ 1 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! POKAŒEM 2 Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; POKAŒEMO 2Ko 13:7 A molimo se Bogu, da vi ne çinite nikakva zla, ne da se mi prokuæani pokaœemo, nego da vi dobro çinite, a mi da smo kao neprokuæani. POKAŒETE 2 Job 13:10 Strogo øe vas kazniti, ako potajno pokaœete pristranost. 2Pe 1:5 I zato iz sve snage poradite, da pokaœete u vjeri svojoj krepost, a u kreposti poznanje, POKAŒI 7 Job 13:23 Koliko je zlodjela i grijeha mojih? Pokaœi mi krivnju moju i grijeh moj! Psl 25:4 Gospode, pokaœi mi putove svoje! Uçi me stazama svojim! Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put,

kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! Iva 14:8 Tada mu reçe Filip: “Gospodine, pokaœi nam Oca, i to nam je dosta.” Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Jak 2:18 Ali reøi øe tko: “Ti imaæ vjeru, a ja imam djela, pokaœi mi vjeru svoju bez djela, a ja øu tebi pokazati vjeru iz djela svojih. POKAŒIMO 2Ko 6:4 Nego u svemu pokaœimo se kao sluge Boœje u mnogoj strpljivosti, u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, POKAŒITE 1 Mat 22:19 Pokaœite mi novac porezni!” Oni mu pruœiæe denar. POKAPAJU Mat 8:22 Isus mu reçe: “Hajde za mnom i ostavi, neka mrtvi pokapaju svoje mrtvace!” POKARA Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! Heb 12:6 Jer koga ljubi Gospodin, onoga pokara, a bije svakoga sina, kojega prima.” Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? POKARAJ 3 M.Iz 19:18 Pokaraj sina svojega, jer joæ ima nade; ali neka ti ne padne na um, da ga usmrtiæ. 1Ti 5:20 A koji grijeæe, pokaraj ih pred svima, da i drugi imaju strah! 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! POKARATI 1 Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. POKAZA5 Psl 103:7 Putove svoje pokaza Mojsiju, djela svoja djeci Izraelovoj. Mat 4:8 Tada ga uze åavao sobom na goru vrlo visoku. Tamo mu pokaza sva kraljevstva svijeta s krasotom njihovom Mat 13:26 Kad onda uzraste usjev i uhvati se rod, pokaza se i kukolj. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Luk 18:1 On im pokaza u prispodobi, da se mora svagda moliti i ne sustajati. Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. Tit 2:11 Jer se pokaza milost Boœja koja spasava sve ljude, Tit 3:4 A kad se pokaza dobrota i çovjekoljublje Boga, Spasitelja naæega, 1Iv 3:2 Ljubljeni, sad smo djeca Boœja, i joæ se ne pokaza, æto øemo biti, Znamo, da kad se pokaœe, bit øemo mu sliçni, jer øemo ga vidjeti, kao æto jest. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega

482 jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. POKAZAÆE 4 Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. Psl 105:27 Oni pokazaæe meåu njima çudesne znakove njegove i strahovita djela u zemlji Kamovoj. Luk 9:31 Pokazaæe se u slavi i govorili su o svræetku njegovu, æto ga je imao naøi u Jerusalemu. Dje 2:3 I pokazaæe im se razdijeljeni jezici kao od ognja, i sjede po jedan na svakoga od njih. POKAZAH 2 Iva 10:32 Isus im reçe: “Mnoga vam dobra djela pokazah od Oca svojega. Za koje me od ovih djela kamenujete?” Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ POKAZALA Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” POKAZALI 1 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. POKAZAO 3 Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je pokazao pred Izraelom. Dje 2:28 Pokazao si mi putove œivota i napunit øeæ me veselja s licem svojim. 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. POKAZASTE 2 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste

u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. POKAZAT 9 P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. Psl 32:8 “Pouçit øu te, pokazat øu ti put, kojim da ideæ; svjetovat øu te, upravit øu na te oko svoje.” Psl 91:16 Dat øu mu, da dugo œivi, i pokazat øu mu spasenje svoje.” Jer 33:3 ‘Zazovi me, i odgovorit øu ti i pokazat øu ti velike, nevjerojatne stvari, za koje nijesi znao! Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Iva 5:20 Jer Otac ljubi Sina i sve mu pokazuje, æto sam çini. I pokazat øe mu veøa djela od ovih, da se vi çudite. 1Ko 12:31 A trsite se za najveøe darove! I pokazat øu vam joæ izvrsniji put. Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” POKAZATI 11 Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Izl 23:17 Triput u godini imaju se sve muæke osobe tvoje pokazati pred Svemoguøim, Gospodom. Psl 51:13 Tada øu pokazati bezboœnicima putove tvoje, da se grjeænici obrate k tebi. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mar 14:15 On øe vam pokazati veliku opremljenu dvoranu. Ondje nam zgotovite! 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo. 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, Jak 2:18 Ali reøi øe tko: “Ti imaæ vjeru, a ja imam djela, pokaœi mi vjeru svoju bez djela, a ja øu tebi pokazati vjeru iz djela svojih. 1Pe 4:18 I ako se pravednik jedva spasi, gdje øe se bezboœnik i grjeænik pokazati? POKAZUJE 9 Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Psl 25:8 Dobrostiv je Gospod i pravedan;

zato pokazuje put grjeænicima. M.Iz 14:29 Dugotrpan çovjek pokazuje mnogu mudrost; çovjek jedljiv poçini ludost za ludoæøu. M.Iz 20:11 Veø se djeçak pokazuje po djelima svojim, je li djelo njegovo çisto i çestito. Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. Iva 5:20 Jer Otac ljubi Sina i sve mu pokazuje, æto sam çini. I pokazat øe mu veøa djela od ovih, da se vi çudite. Rim 5:8 A Bog pokazuje svoju ljubav k nama, æto Krist, kad smo bili joæ grjeænici, umrije za nas. Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome, POKAZUJEÆ 1 Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. POKAZUJETE 1 Mat 23:28 Tako se i vi izvana pokazujete ljudima pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i zloøe. POKAZUJU 5 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. Tit 3:2 Nikoga da ne psuju, da se ne svaåaju, da budu çedni i svaku krotkost da pokazuju prema svim ljudima! Heb 11:14 Jer koji tako govore, pokazuju, da traœe domovinu. POKAZUJUØI 2 Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. POKLAD 1 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. POKLANI 1 Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! POKLIKE 1 Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! POKLIKNI 1 Psl 100:1 Pjesma; za œrtvu zahvalnicu. Poklikni Gospodu, sva zemljo!

483 POKLIKNIMO Psl 95:2 Stupimo pred lice njegovo s hvalom, u pjesmama pokliknimo njemu! POKLIKUJ 1 Psl 98:4 Kliçi Gospodu, sva zemljo, pjevaj, poklikuj i popijevaj! POKLON 2 Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. POKLONA Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: POKLONE 4 Iza 5:23 Koji oslobaåate krivca za poklone, a onome, koji ima pravo, oduzimate pravdu! Heb 1:6 I kad opet uvodi Prvoroåenoga u svijet, govori: “I neka mu se poklone svi anåeli Boœji.” Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. POKLONI 6 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Psl 45:11 Kralj œudi ljepotu tvoju; jer je on Gospod tvoj: njemu se pokloni! Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” Dje 3:14 A vi se sveca i pravednika odrekoste i zaprosiste çovjeka ubojicu da vam se pokloni. Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, POKLONIÆ 1 Mat 4:9 i reçe mu: “Sve ovo dat øu tebi, ako padneæ niçice i pokloniæ mi se.” POKLONIÆE 7 Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima

svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 13:4 I pokloniæe se zvijeri govoreøi: “Tko je kao zvijer, i tko se moœe boriti s njom?” Otk 19:4 I padoæe dvadeset i çetiri starjeæine i çetiri biøa, i pokloniæe se Bogu, koji sjeåaæe na prijestolju, i rekoæe: “Amen! Aleluja!” Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr POKLONICI 1 Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. POKLONIM Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. POKLONIMO 3 Pst 22:5 Tada reçe Abraham slugama svojim: “Ostanite ovdje s magarcem a ja i djeçak poøi øemo tamo, da se poklonimo, pa øemo se opet vratiti k vama.” Psl 95:6 Doåite, poklonimo se i padnimo niçice; kleknimo pred Gospodom, koji nas je stvorio! Mat 2:2 “Gdje je novoroåeni kralj œidovski? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doåosmo da mu se poklonimo.” POKLONIT 1 Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. POKLONITE 1 Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” POKLONITI 3 Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” POKLONSTVO Psl 18:44 Na rijeç bio mi je posluæan; ljudi iz tuåe zemlje prinosili mi Poklonstvo. POKOJ 6 Iza 32:17 Djelo pravednosti bit øe mir i dohodak prava pokoj i sigurnost dovijeka. Mat 11:29 Uzmite jaram moj na sebe i uçite se od mene; jer sam ja krotak i ponizan srcem naøi øete pokoj duæama svojim. 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje,

Heb 3:11 Zato se zakleh u gnjevu svojemu: “Neøe uøi u pokoj moj.” Heb 4:1 Bojmo se dakle, da kako, dok je joæ ostavljeno obeøanje, da se ulazi u pokoj njegov, ne zakasni tko od vas! Heb 4:11 Nastojmo dakle da uåemo u onaj pokoj, da ne upadne tko u onaj isti primjer nevjerstva. POKOJNI 1 Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” POKOJNICU Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” POKOLJENJA 6 Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Prp 1:4 Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomiçna. Prp 1:4 Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomiçna. Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. Kol 1:26 Tajnu, koja je bila skrivena od vjekova i pokoljenja, a sad se javi svetima njegovim, POKOLJENJE 2 Psl 145:4 Pokoljenje pokoljenju hvali djela tvoja; govore moøne çine tvoje; Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. POKOLJENJU Psl 145:4 Pokoljenje pokoljenju hvali djela tvoja; govore moøne çine tvoje; POKOLJI 1 Dje 10:13 I doåe glas k njemu: “Ustani, Petre, pokolji i jedi!” POKOP 2 Mat 26:12 Kad je ona ovu pomast izlila na tijelo moje, uçinila je to za pokop moj. Mar 14:8 Ona je uçinila, æto je mogla: “ona pomaza unaprijed tijelo moje za pokop. POKOPA Iva 12:7 Isus reçe: “Pustite je! Ona je saçuvala to za dan mojega pokopa! POKOPAÆE 1 Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. POKOPAM Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” POKOPAN 2 Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. 1Ko 15:4 I da je pokopan, i da je uskrsnuo

484 treøi dan po Pismima; POKOPANA Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” POKOPANI 1 Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. POKOPATI 1 P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! POKOPAVAJU Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” POKORAVA Rim 8:7 Jer mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boœjemu, a niti moœe. Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. POKORAVAJTE 2 Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. POKORAVAJU 8 Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” Luk 10:20 Ali se ne radujte tomu, æto vam se dusi pokoravaju; nego se radujte, æto su vaæa imena zapisana na nebesima.” Rim 2:8 A gnjev i nemilost onima koji prkose i protive se istini i pokoravaju se nepravdi. 1Ko 14:32 I duhovi proroçki pokoravaju se prorocima; Efe 5:22 Œene neka se pokoravaju svojim muœevima kao Gospodinu, Tit 3:1 Opominji ih, da se pokoravaju vlastima i poglavarima, da budu posluæni i spremni na svako dobro djelo; 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? POKORAVALE 1 1Pe 3:5 Jer su se tako kitile nekada i svete œene, koje su se uzdale u Boga i pokoravale se svojim muœevima. POKORAVAT 1 Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. POKORAVATE 1 Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za smrt, ili pokornosti za pravdu? POKORAVATI 3

Dje 5:29 A Petar i apostoli odgovoriæe: “Veøma se treba Bogu pokoravati negoli ljudima. Rim 13:5 Zato se valja pokoravati ne samo rali kazne, nego i zbog savjesti. Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? POKORENO 3 1Ko 15:27 “Jer je sve pokorio pod noge njegove.” A kad veli, da je sve njemu pokoreno, jasno je, da je osim onoga, koji je njemu sve pokorio. 1Ko 15:28 A kad mu bude sve pokoreno, tada øe se i sam Sin pokoriti onome, koji mu je sve pokorio, da bude Bog sve u svemu. Heb 2:8 Sve si pokorio pod noge njegove.” A kad mu pokori sve, niæta ne ostavi njemu nepokoreno. Ali sad joæ ne vidimo, da mu je sve pokoreno, POKORI 2 Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! Heb 2:8 Sve si pokorio pod noge njegove.” A kad mu pokori sve, niæta ne ostavi njemu nepokoreno. Ali sad joæ ne vidimo, da mu je sve pokoreno, POKORIÆE 2 Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. Rim 11:31 Tako se i ovi sad ne pokoriæe zbog vaæega pomilovanja, da i oni postignu milosråe. POKORIMO Rim 1:5 Preko kojega primismo milost i apostolstvo, da pokorimo vjeri sve narode na çast imena njegova; POKORIO 4 1Ko 15:27 “Jer je sve pokorio pod noge njegove.” A kad veli, da je sve njemu pokoreno, jasno je, da je osim onoga, koji je njemu sve pokorio. 1Ko 15:27 “Jer je sve pokorio pod noge njegove.” A kad veli, da je sve njemu pokoreno, jasno je, da je osim onoga, koji je njemu sve pokorio. 1Ko 15:28 A kad mu bude sve pokoreno, tada øe se i sam Sin pokoriti onome, koji mu je sve pokorio, da bude Bog sve u svemu. Heb 2:8 Sve si pokorio pod noge njegove.” A kad mu pokori sve, niæta ne ostavi njemu nepokoreno. Ali sad joæ ne vidimo, da mu je sve pokoreno, POKORITE 1 Jak 4:7 Pokorite se dakle Bogu, a protivite se åavlu, i pobjeøi øe od vas! POKORITI 2 1Ko 15:28 A kad mu bude sve pokoreno, tada øe se i sam Sin pokoriti onome, koji mu je sve pokorio, da bude Bog sve u svemu. Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. POKORNE 3 1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi,

POKORNI 2 1Pe 2:13 Budite dakle pokorni svakom propisu çovjeçjem zbog Gospodina: bilo kralju kao vrhovnom poglavaru, 1Pe 2:18 Sluge, budite pokorni sa svim strahom gospodarima, ne samo dobrima, nego i zlima! POKORNIÇKE 1 Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. POKORNIÇKOM Iza 50:3 Oblaçim nebo u œalost, zaogrøem ga haljinom pokorniçkom.” POKORNIÇKU Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. POKORNO Iza 26:16 Gospode, u nevolji su te traœili i pokorno su molili, kada ih zadesila kazna tvoja. POKORNOÆØU 2 Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. 1Ti 2:11 Œena u tiæini neka se uçi sa svom pokornoæøu! POKORNOST 4 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za smrt, ili pokornosti za pravdu? 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! POKORNOSTI 1 Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za smrt, ili pokornosti za pravdu? POKRADE 1 Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! POKRAJ 9 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije.

485 Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. POKRAJINI 1 Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. POKRALI 1 Dje 19:37 Jer dovedoste ove ljude, koji niti su hram pokrali, niti hule na vaæu boœicu. POKRENUÆE 1 Otk 6:14 I nebo se izmaçe kao knjiga, kad se savije; I svaka gora i otok s mjesta, se svojih pokrenuæe. POKRENUTI 2 Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. POKREØE 1 Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. POKRI 1 Izl 24:15 Dok je Mojsije uzlazio na goru, pokri oblak goru. POKRIÆE 1 Izl 15:5 Valovi ih pokriæe kao kamen propadoæe u dubinu. POKRIJE 1 Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. POKRIJEÆ 1 Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. POKRILA Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. POKRILI 2 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. Luk 22:64 Pokrili su mu oçi tukli su ga po obrazu i govorili: “Proreci, tko je, koji te udari?” POKRIO 3 Psl 85:2 Oduzeo si krivnju zlodjela narodu svojemu, pokrio si sve grijehe njihove

M.Iz 24:31 Gle, sve je bilo zaraslo u trnje, sve je bio pokrio korov; zid im je bio poruæen. Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. POKRITI 1 Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! POKRIVA 7 Psl 91:4 Krilima svojim pokriva te: pod perjem si njegovim skriven; i ætit i oklop bit øe tebi vjernost njegova. M.Iz 12:16 Luåak pokaœe gnjev svoj na mjestu, a mudri pokriva uvredu. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” 1Ko 13:7 Sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi. 1Pe 4:8 A prije svega imajte neprestanu ljubav meåu sobom, jer ljubav pokriva mnoætvo grijeha! POKRIVAÇ 3 Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. 1Pe 2:16 Kao slobodni, a ne da biste imali slobodu za pokrivaç pakosti, nego kao sluge Boœje. POKRIVAÇE 1 M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. POKRIVAJU 2 Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. POKRIVALA 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. POKRIVALO 3 Izl 34:33 Poæto je Mojsije bio prestao s njima govoriti, stavi pokrivalo na lice svoje. 2Ko 3:13 I ne kao æto je Mojsije metao pokrivalo na lice svoje, da ne bi sinovi Izraelovi gledali svræetka onome, æto prestaje. 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. POKRIVALOM Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile.

POKRIVAO Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. POKRIVATE 1 Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. POKRIVATI 1 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. POKRIVEN 1 Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; POKRIVENE 2 2Sa 15:30 A David se je penjao uz Maslinsku goru. Plaçuøi i pokrivene glave iæao je gore. Bos je hodio odatle. I svi ljudi, koji su bili s njim, bili su svaki pokrili glavu svoju. Jednako plaçuøi penjali su se gore. Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i pjevaju. POKRIVENO 2Ko 4:3 A ako li je i pokriveno evanåelje naæe, u onima je pokriveno, koji ginu, 2Ko 4:3 A ako li je i pokriveno evanåelje naæe, u onima je pokriveno, koji ginu, POKRIVENOM 1Ko 11:4 Svaki muœ, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. POKROVOM 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. POKRSTI 2 Mar 16:16 Tko vjeruje i pokrsti se, spasit øe se; a tko ne vjeruje, osudit øe se. Dje 16:33 I on ih uze k sebi u onaj ças noøi, i opra im rane; i pokrsti se odmah on i sva kuøa njegova. POKRSTIO Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. POKUÆA Dan 1:14 On ih posluæa u tom i pokuæa s njima za deset dana. POKUÆALI 1 Dje 16:7 Kad doåoæe u Miziju, pokuæali su da idu u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov. POKUÆAM Prp 2:1 I tada rekoh u srcu svojemu: “Daj da pokuæam s veseljem i nauœijem se”; ali eto: i to je bila taætina. POKUÆAO Dje 24:6 On je pokuæao i hram oskvrniti, a mi ga uhvatismo, i htjedosmo da mu sudimo po zakonu svojemu. POKUCA Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, POKUPI 1 Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. POKUPIT 1 Eze 36:24 Ja øu vas uzeti iz naroda i pokupit øu vas iz svih zemalja i dovesti vas

486 natrag u vaæu zemlju. POKVARE 3 Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, POKVAREN 1 M.Iz 25:26 Izvor zamuøen, studenac pokvaren, to je pravednik, koji kleca pred bezboœnikom! POKVARENA Pst 6:11 Tada je bila zemlja pokvarena pred Bogom i puna zloçina. Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Psl 14:1 Luåaci misle u sebi: “Nema Boga.” Pokvarena su djela njihova odurno; nema ga, koji je çinio dobro. POKVARENI 1 Job 15:16 A kamoli çovjek, sasvim pokvareni, koji pije zlodjela kao vodu. POKVARENOGA Dje 2:40 I drugim mnogim rijeçima svjedoçio je i opominjao ih; “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda!” POKVARENOST 1 Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. POKVARI 2 Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” POKVARIÆE 2 Rim 3:12 Svi zastraniæe, svi se pokvariæe; nema ga, koji çini dobro, nema nijednoga. 1Ti 5:12 I navlaçe na se osudu, æto prvu vjeru pokvariæe. POKVARILA Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. POKVARILI 1 Psl 14:3 Ali su svi zastranili, svi se pokvarili; nema ga, koji je çinio dobro, nema ni jednoga! POKVARIO Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. POKVARISMO 2Ko 7:2 Osvojite nas! Nikome ne uçinismo naœao, nikoga ne pokvarismo, nikoga ne prevarismo. POKVARITI 1 Prp 9:18 Bolja je mudrost nego ratno oruœje, ali jedan jedini zloçinac moœe pokvariti mnogo dobra. POLAGANJEM 3

Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca 1Ti 4:14 Ne zanemaruj milosti, koja je u tebi i dana ti je po proroçanstvu polaganjem ruku sveøeniçkih! 2Ti 1:6 Zato opominjem te, da opet raspiriæ milost Boœju, koja je u tebi polaganjem ruku mojih. POLAGANJU Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. POLAGANO Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. POLAKO Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. POLAKOMIH 1 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” POLAŒEM 2 Iva 10:15 Kao æto mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca, i œivot svoj polaœem za ovce svoje. Iva 10:17 Zato me ljubi Otac, jer ja œivot svoj polaœem, da ga opet uzmem. POLAŒI 1 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! POLAZI 1 Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” POLAZIO Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” POLJANA P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, POLJANAMA Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem. POLJANI 1 PNP 2:1 Ja sam cvijet na poljani æaronskoj, ljiljan u dolini. POLJE 10 Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona

odgovori: “Idi, draga køeri! 1Ljt 16:32 More buçi i æto je u njemu, polje se raduje i æto je na njemu. Psl 96:12 Raduje se polje i æto raste na njemu; klikøu sva drveta æumska Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ POLJIMA Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” POLJODJELAC 2 2Ti 2:6 Poljodjelac, koji se trudi, najprije treba da primi od plodova. Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. POLJSKE 3 P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. POLJSKI 1 Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. POLJSKIM PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! POLJSKOGA Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. POLJU3

487 Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju, neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga. 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Psl 78:12 Pred oçima otaca njihovih uçini çudesa u zemlji egipatskoj, u Soanskom polju, Psl 103:15 Çovjek: kao trava; tako su dani njegovi, kao cvijet u polju, tako cvjeta. PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 24:40 Tada øe biti dva na polju: “jedan øe se uzeti, drugi øe se ostaviti. Luk 2:8 U onom kraju imali su pastiri u polju noønu straœu kod stada svojega. Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. POLJUBI 1 Mat 26:49 Odmah pristupi k Isusu i reçe: “Zdravo, uçitelju!” i poljubi ga, tada mu Isus reçe: POLJUBIÆE 1 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. POLJUBITI 1 Psl 85:10 Tada øe se milost i vjernost sresti; tada øe se pravda i mir poljubiti. POLJULJAM Psl 62:2 On je jedini hridina moja i spasenje moje, branik moj, da se ne poljuljam nikada. POLJULJATI 1 Psl 15:5 Tko ne pozaima novaca svojih na dobit, tko se ne da podmititi protiv neduœnima; tko ovako radi, neøe se poljuljati nikada! POLJUPCEM Luk 22:48 Isus mu reçe: “Juda, poljupcem i izdajeæ Sina çovjeçjega?” POLOME 1 Psl 11:3 Ako se glavni stupovi polome, æto moœe onda poboœnik?” POLOMI 2 Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod

neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. POLOMIO Psl 76:3 Ondje je polomio strijele luku, ætit, maç i ratnu spravu. POLOMITI 1 Psl 37:15 Maç njihov prodire im u vlastito srce, lukovi øe se njihovi polomiti. POLOŒAJ 1 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. POLOŒE 1 Heb 10:13 Çekajuøi dalje, “dok se poloœe neprijatelji njegovi za podnoœje nogama njegovim.” POLOŒEN 1 Iva 19:41 A bio je na mjestu, gdje je bio raspet, vrt, i u vrtu grob nov, u koji joæ nitko nije bio poloœen. POLOŒENO Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. POLOŒI 6 Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. Iva 15:13 Od ove ljubavi nitko veøe nema, da tko œivot svoj poloœi za prijatelje svoje. Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. POLOŒIÆE 2 Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” Iva 20:13 Oni joj rekoæe: “Œeno, æto plaçeæ!” Reçe im: “Uzeæe Gospodina mojega, i ne znam, gdje ga poloœiæe, POLOŒILI 1 Mar 16:6 A on im reçe: “Ne bojte se! Traœite Isus Nazareøanina, Razapetoga, uskrsnuo je, nije ovdje. Evo, ovdje je mjesto, kamo su ga bili poloœili. POLOŒIM 4 Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Dje 8:19 I reçe: “Dajte i meni tu vlast, da kad poloœim ruke na koga, primi Duha Svetoga.” Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. POLOŒIO Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe

mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, POLOŒITI 1 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. POLOVINA Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. POLOVINI 2 Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” POLOVINU Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. POMAÆØU Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. POMAGAÇ 1 Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. POMAGAÇI 2 1Ko 3:9 Jer mi smo Boœji pomagaçi, a vi ste Boœja njiva, Boœja graåevina. 2Ko 1:24 Ne kao da mi vladamo vjerom vaæom, nego smo pomagaçi vaæe radosti, jer u vjeri stojite çvrsto. POMAGALA 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. Jak 2:22 Vidiæ li, da je pomagala djelima njegovim, i da se je djelima vjera usavræila? POMAGANJU Job 34:28 Pustili su, da se do njega popne vika siromaha. A on çuje pomaganju nevoljnika. POMAGAO Job 20:19 Tlaçio je, nije pomagao siromahe; oteo je kuøu, koju nije sazidao. 2Ko 8:23 A za Tita, on je moj drug i pomagao za vas, a za braøu naæu, oni su poslanici crkveni, slava Kristova. POMAKNU

488 Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. POMAKNUTI 4 Psl 30:6 Pomislio sam u mirnoj sreøi svojoj: “Nikada se neøu pomaknuti!” Psl 46:5 Bog prebiva u njem: ne moœe se pomaknuti; pomoø je njegova Bog, kad puca zora. M.Iz 10:30 Pravednik se neøe nikada pomaknuti, a bezboœnici neøe ostati u zemlji. Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. POMAKOÆE 1 Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: POMALO 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! POMAŒE 10 P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Gal 6:15 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego novi stvor. Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! POMAŒEÆ 3 2Sa 22:28 Pomaœeæ narodu nevoljnu, snizujeæ pogled oholu. Psl 18:27 Pomaœeæ narodu nevoljnomu, spustaæ pogled oholomu. Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da

pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. POMAŒEM Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. POMAŒI 2 Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. POMAŒITE 1 Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” POMAŒU 2 Suc 9:8 Jedanput poæla drveta da pomaœu sebi kralja. Rekoæe maslini: “Budi naæ kralj! Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. POMAST 1 Mat 26:12 Kad je ona ovu pomast izlila na tijelo moje, uçinila je to za pokop moj. POMASTAR 1 Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar. POMASTI 3 Mar 14:4 Na to se neki rasrdiæe i rekoæe jedan drugome: “Çemu ovo rasipanje pomasti? Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. POMAZA 6 Mar 14:8 Ona je uçinila, æto je mogla: “ona pomaza unaprijed tijelo moje za pokop. Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. 2Ko 1:21 Bog je, koji nas utvråuje s vama za Krista, i pomaza nas, Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” POMAZANIK 4 1Sa 16:6 Kad doåoæe i kad on ugleda Eliaba, pomisli: “Jamaçno stoji ovdje pred Gospodom pomazanik njegov.” Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme.

Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Iva 4:25 Œena mu odgovori: “Znam, da dolazi Krist – to jest Pomazanik. Kad on doåe, sve øe nam reøi.” POMAZANIKA 4 Psl 2:2 Skupljaju se vladaoci zemaljski, knezovi meåu se vijeøaju protiv Gospoda i pomazanika njegova: Iva 1:41 Ovaj se sastade najprije sa svojim bratom Simonom i reçe mu: “Naåosmo Krista – to jest Pomazanika.” Dje 4:26 Diœu se kraljevi zemaljski, i skupljaju se knezovi protiv Gospodina i Pomazanika njegova.’ Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. POMAZANIKU Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! POMAZANJA Izl 25:6 Ulje za svijeønjak, mirisi za ulje pomazanja i za mirisavi kad; Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar. POMAZANJE 4 Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. 1Iv 2:20 Ali vi imate pomazanje od Svetoga, i znate sve. 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! POMAZAO 5 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. Psl 2:6 “Ja sam pomazao kralja svojega na Sionu, svetoj gori svojoj.” Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. POMETE 1 Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu?

489 POMETENU Mat 12:44 Onda pomisli: “Vratit øu se u kuøu svoju, iz koje sam izaæao. I on doåe, naåe je praznu, lijepo pometenu i ukraæenu. POMETI 1 Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. POMETNJOM Eze 22:5 Koji su blizu tebe i koji su daleko od tebe, podsmijevat øe ti se, tebi, çiji je glas okaljan, koji si bogat pometnjom. POMIÆLJA M.Iz 28:22 Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomiælja, da oskudica dolazi na njega. POMIÆLJALI 1 Psl 78:35 Onda bi pomiæljali, da je Bog branik njihov, da je Bog, Sveviænji, spasitelj njihov. POMIÆLJAM Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. POMIÆLJAT 1 Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. POMIÆLJU Jer 37:9 Zato veli Gospod: ‘Ne varajte se pomiælju: “Kaldejci odlaze zauvijek od nas, jer oni ne odlaze. POMIÇE 1 Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. POMIJEÆA Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” POMIJEÆANE 1 Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara POMIJEÆANO Mat 27:34 Ondje mu dadoæe vino pomijeæano œuçem. On okusi to ali ne htjede piti, POMILOVAN 2 1Ti 1:13 A prije sun bio hulitelj, i progonitelj i nasilnik; ali sam pomilovan, jer sam ne znajuøi uçinio u nevjerstvu, 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. POMILOVANI 2 1Pe 2:10 Koji nekad nijeste bili puk, a sad ste puk Boœji, koji nijeste bili pomilovani, a sad ste pomilovani. 1Pe 2:10 Koji nekad nijeste bili puk, a sad ste puk Boœji, koji nijeste bili pomilovani, a sad ste pomilovani. POMILOVANJA Rim 11:31 Tako se i ovi sad ne pokoriæe zbog vaæega pomilovanja, da i oni postignu milosråe. POMILOVANOM Rim 9:25 Kod Hosea govori: “Nazvat øu

narodom svojim koji nije narod moj; i neljubljenu ljubljenom, i nepomilovanu pomilovanom. POMILOVAT 1 Rim 9:15 Jer Mojsiju govori: “Koga øu pomilovati, pomilovat øu, i kojemu øu se smilovati, smilovat øu se.” POMILOVATI 1 Rim 9:15 Jer Mojsiju govori: “Koga øu pomilovati, pomilovat øu, i kojemu øu se smilovati, smilovat øu se.” POMILUJE 1 Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! POMIRENI 1 Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. POMIRENJA Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja POMIRENJE 6 L.Zk 16:30 Jer u taj dan pribavlja se za vas pomirenje, da budete oçiæøeni; od svih grijeha svojih imate biti oçiæøeni pred Gospodom. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. Rim 5:11 A ne samo to, nego se hvalimo u Bogu po Gospodinu svojemu Isusu Kristu, po kojemu sad primismo pomirenje. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. POMIRI 5 M.Iz 16:7 Ako je çiji œivot mio Gospodu, onda on pomiri s njim i neprijatelje njegove. Mat 5:24 ostavi ondje dar svoj pred œrtvenikom, otidi prije i pomiri se s bratom svojim; onda doåi i œrtvuj dar svoj! Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo na njemu, Kol 1:20 I po njemu da pomiri sve sa sobom, uçinivæi mir krvlju kriœa njegova, bilo æto je na zemlji ili na nebesima. Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. POMIRILI 1 Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili

neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. POMIRILIÆTE 2 Izl 25:17 Napravi onda pomiriliæte od çistoga zlata, dva i po lakta dugo i lakat i po æiroko. Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. POMIRIO 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja POMIRITE 1 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! POMIRNA 1Iv 2:2 I on je pomirna œrtva za grijehe naæe, i ne samo naæe, nego i svega svijeta. POMIRNU 2 Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. POMISAO 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. POMISLI 11 Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. 1Sa 16:6 Kad doåoæe i kad on ugleda Eliaba, pomisli: “Jamaçno stoji ovdje pred Gospodom pomazanik njegov.” Psl 33:10 Gospod razbija osnovu neznaboæcima, uniætava pomisli narodima. Psl 139:17 Ali za mene, o Boœe, kako su teæke pomisli tvoje, kako im je silan broj! Mat 9:4 Isus prozre pomisli njihove i reçe: “Zaæto zlo mislite u srcima svojim? Mat 12:44 Onda pomisli: “Vratit øu se u kuøu svoju, iz koje sam izaæao. I on doåe, naåe je praznu, lijepo pometenu i ukraæenu. Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu. Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. POMISLIÆE 1 Luk 7:49 Onda oni, koji su bili za stolom,

490 pomisliæe u sebi: “Tko je ovaj, da i grijehe opraæta?” POMISLIH 1 Psl 116:11 Pomislih u tjeskobi svojoj: “Svaki je çovjek laœac.” POMISLILI 2 Mat 9:3 Tada su neki od knjiœevnika pomislili u sebi: “Ovaj huli na Boga!” Luk 5:21 Tada su pomislili u sebi knjiœevnici i farizeji: “Tko je ovaj, æto huli na Boga? Tko moœe opraætati grijehe osim jedinoga Boga?” POMISLIO 3 Psl 30:6 Pomislio sam u mirnoj sreøi svojoj: “Nikada se neøu pomaknuti!” Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Dje 8:20 A Petar mu reçe: “Novci tvoji neka budu s tobom na propast, æto si pomislio, da se dar Boœji moœe dobiti za novce. POMISLITI 1 2Ko 3:5 Ne da smo sposobni od sebe pomisliti æto kao od sebe, nego je naæa sposobnost od Boga, POMJEÆTA Psl 104:5 Postavio si zemlju na stupove njezine, ona se ne pomjeæta dovijek vijeka. POMJESTI 1 1Ljt 16:30 Neka strepi pred njim sav svijet! Çvrsto stoji nadzemaljski svijet – ne pomjesti se nikad! POMNO Efe 5:15 Gledajte dakle pomno, kako øete œivjeti; ne kao nemudri, nego kao mudri, Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, POMOGAO 8 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 22:11 Ne udaljuj se od mene; jer je nevolja blizu, jer nema nikoga, koji bi mi pomogao! Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Mat 27:42 “Drugima je pomogao, sebi samomu ne moœe pomoøi. Ako je kralj Izraelov, neka siåe sad s kriœa, i vjerovat øemo u njega. 2Ti 4:16 Za prve moje obrane nije mi nitko pomogao, nego su me svi ostavili; neka im se to ne uraçuna! 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. POMOGLA Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo

pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. POMOGLO Flp 1:12 A hoøu, da vi znate, braøo, da je moje sadaænje stanje dapaçe pomoglo napretku evanåelja, POMOGNE 8 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” Psl 22:8 “Pouzdaj se u Gospoda!” Neka ga on spasi! “On neka mu pomogne; jer ga on miluje!” Psl 107:12 Zato ponizi nevoljom srce njihovo; posrnuæe, a nije bilo tko da pomogne. Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. Iza 59:1 Gle, nje prekratka ruka Gospodnja, da pomogne, nije gluho njegovo uho, da çuje. Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? POMOGNEM Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” POMOGOH 1 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! POMOLI 9 Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! Brj 11:2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoø. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj. 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Jon 2:2 I Jona se pomoli u utrobi ribe Gospodu, Bogu svojemu, Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. Mat 26:39 I otide malo dalje, pade niçice na

svoje lice, i pomoli se: “Oçe moj, ako je moguøe, neka me mimoiåe çaæa ova! Ali ne kako ja hoøu, nego kako ti hoøeæ.” Mar 6:46 Kad je bio otpustio, uzaåe na goru, da se pomoli. Luk 6:12 U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noø provede s Bogom u molitvi. POMOLIVÆI 1 Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. POMOØ 21 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Brj 11:2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoø. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj. Job 22:29 Kad se poåe nizbrdo, viknut øeæ: Gore! Poniznome pruœa Bog pomoø. Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Psl 44:4 Ti si kralj moj, Boœe, koji pomoø æalje Jakovu! Psl 44:26 Digni se! Doåi nam u pomoø, izbavi nas zbog milosti svoje! Psl 46:5 Bog prebiva u njem: ne moœe se pomaknuti; pomoø je njegova Bog, kad puca zora. Psl 57:3 On neka mi poæalje pomoø s neba, jer mi se progonitelj moj ruga! Bog neka dadne svoju milost i vjernost! Psl 63:7 Zaista, ti si pomoø moja; u sjeni krila tvojih veselim se! Psl 71:12 Ne udaljuj se od mene, Boœe! Boœe moj, priteci mi u pomoø.” Psl 118:25 Gospode, donesi nam pomoø! Gospode, daruj nam sreøu! Psl 121:1 Podiœem oçi svoje gore prema gorama, odakle øe mi doøi pomoø. Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Jer 8:20 “Proæla je œetva, proæla je jesen, a nama pomoø nije doæla.” Jer 17:14 Iscjeljuj me, Gospode, da budem iscijeljen, i stoj uza me da naåem pomoø, jer si ti hvala moja. Tuœ 3:26 Dobro je mirno çekati pomoø Gospodnju. Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø!

491 POMOØI 9 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 1Sa 12:21 Ne otpadajte opet nakon mene k niætavim idolima, koji ne mogu pomoøi niti izbaviti, jer su niæta! Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! M.Iz 6:15 Zato øe ga iznenada stiøi pogibija. Jadno øe se bez pomoøi rasprsnuti M.Iz 20:22 Ne govori: “Vratit øu zlo!” Çekaj Gospoda, i on øe ti pomoøi! Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Mat 27:42 “Drugima je pomogao, sebi samomu ne moœe pomoøi. Ako je kralj Izraelov, neka siåe sad s kriœa, i vjerovat øemo u njega. Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” Heb 2:18 Jer zato, æto je sam trpio i bio iskuæan, moœe pomoøi onima, koji se iskuæavaju. POMOØNA Psl 103:6 Gospod çini pomoøna djela i pravicu svima potlaçenima. POMOØNICA Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. POMOØNIÇE 1 Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! POMOØNICU Pst 2:18 Tada reçe Gospod Bog: “Nije dobro çovjeku, da je sam. Naçinit øu mu pomoønicu, koja mu pristaje.” POMOØNIK 11 Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! Psl 33:20 Duæa naæa çeka Gospoda: “on nam je pomoønik i zaætitnik! Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! Psl 46:1 Bog nam je utoçiæte i zaætita pomoønik u nevoljama, koji se brzo nalazi. Psl 54:4 Ali gle, Bog je pomoønik moj, Svemoguøi je potpora œivotu mojemu. Psl 68:20 Bog nam je Bog pomoønik; u Boga, Gospoda, ima joæ izlaza iz smrti. Psl 94:17 Kad mi Gospod ne bi bio pomoønik, leœala bi duæa moja odavno u tiæini. Psl 115:9 Izraele, uzdaj se u Gospoda: on im je pomoønik i zaætitnik! Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je

tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Heb 13:6 Zato moœemo B pouzdanjem govoriti: “Gospodin je moj pomoønik, i neøu se bojati; æto øe mi çiniti çovjek?” POMOØNIKA 4 Psl 24:5 Taj øe primiti blagoslov od Gospoda i pravednu plaøu od Boga, pomoønika svojega. Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. Hos 13:4 A ja, Gospod, jesam Bog tvoj od Egipta. Ne poznaæ Boga osim mene. Osim mene nema pomoønika. POMOØU 2 Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. POMOŒE 6 Psl 34:6 Ovdje je siromah, koji povika, i Gospod ga çuje i pomoœe mu iz svih nevolja njegovih. Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 116:6 çuva malene Gospod: bijedan sam bio, tad mi on pomoœe. Gal 2:8 Jer onaj, koji pomoœe Petru u apostolstvu meåu obrezanima, pomoœe i meni meåu neznaboæcima; Gal 2:8 Jer onaj, koji pomoœe Petru u apostolstvu meåu obrezanima, pomoœe i meni meåu neznaboæcima; Heb 4:2 Jer je i nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomoœe çuvena rijeç, jer je oni, koji je çuæe, ne zdruœiæe s vjerom. POMOR 2 Brj 16:48 Osta stojeøi meåu mrtvima i œivima, dok ne presta pomor. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! POMORA Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Psl 91:6 Kuge, æto ide po mraku, ni pomora, æto mori opodne. POMORI 1 Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” POMORIO Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. POMORITE 1 Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u

zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” POMORITI 1 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n POMOZI 6 Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. Psl 12:1 Gospode, pomozi, jer nema viæe poboœnika; nestade vjernih meåu ljudima. Psl 86:16 Pogledaj na m, smiluj se meni slugi svojemu daj mi jakost svoju i pomozi sinu sluækinje svoje! Psl 119:86 Sve su zapovijedi tvoje istina, prijevarno me progone, o pomozi mi! Psl 119:94 Tvoj sam ja, pomozi mi; jer istraœujem propise tvoje. Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” POMRÇA Luk 23:45 Sunce pomrça, i zavjes hramski razdera se na dvoje. POMRÇAÆE 1 Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. POMRÇATI 2 Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti, POMRÇI 1 Prp 12:2 Prije nego pomrçi sunce, svjetlo i mjesec i zvijezde i iza daœda opet doåu oblaci. POMRIJEÆE 4 Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. POMRIJESMO Izl 12:33 Egipøani su navaljivali na narod, da brœe idu iz zemlje, jer su mislili: “Mi inaçe svi pomrijesmo.” POMRLI 2 Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe,

492 æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? POMRLO Brj 21:6 Tada posla Gospod meåu narod zmije otrovne. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izraelaca, POMRU Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji PONAÆA 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! PONAÆANJEM 2 Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi, PONAPIJU Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” PONAVLJAJU Tuœ 3:23 Ponavljaju se svako jutro. Vrlo je velika vjernost tvoja. PONCIJE 1 Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. PONCIJEM 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, PONESE 1 Mat 27:32 Dok su izlazili, namjeriæe se na çovjeka iz Cirene po imenu Simona. Njega natjeraæe, da mu ponese kriœ. PONESTAJE 1 Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. PONESTANE 1 Prp 9:8 Svagda neka su ti haljine bijele i nikada na glavi tvojoj neka ne ponestane ulja! PONIÆTI 3 Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. 1Ko 9:15 A ja nijesam niæta od toga uporabio. A ovo ne napisah, da tako bude meni; jer bi za mene bilo bolje umrijeti, nego dopustiti da tko slavu moju poniæti. Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, PONIÆTIO Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek. PONIÆTIT 1 Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi,

poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. PONIJETI 1 Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. PONIO 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. PONIŒENJU Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” PONIŒENO Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. PONIŒENOG 1 2Ko 7:6 Ali onaj, koji tjeæi poniœenog, utjeæi nas dolaskom Titovim. PONIZAN 5 M.Iz 16:19 Bolje je biti ponizan s malenima, nego dijeliti plijen s oholima. M.Iz 29:23 Ponizit øe çovjek oholost njegova, a ponizan dokazi do çasti. Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. Mat 11:29 Uzmite jaram moj na sebe i uçite se od mene; jer sam ja krotak i ponizan srcem naøi øete pokoj duæama svojim. PONIZI 4 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Psl 107:12 Zato ponizi nevoljom srce njihovo; posrnuæe, a nije bilo tko da pomogne. Luk 18:14 Kaœem vam: Onaj otide opravdan kuøi, a ne onaj, jer tko se povisi, ponizi se, tko se ponizi, povisi se.” Luk 18:14 Kaœem vam: Onaj otide opravdan kuøi, a ne onaj, jer tko se povisi, ponizi se, tko se ponizi, povisi se.” PONIZIO 3 P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Flp 2:8 Ponizio je sam sebe postavæi posluæan do smrti, do smrti na kriœu. PONIZIT 3 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i

javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu M.Iz 29:23 Ponizit øe çovjek oholost njegova, a ponizan dokazi do çasti. Mat 23:12 Jer tko se uzvisuje, ponizit øe se; a tko se ponizuje, uzvisit øe se. PONIZITE 2 Jak 4:10 Ponizite se pred Gospodinom, i uzvisit øe vas. 1Pe 5:6 Ponizite se dakle pod silnu ruku Boœju, da vas povisi u vrijeme pohoda! PONIZITI 1 Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” PONIZNE 3 Psl 25:9 Ponizne vodi pravom stazom; On uçi ponizne putovima svojim. Psl 25:9 Ponizne vodi pravom stazom; On uçi ponizne putovima svojim. Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, PONIZNI 2 Apostol je pravo izabrao ponizni naçin propovijedanja. 1Pe 3:8 A najposlije budite svi sloœni, milostivi, bratoljubivi, milosrdni, ponizni; PONIZNIMA Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. PONIZNOÆØU 2 Efe 4:2 Sa svom poniznoæøu i krotkoæøu, sa strpljivoæøu podnoseøi jedan drugoga u ljubavi, 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. PONIZNOGA Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. PONIZNOME 1 Job 22:29 Kad se poåe nizbrdo, viknut øeæ: Gore! Poniznome pruœa Bog pomoø. PONIZNOST 2 M.Iz 15:33 Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred çaæøu ide poniznost. Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; PONIZNOSTI 5 Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na

493 magaretu, mladetu magariçinu. Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; Flp 2:3 Niæta ne çinite uz prkos ili za ispraznu slavu, nego u poniznosti neka jedan drugoga smatra veøim od sebe! Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. PONIZUJE 3 Psl 76:12 Oholost knezovima ponizuje on; kraljeve zemaljske prepada on. Psl 147:6 Gospod pridiœe nevoljne, a bezboœnike ponizuje do zemlje. Mat 23:12 Jer tko se uzvisuje, ponizit øe se; a tko se ponizuje, uzvisit øe se. PONOØI 3 Mat 25:6 I ponoøi odjeknu poziv: “Zaruçnik dolazi! Izlazite mu u susret! Luk 11:5 Tada nastavi: “Jedan od vas ima prijatelja. K njemu on ode u ponoøi; rekne mu: “Prijatelju, uzajmi mi kruha!” Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. PONOS 4 Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. PONOSE 1 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; PONOSEØI 1 Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, PONOSI 2 Rim 11:20 Dobro. Zbog nevjerstva odlomiæe se, a ti stojiæ zbog vjere. Ne ponosi se, nego se boj! 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. PONOSIM 2 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. PONOSITA Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. PONOSITE 1 2Ko 5:12 Jer se ne preporuçujemo opet vama, nego vam dajemo prigodu, da se

ponosite s nama, da imate æto odgovoriti onima, koji se diçe onim, æto je na licu, a ne u srcu. PONOSNO Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” PONOVIT 1 Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. PONOVNO Psl 51:12 Daj da ponovno iskusim radost spasenja tvojega; daj me okrijepi u duhu dobrovoljnom! Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. PONOVO 5 Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Iva 3:3 Isus mu reçe: “Zaista, zaista, kaœem ti: ako se tko ponovo ne rodi, ne moœe vidjeti kraljevstva Boœjega.” Iva 3:7 Ne çudi se, æto ti rekoh: “Morate se ponovo roditi. 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. PONUDIÆ 1 Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. PONUKA Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; PONUKANI 1 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. POODMAKLOJ 1 Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. POŒALI 1 Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? POŒALITI 1 Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega? POŒELI 2 Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge

njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” POŒELJAN 1 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. POŒELJENA Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni! POŒELJENJE 1 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” POŒETI 4 Gal 6:7 Ne varajte se: “Bog se ne da ruœiti, jer æto çovjek posije, ono øe i poœeti. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Gal 6:9 A dobro çiniti, neka nam ne dodija, jer øemo u svoje vrijeme poœeti, ako ne sustanemo. POŒIVJE 2 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. POŒUDA 5 Jak 1:14 Nego svakoga kuæa vlastita poœuda, koja ga vuçe i mami. Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. 1Iv 2:17 I svijet prolazi i poœuda njegova; a tko çini volju Boœju, ostaje dovijeka. POŒUDAMA 4 Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! Gal 5:24 A koji su Kristovi, raspeli su tijelo sa strastima i poœudama. 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. POŒUDE 4 Psl 37:32 Zlikovac vreba poboœnika i pun je poœude, da ga ubije. M.Iz 6:25 Ne nosi u srcu svojemu poœude za ljepotom njezinom, ni da te uhvati

494 trepavicama svojim! Rim 6:12 Neka ne vlada dakle grijeh u vaæemu smrtnom tijelu, da sluæate poœude njegove. 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. POŒUDI 1 Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. POŒUDNO Mat 5:28 A ja vam kaœem: Svaki, koji pogleda na œenu poœudno, veø je u srcu svojemu uçinio s njom preljubu. Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” POŒUDNU M.Iz 6:30 Pregleda li se kradljivcu, kad ukrade, samo da utaœi poœudnu glad? POŒUDU 3 Psl 78:18 I kuæali su Boga u srcu svojemu iætuøi jela za poœudu svoju. Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, POŒURIM 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ POPADATI 1 Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. POPALJENA Psl 80:16 Kao smeøe popaljena je ognjem. Neka propadnu od srdœbe lica tvojega! POPIÆE 1 Luk 2:1 U one dane izaåe zapovijed od cara Augusta, da se popiæe sav svijet. POPIJEVAJ 1 Psl 98:4 Kliçi Gospodu, sva zemljo, pjevaj, poklikuj i popijevaj! POPIJU Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. POPIS 1 Luk 2:2 Ovo je bio prvi popis. Bio je pod Kvirinijem, namjesnikom Sirije. POPISALO Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. POPLJUVATI 1 Mar 10:34 Tada øe mu se narugati, popljuvati ga, biçevati i ubiti. Ali poslije tri dana on øe uskrsnuti.”

POPNE 1 Job 34:28 Pustili su, da se do njega popne vika siromaha. A on çuje pomaganju nevoljnika. POPRAVI 1 Amo 4:12 “Zato øu ti sad, Izraele, tako uçiniti zato, jer øu ti tako uçiniti, popravi se, Izraele, da izaåeæ u susret Bogu svojemu!” POPRAVITE 2 Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” POPRAVITI 1 Dje 15:16 ‘Potom øu Be vratiti i opet øu sagraditi dom Davidov, æto je pao, i njegove øu ruæevine popraviti, i podignut øu ga. POPRAVLJANJE 2 1Ko 14:3 A koji prorokuje, govori ljudima za popravljanje i opomenu i utjehu. 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, POPRAVLJENJA Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. POPRSKALA Iza 63:3 U kaci sam ja sam gazio. Od naroda nije nitko bio sa mnom, u gnjevu sam ih svojemu izgazio. Krv mi je njihova poprskala haljine i tako sam iskaljao svu odjeøu svoju. POPUCANO Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. POPUSTI 2 Psl 121:3 Ne da on, da popusti noga tvoja: ne spava çuvar tvoj. Luk 22:32 A ja sam se molio za tebe, da se vjera tvoja ne popusti. Zato podupri i utvrdi jednoø braøu svoju!” POPUSTIO Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta POPUSTITI 1 Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. POPUSTLJIVA Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. POPUZNE 1 P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u

vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti. PORADITE 1 2Pe 1:5 I zato iz sve snage poradite, da pokaœete u vjeri svojoj krepost, a u kreposti poznanje, PORASTI 1 M.Iz 1:5 Çuje li ih mudrac, u znanju øe porasti; razum øe sebi steøi œivotnu mudrost. PORAVNAJ 1 Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! PORAVNAJTE 5 Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Heb 12:13 I poravnajte staze nogama svojim, da nitko ne ohromi i ne zabludi, nego joæ da se iscijeli! PORAVNAO Iza 26:7 Staza je pravednikova prava. Poravnao si put pravedniku. PORAVNITE 1 Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! PORAZBIJAJTE 1 Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. PORAZDIJELI 1 Efe 4:8 I zato govori “Uzaåe na visinu, odvede zarobljene i porazdijeli darove ljudima.” PORAZITI 1 Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” PORCIJE 1 Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. PORED 1 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. POREØI 2 Psl 89:34 Nikada neøu pogaziti zavjeta svojega, i æto su izrekla usta moja, neøu poreøi. Dje 19:36 Kad dakle to ne moœe nitko poreøi, valja da budete mirni, i da niæta ne çinite nepromiæljeno. POREZ 5 Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova

495 ili od podanika?” Mat 22:17 Kaœi nam dakle, æto misliæ ti: “Je li dopuæteno plaøati caru porez ili nije?” Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. POREZA Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” POREZE 1 M.Iz 29:4 Kralj, koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak a koji istikuje poreze, satire je. POREZNI 1 Mat 22:19 Pokaœite mi novac porezni!” Oni mu pruœiæe denar. PORFIRNOM Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. POROÅAJA Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” PORODA Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. PORODI 1 Jak 1:18 Jer nas dragovoljno porodi rijeçju istine, da budemo kao prvenci njegovih stvorenja. PORODICAMA Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. PORODICE 2 P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! Luk 2:4 Josip je bio iz kuøe i porodice Davidove. Tako uziåe on iz grada Nazareta u Galileji u Judeju u grad Davidov, koji se zove Betlehem, PORODILJA Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. PORODILJE 1 Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje.

Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil PORODITI 1 Iza 66:7 Prije nego doåu bolovi, on øe poroditi. Prije nego ga uhvate muk, on øe roditi djeçaka. PORUÆEN 1 M.Iz 24:31 Gle, sve je bilo zaraslo u trnje, sve je bio pokrio korov; zid im je bio poruæen. PORUÆENI 1 Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. PORUÆENIH 1 L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. PORUÆI 2 Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. Efe 2:14 Jer je on mir naæ, koji oboje sastavi u jedno, i poruæi zid, koji nas je rastavljao, PORUÆIÆE 2 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Rim 11:3 “Gospodine, proroke tvoje pobiæe, œrtvenike tvoje poruæiæe, i ja ostadoh sam, i traœe duæu moju.” PORUÆITE 1 Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. PORUÆITI 4 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” PORUÇI 2 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Mat 27:19 Dok je on sjedio na sudu, poruçi mu œena njegova: “Nemoj imati nikakva

posla s tim pravednikom, jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.” PORUÇIÆE 1 Iva 11:3 Tada mu poruçiæe sestre njegove: “Gospodine, evo, koga ljubiæ, bolestan je.” PORUÇIH 1 Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” PORUÇUJE 1 Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” PORUGE 1 Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! PORUGU 6 Psl 44:13 Postavio si nas za porugu susjedima naæim, da nam se rugaju i smiju oni, koji su okolo nas. Psl 119:39 Odvrati od mene porugu, koje se plaæim, jer su upute tvoje krasne! M.Iz 9:7 Tko pouçava podsmjevaça, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezboœnika, prima porugu. M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. Jer 23:40 I navalit øu na vas porugu vjeçnu i sramotu vjeçnu, æto se ne zaboravlja.” Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. POSAÅENI 1 Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. POSAÅENO Prp 3:2 Ima vrijeme kad se raåa, i vrijeme kad se umire; vrijeme kad se sadi, i vrijeme kad se çupa posaåeno; POSADI 3 Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Efe 2:6 I s njim uskrsnu i s njim posadi na nebesima u Kristu Isusu, POSADIH 1 1Ko 3:6 Ja posadih, Apolo zali, a Bog dade te uzraste. POSADILI 1 Iva 6:11 A Isus uze kruhove, dade hvalu i razdijeli onima, koji su se bili posadili; tako i od riba, koliko htjedoæe. POSADIO 3 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu

496 plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? POSADIT 2 Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. POSAGRADITI 1 Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. POSAHNU 2 Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. POSAO 7 Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Psl 104:23 Tada ide çovjek na posao svoj do veçera. Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. Iva 4:38 Ja vas poslah da œanjete, gdje se vi ne trudiste; drugi se trudiæe, a vi u posao njihov uåoste.” Rim 12:4 Jer kao æto u jednom tijelu imamo mnoge udove, a udovi svi nemaju isti posao, 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; POSIJANI 2 Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Mar 4:16 Sliçni su oni, æto su posijani na tlo kamenito. Oni çuju rijeç i odmah je primaju s radoæøu. POSIJANO 3 Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 13:20 Æto je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj, koji sluæa rijeç i prima je odmah s radoæøu. POSIJAO Mat 13:39 Neprijatelj, koji ga je posijao, jest åavao. Œetva je svræetak svijeta. Œeteoci su anåeli.

POSIJE 1 Gal 6:7 Ne varajte se: “Bog se ne da ruœiti, jer æto çovjek posije, ono øe i poœeti. POSINJENJA Rim 8:15 Jer ne primiste duha ropstva, opet da se bojite, nego primiste Duha posinjenja, u kojem vapijemo: “Aba, Oçe!” POSINJENJE 3 Rim 8:23 A ne samo ono, nego i mi sami, koji imamo prvine Duha, i mi sami u sebi uzdiæemo çekajuøi posinjenje, otkupljenje tijela svojega Rim 9:4 Oni su Izraelci, imaju posinjenje i slavu, i zavjete i zakonodavstvo, i bogoætovlje i obeøanja; Gal 4:5 Da otkupi one, koji su bili pod zakonom, da primimo posinjenje. POSJED 10 Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, Psl 2:8 Samo zaœeli od mene: “i dat øu ti narode za baætinu i krajeve zemlje u posjed tvoj! Psl 49:6 Oni se oslanjaju na svoj posjed i hvale se velikim bogatstvom svojim. M.Iz 18:11 Posjed bogatoga njemu je jaka tvråava i kao visok zid po miæljenju njegovu. Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Jer 12:15 Kad ih iæçupam, opet øu im se smilovati i povest øu ih natrag, svakoga na posjed njegov i u postojbinu njegovu. Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! POSJEDA Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. POSJEDALI 1 Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. POSJEDNEÆ 1 P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! POSJEDNIK 1 Prp 5:11 Mnoœi li se dobro, mnoœe se i niætitelji njegovi, pa æto ima posjednik od toga, osim da to gleda. POSJEDNIKU Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi

njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. POSJEDOM M.Iz 3:9 Daj çast Gospodu posjedom svojim i prvinama svega dohotka svojega! POSJEDOVAO 3 Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda mnom u Jerusalemu. Mat 19:22 Na ove rijeçi otide mladiø œalostan; jer je posjedovao mnoga dobra. Mar 10:22 Na ovu rijeç posta on œalostan i otide tuœan odatle; jer je posjedovao mnoga dobra. POSJEDOVATI 3 Psl 25:13 Duæa njegova u sreøi prebiva; potomstvo øe njegovo posjedovati zemlju. Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Mat 5:5 Blagoslovljeni su krotki! Oni øe posjedovati zemlju. POSJEDU P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, POSJEDUJE 1 Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. POSJEDUJEM Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. POSJEDUJETE 1 Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; POSJEDUJU 4 Psl 37:9 Jer øe se istrijebiti zlikovci; samo oni, koji se uzdaju u Gospoda, posjeduju zemlju. Psl 37:29 Pravednici posjeduju zemlju i stanuju uvijek u njoj. 1Ko 7:30 I koji plaçu, kao da ne plaçu; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; 2Ko 6:10 Kao œalosni, a jednako veseli, kao siromaæni, a koji mnoge obogaøavaju, kao oni, koji niæta nemaju, a sve posjeduju. POSJEØIVATI 1 Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. POSJETI 1 Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. POSJETITI 1 Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” POSKAKIVATI 1 Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime

497 moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. POSKLIZNUÆE 1 Psl 73:2 A meni umalo ne spotakoæe noge, umalo se ne poskliznuæe koraci moji. POSKOÇIÆE 1 Psl 114:4 Bregovi poskoçiæe kao ovnovi, humci kao mladi janjci. POSKRIVALI 1 Joæ 7:11 Izrael je sagrijeæio; prestupili su zabranu moju, koju sam im dao, prisvojili su sebi zakleto, po çinili su kraåu, poskrivali su i metnuli meåu svoje stvari POSLAÆE 5 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Mar 12:13 Onda poslaæe k njemu neke farizeje i Herodove, da hi ga uhvatili u jednoj izjavi. Luk 19:14 A sugraåani njegovi mrzili su na njega; oni poslaæe za njim poslanike i rekoæe: ‘Neøemo da on kraljuje nad nama.’ Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” POSLAH 7 Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. Iva 4:38 Ja vas poslah da œanjete, gdje se vi ne trudiste; drugi se trudiæe, a vi u posao njihov uåoste.” Dje 10:33 Onda ja odmah poslah k tebi, i ti si dobro uçinio, æto si doæao. Sad dakle mi svi stojimo pred tobom, da çujemo sve, æto je tebi od Gospodina zapovjeåeno.” 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. Flm 1:11 Koji je tebi negda bio nekoristan, a sada je tebi i meni vrlo koristan, kojega poslah tebi natrag; Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” POSLALI 1 Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. POSLAN 1 Iva 1:6 Poslan je bio çovjek od Boga, kojemu bijaæe ime Ivan. POSLANA Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga

spasenja. POSLANI 4 Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” Heb 1:14 Nijesu li svi sluœbeni duhovi, koji su poslani na sluœbu zbog onih, koji øe baætiniti spasenje? POSLANICA 5 2Ko 3:1 Poçijemo li opet sami sebe preporuçivati? ili trebamo li kao neki preporuçnih poslanica na vas i i od vas? 2Ko 3:2 Vi ste naæa poslanica napisana u srcima naæim, koju poznaju i çitaju svi ljudi; 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. POSLANICAMA 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. POSLANICE 2 2Ko 10:10 “Jer su poslanice”, kaœu, “stroge i œestoke, a kad je tijelom pred nama, slab je, i rijeç njegova ne valja niæta”. Opomena Timoteju, da dobro vræi svoju sluœbu. zavræetak poslanice. POSLANICI 5 1Ko 5:9 Pisao sam vam u poslanici, da se ne mijeæate s bludnicima; 2Ko 5:20 Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista: Pomirite se s Bogom! 2Ko 8:23 A za Tita, on je moj drug i pomagao za vas, a za braøu naæu, oni su poslanici crkveni, slava Kristova. 2So 3:14 A ako tko ne posluæa rijeçi naæe u ovoj poslanici, toga zabiljeœite i ne drugujte s njim, da se posrami! 2So 3:17 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom, æto je znak u svakoj poslanici. Ovako piæem. POSLANICOM 3 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. 2So 2:15 Tako dakle, braøo, stojte i drœite predaje, koje nauçiste ili rijeçju ili poslanicom naæom. POSLANIH 1 Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao

zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. POSLANIK 1 Iva 13:16 Zaista, zaista, kaœem vam: nije sluga veøi od gospodara svojega, niti je poslanik veøi od onoga, koji ga je poslao. POSLANIKA Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. POSLANIKE 2 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Luk 19:14 A sugraåani njegovi mrzili su na njega; oni poslaæe za njim poslanike i rekoæe: ‘Neøemo da on kraljuje nad nama.’ POSLANIKOM Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? POSLANOM 2 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. POSLAO 7 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Jer 23:21 Nijesam poslao tih proroka, pa ipak trçe. Nijesam govorio njima, pa ipak prorokuju. Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust davovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe

498 prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Amo 4:6 “Poslao sam vam glad u svim gradovima vaæim i nestaæicu kruha u svim mjestima vaæim: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. Mat 10:40 Tko vas prima; mene prima. Tko prima mene, prima onoga, koji me je poslao. Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? Luk 10:16 Tko vas sluæa, mene sluæa; tko vas prezire, mene prezire; a tko prezire mene, prezire onoga koji je mene poslao.” Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Iva 7:16 Isus im reçe: “Moja nauka nije moja, nego onoga, koji me je poslao. Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Iva 11:42 Ja sam, istina, znao, da me svagda usliæiæ. Ali rekoh zbog naroda, koji ovdje stoji, da vjeruju, da si me ti poslao.” Iva 13:16 Zaista, zaista, kaœem vam: nije sluga veøi od gospodara svojega, niti je poslanik veøi od onoga, koji ga je poslao. Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Iva 17:23 Ja u njima i ti u meni; da budu sasvim u jedno, i da spozna svijet, da si me ti poslao i da si ih ljubio, kao æto si mene ljubio. Iva 17:25 Oçe pravedni, svijet tebe ne spoznade, a ja te spoznadoh, i ovi spoznadoæe, da si me ti poslao. 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. 1Iv 4:14 I mi vidjesmo, i svjedoçimo, da je Otac poslao Sina za Spasitelja svijeta. POSLASTE 1 Flp 2:25 A naåoh za potrebno, da poæljem k vama brata Epafrodita, suradnika i suborca svojega, kojega vi poslaste, da mi posluœi u mojoj potrebi, POSLAT 2 Jer 24:10 Poslat øu na njih maç, glad i kugu, dok se sasvim ne istrijebe iz zemlje, koju sam dao njima i ocima njihovim.” Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti.

POSLATI 8 Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Jer 25:16 Neka piju, teturaju i smuæeni postanu pred maçem, æto øu ga poslati meåu njih!” Mal 4:5 Evo, ja øu vam poslati proroka Iliju, prije nego doåe veliki i straæni dan Gospodnji. Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” Iva 14:26 A Utjeæitelj, Duh Sveti, kojega øe Otac poslati u ime moje, on øe vas nauçiti svemu i napomenut øe vam sve, æto vam rekoh. Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. 2So 2:11 I zato øe im Bog poslati silu zablude, da vjeruju laœi, POSLAVÆI 1 Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, POSLENICI 1 2Ko 11:13 Jer takvi ljudi laœni su apostoli, prevarljivi poslenici, koji se pretvaraju u apostole Kristove. POSLENICIMA Mat 20:2 On se pogodi s poslenicima po denar na dan i posla ih u svoj vinograd. POSLENIK 1 Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. POSLENIKA Mat 9:37 I on reçe uçenicima svojim: “Œetva je velika, a poslenika je malo. Flp 3:2 Çuvajte se od pasa, çuvajte se od zlih poslenika, çuvajte se od osakaçenja! Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. POSLENIKE 3 Mat 9:38 Molite zato gospodara œetve, da poæalje poslenike u œetvu svoju!” Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima poslenike za svoj vinograd. Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! POSLIJE 22 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Pst 22:1 Poslije ovih dogaåaja stavi Bog Abrahama na kuænju i reçe mu: “Abrahame!” On odgovori: “Evo me!” Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se

poslije nitko nije sjetio toga siromaha. Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Mat 27:63 I rekoæe: “Gospodaru, sjeøamo se, da je ovaj varalica rekao za œivota svojega: “Poslije tri dana uskrsnut øu. Mar 10:34 Tada øe mu se narugati, popljuvati ga, biçevati i ubiti. Ali poslije tri dana on øe uskrsnuti.” Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti, Luk 2:46 Poslije tri dana naåoæe ga u hramu. Sjedio je meåu uçiteljima, sluæao ih i pitao ih. Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” Dje 20:29 Ja znam, da øe poslije odlaska mojega uøi meåu vas vuci grabeœljivi, koji neøe ætedjeti stada. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. POSLJEDNJA 7 Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja.

499 Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” 1Ko 10:11 A ovo se sve u slici dogaåalo njima, a napisano je za opomenu nama, koji œivimo u posljednja vremena. 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, 1Pe 1:20 Koji je predodreåen prije postanja svijeta, a javio se u posljednja vremena zbog vas, 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. POSLJEDNJE 7 Dan 12:8 Çuo san to, ali nijesam razumio. Zato sam upitao ‘’Gospodaru moj, æto znaçi posljednje od ovih stvari?’ Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. 2Ti 3:1 Ali ovo znaj, da øe u Posljednje dane nastati vremena teæka; Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. POSLJEDNJEGA Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. POSLJEDNJEMU Mat 20:14 Uzmi, æto je tvoje, i idi! A ja hoøu i ovome posljednjemu dati kao tebi. POSLJEDNJI 14 Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga. Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. Mat 19:30 Mnogi, koji su prvi, bit øe posljednji, i mnogi, koji su posljednji, bit øe prvi. Mat 19:30 Mnogi, koji su prvi, bit øe posljednji, i mnogi, koji su posljednji, bit øe prvi.

Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana Mat 20:16 Tako øe biti posljednji prvi i prvi posljednji.” Mat 20:16 Tako øe biti posljednji prvi i prvi posljednji.” Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! 1Ko 15:26 A kao posljednji øe se neprijatelj uniætiti smrt; 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 22:13 Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Poçetak i Svræetak. POSLJEDNJIH 3 Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” POSLJEDNJOJ 1 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, POSLJETKU M.Iz 5:4 Ali na posljetku gorka je kao pelin, oætra kao maç dvorezac. POSLOM 2 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. POSLOVA Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov POSLOVE 4 Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan

Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. Izl 20:9 æest dana radi i obavljaj sve poslove svoje. Psl 112:5. Blagoslovljen je çovjek, koji je milostiv i daje u zajam, i poslove svoje ureåuje po pravici. 2Ti 2:4 Ni jedan, koji se bori, ne upuæta se u poslove ovoga svijeta; inaçe neøe ugoditi vojskovoåi. POSLOVICA 1Sa 24:13 Veø stara poslovica kaœe: Samo od bezboœnika izlazi bezboœnost. Ali moja ruka neøe biti protiv tebi. Iva 4:37 Jer ovdje pristaje poslovica: ‘Jedan sije, drugi œanje.’ 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” POSLOVICU Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” POSLOVIMA Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. POSLU 6 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. POSLUÆA 7 Dan 1:14 On ih posluæa u tom i pokuæa s njima za deset dana. Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka! Ako te posluæa, dobio si brata svojega. Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. Mat 18:17 Ako ni njih ne posluæa, kaœi crkvi! Ako li ne posluæa ni crkve, neka ti bude kao neznaboœac i carinik! Mat 18:17 Ako ni njih ne posluæa, kaœi crkvi! Ako li ne posluæa ni crkve, neka ti bude kao neznaboœac i carinik! 2So 3:14 A ako tko ne posluæa rijeçi naæe u ovoj poslanici, toga zabiljeœite i ne drugujte

500 s njim, da se posrami! Heb 11:8 Vjerom posluæa Abraham, kad bi pozvan da izaåe na mjesto, koje je imao da primi u baætinu, izaåe ne znajuøi, kamo ide. POSLUÆAÆE 3 Izl 6:9 Mojsije reçe to sinovima Izraelovim, ali ne posluæaæe Mojsija zbog maloduænosti i teæke rabote. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. Rim 10:16 Ali svi ne posluæaæe evanåelja; jer Izaija govori: “Gospodine, tko vjerova naæemu propovijedanju?” POSLUÆAJ 4 Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! Psl 55:1 Posluæaj Boœe, molitvu moju i ne skrivaj se vapaju mojemu! Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ POSLUÆAJTE 5 Psl 34:11 Doåite, djeco, posluæajte me; nauçit øu vas strahu Gospodnjemu! Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. POSLUÆAJU Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! POSLUÆALI 3 Izl 6:12 Mojsije reçe Gospodu: “Kad me eto ni sinovi Izraelovi ne sluæaju, kako øe me posluæali faraon? Usto sam nespretan u govoru?” Psl 95:7 Jer je on Bog naæ, a mi smo narod, æto ga on pase, ovce pasle njegove. I danas – o da biste ipak posluæali glas njegov! Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. POSLUÆAN 3 Psl 18:44 Na rijeç bio mi je posluæan; ljudi iz tuåe zemlje prinosili mi Poklonstvo. Luk 2:51 Tada siåe s njima i doåe u Nazaret, i bio im je posluæan. Majka je njegova çuvala sve rijeçi ove u srcu svojemu.

Flp 2:8 Ponizio je sam sebe postavæi posluæan do smrti, do smrti na kriœu. POSLUÆASTE 1 Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. POSLUÆAT 1 Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. POSLUÆATE 1 Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s POSLUÆATI 2 P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. Iza 28:12 On, koji im je rekao: “Ovo je poçivaliæte – dajte poçinak umornima! – i ovo je okrijepiliæte.” Ali ne htjedoæe posluæati. POSLUÆNA Jak 3:17 A mudrost odozgo jest najprije çista, onda mirotvorna, çedna, popustljiva, posluæna, puna milosråa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemjerna. POSLUÆNI 2 Psl 78:7 Da bi i oni stavljali u Boga ufanje svoje, i da ne bi zaboravili djela Boœjih, i da bi posluæni bili zapovijedima njegovim, Tit 3:1 Opominji ih, da se pokoravaju vlastima i poglavarima, da budu posluæni i spremni na svako dobro djelo; POSLUÆNOST 3 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Posluænost ljubav bliœnjega. Flm 1:21 Uzdajuøi se u tvoju Posluænost napisah ti znajuøi, da øeæ joæ viæe uçiniti, nego æto govorim. POSLUÆNOSTI 3 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Heb 5:8 Iako je bio Sin Boœji, po muci nauçio se je posluænosti. 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; POSLUÆNU 2 Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. 1Ti 3:4 Koji svojom kuøom dobro upravlja i ima posluænu djecu sa svom çestitoæøu. POSLUHA 1Pe 1:14 Kao djeca posluha, ne vladajuøi se po prijaænjim œeljama u svojemu neznanju, POSLUŒI 5 Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i

posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. Flp 2:25 A naåoh za potrebno, da poæljem k vama brata Epafrodita, suradnika i suborca svojega, kojega vi poslaste, da mi posluœi u mojoj potrebi, 2Ti 1:18 Neka njemu dadne Gospodin, da naåe milosråe u Gospodina u dan onaj! I u Efezu koliko mi posluœi, ti znaæ najbolje. Flm 1:13 Ja ga htjedoh da zadrœim kod sebe, da mi mjesto tebe posluœi u okovima evanåelja; Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, POSLUŒITELJA 1Ti 3:10 A i ovi neka se najprije iskuæaju, pa onda da vræe sluœbu posluœitelja, ako su besprijekorni. 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. POSLUŒITELJI 1 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. POSLUŒITELJIMA Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. POSLUŒITI 1 Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. POSLUŒIVÆI 1 Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. POSLUŒUJTE 1 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. POSOLITI 1 Mar 9:49 Svaki øe se ognjem posoliti, kao æto se svaka œrtva zaçinja solju. POSPJEÆUJE 1 M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. POSRAME 4 Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. POSRAMI 4 Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom,

501 izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 2So 3:14 A ako tko ne posluæa rijeçi naæe u ovoj poslanici, toga zabiljeœite i ne drugujte s njim, da se posrami! POSRAMIO Psl 44:9 Ali sad si nas posve odbacio i posramio nas; nijesi iæao s vojskama naæim u boj. POSRAMIT 3 Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. POSRAMITI 2 Iza 45:17 A na Izraela mislit øe Gospod spasenjem vjeçnim, vi se neøete nikada postidjeti, niti øete se posramiti dovijeka. 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” POSRAMLJENA Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. POSRAMLJENI 2 Iza 44:9 Tvorci idola svi su niæta, ljubimci njihovi nijesu ni za æto. Svjedoci njihovi ne vide niæta i ne znaju niæta, da budu posramljeni. Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. POSRED 10 M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Heb 2:12 Govoreøi: “Objavit øu ime tvoje braøi svojoj, posred crkve hvalit øu te.” Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam

oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, POSREDNICI 1 Iza 43:27 Otac tvoj prvi veø je sagrijeæio, i posrednici tvoji bili su mi nevjerni. POSREDNIK 4 Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” 1Ti 2:5 Jer je jedan Bog, i jedan posrednik Boga i ljudi, çovjek Krist Isus, Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. POSREDNIKA Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, POSREDNIKOM 2 Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, POSREDNIKU Heb 12:24 I Isusu, posredniku Novoga Zavjeta, i krvi ækropljenja, koja bolje govori negoli Abelova POSREDOVAO Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. POSRNU Psl 17:5 Pravu stazu ne ostavi hod moj; na putovima tvojim ne posrnu korak moj. POSRNUÆE 1 Psl 107:12 Zato ponizi nevoljom srce njihovo; posrnuæe, a nije bilo tko da pomogne. POSRNUT 1 Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. POSRØE 1 Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. POST 2 Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju

kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? POSTA 6 Psl 109:24 Koljena moja klecaju od posta, tijelo se moje grçi od mræavosti. Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Mar 10:22 Na ovu rijeç posta on œalostan i otide tuœan odatle; jer je posjedovao mnoga dobra. Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, POSTAÆE 3 Psl 119:54 Naredbe tvoje postaæe mi pjesme na mjestu putovanja mojega. Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. POSTADE 45 Pst 1:3 Tada reçe Bog: “Neka bude svjetlost!” I postade svjetlost. Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 3:20 Adam nadjenu œeni svojoj ime Eva; jer postade mati svima œivima. Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 19:26 A kad se je œena njegova iza njega ogledala natrag postade stup od soli. Izl 9:18 Ja øu sutra u ovo doba pustiti tuçu veoma teæku, kakve nije bilo u Egiptu od onoga dana, kad postade, do danas. Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i

502 topi se u grudima. Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Psl 89:41 Sad ga plijeni, tkogod onuda proåe, postade podsmijeh susjedima svojim. Psl 118:14 Gospod mi je pobjeda i pjesma, jer mi postade spasitelj. Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. Iza 1:22 Srebro tvoje postade troska, vino tvoje razvodnjeno. Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Mat 12:13 Tada reçe çovjeku: “Pruœi ruku svoju!” On je pruœi, i postade opet zdrava kao druga. Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. Luk 6:16 Judu, brata Jakovljeva, i Judu Iskariota, koji postade njegov Izdajnik. Luk 9:29 Dok se je molio, promijeni se lice njegovo, i odjeøa njegova postade sjajnobijela. Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? Iva 17:5 I sad proslavi ti mene, Oçe, u tebe samoga slavom, koju imadoh u tebe, prije nego postade svijet. Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. Heb 1:4 A toliko uzviæeniji postade od anåela, koliko odliçnije ime od njihova baætini. Heb 5:9 I doæavæi k svræi, postade svima, koji ga sluæaju, uzrok spasenja vjeçnoga, Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja,

Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. Otk 16:4 I treøi izli çaæu svoju na rijeke i na izvore vodene; i postade, krv. Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; POSTADOÆE 8 Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita: “Gdje je Bog tvoj?” Psl 90:2 Prije nego postadoæe gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Boœe! Mar 9:3 Haljine njegove postadoæe sjajnobijele, kako ih ne moœe ni jedan bjelilac ubijeliti na zemlji. Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. 1Ti 1:19 Imajuøi vjeru i dobru savjest, koju neki odbacivæi postadoæe brodolomci u vjeri; Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” POSTADOH 7 Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. Psl 31:12 Zaboravljen sam, bez spomena kao mrtvac; postadoh kao razbijen sud. Psl 69:8 Tuåin postadoh braøi svojoj, stranac sinovima matere svoje. Psl 139:15 Postanje moje nije bilo skriveno od tebe; kad postadoh u tajnosti, otkan u dubinama zemaljskim, 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me

natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçite; jer ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola, ako i jesam niæta. Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. POSTADOSMO 1Ko 4:13 Hule na nas, a mi molimo; postadosmo kao smeøe svijeta, izmet svima sve do sada. Efe 1:11 U njemu i mi postadosmo baætinici predodreåeni po odredbi onoga, koji sve çini po odluci volje svoje, POSTADOSTE 5 Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. Rim 6:18 A oslobodivæi se od grijeha postadoste sluge pravdi. Efe 2:13 A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom. 1So 1:7 Tako da vi postadoste izgled svima vjernicima u Makedoniji i Ahaji. Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. POSTAJALA Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” POSTAJE 2 M.Iz 17:17 Uvijek nosi ljubav prijatelj; a u nevolji postaje brat. 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, POSTAJEM Psl 119:99 Postajem razumniji od svih uçitelja svojih, jer razmiæljam o svjedoçanstvima tvojim. POSTAJU 2 Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Mat 10:36 Tako neprijatelji çovjeku postaju njegovi vlastiti domaøi. POSTALA 4 Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Eze 7:17 Sve su ruke klonule. Sva su koljena postala kao voda. Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. POSTALI 10 Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su

503 pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Hos 5:10 Knezovi su Judini postali kao oni, koji premjeætaju meåu. Izlit øu na njih jarost svoju kao vodu. Dje 19:2 I reçe im: “Jeste li primili Duha Svetoga, kad ste postali vjernici?” A oni mu rekoæe: “Nijesmo ni çuli, da ima Duh Sveti.” Dje 26:29 A Pavao reçe: “Œelim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji sluæaju, postali danas takvi, kao i ja æto sam, osim ovih okova.” 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. Heb 5:11 O tome bismo imali mnogo govoriti, æto je teæko protumaçiti, jer ste postali mlitavi u sluæanju. Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, POSTALO 6 Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Iva 1:3 Sve je po njoj postalo, i bez nje niæta nije postalo, æto je postalo. Iva 1:3 Sve je po njoj postalo, i bez nje niæta nije postalo, æto je postalo. Iva 1:3 Sve je po njoj postalo, i bez nje niæta nije postalo, æto je postalo. 2Ko 5:17 Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro proælo, gle, sve je novo postalo. POSTANE 5 Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” Mar 9:50 Dobra je so. Ali ako so postane bljutava, çim øete je onda zaçiniti? Imajte so u sebi i drœite mir meåu sobom!” 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” Gal 4:19 Djeçice moja, koju opet s mukom raåam, dokle Kristovo obliçje ne postane u vama! POSTANEMO 2Ko 5:21 Njega, koji nije poznao grijeha, uçini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Boœja u njemu. POSTANI 1 M.Iz 6:6 Idi k mravu, lijençino, promatraj, æto on çini, i postani mudar!

POSTANJA 7 Mat 24:21 Tada øe biti nevolja velika, kakva nije bila od postanja svijeta do sada, niti øe biti. Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. Efe 1:4 U njemu nas je izabrao prije Postanja svijeta, da budemo sveti i neokaljani pred njim, Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, 1Pe 1:20 Koji je predodreåen prije postanja svijeta, a javio se u posljednja vremena zbog vas, Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. POSTANJE 1 Psl 139:15 Postanje moje nije bilo skriveno od tebe; kad postadoh u tajnosti, otkan u dubinama zemaljskim, POSTANU Jer 25:16 Neka piju, teturaju i smuæeni postanu pred maçem, æto øu ga poslati meåu njih!” POSTAO 5 Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. Job 30:19 On me je sruæio u blato, postao sam kao prah i pepeo. Psl 44:12 Prodao si narod svoju bescjenje i nijesi postao bogat utrækom njihovim. Psl 50:18 Kad si vidio lupeœa, postao si mu prijatelji s preljuboçincima opøio si. Iza 63:8 Jer je on rekao: “Doista su moj narod, sinovi, koji neøe iznevjeriti nikada.” Tako im je postao spasitelj. Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Jer 2:14 Je li Izrael sluga, u kuøi roåen rob? Zaæto je postao prije S nom? Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Tuœ 3:14 Postao sam podsmijeh svemu narodu svojemu, ruglo njihovo svaki dan. Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga

ætovanja.’ Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. Iva 1:10 Na svijetu bijaæe, svijet je po njemu postao; i svijet ga nije spoznao. Iva 1:34 Ja sam to vidio i postao sam svjedok za to: On je Sin Boœji.” Iva 8:58 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Prije nego je postao Abraham, ja sam.” 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. Gal 4:16 Jesam li vam dakle postao neprijatelj, æto sam vam govorio istinu? Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek. Heb 7:16 Koji nije postao po zakonu tjelesne odredbe, nego po sili œivota vjeçnoga, Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. POSTARAJ 1 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! POSTARAJTE 1 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. POSTASMO Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje svoje do svræetka tvrdo odrœimo, POSTAT 2 Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. POSTATI 11 Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” Pst 17:4 “Evo, ja sklapam zavjet s tobom, i ti øeæ postati otac mnogim narodima. M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire

504 strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Iva 9:27 Odgovori im: “Veø sam vam rekao, a nijeste sluæali. Æto øete opet sluæati? Neøete li i vi postati uçenici njegovi?” Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. 1Ko 7:21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i moœeæ slobodan postati, ostani radije! POSTAVÆI 4 Flp 2:8 Ponizio je sam sebe postavæi posluæan do smrti, do smrti na kriœu. Heb 6:20 Kamo Isus uåe kao preteça za nas, postavæi veliki sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu. Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. POSTAVI 17 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Psl 103:19 Prijestolje svoje postavi Gospod na nebu, vlast njegova proteœe se na sve. Psl 141:3 Postavi, Gospode, straœu ustima mojim, çuvaj vrata usana mojih! Eze 2:2 Tada doåe duh u mene kad mi je on govorio, i postavi me na noge moje; i sluæao sam onoga, koji se je razgovarao s menom. Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me

usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. Dje 15:9 I ne postavi nikakve razlike meåu nama i njima, oçistivæi vjerom srca njihova. Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev, nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, Heb 1:2 Kojega postavi baætinikom svemu, po kojemu stvori i svijet; Heb 3:2 Koji je vjeran onome, koji ga postavi, kao i Mojsije u svoj kuøi njegovoj. POSTAVIÆ 1 Tit 1:5 Zato te ostavih u Kreti, da urediæ, æto je nedovræeno, i da postaviæ po gradovima starjeæine, kao æto ti ja zapovjedih. POSTAVIÆE 3 PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Iva 8:3 Tada knjiœevnici i farizeji dovedoæe œenu zateçenu u preljubi, postaviæe je na sredinu Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. POSTAVIH 3 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. POSTAVILI 1 Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. POSTAVIM Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. POSTAVIO9 Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” Job 14:5 Pa kad su toçno izmjereni dani njegovi, i broj mjeseca njegovih u tebe je; kad si mu postavio meåu, preko koje ne

moœe prijeøi, Psl 8:6 Postavio si ga vladaocem nad djelom ruku svojih, sve si mu metnuo pod noge: Psl 44:13 Postavio si nas za porugu susjedima naæim, da nam se rugaju i smiju oni, koji su okolo nas. Psl 102:25 Zemlja, koju si u poçetku postavio, i nebesa, djelo ruku tvojih, Psl 104:5 Postavio si zemlju na stupove njezine, ona se ne pomjeæta dovijek vijeka. Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime. Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Luk 12:14 On mu reçe: “Çovjeçe, tko je mene postavio sucem i djeliteljem baætine nad vama” Dje 7:27 A onaj, æto je çinio nepravdu bliœnjemu, odbi ga i reçe: “Tko je tebe postavio glavarom i sucem nad nama? Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. POSTAVIT 1 Mat 25:33 Postavit øe ovce s desne sebi, jarce s lijeve sebi. POSTAVITI 9 Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca.

505 Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Mat 24:47 Zaista, kaœem vam: “On øe ga postaviti nad svim imanjem svojim, Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. 1Ko 3:11 Jer temelja drugoga nitko ne moœe postaviti, osim onoga, koji je postavljen, koji je Isus Krist. Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. POSTAVIVÆI 1 Mat 27:66 Oni odoæe, osiguraæe grob zapeçativæi kamen i postavivæi straœu. POSTAVLJA M.Iz 15:25 Gospod razara kuøu oholima, a postavlja meåu udovici. Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. POSTAVLJAÆ 1 Psl 73:18 Jer ti ih postavljaæ na sklizavo tlo, i puætaæ, da se raspadnu u ruæevine. POSTAVLJAJ 1 Izl 25:30 Na æto neprestano postavljaj preda me kruhove obliçja. POSTAVLJAJU Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. POSTAVLJAM 2 PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Dje 13:47 Jer nam tako zapovjedi Gospodin: ‘Postavljam te za svjetlost neznaboæcima, da budeæ na spasenje do kraja zemlje.’” POSTAVLJAMO Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; POSTAVLJAO M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, POSTAVLJATE 1 Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! POSTAVLJEN 5

1Ko 3:11 Jer temelja drugoga nitko ne moœe postaviti, osim onoga, koji je postavljen, koji je Isus Krist. Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, Flp 1:16 Ovi iz ljubavi znajuøi, da sam postavljen za obranu evanåelja. 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. POSTAVLJENA Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, POSTAVLJENE 3 Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. POSTAVLJENI 1 Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. POSTE 2 Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 9:14 Tada doåoæe k njemu uçenici Ivanovi i upitaæe: “Zaæto postimo mi i farizeji, a uçenici tvoji ne poste?” POSTELJA Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. POSTELJI 5 Psl 4:4 Dræøite i okanite se grjeænoga djelovanja! Smislite se na postelji svojoj! Prestanite! Psl 36:4 Na postelji svojoj smiælja bezakonje, udara putem opakim, ne preda pred zloøom. Psl 41:3 Na bolesniçkoj postelji krijepi ga Gospod; svu postelju njegovu mijenjaæ mu, kad je bolestan. Psl 63:6 Kad te se sjeøam na postelji svojoj, kad u budnim çasima razmiæljam o tebi. PNP 3:1 Noøu na postelji svojoj traœila sam duæi svojoj dragoga, traœila sam ga, ali ga ne naåoh. POSTELJU 6 Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku

noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju. Psl 41:3 Na bolesniçkoj postelji krijepi ga Gospod; svu postelju njegovu mijenjaæ mu, kad je bolestan. Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani, uzmi postelju svoju i hodi?’ Iva 5:8 Tada mu reçe Isus: “Ustani, uzmi postelju svoju i hodi!” Iva 5:10 Zato rekoæe Œidovi onome, æto ozdravi: “Subota je! Ne smijeæ nositi postelju svoju.” POSTIÅENA Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” POSTIÆ 1 Mat 6:17 Kad ti postiæ, namaœi glavu svoju i operi lice svoje, POSTIDE 4 Psl 6:10 Neka se postide i smetu svi neprijatelji moji, puni sramote neka brzo otidu odatle! Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! POSTIDJET 1 Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. POSTIDJETI 3 Iza 45:17 A na Izraela mislit øe Gospod spasenjem vjeçnim, vi se neøete nikada postidjeti, niti øete se posramiti dovijeka. Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se postidjeti.” Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada, kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. POSTIGAO Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, Flp 3:12 Ne kao da bih veø bio postigao, ili veø savræen bio; ali nastojim, ne bih li ga uhvatio, jer je i mene uhvatio Krist Isus. POSTIGLI 4 Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. Rim 11:30 Jer kao æto ste i vi nekada bili nepokorni Bogu, a sad ste postigli milosråe zbog njihove nepokornosti. 2Ko 4:1 Zato, jer imamo ovu sluœbu zbog milosråa, koje smo postigli, ne sustajemo, 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista.

506 POSTIGNE 2 M.Iz 3:13 Blagoslovljen je çovjek, koji postigne mudrost, i çovjeku, koji dobije razboritost! M.Iz 16:31 Sijeda je kosa çasna kruna; postigne se pravednim œivotom. POSTIGNEM 2 Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” POSTIGNEMO Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! POSTIGNETE 2 Heb 10:36 Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivæi volju Boœju postignete obeøanje. 1Pe 1:9 Kad postignete cilj svoje vjere, spasenje duæa. POSTIGNI 1 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. POSTIGNU 2 Rim 11:31 Tako se i ovi sad ne pokoriæe zbog vaæega pomilovanja, da i oni postignu milosråe. 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. POSTIGOÆE 1 Heb 11:2 Jer u njoj stari postigoæe sjajno svjedoçanstvo. POSTILI 2 Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? POSTIM 2 Psl 69:10 Kad postim i gorko plaçem, i to mi ne prima samo za zlo. Luk 18:12 Postim dvaput u tjednu i dajem desetinu od svega, æto steçem.’ POSTIMO Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. Mat 9:14 Tada doåoæe k njemu uçenici Ivanovi i upitaæe: “Zaæto postimo mi i farizeji, a uçenici tvoji ne poste?” POSTIO Mat 4:2 Postio je çetrdeset dana i çetrdeset noøi. Tada ogladnje. POSTIØI 3 Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi

kraljevstva Boœjega. Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. POSTIŒE 2 Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. POSTIŒU Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” POSTITE 2 Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. POSTITI 3 Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. POSTOJANI 2 Dje 2:42 A bili su postojani u nauci apostoli, u zajednici, u lomljenju kruha i u molitvama. Rim 12:12 Nadom se veselite; u nevolji budite strpljivi; u molitvi budite postojani; POSTOJANJE 1 Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. POSTOJANO M.Iz 8:18 U mene se naåu bogatstvo i çast, i postojano dobro i trajno blagostanje. Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” POSTOJANOM Luk 21:19 Postojanom ustrajnoæøu spasit øete duæu svoju. POSTOJATI 1 Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. POSTOJBINE 1 Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. POSTOJBINI 1 Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato

htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb POSTOJBINU Jer 12:15 Kad ih iæçupam, opet øu im se smilovati i povest øu ih natrag, svakoga na posjed njegov i u postojbinu njegovu. POSTOJI 1 Kol 1:17 I on je prije svega, i sve postoji u njemu. POSTOJIM Izl 3:14 Bog odgovori Mojsiju: “JA JESAM, KOJI JESAM.” (Znaçi, ‘JA POSTOJIM’) I nastavi: “Tako reci sinovima Izraelovim: ‘JA JESAM’, posla me k vama!” POSTOM 4 Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Mat 17:21 A ova se vrsta izgoni samo molitvom i postom.” Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. POSTRADAÆE 1 Luk 13:2 On im reçe Mislite li, da su ti Galilejci bili veøi grjeænici od svih drugih Galilejaca, jer tako postradaæe POSTU 4 Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. 2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. POSTUPA M.Iz 14:21 Tko prezirno postupa s bliœnjima svojim, grijeæi; blagoslovljen je onaj, koji se smiluje siromahu! Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? POSTUPAÆ 2 Psl 18:26 S çistim postupaæ çisto, samo se zloçestom protiviæ. Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! POSTUPAK 1 Luk 23:51 On nije bio pristao na njihov zakljuçak i postupak. POSTUPAMO Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj!

507 POSTUPANJA Psl 28:4 Podaj im po djelima njihovim, po zlobi postupanja njihova! Po djelima ruku njihovih podaj im; plati im po zasluzi! POSTUPAO 3 Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. POSTUPATI 6 L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. Brj 14:28 Kaœi im: Tako ja œiv bio, to je rijeç Gospodnja, kako vi izgovoriste pred mojim uæima, tako øu ja postupati s vama. Jer 19:12 Tako øu postupati s tim mjestom’, veli Gospod, ‘i sa stanovnicima njegovim: Uçinit øu taj grad jednim Tofetom. Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Mat 18:35 Tako øe i Otac moj nebeski postupati s vama, ako svaki od vas ne oprosti od srca bratu svojemu.” POSUÅUJTE 1 Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. POSUÆE 2 Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! POSUÆI 1 Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. POSUÆILA Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. POSUDA 5 Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. Dje 9:15 A Gospodin mu reçe: “Idi, jer mi je on posuda izabrana. On ima da nosi ime

moje pred neznaboæce i kraljeve i pred sinove Izraelove. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. POSUDAMA Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? 2Ko 4:7 Ali ovo blago imamo u zemljanim posudama, da obilje sile bude od Boga, a ne od nas. POSUDE 2 Iva 2:7 Isus im zapovjedi: “Napunite posude vodom!” Napuniæe ih do vrha Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? POSUDU Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S POSUMNJA Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, POSUMNJAO Mat 14:31 Odmah pruœi Isus ruku svoju, uhvati ga i reçe mu: “Malovjerni, zaæto si posumnjao?” POSVADI 1 Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” POSVE 24 Izl 14:14 Gospod øe se boriti za vas. Vi moœete biti posve mirni.” Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. P.Zk 30:14 Ne, posve blizu ti je zakon. U tvoja usta i u tvoje srce stavljen je, tako da ga mogneæ izvræavati. P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. Psl 38:6 Zgrçio sam se i pogurio se posve, povazdan idem œalostan. Psl 44:9 Ali sad si nas posve odbacio i posramio nas; nijesi iæao s vojskama naæim u boj.

Psl 51:2 Posve me operi od zlodjela mojih, od grijeha mojega oçisti me! Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! Mat 19:25 Kad to çuæe uçenici, posve se smetoæe i upitaæe: “Tko se onda moœe spasiti?” Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Luk 6:11 Tada doåoæe od bijesa, posve izvan sebe i posvjetovaæe se meåu sobom, æto bi mogli uçiniti Isusu. Luk 24:4 Dok su one zbog toga bile posve zbunjene, gle, dva çovjeka stadoæe pred njima u sjajnim haljinama. Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! POSVEØEN 3 Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? POSVEØENA

508 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. POSVEØENI 2 Iva 17:19 I za njih ja posveøujem sebe, da i oni budu posveøeni u istini. Heb 10:14 Jer je jednim prinosom usavræio zauvijek one, koji bivaju posveøeni. POSVEØENIMA Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. POSVEØENJA Iva 10:22 A bila je tada u Jerusalemu svetkovina posveøenja hrama. I bila je zima. POSVEØENJE 3 Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! POSVEØENJEM 2 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! POSVEØENU Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. POSVEØUJE 3 1Ti 4:5 Jer se posveøuje rijeçju Boœjom i molitvom. Heb 2:11 Jer i onaj, koji posveøuje, i oni, koji se posveøuju, svi su od jednoga. Zato se ne stidi zvati ih braøom, Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko je svet, neka se joæ posveøuje! POSVEØUJEM 5 Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara.

Eze 20:12 I subote svoje dao sam im, da su znali izmeåu mene i njih, da se spozna, da sam ja Gospod, koji ih posveøujem. Iva 17:19 I za njih ja posveøujem sebe, da i oni budu posveøeni u istini. POSVEØUJU Heb 2:11 Jer i onaj, koji posveøuje, i oni, koji se posveøuju, svi su od jednoga. Zato se ne stidi zvati ih braøom, POSVETI 9 Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada Gospodu. Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ Iva 17:17 Posveti ih u istini! Rijeç je tvoja istina. Efe 5:26 Da je posveti, oçistivæi je kupelju vodenom u rijeçi, 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! Heb 13:12 Zato je i Isus, da posveti narod krvlju svojom, trpio izvan vrata. POSVETIÆ 1 Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. POSVETIO 5 Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. POSVETISTE 1 1Ko 6:11 I takvi ste bili neki; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina naæega Isusa Krista i u Duhu Boga naæega. POSVETITE 2 Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje

sobe, zaruçnica iz svoje odaje! 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! POSVETNIM Luk 21:5 Kad su neki govorili za hram, da je ukraæen sjajnim kamenjem i posvetnim darovima, reçe: POSVETU Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. POSVJEDOÇENA Rim 3:21 A sad se bez zakona oçitova pravda Boœja, posvjedoçena od zakona i od proroka; POSVJEDOÇI 5 Iva 5:37 Tako Otac, koji me posla, sam posvjedoçi za mene. Ali glasa njegova niti ste kad çuli, ni lica njegova nijeste vidjeli; Iva 19:35 I onaj, koji vidje, posvjedoçi, i svjedoçanstvo je njegovo istinito. I on zna, da govori istinu, da i vi vjerujete. Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” POSVJEDOÇIÆE 2 3Iv 1:3 Obradovah se vrlo, ad doåoæe braøa i posvjedoçiæe za tvoju istinu, kako ti u istini hodiæ. 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. POSVJEDOÇIM Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. POSVJEDOÇISMO 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. POSVJETOVAÆE 3 Mat 22:15 Tada odoæe farizeji i posvjetovaæe se meåu sobom, kako bi ga mogli uhvatiti u rijeçi. Mat 26:4 Posvjetovaæe se, kako bi mogli Isusa lukavætinom uhvatiti i ubiti. Luk 6:11 Tada doåoæe od bijesa, posve izvan sebe i posvjetovaæe se meåu sobom, æto bi mogli uçiniti Isusu. POSVUDA 5 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe

509 veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad i kuga i potres bit øe posvuda. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. POTAJE 1 Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. POTAJI 1 Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. POTAJNE 1 Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe mi spletke. POTAJNO 4 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Job 13:10 Strogo øe vas kazniti, ako potajno pokaœete pristranost. Psl 35:7 Namjestiæe mi potajno bez povoda zamku svoju; bez uzroka iskopaæe mi jamu. Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. POTAKNE 1 Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. POTAKNULA 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. POTAMNI 1 Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! POTAMNJE 1 Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. POTEÇE 1 M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju! Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. POTEG 1 Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? POTEGNI 1 Mat 18:15 Ako je brat tvoj pogrijeæio protiv tebe, idi i potegni ga na odgovor u çetiri oka!

Ako te posluæa, dobio si brata svojega. POTEKOÆE 1 Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” POTEØI 2 Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Iva 7:38 Tko vjeruje u mene, kako kaœe Pismo, iz njegova øe srca poteøi rijeke œive vode.” POTHVAT 2 Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. Dje 5:38 I zato vam sad kaœem: Proåite se ovih ljudi i pustite ih! Jer ako je od ljudi ovaj naum ili pothvat, propast øe. POTIÆTEN 1 M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. POTIÆTENI 1 2Ko 4:8 U svemu trpimo nevolje, ali nijesmo potiæteni; zbunjeni smo, ali ne oçajavamo; POTICANJU Heb 10:24 I pazimo jedan na drugoga u poticanju k ljubavi i dobrim djelima; POTIÇITE 1 1So 5:11 Zato tjeæite jedan drugoga i potiçite jedan drugoga na dobro, kao æto i çinite! POTISNUTA Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. POTJEÇU Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. POTJERANA Jer 50:17 Izrael je ovca potjerana, od lavova gonjena. Najprije ga kralj asirski jeo, onda mu Nebukadnezar, kralj babilonski, kosti izlomio. POTKOVI 1 Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. POTKROVLJU Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. POTLAÇENE 2 Psl 82:3 Sudite pravo ubogima, sirotama; siromahe, potlaçene opravdajte! Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, POTLAÇENIH 1 Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” POTLAÇENIKA Psl 14:6 Osnovu potlaçenika hoøete razbiti, ali znajte: “Gospod je utoçiæte njegovo!

POTLAÇENIMA Psl 103:6 Gospod çini pomoøna djela i pravicu svima potlaçenima. Psl 146:7 Koji çini pravdu potlaçenima, koji daje kruh gladnima. Gospod oslobaåa zarobljene. POTLAÇENOMU Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” POTOCI 5 Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” Psl 119:136 Iz oçiju se mojih spuætaju potoci zbog onih, koji ne drœe zakona tvojega. M.Iz 5:16 Moraju li se tvoji izvori razlijevati i potoci tvoji po ulicama? Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. POTOCIMA Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. POTOÇIØE 1 Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. POTOÇNOJ 1 Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? POTOK 6 Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! Psl 124:4 Vode bi nas bile odnijele, divlji bi potok bio preæao preko nas, Iza 27:12 I dogodit øe se u onaj dan, da Gospod ovija klasje, klasje od Eufrata do na potok egipatski, i tada øe se vas pobrati, djeco Izraelova, jednog po jednog. Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. POTOKA 5 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi

510 sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. 1Kr 17:4 Iz potoka øeæ piti, a gavranima sam naredio, da te hrane ondje.” Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Iva 18:1 Kad je Isus bio ovo izrekao, izaåe s uçenicima svojim preko potoka Kidrona, gdje je bio vrt, u koji uåe on, i uçenici njegovi. POTOKE 1 Psl 126:4 Ah, Gospode, okreni sudbinu naæu kao potoke u juœnoj zemlji! POTOKOM Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, POTOKU M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! POTOM7 Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. 1Kr 18:41 Potom reçe Ilija Ahabu: “Idi gore, jedi i pij, jer çujem veø hujanje daœda” Jer 36:6 Potom zapovjedi Jeremija Baruhu: “Jer sam ja sprijeçen i ne mogu poøi u kuøu Gospodnju. Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Iva 19:27 Potom reçe uçeniku: “Evo ti majke!” I od onoga çasa uze je uçenik k sebi. Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” Dje 15:16 ‘Potom øu Be vratiti i opet øu

sagraditi dom Davidov, æto je pao, i njegove øu ruæevine popraviti, i podignut øu ga. 1Ko 15:23 Ali svaki u svojemu redu: prvenac Krist; potom oni, koji su Kristovi, i koji vjerovaæe u njegov dolazak. Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, POTOMAK 1 Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, POTOMCI 4 P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! Iza 45:25 U Gospodu dokazuju svoje pravo i diçe se svi potomci Izraelovi. Gal 3:29 A kad ste vi Kristovi, onda ste potomci Abrahamovi, po obeøanju baætinici. Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. POTOMCIMA Psl 37:26 Uvijek je milostiv i daje u zajam, i na potomcima je njegovim blagoslov. Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Gal 3:16 A Abrahamu su reçena obeøanja i potomku njegovu. Ne veli: “I potomcima, kao za mnoge, nego kao za jednoga: “I potomku tvojemu, koji je Krist. POTOMKE 4 Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Heb 2:16 Jer se nigdje ne zauzima za anåele, nego se zauzima za potomke Abrahamove. POTOMKU 2 Gal 3:16 A Abrahamu su reçena obeøanja i potomku njegovu. Ne veli: “I potomcima, kao za mnoge, nego kao za jednoga: “I

potomku tvojemu, koji je Krist. Gal 3:16 A Abrahamu su reçena obeøanja i potomku njegovu. Ne veli: “I potomcima, kao za mnoge, nego kao za jednoga: “I potomku tvojemu, koji je Krist. POTOMSTVA Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 17:10 A ovo je zavjet moj izmeåu mene i vas i potomstva tvojega, æto øete ga drœati: sve muæko kod vas ima se obrezivati. POTOMSTVO1 Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 16:10 I joæ joj reçe anåeo Gospodnji: “Umnoœit øu potomstvo tvoje tako, da se neøe moøi prebrojiti od mnoœine.” Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Psl 25:13 Duæa njegova u sreøi prebiva; potomstvo øe njegovo posjedovati zemlju. Psl 37:37 Tako çuvaj neduœnost i vjeœbaj se u pravdi; jer øe çovjeku mira ostati potomstvo. Psl 112:2 Moøno øe biti u zemlji potomstvo njegovo, jer øe rod pravednika biti blagoslovljen. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Rim 4:18 On je protiv nade vjerovao u nadu, da øe biti otac mnogim narodima, kao æto mu je bilo reçeno: “Tako øe biti potomstvo tvoje.” POTOMSTVU 2 Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” POTONE 1 Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. POTONJE 2 Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam

511 drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” POTOP 4 Pst 6:22 I Noa izvede sve onako, kako mu je bio zapovjedio Bog. Potop. Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. Psl 32:6 Zato neka se moli tebi svaki poboœni u vrijeme, kad je joæ naøi milost! Nadoåe li tada potop voda: neøe ga stisnuti. 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. POTOPA Pst 7:10 Nakon sedam dana prodrijeæe vode potopa na zemlju. POTOPITI 1 Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. POTOPOM 2 Psl 29:10 Gospod stoluje nad potopom: Gospod stoluje kao kralju vijeke! Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; POTPALJENO Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! POTPISANO Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i POTPOMOZI 1 Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! POTPORA Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Psl 54:4 Ali gle, Bog je pomoønik moj, Svemoguøi je potpora œivotu mojemu. POTPUN 1 Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. POTPUNA Iva 16:24 Do sada ne moliste niæta u ime moje. Molite i primit øete, da radost vaæa bude potpuna. POTPUNI 1 Jak 1:4 A strpljivost neka ima savræeno djelo, da budete savræeni i potpuni, bez ikakva nedostatka. POTPUNO 5 Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove. Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.”

Rim 9:28 Jer øe potpuno i brzo rijeç svoju ispuniti Gospodin u pravdi; jest, brzo øe je izvræiti na zemlji.” 1Ti 1:15 Pouzdana je rijeç i vrijedna da bude potpuno primljena, 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! POTPUNU 2Iv 1:8 Çuvajte se, da ne izgubite, æto ste stekli, nego da primite potpunu plaøu! POTRAJATI 1 Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” POTRAŒI 5 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Luk 13:6 Onda im rekoæe ovu prispodobu “Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On doåe i potraœi roda na njoj, ali ga ne naåe. Luk 19:10 Jer je Sin çovjeçji doæao da potraœi i spasi, æto je bilo izgubljeno.” Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. POTRAŒIÆ 1 M.Iz 2:4 Ako je traœiæ kao srebro, kao skriveno blago ako je potraœiæ; POTRAŒIT 1 Luk 12:20 Ali Bog mu reçe: “Luåaçe, joæ ove noøi potraœit øe duæu tvoju od tebe! Kojemu øe tada pripasti, æto si nakupio. POTRAŒUJU Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. POTRATIM Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” POTRE 1 Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” POTREBA Tit 3:14 A i naæi neka se uçe prednjaçiti u dobrim djelima, kada je nuœda i potreba, da ne budu bez ploda! POTREBAMA 2Ko 6:4 Nego u svemu pokaœimo se kao sluge Boœje u mnogoj strpljivosti, u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, POTREBE 2 Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! Heb 10:36 Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivæi volju Boœju postignete obeøanje. POTREBI 3

Job 5:19 U æestorostrukoj potrebi izbavit øe te, u sedmoj neøe te se zlo dotaøi Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! Flp 2:25 A naåoh za potrebno, da poæljem k vama brata Epafrodita, suradnika i suborca svojega, kojega vi poslaste, da mi posluœi u mojoj potrebi, POTREBNIJE 1 Flp 1:24 Ali ostati u tijelu, potrebnije je zbog vas. POTREBNIM Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. POTREBNIMA Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima! POTREBNO 4 Luk 10:42 Samo je jedno potrebno. Marija je najbolji dio izabrala, koji joj se neøe oduzeti.” Flp 2:25 A naåoh za potrebno, da poæljem k vama brata Epafrodita, suradnika i suborca svojega, kojega vi poslaste, da mi posluœi u mojoj potrebi, Heb 7:12 Jer kad se promijeni sveøeniætvo, potrebno je, da se i zakon promijeni. Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi? POTREBU Flp 4:19 A Bog moj ispunit øe svaku potrebu vaæu po bogatstvu svojemu, u slavi, u Kristu Isusu. POTRES 3 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. Mat 24:7 Jer øe se dignuti narod protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Glad i kuga i potres bit øe posvuda. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. POTRESAO 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. POTRESE 6 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega.

512 Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv POTRESEN 1 Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. POTRESENA Iva 12:27 Sad je duæa moja duboko potresena. Æto da kaœem? Oçe, saçuvaj me od ovoga çasa? Ali zato doåoh u ças ovaj. POTRESI 1 Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima. POTRESLA Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, POTRESTI 1 Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” POTRKALIÆTA Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. POTROÆIÆ 1 Luk 10:35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioniçaru i reçe mu: “Brini se za njega, i æto viæe potroæiæ, platit øu ti, kad se vratim. POTROÆIO Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Luk 15:14 Kad je bio sve potroæio, nastade u onoj zemlji velika glad, i on poçne stradati. POTROÆITI 1 Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. POTRSTE 1 Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. POTUCALI 1 Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i puçinama, i po Jamama zemaljskim. POTUCAMO 1Ko 4:11 Do ovoga çasa i gladujemo, I œeåamo, i goli smo, i biju nas, i potucamo se, POTUŒI 1 Pst 4:13 A Kain se potuœi Gospodu: “Prevelika je kazna moja, a da bih je mogao snositi. POTUŒIO Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu

svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? POTVRÅEN 1 Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. POTVRÅIVAO Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. POTVRDI 1 Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” POUBIJAJU Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. POUÇAVA M.Iz 9:7 Tko pouçava podsmjevaça, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezboœnika, prima porugu. 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, POUÇAVAJ 4 M.Iz 9:8 Ne pouçavaj podsmjevaça: on bi mogao zamrziti na te. Karaj mudroga, on øe te ljubiti. M.Iz 9:9 Pouçavaj mudroga, i bit øe joæ mudriji! Pouçavaj poboœnika: on dobije joæ na razboritosti. M.Iz 9:9 Pouçavaj mudroga, i bit øe joæ mudriji! Pouçavaj poboœnika: on dobije joæ na razboritosti. Tit 2:15 Ovo govori i opominji, i pouçavaj sa svom odluçnoæøu! Nitko neka te ne prezire! POUÇAVAJTE 1 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! POUÇEN 1 Rim 2:18 I poznajeæ njegovu volju. U zakonu pouçen znaæ, æto je dobro i zlo; POUCI 1 Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima POUÇIM 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. POUÇIT 1 Psl 32:8 “Pouçit øu te, pokazat øu ti put, kojim da ideæ; svjetovat øu te, upravit øu na te oko svoje.” POUKE 1 M.Iz 4:13 Drœi çvrsto pouke, ne puætaj je, çuvaj je, jer ona je œivot tvoj. POUKU 3 M.Iz 13:1 Mudar sin prima pouku, a podsmjevaç ne sluæa ukora. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati

u njega za œivot vjeçni. POUZDAJ 1 Psl 22:8 “Pouzdaj se u Gospoda!” Neka ga on spasi! “On neka mu pomogne; jer ga on miluje!” POUZDAJE 1 Job 4:18 Eto, u sluge svoje on se ne pouzdaje, u anåele svoje, æto ih je stvorio sjajne: POUZDAJTE 2 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj POUZDAN 1 Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! POUZDANA 4 Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! 1Ti 1:15 Pouzdana je rijeç i vrijedna da bude potpuno primljena, 2Ti 2:11 Pouzdana je rijeç: Ako smo s njim umrli, s njim øemo i œivjeti; Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. POUZDANE 4 M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. POUZDANICI 1 Psl 25:14 Koji ga se boje, to su pouzdanici Gospodnji; on im dade zavjet svoj, da im donese razboritost. POUZDANIK 1 Psl 55:13 Ne, ti si, çovjek kao ja, prijatelj moj, pouzdanik moj. POUZDANJA Heb 10:35 Ne gubite dakle pouzdanja svojega, koje ima veliku plaøu! POUZDANJE 10 Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, Psl 71:5 Jer si ti nadanje moje, svemoguøi Gospode, pouzdanje moje od mladosti moje! 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje

513 naæe. Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje svoje do svræetka tvrdo odrœimo, Heb 10:19 Imajuøi dakle, braøo, pouzdanje ulaziti u Svetinju nad svetinjama krvlju Isusovom, Heb 11:1 A vjera je tvrdo pouzdanje u ono, çemu se nadamo, osvjedoçenje o onom, æto ne vidimo. 1Iv 2:28 I sad, djeçice, ostanite u njemu, da imamo pouzdanje, kad se javi, i da se ne osramotimo pred njim o njegovu dolasku. 1Iv 3:21 Ljubljeni, ako nas srce ne kori, imamo pouzdanje u Boga, 1Iv 4:17 U tom se ljubav Boœja u nas usavræuje, da imamo pouzdanje na dan suda, jer kao æto je on, i mi smo u svijetu ovom. POUZDANJEM 2 Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! Heb 13:6 Zato moœemo B pouzdanjem govoriti: “Gospodin je moj pomoønik, i neøu se bojati; æto øe mi çiniti çovjek?” POUZDANO 3 Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. Psl 55:14 S kojim sam pouzdano opøio, u povorci sveçanoj hodio u kuøu Boœju. Mat 21:22 Sve, æto zamolite pouzdano u molitvi, dobit øete.” POUZDAO Psl 119:66 O, nauçi me dobrome obiçaju i znanju, jer sam se pouzdao u propise tvoje! POUZDATI 1 Mih 7:5 Nemojte se pouzdati u druga! Ne oslanjajte se na prijatelja! Pred onom, koju voliæ, zatvorl vrata svojih usta! POVALIO Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. POVAZDAN 3 Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? Psl 38:6 Zgrçio sam se i pogurio se posve, povazdan idem œalostan. Psl 119:97 Kako sam zavolio zakon tvoj: povazdan mislim o njemu. POVEDOÆE 1 Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. POVEDU Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. POVEST 1 Jer 12:15 Kad ih iæçupam, opet øu im se smilovati i povest øu ih natrag, svakoga na posjed njegov i u postojbinu njegovu. POVESTI 1 Psl 60:9 Tko øe me odvesti u tvrdi grad tko øe me povesti u Edom?

POVEZANO Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” POVI 1 Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. POVIÇI 1 Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” POVIK 2 Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. POVIKA Pst 32:2 Kad ih ugleda Jakov, povika: “Ovo je tabor Boœji!” Zato prozva ono mjesto Mahanaim. Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Psl 34:6 Ovdje je siromah, koji povika, i Gospod ga çuje i pomoœe mu iz svih nevolja njegovih. Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Mat 3:17 I glas s neba povika: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji se dopada meni.” Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” Mat 27:25 Tada povika sav narod: “Krv njegova neka doåe na nas i na djecu naæu!” Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” Luk 1:42 Ona povika iza glasa: “Blagoslovljena si ti meåu œenama, i blagoslovljen je plod utrobe tvoje! Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!”

Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa: “Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu. Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, POVIKAÆE 4 Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” Mat 8:29 Oni povikaæe: “Æto mi imamo s tobom, Sine Boœji! Jesi li doæao ovamo, da nas muçiæ prije vremena?” Mat 27:22 Pilat im reçe: “Æto øu tada çiniti s Isusom, koji se zove Krist?”: “Svi povikaæe: “Neka se razapne!” Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” POVIKAH 2 Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. POVIKAO Hos 7:7 Svi oni plamte kao peø i jedu svoje vladaoce. Svi su kraljevi njihovi bili svrgnuti. Ali ni jedan od njih nije povikao meni. POVISI 4 Luk 18:14 Kaœem vam: Onaj otide opravdan kuøi, a ne onaj, jer tko se povisi, ponizi se, tko se ponizi, povisi se.” Luk 18:14 Kaœem vam: Onaj otide opravdan kuøi, a ne onaj, jer tko se povisi, ponizi se, tko se ponizi, povisi se.” Flp 2:9 A zato i Bog njega povisi i darova mu ime, koje je nad svako ime, 1Pe 5:6 Ponizite se dakle pod silnu ruku Boœju, da vas povisi u vrijeme pohoda! POVITO Luk 2:12 I ovo neka vam je zna: “Naøi øete dijete, æto je povito u pelenice i leœi u jaslama.” POVJERAVA Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. POVJERAVAO

514 Iva 2:24 Ali im se Isus nije povjeravao; jer ih je sve poznavao, POVJERENA Mar 4:11 Reçe im: “Vama je tajna kraljevstva Boœjega povjerena. Onima vani sve se iznosi u prispodobama. Rim 3:2 Mnogo na svaki naçin. Prvo, æto su im povjerena obeøanja Boœja. POVJERENO 5 Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. Gal 2:7 Nego nasuprot, kad vidjeæe, da je meni povjereno evanåelje meåu neobrezanima, kao Petru meåu obrezanima; 1Ti 1:11 Po evanåelju slave Blagoslovljenoga Boga, koje je meni povjereno. 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; POVJERI 1 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. POVJEROVA Pst 15:6 Abram povjerova Gospodu, i on mu to uraçuna u pravednost. POVJEROVAO Iza 53:1 “Tko je povjerovao vijesti naæoj, kome se je otkrila miæica Gospodnja? POVLAÇITI 1 Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. POVLAKE 1 Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. POVOD 1 Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. POVODA Psl 35:7 Namjestiæe mi potajno bez povoda zamku svoju; bez uzroka iskopaæe mi jamu. Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! POVODANJ 1 Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. POVODI 1 Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. POVODITE 1 Mat 6:8 Ne povodite se za njima, jer zna Otac vaæ, æto vam treba, prije nego ga zamolite. POVODOM 1Ko 10:32 Ne budite povodom spoticanja ni Œidovima, ni neznaboæcima, ni crkvi

Boœjoj. POVOJIMA Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” POVOLJAN 1 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. POVORCI 2 Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Psl 55:14 S kojim sam pouzdano opøio, u povorci sveçanoj hodio u kuøu Boœju. POVORKA Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil POVRAØA Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” POVRATI 6 P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Job 33:25 Tada zasja tijelo njegovo viæe nego u mladosti; tada se on povrati u dane mladenaçke snage. Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv, daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Psl 90:13 Povrati se, Gospode! Dokle øeæ joæ? Smiluj se slugama svojim! Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” POVRATITE 1 Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. POVRATITI 1 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” POVRATKA Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.”

Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. POVRÆINU Pst 2:6 No dizala se je magla iz zemlje i natapala je svu povræinu tla. POVRGNETE 1 L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj, POVRH 4 Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! Kol 3:14 A povrh svega toga imajte ljubav, koja je veza savræenstva! Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. POVUCI 1 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu POVUKU Luk 12:11 Ako vas povuku pred sinagoge i pred poglavarstva i vladaoce, ne brinite se, kako i çim øete se braniti ili æto øete reøi, POVUØI 1 Psl 129:5 Sramotno se moraju odatle povuøi svi, koji mrze na Sion. POZADINI 1 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. POZAIMA Psl 15:5 Tko ne pozaima novaca svojih na dobit, tko se ne da podmititi protiv neduœnima; tko ovako radi, neøe se poljuljati nikada! M.Iz 19:17 Tko se smiluje siromahu, pozaima Gospodu, i platit øe mu za dobroçinstvo njegovo. POZAJMIÆ 1 Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! POZDRAV 5 Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Luk 1:44 Jer evo, çim pozdrav tvoj doåe u uæi moje, zaigra dijete od radosti u utrobi mojoj. Kol 4:18 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom. Spominjite se mojih okova! Milost s vama! Amen. 2So 3:17 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom, æto je znak u svakoj poslanici. Ovako piæem. POZDRAVI 1

515 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! POZDRAVIÆE 1 Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, POZDRAVITE 1 Rim 16:16 Pozdravite jedan drugoga cjelovom svetim! Pozdravljaju vas sve crkve Kristove. POZDRAVLJA 8 Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Rim 16:21 Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, i Jason i Sosipater, roåaci moji. Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. Rim 16:23 Pozdravlja vas Gaj, domaøin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, blagajnik gradski, i brat Kvart. Kol 4:14 Pozdravlja vas Luka, lijeçnik, ljubljeni, i Dema Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. 2Iv 1:11 Jer tko ga pozdravlja, prima dio u njegovim zlim djelima. POZDRAVLJAJTE 2 Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! 2Iv 1:10 Ako tko dolazi k vama i ove nauke ne donosi, ne primajte ga u kuøu i ne pozdravljajte ga! POZDRAVLJAJU 2 Rim 16:16 Pozdravite jedan drugoga cjelovom svetim! Pozdravljaju vas sve crkve Kristove. 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! POZIV 6 Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, Mat 25:6 I ponoøi odjeknu poziv: “Zaruçnik dolazi! Izlazite mu u susret! Rim 11:29 Jer se Bog ne kaje za svoje darove i poziv. 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. POZIVAJU Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se

pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” POZNA 8 Psl 44:21 Zar ne bi to pronaæao Bog, koji pozna najtajnije misli srca? M.Iz 14:10 Srce samo pozna vlastiti bol svoju; u radost njegovu ne umijeæa se tuåin. Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Iza 63:16 Jer ti si otac naæ! Abraham ne zna za nas, i Izrael nas ne pozna. Ti si, Gospode, otac nas. “Otkupitelj naæ od davnine” ime je tvoje. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. POZNAÆ 1 Hos 13:4 A ja, Gospod, jesam Bog tvoj od Egipta. Ne poznaæ Boga osim mene. Osim mene nema pomoønika. POZNAÆE 2 Luk 24:31 Tada im se otvoriæe oçi, i poznaæe ga. A njega nestade ispred oçiju njihovih. Rim 3:17 I puta mira ne poznaæe. POZNADE 2 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. POZNADU Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. POZNAJ 1 Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” POZNAJE 11 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo

Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, Iva 10:15 Kao æto mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca, i œivot svoj polaœem za ovce svoje. Iva 14:17 Duha istine, kojega svijet ne moœe primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje; a vi ga poznajete, jer ostaje kod vas i u vama je. 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 4:8 Koji ne ljubi, ne poznaje Boga, jer je Bog ljubav. POZNAJEÆ 1 Rim 2:18 I poznajeæ njegovu volju. U zakonu pouçen znaæ, æto je dobro i zlo; POZNAJEM 4 Iva 10:14 Ja sam pastir dobri i poznajem svoje [ovce], i mene poznaju moje. Iva 10:15 Kao æto mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca, i œivot svoj polaœem za ovce svoje. 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. POZNAJEMO 8 Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. 1Iv 2:3 I po tom razumijemo, da ga poznajemo, ako zapovijedi njegove drœimo, 1Iv 2:5 A tko drœi rijeç njegovu, u njemu je zaista ljubav Boœja savræena; po tom poznajemo, da smo u njemu. 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. 1Iv 3:19 Po tom poznajemo, da smo od istine, i moœemo srce svoje pred njim umiriti. 1Iv 3:24 I tko drœi zapovijedi njegove, u njemu ostaje, i on u njemu; i po tom poznajemo, da ostaje u nama, po Duhu, kojega nam je dao. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:13 Po tom poznajemo, da u njemu ostajemo, i on u nama, æto nam je dao od Duha svojega. POZNAJETE 5 Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali

516 mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 14:7 Kad biste poznavali mene, onda biste poznavali i Oca mojega. Od sada poznajete ga, i vidjeste ga.” Iva 14:17 Duha istine, kojega svijet ne moœe primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje; a vi ga poznajete, jer ostaje kod vas i u vama je. Dje 3:16 I zbog vjere u ime njegovo I ovoga, koga vidite i poznajete, utvrdi ime njegovo; i vjera, koja je po njemu, dade mu cijelo zdravlje pred svima vama. 2Ko 13:5 Sami sebe okuæajte, jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte! Ili ne poznajete sebe, da je Isus Krist u vama? osim ako nijeste moœda neprokuæani. POZNAJTE 2 Gal 3:7 Poznajte dakle, da su oni sinovi Abrahamovi, koji su od vjere. 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; POZNAJU2 Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. Amo 3:3 Putuju li dvojica zajedno, a da ne poznaju jedan drugoga Iva 10:5 A za tuåinom ne idu, nego bjeœe od njega, jer ne poznaju glasa tuåega.” Iva 10:14 Ja sam pastir dobri i poznajem svoje [ovce], i mene poznaju moje. 2Ko 3:2 Vi ste naæa poslanica napisana u srcima naæim, koju poznaju i çitaju svi ljudi; 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. Heb 3:10 Zato se rasrdih na taj rod, i rekoh: “Uvijek lutaju srcem, a ne poznaju putova mojih. POZNAJUØI 1 Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. POZNAM Iva 10:27 Ovce moje sluæaju glas moj, i ja poznam njih, i za mnom idu. POZNANJA Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. 2Ko 2:14 A hvala Bogu, koji nam svagda

daje pobjedu u Kristu Isusu, i po nama javlja miris poznanja svojega na svakom mjestu. Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; POZNANJE 6 Rim 3:20 Jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek pred njim, jer po zakonu dolazi poznanje grijeha. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. Kol 3:10 I obucite novoga, koji se obnavlja za poznanje po slici onoga, koji ga je stvorio; Heb 10:26 Jer kad mi grijeæimo dragovoljno, poæto smo primili poznanje istine, nema viæe œrtve za grijehe; 2Pe 1:5 I zato iz sve snage poradite, da pokaœete u vjeri svojoj krepost, a u kreposti poznanje, 2Pe 1:8 Jer ako je ovo u vama i mnoœi se, neøe vas ostaviti besposlene i bez ploda za poznanje naæega Gospodina Isusa Krista. POZNANJU 2 2Ti 3:7 Koje se svagda uçe, i nikad ne mogu da doåu k poznanju istine. 2Pe 1:6 A u poznanju uzdrœljivost, a u uzdrœljivosti strpljivost, a u strpljivosti poboœnost, POZNAO Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” 2Ko 5:21 Njega, koji nije poznao grijeha, uçini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Boœja u njemu. POZNAT 3 Iva 7:17 Ako tko hoøe çiniti njegovu volju, poznat øe, je li ova nauka od Boga, ili ja sam od sebe govorim. 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. POZNATA Flp 4:5 Blagost vaæa neka bude poznata svim ljudima! POZNATE 2 Iva 10:38 Ako li çinim, i ako meni neøete vjerovati, djelima vjerujte, da poznate i vjerujete, da je Otac u meni i ja u Ocu.” Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. POZNATI 7 PNP 5:10 Zaruçnica: Dragi je moj bijel i rumen, meåu tisuøama moœe se poznati. Iza 6:9 On reçe: “Idi, reci tome narodu: “Sluæajte samo, sluæajte, ali neøete razumjeti! Gledajte samo, gledajte, ali neøete poznati! 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a nadam se, da smo i u vaæim savjestima

poznati. 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a nadam se, da smo i u vaæim savjestima poznati. Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” POZNATO Heb 7:14 Jer je poznato, da Gospodin naæ od plemena Judina izaåe, za koje pleme nije Mojsije niæta rekao o sveøenicima. POZNAVALI 4 Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 14:7 Kad biste poznavali mene, onda biste poznavali i Oca mojega. Od sada poznajete ga, i vidjeste ga.” Iva 14:7 Kad biste poznavali mene, onda biste poznavali i Oca mojega. Od sada poznajete ga, i vidjeste ga.” POZNAVANJEM 2 2Pe 1:2 Milost vam i mir u obilju poznavanjem Boga i Isusa, Gospodina naæega! 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. POZNAVAO 5 P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Iza 45:4 Zbog svojega sluge Jakova i zbog Izraela, izabranika svojega, pozvah te imenom tvojim, dadoh ti çasni naslov, a da me nijesi poznavao. Mat 7:23 Tada øu im izjaviti; Nikad vas nijesam poznavao; idite od mene, zlotvori! Iva 1:31 Ja ga nijesam poznavao. Ali da se on objavi u Izraelu, doæao sam ja da krstim vodom.” Iva 2:24 Ali im se Isus nije povjeravao; jer ih je sve poznavao, POZNAVATI 2 Psl 119:135 Daj da lice tvoje obasja slugu tvojega, i nauçi me poznavati naredbe tvoje! M.Iz 9:10 Poçetak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost. POZOBAÆE 1 Mat 13:4 I kad je sijao, nekoje zrno pade na put, i doåoæe ptice i pozobaæe ga. POZOVE 1 Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. POZOVI 1 Luk 14:13 Nego kad dajeæ gozbu, pozovi prosjake, sakate, hrome i slijepe! POZVA1

517 Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. Rim 8:30 A koje predodredi, one i pozva; a koje pozva, one i opravda; a koje opravda, one i proslavi. Rim 8:30 A koje predodredi, one i pozva; a koje pozva, one i opravda; a koje opravda, one i proslavi. 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. Gal 1:6 Çudim se, da se tako brzo od i vraøate od onoga, koji vas pozva miloæøu Kristovom, na drugo evanåelje; 1So 4:7 Jer Bog nas ne pozva na neçistoøu, nego na svetost. 1So 5:24 Vjeran je, koji vas pozva, on øe i izvræiti. 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. POZVAH 1 Iza 45:4 Zbog svojega sluge Jakova i zbog Izraela, izabranika svojega, pozvah te imenom tvojim, dadoh ti çasni naslov, a da me nijesi poznavao. POZVAN 6 Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, 1Ko 7:20 Svaki neka ostane u onome zvanju, u kojemu je pozvan! 1Ko 7:21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i moœeæ slobodan postati, ostani radije! 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. Heb 5:4 I nitko sam sebi ne prisvaja çasti, nego koji je pozvan od Boga, kao i Aron. Heb 11:8 Vjerom posluæa Abraham, kad bi pozvan da izaåe na mjesto, koje je imao da primi u baætinu, izaåe ne znajuøi, kamo ide. POZVANI 10 Rim 8:28 A znamo, da onima, koji ljube Boga, sve okreøe Bog na dobro, onima, koji su pozvani po odluci. Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! Efe 4:1 Molim vas dakle ja, suœanj u Gospodinu, da se vladate dostojno zvanja, u koje ste pozvani, Efe 4:4 Jedno tijelo i jedan duh, kao æto ste i pozvani u jednoj nadi zvanja svojega, Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine.

1Pe 2:21 Jer ste na to pozvani, jer je i Krist trpio za nas i ostavio vam primjer, da idete za stopama njegovim; 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” POZVANIMA Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. POZVAO 7 Iza 43:1 Ali sada ovako veli Gospod, Stvoritelj tvoj, Jakove, tvorac tvoj, Izraele: “Ne boj se, jer sam te otkupio, pozvao sam te po imenu: Moj si! Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. Hos 11:1 “Kad je bio Izrael mlad, zavolio sam ga i pozvao sina svojega iz Egipta. 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. 1Pe 1:15 Nego po primjeru Sveca, koji vas je pozvao, i sami budite sveti u svemu œivljenju; POZVEKUJE 1 Job 39:23 Pozvekuje nad njim tobolac, sijeva koplje i sulica; PRADAVNI 1 Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. PRAGU 2 Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. PRAH 24 Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega!

Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” Job 21:18 Bivaju kao pljeva na vjetru, kao prah, æto ga raznosi vihor. Job 30:19 On me je sruæio u blato, postao sam kao prah i pepeo. Job 34:15 Preminulo bi najednom svako tijelo, çovjek bi se opet vratio u prah. Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? Psl 97:7 Svi poklonici likova postidjet øe se, koji se hvale niætavim idolima; svi bogovi padaju pred njim u prah. Psl 103:14 Jer zna, kakva smo mi grada, spominje se, da smo samo prah. Psl 104:29 A odvratiæ li lice svoje, preplaæe se; uzmeæ li im dah, poginu i vraøaju se opet u prah. Prp 12:7 I prah se vrati u zemlju, onako, kako je bio, i duh se vrati k Bogu, koji ga je dao – : Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad

518 vojskama. Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! PRAHA 5 Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Job 27:16 Ako i nagomila srebra kao praha i nakupi sebi haljina kao blata: Psl 113:7 Koji iz praha podiœe malenoga, iz smeøa uzdiœe siromaha, Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. PRAHOM 5 Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. Job 19:25 Ali znam sigurno, da moj Otkupitelj œivi i da øe se onda dignuti nad prahom. Psl 78:27 Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim. Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! PRAHU 3 Psl 119:25 U prahu leœi duæa moja, oœivi me rijeçju svojom! Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. PRALA 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. PRANJA Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. PRANJE 1 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, PRAØATI 1 Dje 9:5 On reçe: “Tko si ti, Gospodine? A on øe: “Ja sam Isus, koga ti progoniæ. “Teæko ti je protiv ostana praøati se.” PRAØEN 1 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” PRAØKE 1

1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. PRAØKI 1 Job 41:28 Strijela ga ne moœe natjerati u bijeg, kamenje u praøki njemu je kao pljeva. PRAØKU 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. PRAOTACA Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. PRASAK 1 Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu PRASKAJU Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. PRASTARA Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. PRATE 3 Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” PRATI 2 Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. PRATILA Psl 139:10 I tamo bi me pratila ruka tvoja, prihvatila bi me desnica tvoja. 1Ko 10:4 I svi su pili isto duhovno piøe, jer su pili od duhovne hridi, koja ih je pratila, a hrid je bila Krist. PRATILO Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim.

PRATIM Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” PRATIOCI 1 Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. PRATIT 2 Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, PRATITI 1 Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. PRATNJI 1 U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. PRAVA1 P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! Psl 94:15 Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su çestita srca srca. Iza 26:7 Staza je pravednikova prava. Poravnao si put pravedniku. Iza 32:17 Djelo pravednosti bit øe mir i dohodak prava pokoj i sigurnost dovijeka. Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. 1Ko 9:4 Zar nemamo prava jesti i piti? 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. PRAVDA Job 9:19 Pita li se jakost, on je najaçi; pita li se pravda, tko øe mi svjedoçiti? Psl 85:10 Tada øe se milost i vjernost sresti; tada øe se pravda i mir poljubiti. Psl 85:11 Vjernost øe niknuti iz zemlje, Pravda øe gledati s neba. Psl 112:9 On dijeli obilno, daje siromasima; pravda njegova ostaje uvijek; zbog bogatstva njegova uzvisuje se moø njegova. Psl 119:142 Pravda je tvoja pravda vjeçna, i zakon je tvoj istina. Psl 119:142 Pravda je tvoja pravda vjeçna, i zakon je tvoj istina. M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe.

519 M.Iz 11:6 Poætene izbavlja pravda njihova, a nevjerni se hvataju od vlastite zloøe. Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Mat 5:40 Hoøe li tko da se pravda s tobom i koæulju tvoju da uzme, pusti mu i kabanicu! Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Rim 3:21 A sad se bez zakona oçitova pravda Boœja, posvjedoçena od zakona i od proroka; Rim 3:22 A pravda Boœja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve, koji vjeruju, jer nema razlike; Rim 8:4 Da se pravda zakona ispuni u nama, koji ne œivimo po tijelu, nego po Duhu. Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. 1Ko 1:30 Od njega ste vi u Kristu Isusu, koji nam posta mudrost od Boga i pravda i posveøenje i otkup, 2Ko 5:21 Njega, koji nije poznao grijeha, uçini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Boœja u njemu. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. PRAVDAJU Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s neprijateljima na vratima. PRAVDE 27 Job 34:12 Doista, Bog ne radi nepravedno, Svemoøni ne izvrøe pravde. Psl 106:3 Blagoslovljeni su oni, koji su se tvrdo drœe pravde i tvore pravo svagda! Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Mat 5:6 Blagoslovljeni su, koji gladuju i œeåaju pravde! Oni øe se nasititi. Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za

oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 8:10 A ako je Krist u vama, tijelo je mrtvo zbog grijeha, a duh œivi zbog pravde. Rim 9:32 Zaæto? Jer nije traœio pravde iz vjere, nego iz djela. Zato se spotakoæe na kamen spoticanja. Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, Efe 6:14 Stojte dakle opasavæi bokove svoje istinom, i obukavæi se u oklop pravde, Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. Flp 3:9 I da se naåem u njemu, nemajuøi svoje pravde, koja je od zakona, nego onu, koja je po vjeri u Krista, pravdu, koja je od Boga po vjeri, 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Heb 5:13 Jer koji se god hrani mlijekom, ne razumije rijeçi pravde, jer je dijete. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. Jak 1:20 Jer srdœba çovjeçja ne çini pravde Boœje. Jak 3:18 A plod pravde sije se u miru onima, koji mir çine. 1Pe 3:14 Ali ako i trpite zbog pravde, Blagoslovljeni ste! Ne dajte se od njih zastraæiti niti uznemiriti. 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. PRAVDI 17 Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! Psl 9:8 Po pravdi øe suditi svijetu, kako je pravo izreøi øe osudu narodima. Psl 37:37 Tako çuvaj neduœnost i vjeœbaj se u pravdi; jer øe çovjeku mira ostati potomstvo. M.Iz 8:15 Po meni vladaju kraljevi, odluçuju velikaæi po pravdi!

Iva 16:8 I kad on doåe, dokazat øe svijetu æto je grijeh, i o pravdi, i o sudu. Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” Rim 6:18 A oslobodivæi se od grijeha postadoste sluge pravdi. Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 9:28 Jer øe potpuno i brzo rijeç svoju ispuniti Gospodin u pravdi; jest, brzo øe je izvræiti na zemlji.” Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. Flp 3:6 Po revnosti progonio sam crkvu, po pravdi zakonskoj bio sam besprijekoran, 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. PRAVDOM 5 Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! PRAVDU 31 Psl 11:7 Jer je Gospod pravedan; pravdu ljubi on: samo pravednici gledaju njegovo lice. Psl 15:2 Tko hodi u çistoøi, tko çini pravdu, tko poæteno misli u srcu svojem, Psl 33:5 On ljubi pravdu i pravo; dobrote je Gospodnje puna zemlja: Psl 71:15 Usta øe moja navjeæøivati pravdu tvoju, svaki dan spasenje tvoje; jer u tom ja ne znam mjere. Psl 101:1 Milost i pravdu pjevat øu, slavit øu tebe, Gospode, Psl 146:7 Koji çini pravdu potlaçenima, koji daje kruh gladnima. Gospod oslobaåa zarobljene. Iza 5:23 Koji oslobaåate krivca za poklone, a onome, koji ima pravo, oduzimate pravdu! Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu,

520 ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mat 6:33 Traœite najprije kraljevstvo Boœje i pravdu njegovu, i ovo øe vam se sve dodati. Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 4:3 Jer æto kaœe pismo? Vjerova Abraham Bogu, i uraçuna mu se u pravdu.” Rim 4:5 A onome, koji ne radi, a vjeruje u onoga, koji opravdava bezboœnika, raçuna se vjera njegova u pravdu. Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, Rim 4:22 Zato se i uraçuna njemu u pravdu. Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za smrt, ili pokornosti za pravdu? Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. Gal 3:6 Kao æto Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu. Flp 3:9 I da se naåem u njemu, nemajuøi svoje pravde, koja je od zakona, nego onu, koja je po vjeri u Krista, pravdu, koja je od Boga po vjeri, Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. 1Iv 2:29 Ako znate da je pravedan, znajte, da je svaki, koji çini pravdu, od njega roåen. 1Iv 3:7 Djeçice, nitko neka vas ne zavede! Tko pravdu çini, pravedan je, kao æto je on pravedan. Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ

nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko je svet, neka se joæ posveøuje! PRAVE 5 Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. Luk 12:12 Jer u onaj ças Duh Sveti stavit øe vam u usta prave rijeçi.” Iva 12:3 Tada Marija uze litru prave, dragocjene nardove pomasti, pomaza noge Isusove i otre kosom svojom noge njegove. Miris pomasti napuni svu kuøu. Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. PRAVEDAN 24 Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Psl 11:7 Jer je Gospod pravedan; pravdu ljubi on: samo pravednici gledaju njegovo lice. Psl 25:8 Dobrostiv je Gospod i pravedan; zato pokazuje put grjeænicima. Psl 116:5 Milostiv je Gospod i pravedan; Bog je naæ milosrdan. Psl 143:1 Gospode, usliæi molitvu moju, çuj moljenje moje zbog vjernosti svoje i usliæi me, jer si pravedan! Psl 143:2 Ne idi na sud sa slugama svojim; jer nitko œiv nije pravedan pred tobom! M.Iz 18:5 Nije pravo zauzimati se za krivca i onoga koji je pravedan, otjerati sa suda. M.Iz 29:4 Kralj, koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak a koji istikuje poreze, satire je. Prp 7:20 Jest, ni jedan çovjek na zemlji nije tako pravedan, da bi çinio samo dobro i nikada se ne ogrijeæio. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Iva 7:24 Nemojte suditi po vanjætini, nego pravedan sud sudite!”

Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. 1Iv 2:29 Ako znate da je pravedan, znajte, da je svaki, koji çini pravdu, od njega roåen. 1Iv 3:7 Djeçice, nitko neka vas ne zavede! Tko pravdu çini, pravedan je, kao æto je on pravedan. 1Iv 3:7 Djeçice, nitko neka vas ne zavede! Tko pravdu çini, pravedan je, kao æto je on pravedan. Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko je svet, neka se joæ posveøuje! PRAVEDNA Rim 3:8 I zaæto da ne çinimo zla, da doåe dobro, kao æto nas neki kleveøu, da mi to çinimo? Njih çeka pravedna kazna. Rim 3:10 Kao æto je pisano: “Nema pravedna, nema nijednoga; 1Iv 3:12 Ne kao Kain, koji je bio od zloga i ubio brata svojega. A zaæto ga je ubio? Jer su djela njegova bila zla, a brata mu pravedna, PRAVEDNE 3 Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. PRAVEDNI 12 Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Psl 119:164 Sedam puta na dan hvalim te za pravedni zakon tvoj. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Mat 23:28 Tako se i vi izvana pokazujete ljudima pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i zloøe. Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. Iva 17:25 Oçe pravedni, svijet tebe ne spoznade, a ja te spoznadoh, i ovi spoznadoæe, da si me ti poslao. Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni

521 proglasiti pravedni, koji vræe zakon. Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni proglasiti pravedni, koji vræe zakon. 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” PRAVEDNICI 14 Psl 11:7 Jer je Gospod pravedan; pravdu ljubi on: samo pravednici gledaju njegovo lice. Psl 32:11 Radujte se u Gospodu i kliçite, pravednici! Kliçite svi, koji ste çestita srca! Psl 33:1 Radujte se Gospodu, pravednici! Çestitima dolikuje hvaliti ga. Psl 37:29 Pravednici posjeduju zemlju i stanuju uvijek u njoj. Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 68:3 A pravednici se vesele i raduju pred Bogom i kliçu od radosti. Psl 132:9 Kako treba neka se obuku sve sveøenici tvoji pravednici tvoji neka se raduju! Psl 140:13 Pravednici samo zahvaljuju imenu tvojemu; poæteni borave pred licem tvojim. Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. M.Iz 29:2 Imaju li pravednici moø, veseli se narod; a vladaju li bezboœnici, jadikuju ljudi. Mat 13:17 Jer zaista kaœem vam: “Mnogi proroci i pravednici œeljeli su vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, i çuti, æto vi çujete, i ne çuæe. Mat 13:43 Tada øe pravednici sjati kao sunce u kraljevstvu Oca svojega. Tko ima uæi, neka çuje! Mat 25:46 Ovi øe uøi u muku vjeçnu, a pravednici u œivot vjeçni. Rim 5:19 Jer kao æto nepokornoæøu jednoga çovjeka mnogi postadoæe grjeænici, tako øe i pokornoæøu Jednoga mnogi postati pravednici. PRAVEDNICIMA 4 Psl 69:28 Neka se izbriæu iz knjige œivota, s pravednicima neka ne budu zapisani! Psl 103:11 Jer koliko je nebo visoko nad zemljom, tolika je ljubav njegova prema pravednicima njegovim. Psl 103:13 Kao æto se otac smiluje djeci svojoj, tako se smiluje Gospod pravednicima svojim. Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima PRAVEDNIÇKU

Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. PRAVEDNIH 3 M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. Luk 14:14 Blagoslovljen si onda ti, jer ti ovi ne mogu vratiti, ali øe ti se vratiti o uskrsnuøu pravednih.” Dje 24:15 Ja imam nadu u Boga, koju i oni sami oçekuju, da øe biti uskrsnuøe pravednih i nepravednih. PRAVEDNIK 19 Psl 17:15 A ja kao pravednik gledam lice tvoje; kad se probudim, nagledam se sit prilike tvoje. Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. Psl 92:12 A pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanonski raste gore, Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. M.Iz 10:30 Pravednik se neøe nikada pomaknuti, a bezboœnici neøe ostati u zemlji. M.Iz 12:10 Pravednik se brine za ono, æto treba œivinçe njegovo, a u bezboœnika je srce bez osjeøaja. M.Iz 18:10 Ime je Gospodnje tvrda Kula; pravednik uteçe u nju i skriven je. M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. M.Iz 25:26 Izvor zamuøen, studenac pokvaren, to je pravednik, koji kleca pred bezboœnikom! M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. M.Iz 29:27 Gad je pravedniku bezboœnik, a bezboœniku je pravednik gad. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Hab 2:4 Gle, nadut, nije iskrena njegova duæa u njemu, pravednik ipak ostaje na œivotu svojom vjerom. Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Heb 10:38 A pravednik moj œivjet øe od vjere; ako li odstupi, neøe mojoj duæi ugoditi.” 1Pe 4:18 I ako se pravednik jedva spasi, gdje øe se bezboœnik i grjeænik pokazati? 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. PRAVEDNIKA Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti

smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” Psl 1:5 Zato se ne mogu bezboœnici odrœati na sudu, ni grjeænici na skupætini pravednika. Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Psl 111:1 Aleluja! Od svega srca slavim Gospoda u krugu pravednika i u zajednici: Psl 112:2 Moøno øe biti u zemlji potomstvo njegovo, jer øe rod pravednika biti blagoslovljen. Psl 116:15 Dragocjena je u oçima Gospodnjim smrt pravednika njegovih. Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. M.Iz 10:28 Çekanje pravednika izlazi u radost, a nadanje se bezboœnika razbija. M.Iz 11:21 Iako rade zajedno, zao çovjek neøe izaøi bez kazne, a rod pravednika izbavit øe se. M.Iz 13:9 Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezboœnika ugasi. M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. M.Iz 15:8 œrtva je bezboœnika mrska Gospodu, a molitva mu je pravednika ugodna. M.Iz 15:29 Gospod je daleko od bezboœnika, a molitvu pravednika usliæi. M.Iz 17:26 Zlo je globiti pravednika; plemenite ljude udarati protiv svakomu je pravu. Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. Mal 3:18 Tada øete opet vidjeti razliku izmeåu pravednika i bezboœnika, izmeåu onoga, koji sluœi Bogu, i onoga, koji mu ne sluœi. Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Dje 3:14 A vi se sveca i pravednika odrekoste i zaprosiste çovjeka ubojicu da vam se pokloni. Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice.

522 Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: Rim 5:7 Jer jedva tko umre za pravednika; za dobroga moœe biti da bi se tko usudio umrijeti. Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, Jak 5:6 Osudiste, ubiste pravednika, i on vam se ne usprotivi. Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. PRAVEDNIKE 3 Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” PRAVEDNIKOM Mat 27:19 Dok je on sjedio na sudu, poruçi mu œena njegova: “Nemoj imati nikakva posla s tim pravednikom, jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.” PRAVEDNIKOV 1 M.Iz 11:30 Plod je pravednikov drvo œivota; mudri predobiva srca. PRAVEDNIKOVA M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. Iza 26:7 Staza je pravednikova prava. Poravnao si put pravedniku. PRAVEDNIKOVI 1 M.Iz 10:16 Prihodi pravednikovi sluœe za œivot, a dobitak bezboœnikov za grijeh. PRAVEDNIKU 9 Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” Psl 37:17 Je øe se moø zlikovaca slomiti, a oslon je pravedniku Bog. M.Iz 11:31 Ako se pravedniku plaøa na zemlji, koliko prije bezboœniku i grjeæniku! M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. M.Iz 21:15 Radost je pravedniku, kad se çini æto je pravo, a zloçincima je strah. M.Iz 29:27 Gad je pravedniku bezboœnik, a bezboœniku je pravednik gad. Iza 26:7 Staza je pravednikova prava. Poravnao si put pravedniku. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim,

PRAVEDNIM 3 M.Iz 16:31 Sijeda je kosa çasna kruna; postigne se pravednim œivotom. Mat 12:37 Jer øeæ po rijeçima svojim biti proglaæen pravednim, po svojim rijeçima bit øeæ osuåen.” Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. PRAVEDNIMA P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. PRAVEDNO0 Job 40:8 Hoøeæ li zanijekati moje pravedno upravljanje, mene okriviti, samo da ti imadneæ pravo? Psl 35:28 Moj øe jezik navjeæøivati pravedno upravljanje tvoje, uvijek slavno djelovanje tvoje. Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. Psl 111:3 Djela su njegova krasota i sjajnost; pravedno upravljanje njegovo traje dovijeka. Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! Kol 4:1 Gospodari, æto je pravo i pravedno, çinite slugama, znajuøi, da i vi imate gospodara na nebu! PRAVEDNOÆØU 3 Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Iza 57:12 Ali ja øu objaviti, kako je s tvojom pravednoæøu i s tvojim djelima koja ti neøe ti koristiti niæta. Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. PRAVEDNOG 1 Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. PRAVEDNOGA 4 Pst 18:23 I Abraham pristupi bliœe i reçe: “Zar øeæ zbilja i pravednoga pogubiti s

bezboœnim? Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. PRAVEDNOJ 1 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. PRAVEDNOM 2 Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! PRAVEDNOST 26 Pst 15:6 Abram povjerova Gospodu, i on mu to uraçuna u pravednost. Job 27:6 Çvrsto stojim uz pravednost svoju i ne ostavljam je; moje srce ne kori nijednoga dana mojega. Psl 37:6 On øe dati, te pravednost tvoja zasja kao svjetlost, pravica tvoja kao podnevna svjetlost. Psl 71:16 Umrijet øu slaveøi çudesa Svemoguøega; slavit øu samo pravednost tvoju, Gospode! Psl 89:14 Stupovi su prijestolju tvojemu pravo i pravednost; pred tobom stupaju milost i vjernost. Psl 94:15 Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su çestita srca srca. M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. M.Iz 11:4 Bogatstvo ne koristi niæta u dan srdœbe, a pravednost izbavlja od smrti M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. M.Iz 14:34 Pravednost podiœe narod, a opaçina je sramota narodima. Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje.

523 Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. Mat 5:20 Jer vam kaœem: Ako pravednost vaæa ne bude savræenija negoli knjiœevnika i farizeja, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. 2Ko 6:14 Ne budite ujarmljeni s nevjernicima! Jer æto ima pravednost s nepravednoæøu ili kakvu zajedniætvo ima svjetlo s tamom? 2Pe 3:13 Ali çekamo po obeøanju njegovu novo nebo i novu zemlju, u kojima stanuje pravednost. Otk 19:8 I dade joj se, da se obuçe u platno sjajno i bijelo, jer je platno pravednost svetih. PRAVEDNOSTI 13 M.Iz 11:19 Tko se drœi pravednosti, ide k œivotu; tko çini zlo, srøe u propast. M.Iz 12:28 Staza pravednosti vodi k œivotu, a put opaçine k smrti. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Iza 32:17 Djelo pravednosti bit øe mir i dohodak prava pokoj i sigurnost dovijeka. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac

neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Luk 1:75 U svetosti i pravednosti sve dane œivota svojega PRAVEDNU 6 Izl 23:8 Ne uzimaj mita, jer mito zasljepljuje one, koji vide, i izvrøe stvar pravednu. Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! Psl 24:5 Taj øe primiti blagoslov od Gospoda i pravednu plaøu od Boga, pomoønika svojega. Luk 7:35 Ali mudrost spoznadoæe kao pravednu sva djeca njezina.” Luk 23:41 Mi dakako s pravom; jer primamo pravednu kaznu za svoja djela, a ovaj nije niæta zlo poçinio.” Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; PRAVI 13 Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar. P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. Psl 51:10 Srce çisto stvori mi, Boœe, duh pravi obnovi u meni! Psl 107:7 Izvede ih na pravi put, koji ide u mjesto prebivanja. M.Iz 12:15 Luåaku se çini pravi put njegov, a mudar çovjek prima nauku. Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 15:1 Ja sam pravi çokot, i Otac je moj vinogradar. 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; PRAVICA Psl 37:6 On øe dati, te pravednost tvoja

zasja kao svjetlost, pravica tvoja kao podnevna svjetlost. Psl 72:7 U dane njegove neka procvate pravica i obilje mira, dokle teçe mjeseca! Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. PRAVICE 7 P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. Job 34:6 Ja sam kao laœac protiv pravice svojoj; bez krivnje pogodi me strijela smrtna! Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. PRAVICI 2 Psl 112:5. Blagoslovljen je çovjek, koji je milostiv i daje u zajam, i poslove svoje ureåuje po pravici. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. PRAVICOM Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. PRAVICU5 P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Psl 97:2 Oblaci su i mrak oko njega; na pravicu i sud oslanja se prijestolje njegovo. Psl 103:6 Gospod çini pomoøna djela i pravicu svima potlaçenima. Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za

524 srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Hos 12:6 “Tako se imaæ i ti vratiti k Bogu svojemu. Çini ljubav i pravicu! Uzdaj se vazda u Boga svojega!” PRAVIH 1 Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? PRAVILNO 2Ti 2:5 A ako se tko i bori, ne dobije vijenca, ako se pravilno ne bori. PRAVILO 6 Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. PRAVILOM Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” PRAVILU Gal 6:16 I svi, koji po ovome pravilu œive, na njih mir i milosråe, i na Izraela Boœjega! PRAVIM 2 Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. PRAVIMA M.Iz 21:2 Sve putove svoje moœe çovjek drœati pravima; ali je Gospod, koji ispituje srca. PRAVIO Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. PRAVITE 2

Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! PRAVJEÇNO Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. PRAVNI 1 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. PRAVNOGA Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” PRAVO 71 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Pst 25:31 Jakov reçe: “Prodaj mi najprije svoje pravo prvorodstva!” Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Job 5:12 Osnove lukavih uniætava, ruke njihove ne svræe pravo niæta. Job 16:21 On pribavlja smrtniku pravo protiv Boga, çovjeku protiv bliœnjega svojemu. Job 32:9 Vremeæni nijesu uvijek mudri, ne znaju, æto je pravo, jedino starci! Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv, daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Job 40:8 Hoøeæ li zanijekati moje pravedno upravljanje, mene okriviti, samo da ti imadneæ pravo? Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Psl 9:8 Po pravdi øe suditi svijetu, kako je pravo izreøi øe osudu narodima.

Psl 10:18 Ti pribavljaæ sirotama i patnicima pravo njihovo; neka viæe ne prkosi çovjek sa zemlje! Psl 33:5 On ljubi pravdu i pravo; dobrote je Gospodnje puna zemlja: Psl 35:23 Digni se, probudi se za pravo moje, Gospode moj i Boœe moj, na parbu za me! Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! Psl 82:3 Sudite pravo ubogima, sirotama; siromahe, potlaçene opravdajte! Psl 89:14 Stupovi su prijestolju tvojemu pravo i pravednost; pred tobom stupaju milost i vjernost. Psl 106:3 Blagoslovljeni su oni, koji su se tvrdo drœe pravde i tvore pravo svagda! M.Iz 4:25 Pravo neka gleda oko tvoje i trepavice tvoje neka pogledaju slobodno preda te! M.Iz 15:23 Svaki se raduje zgodnim odgovorom usta svojih; rijeç u pravo vrijeme – kako je dragocjena! M.Iz 18:5 Nije pravo zauzimati se za krivca i onoga koji je pravedan, otjerati sa suda. M.Iz 21:15 Radost je pravedniku, kad se çini æto je pravo, a zloçincima je strah. M.Iz 25:11 Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je rijeç u pravo vrijeme izreçena. Iza 5:23 Koji oslobaåate krivca za poklone, a onome, koji ima pravo, oduzimate pravdu! Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Iza 43:26 Opomeni me samo! Sudimo se! Pripovijedaj, da dokaœeæ pravo svoje! Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iza 45:25 U Gospodu dokazuju svoje pravo i diçe se svi potomci Izraelovi. Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo.

525 Hos 5:11 Zarobljen je Efraim, slomljeno njegovo pravo, jer je tako usrdno sluœio idolima. Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. Mat 3:15 Isus mu odgovori: “Samo pripusti to! Dolikuje nam, da ispunimo sve, æto je pravo.” Tada ga pripusti. Mat 15:26 On reçe: “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiøima.” Mat 20:4 I reçe im: “Idite i vi u moj vinograd; æto bude pravo, dat øu vam. Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! Luk 10:28 Reçe mu: “Pravo si odgovorio, çini to, i imat øeæ œivot!” Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? Luk 12:57 Zaæto sami od sebe ne spoznajete, æto je pravo? Luk 18:8 Kaœem vam, brzo øe im pribaviti pravo. Ali Sin çovjeçji, kad doåe, hoøe li naøi vjeru na zemlji?” Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Iva 8:48 Tada mu odgovoriæe Œidovi: “Ne velimo li mi pravo, da si Samarijanac i da imaæ åavla?” Iva 13:13 Vi zovete mene Uçiteljem i Gospodinom, i pravo velite, jer jesam. Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. Dje 8:21 Nema tebi dijela ni zajednice u ovoj stvari, jer srce tvoje nije pravo pred Bogom. Rim 5:6 Jer Krist, kad smo joæ bili slabi, umrije u pravo vrijeme za bezboœnike. Rim 14:22 Imaæ vjere? Imaj je sam za sebe pred Bogom! Blagoslovljen je, koji sam sebe ne sudi za ono, æto naåe za pravo! Apostol je pravo izabrao ponizni naçin propovijedanja.

2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! Gal 4:17 Oni ne revnuju za vas, kako je pravo, nego dapaçe hoøe da vas odvoje, da revnujete za njih. Efe 6:1 Djeco! Sluæajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo pravo! Kol 4:1 Gospodari, æto je pravo i pravedno, çinite slugama, znajuøi, da i vi imate gospodara na nebu! 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! PRAVOGA 5 M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. M.Iz 17:15 Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica su gad Gospodu. Iva 1:47 Kad Isus vidje Natanaela gdje dolazi k njemu, reçe za njega: “Evo pravoga Izraelca, u kojem nema lukavstva!” Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Heb 8:2 Kao sluga svetiæta i pravoga æatora, koji naçini Gospodin, a ne çovjek. PRAVOJ 2 Job 31:6 Neka me izmjeri na pravoj tezulji: Bog øe upoznati neduœnost moju! Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. PRAVOM 4 Psl 23:3 On krijepi duæu moju, vodi me pravom stazom zbog imena svojega. Psl 25:9 Ponizne vodi pravom stazom; On uçi ponizne putovima svojim. Luk 23:41 Mi dakako s pravom; jer primamo pravednu kaznu za svoja djela, a ovaj nije niæta zlo poçinio.” Rim 10:2 Jer im svjedoçim, da imaju i revnost za Boga, ali ne po pravom po razumijevanju. PRAVU 8 Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. Job 13:18 Eto, spreman sam za parbu, znam, da øu biti u pravu. Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! Psl 17:5 Pravu stazu ne ostavi hod moj; na putovima tvojim ne posrnu korak moj. M.Iz 17:26 Zlo je globiti pravednika; plemenite ljude udarati protiv svakomu je pravu. Jer 2:21 Bio sam te posadio kao lozu plemenitu, kao posve pravu bilinu. Ali kako si mi se izrodio u divlju lozu? Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada

prekup po pravu otkupa.’” Eze 21:27 Uniætit øu, uniætit øu, uniætit øu ga, i neøe ga viæe bih, dok ne doåe onaj, kojemu po pravu pripada: ‘njemu øu ga dati.’ PRAZNA Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. PRAZNE 4 Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. Luk 1:53 Gladne napuni dobara, bogate otpusti prazne. 1Ti 1:6 Od toga neki zastraniæe i svrnuæe u prazne govore. PRAZNIH 6 Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, 2Ti 2:16 A kloni se loæih i praznih razgovora, jer øe joæ viæe napredovati u bezboœnosti! 2Ti 2:23 A ludih i praznih zapitkivanja kloni se znajuøi, da raåaju svaåe. Tit 1:10 Jer ih ima mnogo neposluænih, praznih brbljavaca i zavodnika, osobito koji su iz obrezanja, PRAZNIM Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! PRAZNINA Iza 41:29 Gle, svi su oni niæta, i djela su njihova niætava. Vjetar i praznina likovi su njihovi.” PRAZNINOM Job 26:7 Nad prazninom razastire on sjever, iznad niæta daje da lebdi zemlja. PRAZNU 5 Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! Psl 107:9 Jer je nasitio duæu praznu, duæu gladnu napunio je okrepom. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Mat 12:36 A ja vam kaœem: “Za svaku praznu rijeç, koju reknu ljudi, moraju u dan suda dati raçun.

526 Mat 12:44 Onda pomisli: “Vratit øu se u kuøu svoju, iz koje sam izaæao. I on doåe, naåe je praznu, lijepo pometenu i ukraæenu. PREÆAO Psl 124:4 Vode bi nas bile odnijele, divlji bi potok bio preæao preko nas, Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. PREÆLI 1 1Iv 3:14 Mi znamo, da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu; tko ne ljubi, ostaje u smrti. PREBIÆE 2 Iva 19:32 Doåoæe dakle vojnici, i prvome prebiæe golijeni i drugome raspetomu s njim. Iva 19:33 A kad doåoæe k Isusu, vidjeæe, da je veø umro, i ne prebiæe mu golijeni. PREBIJA Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. PREBIJATE 1 Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” PREBIVA 6 Psl 25:13 Duæa njegova u sreøi prebiva; potomstvo øe njegovo posjedovati zemlju. Psl 46:5 Bog prebiva u njem: ne moœe se pomaknuti; pomoø je njegova Bog, kad puca zora. Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Psl 69:25 Stan njihov neka opusti, æatorima njihovim neka ne prebiva nitko! 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. PREBIVAÆ 1 Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” PREBIVAJU Psl 84:4 Blagoslovljeni su oni, koji prebivaju u kuøi tvojoj, koji te slave bez prestanka! PREBIVALA Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. PREBIVALIÆTE 1 Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. PREBIVAM Psl 61:4 U æatoru tvojem hoøu da prebivam uvijek, da se skrijem pod krovom krila tvojih! PREBIVANJA Psl 107:7 Izvede ih na pravi put, koji ide u mjesto prebivanja. PREBIVAT 1 Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me

kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. PREBIVATI 1 Izl 25:8 Podignite mi Svetiæte, da mogu prebivati u sredini njihovoj. PREBROJE 1 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. PREBROJITI 1 Pst 16:10 I joæ joj reçe anåeo Gospodnji: “Umnoœit øu potomstvo tvoje tako, da se neøe moøi prebrojiti od mnoœine.” PREDADE 7 Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. Psl 118:18 Teæko me kazni Gospod, ali me ne predade smrti. Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. Iva 19:11 Isus reçe: “Ne bi imao vlasti nikakve nada mnom, kad ti ne bi bilo dano odozgo. Zato onaj ima veøi grijeh, koji me predade tebi.” Iva 19:30 A kad je bio Isus primio ocat, reçe: “Svræeno je.” Tada nakloni glavu i predade duh. Rim 1:24 I zato ih predade Bog u œeljama njihovih srdaca u neçistoøu, da sramote sami tjelesa svoja, Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. PREDADOÆE 1 Luk 1:2 Onako, kako nam ih predadoæe prvotni oçevici i sluge rijeçi. PREDADOH 3 1Ko 11:2 A hvalim vas, braøo, æto se u svemu mene spominjete i drœite propise, kao æto vam predadoh. 1Ko 11:23 Jer ja primih od Gospodina, æto vam i predadoh, da Gospodin Isus onu noø, u koju je bio izdan, uze kruh, 1Ti 1:20 Meåu kojima su Himenej i Aleksandar, koje predadoh sotoni, da se nauçe ne huliti, PREDADOSTE 1 Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. PREDADU 2 Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Mat 10:19 A kad vas predadu, ne brinite se, kako ili æto øete govoriti! U onaj ças dat øe vam se, æto øete govoriti. PREDAJ 1 M.Iz 16:3 Predaj Gospodu djela svoja, i osnove øe tvoje uspjeti. PREDAJE 3 1Ko 11:24 I zahvalivæi prelomi i reçe: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje koje se predaje za vas; ovo çinite na moju uspomenu!” Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. 2So 2:15 Tako dakle, braøo, stojte i drœite predaje, koje nauçiste ili rijeçju ili

poslanicom naæom. PREDAJEÆ 1 Psl 16:10 Jer ti ne predajeæ duæe moje podzemnom svijetu; ne daæ da Svetac tvoj truleœa ugleda. PREDAJEM 4 Psl 31:5 U ruku tvoju predajem duh svoj; ti øeæ me otkupiti, Gospode, Boœe, ti vjerni! Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa: “Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu. 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, PREDAJI 2 Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. PREDAJU 2 Mat 15:2 “Zaæto uçenici tvoji prestupaju predaju starih? Oni ne peru ruku svojih prije objeda.” Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, PREDALI 2 Iva 18:30 Odgovoriæe mu: “Kad on ne bi bio zloçinac, ne bismo ga bili predali tebi.” Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. PREDAM 4 Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Mat 26:15 I reçe: “Æto øete mi dati, da vam ga predam?” Oni mu isplatiæe trideset srebrnjaka, 1Ko 13:3 I kad bih razdao sve imanje svoje, i ako predam tijelo svoje, da se spali, a ljubavi nemam, niæta mi ne koristi. PREDAN 4 Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Rim 4:25 Koji je predan zbog grijeha naæih i uskrsnuo zbog opravdanja naæega, Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. PREDANA Luk 4:6 I reçe mu: “Svu ovu moø i slavu dat øu tebi; jer je predana meni i dajem je kojemu hoøu.

527 Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. PREDANE 1 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. PREDANI 4 Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Iza 17:2 Ostavljeni su gradovi njegovi zauvijek, predani stadima. Ona poçivaju u njima, i nitko ih ne plaæi. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. PREDANO 3 Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, PREDAO4 Psl 31:8 Mene ne predao u ruku neprijatelju, nozi mojoj dao æirok prostor. Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je

predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Rim 8:32 Koji dakle svojega vlastitog Sina nije saçuvao, nego ga je predao za sve nas, kako dakle da nam s njim sve ne daruje! 1Ko 15:3 Jer sam vam najprije predao æto sam i primio, da je Krist umro za grijehe naæe po Pismima; Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Efe 5:25 Muœevi, ljubite svoje œene, kao æto je i Krist ljubio crkvu i sebe samoga predao za nju, 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. PREDAT 4 P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Mat 17:22 Dok su hodili naokolo po Galileji, reçe im Isus: “Sin çovjeçji predat øe se u ruke ljudima. Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. PREDATI 3 Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. Mat 20:19 I onda predati neznaboæcima, da bude naruœen, biçevan i razapet. Ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Mat 27:58 On otide k Pilatu i zamoli za tijelo Isusovo, Pilat mu dade predati tijelo, PREDAVAT 2 Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. PREDAVATI 1 Mat 10:17 Çuvajte se od ljudi! Oni øe vas predavati sudovima i biçevat øe vas u sinagogama. PREDAVÆI 1 1Ti 6:10 Jer je korijen sviju zala lakomstvo, kojemu neki predavæi se zalutaæe od vjere i na sebe navukoæe jade mnoge. PREDLOŒIH 1 Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. PREDLOŒITE 2 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se

nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. PREDMET 1 Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ PREDNJAÇE 1 Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. PREDNJAÇITI 1 Tit 3:14 A i naæi neka se uçe prednjaçiti u dobrim djelima, kada je nuœda i potreba, da ne budu bez ploda! PREDNJE 2 Pst 17:11 A obrezivat øete se na mesu svoje prednje koœice, i to neka bude znak zavjeta izmeåu mene i vas! Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” PREDNJI 1 Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; PREDNJOJ 1 Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. PREDNOST 2 Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. PREDOBIVA M.Iz 11:30 Plod je pravednikov drvo œivota; mudri predobiva srca. PREDOÇIÆ 1 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. PREDODREÅEN 1 1Pe 1:20 Koji je predodreåen prije postanja svijeta, a javio se u posljednja vremena zbog vas, PREDODREÅENI 1 Efe 1:11 U njemu i mi postadosmo baætinici predodreåeni po odredbi onoga, koji sve çini po odluci volje svoje, PREDODREDI 3 Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. Rim 8:30 A koje predodredi, one i pozva; a koje pozva, one i opravda; a koje opravda, one i proslavi. 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. PREDODREDIO 3 Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto

528 ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 1:9 Oçitovavæi nam tajnu volje svoje po svojoj slobodnoj odluci, koju je predodredio u njemu; PREDRAGO Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. PREDSTOJNICI 1 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! PREDSTOJNICIMA Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. PREDSTOJNIK 1 Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. PREDSTOJNIKA Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! PREDSTOJNIKE 1 Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! PREDU 2 Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; PREDUZEØIMA Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. PREDVIDJELO Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” PREDZNANJU 2 Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! PREGAÇE 1 Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe.

PREGIBALI 3 Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mar 15:19 Pritom su ga udarali trskom po glavi, pljuvali na njega, pregibali svoje koljeno i klanjali mu se. PREGIBAM Efe 3:14 Zbog toga pregibam koljena svoja pred Ocem Gospodina naæega Isusa Krista, PREGLEDA M.Iz 6:30 Pregleda li se kradljivcu, kad ukrade, samo da utaœi poœudnu glad? PREGLEDAVA Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. PREGORITE 1 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? PREGRATKE 1 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! PREHRANE 1 Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. PREKIDA Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. PREKIDAJ 1 Jer 14:21 Ali nas ne odbijaj zbog imena svojega, ne daj da se obeæçasti prijestolje slave tvoje! Spomeni se zavjeta svojega s nama i ne prekidaj ga! PREKINE 1 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. PREKLINJATI 1 Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao. PREKOMJERNO 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. PREKORAÇIH 1 Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. PREKORAÇUJE 1 Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. PREKORI 1 Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici,

kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. PREKORIO PNP 8:8 Ah, da bi mi ti brat bio, koji je dojio prsa matere moje! Tada bih te smjela cjelivati, kad bih te naæla vani: nitko me ne bih za to prekorio. PREKORITI 1 Iva 8:46 Tko øe me od vas prekoriti za kakav grijeh? Ako vam kaœem istinu, zaæto mi ne vjerujete ‘ PREKRASNE 1 PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! PREKRATKA Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Iza 59:1 Gle, nje prekratka ruka Gospodnja, da pomogne, nije gluho njegovo uho, da çuje. PREKRÆAJ 2 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! PREKRÆAJI 1 Jer 14:7 “Ako grijehi naæi svjedoçe i protiv nas: Gospode, budi nam milostiv zbog imena svojega, jer su mnogi prekræaji naæi, kojima smo grijeæili protiv tebe. PREKRILIT 1 Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. PREKRIVALO Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. PREKSUTRA 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. Luk 13:33 Ali danas, sutra i preksutra moram putovati; jer ne ide, da prorok drugdje naåe smrt negoli u Jerusalemu. PREKUP 1 Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” PREKUPCI 1 Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? PRELAGAN 1 Dan 5:27 Tekel: ‘Izmjeren’ si bio na mjerila i naåen si prelagan.

529 PRELAMA Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. PRELAMAÆ 1 Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. PRELAZE 3 Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” PRELAZI 3 Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Iva 10:1 “Zaista, zaista, kaœem vam: tko ne ulazi na vrata u ovçinjak nego prelazi na drugom mjestu, on je tat i razbojnik. PRELI 1 Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” PRELIJEVA Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. PRELIJEVAJU Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. PRELIJEVAT 1 M.Iz 3:10 Tada øe se napuniti œitnice tvoje obilja, i prelijevat øe se vino iz kaca tvojih. PRELJUBA Izl 20:14 Ne çini preljuba! Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; PRELJUBE 5 preljube – ,navodi je, da çini preljubu; i tko puætenicu uzme za œenu, çini preljubu. Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne

çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” PRELJUBI 1 Iva 8:3 Tada knjiœevnici i farizeji dovedoæe œenu zateçenu u preljubi, postaviæe je na sredinu PRELJUBOÇINACA Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. PRELJUBOÇINCI 3 Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. PRELJUBOÇINCIMA Psl 50:18 Kad si vidio lupeœa, postao si mu prijatelji s preljuboçincima opøio si. Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. PRELJUBOÇINSTVA Iva 8:41 Vi çinite djela oca svojega.” Tada mu rekoæe: “Mi nijesmo roåeni od preljuboçinstva, jednoga oca imamo, Boga.” PRELJUBOÇINSTVO Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” PRELJUBOTVORAN 1 Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. PRELJUBOTVORNIM Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” PRELJUBU 9 M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Mat 5:28 A ja vam kaœem: Svaki, koji pogleda na œenu poœudno, veø je u srcu svojemu uçinio s njom preljubu. preljube – ,navodi je, da çini preljubu; i tko puætenicu uzme za œenu, çini preljubu. preljube – ,navodi je, da çini preljubu; i tko puætenicu uzme za œenu, çini preljubu. Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju

œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” Mar 10:11 On im objasni: “Tko otpusti œenu svoju i uzme drugu, çini preljubu na njoj. Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; PRELOMI 6 Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” Mar 14:22 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade im ga i reçe: “Uzmite, ovo je tijelo moje.” Luk 22:19 Onda uze kruh, zahvali, prelomi ga i dade im ga govoreøi: “Ovo je tijelo moje, koje se daje za vas. Ovo çinite na moju uspomenu!” 1Ko 11:24 I zahvalivæi prelomi i reçe: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje koje se predaje za vas; ovo çinite na moju uspomenu!” PRELOMILI 1 Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. PRELOMIM 2 Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Zah 11:14 Onda sam slomio drugi ætap svoj ‘slogu’, da tako prelomim savez bratski izmeåu Jude i Izraela. PRELOMIO Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” PRELOMITI 2 Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. PREMALO Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” PREMINE 1 Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim

530 danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! PREMINUÆE 1 1Ko 11:30 Zato su meåu vama mnogi slabi i bolesni, i preminuæe mnogi. PREMINULO Job 34:15 Preminulo bi najednom svako tijelo, çovjek bi se opet vratio u prah. PREMJEÆTAJU Hos 5:10 Knezovi su Judini postali kao oni, koji premjeætaju meåu. Izlit øu na njih jarost svoju kao vodu. PREMJEÆTAM 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. PREMJESTI 3 Kol 1:13 Koji nas izbavi od vlasti tame i premjesti u kraljevstvo Sina ljubavi svoje, Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. PRENESEN 1 Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. PRENOØE 1 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. PRENOØI 1 Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? PRENOSI 1 Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. PREOBRAŒAVAMO 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. PREOBRAZI 1 Mat 17:2 Tada se preobrazi pred njima Lice se njegovo zasja kao sunce, a haljine se njegove zasvijetliæe kao svjetlo. PREOBRAZITI 1 Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. PREOKRENUO Tit 3:11 Znajuøi, da se takav preokrenuo na gore i grijeæi, i sam sebe osuåuje. PREOKREØU 2 P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. Psl 56:5 Svaki dan preokreøu rijeçi moje; sve misli njihove idu na zlo protiv mene. PREOSTALIH 3 Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv

svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Mat 14:20 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe su digli od preostalih komada joæ dvanaest punih koæarica. Mat 15:37 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe od preostalih komada podigoæe joæ sedam koæarica punih. PREOSTALO Izl 12:10 Niæta od toga ne ostavite do jutra; æto bi od toga preostalo do jutra, spalite na ognju! PREŒIVJELIMA Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. PREPADA Psl 76:12 Oholost knezovima ponizuje on; kraljeve zemaljske prepada on. PREPADE 2 Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Psl 76:8 S neba si oglasio presudu: zemlja se prepade i zanijemi, PREPADNE 2 Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. Amo 3:8 Kad rikne lav, tko da se onda ne prepadne? Kad Gospod, Svemoguøi, progovori, tko da onda ne prorokuje? PREPADOÆE 2 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” PREPATI 1 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. PREPIRALI 4 Iva 6:52 Tada su se prepirali Œidovi meåu sobom, i rekoæe: “Kako nam moœe ovaj dati tijelo svoje da jedemo?” Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. PREPIRANJA 4 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego

boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! PREPIRANJE 1 1Ko 3:3 Jer ste joæ tjelesni, jer kad je meåu vama zavist i prepiranje, nijeste li tjelesni, i ne œivite li po çovjeku? PREPIRAO P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” PREPIRATI 3 Mat 12:19 Neøe se prepirati i neøe buçiti, nitko neøe po ulicama çuti glasa njegova. Mar 8:11 Tada doåoæe farizeji i poçeæe se s njim prepirati, Traœili su od njega znak s neba, da ga kuæaju. 1Ko 11:16 Ako li tko misli, da se moœe prepirati, neka zna, mi takva obiçaja nemamo, niti crkve Boœje. PREPIRKA Luk 22:24 Nastade takoåer prepirka meåu njima, tko da je od njih najveøi. PREPIRU Jud 1:22 Upuøujte one, koji se joæ prepiru! PREPLAÆE 1 Psl 104:29 A odvratiæ li lice svoje, preplaæe se; uzmeæ li im dah, poginu i vraøaju se opet u prah. PREPLAÆITE 1 P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” PREPOROÅENJA Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, PREPORUÇI 1 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! PREPORUÇIÆ 1 Pst 40:14 Tada misli i na mene, kad ti bude dobro, pa mi uçini ljubav, da me preporuçiæ faraonu i izbaviæ me iz ove kuøe! PREPORUÇIÆE 1 Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. PREPORUÇITE 1 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçite; jer ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola, ako i jesam niæta. PREPORUÇIVATI 1 2Ko 3:1 Poçijemo li opet sami sebe preporuçivati? ili trebamo li kao neki preporuçnih poslanica na vas i i od vas? PREPORUÇNIH 1 2Ko 3:1 Poçijemo li opet sami sebe

531 preporuçivati? ili trebamo li kao neki preporuçnih poslanica na vas i i od vas? PREPORUÇUJE 1 1Ko 8:8 A jelo nas ne preporuçuje Bogu, jer niti æto gubimo, ako ne jedemo, niti æto dobijemo, ako jedemo, PREPORUÇUJEM Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. PREPORUÇUJEMO 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. 2Ko 5:12 Jer se ne preporuçujemo opet vama, nego vam dajemo prigodu, da se ponosite s nama, da imate æto odgovoriti onima, koji se diçe onim, æto je na licu, a ne u srcu. PREPORUÇUJU 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! PREPOZNAÆE 1 Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. PREPUÆTENO M.Iz 29:15 Prut i ukor daju mudrost, a dijete prepuæteno samomu sebi sramoti mater svoju. PREPUSTIO 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno osudio; PRESAÅUJ 1 Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! PRESADI 1 Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. PRESAHNU 2 Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. PRESAHNUTI 1 Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. PRESELIO Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; PRESITIVÆI 1 M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. PRESTA Brj 16:48 Osta stojeøi meåu mrtvima i œivima, dok ne presta pomor. PRESTADE 1

Luk 7:45 Ti mi ne dade cjelova; a ona, otkako uåe, ne prestade cjelivati nogu mojih. PRESTADOÆE 1 Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! PRESTAJALI 1 Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. PRESTAJAO Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. PRESTAJE 4 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: 2Ko 3:13 I ne kao æto je Mojsije metao pokrivalo na lice svoje, da ne bi sinovi Izraelovi gledali svræetka onome, æto prestaje. 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. PRESTAJEÆ 1 Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? PRESTAJEMO Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. PRESTALE 1 Heb 10:2 Inaçe bi prestale prinositi se, kad oni, koji sluœe, ne bi viæe imali nikakve savjesti za grijehe, kad su se jednom oçistili; PRESTALI 1 Mal 3:6 “Jer ja, Gospod, nijesam se promijenio, i vi nijeste prestali biti sinovi Jakovljevi. PRESTANE 1 Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. PRESTANEÆ 2 Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. PRESTANEM Job 16:6 Ali ako govorim, neøe odlahnuti bol moja; ako li prestanem, hoøe li otiøi od mene? PRESTANITE 3 Psl 4:4 Dræøite i okanite se grjeænoga

djelovanja! Smislite se na postelji svojoj! Prestanite! Psl 46:10 Prestanite i spoznajte, da sam ja Bog! Slavit øe me meåu narodima i uzvisivati na zemlji. Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! PRESTANKA 5 Psl 84:4 Blagoslovljeni su oni, koji prebivaju u kuøi tvojoj, koji te slave bez prestanka! Psl 119:44 I çuvat øu zakon tvoj svagda, dovijeka i bez prestanka. Rim 9:2 Da mi je vrlo œao, i srce me boli bez prestanka. 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 5:17 Molite se bez prestanka! PRESTAO Izl 34:33 Poæto je Mojsije bio prestao s njima govoriti, stavi pokrivalo na lice svoje. 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; PRESTAT 3 Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. 1Ko 13:10 A kad doåe, æto je savræeno, prestat øe, æto je djelomiçno. PRESTATI 1 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. PRESTUPAJU 2 Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Mat 15:2 “Zaæto uçenici tvoji prestupaju predaju starih? Oni ne peru ruku svojih prije objeda.” PRESTUPAK 1 Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; PRESTUPAKA 5 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, Efe 2:1 I vas, koji ste bili mrtvi zbog prestupaka i grijeha svojih, Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom.

532 PRESTUPAO Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. PRESTUPATE 1 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. PRESTUPCIMA Kol 2:13 I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima i u neobrezanju tijela svojega, oœivio je s njim, oprostivæi nam sve prestupke, PRESTUPI 2 L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, PRESTUPILI 1 Joæ 7:11 Izrael je sagrijeæio; prestupili su zabranu moju, koju sam im dao, prisvojili su sebi zakleto, po çinili su kraåu, poskrivali su i metnuli meåu svoje stvari PRESTUPKE 1 Kol 2:13 I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima i u neobrezanju tijela svojega, oœivio je s njim, oprostivæi nam sve prestupke, PRESTUPNICI 1 Jak 2:9 Ako li gledate, tko je tko, grijeh çinite, i zakon øe vas uvjeriti, da ste prestupnici. PRESUÆI 1 Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. PRESUÆITI 2 Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. PRESUDA 5 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” Iza 22:1 Presuda nad dolinom gledanja. Æto ti je, te je sav narod tvoj uzaæao na krovove, Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva

plemena Izraelova, PRESUDE 2 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! PRESUDI 1 Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. PRESUDU Psl 76:8 S neba si oglasio presudu: zemlja se prepade i zanijemi, PRESVETOGA M.Iz 9:10 Poçetak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost. PRESVETOM Jud 1:20 A vi, ljubljeni, naziåujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome! PRETALIO Iza 48:10 Evo, pretalio sam te, ali ne naåoh srebra; prokuæao sam te u taoniku nevolje. PRETAPA Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” PRETEÇA Heb 6:20 Kamo Isus uåe kao preteça za nas, postavæi veliki sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu. PRETEÇE 2 Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. PRETEKOÆE 1 Luk 9:17 Svi su jeli i nasitili se. I nakupiæe joæ dvanaest punih koæarica od komada, æto pretekoæe. PRETEØI 1 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. PRETEŒAK 1 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. PRETILI 1 Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. PRETILIH 1 Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. PRETILINE 3

1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. PRETILINOM 2 Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! PRETJEÇITE 1 Rim 12:10 Bratskom ljubavi ljubite jedan drugoga; poætovanjem jedan drugoga pretjeçite; PRETOPIT 1 Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” PRETOPLJENO Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. PRETRAŒIÆ 1 Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; PRETRAŒIVATI 1 Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. PRETRPE 1 Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. PRETRPI 1 Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube PRETRPJELA Mat 27:19 Dok je on sjedio na sudu, poruçi mu œena njegova: “Nemoj imati nikakva posla s tim pravednikom, jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.” PRETRPJETI 1 Luk 17:25 Ali najprije joæ mora on mnogo pretrpjeti i odbaçen biti od roda ovoga. PRETVARA Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! 2Ko 11:14 I nije çudo, jer se sam sotona pretvara u anåela svjetla.

533 PRETVARAJU 4 Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. 2Ko 11:13 Jer takvi ljudi laœni su apostoli, prevarljivi poslenici, koji se pretvaraju u apostole Kristove. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. PRETVARANJA Rim 12:9 Ljubav neka je bez pretvaranja; mrzeøi na zlo prianjajte uz dobro; 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; PRETVORI 3 Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Psl 114:8 Koji pretvori hridinu u jezero, kremen u vrelo! Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! PRETVORIÆE 3 Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. PRETVORIO 3 Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s PRETVORIT 2 Hos 4:7 Æto ih je bilo viæe, to su viæe grijeæili protiv mene. Çast njihovu pretvorit øu u sramotu. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s PRETVORITI 3 Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i

mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. PREUZETNE 1 Mal 3:13 “Preveø su preuzetne rijeçi vaæe na me”, veli Gospod nad vojskama. “Pitate: ‘Æto govorimo meåu se na tebe?’ PREUZETNOSTI 1 Psl 49:13 To je sudbina onih, koji su puni preuzetnosti; to je svræetak onih, koji se hvale zadovoljstvom! PREVALI 1 M.Iz 26:27 Tko jamu kopa drugima, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. PREVALILE 1 Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, PREVALISTE 1 P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. PREVAŒNOJ 1 Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, PREVARI 5 Rim 7:11 Jer grijeh uzevæi prigodu po zapovijedi prevari me, i ubi me njome. 2Ko 2:11 Da nas ne prevari sotona, jer znamo, æto on misli 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. Kol 2:4 A ovo govorim, da vas nitko ne prevari zamamljivim rijeçima. 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, PREVARILO Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” PREVARIO Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” PREVARISMO 2Ko 7:2 Osvojite nas! Nikome ne uçinismo naœao, nikoga ne pokvarismo, nikoga ne prevarismo. PREVARITI 2 Hos 12:7 Laœnu tezulju ima on u ruci kao kakav Kanaanac. Voli prevariti. Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, PREVARLJIVI 1 2Ko 11:13 Jer takvi ljudi laœni su apostoli, prevarljivi poslenici, koji se pretvaraju u apostole Kristove. PREVARLJIVIM Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, PREVELIKA

Pst 4:13 A Kain se potuœi Gospodu: “Prevelika je kazna moja, a da bih je mogao snositi. PREVELIKIH 2 2Ko 11:5 Jer mislim, da ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola. 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçite; jer ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola, ako i jesam niæta. PREVELIKO Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. PREVELIKU 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. PREVEØ 1 Mal 3:13 “Preveø su preuzetne rijeçi vaæe na me”, veli Gospod nad vojskama. “Pitate: ‘Æto govorimo meåu se na tebe?’ PREVIÆE 4 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. M.Iz 11:24 Jedan dijeli obilno i sve je bogatiji; drugi ækrtari previæe i sve je siromaæniji. M.Iz 25:27 Previæe meda jesti nije dobro; zato ætedi rijeçi pohvale! Prp 7:17 Ne budi previæe bezboœan i ne budi lud; zaæto bi umro prije vremena? PREVISOKA Psl 49:8 Previsoka je cijena za œivot njegov; ne doteçe dovijeka! M.Iz 24:7 Previsoka je luåaku mudrost; zato on ne otvara usta na vijeøanjima. PREVLADAN 1 Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. PREVRAØAJU Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. PREVRØE 1 Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. PREZIR 2 Psl 22:6 A ja sam crv, ne viæe çovjek; ruglo ljudima i prezir narodu! M.Iz 18:3 Gdje uniåe bezboœnost, ondje se smjesti i sramota, i prezir doåe sa sramotom. PREZIRA Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. PREZIRAN 1 Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ PREZIRATI 1 Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. PREZIRE 10

534 Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” M.Iz 13:13 Tko prezire opomenu, sam sebi ækodi; tko ima strahopoætovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaøa. M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek lud prezire mater svoju. M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! Luk 10:16 Tko vas sluæa, mene sluæa; tko vas prezire, mene prezire; a tko prezire mene, prezire onoga koji je mene poslao.” Luk 10:16 Tko vas sluæa, mene sluæa; tko vas prezire, mene prezire; a tko prezire mene, prezire onoga koji je mene poslao.” Luk 10:16 Tko vas sluæa, mene sluæa; tko vas prezire, mene prezire; a tko prezire mene, prezire onoga koji je mene poslao.” Luk 10:16 Tko vas sluæa, mene sluæa; tko vas prezire, mene prezire; a tko prezire mene, prezire onoga koji je mene poslao.” Rim 14:3 Koji jede, neka ne prezire onoga, koji ne jede, i koji ne jede, neka ne osuåuje onoga, koji jede, jer ga je Bog primio, Tit 2:15 Ovo govori i opominji, i pouçavaj sa svom odluçnoæøu! Nitko neka te ne prezire! PREZIREÆ 3 Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Rim 14:10 A ti zaæto sudiæ brata svojega ni ti zaæto prezireæ brata svojega? Jer svi øemo stajati pred sudom Boœjim. PREZIREM Amo 5:21 “Mrzim i prezirem sveçanosti vaæe. Ne volim mirisati svetkovina vaæih. PREZIRI 2 M.Iz 23:22 Sluæaj oca, koji ti je dao œivot; ne preziri matere svoje, kad ostari! Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! PREZIRITE 1 M.Iz 4:2 Jer vam dobre nauke dajem; ne prezirite naputka mojega! PREZIRNO M.Iz 14:21 Tko prezirno postupa s bliœnjima svojim, grijeæi; blagoslovljen je onaj, koji se smiluje siromahu! Mal 1:12 “A vi ga skvrnite, kad govorite: ‘Stol je Gospodnji oneçiæøen, i æto dolazi s njega, prezirno je.’ PREZIRU 4 M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule. PREZRE 3

P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. Psl 102:17 Kada usliæi vapaj siromaha i ne prezre molitve njihove. 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! PREZREN 3 Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. Oba 1:2 “Gle, uçinit øu te malim meåu narodima. Prezren øeæ biti preko mjere. PREZRENI 1 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. PREZRENIM Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” PREZRENO 1Ko 1:28 I æto je neplemenito pred svijetom i prezreno, izabra Bog, i ono, æto nije, da uniæti ono, æto jest, PREZREO 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” PREZRETE 1 L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj, PRIANJA Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. PRIANJAJTE 1 Rim 12:9 Ljubav neka je bez pretvaranja; mrzeøi na zlo prianjajte uz dobro; PRIANJATI 2 Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” PRIBAVI 2 M.Iz 4:7 Poçetak mudrosti: Pribavi sebi mudrost; pribavi sebi razboritost svim imanjem svojim! M.Iz 4:7 Poçetak mudrosti: Pribavi sebi mudrost; pribavi sebi razboritost svim imanjem svojim! PRIBAVIO 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge

Mojsija. PRIBAVITE 1 Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” PRIBAVITI 6 Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i sluœe mu jednoduæno. Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! Luk 18:8 Kaœem vam, brzo øe im pribaviti pravo. Ali Sin çovjeçji, kad doåe, hoøe li naøi vjeru na zemlji?” PRIBAVLJA 5 L.Zk 16:30 Jer u taj dan pribavlja se za vas pomirenje, da budete oçiæøeni; od svih grijeha svojih imate biti oçiæøeni pred Gospodom. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. Job 16:21 On pribavlja smrtniku pravo protiv Boga, çovjeku protiv bliœnjega svojemu. M.Iz 19:4 Bogatstvo pribavlja uvijek viæe prijatelja, a siromaha ostavlja prijatelj njegov. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. PRIBAVLJAÆ 1 Psl 10:18 Ti pribavljaæ sirotama i patnicima pravo njihovo; neka viæe ne prkosi çovjek sa zemlje! PRIBIÆE 1 Mat 27:35 Tada ga pribiæe na kriœ i razdijeliæe kockom meåu se haljine njegove. PRIBIJEN 1 Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam pribijen na kriœ. PRIBILI 1 Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. PRIBIRALE 1 Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. PRIBJEGLI 1 Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, PRIBJEØI 1 Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla

535 vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? PRIBLIŒAVAO Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. PRIBLIŒI 7 Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. Luk 19:41 Kad se pribliœi i ugleda grad, zaplaka nad njim i reçe: Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! Jak 5:8 Strpite se dakle i vi, i utvrdite srca svoja, jer se dolazak Gospodinov pribliœi. PRIBLIŒILO Luk 10:9 Iscjeljujte bolesnike, æto su ondje, i navijestite; Kraljevstvo Boœje pribliœilo se vama. PRIBLIŒIO 1Pe 4:7 A svemu se je kraj pribliœio Budite dakle mudri i budni u molitvama! PRIBLIŒIT 1 Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” PRIBLIŒITE 1 Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! PRIBLIŒITI 3 Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Psl 91:10 l zato te nikada neøe zlo zadesiti; biç se neøe pribliœiti æatoru tvojemu. Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! PRIBLIŒUJE 6 Job 33:22 Duæa se njegova pribliœuje grobu, œivot njegov carstvu mrtvih. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Mat 26:46 Ustanite, hajdemo! Evo, pribliœuje se izdajnik moj.” Luk 21:28 Kad to nastane, onda se uspravite i podignite glavu svoju! Otkupljenje se vaæe pribliœuje.”: “ Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo

jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. PRIBLIŒUJEMO Heb 7:19 Jer zakon nije niæta usavræio, ali je uveo bolju nadu, po kojoj se pribliœujemo k Bogu. PRIBROJEN 1 Dje 1:26 I baciæe kocke za njih. I pade kocka na Matiju, i bi on pribrojen jedanaestorici apostola. PRIÇA Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. PRIÇAMA M.Iz 4:20 Sine moj, pazi na rijeçi moje i prigni uho svoje priçama mojim! PRIÇE 3 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju! Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. PRICIJEPIO Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! PRICIJEPITI 1 Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! PRIÇUVAO Job 38:23 Koju sam priçuvao za vrijeme nevolje, za dan boja i rata? PRIÇVRSTI 2 Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. PRIÇVRSTIÆE 1 Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” PRIDIŒE 1 Psl 147:6 Gospod pridiœe nevoljne, a bezboœnike ponizuje do zemlje. PRIDJEVKOM Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; PRIDOBIJEM 2 1Ko 9:19 Jer premda sam slobodan od sviju, svima sam sebe uçinio slugom, da ih viæe pridobijem. 1Ko 9:22 Slabima bio sam slab, da slabe pridobijem; svima sam bio sve, da svakako nekoje spasim. PRIDOBIVENI 1 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi, PRIDODADE 1

Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” PRIDOLAZE 1 Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, PRIDOLAZI 1 Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l PRIDRUŒEN 1 Prp 9:4 Jer samo tko je pridruœen œivima, ima se joæ neæto nadati; jer bolje je œiv pas, nego mrtav lav. PRIDRUŒI 1 Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: PRIGNI 5 Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje, oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! Psl 88:2 Neka doåe preda te molitva moja, prigni uho svoje k vapaju mojemu! Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! Psl 144:5 Gospode, prigni nebo i siåi, dotakni se gola, da se zadime! M.Iz 4:20 Sine moj, pazi na rijeçi moje i prigni uho svoje priçama mojim! PRIGNU Psl 72:11 Svi kraljevi neka se prignu pred njim, svi narodi neka mu sluœe! PRIGNUÆE 1 Rim 11:4 A æto mu veli Boœji odgovor? “Ostavio sam sebi sedam tisuøa ljudi, koji ne prignuæe koljena pred Baalom.” PRIGNUT 2 Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi, poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. PRIGNUTI 3 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. PRIGODU 3 Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Rim 7:11 Jer grijeh uzevæi prigodu po zapovijedi prevari me, i ubi me njome. 2Ko 5:12 Jer se ne preporuçujemo opet vama, nego vam dajemo prigodu, da se ponosite s nama, da imate æto odgovoriti onima, koji se diçe onim, æto je na licu, a ne

536 u srcu. PRIGOTOVIO Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. PRIHOD 2 Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Luk 12:18 Ovako øu çiniti, reçe:, Sruæit øu œitnice svoje i sagradit øu veøe. U njih øu skupiti sav prihod svoj i sva dobra svoja. PRIHODI 1 M.Iz 10:16 Prihodi pravednikovi sluœe za œivot, a dobitak bezboœnikov za grijeh. PRIHVAØALO Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. PRIHVATE 1 Mat 23:4 Oni veœu bremena teæka i nesnosna i meøu ih ljudima na pleøa; a sami neøe da ih prihvate prstom svojim. PRIHVATI 1 M.Iz 3:18 Stablo je œivota onome, koji je prihvati i tko je drœi çvrsto, sretan je. PRIHVATILA Psl 139:10 I tamo bi me pratila ruka tvoja, prihvatila bi me desnica tvoja. PRIHVATIO Psl 73:23 Ali ipak ostadoh stalno kod tebe; ti si me bio prihvatio za desnu ruku. Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. PRIHVATISTE 1 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. PRIHVATITE 1 Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. PRIHVATITI 2 Mat 11:14 A on je, ako hoøete prihvatiti, Ilija, koji ima doøi Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? PRIJAÆNJA Job 8:7 Malena øe se onda ukazati prijaænja sreøa tvoja, a buduøa sudbina tvoja bit øe sjajna. PRIJAÆNJE 2 viæe stvari prijaænje. Nikomu viæe ne dolaze na um. Zah 8:11 A sada neøu viæe biti kao u prijaænje dane ostatku toga naroda, govori Gospod nad vojskama. PRIJAÆNJEGA Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, PRIJAÆNJI 1 Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. PRIJAÆNJIH 1 Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset

kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. PRIJAÆNJIM 2 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, 1Pe 1:14 Kao djeca posluha, ne vladajuøi se po prijaænjim œeljama u svojemu neznanju, PRIJATELJ 16 Psl 55:13 Ne, ti si, çovjek kao ja, prijatelj moj, pouzdanik moj. Psl 119:63 Prijatelj sam svima onima, koji te se boje i drœe propise tvoje. M.Iz 3:32 Jer Gospodu se gadi bezboœnik, a poboœniku je vjeran prijatelj. M.Iz 17:17 Uvijek nosi ljubav prijatelj; a u nevolji postaje brat. M.Iz 18:24 Ima prijatelja, koji su na propast; a gdjekoji je prijatelj privrœeniji od brata. M.Iz 19:4 Bogatstvo pribavlja uvijek viæe prijatelja, a siromaha ostavlja prijatelj njegov. PNP 5:16 Usta su mu puna sladosti. Sve je na njemu ljupko. Takav je dragi moj, takav je prijatelj moj, køeri jerusalemske! Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. Jer 3:4 Sada dakako viçeæ k meni: ‘Oçe moj! Ti si prijatelj mladosti moje! Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. Iva 11:11 Tako reçe. Onda nastavi: “Lazar, naæ prijatelj, spava. Ali idem da ga probudim od sna.” Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. PRIJATELJA4 Job 6:14 Nesretnomu treba suøut prijatelja, iako je odbacio strah Svemoønoga! Psl 55:20 Svaki stavlja ruku svoju na prijatelja, razbija savez svoj. M.Iz 2:17 Koja ostavlja prijatelja mladosti svoje i zaboravlja zavjet Boga svojega. M.Iz 18:24 Ima prijatelja, koji su na propast; a gdjekoji je prijatelj privrœeniji od brata. M.Iz 19:4 Bogatstvo pribavlja uvijek viæe prijatelja, a siromaha ostavlja prijatelj njegov. M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini.

M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Mih 7:5 Nemojte se pouzdati u druga! Ne oslanjajte se na prijatelja! Pred onom, koju voliæ, zatvorl vrata svojih usta! Zah 13:6 Upitaju li ga onda: “Kakve su ti to brazgotine na prsima,” odgovara: “Udarili su me u kuøi mojih prijatelja.” Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Luk 11:5 Tada nastavi: “Jedan od vas ima prijatelja. K njemu on ode u ponoøi; rekne mu: “Prijatelju, uzajmi mi kruha!” PRIJATELJE 5 M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ Iva 15:13 Od ove ljubavi nitko veøe nema, da tko œivot svoj poloœi za prijatelje svoje. 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! PRIJATELJEM Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. PRIJATELJI 5 Psl 50:18 Kad si vidio lupeœa, postao si mu prijatelji s preljuboçincima opøio si. Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Luk 12:4 Kaœem vam, prijatelji moji: Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a dalje ne mogu niæta uçiniti. Iva 15:14 Vi ste prijatelji moji, ako çinite, æto vam ja zapovijedam. 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! PRIJATELJICA PNP 2:2 Zaruçnik: Meåu trnjem ljiljan prijateljica je moja meåu djevojkama! PRIJATELJICE 5 PNP 1:15 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa, oçi su tvoje kao golubice. PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa

537 ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. PNP 4:7 Sva si lijepa, prijateljice moja, nema ljage na tebi. Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ PRIJATELJIMA Iva 15:15 Viæe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna, æto radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, æto sam çuo od Oca svojega. PRIJATELJSKI 2 Psl 16:7 Blagoslivljam Boga, koji me je svjetovao prijateljski; na to me opominje i noøu srce moje. Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” PRIJATELJSTVO Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. PRIJATELJU 4 Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. Mat 20:13 Prijatelju, odgovori on jednome od njih, ja tebi ne çinim krivo. Nijesi li se pogodio s menom po denar? Mat 26:50 “Prijatelju, zaæto si doæao!” Sada stupiæe bliœe, metnuæe ruke na Isusa i uhvatiæe ga. Luk 11:5 Tada nastavi: “Jedan od vas ima prijatelja. K njemu on ode u ponoøi; rekne mu: “Prijatelju, uzajmi mi kruha!” PRIJATNU Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. PRIJAZNE 1 M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. PRIJAZNO Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. PRIJEÅE 3 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. Mat 9:9 On uåe u laåicu, prijeåe i doåe u svoj grad. Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, PRIJEÅI 1 Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. PRIJEÅOÆE 1 Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. PRIJEÇE 1 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti

narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. PRIJEDLOG 1 Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. PRIJEKOR 1 Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. PRIJEKORA 6 Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; PRIJEØI 3 Job 14:5 Pa kad su toçno izmjereni dani njegovi, i broj mjeseca njegovih u tebe je; kad si mu postavio meåu, preko koje ne moœe prijeøi, Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. PRIJEPIS 1 Joæ 8:32 Tada napisa ondje na kamenju prijepis zakona Mojsijeva, æto ga je ovaj bio dao sinovima Izraelovim. PRIJESTOLJA9 Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota

se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Luk 1:52 Silnike sruæi s prijestolja, neznatne podiœe gore. Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. PRIJESTOLJE 21 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji

538 zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Psl 89:4 Dovijeka øu utemeljiti pleme tvoje, prijestolje tvoje podignuti za sva vremena!” Psl 97:2 Oblaci su i mrak oko njega; na pravicu i sud oslanja se prijestolje njegovo. Psl 103:19 Prijestolje svoje postavi Gospod na nebu, vlast njegova proteœe se na sve. Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? Jer 14:21 Ali nas ne odbijaj zbog imena svojega, ne daj da se obeæçasti prijestolje slave tvoje! Spomeni se zavjeta svojega s nama i ne prekidaj ga! Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 25:31 Kad doåe Sin çovjeçji u slavi svojoj i svi anåeli s njime, onda øe sjesti na prijestolje slave svoje. Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje? Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. Otk 22:3 I viæe neøe biti nikakva prokletstva. I prijestolje Boœje i Janjetovo bit øe u njemu, i sluge njegove klanjat øe mu se. PRIJESTOLJEM0 Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i

koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. Zapeçaøeni iz dvanaest plemena. Sveci pred prijestoljem Boœjim. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. Otk 14:5 I u njihovima ustima ne naåe se laœ, jer su bez mane pred prijestoljem Boœjim. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. PRIJESTOLJIMA Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu PRIJESTOLJU 20 Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. Psl 89:14 Stupovi su prijestolju tvojemu pravo i pravednost; pred tobom stupaju milost i vjernost. Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti.

Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! Otk 3:21 Tko pobijedi, dat øu mu da sjedi s menom na prijestolju mojemu, kao i ja æto pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolju njegovu. Otk 3:21 Tko pobijedi, dat øu mu da sjedi s menom na prijestolju mojemu, kao i ja æto pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolju njegovu. Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. Otk 19:4 I padoæe dvadeset i çetiri starjeæine i çetiri biøa, i pokloniæe se Bogu, koji sjeåaæe na prijestolju, i rekoæe: “Amen! Aleluja!” Otk 21:5 I reçe onaj, koji je sjedio na prijestolju: “Evo sve novo çinim.” I reçe mi: “Napiæi, jer su ove rijeçi vjerne i istinite.” PRIJESTUP 4 L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, 1Ti 2:14 I Adam nije bio zaveden, a œena zavedena poçni prijestup. PRIJESTUPA Rim 4:15 Jer zakon dovodi samo gnjev: “gdje nema zakona, nema ni prijestupa, Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer

539 je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. Rim 5:17 Jer ako je zbog prijestupa jednoga vladala smrt po jednome, PRIJESTUPE 2 M.Iz 10:12 Mrœnja izaziva samo svaåu, a ljubav prikriva sve prijestupe. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. PRIJESTUPOM 3 Rim 2:23 Hvali; se zakonom, a sramotiæ Boga prijestupom zakona, Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. PRIJETIO 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno osudio; PRIJETNJA M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. PRIJETNJE 2 Psl 104:7 A od prijetnje su tvoje bjeœale, i uzmicale su od gromovnoga glasa tvojega. Dje 4:29 I sad, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje, i daj slugama svojim, da govore sa svom smjeloæøu rijeç tvoju! PRIJETNJOM Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku PRIJETNJU M.Iz 13:8 U bogatstvu njegovu otkup je za œivot njegov, a siromah ne treba sluæati prijetnju. PRIJEVARA 4 Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” 1Pe 2:22 On, koji ne uçini grijeha, i u çijim se ustima ne naåe prijevara,” PRIJEVARAMA 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. PRIJEVARAN 1 M.Iz 19:22 Çovjek je radostan, kad çini dobro; a bolje je siromaæan biti nego prijevaran. PRIJEVARE 5 Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam

prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! PRIJEVARNA Psl 34:13 Jezik svoj ustavljaj oda zla, usta svoja od prijevarna govora! PRIJEVARNE 1 Jer 7:8 A eto, vi se oslanjate na rijeçi prijevarne, koje nemaju vrijednosti. PRIJEVARNI 1 Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. PRIJEVARNO Psl 119:86 Sve su zapovijedi tvoje istina, prijevarno me progone, o pomozi mi! PRIJEVAROM 8 Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. 2Ko 12:16 Ali neka bude, ja vam nijesam bio na teret, nego hitar buduøi uhvatio sam vas prijevarom. Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, 2So 2:10 I sa svakom prijevarom nepravde meåu onima, koji propadaju, jer ljubavi istine ne primiæe, da bi se spasili. Heb 3:13 Nego opominjite jedan drugoga svaki dan, dok se danas govori, da koji od vas ne otvrdne prijevarom grijeha. Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; PRIJEVARU 3 Psl 4:2 Vi ljudi, zaæto sramotite çast moju, ljubite prijevaru i mislite na laœ? Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. PRIJEVORNICE 3 M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod

neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. PRIKAŒE 3 Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana. Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. PRIKAŒEMO Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; PRIKAŒETE 1 Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. PRIKAZA Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. Job 20:8 Bez traga odletjet øe, nalik na san; iæçeznut øe kao noøna prikaza. PRIKAZANJE 1 Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. PRIKAZATI 1 Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. PRIKAZE 1 Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. PRIKAZU 2 Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. PRIKLADAN 1 Luk 9:62 Isus mu reçe: “Ni jedan, koji metne ruku svoju na plug i opet se obazire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boœje.” PRIKLONITI 1 Psl 66:3 Recite Bogu ovako: Kako su straæna djela tvoja! Zbog velike moøi tvoje moraju ti se prikloniti sami neprijatelji tvoji. PRIKOVA Kol 2:14 Izbrisavæi zaduœnicu, koja je bila svojom odredbom protiv nas, i to uklonivæi prikova je na kriœ; PRIKRIVA M.Iz 10:12 Mrœnja izaziva samo svaåu, a ljubav prikriva sve prijestupe. PRILICI 1 Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” PRILIJEPI 1 Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi

540 za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. PRILIKA Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; PRILIKE 3 Psl 17:15 A ja kao pravednik gledam lice tvoje; kad se probudim, nagledam se sit prilike tvoje. Flp 4:10 A obradovah se vrlo u Gospodinu, æto je opet procvalo staranje vaæe za mene, kao æto se i staraste; ali su vas bile sprijeçile prilike. 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. PRILIKOVALO Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. PRILIKU 2 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. PRILOG 3 Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot svoj. Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; PRIMAKNUO Pst 20:4 A Abimelek nije se bio joæ njoj primaknuo, pa odgovori: “Gospode, ti ipak neøeæ neduœne ljude pogubiti! PRIMIÇE 1 Psl 37:13 Ali mu se Svemoguøi smije, jer vidi, da se veø primiçe dan njegov. PRIMIÇI 1 Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” PRIMJENE 1 Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” PRIMJERU 1Pe 1:15 Nego po primjeru Sveca, koji vas je pozvao, i sami budite sveti u svemu œivljenju; PRIMLJENA 1Ti 1:15 Pouzdana je rijeç i vrijedna da bude potpuno primljena, PRIMORA Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni

navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. Psl 18:39 Jer ti me naoruœa snagom za boj: “koji se staviæe protiv mene, ti ih primora na koljena preda me. PRIMORAN 1 Gal 2:3 Ali ni Tito, koji je bio s menom, premda je bio neznaboœac, nije bio primoran da se obreœe. PRIMORJA Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” PRINESAVÆI 1 Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, PRINESE 5 Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, Jak 2:21 Abraham, otac naæ, ne opravda li se djelima, kad prinese sina svojega Izaka na œrtvenik? PRINESEÆ 1 Mat 5:23 Ako dakle prineseæ dar svoj k œrtveniku i ondje se sjetiæ, da brat tvoj ima neæto protiv tebe, PRINESI 2 Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje! Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. PRINESITE 2 Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. PRINESOÆE 1 Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. PRINESTI 1 L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj.

PRINESU Psl 107:22 Neka prinesu œrtvu hvale, neka navjeæøuju djela njegova s radoæøu! PRINIJET 1 Psl 56:12 Boœe, dugujem ti, æto sam zavjetovao; œrtvu hvale prinijet øu ti, PRINIJETI 3 L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. PRINIO Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! PRINOS 4 Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! PRINOSA 4 L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Heb 10:18 A gdje je oproætenje ovih, ondje nema viæe prinosa za grijeh. PRINOSE 4 L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega? Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to

541 ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; PRINOSI 6 Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; PRINOSILI 3 P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. Psl 18:44 Na rijeç bio mi je posluæan; ljudi iz tuåe zemlje prinosili mi Poklonstvo. PRINOSIM Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. PRINOSIMO Heb 13:15 Po njemu dakle prinosimo svagda Bogu œrtvu zahvalnu, to jest, plod usana, koje priznaju ime njegovo! PRINOSIO 3 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, PRINOSIT 1 Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. PRINOSITE 4 Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava

nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. PRINOSITI 3 Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 10:2 Inaçe bi prestale prinositi se, kad oni, koji sluœe, ne bi viæe imali nikakve savjesti za grijehe, kad su se jednom oçistili; PRINOSOM 2 Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. Heb 10:14 Jer je jednim prinosom usavræio zauvijek one, koji bivaju posveøeni. PRINOSU Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. PRIONE 1 Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! PRIONU Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. PRIONULO Psl 26:10 Kojima je zloçinstvo prionulo za ruke, i kojima je desnica puna mita! PRIONUO Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, PRIONUTI 2 Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? PRIPADA5 Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada

Gospodu. Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” P.Zk 10:14 Eto, Gospodu, Bogu tvojemu, pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, æto je na njoj. P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! M.Iz 10:13 Na usnama razumnoga naøi je mudrost, a batina pripada leåima ludoga. Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” Eze 21:27 Uniætit øu, uniætit øu, uniætit øu ga, i neøe ga viæe bih, dok ne doåe onaj, kojemu po pravu pripada: ‘njemu øu ga dati.’ Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” Luk 15:12 Mlaåi od njih reçe ocu: ‘Oçe, daj mi dio od imanja, æto pripada meni.’ On im dakle podijeli imanje. PRIPADAJ 1 M.Iz 22:26 Ne pripadaj k onima, koji podaju ruku, k onima, koji jamçe za dugove! PRIPADAJU 3 Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. PRIPADATE 1 Mar 9:41 Tko vam dadne u ime moje çaæu vode da se napijete, jer pripadate Kristu, zaista, kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøe svoje. PRIPADATI 1 Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod,

542 PRIPASATI 1 Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. PRIPASTI 3 Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Luk 12:20 Ali Bog mu reçe: “Luåaçe, joæ ove noøi potraœit øe duæu tvoju od tebe! Kojemu øe tada pripasti, æto si nakupio. PRIPAZI 3 Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! 1Ti 4:13 Dok doåem, pripazi na çitanje, opominjanje i uçenje! PRIPAZIT 1 2Ljt 7:15 Oçi moje bit øe sad otvorene i uæi moje pripazit øe na molitvu na tom mjestu. PRIPAZITE 1 Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” PRIPOVIJEDA M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. PRIPOVIJEDAJ 3 Iza 43:26 Opomeni me samo! Sudimo se! Pripovijedaj, da dokaœeæ pravo svoje! Mar 5:19 Ali mu ne dopusti, nego mu reçe: “Idi kuøi k svojima i pripovijedaj im, kako je veliku stvar uçinio Gospodin na tebi i kako se je smilovao tebi. Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. PRIPOVIJEDAJU Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: PRIPOVIJEDATI 3 Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Psl 145:6 Oni govore o moøi straænih djela tvojih; o veliçini tvojoj ja øu pripovijedati. Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. PRIPOVJEDI 1 Pst 37:5 Jedanput usni Josip san i pripovjedi ga braøi svojoj, a oni joæ veøma zamrziæe na njega. PRIPOVJEDIÆE 1 Luk 2:18 Svi, koji su to çuli, divili su se tome, æto im pripovjediæe pastiri.

PRIPOVJEDIH 1 Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” PRIPOVJEDILO Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada sluæali.” PRIPRAVA Iva 19:14 A bila je priprava Blagdana Pashe, oko æeste ure, i reçe Œidovima: “Evo kralj vaæ!” PRIPRAVAN 1 Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” PRIPRAVI 7 Pst 21:6 Tada reçe Sara: “Smijeh mi Bog pripravi, i svaki, koji çuje o tom, smijat øe se zbog mene.” Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mat 11:10 On je onaj, o kojem stoji pisano:, Eto, ja æaljem glasnika svojega pred tobom, da pripravi put tvoj pred tobom., Luk 1:68 “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izraelov! On pohodi narod svoj, pripravi mu otkup. Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. PRIPRAVILA Otk 19:7 Radujmo se i veselimo, i dajmo slavu njemu, jer doåe svadba Janjeta, i zaruçnica se je njegova pripravila. PRIPRAVILE 1 Luk 24:1 U prvi dan sedmice otidoæe one vrlo rano grobu s mirisima, æto su ih bile pripravile. PRIPRAVILI 1 Izl 16:5 A kad budu æesti dan pripravili, æto su donijeli, bit øe dvaput toliko, koliko bi nakupili svaki dan.” PRIPRAVIM 2 Iva 14:2 U kuøi Oca mojega mnogi su stanovi. Kad ne bi bilo tako, bio bih vam rekao, jer idem da vam pripravim mjesto. Iva 14:3 I kad otidem i pripravim mjesto, opet øu doøi i uzet øu vas k sebi, da i vi budete, gdje sam ja. PRIPRAVIMO Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” PRIPRAVIO 4 Mat 20:23 Tada im reçe: “Çaæu øete moju doduæe piti; ali mjesto s moje desne ili lijeve ne mogu ja dati; ono pripada onima, kojima je pripravio Otac moj.” 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog

onima, koji ga ljube”; Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se Bog njihov, jer im je pripravio grad. PRIPRAVITE 3 Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! PRIPRAVLJA 2Ko 5:5 A koji nas za to pripravlja, Bog je, koji nam dade zalog Duha. PRIPRAVLJALI 1 Dje 10:10 I ogladnje, i htjede da jede. I dok su mu pripravljali, zanese se, PRIPRAVLJEN 3 Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. PRIPRAVLJENA 2Ti 2:21 Ako dakle tko oçisti sebe od ovih, bit øe posuda za çast, posveøena i korisna domaøinu, pripravljena za svako dobro djelo. PRIPRAVLJENE 1 Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? PRIPRAVLJENO 3 Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. PRIPREMAÆ 1 Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. PRIPROSTA Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! PRIPUSTI 2 Mat 3:15 Isus mu odgovori: “Samo pripusti to! Dolikuje nam, da ispunimo sve, æto je pravo.” Tada ga pripusti.

543 Mat 3:15 Isus mu odgovori: “Samo pripusti to! Dolikuje nam, da ispunimo sve, æto je pravo.” Tada ga pripusti. PRIREDIÆE 1 Mat 25:7 Tada se digoæe sve djevice one i prirediæe svjetiljke svoje. PRIRODA 1Ko 11:14 Ne uçi li vas i sama priroda, da je muœu sramota, ako nosi dugu kosu? PRIRODE 1 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, PRIRODI 1 Jud 1:10 A ovi pogråuju ono, æto ne znaju, a u onom, æto znaju po prirodi kao nerazumne œivotinje, propadaju. PRISCILA Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. PRISEGAO Psl 89:35 Svetoæøu svojom prisegao sam ovo: Nikada neøu slagati Davidu: PRISEGNU Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. PRISEGU Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. PRISILI 1 Psl 47:3 Podloœi nam narode, prisili plemena pod noge naæe. PRISILIT 1 Eze 20:37 Pustit øu da proåete ispod ætapa mojega i prisilit øu vas pod jaram zavjeta. PRISPIJU Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” PRISPODOBA U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. Luk 8:11 Prispodoba znaçi ovo: “Sjeme je rijeç Boœja. PRISPODOBAMA 4 Mat 13:3 On im je govorio mnogo u prispodobama i rekao: “Izaåe sijaç da sije. Mat 13:13 Zato im govorim u prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. Mar 3:23 Tada ih je dozvao i govorio im u prispodobama: “Kako moœe sotona izgoniti sotonu? Mar 4:11 Reçe im: “Vama je tajna kraljevstva Boœjega povjerena. Onima vani sve se iznosi u prispodobama. PRISPODOBE 1 Iva 16:29 Rekoæe uçenici njegovi: “Eto sad otvoreno govoriæ i prispodobe nikakve ne govoriæ. PRISPODOBI 1 Luk 18:1 On im pokaza u prispodobi, da se

mora svagda moliti i ne sustajati. PRISPODOBITI 1 Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. PRISPODOBU 6 Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Luk 6:39 A rekoæe im i prispodobu: “Moœe li slijepac voditi slijepca? Neøe li obadva pasti u jamu? Luk 13:6 Onda im rekoæe ovu prispodobu “Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On doåe i potraœi roda na njoj, ali ga ne naåe. Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. Luk 21:29 Reçe im prispodobu: “Promatrajte smokvu i sva druga drveta! PRISTAJALA Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. PRISTAJE 6 Pst 2:18 Tada reçe Gospod Bog: “Nije dobro çovjeku, da je sam. Naçinit øu mu pomoønicu, koja mu pristaje.” M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ Iva 4:37 Jer ovdje pristaje poslovica: ‘Jedan sije, drugi œanje.’ PRISTAJTE 1 Efe 5:11 I ne pristajte na nerodna djela tame, nego ih radije karajte! PRISTAJUØI 1 Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; PRISTANE 1 1Ko 7:12 A ostalima kaœem ja, ne Gospodin: “Ako koji brat ima nevjernicu œenu, i ona pristane da œivi s njim, neka je ne otpuæta! PRISTANIÆTA Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. PRISTAO Luk 23:51 On nije bio pristao na njihov zakljuçak i postupak. PRISTATI 1 M.Iz 1:10 Sine moj, nemoj pristati, ako te

mame zli ljudi, PRISTOJI 1 Efe 5:3 A bludnost i svaka neçistoøa i lakomstvo neka se ni ne spominje meåu vama, kao æto se pristoji svetima! PRISTOJNI 1 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, PRISTOJNOM 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, PRISTRAN 1 P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, PRISTRANOST 1 Job 13:10 Strogo øe vas kazniti, ako potajno pokaœete pristranost. PRISTUP 2 Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i hvalimo se nadom slave Boœje. Efe 3:12 U kojemu imamo smjelost i pristup u nadi po vjeri u njega. PRISTUPA Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, PRISTUPAJMO Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! PRISTUPAJU Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; PRISTUPI 18 Pst 18:23 I Abraham pristupi bliœe i reçe: “Zar øeæ zbilja i pravednoga pogubiti s bezboœnim? Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” 2Sa 1:9 Tada mi zapovjedi. Pristupi k meni i usmrti me; jer su me obuzele muke, a joæ je sasvim duæa u meni. Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” Mat 8:19 Tada pristupi jedan knjiœevnik i reçe mu: “Uçitelju, hoøu da idem za tobom, kamo god ti poåeæ.” Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?”

544 Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. Mat 26:49 Odmah pristupi k Isusu i reçe: “Zdravo, uçitelju!” i poljubi ga, tada mu Isus reçe: Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Mat 28:18 Tada pristupi Isus k njima i reçe im: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. Dje 8:29 Tada reçe Duh Filipu: “Idi i pristupi tim kolima!” Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. PRISTUPIÆE 7 Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Iva 12:21 Ovi pristupiæe k Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, i zamoliæe ga: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” PRISTUPIMO Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! PRISTUPISTE 2 Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, PRISTUPITE 3 Psl 100:2 Sluœite Gospodu s veseljem, pristupite pred lice njegovo s klicanjem! Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen,

PRISTUPITI 2 Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. PRISVAJA Heb 5:4 I nitko sam sebi ne prisvaja çasti, nego koji je pozvan od Boga, kao i Aron. PRISVOJIÆE 1 Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. PRISVOJILI 1 Joæ 7:11 Izrael je sagrijeæio; prestupili su zabranu moju, koju sam im dao, prisvojili su sebi zakleto, po çinili su kraåu, poskrivali su i metnuli meåu svoje stvari PRISVOJITI 1 Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” PRITECI 1 Psl 71:12 Ne udaljuj se od mene, Boœe! Boœe moj, priteci mi u pomoø.” PRITEGNU Flp 1:17 A oni iz prkosa navjeæøuju Krista, neiskreno, da jaçe pritegnu okove moje. PRITISKA Psl 72:14 iz pritiska i nasilja otkupljuje œivot njihov: “u oçima je njegovim dragocjena krv njihova. PRITISKIVALA Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. PRITISKOM Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. PRITISKUJ 1 M.Iz 22:22 Ne otimaj siromahu; jer on je siromaæan i ne pritiskuj pred sudom siromaha; PRITISKUJE 2 Psl 38:3 Jer krivnja moja izaåe vrh glave moje, kao teæko breme pritiskuje me. M.Iz 12:25 Briga u srcu pritiskuje çovjeka, a dobra ga rijeç razvedri, PRITISKUJTE 1 Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” PRITISKUJU 3 Psl 88:16 Gnjev tvoj stiœe me, strahote tvoje pritiskuju me, Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. 2Ko 4:9 Progone nas, ali nijesmo ostavljeni; pritiskuju nas, ali ne ginemo; PRITISLI 1 Psl 18:5 Okovi pakla pritisli me, pale na me zamke smrti. PRITISNE 1 M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u srcu pritisne duh. PRITISNUT 1

Flp 1:23 Jer sam pritisnut s obje strane: imam œelju umrijeti i biti s Kristom, æto bi bilo mnogo bolje. PRITOCI 1 Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. PRITRÇA Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Dje 8:30 Filip pritrça i çuje, gdje çita proroka Izaiju. Upita ga: “Razumijeæ li, æto çitaæ?” PRIVEDE 4 Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. PRIVEDEM 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. PRIVEŒI 2 Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! M.Iz 7:3 Priveœi ih sebi na prste, napiæi ih na ploçu srca svojega! PRIVEZANA Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. PRIVIJENI 1 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. PRIVIKNULI 1 Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. PRIVINE 1 PNP 8:3 Tada se privine ljevica njegova pod glavu moju, u ljubavi me ogrli desnica njegova. PRIVODI 1 Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. PRIVODILI 1 Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. PRIVRŒENIJI 1 M.Iz 18:24 Ima prijatelja, koji su na propast; a gdjekoji je prijatelj privrœeniji od brata. PRIVUØI 1 Iva 12:32 A kad ja budem podignut od

545 zemlje, sve øu privuøi k sebi.” PRIZIVA Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ PRIZIVAJ 1 Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. PRIZIVAM Psl 119:146 Prizivam te: “Spasi me,” da çuvam svjedoçanstva tvoja! PRIZIVATI 1 Pst 4:26 I Setu se rodi sin i on ga nazva Enoæ. Tada se poçelo prizivati ime Gospodnje. PRIZNA Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. 1Iv 4:15 Tkogod prizna, da je Isus Sin Boœji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu. PRIZNAÆE 1 Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, PRIZNADOH 1 Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. PRIZNAJE 6 Prp 9:16 Tada rekoh sebi: bolja je mudrost nego moø, ali se ne priznaje mudrost siromaha i na rijeçi se njegove ne pazi. Rim 10:10 Jer se srcem vjeruje za opravdanje, a ustima se priznaje za spasenje. 1Iv 2:23 Kojigod nijeçe Sina, ni Oca nema, a koji priznaje Sina, priznaje i Oca. 1Iv 2:23 Kojigod nijeçe Sina, ni Oca nema, a koji priznaje Sina, priznaje i Oca. 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 1Iv 4:3 I svaki duh, koji ne priznaje Isusa, nije od Boga; i ovaj je antikristov, za kojega ste çuli da dolazi, i sad je veø u svijetu. PRIZNAJEÆ 1 Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. PRIZNAJEM Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. PRIZNAJEMO 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. PRIZNAJU 3 Dje 23:8 Jer saduceji govore, da nema uskrsnuøa, ni anåela, ni duha, a farizeji priznaju oboje. Heb 13:15 Po njemu dakle prinosimo svagda Bogu œrtvu zahvalnu, to jest, plod usana, koje priznaju ime njegovo! 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. PRIZNANJE 1 Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to

iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. PRIZNAO Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. PRIZNAT 2 Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim. PRIZNATI 1 P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. PRIZNATO 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. PRIZNAVAO Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. PRIZOR 1 Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. PRIZORU Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. PRIZVA Pst 13:4 Do mjesta, gdje je prije bio naçinio œrtvenik; i tamo prizva Abram ime Gospodnje. PRIZVATI 1 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” PRIZVAVÆI 1 Dje 22:16 I sad æto oklijevaæ? Ustani i krsti se, i operi se od grijeha svojih prizvavæi ime Gospodnje!’” PRKOS 3 Job 38:11 I rekoh: dovle dolaziæ, ne dalje; ovdje se lomi prkos tvojim valovima! Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Flp 2:3 Niæta ne çinite uz prkos ili za ispraznu slavu, nego u poniznosti neka jedan drugoga smatra veøim od sebe! PRKOSA Flp 1:17 A oni iz prkosa navjeæøuju Krista, neiskreno, da jaçe pritegnu okove moje. PRKOSE 1 Rim 2:8 A gnjev i nemilost onima koji prkose i protive se istini i pokoravaju se nepravdi. PRKOSI 2 Psl 10:18 Ti pribavljaæ sirotama i patnicima

pravo njihovo; neka viæe ne prkosi çovjek sa zemlje! 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; PRKOSITE 1 Iza 1:20 Ali ako neøete i prkosite, proœderat øe vas maç!” – Zaista, usta Gospodnja rekoæe. PRLJAVE 2 Zah 3:3 A Joæua je bio obuçen u haljine prljave, kad je stajao pred anåelom. Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” PROÅE 14 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Job 4:15 Duh proåe ispred mene, s dlake se na tijelu mojemu nakostrijeæiæe. Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! Psl 89:41 Sad ga plijeni, tkogod onuda proåe, postade podsmijeh susjedima svojim. PNP 2:11 Gledaj samo, zima proåe, ode i proæumi daœd. Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” PROÅETE 1 Eze 20:37 Pustit øu da proåete ispod ætapa mojega i prisilit øu vas pod jaram zavjeta. PROÅI 1

546 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ PROÅITE 2 Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! Dje 5:38 I zato vam sad kaœem: Proåite se ovih ljudi i pustite ih! Jer ako je od ljudi ovaj naum ili pothvat, propast øe. PROÅOÆE 2 Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. PROÅU 2 Luk 16:17 Ali je lakæe da proåu nebo i zemlja, da propadne i jedna crtica od zakona. Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. PROÆAO Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! PROÆIRI 1 Psl 80:9 Iskrçio si za nju, i ona se ukorijeni, i proæiri se daleko preko zemlje: PROÆLA Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? Jer 8:20 “Proæla je œetva, proæla je jesen, a nama pomoø nije doæla.” Jer 8:20 “Proæla je œetva, proæla je jesen, a nama pomoø nije doæla.” PROÆLI 2 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” 1Ko 10:1 Neøu vam naime zatajiti, braøo, da su oçevi naæi svi bili pod oblakom, i svi su kroz more proæli; PROÆLO 4 Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. Iza 43:18 “Ne mislite samo na ono, æto se je prije dogodilo! Ne pazite samo na ono, æto je proælo! 2Ko 5:17 Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro proælo, gle, sve je novo postalo. 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. PROÆNJE 2 1Ti 2:1 Molim dakle prije svega, da se çine

proænje, molitve, zagovori, i zahvaljivanja za sve ljude, Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, PROÆNJOM 2 Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! PROÆUMI 1 PNP 2:11 Gledaj samo, zima proåe, ode i proæumi daœd. PROBADAO Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. PROBDJETI 1 Mat 26:40 Tada doåe k uçenicima svojim i naåe ih gdje spavaju. Reçe Petru: “Zar nijeste mogli jednu uru probdjeti s menom? PROBIJA Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. PROBITAÇNO Mat 19:10 Tada mu rekoæe uçenici: “Ako je to tako izmeåu muœa i œene, onda nije probitaçno œeniti se” PROBODE 1 Iva 19:34 Nego jedan od vojnika probode mu bok kopljem, i odmah izaåe krv i voda. PROBODOÆE 2 Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke i noge. Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. PROBOLA Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? PROBOLI 1 Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. PROBORAVITI 1 Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto, pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” PROBOSTI 1 Luk 2:35 I takoåer øe duæu tvoju probosti maç. Tako øe se otkriti misli mnogih srdaca.” PROBUDI 8 Job 41:10 Nitko se ne usudi da ga probudi, tko je da mu odoli? Psl 35:23 Digni se, probudi se za pravo moje, Gospode moj i Boœe moj, na parbu za me! Psl 44:23 Ustani! Æto spavaæ, Gospode? Probudi se! Ne odbacuj nas vjeçno! Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku

njihovu, kad ustaneæ. Psl 108:2 Probudi se, harfo i citaro; hoøu da probudim zoru bijelu. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. PROBUDIM 4 Psl 17:15 A ja kao pravednik gledam lice tvoje; kad se probudim, nagledam se sit prilike tvoje. Psl 108:2 Probudi se, harfo i citaro; hoøu da probudim zoru bijelu. Psl 139:18 Brojio sam ih, viæe ih je nego pijeska. Kad se probudim, joæ sam uvijek uza te. Iva 11:11 Tako reçe. Onda nastavi: “Lazar, naæ prijatelj, spava. Ali idem da ga probudim od sna.” PROBUDIT 1 Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. PROBUDITE 1 Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” PROBUDITI 1 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” PROCIJENIÆE 1 Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, PROCIJENJENOGA Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, PROÇITA Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. PROÇITAO 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” PROÇITATE 1 Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. PROCJENI 1

547 L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. PROCVALO Flp 4:10 A obradovah se vrlo u Gospodinu, æto je opet procvalo staranje vaæe za mene, kao æto se i staraste; ali su vas bile sprijeçile prilike. PROCVAO Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. PROCVASTI 1 Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. PROCVATE 2 Psl 72:7 U dane njegove neka procvate pravica i obilje mira, dokle teçe mjeseca! Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. PROCVJETA Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove! PROCVJETAT 1 Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. PRODA Luk 22:36 “Ali sad,” nastavi on, “koji ima kesu za novac, neka je uzme sobom, isto tako torbu svoju. Tko to nama, neka proda svoj plaæt i kupi za to maç! PRODADE 3 Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 13:46 Kad naåe jedan dragocjen biser, otide, prodade sve imanje svoje i kupi ga. PRODADOSTE 1 Pst 45:5 Ali sad se niæta ne uznemirujte i ne korite sebe zato, æto me prodadoste ovamo; jer Bog me posla pred vama, da vas uzdrœi na œivotu! PRODAJ 3 Pst 25:31 Jakov reçe: “Prodaj mi najprije svoje pravo prvorodstva!” Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i hajde za mnom!” PRODAJE 1 1Ko 10:25 Sve, æto se prodaje na trgu, jedite, i niæta ne ispitujte zbog savjesti; PRODAJI 1 M.Iz 23:23 Steci istinu i ne prodaji je, mudrost, stegu i razboritost! PRODAJU Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri

opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. PRODALI 2 Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Iza 52:3 Jer ovako veli Gospod: “Zabadava su vas prodali; pa øete se i bez novaca iskupiti.” PRODAN 1 Rim 7:14 Jer znamo, da je zakon duhovan a ja sam tjelesan, prodan pod grijeh. PRODAO 3 Psl 44:12 Prodao si narod svoju bescjenje i nijesi postao bogat utrækom njihovim. Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Heb 12:16 Da ne bude tko bludnik ili lakouman, kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao prvorodstvo svoje! PRODATI 2 Mat 26:9 Bilo bi se moglo to prodati skupo i dati siromasima.” Otk 13:17 I da nitko ne moœe ni kupiti ni prodati, osim tko ima œig: “ime zvijeri ili broj imena njezina. PRODAVAÇICA Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. PRODAVALI 3 Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” Dje 2:45 Prodavali bi svoje imanje i dobro, i dijelili svima, kako bi koji trebao. PRODAVALO Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo, sadilo se i gradilo. PRODAVATI 1 Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. PRODAVCE 1 Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova PRODIRE 3 Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Psl 37:15 Maç njihov prodire im u vlastito srce, lukovi øe se njihovi polomiti. Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. PRODRE 1 Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje!

PRODRIJE 1 Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” PRODRIJEÆE 2 Pst 7:10 Nakon sedam dana prodrijeæe vode potopa na zemlju. Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. PRODRO Job 38:16 Jesi li prodro ikad do na vrela mora, i jesi li hodio po dnu morskom? PRODRTU Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” PRODRU Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” PRODULJIO Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. PRODULJITI 1 Mat 6:27 Tko od vas moœe svojim brigama produljiti œivot svoj i za jedan samo pedalj? PRODULJUJU Mat 23:5 Sva djela svoja çine, da ih vide ljudi. Tako raæiruju svoje zapise i produljuju rese na haljinama svojim. PROGLAÆEN 1 Mat 12:37 Jer øeæ po rijeçima svojim biti proglaæen pravednim, po svojim rijeçima bit øeæ osuåen.” PROGLASIM Luk 4:19 Da proglasim milosnu godinu Gospodnju.” PROGLASIMO Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” PROGLASIT 1 Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” PROGLASITI 1 Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni proglasiti pravedni, koji vræe zakon. PROGLEDAO Iva 9:15 Opet ga dakle upitaæe farizeji, kako je progledao. A on im reçe: “Blato metnu mi na oçi, i oprah se, i vidim.” PROGNAO Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . PROGNATI 1 Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. PROGONE 6 Psl 119:86 Sve su zapovijedi tvoje istina,

548 prijevarno me progone, o pomozi mi! Mat 5:11 Blagoslovljeni ste vi kad vas ljudi zbog mene grde i progone i za vama laœno sve zlo govore! Mat 5:44 A ja vam kaœem: Ljubite neprijatelje svoje i molite se za one, koji vas progone! Rim 12:14 blagoslivljajte one, koji vas progone: blagoslivljajte, a ne kunite! 2Ko 4:9 Progone nas, ali nijesmo ostavljeni; pritiskuju nas, ali ne ginemo; Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! PROGONI 2 Psl 35:6 Neka bude put njihov taman i sklizav: anåeo Gospodnji neka ih progoni! M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. PROGONIÆ 2 Dje 9:5 On reçe: “Tko si ti, Gospodine? A on øe: “Ja sam Isus, koga ti progoniæ. “Teæko ti je protiv ostana praøati se.” Dje 26:15 A ja rekoh: ‘Tko si ti, Gospodine?’ A Gospodin reçe: ‘Ja sam Isus, kojega ti progoniæ. PROGONIÆE 2 Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, PROGONILI 2 Mat 5:12 Radujte se i veselite se; jer je velika plaøa vaæa na nebesima, jer su isto tako progonili i proroke prije vas. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. PROGONIMA Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. PROGONIO 7 Psl 109:16 Jer nije mislio na to, da çini milosråe, progonio je patnika i siromaha, pa i do na smrt oçajnoga, Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. Gal 1:13 Jer ste çuli moje œivljenje nekad u Œidovstvu, da sam odviæe progonio crkvu Boœju i ruæio je. Gal 1:23 A samo su bili çuli, da onaj, koji nas je nekad progonio, sad propovijeda vjeru, na koju je nekoø napadao. Flp 3:6 Po revnosti progonio sam crkvu, po pravdi zakonskoj bio sam besprijekoran, PROGONITE 1 Job 19:22 Zaæto me progonite i vi kao Bog, i ne moœete da se nasitite mesa mojega!

PROGONITELJ 2 Psl 57:3 On neka mi poæalje pomoø s neba, jer mi se progonitelj moj ruga! Bog neka dadne svoju milost i vjernost! 1Ti 1:13 A prije sun bio hulitelj, i progonitelj i nasilnik; ali sam pomilovan, jer sam ne znajuøi uçinio u nevjerstvu, PROGONITELJI 1 Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. PROGONITI 2 Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. PROGONJENI 1 Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. PROGONOM Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” PROGONSTVA 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. PROGONSTVO 4 Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? 2Ti 3:12 A i svi, koji poboœno hoøe da œive u Kristu Isusu, trpjet øe progonstvo. PROGOVORI 10 Amo 3:8 Kad rikne lav, tko da se onda ne prepadne? Kad Gospod, Svemoguøi, progovori, tko da onda ne prorokuje? Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Mat 14:27 A Isus im progovori odmah: “Utjeæite se! Ja sam. Ne bojte se!” Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” Mat 19:27 Tada progovori Petar i reçe mu: “Mi smo sve ostavili i poæli smo za tobom. Æto øe nam za to dopasti?” Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom

moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. PROGOVORIÆ 1 Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. PROGOVORIM 2 Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” Psl 120:7 Ja Sam miran; ako li æto progovorim, oni hoøe svaåu. PROGOVORIO Job 11:5 Ali kad bi samo Bog progovorio i usta svoja otvorio protiv tebe, PROGUTA Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. PROGUTAÆE 2 Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. PROGUTAJ 1 Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” PROIZLAZI 2 Iza 11:1 Ali øe izaøi mladica iz podanka Jesejeva; izdanak proizlazi iz korijena njegova. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. PROKLE 1 1Sa 17:43 Filistejin doviknu Davidu: “Zar sam pseto, da ideæ na me sa ætapom?” I prokle Filistejin Davida bogovima svojim. PROKLET 16 Pst 9:25 Reçe on: “Proklet da je Kanaan; neka je najniœi sluga braøi svojoj!” Pst 12:3 Blagoslovit øu one, koji tebe blagoslivljaju, i proklet øu one, koji tebe proklinju; u tebi øe biti blagoslovljena sva plemena na zemlji.” Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!”

549 Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! P.Zk 27:25 Proklet, tko primi kakav dar, da prolije krv neduœnu! I sav narod neka odgovori: Amen! Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Iva 7:49 Nego narod ovaj, koji ne zna zakona – proklet bio!” 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 1Ko 16:22 Ako tko ne ljubi Gospodina naæega Isusa Krista, neka bude proklet! Maranatha! Gal 1:8 Ali ako i mi, ili anåeo s neba navijesti vam evanåelje drukçije, nego æto vam navijestismo, neka bude proklet! Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” PROKLETA Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. PROKLETI 2 Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! PROKLETIH 1

P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, PROKLETSTVA 5 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” Otk 22:3 I viæe neøe biti nikakva prokletstva. I prijestolje Boœje i Janjetovo bit øe u njemu, i sluge njegove klanjat øe mu se. PROKLETSTVO 8 P.Zk 11:26 Eto, iznosim dana pred vas blagoslov i prokletstvo: P.Zk 23:5 Ipak Gospod, Bog tvoj, ne htjede posluæati Balaama, nego ti Gospod, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospod, Bog tvoj. P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” PROKLETSTVOM 3 Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. Mal 3:9 Prokletstvom ste optereøeni; jer me varate vi, sav narod. Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k

sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” PROKLETSTVU Heb 6:8 a koja iznosi trnje i draçu, nepotrebna je i blizu je prokletstvu, i ona se najposlije spali. PROKLICATI 1 Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. PROKLIJE 1 Iza 42:9 Prije unaprijed kazano, vidite, dogodilo se! Sad javljam novo i prije nego joæ proklije, dajem vam da znate.” PROKLINJAO L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. PROKLINJE 5 Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” M.Iz 11:26 Tko ne da œita, proklinje ga narod; tko ga daje, na glavu njegovu dolazi blagoslov. Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. PROKLINJU 2 Pst 12:3 Blagoslovit øu one, koji tebe blagoslivljaju, i proklet øu one, koji tebe proklinju; u tebi øe biti blagoslovljena sva plemena na zemlji.” Luk 6:28 Blagoslivljajte one, koji vas proklinju, i molite se za one, koji vas kleveøu! PROKOPIMA Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. PROKORA Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. PROKUÆAN 3 Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube

550 PROKUÆANI 1 2Ko 13:7 A molimo se Bogu, da vi ne çinite nikakva zla, ne da se mi prokuæani pokaœemo, nego da vi dobro çinite, a mi da smo kao neprokuæani. PROKUÆAO Job 23:10 Ali on zna put moj; kad bi me prokuæao, izaæao bih kao zlato. Iza 48:10 Evo, pretalio sam te, ali ne naåoh srebra; prokuæao sam te u taoniku nevolje. PROKUNEÆ 1 Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” PROKUNI 1 Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” PROLAZAN 1 Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! PROLAZE 3 Psl 129:8 Koji prolaze, ne viçu: “Neka vas blagoslovi Gospod! Blagoslivljamo vas u ime Gospodnje.” Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, PROLAZEØI 1 Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. PROLAZI 12 Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju, prolazi moj spas kao oblak. Psl 39:6 Kao sjena prolazi çovjek, ni za æto je muka njegova; skuplja, a ipak ne zna, kojemu øe dopasti. Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Psl 144:4 Çovjek je kao dah; dani s u njegovi kao sjena, æto prolazi. M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. Iva 1:36 Kad je vidio Isusa gdje prolazi, reçe: “Evo Janje Boœje!” Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” 1Ko 7:31 I koji uœivaju ovaj svijet, kao da ga ne uœivaju; jer prolazi obliçje ovoga svijeta. 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli,

1Iv 2:17 I svijet prolazi i poœuda njegova; a tko çini volju Boœju, ostaje dovijeka. PROLAZILI 2 Mat 27:39 Koji su prolazili, hulili su na njega, mahali glavom svojom Dje 15:3 Oni dakle otpraøeni od crkve prolazili su kroz Feniciju i Samariju objavljujuøi o obraøenju neznaboœaca i vrlo su obradovali svu braøu. PROLAZIO 3 Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. Dje 15:41 I prolazio je kroz Siriju i Ciliciju i utvråivao crkve. PROLAZITE 1 Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. PROLAZITI 2 Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. PROLAZNOSTI 1 Rim 8:20 Jer je stvorenje podvrgnuto prolaznosti, ne od svoje volje, nego zbog onoga, koji ga podvrgnu nadi, PROLIÆE 1 Otk 16:6 Jer proliæe krv svetih i proroka; zato si im krv dao da piju; to su zasluœili.” PROLIJE 3 Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. P.Zk 27:25 Proklet, tko primi kakav dar, da prolije krv neduœnu! I sav narod neka odgovori: Amen! Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” PROLIJEVA Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Mat 26:28 Jer je ovo krv moja i Novoga Zavjeta, koja se prolijeva za mnoge na oproætenje grijeha. Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. PROLIJEVAÆ 1 Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” PROLIJEVAJU Rim 3:15 Njihove su noge brze da prolijevaju krv.

PROLITI 1 Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. PROLJEVANJA Heb 9:22 I gotovo sve se krvlju çisti po zakonu, i bez proljevanja krvi nema oproætenja. PROLOM Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. PROLOMIMA Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka. PROMAÆI 1 M.Iz 8:36 Tko mene promaæi, oæteti duæu svoju; svi koji mrze na me, ljube smrt. PROMATRAJ 2 Job 37:14 Çuj to, Jobe, stani, promatraj djela Boœja sjajna! M.Iz 6:6 Idi k mravu, lijençino, promatraj, æto on çini, i postani mudar! PROMATRAJTE 2 Luk 21:29 Reçe im prispodobu: “Promatrajte smokvu i sva druga drveta! Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. PROMATRAO Pst 9:22 Ham, otac Kanaanu, promatrao je golotinju oca svojega, i rekao to obojici braøe svoje vani. Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. PROMIÆLJAM Psl 77:6 Promiæljam noøu, mislim u svojemu srcu; tako pita duh moj: PROMIÆLJAVAJ 1 1Ti 4:15 Ovo promiæljavaj, u ovom budi, da tvoj napredak bude oçevidan svima! PROMIÆLJENO M.Iz 13:16 Pametan çovjek çini sve promiæljeno, a luåak se diçi svojom ludoæøu. PROMIJENI 4 Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Luk 9:29 Dok se je molio, promijeni se lice njegovo, i odjeøa njegova postade sjajnobijela. Heb 7:12 Jer kad se promijeni sveøeniætvo, potrebno je, da se i zakon promijeni. Heb 7:12 Jer kad se promijeni sveøeniætvo, potrebno je, da se i zakon promijeni. PROMIJENIÆ 1 Psl 102:26 Oni øe proøi, a ti ostajeæ; oni svi ostare kao haljina; promijeniæ ih kao odjeøu, oni se raspadnu. PROMIJENIO Mal 3:6 “Jer ja, Gospod, nijesam se promijenio, i vi nijeste prestali biti sinovi Jakovljevi. PROMIJENITE 1 Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim

551 svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. PROMIJENITI 5 P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. Job 28:17 Ne moœe se izjednaçiti s njom ni zlato ni staklo, niti se moœe promijeniti s nakitom. Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. 1Ko 15:51 Evo vam govorim tajnu: Svi neøemo usnuti, ali svi øemo se promijeniti; 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, PROMISLIO Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. PROMISLITE 2 P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” PROMJENE 1 Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. PROMJENJUJEM Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. PROMOLI 1 PNP 5:4 Tada dragi moj promoli ruku svoju kroz rupu: nutrina moj ustrepta od njega. PROMOTRITE 1 Heb 12:3 Promotrite njega, koji je takvo protivljenje protiv sebe od grjeænika podnio, da se ne umorite i da ne klonu duæe vaæe! PRONAÆAO Psl 44:21 Zar ne bi to pronaæao Bog, koji pozna najtajnije misli srca? PRONAÆLA Eze 28:15 Savræen si bio na putovima svojim od dana, kad si se rodio, dok se nije pronaæla na tebi opaçina. PRONIKNUTI 1 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. PROØI 13 Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije

Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Psl 102:26 Oni øe proøi, a ti ostajeæ; oni svi ostare kao haljina; promijeniæ ih kao odjeøu, oni se raspadnu. Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Mat 24:34 Zaista, kaœem vam: “Ovaj naraætaj neøe proøi, dok se ovo sve ne zbude. Mat 24:35 Nebo i zemlja proøi øe, ali rijeçi moje neøe proøi. Mat 24:35 Nebo i zemlja proøi øe, ali rijeçi moje neøe proøi. Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. Heb 1:11 Ona øe proøi, a ti ostajeæ, i sva øe ostarjeti kao haljina; Jak 1:10 A bogati svojom niskoøom; jer øe proøi kao cvijet trave. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. PROŒDERALA Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” PROŒDERAO Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. PROŒDERAT 1 Iza 1:20 Ali ako neøete i prkosite, proœderat øe vas maç!” – Zaista, usta Gospodnja rekoæe. PROŒDERE 2 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. PROŒDERU M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! PROŒDIRAO Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. PROŒDIRE 5 Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji

i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. PROŒDIRETE 1 Mat 23:24 Voåe slijepi! Cijedite komarca, a devu proœdirete. PROŒDRIJEÆE 1 Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. PROŒDRIJET 1 Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. PROŒDRLJIVI 1 Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. PROŒIVJELI 1 P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, PROŒIVJETI 1 Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. PROPADA 7 Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. M.Iz 11:7 Kad umre bezboœnik, propada nadanje njegovo; oçekivanje opakoga sruæi se. M.Iz 11:14 Gdje nema vodstva, propada narod, a dobro stoji gdje se çuju mnogi savjetnici. M.Iz 13:3 Tko çuva usta svoja, çuva œivot svoj; tko razvaljuje usne svoje, propada. Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Kol 2:21 “Ne dotakni se!” Ne okusi!” “Ne opipaj!”? Sve to propada s upotrebom, PROPADAJU 4 M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. 1Ko 1:18 Jer je rijeç o kriœu ludost onima,

552 koji propadaju, a nama, koji se spasavamo, sila Boœja. 2So 2:10 I sa svakom prijevarom nepravde meåu onima, koji propadaju, jer ljubavi istine ne primiæe, da bi se spasili. Jud 1:10 A ovi pogråuju ono, æto ne znaju, a u onom, æto znaju po prirodi kao nerazumne œivotinje, propadaju. PROPADNE 7 M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Luk 9:25 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a izgubi samoga sebe i propadne? Luk 16:17 Ali je lakæe da proåu nebo i zemlja, da propadne i jedna crtica od zakona. Iva 11:50 I ne mislite, da je bolje za vas, da jedan çovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.” PROPADNEMO Heb 2:1 Zato valja nam veøma paziti na rijeçi, koje smo çuli, da kako ne propadnemo. PROPADNU Psl 80:16 Kao smeøe popaljena je ognjem. Neka propadnu od srdœbe lica tvojega! PROPADOÆE 2 Izl 15:5 Valovi ih pokriæe kao kamen propadoæe u dubinu. Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. PROPADOSMO Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” PROPALA Rim 9:6 A ne kao da bi bila propala Rijeç Boœja, jer nijesu svi Izraelci, koji su od Izraela. PROPAO Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. PROPAST 28 Psl 1:6 Jer Gospod zna za put dobrih, a Put bezboœnika vodi u propast Psl 73:27 Jer evo, koji se udaljuju od tebe, idu u propast; koji ostave tebe, ti ih sve uniætiæ. Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. M.Iz 10:29 Onome, koji hodi u neduœnosti, Gospod je obrana, a bezboœnicima propast. M.Iz 11:19 Tko se drœi pravednosti, ide k

œivotu; tko çini zlo, srøe u propast. M.Iz 16:18 Oholost dolazi pred pad, i oholi duh pred propast. M.Iz 18:24 Ima prijatelja, koji su na propast; a gdjekoji je prijatelj privrœeniji od brata. M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Mat 7:13 Uåite na uska vrata, jer su æiroka vrata i æirok put, koji vodi u propast, i vrlo mnogi njim idu. Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. Dje 5:38 I zato vam sad kaœem: Proåite se ovih ljudi i pustite ih! Jer ako je od ljudi ovaj naum ili pothvat, propast øe. Dje 8:20 A Petar mu reçe: “Novci tvoji neka budu s tobom na propast, æto si pomislio, da se dar Boœji moœe dobiti za novce. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. Heb 10:39 A mi, braøo, nijesmo od onih, koji odstupaju na propast, nego od onih, koji vjeruju, da spase duæu. 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja

svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. PROPASTI 15 P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti. Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. Psl 103:4 Koji çuva od propasti œivot i tvoj, koji te kruni miloæøu i milosråem, Psl 119:80 Srce moje neka bude savræeno u naredbama tvojim, da ne moradnem propasti sramotno! Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” Luk 21:18 Ali ni vlas s glave vaæe neøe propasti. Iva 10:28 I ja im dajem œivot vjeçni, i neøe propasti dovijeka, i nitko ih neøe oteti iz ruke moje. Iva 17:12 Dok sam bio s njima, çuvao sam ih u ime tvoje, koje si mi dao, i saçuvah ih, i nitko od njih ne pogibe, osim sina propasti, da se ispuni Pismo. Dje 27:22 A sad vas opominjem: budite dobre volje, jer nijedna duæa od vas neøe propasti osim laåe. Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Flp 1:28 I ni u çemu da se ne plaæite od protivnika; jer je to za njih znak propasti, a za vas spasenja, i to od Boga; 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, 2Pe 2:19 Obeøavaju im slobodu, a sami su robovi propasti, jer koga tko nadvlada, onaj mu i robuje. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. PROPINJU Heb 6:6 pa su ipak otpali, opet obnoviti na pokajanje, jer sami sebi nanovo propinju i ruœe Sina Boœjega. PROPISA Psl 119:45 l hodit øu na prostoru æirokom, jer sam nastojao oko propisa tvojih. Psl 119:87 Umalo da me nijesu bili ubili na zemlji, ali ja ne odstupih od propisa tvojih. Psl 119:104 Od propisa tvojih zadobih razboritost, zato mrzim na svaki put laœni. PROPISANO Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. PROPISE 5 Psl 119:63 Prijatelj sam svima onima, koji te se boje i drœe propise tvoje. Psl 119:66 O, nauçi me dobrome obiçaju i znanju, jer sam se pouzdao u propise tvoje! Psl 119:94 Tvoj sam ja, pomozi mi; jer istraœujem propise tvoje. 1Ko 11:2 A hvalim vas, braøo, æto se u svemu mene spominjete i drœite propise, kao æto vam predadoh. Heb 9:1 Imao je doduæe i prvi zavjet propise za sluœbu Boœju i za svetiæte zemaljsko.

553 PROPISIMA Psl 119:15 Razmiæljat øu o propisima tvojim i gledati na putove tvoje. Psl 119:47 Imam veselje na propisima tvojim, ja ih ljubim. Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, PROPISU 1Pe 2:13 Budite dakle pokorni svakom propisu çovjeçjem zbog Gospodina: bilo kralju kao vrhovnom poglavaru, PROPLAKA Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. PROPLAKATI 1 Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. PROPOVIJED 3 Jon 3:2 “Ustani, idi u Ninivu, grad veliki, i drœi mu propovijed, koju sam ti naloœio!” Mat 12:41 Ljudi iz Ninive pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer se oni obratiæe na propovijed Joninu. A ovdje je viæe nego Jona! Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. PROPOVIJEDA1 M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Dje 13:38 Neka vam je dakle na znanje, ljudi braøo, da se po njemu vama propovijeda oproætenje grijeha. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” 1Ko 15:12 A ako se Krist propovijeda, da je uskrsnuo od mrtvih, kako govore neki meåu vama, da nema uskrsnuøa mrtvih? 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. Gal 1:23 A samo su bili çuli, da onaj, koji nas je nekad progonio, sad propovijeda vjeru, na koju je nekoø napadao. Flp 1:18 æto dakle? Dok se na svaki naçin propovijeda Krist, bilo izlikom, bilo iskreno, ja se za to i radujem, a i radovat øu se; Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda

vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. PROPOVIJEDAÆ 1 Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; PROPOVIJEDAJ 1 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! PROPOVIJEDAJTE 2 Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! Mar 16:15 Tada im reçe: “Idite u sav svijet i propovijedajte evanåelje svima stvorenjima! PROPOVIJEDAJU 2 1Ko 9:14 Tako je i Gospodin zapovjedio, da oni, koji evanåelje propovijedaju, od evanåelja trebaju i œivjeti. Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. PROPOVIJEDAJUØI 1 Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. PROPOVIJEDALI 3 Mar 6:12 Tada su zaputili i propovijedali pokajanje. 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. PROPOVIJEDAM0 Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 1Ko 9:16 Jer ako propovijedam evanåelje, nema mi hvale, jer mi je duœnost. Teæko meni, ako evanåelja ne propovijedam! 1Ko 9:16 Jer ako propovijedam evanåelje, nema mi hvale, jer mi je duœnost. Teæko meni, ako evanåelja ne propovijedam! 2Ko 2:12 A kad doåoh u Troadu, da propovijedam evanåelje Kristovo, i otvoriæe mi se vrata u Gospodinu. Gal 1:16 Da objavi Sina svojega u meni, da ga propovijedam meåu neznaboæcima, ni za ças se ne obratih tijelu i krvi. Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu

neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! PROPOVIJEDAMO 6 Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima. Rim 10:8 Ali æto govori” “Blizu ti je rijeç, u ustima tvojim i u srcu tvojemu,” to jest rijeç vjere, koju propovijedamo. 1Ko 1:23 A mi propovijedamo Krista raspetoga, Œidovima spotaknuøe, a neznaboæcima ludost, 1Ko 15:11 Bio dakle ja, bili oni, tako propovijedamo, i tako vjerovaste. 2Ko 4:5 Jer sami sebe ne propovijedamo, nego Krista Isusa Gospodina, a sebe vaæe sluge zbog Isusa. Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, PROPOVIJEDANJA Rim 10:17 Dakle vjera je od propovijedanja, a propovijedanje rijeçju Kristovom. Apostol je pravo izabrao ponizni naçin propovijedanja. Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? PROPOVIJEDANJE 4 Rim 10:17 Dakle vjera je od propovijedanja, a propovijedanje rijeçju Kristovom. 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile, 1Ko 15:14 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je dakle propovijedanje naæe, a uzalud je i vjera vaæa. 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. PROPOVIJEDANJEM Heb 2:3 Kako øemo izbjeøi, ako ne budemo marili za toliko spasenje, koje je zapoçelo propovijedanjem Gospodinovim, a od onih, koji su çuli, utvrdilo se za nas; PROPOVIJEDANJU Rim 10:16 Ali svi ne posluæaæe evanåelja; jer Izaija govori: “Gospodine, tko vjerova naæemu propovijedanju?” PROPOVIJEDANO Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. PROPOVIJEDAO1 Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” Jon 3:4 Jona poçe dakle iøi u grad jedan dan hoda, i propovijedao je: “Joæ çetrdeset dana, i Niniva øe propasti!” Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji

554 i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Dje 8:5 Tada Filip siåe u grad Samariju, i propovijedao im je Krista. Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. 1Ko 9:27 Nego krotim tijelo svoje i zarobljavam, da kako, poæto sam drugima propovijedao, sam ne budem zabaçen. 1Ko 15:2 Po kojemu se i spasavate, ako drœite, kako sam vam propovijedao osim ako uzalud vjerovaste. Efe 2:17 On je doæao i propovijedao je mir vama, koji ste bili daleko, i mir onima, koji su bili blizu; 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. 1Pe 3:19 U njemu je siæao i propovijedao duhovima, koji su bili u tamnici, PROPOVIJEDASMO 2Ko 1:19 Jer Sin Boœji, Isus Krist, kojega mi, ja i Silvan i Timotej, vama propovijedasmo, nije bio zajedno da i ne, nego je bio u njega samo da. 2Ko 11:4 Jer ako tko doåe i drugoga Isusa propovijeda, kojega mi ne propovijedasmo, ili drugoga Duha primite, kojega ne primiste, ili drugo evanåelje, koje ne prihvatiste, lijepo podnosite. PROPOVIJEDATI 5 Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” PROPOVIJEDI 1 Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. PROPOVJEDNIK 2 Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. PROPOVJEDNIKA Rim 10:14 Kako øe dakle zazivati onoga, u koga ne vjeruju? Ili kako øe vjerovati u onoga, koga nijesu çuli. A kako øe çuti bez propovjednika? 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika.

PROPUSTIO Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. PROPUSTITI 1 Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. PRORAÇUNAÆE 1 Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. PROREÇE 1 Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. PRORECI 1 Luk 22:64 Pokrili su mu oçi tukli su ga po obrazu i govorili: “Proreci, tko je, koji te udari?” PROREKAO Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” PRORICALE 1 Dje 21:9 On je imao çetiri køeri djevice, koje su proricale. PRORICALI 2 Mat 11:13 Jer su svi proroci i zakon do Ivana proricali o tom. Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. PRORICANJA Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. PRORICAT 1 Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. PRORICATI 1 Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. PROROÇANSTVA 8 Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. Otk 1:3 Blagoslovljen je onaj, koji çita, i onima, koji sluæaju rijeçi proroçanstva i drœe, æto je napisano u njemu, jer je vrijeme blizu! Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh

proroçanstva. Otk 22:7 I evo, dolazim brzo. Blagoslovljen je onaj, koji drœi rijeçi proroçanstva ove knjige!” Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. PROROÇANSTVIMA 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, PROROÇANSTVO 7 Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Mat 13:14 Tako se ispunja na njima proroçanstvo Izaije, koje glasi: “Sluæat øete, a neøete ipak razumjeti, vidjet øete, a neøete ipak vidjeti. Rim 12:6 A imamo razliçite darove po milosti, koja nam je dana: ako proroçanstvo, neka bude po mjeri vjere; 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 14:22 Dakle Su jezici za znak ne onima, koji vjeruju, nego onima, koji ne vjeruju; a proroçanstvo ne onima, koji ne vjeruju, nego onima, koji vjeruju. 2Pe 1:20 A ovo najprije znajte, da se nijedno proroçanstvo Pisma ne smije tumaçiti na svoju ruku. 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. PROROÇANSTVU 1Ti 4:14 Ne zanemaruj milosti, koja je u tebi i dana ti je po proroçanstvu polaganjem ruku sveøeniçkih! PROROCI 19 Iza 9:15 – Starjeæine i ugledni, to su glava; i proroci, koji uçe laœ, to su rep. – Jer 5:13 Proroci su brbljavci vjetroviti: rijeç Boœja nije nikad u njima; neka njima samima bude tako!” Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Mat 11:13 Jer su svi proroci i zakon do

555 Ivana proricali o tom. Mat 13:17 Jer zaista kaœem vam: “Mnogi proroci i pravednici œeljeli su vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, i çuti, æto vi çujete, i ne çuæe. Mat 22:40 O ovim dvjema zapovijedima visi sav zakon i proroci.” Mat 24:11 laœni øe proroci u velikom broju ustati i mnoge zavesti. Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne çuæe.” Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. Luk 24:25 Tada im on reçe: “O bezumni i sporoga srca za vjerovanje sve æto su navjeæøivali proroci! Dje 10:43 Za ovoga svjedoçe svi proroci, da imenom njegovim primaju oproætenje grijeha svi, koji vjeruju u njega.” 1Ko 12:29 Zar su svi apostoli? Zar su svi proroci! Zar su svi uçitelji? Zar su svi çudotvorci? 1Pe 1:10 I to su spasenje traœili i ispitivali proroci, koji su prorokovali za vaæu milost, 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” PROROÇICA Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. PROROCIMA2 Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima Luk 6:26 Teæko vama, kad vam laska sav svijet, jer su isto tako çinili laœnim prorocima oçevi njihovi. Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. Dje 26:27 Vjerujeæ li, kralju Agripa, prorocima? Znam, da vjerujeæ.” 1Ko 14:32 I duhovi proroçki pokoravaju se

prorocima; Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, PROROÇKI 1 1Ko 14:32 I duhovi proroçki pokoravaju se prorocima; PROROÇKU Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. PROROK 19 P.Zk 34:10 Otada ne usta viæe prorok u Izraelu kao Mojsije, s kojim je Gospod opøio licem k licu, 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – Luk 13:33 Ali danas, sutra i preksutra moram putovati; jer ne ide, da prorok drugdje naåe smrt negoli u Jerusalemu. Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Iva 1:21 Tada ga upitaæe: “Æto dakle? Jesi li moœda Ilija?” On odgovori: “Nijesam.” “Jesi li prorok?” On odgovori: “Nijesam.” Iva 1:25 Zapitaæe ga dalje, govoreøi“Zaæto dakle krstiæ, kad ti nijesi Krist, ni Ilija, ni prorok?” Iva 6:14 Kad ljudi vidjeæe çudo, æto ga je bio uçinio Isus, rekoæe: “Ovo je zaista prorok, koji ima doøi na svijet.” 1Ko 14:37 Ako tko misli, da je prorok ili duhovan, neka zna: Æto vam piæem,

Gospodnja je zapovijed. Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. PROROKA4 P.Zk 18:15 Proroka iz sredine tvoje, izmeåu braøe tvoje, kao æto sam ja, podignut øe ti Gospod, Bog tvoj. Njega sluæajte! Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Jer 23:21 Nijesam poslao tih proroka, pa ipak trçe. Nijesam govorio njima, pa ipak prorokuju. Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. Mal 4:5 Evo, ja øu vam poslati proroka Iliju, prije nego doåe veliki i straæni dan Gospodnji. Mat 2:15 Ondje ostade do smrti Herodove. Tako se je imalo ispuniti, æto je bio rekao Gospodin preko proroka: “Iz Egipta dozvah sina svojega.” Mat 2:23 I nastani se u gradu, koji se zove Nazaret. Tako se je imala ispuniti rijeç proroka: “Zvat øe se Nazareøanin.” Mat 7:12 Sve dakle, æto hoøete da çine vama ljudi, çinite i vi njima, jer je to sadrœaj zakona i proroka. Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. Mat 8:17 Tako se je imala ispuniti rijeç proroka Izaije, koji veli: “On uzima naæe nemoøi i nosi naæe boli.” Mat 10:41 Tko prima proroka, jer je prorok, primit øe plaøu proroçku. Tko prima pravednika, jer je pravednik, primit øe plaøu pravedniçku. Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 16:14 Oni odgovoriæe: “Jedni za Ivana Krstitelja, drugi za Iliju, opet drugi za Jeremiju ili za kojega od proroka.” Mat 26:56 Ali se sve ovo dogodi, da se ispune Pisma proroka. Tada ga ostaviæe svi uçenici njegovi i pobjegoæe. Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, Luk 1:71 Kao æto je od davnine obeøao na

556 usta svetih proroka; Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Luk 16:31 A on mu reçe: ‘Ako ne sluæaju Mojsija i proroka, neøe vjerovati, da tko ustane i od mrtvih.’” Luk 24:27 I poçe od Mojsija i svih proroka i tumaçio im, æto pisano stoji o njemu u svim Pismima. Luk 24:44 On im reçe: “Ovo je ono, æto sam vam govorio, dok sam joæ bio s vama: “Sve se mora ispuniti, æto stoji napisano o meni u zakonu Mojsijevu, kod proroka i u psalmima.” Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. Dje 8:30 Filip pritrça i çuje, gdje çita proroka Izaiju. Upita ga: “Razumijeæ li, æto çitaæ?” Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” Dje 15:15 I s ovim se podudaraju rijeçi proroka, kao æto je napisano: Rim 1:2 Koje je Bog unaprijed obeøao preko proroka svojih u Svetim Pismima, Rim 3:21 A sad se bez zakona oçitova pravda Boœja, posvjedoçena od zakona i od proroka; Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. Otk 16:6 Jer proliæe krv svetih i proroka; zato si im krv dao da piju; to su zasluœili.” Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. PROROKE 14 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj Jer 23:30 Zato evo, ja øu na te proroke”, govori Gospod, “koji jedan drugome kradu rijeçi moje. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod,

Mat 5:12 Radujte se i veselite se; jer je velika plaøa vaæa na nebesima, jer su isto tako progonili i proroke prije vas. Mat 5:17 Ne mislite, da sam doæao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam doæao da ih uklonim, nego da ih ispunim. Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! Luk 16:29 Abraham reçe: ‘Imaju Mojsija i proroke: neka njih sluæaju!’ Rim 11:3 “Gospodine, proroke tvoje pobiæe, œrtvenike tvoje poruæiæe, i ja ostadoh sam, i traœe duæu moju.” Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! PROROKOVALI 2 Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? 1Pe 1:10 I to su spasenje traœili i ispitivali proroci, koji su prorokovali za vaæu milost, PROROKOVAO 3 Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! PROROKOVAT 2 Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 2:18 I na sluge svoje i na sluækinje svoje u one dare izlit øu od Duha svojega, i prorokovat øe. PROROKOVATI 1 Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! PROROKU 2 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” PROROKUJ 4

Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: Eze 37:4 Tada mi reçe: “Prorokuj o tim kostima i kaœi im: ‘Suhe kosti, çujte rijeç Gospodnju! Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” PROROKUJE 4 Amo 3:8 Kad rikne lav, tko da se onda ne prepadne? Kad Gospod, Svemoguøi, progovori, tko da onda ne prorokuje? 1Ko 11:4 Svaki muœ, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. 1Ko 14:3 A koji prorokuje, govori ljudima za popravljanje i opomenu i utjehu. 1Ko 14:4 Koji govori jezike, sam sebe podiœe, a koji prorokuje, crkvu Boœju podiœe. PROROKUJEMO 1Ko 13:9 Jer dijelom znamo i dijelom prorokujemo. PROROKUJETE 2 1Ko 14:1 Teœite za ljubavlju! Revnujte za duhovne darove, a osobito, da prorokujete! 1Ko 14:39 Dakle, braøo, nastojte da prorokujete, i ne zabranjujte govoriti jezicima! PROROKUJTE 1 Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! PROROKUJU 3 Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Jer 23:21 Nijesam poslao tih proroka, pa ipak trçe. Nijesam govorio njima, pa ipak prorokuju. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, PROSE 2 Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. Psl 72:15 Neka bi dugo œivio i darivao ih zlatom iz Æebe! A oni neka se svagda mole za njega i neka mu uvijek prose blagoslov! PROSI 1 Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. PROSIPA Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. PROSITI 1 Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako

557 çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. PROSJAKE 1 Luk 14:13 Nego kad dajeæ gozbu, pozovi prosjake, sakate, hrome i slijepe! PROSLAVI 8 Ezr 7:27 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog otaca naæih, koji nadahnu kralja, da proslavi kuøu Gospodnju u Jerusalemu! Iva 12:28 Oçe, proslavi ime svoje!”. Tada glas doåe s neba: “I proslavio sam ga, i opet øu ga proslaviti.” Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Iva 17:5 I sad proslavi ti mene, Oçe, u tebe samoga slavom, koju imadoh u tebe, prije nego postade svijet. Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. Rim 8:30 A koje predodredi, one i pozva; a koje pozva, one i opravda; a koje opravda, one i proslavi. 2So 1:10 Kad doåe u onaj dan da se proslavi u svetima svojim i divan da bude u svima, koji vjerovaste; jer se je primilo svjedoçanstvo naæe meåu vama. PROSLAVIÆE 1 Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. PROSLAVIH 2 Iva 17:4 Ja tebe proslavih na zemlji, djelo svræih, koje si mi dao da çinim. Iva 17:10 Sve, æto je moje, jest tvoje, i æto je tvoje, jest moje, i ja se proslavih u njima. PROSLAVIMO Rim 8:17 A kad smo djeca, i baætinici smo: “baætinici, a subaætinici Kristovi, jer ako s njim trpimo, da se s njim i proslavimo. PROSLAVIO Iva 7:39 A ovo reçe za Duha, kojega su imali primiti oni, koji vjeruju u njega, jer Duh Sveti nije joæ bio doæao, jer se Isus nije bio joæ proslavio. Iva 12:28 Oçe, proslavi ime svoje!”. Tada glas doåe s neba: “I proslavio sam ga, i opet øu ga proslaviti.” PROSLAVIT 2 Psl 91:15 Kad me zazove, usliæit øu ga i iz njega øu stajati u nevolji; spasit øu ga i proslavit øu ga. Iva 12:26 Tko mi hoøe sluœiti, neka ide za mnom! Gdje sam ja, ondje i sluga moj neka bude! Tko tko meni proslavit øe ga Otac moj. PROSLAVITE 1 1Ko 6:20 Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u tijelu svojemu! PROSLAVITI 5 Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Iva 12:28 Oçe, proslavi ime svoje!”. Tada glas doåe s neba: “I proslavio sam ga, i opet øu ga proslaviti.”

Iva 16:14 On øe me proslaviti, jer øe od mojega uzeti, i javit øe vam. Iva 21:19 A ovim rijeçima htjede oznaçiti, kakvom øe smrti proslaviti Boga. Nato mu reçe: “Hajde za mnom!” Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada, kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. PROSLAVLJA Iva 15:8 Stim se proslavlja Otac moj, da rodite rod mnogi i budete moji uçenici. PROSLAVLJEN 1 Iva 12:16 Ovo uçenici njegovi ne razumjeæe prije. Ali kad je Isus bio proslavljen, tada se sjetiæe, da je to bilo za njega pisano, i da mu ovo uçiniæe. PROSLAVLJENOM 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, PROSTACIMA M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. PROSTAÇKI 1 Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. PROSTAK 1 Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. PROSTI 1 Dje 4:13 A kad vidjeæe smjelost Petrovu i Ivanovu i razabraæe, da su ljudi neækolovani i prosti, divili su se, a znali su ih, da su bili s Isusom. PROSTIRALI 2 Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. Luk 19:36 Kad je iæao tako, prostirali su haljine svoje po putu. PROSTIRAO Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. PROSTIRATI 1 Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. PROSTIRKU Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju. PROSTOR 2 Psl 31:8 Mene ne predao u ruku neprijatelju, nozi mojoj dao æirok prostor. Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. PROSTORA Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On

uåe pred mojim oçima. PROSTORU Psl 119:45 l hodit øu na prostoru æirokom, jer sam nastojao oko propisa tvojih. PROSTOTA Psl 12:8 Razmeøu se unaokolo bezboœnici: “prostota je gore kod ljudi. PROSTOTE 1 Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. PROSTRANE 1 Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. PROSTRANU 2 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. PROSTRI 1 Dje 9:34 I reçe mu Petar: “Eneja, iscjeljuje te Isus Krist ustani, i prostri sam sebi!” I odmah ustade. PROSTRIJEÆE 1 Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. PROSTRT 1 Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. PROSU 2 Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. PROSUÅUJE 4 Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 2:15 A onaj duhovni sve prosuåuje, i njega nitko ne prosuåuje. 1Ko 2:15 A onaj duhovni sve prosuåuje, i njega nitko ne prosuåuje. PROSVIJETLI 3 Psl 18:28 Ti rasvjetljujeæ svjetionik moj, Gospode; Boœe moj, prosvijetli tamu moju! Psl 119:34 Prosvijetli me, da çuvam zakon tvoj i da ga drœim svim srcem! Luk 2:32 Svjetlost, da prosvijetli neznaboæce, slavu naroda Izraelova.” PROSVIJETLITI 1 Psl 19:11 I sluga se je tvoj dao prosvijetliti od njih; tko ih drœi, ima veliku plaøu. PROSVIJETLJENI 1 Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, PROSVJETLJUJE 2

558 Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Iva 1:9 Svjetlost istinita, koje prosvjetljuje svakoga çovjeka, doåe na svijet. PROTEGNITE 1 Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! PROTEKLA Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” PROTEØI 2 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. PROTEŒE 1 Psl 103:19 Prijestolje svoje postavi Gospod na nebu, vlast njegova proteœe se na sve. PROTIVAN 2 Mat 14:24 Laåica je veø bila nasred mora i bila je od valova bacana tamo i vamo; jer je bio protivan vjetar. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. PROTIVE 5 Rim 2:8 A gnjev i nemilost onima koji prkose i protive se istini i pokoravaju se nepravdi. 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. PROTIVI 6 Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog

oholima protivi, a poniznima daje milost. PROTIVIÆ 1 Psl 18:26 S çistim postupaæ çisto, samo se zloçestom protiviæ. PROTIVIO Dje 13:8 Ali Elimas vraçar – jer to znaçi ime njegovo – protivio im se i gledao je da odvrati namjesnika a od vjere. 2Ti 4:15 Çuvaj se i ti njega, jer se je vrlo protivio naæim rijeçima. PROTIVITE 2 Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. Jak 4:7 Pokorite se dakle Bogu, a protivite se åavlu, i pobjeøi øe od vas! PROTIVITI 2 Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. Rim 9:19 Reøi øeæ mi dakle: “Æto onda joæ kori? Jer tko se moœe protiviti volji njegovoj? PROTIVLJENJE 1 Heb 12:3 Promotrite njega, koji je takvo protivljenje protiv sebe od grjeænika podnio, da se ne umorite i da ne klonu duæe vaæe! PROTIVNICI 1 Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” PROTIVNICIMA Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, PROTIVNIK 4 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 74:10 Dokle øe se, Boœe, joæ rugati protivnik? Zar øe dovijeka neprijatelj psovati ime tvoje? Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. PROTIVNIKA 1Ko 16:9 Jer mi se otvoriæe velika i æirom otvorena vrata, i protivnika ima mnogo. Flp 1:28 I ni u çemu da se ne plaæite od protivnika; jer je to za njih znak propasti, a za vas spasenja, i to od Boga; PROTIVNIKE 2 Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna. Heb 10:27 Nego straæno çekanje suda i jarost ognja, koji øe pojesti protivnike. PROTIVNIKOM 2 M.Iz 25:9 Raspravi vlastitu stvar svoju s protivnikom svojim; a tajne drugoga ne otkrivaj! Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s

protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. PROTIVNIKU 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. PROTIVNO 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, PROTIVNOST 1 Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, PROTJERA 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove PROTJERAM Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. PROTJERAO Psl 44:2 Rukom si svojom protjerao neznaboæce, a njih si zasadio; narode si iskorijenio, a njih si namnoœio. PROTJERATI 1 L.Zk 20:23 Ne idite po uredbama naroda, koje øu protjerati za dolaska vaæega, jer su çinili sve to, zato mi omrzoæe. PROTUMAÇI 1 1Ko 14:13 Zato, koji govori jezikom, neka se moli, da protumaçi. PROTUMAÇITI 3 Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Heb 5:11 O tome bismo imali mnogo govoriti, æto je teæko protumaçiti, jer ste postali mlitavi u sluæanju. PROTUNARAVNOM Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. PROTV 1 Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” PROUZROKUJE 1 M.Iz 10:5 Tko ljeti skuplja, razuman je; tko spava o œetvi, prouzrokuje sramotu. PROVALE 1 Jer 2:34 Na skutovima lijepi ti se krv siromaha neduœnih. Kod provale nijesi ih zatekao. PROVALI 3 Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ,

559 zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. PROVALITI 1 Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. PROVALJUJU Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. PROVEDE 2 Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. Luk 6:12 U one dane otide on na goru, da se pomoli. Svu noø provede s Bogom u molitvi. PROVEDOÆE 1 Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” PROVEO 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. PROVESELIT 1 Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. PROVESELITI 1 Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” PROVEST 1 Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” PROVESTI 1 P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” PROVODI 1 Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. PROVODILI 1 Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” PROVODIMO 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, PROVODITE 2 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; 1Pe 1:17 I ako zovete Ocem onoga, koji, ne gledajuøi tko je tko, sudi svakome po djelu, provodite vrijeme svojega œivljenja u straœu,

PROVRET 1 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. PROVRETI 1 Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. PROZIRNO Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. PROZOR 2 Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! 2Ko 11:33 I kroz prozor spustiæe me u koæari preko zida, i tako izbjegoh iz njegovih ruku. PROZORA Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i PROZORE 4 Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! PROZOVEÆ 1 Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov PROZRE 3 Mat 9:4 Isus prozre pomisli njihove i reçe: “Zaæto zlo mislite u srcima svojim? Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. Mat 22:18 Isus prozre lukavstvo njihovo i odgovori: “Licemjeri, æto me kuæate? PROZREO Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu. PROZVA 4 Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. Pst 32:2 Kad ih ugleda Jakov, povika: “Ovo

je tabor Boœji!” Zato prozva ono mjesto Mahanaim. Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu. Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. PROZVAÆE 1 Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. PROZVAN 2 Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Dje 4:36 Tako je Levit Josip iz Cipra, koji je od apostola bio prozvan Barnaba, æto znaçi sin utjehe”, PRSA 5 PNP 8:8 Ah, da bi mi ti brat bio, koji je dojio prsa matere moje! Tada bih te smjela cjelivati, kad bih te naæla vani: nitko me ne bih za to prekorio. Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. PRSIJU 2 Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? PRSIMA 6 Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Psl 143:4 Duh je moju meni pun straha, srce mi trne u prsima. Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. Zah 13:6 Upitaju li ga onda: “Kakve su ti to brazgotine na prsima,” odgovara: “Udarili su me u kuøi mojih prijatelja.” Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. PRST 2 L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove

560 œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” PRSTA Psl 8:3 Kad pogledam nebo, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, æto si ih namjestio, Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” PRSTE 2 M.Iz 7:3 Priveœi ih sebi na prste, napiæi ih na ploçu srca svojega! Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. PRSTEN 1 Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! PRSTENOM Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, PRSTI 1 Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, PRSTOM 3 Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. Mat 23:4 Oni veœu bremena teæka i nesnosna i meøu ih ljudima na pleøa; a sami neøe da ih prihvate prstom svojim. Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. PRUŒA 4 Job 22:29 Kad se poåe nizbrdo, viknut øeæ: Gore! Poniznome pruœa Bog pomoø. Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku svoju podsmjevaçima. Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. PRUŒAJ 2 Izl 23:1 “Ne svjedoçi krivo, ne pruœaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedoçiæ krivo! Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” PRUŒAM Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: PRUŒAO Rim 10:21 A Izraelu govori: “Cijeli dan sam

pruœao ruke svoje k narodu, koji je tvrdokoran i nepokoran.” PRUŒENE 1 Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. PRUŒI 12 Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje. Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Mat 12:13 Tada reçe çovjeku: “Pruœi ruku svoju!” On je pruœi, i postade opet zdrava kao druga. Mat 12:13 Tada reçe çovjeku: “Pruœi ruku svoju!” On je pruœi, i postade opet zdrava kao druga. Mat 14:31 Odmah pruœi Isus ruku svoju, uhvati ga i reçe mu: “Malovjerni, zaæto si posumnjao?” Mat 26:27 Tada uze çaæu, zahvali i pruœi ga uçenicima i reçe: “Pijte svi iz njega; Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” PRUŒIÆE 1 Mat 22:19 Pokaœite mi novac porezni!” Oni mu pruœiæe denar. PRUŒIM Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. PRUŒIO Job 22:7 Umornome nijesi pruœio vode, gladnome si uskratio kruha, PRUŒITE 1 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! PRUT 2 M.Iz 13:24 Tko ætedi prut, ne ljubi sina svojega, a tko ga ljubi, kara ga za vremena, M.Iz 29:15 Prut i ukor daju mudrost, a dijete prepuæteno samomu sebi sramoti mater svoju. PRVA 4 Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila

drske govore. Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Efe 6:2 “Poætuj oca svojega i majku; ovo je prva zapovijed s peçaøenjem, Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. PRVE 4 Mat 23:6 Vole poçasna mjesta na gozbama i prve stolice u sinagogama, Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” 2Ti 4:16 Za prve moje obrane nije mi nitko pomogao, nego su me svi ostavili; neka im se to ne uraçuna! Tit 3:10 Çovjeka krivovjerca iza prve i druge opomene kloni se, PRVENAC 3 P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. 1Ko 15:20 A sad je Krist uskrsnuo od mrtvih, prvenac onima, koji usnuæe. 1Ko 15:23 Ali svaki u svojemu redu: prvenac Krist; potom oni, koji su Kristovi, i koji vjerovaæe u njegov dolazak. PRVENCE 1 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, PRVENÇE 4 Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada Gospodu. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. PRVENCI 2 Jak 1:18 Jer nas dragovoljno porodi rijeçju istine, da budemo kao prvenci njegovih stvorenja. Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. PRVI 32 Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Izl 12:2 “Ovaj mjesec neka vam bude poçetak mjesecima; neka vam bude prvi

561 mjesec u godini! Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Iza 43:27 Otac tvoj prvi veø je sagrijeæio, i posrednici tvoji bili su mi nevjerni. Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga. Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mat 19:30 Mnogi, koji su prvi, bit øe posljednji, i mnogi, koji su posljednji, bit øe prvi. Mat 19:30 Mnogi, koji su prvi, bit øe posljednji, i mnogi, koji su posljednji, bit øe prvi. Mat 20:16 Tako øe biti posljednji prvi i prvi posljednji.” Mat 20:16 Tako øe biti posljednji prvi i prvi posljednji.” Mat 20:27 i tko meåu vama hoøe da bude prvi, taj neka bude vaæ sluga! Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Luk 2:2 Ovo je bio prvi popis. Bio je pod Kvirinijem, namjesnikom Sirije. Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ Luk 24:1 U prvi dan sedmice otidoæe one vrlo rano grobu s mirisima, æto su ih bile pripravile. Iva 8:7 Kad su ga jednako pitali, uspravi se i reçe im: “Tko je meåu vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Dje 15:14 Simon reçe, kako je Bog uçinio prvi korak da iz neznaboœaca primi narod k imenu svojemu. Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. 1Ko 16:2 Svaki prvi dan sedmice neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja, koliko moœe, da ne bivaju skupljanja tada, kad doåem. Kol 1:18 I on je glava tijelu crkve, koji je poçetak, prvoroåeni od mrtvih, da bude on u svemu prvi; da je Krist Isus doæao na svijet da spasi grjeænike, od kojih sam prvi ja. Heb 8:13 A kad veli novi, prvi naçini starim; a æto je staro i ostarjelo blizu je da nestane. Heb 9:1 Imao je doduæe i prvi zavjet propise za sluœbu Boœju i za svetiæte zemaljsko. 3Iv 1:9 Pisao sam neæto crkvi; ali Diotref,

koji hoøe da bude prvi meåu njima, ne prima nas. Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, Otk 22:13 Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Poçetak i Svræetak. PRVIH 1 Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! PRVINAMA M.Iz 3:9 Daj çast Gospodu posjedom svojim i prvinama svega dohotka svojega! PRVINE 1 Rim 8:23 A ne samo ono, nego i mi sami, koji imamo prvine Duha, i mi sami u sebi uzdiæemo çekajuøi posinjenje, otkupljenje tijela svojega PRVO 7 Rim 3:2 Mnogo na svaki naçin. Prvo, æto su im povjerena obeøanja Boœja. 1Ko 11:18 Prvo naime, kad se sastajete na sastanak, çujem, da imaju razdori meåu vama; i neæto vjerujem od toga. 1Ko 15:46 Ali nije prvo duhovno, nego tjelesno, pa onda duhovno. Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. Otk 20:5 Ostali mrtvaci ne oœivjeæe, dok se ne svræi tisuøa godina. Ovo je prvo uskrsnuøe, Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” PRVOGA 7 Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Flp 1:5 Za vaæe sudjelovanje u evanåelju od prvoga dana do danas,

2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. PRVOM 3 Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Dje 1:1 U mojemu prvom djelu, o Teofile, izvijestio sam o svemu, æto je Isus çinio i uçio Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. PRVOME 4 Mat 21:28 Æto vam se çini? Çovjek neki imao je dva sina. On ode k prvome i reçe: “Sine, idi i radi danas u vinogradu! Iva 19:32 Doåoæe dakle vojnici, i prvome prebiæe golijeni i drugome raspetomu s njim. 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. PRVOROÅENAC 1 Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; PRVOROÅENACA Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca. Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, PRVOROÅENCA 6 Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Mat 1:25 Ali je ne spoznade, dok ne rodi sina svojega, prvoroåenca. I dade mu ime Isus.

562 PRVOROÅENCE 1 Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. PRVOROÅENCEM Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. PRVOROÅENCU Pst 41:51 Prvoroåencu nadjenu Josip ime Manaseh; “jer Bog”, reçe, “dade da zaboravim svu nesreøu svoju i svu kuøu oca svojega.” PRVOROÅENI 4 Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. Kol 1:15 Koji je slika Boga nevidljivoga, prvoroåeni prije svakoga stvorenja; Kol 1:18 I on je glava tijelu crkve, koji je poçetak, prvoroåeni od mrtvih, da bude on u svemu prvi; PRVOROÅENJA P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. PRVOROÅENO 3 Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada Gospodu. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. PRVOROÅENOG 1 Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. PRVOROÅENOGA Heb 1:6 I kad opet uvodi Prvoroåenoga u svijet, govori: “I neka mu se poklone svi anåeli Boœji.” PRVORODSTVA Pst 25:31 Jakov reçe: “Prodaj mi najprije svoje pravo prvorodstva!” Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. PRVORODSTVO Heb 12:16 Da ne bude tko bludnik ili lakouman, kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao prvorodstvo svoje! PSETO 1Sa 17:43 Filistejin doviknu Davidu: “Zar sam pseto, da ideæ na me sa ætapom?” I prokle Filistejin Davida bogovima svojim. PSI 4 Psl 59:6 Uveçe dolaze opet, laju kao psi, skitaju se gradom.

Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. Otk 22:15 Vani su psi, i vraçari i bludnici, i ubojice i idolopoklonici, i svaki, koji ljubi i çini laœ. PSIMA Job 30:1 A sada me ismjehavaju ljudi, koji su danima mlaåi od mene, kojima otaca ne bih bio metnuo sa psima stada svojega. Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. PSIØI 2 Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Mar 7:28 “Da, Gospodine”, odgovori mu ona; “ali psiøi pod stolom dobiju ipak od mrvica djeçjih.” PSIØIMA Mat 15:26 On reçe: “Nije pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psiøima.” PSOVAÆE 1 Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. PSOVAÇ 1 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! PSOVAÇI 1 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, PSOVAÇKIH 1 Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. PSOVANJA Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! PSOVANJE 2 Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. PSOVAO Psl 74:18 Spomeni se toga: neprijatelj se je narugao Gospodu; narod je bezumni psovao ime tvoje! PSOVATI 1 Psl 74:10 Dokle øe se, Boœe, joæ rugati protivnik? Zar øe dovijeka neprijatelj psovati ime tvoje? PSOVKA Mat 12:31 Zato vam kaœem: “Svaki grijeh i psovka oprostit øe se ljudima. Ali psovka na Duha neøe se oprostiti. Mat 12:31 Zato vam kaœem: “Svaki grijeh i psovka oprostit øe se ljudima. Ali psovka na Duha neøe se oprostiti. PSOVKE 4

1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. PSOVKU 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. PSPSL 1 PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; PSU Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam PSUJ 2 Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. PSUJE 4 M.Iz 20:20 Tko psuje oca svojega i mater svoju, njegovo se svjetlo gasi u najdubljoj tami. Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. PSUJU 3 1Ko 10:30 Ako ja sa zahvalom uœivam, zaæto da me psuju za ono, za æto ja zahvaljujem? Tit 3:2 Nikoga da ne psuju, da se ne svaåaju, da budu çedni i svaku krotkost da pokazuju prema svim ljudima! Jak 2:7 Ne psuju li oni lijepo ime, po kojemu ste nazvani? PTICA 6 Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne

563 œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. PTICAMA 7 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Psl 78:27 Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, PTIÇARSKE 1 Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! PTICE 15 Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi. Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” Psl 8:8 Ptice nebeske i ribe morske, ætogod samo ide stazama morskim. Psl 104:17 Na njima ptice viju gnijezda, roda, koja gradi gnijezdo svoje na çempresima. Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati

ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Mat 13:4 I kad je sijao, nekoje zrno pade na put, i doåoæe ptice i pozobaæe ga. Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” Dje 10:12 I u njoj su bile svakovrsne çetveronoœne œivotinje i gmazovi zemaljski i ptice nebeske. PTICI 1 Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; PTIÇJE 1 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. PTICU Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. PTIØA P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: PUÆE 2 Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. PUÆTA 8 P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” Job 38:37 Tko izbraja mudro oblake i tko puæta da miruju mjehovi nebeski, M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj

njezin, u vis podiœe ruke svoje. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. PUÆTAÆ 2 Psl 73:18 Jer ti ih postavljaæ na sklizavo tlo, i puætaæ, da se raspadnu u ruæevine. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. PUÆTAJ 1 M.Iz 4:13 Drœi çvrsto pouke, ne puætaj je, çuvaj je, jer ona je œivot tvoj. PUÆTAJU Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. PUÆTAM 2 Pst 32:26 Tada reçe onaj: “Pusti me; jer je zora veø osvanula!” Ali on odgovori: “Ne puætam te, dok me ne blagosloviæ.” Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. PUÆTENICU 2 preljube – ,navodi je, da çini preljubu; i tko puætenicu uzme za œenu, çini preljubu. Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” PUCA Psl 46:5 Bog prebiva u njem: ne moœe se pomaknuti; pomoø je njegova Bog, kad puca zora. Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. PUCI 1 Psl 2:1 Zaæto se bune narodi i puci kuju lude osnove? PUÇINAMA Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i puçinama, i po Jamama zemaljskim. PUÇINU Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!” PUCKANJE 1 Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu PUHNE 1 Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. PUHNITE 1 PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! PUK 4 Psl 3:8 Spasenje stoji u moøi Gospoda; na puk tvoj neka doåe blagoslov tvoj! 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; 1Pe 2:10 Koji nekad nijeste bili puk, a sad ste puk Boœji, koji nijeste bili pomilovani, a sad ste pomilovani. 1Pe 2:10 Koji nekad nijeste bili puk, a sad

564 ste puk Boœji, koji nijeste bili pomilovani, a sad ste pomilovani. PUKA Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. PUKNE 1 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. PUKOM Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. PUKU Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. PUNICU Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. PUNIH 5 Mat 14:20 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe su digli od preostalih komada joæ dvanaest punih koæarica. Mat 15:37 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe od preostalih komada podigoæe joæ sedam koæarica punih. Luk 9:17 Svi su jeli i nasitili se. I nakupiæe joæ dvanaest punih koæarica od komada, æto pretekoæe. Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” PUNIM Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, PUNINA 5 Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, Kol 1:19 Jer se je dopalo Bogu, da u njemu stanuje sva punina, Kol 2:9 Jer u njemu stanuje sva punina Boœanstva bivstveno; PUNINE 4 Iva 1:16 Od punine njegove mi svi

primismo milost za miloæøu. 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, PUNINI 4 Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. 1So 1:5 Jer evanåelje naæe nije doælo k vama samo u rijeçi, nego i u sili i u Duhu Svetome, i u punini mnogoj, kao æto znate, kakvi smo bili meåu vama zbog vas. Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! PUNINOM Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. PUNO 7 P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. M.Iz 3:2 Jer ti one donose dug œivot, godine blagostanja i puno sreøe. Jer 8:18 “Bez spasenja”. Nevolja navaljuje na me, moje srce u meni puno je boli! Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. PUNOJ 1 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! PUNOM 3 Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. PUNU 3 Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja.

Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. PUŒE 1 L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! PUST 2 Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! PUSTA 4 Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! Iza 34:10 Ne gasi se ni danju ni noøu, dim se njezin diœe jednako, kroz sve naraætaje ostaje pusta, nitko ne prelazi preko nje dovijeka. Mat 23:38 Eto øe vam se ostaviti vaæa kuøa pusta. PUSTARA Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove! PUSTARE 1 Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. PUSTARI 5 P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. PUSTARU Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. PUSTE 2 M.Iz 14:23 U svakom radu ima dobitka, a puste rijeçi donose samo gubitak. Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo

565 opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. PUSTI 21 Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. Pst 32:26 Tada reçe onaj: “Pusti me; jer je zora veø osvanula!” Ali on odgovori: “Ne puætam te, dok me ne blagosloviæ.” Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” Izl 8:32 Ali faraon i ovaj put otvrdi srce svoje i ne pusti naroda. Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem. Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem. Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. Psl 78:24 I pusti, te im pade kao daœd mana za jelo, i dade im kruh s neba. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Mat 5:32 A ja vam kaœem: Svaki, koji pusti œenu svoju – osim zbog Mat 5:40 Hoøe li tko da se pravda s tobom i koæulju tvoju da uzme, pusti mu i kabanicu! Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. Luk 9:60 Isus mu reçe: “Pusti neka mrtvi pokopavaju svoje mrtvace; a ti hajde i navjeæøuj kraljevstvo Boœje!” Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. PUSTIÆ 3 Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da

razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” PUSTIÆE 1 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” PUSTILA PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. PUSTILI 1 Job 34:28 Pustili su, da se do njega popne vika siromaha. A on çuje pomaganju nevoljnika. PUSTIM Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. PUSTINJA 5 Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove! Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. PUSTINJAMA Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i puçinama, i po Jamama zemaljskim. PUSTINJE 3 Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. PUSTINJI 27 Pst 16:7 Anåeo Gospodnji naåe je na studencu u pustinji, na studencu na putu u Æur. Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se

sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. M.Iz 21:19 Lakæe je stanovati u pustinji, nego sa œenom svadljivom i gnjevljivom. Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mat 24:26 Ako vam se tada rekne: “On je u pustinji, ne izlazite; on je u sobama, ne vjerujte! Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Mar 1:4 Ivan Krstitelj pojavio se je u pustinji i propovijedao je krætenje pokajanje za oproætenje grijeha. Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je pokazao pred Izraelom. Ivan u pustinji. Krætenje Isusovo. Rodoslovlje. Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Iva 3:14 Kao æto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako se mora podiøi i Sin çovjeçji, Iva 6:31 Oci su naæi jeli manu u pustinji, kao æto je pisano: ‘Kruh s neba dade im da jedu.’” Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. 1Ko 10:5 Ali veøina od njih nije bila po volji Bogu, jer su bili pobijeni u pustinji, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, Heb 3:8 Neka ne otvrdnu srca vaæa, kao za

566 pobune u dan napasti u pustinji! PUSTINJOM 4 Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. PUSTINJSKOM Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. PUSTINJU3 Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Mat 4:1 Tada Isusa odvede Duh u pustinju, da ga kuæa åavao. Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Mar 1:12 Odmah ga Duh izvede u pustinju. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto,

gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. PUSTIO 5 Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Mar 10:4 Oni odgovoriæe: “Mojsije je do 0 pustio, da se napiæe raspusna knjiga, i onda da se otpusti œena.” PUSTIT 6 M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju! Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Eze 7:3 Pustit øu gnjev svoj na te, sudit øu ti po putovima tvojim, platit øu ti sve gadno djelovanje tvoje. Eze 20:37 Pustit øu da proåete ispod ætapa mojega i prisilit øu vas pod jaram zavjeta. Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. PUSTITE 5 Zah 11:12 Tada sam im rekao: “Ako vam je drago, dajte mi plaøu; ako li nije, onda pustite! Oni mi platiæe trideset æekela kao plaøu. Mat 19:14 A Isus reçe: “Pustite djecu, neka doåu k meni, i ne branite im; jer je takvih kraljevstvo nebesko.” Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” Iva 12:7 Isus reçe: “Pustite je! Ona je saçuvala to za dan mojega pokopa! Dje 5:38 I zato vam sad kaœem: Proåite se ovih ljudi i pustite ih! Jer ako je od ljudi ovaj naum ili pothvat, propast øe. PUSTITI 15 Izl 8:2 Ali ako ga ne htjedneæ pustiti, gle, kaznit øu svu zemlju tvoju œabama. Izl 9:18 Ja øu sutra u ovo doba pustiti tuçu veoma teæku, kakve nije bilo u Egiptu od onoga dana, kad postade, do danas. Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas

ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. Job 10:1 Dodijao je œivot meni; zato øu pustiti od sebe tuœbu svoju; govorit øu u gorkosti duæe svoje. Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” Mat 21:3 Ako vam tko rekne æto, kaœite: “Gospodin ih treba. Odmah øe ih pustiti.” Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Iva 19:10 Tada mu reçe Pilat: “Zar meni ne govoriæ? Ne znaæ li, da imam vlast raspeti tebe, i vlast imam pustiti tebe?” 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. PUSTOÆ 6 Job 5:21 Od biça jezika bit øeæ skriven; doåe li i pustoæ, neøeæ znati za strah. Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove! Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. PUSTOÆE 1 PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! PUSTOÆENJU Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ

567 “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. PUSTOÆI 3 Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” PUSTOÆITI 1 Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. PUT 76 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Izl 8:32 Ali faraon i ovaj put otvrdi srce svoje i ne pusti naroda. Izl 9:14 Jer ovaj put uçinit øu, da doåu sva zla moja na tebe, na sluge tvoje i narod tvoj, da spoznaæ, da nitko nije na svoj zemlji kao ja. Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. Job 23:10 Ali on zna put moj; kad bi me prokuæao, izaæao bih kao zlato. Psl 1:6 Jer Gospod zna za put dobrih, a Put bezboœnika vodi u propast Psl 1:6 Jer Gospod zna za put dobrih, a Put bezboœnika vodi u propast Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. Psl 18:32 Bog, koji me opasao snagom, uçinio mi put neopasnim. Psl 25:8 Dobrostiv je Gospod i pravedan; zato pokazuje put grjeænicima. Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! Psl 32:8 “Pouçit øu te, pokazat øu ti put, kojim da ideæ; svjetovat øu te, upravit øu na te oko svoje.” Psl 35:6 Neka bude put njihov taman i sklizav: anåeo Gospodnji neka ih progoni! Psl 37:23 Gospod utvråuje korak çovjeku, ako mu se dopada put njegov. Psl 68:4 Pjevajte Bogu, pjevajte hvalu imenu njegovu! Poravnajte put onome, koji ide pustinjom, Gospod mu je ime – kliçite mu! Psl 107:7 Izvede ih na pravi put, koji ide u mjesto prebivanja. Psl 119:30 Put vjernosti izabrah, i naputaka tvojih ne zaboravih nikada. Psl 119:104 Od propisa tvojih zadobih

razboritost, zato mrzim na svaki put laœni. Psl 139:24 Vidi, jesam li na zlu putu, i vodi me na put vjeçnosti! Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe. M.Iz 12:15 Luåaku se çini pravi put njegov, a mudar çovjek prima nauku. M.Iz 12:28 Staza pravednosti vodi k œivotu, a put opaçine k smrti. M.Iz 14:8 U tom je mudrost pametnoga, da pazi na put svoj, a stranputica je ludost luåaka. M.Iz 14:12 Gdjekoji se put uçini jednome ravan, a kraj su mu staze smrti. M.Iz 16:9 Srce çovjeçje uredi sebi put svoj, a Gospod upravlja korake njegove. M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Iza 26:7 Staza je pravednikova prava. Poravnao si put pravedniku. Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Iza 43:16 Ovako veli Gospod, koji je naçinio preko mora put, stazu preko silnih voda, Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i

pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mat 7:13 Uåite na uska vrata, jer su æiroka vrata i æirok put, koji vodi u propast, i vrlo mnogi njim idu. Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Mat 11:10 On je onaj, o kojem stoji pisano:, Eto, ja æaljem glasnika svojega pred tobom, da pripravi put tvoj pred tobom., Mat 13:4 I kad je sijao, nekoje zrno pade na put, i doåoæe ptice i pozobaæe ga. Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! Iva 14:6 Isus mu reçe: “Ja sam put i istina i œivot: nitko ne dolazi k Ocu, osim po meni. Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje

568 Ivanovo. Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. 1Ko 12:31 A trsite se za najveøe darove! I pokazat øu vam joæ izvrsniji put. 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. 2Pe 2:2 I mnogi øe poøi za njihovom razuzdanoæøu, i po njima øe se huliti na put istine. 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. PUTA6 Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. Job 28:13 Çovjek ne zna puta k njoj, ona ne boravi u zemlji œivih. Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. Psl 119:164 Sedam puta na dan hvalim te za pravedni zakon tvoj. M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu

svoju. Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Mat 26:34 Isus mu reçe: “Zaista, kaœem ti: Joæ noøas, prije nego pijetao zapjeva, tri puta øeæ me zatajiti.” Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. Rim 3:17 I puta mira ne poznaæe. 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio 2Ko 11:24 Od Œidova primio sam pet puta çetrdeset manje jedan udarac. 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje

ove dane po Sinu, Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. PUTEM5 P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 36:4 Na postelji svojoj smiælja bezakonje, udara putem opakim, ne preda pred zloøom. Psl 119:32 Putem zapovijedi tvojih idem, jer raæirujeæ srce moje. M.Iz 3:23 Tada øeæ iøi bez brige putem svojim i neøeæ se spotaknuti nogom svojom. M.Iz 9:6 Ostavite ludost, da œivite! Poåite putem razboritosti! Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo. Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. Mat 20:17 Isusa poåe gore u Jerusalem. Tada uze nasamo dvanaestoricu i reçe im putem: Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Luk 24:32 I oni rekoæe jedan drugome: “Nije li gorjelo naæe srce u nama, kad je govorio s nama putem i tumaçio nam Pismo?” Dje 8:39 A kad izaåoæe iz vode, Duh Gospodnji uze Filipa, Dvoranin ga viæe ne vidje i pun radosti otide putem svojim. Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; PUTENI 1 Jud 1:19 Ovo su oni, koji çine razdore, puteni, koji Duha nemaju. PUTNE 1 Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. PUTNICI 1 Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i

569 putnici na zemlji, PUTNIÇKIM Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. PUTNIKA Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? PUTNIKE 1 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, PUTOM 2 Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. PUTOVA 8 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. M.Iz 31:3 Ne daji snage svoje milosnicama i putova svojih kvariteljicama kraljeva! Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? Heb 3:10 Zato se rasrdih na taj rod, i rekoh: “Uvijek lutaju srcem, a ne poznaju putova mojih. PUTOVANJA Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Psl 119:54 Naredbe tvoje postaæe mi pjesme na mjestu putovanja mojega. PUTOVANJIMA 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, PUTOVANJU

Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” PUTOVATI 3 Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. Luk 13:33 Ali danas, sutra i preksutra moram putovati; jer ne ide, da prorok drugdje naåe smrt negoli u Jerusalemu. PUTOVE 19 Job 21:14 A Bogu su ipak rekli: Idi od nas, neøemo da iæta znamo za putove tvoje. Job 31:4 Ne pazi li on na putove moje, ne broji li sve korake moje? Psl 25:4 Gospode, pokaœi mi putove svoje! Uçi me stazama svojim! Psl 39:1 Rekoh: “Çuvat øu putove svoje od grijeha jezika; zauzdavat øu usta svoja, dok je joæ blizu zlikovac!” Psl 51:13 Tada øu pokazati bezboœnicima putove tvoje, da se grjeænici obrate k tebi. Psl 103:7 Putove svoje pokaza Mojsiju, djela svoja djeci Izraelovoj. Psl 119:15 Razmiæljat øu o propisima tvojim i gledati na putove tvoje. Psl 119:59 Razmotrio sam putove svoje i obratio nogu svoju k svjedoçanstvima tvojim. Psl 139:3 Hodanje moje, poçivanje moje ti istraœujeæ, sve putove moje ti vidiæ, M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. M.Iz 21:2 Sve putove svoje moœe çovjek drœati pravima; ali je Gospod, koji ispituje srca. Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Hos 4:9 Tako øe biti narodu kao sveøenicima. Pohodit øu na njemu putove njegove i platit øu mu za opaçine njegove. Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ Dje 2:28 Pokazao si mi putove œivota i napunit øeæ me veselja s licem svojim. 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi.

PUTOVI 13 M.Iz 2:15 Kriva je staza njihova i vijugaju putovi njihovi. M.Iz 3:17 Putovi su njezini putovi miline, i sve staze njezine pune su sreøe. M.Iz 3:17 Putovi su njezini putovi miline, i sve staze njezine pune su sreøe. M.Iz 5:21 Zaista, pred oçima su Gospodnjim putovi svaçiji; on pazi na sve staze njegove. M.Iz 16:2 Neka se çovjeku uçine çisti svi putovi njegovi, ipak je Gospod, koji ispituje duhove. M.Iz 23:26 Daj mi srce svoje, sine moj, i neka se putovi moji dopadnu oçima tvojim! Iza 55:8 “Jer misli moje nijesu vaæe misli, i putovi vaæi nijesu moji putovi”, veli Gospod. Iza 55:8 “Jer misli moje nijesu vaæe misli, i putovi vaæi nijesu moji putovi”, veli Gospod. Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! PUTOVIMA9 P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, Psl 17:5 Pravu stazu ne ostavi hod moj; na putovima tvojim ne posrnu korak moj. Psl 25:9 Ponizne vodi pravom stazom; On uçi ponizne putovima svojim. Psl 119:37 Odvrati oçi moje, da ne gledaju ispraznost; daj mi, da naåem œivot na putovima tvojim! M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu

570 htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. Eze 7:3 Pustit øu gnjev svoj na te, sudit øu ti po putovima tvojim, platit øu ti sve gadno djelovanje tvoje. Eze 28:15 Savræen si bio na putovima svojim od dana, kad si se rodio, dok se nije pronaæla na tebi opaçina. Rim 3:16 Na putovima je njihovim zator i nevolja; Jak 1:8 Çovjek s dvije duæe nestalan je na svima putovima svojim. Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. PUTU 24 Pst 16:7 Anåeo Gospodnji naåe je na studencu u pustinji, na studencu na putu u Æur. Pst 35:3 Onda øemo se dignuti i poøi gore u Betel; tamo øu naçiniti œrtvenik Bogu, koji me je usliæio u vrijeme nevolje moje i bio sa mnom na putu, kojim sam iæao,” Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Izl 23:20 Evo, ja æaljem anåela svojega pred tobom, da te çuva na putu i da te odvede na mjesto, æto sam ga odredio za te. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” Job 34:21 Oçi njegove poçivaju na putu

svakoga; gleda sve korake njegove. Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. Psl 139:24 Vidi, jesam li na zlu putu, i vodi me na put vjeçnosti! Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe mi spletke. M.Iz 20:24 Od Gospoda su koraci çovjeka odreåeni; a çovjek æto razumije o putu njegovu? M.Iz 22:6 Odgoj dijete prema putu, kojim ima iøi, pa neøe odstupiti od njega ni u starosti. Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! Luk 10:33 I neki Samarijanac na svom putu doåe u njegovu blizinu, i kad ga vidje, saœali mu se. Luk 19:36 Kad je iæao tako, prostirali su haljine svoje po putu. Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. PUTUJE 1 Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. PUTUJEMO 2Ko 5:7 Jer putujemo u vjeri, a ne u gledanju. PUTUJU 3 Psl 84:7 Od zaselka putuju dalje do zaselka, dok se ne pojave pred Bogom na Sionu. Iza 60:3 Narodi putuju k svijetlu tvojemu i kraljevi k sjaju, koje sja nad tobom. Amo 3:3 Putuju li dvojica zajedno, a da ne poznaju jedan drugoga PUTUJUØI 1 Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. PUZATI 1 Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! PUZAVCEM L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ.

Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! RÅA Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. RAÅA1 Job 5:7 Ne, çovjek se raåa za patnju, kao æto iskre ognjene vrcaju gore. Job 38:29 Iz çijega krila izlazi led? Tko raåa mraz nebeski? Prp 3:2 Ima vrijeme kad se raåa, i vrijeme kad se umire; vrijeme kad se sadi, i vrijeme kad se çupa posaåeno; Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. RAÅAÆ 1 Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” RAÅAJTE 2 Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” RAÅAJU 3 M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. 2Ti 2:23 A ludih i praznih zapitkivanja kloni se znajuøi, da raåaju svaåe. RAÅAM Gal 4:19 Djeçice moja, koju opet s mukom raåam, dokle Kristovo obliçje ne postane u vama! RAÅANJEM 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. RAÅATI 5 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa

571 svojega, koji øe ti biti gospodar.” Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. RAÆÇUPANA Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. RAÆIRIO Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. Luk 4:14 U sili Duha vrati se Isus u Galileju. Njegov se je glas raæirio po svoj okolini. RAÆIRIT 1 Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” RAÆIRITI 1 Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. RAÆIRUJEÆ 1 Psl 119:32 Putem zapovijedi tvojih idem, jer raæirujeæ srce moje. RAÆIRUJU Mat 23:5 Sva djela svoja çine, da ih vide ljudi. Tako raæiruju svoje zapise i produljuju rese na haljinama svojim. RABILA Pst 11:1 Sva zemlja govorila je tada samo jedan jezik i rabila jednak govor. RABOTA Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” RABOTE 1 Izl 6:9 Mojsije reçe to sinovima Izraelovim, ali ne posluæaæe Mojsija zbog maloduænosti i teæke rabote. RAÇUN 6 Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Mat 12:36 A ja vam kaœem: “Za svaku praznu rijeç, koju reknu ljudi, moraju u dan suda dati raçun. Rim 14:12 Tako øe dakle svaki od nas dati Bogu raçun za sebe. Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina,

sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; 1Pe 4:5 Ali øe oni dati raçun onome, koji stoji spreman da sudi œive i mrtve. RAÇUNA Rim 4:4 Ali onome, koji radi, ne raçuna se plaøa po milosti, nego po duga. Rim 4:5 A onome, koji ne radi, a vjeruje u onoga, koji opravdava bezboœnika, raçuna se vjera njegova u pravdu. Rim 5:13 Jer je grijeh bio u svijetu do zakona; ali se grijeh ne raçuna, kad nema zakona. RAÇUNAJUØI 1 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja RAD 3 P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! RADA 6 Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. Gal 4:24 A to je u slici reçeno, jer ovo su dva zavjeta: jedan od gore Sinajske, koji rada za robovanje, i to je Agara. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, RADE 9 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! Psl 85:8 Da bih ipak çuo, æto je Bog, Gospod, obeøao! On govori o miru za narod svoj i za poboœne svoje; samo neka oni nikada ne rade bezumno! M.Iz 11:21 Iako rade zajedno, zao çovjek neøe izaøi bez kazne, a rod pravednika izbavit øe se. Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici

rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; Mat 23:3 Çinite i drœite sve, æto vam kaœu; ali se ne ravnajte po njihovim djelima, jer oni rade drukçije, negoli uçe. RADEØI 1 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. RADI 29 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” Izl 20:9 æest dana radi i obavljaj sve poslove svoje. Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. Izl 32:14 Tada se saœali Gospodu radi zla, kojim se bio zaprijetio narodu svojemu. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove Job 34:12 Doista, Bog ne radi nepravedno, Svemoøni ne izvrøe pravde. Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Psl 15:5 Tko ne pozaima novaca svojih na dobit, tko se ne da podmititi protiv neduœnima; tko ovako radi, neøe se poljuljati nikada! Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 25:11 Radi imena svojega, Gospode, oprosti krivnju zlodjela mojih; jer je tako velika! Psl 31:3 Jer si mi hridina i utvrda: radi imena svojega vodit øeæ me i upravljati, M.Iz 10:19 U mnogom govorenju ne biva bez grijeha, a tko zauzdava jezik svoj, radi razumno. M.Iz 16:26 Glad radnika radi za njega; jer ga, nagone usta njegova. M.Iz 21:24 Ohol, nadut çovjek – nazvan podsmjevaç – radi u neizmjernoj obijesti. Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko

572 posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mat 21:28 Æto vam se çini? Çovjek neki imao je dva sina. On ode k prvome i reçe: “Sine, idi i radi danas u vinogradu! Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. Iva 15:15 Viæe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna, æto radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, æto sam çuo od Oca svojega. Rim 4:4 Ali onome, koji radi, ne raçuna se plaøa po milosti, nego po duga. Rim 4:5 A onome, koji ne radi, a vjeruje u onoga, koji opravdava bezboœnika, raçuna se vjera njegova u pravdu. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, 2So 3:10 Jer kad smo bili u vas, ovo smo vam zapovijedali, da, ako tko neøe da radi, neka i ne jede! RADIÆ 4 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Iva 6:30 Oni mu odgovoriæe: “Koji dakle ti çiniæ znak, da vidimo i da i vjerujemo? Æto radiæ? RADIJE 12 Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana.

Luk 11:41 Dajte radije ono, æto je unutra, kao milostinju, onda vam je sve çisto. Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? 1Ko 7:21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i moœeæ slobodan postati, ostani radije! 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima! Efe 5:11 I ne pristajte na nerodna djela tame, nego ih radije karajte! Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? RADILI 2 Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. RADIMO Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? RADIO 6 M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Dje 18:3 I jer su se bavili istim zanatom, ostade kod njih, i radio je. A bili su æatorskog zanata. 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. Gal 4:11 Bojim se za vas, da nijesam moœda uzalud radio meåu vama. RADITE 6 Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima

kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Flp 2:12 Tako, ljubljeni moji, kao æto svagda sluæaste, ne samo kad sam kod vas, nego i sad mnogo veøma, kad nijesam kod vas, radite o spasenju svojemu sa strahom i drhtanjem! 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; RADITI 9 Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Iva 9:4 Meni valja raditi djela onoga, koji me posla, dok je dan. Dolazi noø, kada nitko ne moœe raditi. Iva 9:4 Meni valja raditi djela onoga, koji me posla, dok je dan. Dolazi noø, kada nitko ne moœe raditi. RADNIK 2 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! RADNIKA M.Iz 16:26 Glad radnika radi za njega; jer ga, nagone usta njegova. RADNIKOVE 1 L.Zk 19:13 Ne zakidaj i ne pljaçkaj bliœnjega svojega! Ne zadrœavaj kod sebe do sutra plaøe radnikove! RADO5

573 Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” Rut 2:2 I jednoga dana reçe Moapka Ruta Noemi: “Rado bih izaæla u polje i ako mi se dopusti, pabirçila bih klasje.” Ona odgovori: “Idi, draga køeri! M.Iz 15:26 Mrske su Gospodu osnove zlobne, a rijeçi dobrostive rado M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. Mar 12:37 Sam David naziva ga, Gospodinom, kako moœe dakle biti sin njegov?” Veliko mnoætvo naroda sluæalo ga je rado. Mar 12:38 Dalje im reçe u pouci svojoj: “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe, da ih se pozdravlja na javnim mjestima Luk 15:16 Rado bi bio utiæao glad svoju mahunama, æto su jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? RADOÆØU5 Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! Psl 32:7 Ti si zaklon moj, çuvaæ me od tjeskobe; okruœit øeæ me radoæøu spasenja. Psl 107:22 Neka prinesu œrtvu hvale, neka navjeæøuju djela njegova s radoæøu! Mat 13:20 Æto je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj, koji sluæa rijeç i prima je odmah s radoæøu. Mar 4:16 Sliçni su oni, æto su posijani na tlo kamenito. Oni çuju rijeç i odmah je primaju s radoæøu. Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti

otpadnu. Luk 24:53 Tada se s velikom radoæøu vratiæe u Jerusalem. Bili su uvijek u hramu i slavili su Boga. Amen. Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Flp 1:4 Svagda u svakoj molitvi svojoj za sve vas s radoæøu moleøi se, Flp 2:29 Primite ga dakle u Gospodinu sa svom radoæøu, i takve poætujte! Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu; 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s radoæøu Duha Svetoga, Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, RADOSNA Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. RADOSNO 4 Psl 45:15 Vode ih veselo i radosno, ulaze u palaçu kraljevu. Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Rim 12:8 Ako opominje, neka opominje, koji daje, neka daje poæteno, koji upravlja, neka se brine; koji çini milosråe, neka çini radosno! RADOSNU 8 Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. Luk 15:24 Jer ovaj moj sin bio je mrtav i œivi opet bio je izgubljen i naåe se.’ I stadoæe drœati radosnu gozbu. Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu

gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” RADOST 47 Psl 1:2 Nego ima radost svoju u Zakonu Gospodnjem i o Zakonu njegovu razmiælja dan i noø! Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: Psl 37:4 Imaj svoju radost u Gospodu; on øe ti ispuniti æto ti œeli srce! Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Psl 51:8 Daj mi da okuæam radost i veselje, da se obraduje tijelo moje, æto ga bijeæ! Psl 51:12 Daj da ponovno iskusim radost spasenja tvojega; daj me okrijepi u duhu dobrovoljnom! Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. Psl 96:6 Sjaj i veliçanstvo blista pred njim; slava i radost napunjaju svetiæte njegovo. M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 10:28 Çekanje pravednika izlazi u radost, a nadanje se bezboœnika razbija. M.Iz 14:10 Srce samo pozna vlastiti bol svoju; u radost njegovu ne umijeæa se tuåin. M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek lud prezire mater svoju. M.Iz 21:15 Radost je pravedniku, kad se çini æto je pravo, a zloçincima je strah. Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio

574 radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Luk 1:14 Imat øeæ radost i veselje, i mnogi øe se obradovati njegovu roåenju. Luk 2:10 A anåeo im reçe: “Ne bojte se! Evo, javljam vam veliku radost, koja øe biti svemu narodu: Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Luk 15:10 Isto tako, kaœem vam, kod anåela je Boœjih radost za jednoga grjeænika, koji se obrati.” Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. Iva 15:11 Ovo vam rekoh, da bude radost moja u vama, i radost vaæa da se ispuni. Iva 15:11 Ovo vam rekoh, da bude radost moja u vama, i radost vaæa da se ispuni. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost. Iva 16:24 Do sada ne moliste niæta u ime moje. Molite i primit øete, da radost vaæa bude potpuna. Iva 17:13 A sad k tebi dolazim, i ovo govorim, dok sam joæ na svijetu, da imaju radost moju ispunjenu u sebi. Rim 7:22 Jer imam radost u zakonu Boœjemu po unutraænjem çovjeku, Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Flp 2:2 Ispunite moju radost, da isto mislite, imajuøi istu ljubav, jednoduæni i jednomisleni! 1So 2:19 Jer tko je naæa nada, ili radost, ili kruna slave? Nijeste li i vi pred Gospodinom naæim Isusom Kristom o njegovu dolasku? 1So 2:20 Jer ste vi slava naæa i radost. 1So 3:9 Jer kakvu zahvalu moœemo uzvratiti Bogu za vas, za svu radost, kojom se radujemo zbog vas pred Bogom svojim? 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas,

da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. Jak 1:2 Svaku radost imajte, braøo moja, kad padate u razliçne napasti, Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! RADOSTAN 1 M.Iz 19:22 Çovjek je radostan, kad çini dobro; a bolje je siromaæan biti nego prijevaran. RADOSTI 32 Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Psl 68:3 A pravednici se vesele i raduju pred Bogom i kliçu od radosti. M.Iz 8:30 Tada sam stajala, miljenica njegova, na strani njegovoj; bila sam iz dan u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, M.Iz 8:31 Puna radosti na æirokoj zemlji njegovoj, puna zanosa nad djecom çovjeçjom. Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek

naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Luk 1:44 Jer evo, çim pozdrav tvoj doåe u uæi moje, zaigra dijete od radosti u utrobi mojoj. Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” Luk 24:41 Ali od radosti i zaçuåenja nijesu oni joæ uvijek mogli vjerovati. Zato ih upita: “Imate li ovdje æto jesti?” Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Iva 16:22 Tako i vi sad imate œalost, ali øu vas opet vidjeti, i radovat øe se srce vaæe, i vaæe radosti nitko neøe uzeti od vas. Dje 8:39 A kad izaåoæe iz vode, Duh Gospodnji uze Filipa, Dvoranin ga viæe ne vidje i pun radosti otide putem svojim. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! 2Ko 1:24 Ne kao da mi vladamo vjerom vaæom, nego smo pomagaçi vaæe radosti, jer u vjeri stojite çvrsto. 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni! 2Ti 1:4 Œeleøi da te vidim, spominjuøi se suza tvojih, da se radosti ispunim, Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. 3Iv 1:4 Nemam veøe radosti od ove, da çujem, moja djeca u istini da hode. Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. RADOVALI 3 Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene. Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! RADOVAO 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? RADOVAT 4 Psl 9:2 Radovat øu se i veseliti o tebi, pjevat

575 øu imenu tvojemu, Sveviænji! Iva 16:22 Tako i vi sad imate œalost, ali øu vas opet vidjeti, i radovat øe se srce vaæe, i vaæe radosti nitko neøe uzeti od vas. Flp 1:18 æto dakle? Dok se na svaki naçin propovijeda Krist, bilo izlikom, bilo iskreno, ja se za to i radujem, a i radovat øu se; 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, RADOVATI 4 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. Iza 65:19 Ja øu se sam veseliti zbog Jerusalema i radovati se zbog naroda svojega. Neøe se viæe u njemu çuti glas plaça niti glas jauka. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost. RADOZNALE 1 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. RADU M.Iz 14:23 U svakom radu ima dobitka, a puste rijeçi donose samo gubitak. RADUJ 3 Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. RADUJE 17 1Ljt 16:32 More buçi i æto je u njemu, polje se raduje i æto je na njemu. Psl 16:9 Tomu se raduje srce moje i veseli se duh moj; i bol øe moja poçivati u sigurnosti. Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. Psl 85:6 Zar nas neøeæ iznova oœiviti, da se narod tvoj raduje tebi? Psl 96:11 Nebo se veseli; zemlja se raduje; buçi more i æto je u njemu. Psl 96:12 Raduje se polje i æto raste na njemu; klikøu sva drveta æumska Psl 97:1 Gospod je kralj, neka se zato raduje zemlja, neka se vesele otoci mnogi! M.Iz 15:23 Svaki se raduje zgodnim odgovorom usta svojih; rijeç u pravo vrijeme – kako je dragocjena! M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne. Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove!

Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Luk 1:47 I duh se moj raduje u Bogu, Spasitelju mojemu. Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. RADUJEM 5 Psl 92:4 Jer me veseliæ, Gospode, djelima svojim; s djela ruku tvojih radujem se: Psl 119:162 Radujem se rijeçima tvojim kao onaj, koji zadobije bogat plijen. 2Ko 7:9 Sad se radujem, ne æto ste bili œalosni, nego æto se oœalostiste na pokajanje; jer se oœalostiste po Bogu, da od nas ni u çemu ne ætetujete. Flp 1:18 æto dakle? Dok se na svaki naçin propovijeda Krist, bilo izlikom, bilo iskreno, ja se za to i radujem, a i radovat øu se; Flp 2:17 Ali ako i œrtvovan budem za œrtvu i sluœbu vjere vaæe, radujem se i veselim se sa svima vama. RADUJEMO 3 Psl 90:14 Doskora nas okrijepi miloæøu svojom, da se radujemo i veselimo u sve dane svoje! 2Ko 13:9 Jer se radujemo, kad smo mi slabi, a vi jaki; zato se i molimo za vaæe savræenstvo. 1So 3:9 Jer kakvu zahvalu moœemo uzvratiti Bogu za vas, za svu radost, kojom se radujemo zbog vas pred Bogom svojim? RADUJMO 3 Psl 118:24 Ovo je dan, æto ga uçini Gospod; radujmo se i veselimo se na njemu! Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Otk 19:7 Radujmo se i veselimo, i dajmo slavu njemu, jer doåe svadba Janjeta, i zaruçnica se je njegova pripravila. RADUJTE 16 Psl 32:11 Radujte se u Gospodu i kliçite, pravednici! Kliçite svi, koji ste çestita srca! Psl 33:1 Radujte se Gospodu, pravednici! Çestitima dolikuje hvaliti ga. Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i

veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Mat 5:12 Radujte se i veselite se; jer je velika plaøa vaæa na nebesima, jer su isto tako progonili i proroke prije vas. Luk 10:20 Ali se ne radujte tomu, æto vam se dusi pokoravaju; nego se radujte, æto su vaæa imena zapisana na nebesima.” Luk 10:20 Ali se ne radujte tomu, æto vam se dusi pokoravaju; nego se radujte, æto su vaæa imena zapisana na nebesima.” Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ Iva 16:33 Ovo vam rekoh, da u meni mir imate. U svijetu imate tjeskobu; ali se radujte: Ja sam nadvladao svijet.” Rim 12:15 Radujte se s onima, koji se raduju, plaçite s onima, koji plaçu; 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Flp 4:4 Radujte se svagda u Gospodinu; opet velim, radujte se! Flp 4:4 Radujte se svagda u Gospodinu; opet velim, radujte se! 1So 5:16 Radujte se svagda! 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! RADUJU 9 Psl 34:2 Neka se diçi Gospodom duæa moja, neka çuju, koji stradaju, i neka se raduju! Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 68:3 A pravednici se vesele i raduju pred Bogom i kliçu od radosti. Psl 107:42 To gledaju poboœni i raduju se; sva zloøa zatvara usta svoja. Psl 132:9 Kako treba neka se obuku sve sveøenici tvoji pravednici tvoji neka se raduju! Rim 12:15 Radujte se s onima, koji se raduju, plaçite s onima, koji plaçu; 1Ko 7:30 I koji plaçu, kao da ne plaçu; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; 1Ko 7:30 I koji plaçu, kao da ne plaçu; i koji se raduju, kao da se ne raduju; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. RADUJUØI 2 Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. RAHABA 4 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se

576 jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? Heb 11:31 Vjerom Rahaba bludnica ne pogiba s nevjernicima, jer je bila primila uhode s mirom. Jak 2:25 Jednako i Rahaba bludnica ne opravda li se djelima, kad primi glasnike i izvede ih drugim putem? RAHELA Pst 29:17 Lea je imala slabe oçi, a Rahela je bila lijepa stasa i lica. Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” RAJ 1 2Ko 12:4 Bio odnesen u raj, i çuo neiskazane rijeçi, kojih çovjeku nije slobodno govoriti. RAJU 2 Luk 23:43 On mu reçe: “Zaista, kaœem ti: Danas joæ bit øeæ s menom u raju!” Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. RAK 1 2Ti 2:17 I rijeç njihova razjedat øe oko sebe kao rak-rana; a meåu njima je Himenej i Filet, RAKE 1 Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. RALI 1 Rim 13:5 Zato se valja pokoravati ne samo rali kazne, nego i zbog savjesti. RAMI 1 Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” RANA 4 Job 16:14 Razdire me, rana do rane, trçi protiv mene kao ratni junak. Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. 2Ti 2:17 I rijeç njihova razjedat øe oko sebe kao rak-rana; a meåu njima je Himenej i Filet, Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; RANAMA 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. RANE 9 P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. Job 16:14 Razdire me, rana do rane, trçi protiv mene kao ratni junak. Psl 147:3 On, koji iscjeljuje srca slomljena i zavija rane njihove; M.Iz 23:29 Tko ima ah? Tko ima jao? Tko

ima svaåu? Tko ima brigu? Tko ima rane ni za æto? Tko ima mutne oçi? Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. Dje 16:33 I on ih uze k sebi u onaj ças noøi, i opra im rane; i pokrsti se odmah on i sva kuøa njegova. RANI 4 Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. RANIO Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. RANITI 1 Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” RANJEN 1 Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. RANJENIH 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. RANJENU Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; RANO 5 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima poslenike za svoj vinograd.

Luk 24:1 U prvi dan sedmice otidoæe one vrlo rano grobu s mirisima, æto su ih bile pripravile. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. RANOJ 1 Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. RANU 2 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. RAONIKE 2 Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Joe 3:10 Raskujte raonike svoje na maçeve kosijere svoje na koplja! Slabi neka rekne: “Junak sam!” RAŒALILO Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu RAŒALOSTI 1 Luk 18:23 Na ove rijeçi veoma se on raœalosti; jer je bio vrlo bogat. RAŒALOSTIO Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. RASAP 2 Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. RASBJEŒAT 1 Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. RASCVILI 1 Tuœ 3:33 Jer on iz naslade ne ruæi i ne rascvili ljude. RASHLADI 1 Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ RASIJANA Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. RASIJETE 1 Eze 6:8 Ipak øu neke od vas, koji umaknu maçu, ostaviti meåu narodima, kad se rasijete po zemljama. RASIPA

577 Mat 12:30 Tko nije s menom, protiv mene je; tko ne skuplja s menom, rasipa. RASIPAJU 2 Psl 68:1 Ustaje Bog; neprijatelji se njegovi rasipaju! Na pogled njegov bjeœe mrzitelji njegovi! Psl 92:9 Jer evo, neprijatelji tvoji, Gospode, jer evo, neprijatelji tvoj ginu, svi se zloçinci rasipaju, RASIPANJE 1 Mar 14:4 Na to se neki rasrdiæe i rekoæe jedan drugome: “Çemu ovo rasipanje pomasti? RASIPATE 1 Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. RASJELINAMA Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. RASKIVAJU Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. RASKOÆI 1 Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” RASKOÆNI 1 Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. RASKOÆNIM Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; RASKOÆNO Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. RASKOPA M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. RASKOPATI 1 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. RASKOVAO Psl 116:16 Ah, Gospode, ja sam ipak sluga tvoj, sluga tvoj, sin sluækinje tvoje; raskovao si okove moje. RASKUJTE 1 Joe 3:10 Raskujte raonike svoje na maçeve kosijere svoje na koplja! Slabi neka rekne: “Junak sam!” RASLA Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Dje 12:24 A rijeç je Gospodnja rasla i mnoœila se. Dje 19:20 Tako je silno rasla rijeç

Gospodnja, i utvråivala se. RASLO 3 Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. Luk 2:40 Dijete je raslo i jaçalo. Bilo je puno mudrosti, i milost je Boœja poçivala na njemu. RASPADA 4 Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, RASPADAJU 2 Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. RASPADLJIV 1 1Ko 9:25 A svaki, koji se natjeçe za nagradu, od svega se uzdrœava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. RASPADLJIVIM 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, RASPADLJIVO 1Ko 15:53 Jer ovo raspadljivo treba da se obuçe u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuçe u besmrtnost. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. RASPADLJIVOGA 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, RASPADLJIVOST 1 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, RASPADLJIVOSTI 2 Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. 1Ko 15:42 Tako i uskrsnuøe mrtvih. Sije se u raspadljivosti, ustaje u neraspadljivosti. RASPADNE 1 Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu. RASPADNU 2

Psl 73:18 Jer ti ih postavljaæ na sklizavo tlo, i puætaæ, da se raspadnu u ruæevine. Psl 102:26 Oni øe proøi, a ti ostajeæ; oni svi ostare kao haljina; promijeniæ ih kao odjeøu, oni se raspadnu. RASPALI 2 Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. RASPALIÆE 1 Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. RASPALIO Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta RASPALITI 2 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! RASPALJEN 1 Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” RASPALJUJE 2 Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Hos 8:5 Grsti mi se bikova sluœba tvoja, Samarijo! Gnjev moj raspaljuje se na njih. Dokle øe joæ ostati bez kazne? RASPASTI 4 Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. 2Pe 3:11 I jer øe se ovo sve jedanput raspasti, kako treba da vi sveto i poboœno œivite, 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, RASPASUJE 1 Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara

578 njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. RASPEÆE 2 Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. RASPELI 2 1Ko 2:8 Ove ni jedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. Gal 5:24 A koji su Kristovi, raspeli su tijelo sa strastima i poœudama. RASPET 6 Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. Iva 19:41 A bio je na mjestu, gdje je bio raspet, vrt, i u vrtu grob nov, u koji joæ nitko nije bio poloœen. Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. 1Ko 1:13 Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u ime Pavlovo kræteni? 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. RASPETI 1 Iva 19:10 Tada mu reçe Pilat: “Zar meni ne govoriæ? Ne znaæ li, da imam vlast raspeti tebe, i vlast imam pustiti tebe?” RASPETOGA 1Ko 1:23 A mi propovijedamo Krista raspetoga, Œidovima spotaknuøe, a neznaboæcima ludost, 1Ko 2:2 Jer nijesam mislio, da znam æto meåu vama, osim Isusa Krista, i to raspetoga. RASPETOMU Iva 19:32 Doåoæe dakle vojnici, i prvome prebiæe golijeni i drugome raspetomu s njim. RASPIRIÆ 1 2Ti 1:6 Zato opominjem te, da opet raspiriæ milost Boœju, koja je u tebi polaganjem ruku mojih. RASPIRITI 1 Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. RASPIRUJETE 1 Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” RASPNEM Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” RASPNI 1 Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega

da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” RASPOZNAJETE 1 Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. RASPOZNATI 1 Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” RASPRAVI 2 Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! M.Iz 25:9 Raspravi vlastitu stvar svoju s protivnikom svojim; a tajne drugoga ne otkrivaj! RASPRAVLJAO Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” RASPRÆA Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. RASPRÆILI 1 Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. RASPRÆIMO Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” RASPRÆUJE 1 Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. RASPRE 1 Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? RASPROSTIRE 1 P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: RASPROSTRO Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: RASPRSNU Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. RASPRSNUTI 2 M.Iz 6:15 Zato øe ga iznenada stiøi pogibija. Jadno øe se bez pomoøi rasprsnuti Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi,

æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. RASPUÆTENIM 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. RASPUÆTENO Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. RASPUÆTENOÆØU Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. RASPUÆTENOST 1 Efe 5:18 I ne opijajte se vinom, u kojemu je raspuætenost, nego se napunite Duhom, RASPUÆTENOSTI 3 Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. RASPUCANE 1 Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. RASPUKNUÆE 1 Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, RASPUSNA Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Mar 10:4 Oni odgovoriæe: “Mojsije je do 0 pustio, da se napiæe raspusna knjiga, i onda da se otpusti œena.” RASRÅENI 1 Job 17:8 Poboœni su nad tim rasråeni, çisti su nad zloçincem pobunjeni. RASRDI 1 Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. RASRDIÆE 2 Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mar 14:4 Na to se neki rasrdiæe i rekoæe jedan drugome: “Çemu ovo rasipanje pomasti? RASRDIH 1 Heb 3:10 Zato se rasrdih na taj rod, i rekoh: “Uvijek lutaju srcem, a ne poznaju putova mojih.

579 RAST 2 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l RASTADE 1 Luk 24:51 I blagoslivljajuøi ih rastade se od njih i uzaåe na nebo. RASTAJE 1 Prp 3:5 Vrijeme kad se baca kamenje, i vrijeme kad se skuplja kamenje; vrijeme kad se grli, i vrijeme kad se rastaje; RASTAJU Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! RASTAO 3 P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je pokazao pred Izraelom. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. RASTAVE 1 1Ko 7:27 Jesi li vezan za œenu, ne traœi rastave; jesi li slobodan, ne traœi œene! RASTAVI 2 Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. RASTAVIÆE 1 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. RASTAVIM Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. RASTAVITI 3 Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. RASTAVLJA 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. RASTAVLJAJU 2 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Iza 59:2 Ne, zlodjela vaæa rastavljaju vas s

Bogom vaæim, grijehi vaæi zaklonili su lice njegovo od vas, da ne çuje. RASTAVLJAO Efe 2:14 Jer je on mir naæ, koji oboje sastavi u jedno, i poruæi zid, koji nas je rastavljao, RASTAVLJATI 1 Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.” RASTAVLJENI 1 Gal 5:4 Rastavljeni ste od Krista, koji hoøete zakonom da se opravdate, izgubiste milost. RASTAVNO P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! RASTE 9 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! Psl 89:17 Fer si ti sjajna snaga naæa, po milosti tvojoj raste moø naæa. Psl 92:12 A pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanonski raste gore, Psl 96:12 Raduje se polje i æto raste na njemu; klikøu sva drveta æumska Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” 1Ko 3:7 Tako niti je onaj æto, koji sadi, ni onaj, koji zalijeva, nego Bog koji daje te raste. Efe 2:21 Na kojemu je sva graåevina sloœena i raste za sveti hrani u Gospodinu, Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. RASTETE 1 Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, RASTI 1 Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. RASTITE 1 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. RASTJERAÆE 1 Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; RASTJERALI 1 Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. RASTLINAMA Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro

zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: RASTOÇI 1 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. RASTOPE 1 Psl 146:4 Izaåe li iz njega duh njegov, to se on vraøa u zemlju; u isti dan rastope se osnove njegove. RASTOPITI 3 Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, RASTRÇU Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. RASTRGA Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. RASTRGAJU Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. RASTRGAMO Psl 2:3 “Hajde da rastrgamo sveze njihove i da zbacimo sa sebe jaram njihov!” RASTRGAN 1 Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. RASTRGANA Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! RASTRGAO Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: RASTRGATI 1 Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. RASTRIJEZNI 1 Pst 9:24 A kad se Noa rastrijezni od vina i doznade, æto mu je bio uçinio najmlaåi sin njegov, RASTU 4 Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i

580 mnoœe se. Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; RASTUØI 1 2Ko 4:15 Jer je sve zbog vas, da milost, rastuøi zahvalom mnogih, sluœi na æto veøu slavu Boœju. RASUDITI 1 1Ko 6:5 Na sramotu vaæu govorim. Zar nema meåu vama nijednoga mudra, koji moœe rasuditi meåu braøom svojom? RASUTI 1 Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. RASVIJETLI 1 Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; RASVJETLJUJE 1 Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. RASVJETLJUJEÆ 1 Psl 18:28 Ti rasvjetljujeæ svjetionik moj, Gospode; Boœe moj, prosvijetli tamu moju! RAT 8 Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. M.Iz 20:18 Osnove se utvråuju savjetom; zato vodi rat s mnogo razmiæljanja! Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. Jer 50:22 Çuj, rat je u zemlji i razor velik! Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. RATA Job 38:23 Koju sam priçuvao za vrijeme nevolje, za dan boja i rata? Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, RATNA PNP 6:4 Zaruçnik: Lijepa si, draga moja, kao Tirsa krasna kao Jerusalem, strahovita kao ratna vojska. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Zah 6:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao. Gle, pojavila se çetvera ratna kola izmeåu dvije gore, a gore su bile od mjedi. RATNI 2 Job 16:14 Razdire me, rana do rane, trçi protiv mene kao ratni junak. M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova.

RATNIK 1 Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. RATNO Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, Prp 9:18 Bolja je mudrost nego ratno oruœje, ali jedan jedini zloçinac moœe pokvariti mnogo dobra. RATNU 2 Psl 76:3 Ondje je polomio strijele luku, ætit, maç i ratnu spravu. Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! RATOBORNOST 1 Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. RATOVAT 1 M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. RATOVATI 1 Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” RATOVE 1 Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, RATOVI 1 Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? RATOVIMA Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, RATU 2 Prp 3:8 Vrijeme kad se ljubi, i vrijeme kad se mrzi; vrijeme ratu, i vrijeme miru. Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. RAVAN 2 M.Iz 14:12 Gdjekoji se put uçini jednome ravan, a kraj su mu staze smrti. Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo, neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! RAVNA M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe. RAVNAJTE 1 Mat 23:3 Çinite i drœite sve, æto vam kaœu; ali se ne ravnajte po njihovim djelima, jer oni rade drukçije, negoli uçe. RAVNAM Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. RAVNATELJU Iva 2:8 Tada im reçe: “Zagrabite sad od toga i nosite ravnatelju stola!” Oni odnesoæe. RAVNATI 1 Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu

treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. RAVNICI 2 Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. RAVNIM Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” RAVNO Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. RAVNOM Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! RAZABIRA Psl 19:3 To nijesu govori, nijesu rijeçi, kojima se glas ne razabira: RAZABIRAO Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. RAZABRAÆE 1 Dje 4:13 A kad vidjeæe smjelost Petrovu i Ivanovu i razabraæe, da su ljudi neækolovani i prosti, divili su se, a znali su ih, da su bili s Isusom. RAZABRATI 1 Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. RAZAGNAO Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i mnoœe se. RAZAPEÆE 3 Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe mi spletke. Mar 15:24 Tada ga razapeæe i razdijeliæe haljine njegove meåu se bacivæi kocke za njih, tko øe æto dobiti. Mar 15:27 S njim razapeæe dva razbojnika, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove, RAZAPET 1 Mat 20:19 I onda predati neznaboæcima, da bude naruœen, biçevan i razapet. Ali øe on treøi dan uskrsnuti.” RAZAPETI 2 Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, RAZAPETO Psl 104:2 Zaogrnuo si se svjetloæøu kao plaætem, drœiæ nebo razapeto kao æator. RAZAPETOGA Mar 16:6 A on im reçe: “Ne bojte se! Traœite

581 Isus Nazareøanina, Razapetoga, uskrsnuo je, nije ovdje. Evo, ovdje je mjesto, kamo su ga bili poloœili. RAZAPINJE 1 Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. RAZAPNE 1 Mat 27:22 Pilat im reçe: “Æto øu tada çiniti s Isusom, koji se zove Krist?”: “Svi povikaæe: “Neka se razapne!” RAZAPNU Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. RAZARA M.Iz 15:25 Gospod razara kuøu oholima, a postavlja meåu udovici. M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. RAZARANJU Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. RAZASPI 1 Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. RAZASPU 2 Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz RAZASTIRE 2 Job 26:7 Nad prazninom razastire on sjever, iznad niæta daje da lebdi zemlja. Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. RAZASTRIJE 1 Psl 105:39 l Razastrije im oblak kao zaætitu i oganj, da svijetli noøu. RAZASTRO Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. RAZASU P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. RAZASULI 1 Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz RAZASUO 3

Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ RAZASUT 1 Iza 44:22 Razasut øu kao oblake opaçine tvoje, grijehe tvoje kao lake oblake. Zato se povrati k meni, jer te hoøu otkupiti.” RAZASUTO Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. RAZBI 4 Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. RAZBIÆE 1 Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil RAZBIJA Psl 33:10 Gospod razbija osnovu neznaboæcima, uniætava pomisli narodima. Psl 55:20 Svaki stavlja ruku svoju na prijatelja, razbija savez svoj. M.Iz 10:28 Çekanje pravednika izlazi u radost, a nadanje se bezboœnika razbija. RAZBIJAM Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. RAZBIJAO Job 29:17 Razbijao sam zube lopovu, trgao grabeœ iz zuba njegovih. RAZBIJE 2 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno

kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. RAZBIJEÆ 1 Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. RAZBIJEN 1 Psl 31:12 Zaboravljen sam, bez spomena kao mrtvac; postadoh kao razbijen sud. RAZBIT 6 Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Psl 2:9 Udarit øeæ ih gvozdenom palicom, razbit øeæ ih kao sud lonçarski!” Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. Mat 21:44 Tko padne na ovaj kamen, razbit øe se; na koga on padne, satrt øe ga.” Otk 2:27 I vladat øe njima gvozdenim œezlom, i razbit øe se kao sudovi lonçarski; kao æto sam i ja primio od Oca svojega; RAZBITI 1 Psl 14:6 Osnovu potlaçenika hoøete razbiti, ali znajte: “Gospod je utoçiæte njegovo! RAZBJEGNETE 1 Iva 16:32 Evo dolazi ças, i veø je doæao, da se razbjegnete svaki na svoje mjesto i mene sama ostavite. Ali nijesam sam, jer je Otac s menom. RAZBJEGNU Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. RAZBJEŒATI 1 Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. RAZBLAŒUJE 1 PNP 2:5 Krijepi me groœåem, razblaœuje me jabukama, jer sam bolna od ljubavi. RAZBOJNICI 2 Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. Iva 10:8 Svi koji doåoæe prije mene, tati su i razbojnici, i ovce ih nijesu sluæale. RAZBOJNICIMA Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. RAZBOJNIÇKU Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” RAZBOJNIK 2 Iva 10:1 “Zaista, zaista, kaœem vam: tko ne ulazi na vrata u ovçinjak nego prelazi na drugom mjestu, on je tat i razbojnik. 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove,

582 bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! RAZBOJNIKA Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Mar 15:27 S njim razapeæe dva razbojnika, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove, 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, RAZBOLJE 2 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” RAZBOR 3 Job 12:13 U njega je mudrost i jakost, on ima savjet i razbor. M.Iz 2:11 Oprez øe bdjeti nad tobom, razbor øe te çuvati. Jer 24:7 I dat øu im razbor, da me spoznaju, da sam ja Gospod. Oni øe biti narod moj, i ja øu biti Bog njihov, ako se obrate k meni svim srcem. RAZBORA Psl 73:22 Tada sam bio kao œivinçe bez razbora; kao nijema stoka, tako sam stajao pred tobom. Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. RAZBORIT 1 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! RAZBORITA Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. RAZBORITE 1 Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! RAZBORITI 2 M.Iz 24:5 Mudri moœe viæe, nego jaki, razboriti viæe, nego vrlo krepki. Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” RAZBORITOÆØU 4 M.Iz 3:19 Gospod je mudroæøu osnovao zemlju, utvrdio nebo razboritoæøu. M.Iz 8:12 Ja, mudrost, u savezu sam s razboritoæøu i nalazim znanje i razum. Jer 3:15 Dat øu vam pastire po srcu svojemu, koji øe vas pasti mudroæøu i razboritoæøu. 1Ko 14:20 Braøo, ne budite djeca umom, nego pakoæøu budite djeca, a razboritoæøu budite savræeni! RAZBORITOST 14 Job 28:12 Ali mudrost, gdje se ona nalazi i

razboritost, gdje je njoj kuøa? Psl 25:14 Koji ga se boje, to su pouzdanici Gospodnji; on im dade zavjet svoj, da im donese razboritost. Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. Psl 119:104 Od propisa tvojih zadobih razboritost, zato mrzim na svaki put laœni. M.Iz 3:5 Uzdaj se u Gospoda svim srcem! Na svoju razboritost ne oslanjaj se! M.Iz 3:13 Blagoslovljen je çovjek, koji postigne mudrost, i çovjeku, koji dobije razboritost! M.Iz 4:7 Poçetak mudrosti: Pribavi sebi mudrost; pribavi sebi razboritost svim imanjem svojim! M.Iz 9:10 Poçetak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost. M.Iz 16:16 Mudrost steøi daleko je bolje nego zlato; i razboritost dobiti viæe je vrijedno nego srebro. M.Iz 19:11 Strpljivim çini çovjeka razboritost; çast mu je mimoiøi krivnje. M.Iz 19:25 Udari li se podsmjevaç, ludi øe se opametiti; ukori li se razuman, on prima razboritost. M.Iz 23:23 Steci istinu i ne prodaji je, mudrost, stegu i razboritost! Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. RAZBORITOSTI 9 P.Zk 32:28 Jer su narod bez razboritosti, nema u njih razuma. M.Iz 9:6 Ostavite ludost, da œivite! Poåite putem razboritosti! M.Iz 9:9 Pouçavaj mudroga, i bit øe joæ mudriji! Pouçavaj poboœnika: on dobije joæ na razboritosti. M.Iz 12:8 Prema razboritosti svojoj hvali se çovjek, a tko je smeten, izvrgnut je ruglu. M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Dje 26:25 A Pavao reçe: “Ne ludujem, çestiti Feste, nego govorim rijeçi istine i razboritosti. Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, 2Ti 1:7 Jer nam Bog ne dade duha bojaœljivosti, nego jakosti i ljubavi i razboritosti. RAZBUKTIO P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. RAZDAO 1Ko 13:3 I kad bih razdao sve imanje svoje,

i ako predam tijelo svoje, da se spali, a ljubavi nemam, niæta mi ne koristi. RAZDAVAO Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? RAZDERA Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, Luk 23:45 Sunce pomrça, i zavjes hramski razdera se na dvoje. RAZDERAÆE 1 Job 2:12 A kad izdaleka podigoæe oçi svoje i ne prepoznaæe ga, poçeæe plakati glasno, razderaæe svoje haljine i posuæe se prahom po glavi bacajuøi ga gore. RAZDERAN 1 M.Iz 22:13 Lijençina govori: “Lav je vani; mogao bih na ulici biti razderan.” RAZDERE 2 Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. RAZDEREM Hos 5:14 Jer sam ja kao lav Efraimu, kao laviø kuøi Judinoj. Ja – razderem i otidem. Ja odvuçem; izbaviti ne moœe nitko. RAZDIJELI 3 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. Iva 6:11 A Isus uze kruhove, dade hvalu i razdijeli onima, koji su se bili posadili; tako i od riba, koliko htjedoæe. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! RAZDIJELIÆ 1 Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, RAZDIJELIÆE 4 Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Mat 27:35 Tada ga pribiæe na kriœ i razdijeliæe kockom meåu se haljine njegove. Mar 15:24 Tada ga razapeæe i razdijeliæe haljine njegove meåu se bacivæi kocke za njih, tko øe æto dobiti. Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. RAZDIJELITE 1 Luk 22:17 Tada uze çaæu, zahvali i reçe:

583 “Uzmite je i razdijelite meåu se! RAZDIJELITI 1 Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. RAZDIJELJEN 1 1Ko 1:13 Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u ime Pavlovo kræteni? RAZDIJELJENA Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. RAZDIJELJENI 3 Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Luk 12:52 Od sada øe pet u jednoj kuøi biti razdijeljeni: tri na dva i dva na tri: Dje 2:3 I pokazaæe im se razdijeljeni jezici kao od ognja, i sjede po jedan na svakoga od njih. RAZDIJELJENO Mat 12:25 Isus prozre misli njihove i reçe im: “Svako kraljevstvo, æto je u sebi razdijeljeno, raspada se; ni jedan grad, nijedna kuøa, æto je u sebi razdijeljena, ne moœe postojati. RAZDIRAO 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. RAZDIRE 1 Job 16:14 Razdire me, rana do rane, trçi protiv mene kao ratni junak. RAZDOR 2 Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. RAZDORE 1 Jud 1:19 Ovo su oni, koji çine razdore, puteni, koji Duha nemaju. RAZDORI 2 1Ko 11:18 Prvo naime, kad se sastajete na sastanak, çujem, da imaju razdori meåu vama; i neæto vjerujem od toga. Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, RAZDRAŒIÆE 4 P.Zk 32:16 I razdraœiæe ga do ljubomore tuåim bogovima, gadovima razgnjeviæe ga. Psl 106:29 Tako razdraœiæe Gospoda djelima svojim; tada u njih udari kuga. Psl 106:32 Na vodi svaåe opet ga razdraœiæe; tada morade Mojsije trpjeti zbog njih, Dje 14:2 Ali Œidovi, koji nijesu vjerovali, podbuniæe i razdraœiæe duæe neznaboœaca na braøu. RAZDRAŒIT 1

Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” RAZDRAŒUJE 1 1Ko 13:5 Ne çini æto ne valja, ne traœi svoje, ne razdraœuje se, ne misli o zlu, RAZDRAŒUJTE 1 Efe 6:4 I vi, oçevi! Ne razdraœujte djece svoje, nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim! RAZDRIJE 1 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” RAZDRIJEÆIÆ 1 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? RAZDVAJA M.Iz 16:28 Çovjek himben podiœe nemir; klevetnika razdvaja pouzdane prijatelje. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. RAZDVOJIO Iza 63:12 Koji je silnom miæicom svojom iæao uz desnicu Mojsijevu? Koji je pred njima razdvojio vode, da steçe sebi vjeçno ime? RAZGLASILO Flp 1:13 Tako da se je razglasilo kod sve tjelesne straœe i kod svih ostalih, da ja nosim okove zbog Krista. RAZGLASIVATI 1 Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. RAZGLEDA Mar 11:11 Tako on uåe u Jerusalem i otide u hram. Razgleda sve unaokolo i istom uveçe izaåe s dvanaestoricom u Betaniju. RAZGNJEVI 3 Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! Mat 22:7 Tada se razgnjevi kralj. Posla çete svoje, dade pogubiti ubojice i grad njihov zapaliti. RAZGNJEVIÆE 1 P.Zk 32:16 I razdraœiæe ga do ljubomore tuåim bogovima, gadovima razgnjeviæe ga. RAZGNJEVIO Zah 1:2 “Œestoko se je bio Gospod razgnjevio na oçeve vaæe. RAZGONI 1 Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. RAZGOREN 1 Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista

vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. RAZGORI 1 Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” RAZGORIO Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: RAZGORJELOM Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, RAZGOVARAO Eze 2:2 Tada doåe duh u mene kad mi je on govorio, i postavi me na noge moje; i sluæao sam onoga, koji se je razgovarao s menom. RAZGOVOR 1 Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. RAZGOVORA 2Ti 2:16 A kloni se loæih i praznih razgovora, jer øe joæ viæe napredovati u bezboœnosti! RAZGOVORI 1 1Ko 15:33 Ne dajte se zavesti: zli razgovori kvare dobro øudoreåe. RAZGOVORU Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. RAZGRANAÆE 1 Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. RAZIÆLA Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. RAZJAÆNJIVANJE 1 Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” RAZJEDAT 1 2Ti 2:17 I rijeç njihova razjedat øe oko sebe kao rak-rana; a meåu njima je Himenej i Filet, RAZLAGALI 1 Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. RAZLETJETI 1 Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. RAZLIÆE 1 Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu

584 svojemu?” RAZLIÇITE 1 Rim 12:6 A imamo razliçite darove po milosti, koja nam je dana: ako proroçanstvo, neka bude po mjeri vjere; RAZLIÇITIH 1 Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. RAZLIÇNA Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. RAZLIÇNE 3 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, Jak 1:2 Svaku radost imajte, braøo moja, kad padate u razliçne napasti, 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. RAZLIÇNI 2 1Ko 12:4 Milosni su darovi razliçni, ali je isti Duh. 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, RAZLIÇNIM 4 Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. RAZLIJEVAM Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. RAZLIJEVATI 1 M.Iz 5:16 Moraju li se tvoji izvori razlijevati i potoci tvoji po ulicama? RAZLIKA Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. RAZLIKE 3 Dje 15:9 I ne postavi nikakve razlike meåu nama i njima, oçistivæi vjerom srca njihova. Rim 3:22 A pravda Boœja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve, koji vjeruju, jer nema razlike; Rim 10:12 Jer nema razlike meåu Œidovom i Grkom; jer je isti Gospodin sviju, bogat za sve, koji ga zazivaju. RAZLIKOVANJE 1 Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. RAZLIKOVATI 4 L.Zk 10:10 Da biste uvijek mogli razlikovati izmeåu svetoga i nesvetoga, izmeåu çistoga i neçistoga. 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li

sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” RAZLIKU 2 Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Mal 3:18 Tada øete opet vidjeti razliku izmeåu pravednika i bezboœnika, izmeåu onoga, koji sluœi Bogu, i onoga, koji mu ne sluœi. RAZLIKUJE 4 Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. \Gal 4:1 Ali velim: Dok je baætinik malodoban, ne razlikuje se niæta od roba, premda i je gospodar svega, RAZLIKUJU Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. RAZLIKUJUØI 1 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. RAZLOG 1 1Iv 2:10 Tko ljubi brata svojega, u svijetlu ostaje, i u njemu nema niæta za razlog spoticanja. RAZLOGA Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” RAZLOMI 1 Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” RAZMAHNITE 1 Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” RAZMAHUJE 2 Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. RAZMATRA Pst 24:63 Podveçer bio je Izak izaæao na polje da razmatra; kad podiœe oçi i pogleda, a to dolazile deve.

RAZMEKÆAO Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. RAZMEØU Psl 12:8 Razmeøu se unaokolo bezboœnici: “prostota je gore kod ljudi. RAZMETANJE 1 Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. RAZMIÆLJA Psl 1:2 Nego ima radost svoju u Zakonu Gospodnjem i o Zakonu njegovu razmiælja dan i noø! RAZMIÆLJAJ 1 Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. RAZMIÆLJALA Luk 2:19 A Marija je çuvala sve rijeçi ove i razmiæljala o njima u srcu svojemu. RAZMIÆLJALI 2 Mat 21:25 Odakle je bilo krætenje Ivanovo? S neba ili od ljudi?” Oni su razmiæljali meåu se: “ Luk 1:66 Svi, koji su çuli to, razmiæljali su o tom u srcu i govorili: “Æto øe biti iz ovoga djeteta?” Jer je ruka Gospodnja bila s njim. RAZMIÆLJAM 3 Psl 63:6 Kad te se sjeøam na postelji svojoj, kad u budnim çasima razmiæljam o tebi. Psl 119:99 Postajem razumniji od svih uçitelja svojih, jer razmiæljam o svjedoçanstvima tvojim. Psl 119:148 Joæ prije jutra bdjele su oçi moje, da razmiæljam o rijeçi tvojoj. RAZMIÆLJANJA M.Iz 20:18 Osnove se utvråuju savjetom; zato vodi rat s mnogo razmiæljanja! RAZMIÆLJAT 1 Psl 119:15 Razmiæljat øu o propisima tvojim i gledati na putove tvoje. RAZMIRICE 1 Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! RAZMJEÆTENI 1 Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. RAZMJERAVAO M.Iz 8:27 Kad je gradio nebo, ja sam onda bila, i kad je razmjeravao svod nad vodama mora. RAZMOTRIO Psl 119:59 Razmotrio sam putove svoje i obratio nogu svoju k svjedoçanstvima tvojim. RAZMOTRISMO 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi œivota, RAZMRSKAJ 1 Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne RAZMRSKAN 1 Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti

585 koji oslabljujeæ narode! RAZMRSKAO Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. RAZNESE 2 Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. RAZNIM Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. RAZNOSI 3 Job 21:18 Bivaju kao pljeva na vjetru, kao prah, æto ga raznosi vihor. Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju, prolazi moj spas kao oblak. Psl 1:4 Nijesu takvi opaki! Oni su kao pljeva, koju raznosi vjetar. RAZOR 2 Jer 50:22 Çuj, rat je u zemlji i razor velik! Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. RAZORENA Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. RAZORENJE 2 Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” Luk 21:20 Kad vidite, da je Jerusalem opkoljen od vojske, onda znajte, da je blizu razorenje njegovo. RAZORI 2 Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove. 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. RAZORUŒAVÆI 1 Kol 2:15 I razoruœavæi poglavarstva i vlasti, izvede ih smjelo na ugled, pobijedivæi ih u njemu. RAZRIJEÆENA Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. RAZRIJEÆENO Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” RAZRIJEÆIÆ 1 Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” RAZUM1 M.Iz 1:5 Çuje li ih mudrac, u znanju øe

porasti; razum øe sebi steøi œivotnu mudrost. M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. M.Iz 8:12 Ja, mudrost, u savezu sam s razboritoæøu i nalazim znanje i razum. M.Iz 28:26 Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luåak je; a tko hodi u mudrosti, spasit øe se. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko 1Ko 1:19 Jer je pisano: “Uniætit øu mudrost mudrih i odbacit øu razum razumnih.” 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. RAZUMA 4 P.Zk 32:28 Jer su narod bez razboritosti, nema u njih razuma. Job 36:5 Eto, Bog je silan, ali nikoga ne osuåuje, silan je snagom razuma. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Hos 7:11 Efraim je kao golub, budalast, bez razuma. Zazvaæe Egipat. Otidoæe u Asiriju. RAZUMAN 8 P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. M.Iz 10:5 Tko ljeti skuplja, razuman je; tko spava o œetvi, prouzrokuje sramotu. M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se mudrosti. M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu. M.Iz 17:28 I luåak, kad æuti, moœe vrijediti kao mudar; kao razuman, i kad zatvori usne svoje! M.Iz 19:25 Udari li se podsmjevaç, ludi øe se opametiti; ukori li se razuman, on prima razboritost.

M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. RAZUMIJ 1 Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. RAZUMIJE 9 Job 26:14 Ali to su tek obrubi njegova upravljanja, æapat je to samo, æto çujemo o njemu. I tko da razumije grom svemoøi njegove? M.Iz 20:24 Od Gospoda su koraci çovjeka odreåeni; a çovjek æto razumije o putu njegovu? Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. Heb 5:13 Jer koji se god hrani mlijekom, ne razumije rijeçi pravde, jer je dijete. RAZUMIJEÆ 3 P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. Psl 139:2 Ti znaæ kad sjednem i ustanem; ti razumijeæ veø izdaleka, æto mislim. Dje 8:30 Filip pritrça i çuje, gdje çita proroka Izaiju. Upita ga: “Razumijeæ li, æto çitaæ?” RAZUMIJEM Dje 10:34 A Petar otvorivæi usta svoja reçe: “Sad zaista razumijem, da Bog ne gleda, tko je tko. RAZUMIJEMO 1Iv 2:3 I po tom razumijemo, da ga poznajemo, ako zapovijedi njegove drœimo, RAZUMIJETE 3 Mat 13:11 On odgovori: “Vama je dano, da razumijete tajne kraljevstva nebeskoga a onima nije dano. Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Iva 8:43 Zaæto ne razumijete govora mojega? Jer ne moœete rijeçi moje da sluæate. RAZUMIJEVANJU Rim 10:2 Jer im svjedoçim, da imaju i revnost za Boga, ali ne po pravom po razumijevanju. RAZUMIJU 7 Mih 4:12 Ali oni ne znaju misli Gospodnjih

586 i ne razumiju odluke njegove, da ih unosi kao snoplje na gumno. Mat 13:13 Zato im govorim u prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. Luk 24:45 Tada im otvori um, da razumiju Pismo, Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ 1Ti 1:7 Htjeli su da budu uçitelji zakona, a da ne razumiju, ni æto govore, ni æto utvråuju. 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, RAZUMIO Dan 12:8 Çuo san to, ali nijesam razumio. Zato sam upitao ‘’Gospodaru moj, æto znaçi posljednje od ovih stvari?’ Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” RAZUMJEÆE 1 Iva 12:16 Ovo uçenici njegovi ne razumjeæe prije. Ali kad je Isus bio proslavljen, tada se sjetiæe, da je to bilo za njega pisano, i da mu ovo uçiniæe. RAZUMJELI 1 Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. RAZUMJESTE 1 Mat 13:51 Razumjeste li sve ovo? Odgovoriæe mu: “Da, Gospodine!” RAZUMJETI 7 Iza 6:9 On reçe: “Idi, reci tome narodu: “Sluæajte samo, sluæajte, ali neøete razumjeti! Gledajte samo, gledajte, ali neøete poznati! Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Mat 13:14 Tako se ispunja na njima proroçanstvo Izaije, koje glasi: “Sluæat øete, a neøete ipak razumjeti, vidjet øete, a neøete ipak vidjeti. Mar 4:12 Oni øe gledati, a ipak ne vidjeti, sluæati, a ipak ne razumjeti, da se kako ne obrate i oproætenje ne naåu.” 1Ko 14:9 Tako i vi, ako nerazumljiva rijeç reknete jezikom, kako øe se razumjeti, æto se govori? Jer øete govoriti u vjetar. Efe 3:18 Da biste mogli razumjeti sa svima svetima, koja je æirina i duœina, i visina i dubina; RAZUMLJIVE 1 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. RAZUMNA M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od

djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena. Rim 3:11 Nema razumna; nema ga koji traœi Boga. RAZUMNI 3 Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. RAZUMNIH 4 M.Iz 19:27 Nemoj, sine moj, sluæati nauke, koja odvodi od rijeçi razumnih! Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. 1Ko 1:19 Jer je pisano: “Uniætit øu mudrost mudrih i odbacit øu razum razumnih.” RAZUMNIJI 1 Psl 119:99 Postajem razumniji od svih uçitelja svojih, jer razmiæljam o svjedoçanstvima tvojim. RAZUMNIMA P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? RAZUMNO M.Iz 10:19 U mnogom govorenju ne biva bez grijeha, a tko zauzdava jezik svoj, radi razumno. M.Iz 26:16 Lijençina misli, da je mudriji od sedmorice, koji znaju odgovoriti razumno, RAZUMNOGA M.Iz 10:13 Na usnama razumnoga naøi je mudrost, a batina pripada leåima ludoga. M.Iz 17:10 Ukor djeluje na razumnoga veøma, negoli æto udaraca na luåaka. RAZUMNOMU M.Iz 14:6 Podsmjevaç traœi mudrost, ali uzalud, a razumnomu je lahko naøi znanje. RAZUMOM 2 Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. RAZUMU Luk 2:47 Svi, koji su ga sluæali, divili su se njegovu razumu i njegovim odgovorima. RAZUZDANE 1 Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. RAZUZDANIM

Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. RAZUZDANOÆØU 2Pe 2:2 I mnogi øe poøi za njihovom razuzdanoæøu, i po njima øe se huliti na put istine. RAZUZDANOSTI 1 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. RAZUZDAVA M.Iz 29:18 Bez objave razuzdava se narod; a blagoslovljen je onaj, koji drœi zakon. RAZVALITE 1 Iva 2:19 Isus im reçe: “Razvalite ovaj hram, i za tri øu ga dana opet sagraditi.” RAZVALJUJE 1 M.Iz 13:3 Tko çuva usta svoja, çuva œivot svoj; tko razvaljuje usne svoje, propada. RAZVEDRI 2 M.Iz 12:25 Briga u srcu pritiskuje çovjeka, a dobra ga rijeç razvedri, M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u srcu pritisne duh. RAZVEŒEÆ 1 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? RAZVEŒITE 1 Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” RAZVESELI 1 Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” RAZVESELITI 1 Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” RAZVESELJUJU Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. RAZVI 1 Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. RAZVIJA Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. RAZVIT 1 Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! RAZVODNJENO Iza 1:22 Srebro tvoje postade troska, vino tvoje razvodnjeno. REÆETATI 1 Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. REBRO

587 Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. RED 3 Job 25:2 Moœe li strahotom vladati onaj, koji mirno çini red na visinama? M.Iz 31:27 Pazi na red u kuøi, kruha lijenosti ne jede. Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. REDA Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” REDOM Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ REDU 6 Psl 110:4 Gospod se zakleo, nikad se neøe pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu!” M.Iz 30:27 Skakavci nemaju kralja, a jato njihovo izlazi ipak u redu. 1Ko 14:27 Ako govori tko jezikom, po dvojica, ili najviæe po trojica i po redu, a jedan neka tumaçi! 1Ko 15:23 Ali svaki u svojemu redu: prvenac Krist; potom oni, koji su Kristovi, i koji vjerovaæe u njegov dolazak. Heb 5:6 Kao æto i na drugom mjestu govori: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu.” Heb 6:20 Kamo Isus uåe kao preteça za nas, postavæi veliki sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu. REMEN 1 Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. REMENA Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. REMENE 1 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? REMFANA Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. REØI 45 Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” Izl 19:6 I bit øete mi kraljevstvo sveøeniçko i narod svet. To su rijeçi, æto ih imaæ reøi sinovima Izraelovim.” P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u

oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. Psl 58:11 Tada øe ljudi reøi: “Eto, isplati se biti poboœan! Ima joæ Bog, koji sudi na zemlji!” Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Sef 3:16 U onaj øe se dan reøi Jerusalemu: “Sione, ne boj se! Nemoj da ti klonu ruke! Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Mat 7:22 U onaj dan mnogi øe mi reøi: “Gospodine, Gospodine, nijesmo li u ime tvoje prorokovali? Nijesmo li u ime tvoje åavle izgonili Nijesmo li u ime tvoje çudesa mnoga çinili? Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako

imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Mat 24:5 Jer øe mnogi doøi u ime moje i reøi: “Ja sam Krist. I mnoge øe zavesti. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani, uzmi postelju svoju i hodi?’ Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani, uzmi postelju svoju i hodi?’ Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” Luk 12:11 Ako vas povuku pred sinagoge i pred poglavarstva i vladaoce, ne brinite se, kako i çim øete se braniti ili æto øete reøi, Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! Luk 13:27 A on øe reøi: “Kaœem vam, ne znam, odakle ste. Odstupite od mene svi, koji çinite nepravdu! Luk 15:18 Ustat øu, poçi øu k ocu svojemu i reøi øu mu: “Oçe, sagrijeæih nebu i tebi, Luk 17:23 I reøi øe vam: “Ovdje je on, ondje je on! Ne idite tamo i ne trçite za njima! Iva 4:25 Œena mu odgovori: “Znam, da dolazi Krist – to jest Pomazanik. Kad on doåe, sve øe nam reøi.” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 8:31 Æto øemo dakle reøi na ovo? Ako je Bog za nas, tko øe na nas? Rim 9:14 æto øemo dakle reøi: “Zar je nepravda u Boga? Boœe saçuvaj. Rim 9:19 Reøi øeæ mi dakle: “Æto onda joæ kori? Jer tko se moœe protiviti volji njegovoj? Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 1Ko 12:21 A oko ne moœe reøi ruci: “Ne trebam te”; ili opet glava nogama: “Ne

588 trebate mi”. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 1Ko 15:35 Ali øe reøi tko: “Kako øe uskrsnuti mrtvi? i u kakvu øe tijelu doøi? Jak 2:18 Ali reøi øe tko: “Ti imaæ vjeru, a ja imam djela, pokaœi mi vjeru svoju bez djela, a ja øu tebi pokazati vjeru iz djela svojih. REŒU Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. REP 3 Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. Iza 9:15 – Starjeæine i ugledni, to su glava; i proroci, koji uçe laœ, to su rep. – Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. REPOM P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. REPOVE 1 Otk 9:10 I imahu repove i œalce kao skorpioni; u repovima njihovim bijaæe sila, da ækode ljudima pet mjeseci; REPOVIMA Otk 9:10 I imahu repove i œalce kao skorpioni; u repovima njihovim bijaæe sila, da ækode ljudima pet mjeseci; RESE 1 Mat 23:5 Sva djela svoja çine, da ih vide ljudi. Tako raæiruju svoje zapise i produljuju rese na haljinama svojim. RESI 2 PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. REVAN 1 Tit 2:14 Koji je dao samoga sebe za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i oçisti sebi narod izabrani, koji je revan u dobrim djelima. REVNIJE 1 Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. REVNITELJ 1 Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. REVNO 3 Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. Gal 2:10 Samo da bismo se spominjali siromaha, a to sam doista i revno nastojao

çiniti. REVNOÆØU Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” REVNOST 9 Psl 79:5 Dokle øeæ se joæ, Gospode, jednako gnjeviti, dokle øe revnost tvoja gorjeti kao oganj? Psl 119:139 Revnost moja jede me, jer tlaçitelji moji zaboravljaju rijeç tvoju. Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Iva 2:17 Tada se sjetiæe uçenici njegovi rijeçi Pisma: “Revnost za kuøu tvoju izjede me.” Rim 10:2 Jer im svjedoçim, da imaju i revnost za Boga, ali ne po pravom po razumijevanju. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. Heb 6:11 Ali œelimo, da svaki vas pokaœe istu revnost, da se ispuni nada do kraja, REVNOSTI 5 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. Flp 3:6 Po revnosti progonio sam crkvu, po pravdi zakonskoj bio sam besprijekoran, REVNOVAO Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. REVNUJEM 2 Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. REVNUJETE 1 Gal 4:17 Oni ne revnuju za vas, kako je pravo, nego dapaçe hoøe da vas odvoje,

da revnujete za njih. REVNUJTE 1 1Ko 14:1 Teœite za ljubavlju! Revnujte za duhovne darove, a osobito, da prorokujete! REVNUJU 2 Gal 4:17 Oni ne revnuju za vas, kako je pravo, nego dapaçe hoøe da vas odvoje, da revnujete za njih. Gal 4:18 A dobro je, da uvijek zbog dobra revnuju za vas, a ne samo, kad sam ja kod vas. REZALI 1 Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. REZANA Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! REZANJA PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. RIBA Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. Iva 6:11 A Isus uze kruhove, dade hvalu i razdijeli onima, koji su se bili posadili; tako i od riba, koliko htjedoæe. Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. RIBAMA Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. RIBARI 1 Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. RIBE 12 Psl 8:8 Ptice nebeske i ribe morske, ætogod samo ide stazama morskim. Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. Jon 2:2 I Jona se pomoli u utrobi ribe

589 Gospodu, Bogu svojemu, Hab 1:14 Uçinio si ljude kao ribe u moru, kao crve, æto nemaju gospodara. Mat 14:17 Oni mu odgovoriæe: “Imamo ovdje samo pet kruhova i dvije ribe.” Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Luk 9:13 On im reçe: “Podajte in vi neka jedu!” Oni odgovoriæe: “Imamo samo pet kruhova i dvije ribe; i morali bismo poøi i kupiti hrane za sve ovo mnoætvo.” Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. RIBLJE 1 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. RIBU 3 Mat 7:10 Ili tko øe mu dati zmiju, ako zamoli ribu? Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Iva 21:13 Doåe Isus i uze kruh, i dade im, tako i ribu. RIÇE 3 M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome narodu. Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? RIÇUØI 1 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. RIDATI 1 Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. RIJEÇ 144 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Pst 22:16 I reçe: “Kunem se sobom, glasi rijeç Gospodnja: Zato, æto si to çinio i nijesi mi uskratio jedinoga sina svojega. Brj 14:28 Kaœi im: Tako ja œiv bio, to je rijeç Gospodnja, kako vi izgovoriste pred mojim uæima, tako øu ja postupati s vama. 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska.

1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. Psl 2:7 “Objavljujem krepku rijeç Gospodnju; on mi reçe: “Ti si Sin moj, ja te rodih danas. Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. Psl 18:44 Na rijeç bio mi je posluæan; ljudi iz tuåe zemlje prinosili mi Poklonstvo. Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! Psl 119:9 Kako mladiø drœi çist œivot svoj? Ako toçno obdrœava rijeç tvoju. Psl 119:50 To je utjeha moja u nevolji mojoj, æto me rijeç tvoja oœivljava. Psl 119:67 Prije nego moradoh podnijeti kaznu, lutao sam; ali sada pazim briœno na rijeç tvoju. Psl 119:89 Rijeç tvoja traje dovijeka, Gospode, tvrdo stoji kao nebo. Psl 119:105 Rijeç je tvoja svjetionica nozi mojoj, svjetlo na stazi mojoj. Psl 119:139 Revnost moja jede me, jer tlaçitelji moji zaboravljaju rijeç tvoju. Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. M.Iz 12:25 Briga u srcu pritiskuje çovjeka, a dobra ga rijeç razvedri, M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. M.Iz 15:23 Svaki se raduje zgodnim odgovorom usta svojih; rijeç u pravo vrijeme – kako je dragocjena! M.Iz 25:11 Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je rijeç u pravo vrijeme izreçena. M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. M.Iz 30:5 Svaka je rijeç Boœja çista istina. On je ætit onima, koji se kriju u njemu. M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe

korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 9:8 Rijeç posla Svemoguøi protiv Jakova. Ona øe pasti u Izraelu. Iza 39:5 Tada reçe Izaija Ezekiji: “Çuj rijeç Gospoda nad vojskama: Iza 40:8 Trava se osuæi, cvijet uvene, ali rijeç Boga naæega ostaje dovijeka.” Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Jer 5:13 Proroci su brbljavci vjetroviti: rijeç Boœja nije nikad u njima; neka njima samima bude tako!” Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime. Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? Eze 37:4 Tada mi reçe: “Prorokuj o tim kostima i kaœi im: ‘Suhe kosti, çujte rijeç Gospodnju! Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, Mat 2:23 I nastani se u gradu, koji se zove Nazaret. Tako se je imala ispuniti rijeç proroka: “Zvat øe se Nazareøanin.”

590 Mat 5:37 Nego vaæa rijeç neka bude: Da, da – ne, ne. Æto je viæe od toga, oda zla je. Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj; nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. Mat 8:17 Tako se je imala ispuniti rijeç proroka Izaije, koji veli: “On uzima naæe nemoøi i nosi naæe boli.” Mat 12:36 A ja vam kaœem: “Za svaku praznu rijeç, koju reknu ljudi, moraju u dan suda dati raçun. Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 13:20 Æto je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj, koji sluæa rijeç i prima je odmah s radoæøu. Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, Mar 4:16 Sliçni su oni, æto su posijani na tlo kamenito. Oni çuju rijeç i odmah je primaju s radoæøu. Mar 10:22 Na ovu rijeç posta on œalostan i otide tuœan odatle; jer je posjedovao mnoga dobra. Mar 15:28 Tako se ispuni rijeç Pisma: “Ubrojen je meåu zloçince,” Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. Luk 4:21 On im poçne govoriti: “Danas se ispuni ova rijeç Pisma, koju ste upravo çuli.” Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. Luk 8:11 Prispodoba znaçi ovo: “Sjeme je rijeç Boœja. Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Luk 8:21 On im reçe: “Majka moja i braøa moja jesu oni, koji sluæaju rijeç Boœju i vræe je.” Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? Iva 1:1 U poçetku bijaæe Rijeç, i Rijeç, bijaæe u Boga, i Bog bijaæe Rijeç. Iva 1:1 U poçetku bijaæe Rijeç, i Rijeç, bijaæe u Boga, i Bog bijaæe Rijeç. Iva 1:1 U poçetku bijaæe Rijeç, i Rijeç, bijaæe u Boga, i Bog bijaæe Rijeç. Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko

sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 8:37 Znam, da ste djeca Abrahamova. Ali gledate da me ubijete; jer se moja rijeç vas ne prima, Iva 8:51 Zaista, zaista, kaœem vam: ako tko bude drœao rijeç moju, neøe vidjeti smrti dovijeka.” Iva 10:35 Ako one nazva bogovima, na koje doåe rijeç Boœja, a Pismo se ne moœe dokinuti. Iva 14:23 Isus mu odgovori: “Tko ljubi mene, drœat øe rijeç moju, i Otac moj ljubit øe njega, i k njemu øemo doøi i u njega øemo se nastaniti. Iva 14:24 Tko ne ljubi mene, ne drœi mojih rijeçi. A rijeç, koju ste çuli od mene, nije moja, nego Oca, koji me posla. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. Iva 15:25 Ali se je morala ispuniti rijeç, æto stoji napisana u zakonu njihovu: ‘Mrzili su na mene ni za æto.’ Iva 17:6 Ja objavih ime tvoje ljudima, koje si mi dao od svijeta. Tvoji su bili i Ti si ih dao meni, i rijeç su tvoju odrœali. Iva 17:17 Posveti ih u istini! Rijeç je tvoja istina. Iva 18:9 Tako se je imala ispuniti rijeç, koju reçe: “Ne izgubih nijednoga od onih, koje si mi dao.” Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Dje 4:29 I sad, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje, i daj slugama svojim, da govore sa svom smjeloæøu rijeç tvoju! Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. Dje 12:24 A rijeç je Gospodnja rasla i mnoœila se. Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga spasenja. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko

ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. Dje 17:11 A ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, jer primiæe rijeç sa svim srcem, i svaki su dan ispitivali Pisma, je li to tako. Dje 19:20 Tako je silno rasla rijeç Gospodnja, i utvråivala se. Rim 9:6 A ne kao da bi bila propala Rijeç Boœja, jer nijesu svi Izraelci, koji su od Izraela. Rim 9:28 Jer øe potpuno i brzo rijeç svoju ispuniti Gospodin u pravdi; jest, brzo øe je izvræiti na zemlji.” Rim 10:8 Ali æto govori” “Blizu ti je rijeç, u ustima tvojim i u srcu tvojemu,” to jest rijeç vjere, koju propovijedamo. Rim 10:8 Ali æto govori” “Blizu ti je rijeç, u ustima tvojim i u srcu tvojemu,” to jest rijeç vjere, koju propovijedamo. 1Ko 1:18 Jer je rijeç o kriœu ludost onima, koji propadaju, a nama, koji se spasavamo, sila Boœja. 1Ko 14:9 Tako i vi, ako nerazumljiva rijeç reknete jezikom, kako øe se razumjeti, æto se govori? Jer øete govoriti u vjetar. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. 2Ko 1:18 Ali je Bog vjeran, te rijeç na k vama nije zajedno da i ne. 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja 2Ko 10:10 “Jer su poslanice”, kaœu, “stroge i œestoke, a kad je tijelom pred nama, slab je, i rijeç njegova ne valja niæta”. Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! Efe 6:17 I kacigu spasenja uzmite, i maç Duha, koji je rijeç Boœja! Efe 6:19 I za mene, da mi se dadne rijeç, kad otvorim usta svoja, da navjeæøujem sa slobodom tajnu evanåelja, Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. Kol 4:6 Rijeç vaæa neka je svagda u milosti solju zaçinjena, da znate, kako vam treba svakome odgovarati! 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s radoæøu Duha Svetoga, 1Ti 1:15 Pouzdana je rijeç i vrijedna da bude potpuno primljena, 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu

591 nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. 2Ti 2:9 Za koje trpim zlo sve do okova kao zloçinac; ali rijeç Boœja nije okovana, 2Ti 2:11 Pouzdana je rijeç: Ako smo s njim umrli, s njim øemo i œivjeti; 2Ti 2:17 I rijeç njihova razjedat øe oko sebe kao rak-rana; a meåu njima je Himenej i Filet, 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! Tit 2:5 Neka budu razborite, çiste, dobre kuøanice, blage, pokorne svojim muœevima, da se ne psuje rijeç Boœja! Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. Heb 2:2 Jer ako je rijeç, govorena po anåelima, bila çvrsta, i svaki prestupak i neposluh pravednu plaøu primio; Heb 4:2 Jer je i nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomoœe çuvena rijeç, jer je oni, koji je çuæe, ne zdruœiæe s vjerom. Heb 6:5 i okusili dobru rijeç Boœju, i sile buduøega svijeta, Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! Heb 13:22 A molim vas, braøo, primite dobro ovu rijeç opominjanja; jer sam vam ukratko pisao. Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; 1Iv 1:10 Ako reknemo, da nijesmo sagrijeæili, gradimo ga laæcem, i rijeç njegova nije u nama. 1Iv 2:5 A tko drœi rijeç njegovu, u njemu je zaista ljubav Boœja savræena; po tom poznajemo, da smo u njemu. 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, Otk 1:2 Koji svjedoçi rijeç Boœju i svjedoçanstvo Isusa Krista sve, æto vidje. Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. Otk 19:13 I obuçen je u haljinu umoçenu u krv, i ime se njegovo zove “Rijeç Boœja”. RIJECI 3 Psl 36:8 Hrane se na izobilju kuøe tvoje; napajaæ ih na rijeci sladosti svojih

Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ RIJEÇI 136 Izl 19:6 I bit øete mi kraljevstvo sveøeniçko i narod svet. To su rijeçi, æto ih imaæ reøi sinovima Izraelovim.” P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. Psl 19:3 To nijesu govori, nijesu rijeçi, kojima se glas ne razabira: Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! Psl 22:1 Boœe moj, Boœe moj! Zaæto si me ostavio? Daleko su od spasenja mojega rijeçi vapaja mojih. Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. Psl 56:5 Svaki dan preokreøu rijeçi moje; sve misli njihove idu na zlo protiv mene. Psl 105:8 Spominje se uvijek zavjeta svojega, rijeçi, koju je dao za tisuøu koljena, Psl 119:11 U srcu svojemu krijem rijeçi tvoje, da nikada ne pogrijeæim protiv tebe. Psl 119:16 Nalazim nasladu u naredbama tvojim, ne zaboravljam rijeçi tvojih. Psl 119:65 Uçinio si dobro slugi svojemu, Gospode, po rijeçi svojoj! Psl 119:103 Kako su slatke grlu mojemu rijeçi tvoje, mnogo slaåe od meda ustima mojim! Psl 119:116 Podupri me po rijeçi svojoj, da œivim, i nemoj me osramotiti u nadanju mojem! Psl 119:148 Joæ prije jutra bdjele su oçi moje, da razmiæljam o rijeçi tvojoj. Psl 119:170 Neka doåe moljenje moje pred lice tvoje, po rijeçi svojoj daj mi da naåem spasenje! Psl 141:6 Slobodno izaåoæe voåe njihove iz peøine; çuæe, kako su bile blage rijeçi moje. M.Iz 4:20 Sine moj, pazi na rijeçi moje i prigni uho svoje priçama mojim!

M.Iz 14:15 Lud vjeruje svakoj rijeçi, a pametan pazi na korake svoje. M.Iz 14:23 U svakom radu ima dobitka, a puste rijeçi donose samo gubitak. M.Iz 15:26 Mrske su Gospodu osnove zlobne, a rijeçi dobrostive rado M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. M.Iz 19:27 Nemoj, sine moj, sluæati nauke, koja odvodi od rijeçi razumnih! M.Iz 25:27 Previæe meda jesti nije dobro; zato ætedi rijeçi pohvale! Prp 9:16 Tada rekoh sebi: bolja je mudrost nego moø, ali se ne priznaje mudrost siromaha i na rijeçi se njegove ne pazi. Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. Jer 7:8 A eto, vi se oslanjate na rijeçi prijevarne, koje nemaju vrijednosti. Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Jer 23:30 Zato evo, ja øu na te proroke”, govori Gospod, “koji jedan drugome kradu rijeçi moje. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Jer 30:2 Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Napiæi sebi u knjigu sve rijeçi, koje ti govorim! Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’

592 Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Mal 3:13 “Preveø su preuzetne rijeçi vaæe na me”, veli Gospod nad vojskama. “Pitate: ‘Æto govorimo meåu se na tebe?’ Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Mat 6:7 Kad se molite, ne brbljajte kao neznaboæci! Oni misle, da øe biti usliæeni za mnoge rijeçi svoje. Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. Mat 7:28 Sad je bio Isus svræio rijeçi ove, bilo je mnoætvo naroda zadivljeno naukom njegovom. Mat 10:14 A gdje vas ne prime i ne posluæaju rijeçi vaæih, ondje ostavite kuøu i grad i otresite prah s nogu svojih! Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Mat 19:22 Na ove rijeçi otide mladiø œalostan; jer je posjedovao mnoga dobra. Mat 22:15 Tada odoæe farizeji i posvjetovaæe se meåu sobom, kako bi ga mogli uhvatiti u rijeçi. Mat 24:35 Nebo i zemlja proøi øe, ali rijeçi moje neøe proøi. Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” Luk 1:2 Onako, kako nam ih predadoæe prvotni oçevici i sluge rijeçi. Luk 1:38 Tada reçe Marija: “Evo, ja sam sluœbenica Gospodnja; neka mi bude po rijeçi tvojoj!” I anåeo otide od nje. Luk 1:63 On zatraœi pisaøu tablicu i napisa na njoj rijeçi: “Ivan je njegovo ime.” Svi se tomu zaçudiæe. Luk 2:19 A Marija je çuvala sve rijeçi ove i razmiæljala o njima u srcu svojemu. Luk 2:51 Tada siåe s njima i doåe u Nazaret, i bio im je posluæan. Majka je njegova çuvala sve rijeçi ove u srcu svojemu. Luk 12:12 Jer u onaj ças Duh Sveti stavit øe vam u usta prave rijeçi.” Luk 18:23 Na ove rijeçi veoma se on raœalosti; jer je bio vrlo bogat. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ

me zatajiti.” Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Iva 2:17 Tada se sjetiæe uçenici njegovi rijeçi Pisma: “Revnost za kuøu tvoju izjede me.” Iva 3:34 Jer od Boga poslani govori rijeçi Boœje, jer Bog ne daje Duha na mjeru. Iva 5:38 I rijeçi njegove nijeste spremili u sebi, jer ne vjerujete onome, koga on posla. Iva 6:63 Duh je ono, æto oœivljava, tijelo ne koristi niæta. Rijeçi, koje vam ja rekoh, jesu duh i œivot. Iva 6:68 Simon Petar odgovori mu: “Gospodine, kojemu øemo iøi? Ti imaæ rijeçi vjeçnoga œivota. Iva 8:43 Zaæto ne razumijete govora mojega? Jer ne moœete rijeçi moje da sluæate. Iva 8:47 Tko je od Boga, rijeçi Boœje sluæa. Zato vi ne sluæate, jer nijeste od Boga.” Iva 12:47 Tko çuje moje rijeçi, ali ih ne drœi, ja mu neøu suditi, jer ne doåoh da sudim, nego da spasim svijet. Iva 14:10 Zar ne vjerujeæ, da sam ja u Ocu, i da je Otac u meni? Rijeçi, koje vam ja govorim, ne govorim od sebe samoga, i djela çini Otac, koji ostaje u meni. Iva 14:24 Tko ne ljubi mene, ne drœi mojih rijeçi. A rijeç, koju ste çuli od mene, nije moja, nego Oca, koji me posla. Iva 15:3 Vi ste veø çisti zbog rijeçi, koju vam rekoh. Iva 15:7 Ako ostanete u meni, i rijeçi moje ostanu u vama, ætogod hoøete, traœite, i bit øe vam. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. Dje 6:4 A mi øemo nastojati oko molitve i sluœbe rijeçi.” Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ Dje 15:15 I s ovim se podudaraju rijeçi proroka, kao æto je napisano: Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Dje 20:32 I sad vas preporuçujem Gospodinu i rijeçi milosti njegove, koji moœe izgraditi i dati baætinu meåu svima posveøenima. Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ Dje 26:25 A Pavao reçe: “Ne ludujem, çestiti Feste, nego govorim rijeçi istine i razboritosti. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Rim 10:18 Nego velim: “Zar nijesu çuli”

Dapaçe po svoj zemlji otide glas njihov, i do granica çitavoga svijeta rijeçi njihove.” Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 2Ko 12:4 Bio odnesen u raj, i çuo neiskazane rijeçi, kojih çovjeku nije slobodno govoriti. Gal 5:14 Jer se sav zakon izvræuje u jednoj rijeçi: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” Efe 5:26 Da je posveti, oçistivæi je kupelju vodenom u rijeçi, Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, 1So 1:5 Jer evanåelje naæe nije doælo k vama samo u rijeçi, nego i u sili i u Duhu Svetome, i u punini mnogoj, kao æto znate, kakvi smo bili meåu vama zbog vas. 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. 2So 2:17 Neka utjeæi srca vaæa i utvrdi u svakom dobrom djelu i rijeçi! 2So 3:14 A ako tko ne posluæa rijeçi naæe u ovoj poslanici, toga zabiljeœite i ne drugujte s njim, da se posrami! 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu Isusu! Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. Heb 2:1 Zato valja nam veøma paziti na rijeçi, koje smo çuli, da kako ne propadnemo. Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. Heb 5:13 Jer koji se god hrani mlijekom, ne razumije rijeçi pravde, jer je dijete. Jak 1:22 A budite izvræitelji rijeçi, a ne samo sluæatelji, varajuøi sami sebe! 1Pe 2:8 Na koji se spotiçu, jer ne vjeruju rijeçi, na æto su i odreåeni. 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi,

593 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi, 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi œivota, Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. Otk 1:3 Blagoslovljen je onaj, koji çita, i onima, koji sluæaju rijeçi proroçanstva i drœe, æto je napisano u njemu, jer je vrijeme blizu! Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 21:5 I reçe onaj, koji je sjedio na prijestolju: “Evo sve novo çinim.” I reçe mi: “Napiæi, jer su ove rijeçi vjerne i istinite.” Otk 22:7 I evo, dolazim brzo. Blagoslovljen je onaj, koji drœi rijeçi proroçanstva ove knjige!” Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. RIJEÇIMA6 Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Job 6:25 Zaæto se rugati otvorenim rijeçima? Ali æto dokazuje, kad vi korite? Psl 50:17 A sam mrziæ na nauku moju, rijeçima mojim okreøeæ leåa. Psl 119:162 Radujem se rijeçima tvojim kao onaj, koji zadobije bogat plijen.

Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mat 12:37 Jer øeæ po rijeçima svojim biti proglaæen pravednim, po svojim rijeçima bit øeæ osuåen.” Mat 12:37 Jer øeæ po rijeçima svojim biti proglaæen pravednim, po svojim rijeçima bit øeæ osuåen.” Luk 4:22 Svi su mu odobravali i divili se milosnim rijeçima, æto su tekle iz usta njegovih. Rekoæe: “Nije li ovo sin Josipov?” Luk 11:45 Neki zakonoznanac odgovori mu: “Uçitelju, tim rijeçima sramotiæ i nas.” Iva 5:47 A kad njegovim Pismima ne vjerujete, kako øete vjerovati mojim rijeçima?” Iva 21:19 A ovim rijeçima htjede oznaçiti, kakvom øe smrti proslaviti Boga. Nato mu reçe: “Hajde za mnom!” Dje 2:40 I drugim mnogim rijeçima svjedoçio je i opominjao ih; “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda!” Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile, 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! Kol 2:4 A ovo govorim, da vas nitko ne prevari zamamljivim rijeçima. 1So 2:5 Jer nijesmo nikada govorili vama laskavim rijeçima, kao æto znate, niti pod izlikom lakomstva, Bog je svjedok; 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 2Ti 4:15 Çuvaj se i ti njega, jer se je vrlo protivio naæim rijeçima. 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. RIJEÇJU5 Psl 119:25 U prahu leœi duæa moja, oœivi me rijeçju svojom!

Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. Rim 10:17 Dakle vjera je od propovijedanja, a propovijedanje rijeçju Kristovom. Kol 3:17 I sve ætogod çinite rijeçju ili djelom, sve çinite u ime Gospodina Isusa Krista, zahvaljuj uøi Bogu Ocu po njemu. 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. 2So 2:15 Tako dakle, braøo, stojte i drœite predaje, koje nauçiste ili rijeçju ili poslanicom naæom. 1Ti 4:5 Jer se posveøuje rijeçju Boœjom i molitvom. 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. Jak 1:18 Jer nas dragovoljno porodi rijeçju istine, da budemo kao prvenci njegovih stvorenja. 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. 1Iv 3:18 Djeçice, ne ljubimo rijeçju ni jezikom, nego djelom i istinom. Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti. RIJEÇNU Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, RIJEKA1 Pst 2:10 Od Edena dolazila je rijeka, da natapa vrt, i ona se kod izlaza iz njega dijelila u çetiri otoke. Pst 2:14 Treøa se rijeka zove Tigris, koja teçe istoçno od Asirije. Çetvrta je rijeka Eufrat. Pst 2:14 Treøa se rijeka zove Tigris, koja teçe istoçno od Asirije. Çetvrta je rijeka Eufrat. Job 28:11 Nanjuæi izvore rijeka, æto je skriveno iznosi na svjetlo. Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove

594 radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. RIJEKE 16 Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Iva 7:38 Tko vjeruje u mene, kako kaœe Pismo, iz njegova øe srca poteøi rijeke œive vode.” Otk 16:4 I treøi izli çaæu svoju na rijeke i na izvore vodene; i postade, krv. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga

mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, RIJEKU 3 Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. RIJETKO M.Iz 25:17 Stavi nogu svoju samo rijetko kad u kuøu bliœnjega svojega, inaçe nasitit øe se tebe i zamrzit øe na te. RIJETKU Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. RIKA M.Iz 19:12 Srdœba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. RIKNE 1 Amo 3:8 Kad rikne lav, tko da se onda ne prepadne? Kad Gospod, Svemoguøi, progovori, tko da onda ne prorokuje? RIKOM Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, RIMU Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista RIS 3 Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. RITATI 1 P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. RIZNICAMA Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. RIZNICE 4 Job 38:22 Jesi li ikada doæao u riznice snjeœne; jesi li vidio spremiæta tuçe, M.Iz 8:21 Onima, koji me ljube, dajem dobra, napunjam riznice njihove. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. RIZNICU P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu

riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. RJEÇIT 3 Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Dje 18:24 A doåe u Efez jedan Œidov, po imenu Apolon, rodom Aleksandrinac, çovjek rjeçit, silan u Pismu. RJEÇITIJE 1 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. ROÅACI 2 U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. Rim 16:21 Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, i Jason i Sosipater, roåaci moji. ROÅAK 1 Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” ROÅEN 14 Job 14:1 Çovjek, od œene roåen, kratka je œivota, sit briga, Psl 51:5 Jer gle, roåen sam u grijehu, u krivnji me je veø zaçela mati moja. Jer 2:14 Je li Izrael sluga, u kuøi roåen rob? Zaæto je postao prije S nom? Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Gal 4:23 Ali koji je bio od ropkinje, po tijelu je roåen, a koji od slobodne, po obeøanju. 1Iv 2:29 Ako znate da je pravedan, znajte, da je svaki, koji çini pravdu, od njega roåen. 1Iv 3:9 Svaki, koji je roåen od Boga, ne çini grijeha, jer njegovo sjeme ostaje u njemu, i ne moœe grijeæiti, jer je roåen od Boga. 1Iv 3:9 Svaki, koji je roåen od Boga, ne çini grijeha, jer njegovo sjeme ostaje u njemu, i ne moœe grijeæiti, jer je roåen od Boga. 1Iv 4:7 Ljubljeni, ljubimo jedan drugoga, jer je ljubav od Boga; i svaki, koji ljubi, od Boga je roåen i poznaje Boga. 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od

595 Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. ROÅENA Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, ROÅENE 1 Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! ROÅENI 4 Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. Iva 1:13 Koji nijesu roåeni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muœevlje, nego od Boga. Iva 8:41 Vi çinite djela oca svojega.” Tada mu rekoæe: “Mi nijesmo roåeni od preljuboçinstva, jednoga oca imamo, Boga.” 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. ROÅENIH 1 Rim 11:21 Jer kad Bog nije roåenih grana saçuvao, da i tebe kako ne saçuva. ROÅENJA 4 Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. Mat 14:6 Na dan roåenja Herodova igrala je køi Herodijadina meåu gostima. To se je dopalo Herodu tako, Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Gal 2:15 Mi smo od roåenja Œidovi, a ne grjeænici od neznaboæca. ROÅENJE 1 Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. ROÅENJU Luk 1:14 Imat øeæ radost i veselje, i mnogi øe se obradovati njegovu roåenju. ROÅENO 3 Iva 3:6 Ono æto je roåeno od tijela, tijelo je; a æto je roåeno od Duha, duh je. Iva 3:6 Ono æto je roåeno od tijela, tijelo je; a æto je roåeno od Duha, duh je. 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. ROÅENU Rim 11:24 Jer ako si ti odsjeçen od roåene divlje masline i pricijepio se na neroåenu pitomu maslinu, a kamoli oni, koji øe se pricijepiti na roåenu svoju maslinu! ROB 6 Jer 2:14 Je li Izrael sluga, u kuøi roåen rob? Zaæto je postao prije S nom? Iva 8:34 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Tko çini grijeh, rob je grijehu. Iva 8:35 Rob ne ostaje zauvijek u kuøi, sin ostaje zauvijek. 1Ko 7:21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i moœeæ slobodan postati, ostani

radije! Gal 4:7 Tako viæe nijesi rob, nego sin; a ako si sin i baætinik po Bogu. Efe 6:8 Znajuøi, da svaki æto uçini dobro, ono øe i primiti od Gospodina, bio rob ili slobodnjak. ROBA 5 Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. \Gal 4:1 Ali velim: Dok je baætinik malodoban, ne razlikuje se niæta od roba, premda i je gospodar svega, Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. Flm 1:16 Ne viæe kao roba, nego viæe od roba, brata ljubljenoga, osobito meni, a kamoli veøma tebi, i po tijelu i u Gospodinu. Flm 1:16 Ne viæe kao roba, nego viæe od roba, brata ljubljenoga, osobito meni, a kamoli veøma tebi, i po tijelu i u Gospodinu. ROBE 1 Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. ROBIJE 1 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. ROBLJE 1 Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. ROBOVA P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” ROBOVALI 1 Iva 8:33 Odgovoriæe mu: “Mi smo djeca Abrahamova i nikome nijesmo robovali nikad. Kako ti veliæ: “Bit øete slobodni?” ROBOVANJE 1 Gal 4:24 A to je u slici reçeno, jer ovo su dva zavjeta: jedan od gore Sinajske, koji rada za robovanje, i to je Agara. ROBOVATI 1 M.Iz 12:24 Ruka øe marljiva çovjeka vladati, a lijena mora robovati. ROBOVI 4 Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. 2Pe 2:19 Obeøavaju im slobodu, a sami su robovi propasti, jer koga tko nadvlada, onaj mu i robuje.

ROBUJE 2 Gal 4:25 Jer Agara znaçi Sinaj goru u Arabiji, a odgovara sadaænjemu Jerusalemu, koji robuje s djecom svojom. 2Pe 2:19 Obeøavaju im slobodu, a sami su robovi propasti, jer koga tko nadvlada, onaj mu i robuje. ROBUJEMO Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. ROD 20 Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Psl 112:2 Moøno øe biti u zemlji potomstvo njegovo, jer øe rod pravednika biti blagoslovljen. M.Iz 11:21 Iako rade zajedno, zao çovjek neøe izaøi bez kazne, a rod pravednika izbavit øe se. Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 13:8 Drugo pade na zemlju dobru, i donosilo je rod stostruk, æezdesetostruk, tridesetostruk. Mat 13:26 Kad onda uzraste usjev i uhvati se rod, pokaza se i kukolj. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. Iva 15:5 Ja sam çokot, vi loze. Tko ostaje u meni, i ja u njemu, on rodi mnogi rod, jer bez mene ne moœete uçiniti niæta. Iva 15:8 Stim se proslavlja Otac moj, da rodite rod mnogi i budete moji uçenici. Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. Dje 17:28 Jer u njemu œivimo, i miçemo se, i jesmo, kao æto i neki od vaæih pjesnika rekoæe: ‘Njegov smo i rod.’ Rim 9:3 Jer bih œelio da ja sam budem odvuçen od Krista za braøu svoju, æto su mi rod po tijelu. Heb 3:10 Zato se rasrdih na taj rod, i rekoh: “Uvijek lutaju srcem, a ne poznaju putova mojih. Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam

596 korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” RODA Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Psl 12:7 Ti øeæ nas saçuvati, Gospode, zauvijek nas obraniti od roda ovoga. Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Psl 104:17 Na njima ptice viju gnijezda, roda, koja gradi gnijezdo svoje na çempresima. Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Luk 13:6 Onda im rekoæe ovu prispodobu “Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On doåe i potraœi roda na njoj, ali ga ne naåe. Luk 17:25 Ali najprije joæ mora on mnogo pretrpjeti i odbaçen biti od roda ovoga. Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda.

Iva 15:4 Ostanite u meni, i ja u vama, Kao æto loza ne moœe roda roditi sama od sebe, ako ne ostane na çokotu, tako i vi, ako ne ostanete u meni. Dje 2:40 I drugim mnogim rijeçima svjedoçio je i opominjao ih; “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda!” Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga spasenja. 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, Flp 3:5 Koji sam obrezan osmi dan, od roda Izraelova, od plemena Benjaminova, Hebrejin od Hebreja, na zakonu farizej, 2Ti 2:8 Sjeti se, da je Isus Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, od roda Davidova, po evanåelju mojemu, Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; RODAN 1 Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. RODBINU Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! RODE 6 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. 1Ljt 16:13 Ti, Izraela, sluge njegova, rode, vi, Jakova odabranika njegova, sinovi! Mat 17:17 Isus reçe: “O nevjerni i naopaki rode! Dokle øu joæ ostati kod vas? Dokle øu vas joæ podnositi! Donesite ga ovamo k meni!” Mar 9:19 On im reçe: “O rode nevjerni! Kako øu joæ dugo biti s vama? Kako øu joæ dugo podnositi vas? Dovedite ga k meni!” Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. RODI 26 Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega

Enok. Pst 4:26 I Setu se rodi sin i on ga nazva Enoæ. Tada se poçelo prizivati ime Gospodnje. Izl 2:22 Kad mu ona rodi sina, nadjenu mu on ime Geræom; jer reçe: “Gost sam u zemlji tuåoj.” Job 31:40 Mjesto pæenice neka mi rodi trnje, mjesto jeçma kukolj! Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Mat 1:25 Ali je ne spoznade, dok ne rodi sina svojega, prvoroåenca. I dade mu ime Isus. Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. Luk 2:11 Danas vam se u gradu Davidovu rodi Spasitelj, Krist i Gospodin. Iva 3:3 Isus mu reçe: “Zaista, zaista, kaœem ti: ako se tko ponovo ne rodi, ne moœe vidjeti kraljevstva Boœjega.” Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. Iva 15:2 Svaku lozu na meni, koja ne raåa roda, on odsijeçe, i svaku, koja rada rod, oçisti da rodi viæe roda. Iva 15:5 Ja sam çokot, vi loze. Tko ostaje u meni, i ja u njemu, on rodi mnogi rod, jer bez mene ne moœete uçiniti niæta. Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da

597 rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. RODIÆE 2 Luk 23:29 Jer eto, doøi øe dani, kada øe se reci: ‘Blagoslovljene su nerotkinje, œene, koje ne rodiæe i ne dojiæe!’ Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. RODIH 3 Psl 2:7 “Objavljujem krepku rijeç Gospodnju; on mi reçe: “Ti si Sin moj, ja te rodih danas. 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. Heb 1:5 Jer kome od anåela reçe kad: “Ti si Sin moj, ja te danas rodih”? I opet: “Ja øu mu biti Otac, i on øe mi biti Sin”? RODILA 5 M.Iz 8:24 Nije joæ bilo dubina voda, kada sam se rodila i nije joæ bilo izvora s obilatom vodom. PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. RODILI 1 Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, RODIO 5 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Eze 28:15 Savræen si bio na putovima svojim od dana, kad si se rodio, dok se nije pronaæla na tebi opaçina. Mat 2:1 Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, doåoæe mudraci od istoka u Jerusalem i upitaæe: Iva 9:2 Uçenici njegovi zapitaæe ga: “Uçitelju, tko sagrijeæi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?” 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. RODITE 2 Iva 15:8 Stim se proslavlja Otac moj, da rodite rod mnogi i budete moji uçenici. Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne.

RODITELJE 4 Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Efe 6:1 Djeco! Sluæajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo pravo! Kol 3:20 Djeco, sluæajte roditelje svoje u svemu, jer je to ugodno u Gospodinu! RODITELJI 5 Luk 2:41 Roditelji njegovi iæli bi svake godine u Jerusalem o blagdanu Pashe. Iva 9:2 Uçenici njegovi zapitaæe ga: “Uçitelju, tko sagrijeæi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?” Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. RODITELJIMA 4 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, RODITI 11 Pst 18:13 A Gospod reçe Abrahamu: “Æto se smije Sara i misli: ‘Zar øu zbilja joæ roditi, kad sam ostarjela?’ Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Iza 66:7 Prije nego doåu bolovi, on øe poroditi. Prije nego ga uhvate muk, on øe roditi djeçaka. Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Mat 1:21 Ona øe roditi sina, kojemu øeæ nadjenuti ime Isus; jer øe on izbaviti narod svoj od grijeha njegovih.” Mat 1:23 “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina, i dat øe mu se ime Emanuel”, to znaçi “Bog s nama”. Luk 1:31 Ti øeæ zaçeti i roditi sina. Nadjeni mu ime Isus. Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od

tebe, zvati Sin Boœji. Iva 3:7 Ne çudi se, æto ti rekoh: “Morate se ponovo roditi. Iva 15:4 Ostanite u meni, i ja u vama, Kao æto loza ne moœe roda roditi sama od sebe, ako ne ostane na çokotu, tako i vi, ako ne ostanete u meni. RODIVÆI 2 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. RODNE 1 Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” RODOM 3 Mat 12:41 Ljudi iz Ninive pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer se oni obratiæe na propovijed Joninu. A ovdje je viæe nego Jona! Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! Dje 18:24 A doåe u Efez jedan Œidov, po imenu Apolon, rodom Aleksandrinac, çovjek rjeçit, silan u Pismu. RODOSLOVLJA Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. RODOSLOVLJE 2 Mat 1:1 Rodoslovlje Isusa Krista sina Davidova, sina Abrahamova. Ivan u pustinji. Krætenje Isusovo. Rodoslovlje. RODOSLOVLJIMA 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. RODOVA Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, RODOVE 2 Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. RODOVIMA Mat 7:16 Po rodovima njihovim po znat øete ih. Bere li se s trnja groœåe ili s draçe smokve? RODU 5 Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! M.Iz 30:13 Jao rodu, koji nosi visoko glavu i trepavice svoje diœe gore! Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam

598 drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, ROG 7 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 7:21 I bio sam vidio, kako je taj rog vojevao sa svecima i nadvlaåivao ih, Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz ROGA Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. ROGOVA 6 Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika! Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj,

punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. ROGOVE 3 L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz ROGOVI 2 Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz ROGOVIMA Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. ROGOZ 1 Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. ROGU Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. ROJ 1 Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. ROPKINJA Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. ROPKINJE 3 Gal 4:22 Jer je pisano, da je Abraham imao dva sina, jednoga od ropkinje, a drugoga od slobodne. Gal 4:23 Ali koji je bio od ropkinje, po tijelu je roåen, a koji od slobodne, po obeøanju. Gal 4:31 Tako, braøo, nijesmo djeca ropkinje, nego slobodne. ROPSTVA 7 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije

kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Izl 20:2 Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji te je izveo iz zemlje egipatske, iz kuøe ropstva. Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? Rim 8:15 Jer ne primiste duha ropstva, opet da se bojite, nego primiste Duha posinjenja, u kojem vapijemo: “Aba, Oçe!” Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! ROPSTVO 3 Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. ROPSTVOM Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. ROSA 5 M.Iz 19:12 Srdœba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Hos 14:5 Bit øu Izraelu kao rosa. Cvjetat øe kao ljiljan. Ukorijenit øe se kao cedri libanonski. Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. RUÆE 1 2Ti 2:18 Koji odstupiæe od istine govoreøi, da je uskrsnuøe veø bilo, i ruæe vjeru nekima. RUÆENJE 1 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, RUÆEVINE 5 Psl 73:18 Jer ti ih postavljaæ na sklizavo tlo, i puætaæ, da se raspadnu u ruæevine. Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove.

599 Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Dje 15:16 ‘Potom øu Be vratiti i opet øu sagraditi dom Davidov, æto je pao, i njegove øu ruæevine popraviti, i podignut øu ga. RUÆEVINU Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. RUÆI 3 Prp 3:3 Vrijeme kad se ubija, i vrijeme kad se iscjeljuje; vrijeme kad se ruæi, i vrijeme kad se gradi; Tuœ 3:33 Jer on iz naslade ne ruæi i ne rascvili ljude. Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. RUÆIM 2 Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. RUÆIO Gal 1:13 Jer ste çuli moje œivljenje nekad u Œidovstvu, da sam odviæe progonio crkvu Boœju i ruæio je. RUBENOVIM Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, RUBIN 1 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. RUBINA Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. RUCI 24 Pst 39:3 Gospodar njegov vidje, da je Gospod s njim, i da je Gospod po ruci njegovoj davao uspjeh svima djelima njegovim, Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?”

Job 21:16 Zaista sreøa nije u njihovoj ruci; daleko je od mene miæljenje bezboœnika. Psl 95:4 U njegovoj su ruci temelji zemaljski, vrhunci gorski njegovi su. M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod hoøe. Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Hos 12:7 Laœnu tezulju ima on u ruci kao kakav Kanaanac. Voli prevariti. Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” 1Ko 12:21 A oko ne moœe reøi ruci: “Ne trebam te”; ili opet glava nogama: “Ne trebate mi”. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr RUÇNIKOM Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe:

“Razveœite ga i pustite da ide!” RUGA 4 Psl 57:3 On neka mi poæalje pomoø s neba, jer mi se progonitelj moj ruga! Bog neka dadne svoju milost i vjernost! M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne. M.Iz 30:17 Oko, koje se ruga ocu i prezire mater, neka iskljuvaju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proœderu! Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. RUGAJU 3 Psl 44:13 Postavio si nas za porugu susjedima naæim, da nam se rugaju i smiju oni, koji su okolo nas. Psl 119:51 Oholi mi se rugaju veoma, ali ja ne odstupam od zakona tvojega. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” RUGALI 4 Mat 26:68 I rugali se: “Kriste, kaœi nam: “Tko te je udario?” Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” RUGAO 1Sa 17:10 Filistejin rugao se je dalje: “Danas sam osramotio vojsku Izraelovu. Dajte mi çovjeka, da se bijemo!”: RUGAT 1 M.Iz 1:26 Zato øu se i ja smijati nesreøi vaæoj rugat øu se, kad vas napadne tjeskoba, RUGATI 2 Job 6:25 Zaæto se rugati otvorenim rijeçima? Ali æto dokazuje, kad vi korite? Psl 74:10 Dokle øe se, Boœe, joæ rugati protivnik? Zar øe dovijeka neprijatelj psovati ime tvoje? RUGLO Psl 22:6 A ja sam crv, ne viæe çovjek; ruglo ljudima i prezir narodu! Tuœ 3:14 Postao sam podsmijeh svemu narodu svojemu, ruglo njihovo svaki dan. RUGLU M.Iz 12:8 Prema razboritosti svojoj hvali se çovjek, a tko je smeten, izvrgnut je ruglu. RUHO Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. RUKA8 mu, s dragovoljnim darovima, æto ih daruje ruka tvoja kolikogod moœe, kako te blagoslovi Gospod, Bog tvoj! 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi

600 pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n 1Sa 24:13 Veø stara poslovica kaœe: Samo od bezboœnika izlazi bezboœnost. Ali moja ruka neøe biti protiv tebi. Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. Psl 38:2 Jer strijele se tvoje zabadaju u me, i ruka je tvoja na meni oteæçala. Psl 80:17 Ali ruka tvoja neka poçiva na çovjek desnice tvoje, nad sinom çovjeçjim, kojega si podigao sebi! Psl 89:13 Miæica puna i junaçke snage tvoja je; ruka je tvoja jaka, desnica tvoja ispruœena. Psl 139:10 I tamo bi me pratila ruka tvoja, prihvatila bi me desnica tvoja. M.Iz 10:4 Lijena ruka osiromaæava, a marljiva ruka obogaøava. M.Iz 10:4 Lijena ruka osiromaæava, a marljiva ruka obogaøava. M.Iz 12:24 Ruka øe marljiva çovjeka vladati, a lijena mora robovati. Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Iza 59:1 Gle, nje prekratka ruka Gospodnja, da pomogne, nije gluho njegovo uho, da çuje. Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od

sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mar 9:43 Ako te ruka tvoja sablaœnjava, odsijeci je! Bolje je za tebe, Luk 1:51 Moøno upravlja ruka njegova. Uniæti srca puna oholosti. Luk 1:66 Svi, koji su çuli to, razmiæljali su o tom u srcu i govorili: “Æto øe biti iz ovoga djeteta?” Jer je ruka Gospodnja bila s njim. Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. Dje 11:21 I bila je ruka Boœja s njima, i velik ih je broj vjerovao i obratio se Gospodinu. 1Ko 12:15 Ako reçe noga: Jer nijesam ruka, nijesam od tijela, zar zato nije od tijela? RUKAMA9 Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” Job 12:10 Kojemu u rukama poçiva œivot svih biøa i duh svakoga tijela çovjeçjega? Job 16:17 A nema nepravde na rukama mojim, i molitva je moja bila uvijek çista. Psl 31:15 U tvojim je rukama udes moj: izbavi me iz ruke neprijatelja i tlaçitelja mojih! Psl 91:12 Nosit øe te na rukama svojim, da se ne spotakne o kamen noga tvoja. M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Eze 22:13 ‘Ali evo, pljeskam rukama svojim nad grabeœem, æto si ga poçinio, i nad krvnim djelima, æto su se dogodila usred tebe. Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Luk 4:11 Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Iva 11:44 I odmah izaåe pokojni, obavit povojima po rukama, nogama i lice mu povezano ruçnikom. Isus im reçe: “Razveœite ga i pustite da ide!” Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. Dje 19:11 I Bog je çinio ne mala çudesa po rukama Pavlovim, Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima!

1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. RUKE 87 Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” Pst 27:22 Jakov pristupi k ocu svojemu Izaku, i on ga opipa i reçe: “Glas je doduæe Jakovljev, ali ruke su ruke Ezavove.” Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Izl 17:11 Dokle je Mojsije drœao u vis ruke svoje, pobjeåivali su Izraelci. A kad bi spustio ruke svoje, pobjeåivali su Amaleçani. Izl 17:11 Dokle je Mojsije drœao u vis ruke svoje, pobjeåivali su Izraelci. A kad bi spustio ruke svoje, pobjeåivali su Amaleçani. Izl 23:1 “Ne svjedoçi krivo, ne pruœaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedoçiæ krivo! Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, 2Sa 12:7 Natan odgovori Davidu: “Ti si taj çovjek. Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: “Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, i ja sam te izbavio iz ruke Saulove. 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. Job 5:12 Osnove lukavih uniætava, ruke njihove ne svræe pravo niæta. Job 9:30 I da se operem snijegom i da ruke oribam lugom, Job 10:8 Tvoje su me ruke napravile i naçinile, da me zar sada ideæ uniætiti? Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta

601 zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke i noge. Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 26:10 Kojima je zloçinstvo prionulo za ruke, i kojima je desnica puna mita! Psl 31:15 U tvojim je rukama udes moj: izbavi me iz ruke neprijatelja i tlaçitelja mojih! Psl 44:20 Kad bismo zaboravili ime Boga svojega, ruke svoje podizali k bogu tuåemu, Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: Psl 95:5 Njegovo je more, on ga je stvorio i kopno koje njegove ruke naçiniæe. Psl 106:10 Tako ih spasi od ruke mrzitelja, izbavi ih iz sile neprijatelja. M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” M.Iz 21:25 Lijençini donosi smrt pohota njegova; jer ruke njegove bjeœe od posla. M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. Iza 1:15 I kad æirite ruke svoje zatvaram ipak oçi svoje od vas, i kad molite joæ toliko, ne sluæam vas: ruke su vaæe pune krvi. Iza 1:15 I kad æirite ruke svoje zatvaram ipak oçi svoje od vas, i kad molite joæ toliko, ne sluæam vas: ruke su vaæe pune krvi. Iza 13:7 Zato sustaju sve ruke, oçaja svako srce çovjeçje. Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. Iza 35:3 Zato ojaçajte klonule ruke i otvrdnite iznemogla koljena! Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu,

çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Eze 7:17 Sve su ruke klonule. Sva su koljena postala kao voda. Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. Sef 3:16 U onaj øe se dan reøi Jerusalemu: “Sione, ne boj se! Nemoj da ti klonu ruke! Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Mat 17:22 Dok su hodili naokolo po Galileji, reçe im Isus: “Sin çovjeçji predat øe se u ruke ljudima. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mat 26:50 “Prijatelju, zaæto si doæao!” Sada stupiæe bliœe, metnuæe ruke na Isusa i uhvatiæe ga. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred

narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Mar 6:5 Nije mogao ondje nijednoga çuda da uçini, osim æto je metnuo ruke svoje na nekoliko bolesnika i iscijelio ih. Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. da uåeæ sakat u œivot, negoli da s dvije ruke ideæ u pakao, u oganj neugasivi, Mar 10:16 Tada ih zagrli, metnu na njih ruke svoje i blagoslovi ih. Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. Luk 2:28 Tada ga on primi na ruke svoje, uze slaviti Boga i reçe: Luk 22:53 Dan na dan bio sam kod vas u hramu, i ne staviste ruke na mene. Ali je ovo vaæ ças i vlast tame.” Luk 23:46 Tada povika Isus iza glasa: “Oçe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Ovo reçe i izdahnu. Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” Iva 3:35 Otac ljubi Sina i dao mu je sve u ruke njegove. Iva 10:28 I ja im dajem œivot vjeçni, i neøe propasti dovijeka, i nitko ih neøe oteti iz ruke moje. Iva 13:9 Reçe mu Simon Petar: “Onda, Gospodine, ne samo noge moje, nego i ruke i glavu.” Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” Iva 21:18 Zaista, zaista, kaœem ti: “Kad si bio mlaåi, opasivao si se sam, i hodio si, kamo si htio; a kad ostariæ, raæirit øeæ ruke svoje, i drugi øe te opasivati i odvesti, kamo neøeæ.” Dje 8:19 I reçe: “Dajte i meni tu vlast, da kad poloœim ruke na koga, primi Duha Svetoga.” Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. Rim 10:21 A Izraelu govori: “Cijeli dan sam pruœao ruke svoje k narodu, koji je tvrdokoran i nepokoran.” 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. Heb 10:31 Straæno je upasti u ruke Boga œivoga. Heb 12:12 Zato ispravite oslabljene ruke i mlohava koljena; Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi

602 œivota, Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” RUKOM9 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. Psl 44:2 Rukom si svojom protjerao neznaboæce, a njih si zasadio; narode si iskorijenio, a njih si namnoœio. Psl 77:20 Vodio si narod svoj kao ovce rukom Mojsijevom i Aronovom. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. Dje 13:16 Tada ustade Pavao i mahnuvæi rukom reçe: “Ljudi Izraelci i koji se bojite Boga, çujte. Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, Gal 6:11 Vidite, kakvim sam slovima pisao vam rukom svojom! Kol 4:18 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom. Spominjite se mojih okova! Milost s vama! Amen. 2So 3:17 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom, æto je znak u svakoj poslanici. Ovako piæem. Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i

savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; 2Pe 1:9 Jer tko nema ovoga, slijep je i rukom pipa, i zaboravio je oçiæøenje od starih svojih grijeha. RUKU 81 Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 24:9 Tada metnu sluga ruku svoju pod bedro Abrahamu, gospodaru svojemu, i zakle mu se. Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Suc 2:16 Tada im je Gospod podizao suce, koji su ih izbavljali iz ruku neprijatelja njihovih. Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju

ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 2Sa 22:35 Ruku moju upravlja u boju, miæice moje zapeæe luk od mjedi. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Job 9:33 O, kad bi bio koji sudac meåu nama, koji bi svoju ruku stavio na nas obojicu, Psl 8:6 Postavio si ga vladaocem nad djelom ruku svojih, sve si mu metnuo pod noge: Psl 10:12 Ustani, Gospode i Boœe, digni ruku; ne zaboravi siromaha! Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: Psl 28:4 Podaj im po djelima njihovim, po zlobi postupanja njihova! Po djelima ruku njihovih podaj im; plati im po zasluzi! Psl 31:5 U ruku tvoju predajem duh svoj; ti øeæ me otkupiti, Gospode, Boœe, ti vjerni! Psl 31:8 Mene ne predao u ruku neprijatelju, nozi mojoj dao æirok prostor. Psl 55:20 Svaki stavlja ruku svoju na prijatelja, razbija savez svoj. Psl 73:23 Ali ipak ostadoh stalno kod tebe; ti si me bio prihvatio za desnu ruku. Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! Psl 92:4 Jer me veseliæ, Gospode, djelima svojim; s djela ruku tvojih radujem se: Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Psl 102:25 Zemlja, koju si u poçetku postavio, i nebesa, djelo ruku tvojih, Psl 145:16 Otvaraæ ruku svoju i sitiæ sve, æto œivi, dobrotom. M.Iz 16:5 Gospodu je mrzak svaki oholica; ruku na ovo! Bez kazne neøe izaøi. M.Iz 22:26 Ne pripadaj k onima, koji podaju ruku, k onima, koji jamçe za dugove! M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. M.Iz 31:31 Podajte joj da uœiva plod ruku svojih i neka je hvale na vratima djela njezina! Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? PNP 5:4 Tada dragi moj promoli ruku svoju kroz rupu: nutrina moj ustrepta od njega. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt.

603 Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Iza 64:8 Ali sada, Gospode, – ti si otac naæ, a mi smo glina, ti si tvorac naæ, i mi smo svi djelo ruku tvojih. – Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku svoju podsmjevaçima. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mat 8:3 On pruœi ruku svoju, dotaçe ga se i reçe: “Hoøu, oçisti se! I odmah se oçisti od gube svoje. Mat 12:13 Tada reçe çovjeku: “Pruœi ruku svoju!” On je pruœi, i postade opet zdrava

kao druga. Mat 14:31 Odmah pruœi Isus ruku svoju, uhvati ga i reçe mu: “Malovjerni, zaæto si posumnjao?” Mat 15:2 “Zaæto uçenici tvoji prestupaju predaju starih? Oni ne peru ruku svojih prije objeda.” Luk 9:62 Isus mu reçe: “Ni jedan, koji metne ruku svoju na plug i opet se obazire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boœje.” Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. Dje 17:25 Niti prima sluœbe od ruku çovjeçjih, kao da bi æto trebao, kad on sam daje svima œivot i dihanje i sve. 2Ko 11:33 I kroz prozor spustiæe me u koæari preko zida, i tako izbjegoh iz njegovih ruku. 1Ti 4:14 Ne zanemaruj milosti, koja je u tebi i dana ti je po proroçanstvu polaganjem ruku sveøeniçkih! 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! 2Ti 1:6 Zato opominjem te, da opet raspiriæ milost Boœju, koja je u tebi polaganjem ruku mojih. Heb 1:10 I “Ti si, Gospodine, u poçetku osnovao zemlju, i nebesa su djela ruku tvojih; Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. 1Pe 5:6 Ponizite se dakle pod silnu ruku Boœju, da vas povisi u vrijeme pohoda! 2Pe 1:20 A ovo najprije znajte, da se nijedno proroçanstvo Pisma ne smije tumaçiti na svoju ruku. Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, RULE 1 Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” RULJA Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na

gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. RUMEN 1 PNP 5:10 Zaruçnica: Dragi je moj bijel i rumen, meåu tisuøama moœe se poznati. RUMENILA Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. RUŒE 1 Heb 6:6 pa su ipak otpali, opet obnoviti na pokajanje, jer sami sebi nanovo propinju i ruœe Sina Boœjega. RUŒITI 1 Gal 6:7 Ne varajte se: “Bog se ne da ruœiti, jer æto çovjek posije, ono øe i poœeti. RUŒNO P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! RUPA Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. RUPE 1 Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. RUPOM Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. RUPU 2 PNP 5:4 Tada dragi moj promoli ruku svoju kroz rupu: nutrina moj ustrepta od njega. Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. RUTAV 1 Pst 27:11 A Jakov reçe materi svojoj Rebeki: “Gle, moj je brat Ezav çovjek rutav, a ja sam gladak. SAÆIVA Prp 3:7 Vrijeme kad se dere, i vrijeme kad se saæiva; vrijeme kad se æuti, i vrijeme kad se govori; SABAKTANI 1 Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” SABE 2 Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” SABLAŒNJAVA 4 Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao.

604 Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Mar 9:43 Ako te ruka tvoja sablaœnjava, odsijeci je! Bolje je za tebe, SABLAŒNJAVALI 1 Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” SAÇUVA 4 Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 16:25 Jer tko hoøe œivot svoj da saçuva, izgubit øe ga; a tko izgubi œivot svoj zbog mene, naøi øe ga. Rim 11:21 Jer kad Bog nije roåenih grana saçuvao, da i tebe kako ne saçuva. 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! SAÇUVAÆ 1 Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. SAÇUVAH 1 Iva 17:12 Dok sam bio s njima, çuvao sam ih u ime tvoje, koje si mi dao, i saçuvah ih, i nitko od njih ne pogibe, osim sina propasti, da se ispuni Pismo. SAÇUVAJ 14 Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje. Iva 12:27 Sad je duæa moja duboko potresena. Æto da kaœem? Oçe, saçuvaj me od ovoga çasa? Ali zato doåoh u ças ovaj. Iva 17:11 I viæe nijesam na svijetu – ali su oni na svijetu. Ja dolazim k tebi. Oçe sveti, saçuvaj ih u ime svoje, koje si mi dao, da budu jedno kao mi! Rim 3:6 Boœe saçuvaj! Kako bi inaçe mogao Bog suditi svijetu? Rim 6:1 Æto øemo dakle reci! Zar da ostanemo u grijehu, da se milost I umnoœi? Boœe saçuvaj! Rim 6:15 Æto dakle? Zar øemo grijeæiti, kad nijesmo pod zakonom, nego pod miloæøu? Boœe saçuvaj! Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 9:14 æto øemo dakle reøi: “Zar je nepravda u Boga? Boœe saçuvaj. Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj!

Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, SAÇUVALA PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! Iva 12:7 Isus reçe: “Pustite je! Ona je saçuvala to za dan mojega pokopa! SAÇUVANA Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, SAÇUVANU 1Pe 1:4 Za baætinu neraspadljivu i neokaljanu i neuvelu, saçuvanu na nebesima za vas, SAÇUVAO 5 Rim 8:32 Koji dakle svojega vlastitog Sina nije saçuvao, nego ga je predao za sve nas, kako dakle da nam s njim sve ne daruje! Rim 11:21 Jer kad Bog nije roåenih grana saçuvao, da i tebe kako ne saçuva. 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. SAÇUVAT 1 Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. SAÇUVATI 8 Job 2:6 Tada reçe Gospod Sotoni: “Dobro, neka ti je on u vlasti! Samo mu moraæ saçuvati œivot!” Psl 12:7 Ti øeæ nas saçuvati, Gospode, zauvijek nas obraniti od roda ovoga. Psl 89:28 Dovijeka øu mu saçuvati milost svoju; zavjet moj s njim stajat øe çvrsto. 2So 3:3 A Gospodin je vjeran, on øe vas utvrditi i saçuvati oda zla. 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. SADAÆNJA

2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. SADAÆNJE 3 Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 11:5 Tako se je dakle i u sadaænje vrijeme ostatak spasio po izboru milosti. Flp 1:12 A hoøu, da vi znate, braøo, da je moje sadaænje stanje dapaçe pomoglo napretku evanåelja, SADAÆNJEGA Rim 8:18 Jer mislim, da trpljenja sadaænjega vremena nijesu niæta prema slavi, koja øe se objaviti na nama. Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po volji Boga i Oca na 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. SADAÆNJEMU 2 Gal 4:25 Jer Agara znaçi Sinaj goru u Arabiji, a odgovara sadaænjemu Jerusalemu, koji robuje s djecom svojom. 2Ti 4:10 Jer me Dema ostavi iz ljubavi k sadaænjemu svijetu i otide u Solun, Crescent u Galaciju, Tito u Dalmaciju. Luka je sam kod mene. SADAÆNJU 1Ko 7:26 Mislim dakle, da je ovo dobro za sadaænju nevolju, da je çovjeku dobro tako biti. SADE 1 Efe 4:10 Koji sade, to je onaj, koji i uzaåe viæe sviju nebesa, da ispuni sve. SADI 5 Prp 3:2 Ima vrijeme kad se raåa, i vrijeme kad se umire; vrijeme kad se sadi, i vrijeme kad se çupa posaåeno; Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! 1Ko 3:7 Tako niti je onaj æto, koji sadi, ni onaj, koji zalijeva, nego Bog koji daje te raste. 1Ko 3:8 A onaj, koji sadi i koji zalijeva, jedno su, a svaki øe primiti svoju plaøu no svojemu trudu. 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? SADILO Luk 17:28 Isto tako bilo je u dane Lotove, Jelo se i pilo, kupovalo se i prodavalo, sadilo se i gradilo. SADIT 1 Iza 65:21 Oni øe graditi kuøe i u njima stanovati. Sadit øe vinograde i uœivati plodove njihove. SADITI 1 Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. SADRŒAJ 1

605 Mat 7:12 Sve dakle, æto hoøete da çine vama ljudi, çinite i vi njima, jer je to sadrœaj zakona i proroka. SADRŒI 1 Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” SADUCEJE 1 Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? SADUCEJI 2 Mat 22:23 Isti dan doåoæe k njemu saduceji, koji tvrde, da nema uskrsnuøa. Oni ga zapitaæe:! Dje 23:8 Jer saduceji govore, da nema uskrsnuøa, ni anåela, ni duha, a farizeji priznaju oboje. SADUCEJSKE 1 Mat 16:12 Tada shvatiæe, da nije bio mislio, da se çuvaju kvasca kruænoga, nego nauke farizejske i saducejske. SADUCEJSKOG 1 Mat 16:6 Tada im reçe Isus: “Pazite i çuvajte se kvasca farizejskog i saducejskog!” SAFIR 2 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, SAFIRIMA Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. SAGNE 1 Iva 20:5 On se sagne i vidje plahte gdje leœe, ali ne uåe. SAGRAÅEN 1 Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” SAGRAÅENA Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. SAGRADI 7 Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. M.Iz 9:1 Mudrost sagradi sebi kuøu; na sedam stupova stoji. M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih

u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini. Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. SAGRADIÆ 1 Iva 2:20 Tada rekoæe Œidovi: “Çetrdeset i æest godina gradilo se na ovom hramu, i ti da ga u tri dana sagradiæ?” SAGRADIO 3 Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. Luk 7:5 Jer ljubi narod naæ i sagradio nam je sinagogu.” SAGRADIT 5 1Ljt 28:6 On mi reçe: Tvoj sin Salomon sagradit øe kuøu moju i trijemove moje, jer njega izabrah sebi za sina njemu øu biti otac. PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! Mat 16:18 I ja tebi kaœem: “Ti si Petar. Na toj hridini sagradit øu Crkvu svoju, i vrata paklena neøe je nadvladati. Mar 14:58 “Mi smo çuli gdje on govori: “Ja øu poruæiti ovaj hram, koji je sagraåen çovjeçjom rukom i u tri dana sagradit øu drugi, koji nije naçinjen çovjeçjom rukom.” Luk 12:18 Ovako øu çiniti, reçe:, Sruæit øu œitnice svoje i sagradit øu veøe. U njih øu skupiti sav prihod svoj i sva dobra svoja. SAGRADITI 8 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Iva 2:19 Isus im reçe: “Razvalite ovaj hram, i za tri øu ga dana opet sagraditi.” Dje 15:16 ‘Potom øu Be vratiti i opet øu sagraditi dom Davidov, æto je pao, i njegove øu ruæevine popraviti, i podignut øu ga. SAGRIJEÆI 6 L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda

sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. Iva 9:2 Uçenici njegovi zapitaæe ga: “Uçitelju, tko sagrijeæi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?” 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. SAGRIJEÆIÆE 7 Jer 33:8 Oçistit øu l ih od sve krivnje njihove, æto su je poçinili protiv mene, i oprostit øu im sva zlodjela njihov, kojima mi sagrijeæiæe i kojima mi se iznevjeriæe, Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Rim 3:23 Jer svi sagrijeæiæe i nemaju slave Boœje. Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. SAGRIJEÆIH 2 Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. Luk 15:18 Ustat øu, poçi øu k ocu svojemu i reøi øu mu: “Oçe, sagrijeæih nebu i tebi, SAGRIJEÆILA 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, SAGRIJEÆILI 4 Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Tuœ 5:7 Oci su naæi sagrijeæili i nema ih viæe. Opaçine njihove moramo mi nositi. Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. 1Iv 1:10 Ako reknemo, da nijesmo

606 sagrijeæili, gradimo ga laæcem, i rijeç njegova nije u nama. SAGRIJEÆIO 4 Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” Joæ 7:11 Izrael je sagrijeæio; prestupili su zabranu moju, koju sam im dao, prisvojili su sebi zakleto, po çinili su kraåu, poskrivali su i metnuli meåu svoje stvari Iza 43:27 Otac tvoj prvi veø je sagrijeæio, i posrednici tvoji bili su mi nevjerni. 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, SAGRIJEÆITI 1 Brj 32:23 Ako li ne uçinite tako, onda øete sagrijeæiti Gospodu i znajte, da øe vas za grijeh vaæ stidi kazna. SAHRANIÆE 1 Dje 8:2 A ljudi poboœni sahraniæe Stjepana i uçiniæe nad njim velik plaç. SAKAT 1 da uåeæ sakat u œivot, negoli da s dvije ruke ideæ u pakao, u oganj neugasivi, SAKATE 1 Luk 14:13 Nego kad dajeæ gozbu, pozovi prosjake, sakate, hrome i slijepe! SALEMSKI 2 Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; SALETI 1 M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! SALITRU M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. SAMILOST 1 Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! SAMOŒIVI 1 2Ti 3:2 Jer øe ljudi biti samoœivi, lakomi, hvaliæe, oholice, psovaçi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki, SAMOTNIM Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. SAMOTOK 1 M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. SAMOVOLJAN 1 Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; SAMOVOLJNA Psl 18:48 Izbavitelj moj od neprijatelja mojih ljutih, ti me podiœe nad protivnike moje, oslobodi me od çovjeka samovoljna.

SANDALE 1 Mar 6:9 Sandale su smjeli nositi, ali ne oblaçiti dvoje haljine. SANJAÇA Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! SANJAÇI 1 Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule. SANJALI 1 Psl 126:1 Kada je ono Gospod okrenuo sudbinu Siona, tada nam je bilo, kao da smo sanjali. SANJAT 1 Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. SANOVA Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” SAŒALI 6 Izl 32:14 Tada se saœali Gospodu radi zla, kojim se bio zaprijetio narodu svojemu. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. Luk 7:13 Kad je vidje Gospodin, saœali mu se za njom, i reçe joj: “Ne plaçi!” Luk 10:33 I neki Samarijanac na svom putu doåe u njegovu blizinu, i kad ga vidje, saœali mu se. SAŒALIÆ 1 Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb SAŒALITI 2 Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Heb 4:15 Jer nemamo velikoga sveøenika, koji se ne bi mogao saœaliti s naæih slaboøa, nego koji je u svemu iskuæan kao i mi, osim grijeha. SAŒALJENJE 1 Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” SAŒALJENJU Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. SARA Pst 18:13 A Gospod reçe Abrahamu: “Æto

se smije Sara i misli: ‘Zar øu zbilja joæ roditi, kad sam ostarjela?’ Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Pst 21:6 Tada reçe Sara: “Smijeh mi Bog pripravi, i svaki, koji çuje o tom, smijat øe se zbog mene.” SARAJA Pst 11:30 A Saraja bila je nerotkinja; nije imala djece. Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” SARD 2 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. SARDIS 1 Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. SARDU 2 Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 3:4 Ali imaæ malo imena u Sardu, koja ne oskvrniæe svojih haljina, i hodit øe s menom u bijelima, jer su dostojni. SARINO Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. SARU Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. SASIJECATE 1 Mih 3:3 Jedete meso naroda mojega i derete koœu s njih, prebijate im kosti, sasijecate ih kao meso u loncu, kao meso za juhu u kotlu.” SASIJECITE 1 Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. SASJEKLA Iza 51:9 “Digni se, digni se! Naoruœaj se jakoæøu, miæico Gospodnja! Digni se kao u dane davnine, za pokoljenja, æto su proæla! Nijesi li ti sasjekla Rahaba, probola nakazu? SASJEØI 1 Mat 24:51 On øe ga sasjeøi u komade i odredit øe mu mjesto njegovo meåu licemjerima. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. SASLUÆAJTE 1 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. SASLUÆAVAJTE 1

607 P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. SASTAÆE 1 Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. SASTADE 1 Iva 1:41 Ovaj se sastade najprije sa svojim bratom Simonom i reçe mu: “Naåosmo Krista – to jest Pomazanika.” SASTAJETE 3 1Ko 11:18 Prvo naime, kad se sastajete na sastanak, çujem, da imaju razdori meåu vama; i neæto vjerujem od toga. 1Ko 11:20 Kad se dakle sastajete zajedno, da se ne jede veçera Gospodnja. 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! SASTANAK 2 Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. 1Ko 11:18 Prvo naime, kad se sastajete na sastanak, çujem, da imaju razdori meåu vama; i neæto vjerujem od toga. SASTANCIMA 1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. SASTANETE 1 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! SASTANKO P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. SASTANKU 2 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. SASTAVI 1 Efe 2:14 Jer je on mir naæ, koji oboje sastavi u jedno, i poruæi zid, koji nas je rastavljao, SASTAVIO 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. SASTAVLJENO Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. SASTOJATI 1 Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od

samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. SASUÆENA Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. SASUÆI 1 Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. SATA Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. SATI 1 Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. SATIRE 2 Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. M.Iz 29:4 Kralj, koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak a koji istikuje poreze, satire je. SATIRETE 1 Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” SATKAO Psl 139:13 Jer si ti stvorio bubrege moje, satkao me u krilu matere moje. SATNIK 2 Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj; nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” SATNIKOVA Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. SATRE 3 Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, SATRI 1 Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! SATRO M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, SATRT 2 Mat 21:44 Tko padne na ovaj kamen, razbit

øe se; na koga on padne, satrt øe ga.” Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! SATRTI 3 Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 11:33 Razumni u narodu osvijestit øe mnoge, ali øe biti donekle duboko satrti maçem i plamenom, ropstvom i grabeœem. SATRVEN 1 Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. SAVEZ 5 Psl 55:20 Svaki stavlja ruku svoju na prijatelja, razbija savez svoj. Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. Amo 1:9 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Tira, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer ih je do posljednjega çovjeka sve izruçio Edomu, ne misleøi na savez bratski. Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Zah 11:14 Onda sam slomio drugi ætap svoj ‘slogu’, da tako prelomim savez bratski izmeåu Jude i Izraela. SAVEZU M.Iz 8:12 Ja, mudrost, u savezu sam s razboritoæøu i nalazim znanje i razum. SAVI 1 Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! SAVIJE 1 Otk 6:14 I nebo se izmaçe kao knjiga, kad se savije; I svaka gora i otok s mjesta, se svojih pokrenuæe. SAVIO Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. SAVIT 2 Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Heb 1:12 I savit øeæ ih kao kabanicu, kao haljinu, i izmijenit øe se; a ti si onaj isti, i tvojih godina neøe nestati.” SAVJEST 11 Dje 24:16 Zato se ja trudim, da imam çistu savjest svagda pred Bogom i pred ljudima, Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom: 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje,

608 vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? 1Ko 8:12 A tako kad se grijeæite o braøu, i bijete njihovu slabu savjest, protiv Krista se grijeæite. 1Ko 10:29 Ali ne velim zbog savjesti tvoje, nego drugoga; jer zaæto da moju slobodu sudi savjest drugoga? 1Ti 1:19 Imajuøi vjeru i dobru savjest, koju neki odbacivæi postadoæe brodolomci u vjeri; Tit 1:15 Çistima je sve çisto; a okaljanima i nevjernicima niæta nije çisto, nego su im okaljani i um i savjest. Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, SAVJESTI 11 Rim 13:5 Zato se valja pokoravati ne samo rali kazne, nego i zbog savjesti. 1Ko 10:25 Sve, æto se prodaje na trgu, jedite, i niæta ne ispitujte zbog savjesti; 1Ko 10:28 A ako li vam tko rekne: “Ovo je idolska œrtva”, ne jedite zbog onoga, koji je rekao, i zbog savjesti; 1Ko 10:29 Ali ne velim zbog savjesti tvoje, nego drugoga; jer zaæto da moju slobodu sudi savjest drugoga? 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. 1Ti 3:9 Koji imaju tajnu tanu vjere u çistoj savjesti. 1Ti 4:2 U licemjerju laœaca, koji imaju biljeg upeçen na svojoj savjesti, Heb 10:2 Inaçe bi prestale prinositi se, kad oni, koji sluœe, ne bi viæe imali nikakve savjesti za grijehe, kad su se jednom oçistili; Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! SAVJESTIMA 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a nadam se, da smo i u vaæim savjestima poznati. SAVJET 2 Job 12:13 U njega je mudrost i jakost, on ima savjet i razbor. 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. SAVJETA Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha

Gospodnjega. Iza 41:28 Gledam naokolo; ali nema tu nijednoga od ovih, ni jedan ne zna savjeta. Pitao sam ih, da bi mi dali odgovor: Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” SAVJETIMA Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. SAVJETNICI 1 M.Iz 11:14 Gdje nema vodstva, propada narod, a dobro stoji gdje se çuju mnogi savjetnici. SAVJETNIK 3 Iza 40:13 Tko je upravljao duh Gospodnji, tko ga je upuøivao kao savjetnik? Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? Rim 11:34 Jer tko upoznade misao Gospodnju? Ili tko mu bi savjetnik? SAVJETNIKA M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. SAVJETOM M.Iz 20:18 Osnove se utvråuju savjetom; zato vodi rat s mnogo razmiæljanja! SAVJETU Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. SAVRÆEN 9 Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Eze 28:15 Savræen si bio na putovima svojim od dana, kad si se rodio, dok se nije pronaæla na tebi opaçina. Mat 5:48 Budite dakle savræeni, kao æto je savræen Otac vaæ nebeski! Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” Flp 3:12 Ne kao da bih veø bio postigao, ili veø savræen bio; ali nastojim, ne bih li ga uhvatio, jer je i mene uhvatio Krist Isus. 2Ti 3:17 Da bude savræen çovjek Boœji, spreman za svako dobro djelo. Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. SAVRÆENA 6 Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove;

Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. 1Iv 2:5 A tko drœi rijeç njegovu, u njemu je zaista ljubav Boœja savræena; po tom poznajemo, da smo u njemu. 1Iv 4:12 Boga nije nikad nitko vidio. Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova savræena u nama. 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. SAVRÆENE 1 Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. SAVRÆENI 8 Mat 5:48 Budite dakle savræeni, kao æto je savræen Otac vaæ nebeski! 1Ko 1:10 A molim vas, braøo, imenom Gospodina naæega Isusa Krista, da svi jednako govorite, i da ne budu meåu vama razdor, nego da budete savræeni u istom osjeøanju i u istom miæljenju. 1Ko 14:20 Braøo, ne budite djeca umom, nego pakoæøu budite djeca, a razboritoæøu budite savræeni! 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Flp 3:15 Koji smo god dakle savræeni, mislimo ovo, i ako æto drukçije mislite, i ovo øe vam Bog otkriti. Jak 1:4 A strpljivost neka ima savræeno djelo, da budete savræeni i potpuni, bez ikakva nedostatka. Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, SAVRÆENIH 2 Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, Otk 3:2 Budi budan i utvråuj ostalo, æto hoøe da umre; jer ne naåoh tvojih djela savræenih pred Bogom svojim. SAVRÆENIJA Mat 5:20 Jer vam kaœem: Ako pravednost vaæa ne bude savræenija negoli knjiœevnika i farizeja, neøete uøi u kraljevstvo nebesko. SAVRÆENIJI 1 Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; SAVRÆENIMA 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, SAVRÆENO 4 Psl 119:80 Srce moje neka bude savræeno u naredbama tvojim, da ne moradnem propasti sramotno! Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite

609 obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. 1Ko 13:10 A kad doåe, æto je savræeno, prestat øe, æto je djelomiçno. Jak 1:4 A strpljivost neka ima savræeno djelo, da budete savræeni i potpuni, bez ikakva nedostatka. SAVRÆENSTVA Kol 3:14 A povrh svega toga imajte ljubav, koja je veza savræenstva! SAVRÆENSTVO 2Ko 13:9 Jer se radujemo, kad smo mi slabi, a vi jaki; zato se i molimo za vaæe savræenstvo. Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; SAZDA Psl 89:11 Tvoje je nebo, tvoja i zemlja; ti sazda svijet i æto je god u njemu. SAZDAO Psl 90:2 Prije nego postadoæe gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Boœe! SAZIDA 4 Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. Psl 102:16 Kada Gospod opet sazida Sion i javi se u sjaju; Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. SAZIDAMO Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” SAZIDANJE 1 Efe 4:12 Da se sveti usavræe za djelo sluœbe, na sazidanje tijela Kristova; SAZIDAO Job 20:19 Tlaçio je, nije pomagao siromahe; oteo je kuøu, koju nije sazidao. SAZIDATI 2 Iza 61:4 Oni øe sazidati prastara mjesta razorena, podignut øe opet, æto je bilo opustoæeno u vrijeme praotaca. Ponovit øe gradove puste, æto su leœali poruæeni kroz mnoga pokoljenja. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. SAZNALO Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” SAZOVE 2 Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s

menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ SAZOVITE 1 Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! SAZREÆE 1 Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” SAZVA Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. SAZVAÆE 1 Iva 11:47 Tada glavari sveøeniçki i farizej sazvaæe visoko vijeøe i rekoæe: “Æto da çinimo, jer çovjek ovaj çini mnoga çudesa? SAZVAO Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. SEDAM 74 Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. Pst 7:10 Nakon sedam dana prodrijeæe vode potopa na zemlju. Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Izl 37:23 Onda napravi uz to sedam svjetionica, usekaçe i tavice njihove od çistoga zlata. L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv!

Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. Psl 119:164 Sedam puta na dan hvalim te za pravedni zakon tvoj. M.Iz 6:16 Æest je stvari, koje su mrske Gospodu, i sedam ih je, koje se gade srcu njegovu: M.Iz 9:1 Mudrost sagradi sebi kuøu; na sedam stupova stoji. M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Mat 15:37 Svi su jeli i nasitili se, dapaçe od preostalih komada podigoæe joæ sedam koæarica punih. Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta.

610 Luk 11:26 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se ondje. I potonje takvu çovjeku bude gore od prvoga.” Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. Rim 11:4 A æto mu veli Boœji odgovor? “Ostavio sam sebi sedam tisuøa ljudi, koji ne prignuæe koljena pred Baalom.” Heb 11:30 Vjerom padoæe zidovi Jerihonski, kad se obilazilo oko njih sedam dana. 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; Otk 1:4 Ivan na sedam crkava u Aziji. Milost vam i mir od onoga, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, i od sedam duhova, koji su pred prijestoljem njegovim; Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam

svijeønjaka zlatnih: Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 4:5 I od prijestolja izlaœahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Boœjih. Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 8:2 I vidjeh sedam anåela, koji stajahu pred Bogom, i dade im se sedam truba Otk 8:2 I vidjeh sedam anåela, koji stajahu pred Bogom, i dade im se sedam truba Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao

uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” SEDAMDESET 6 Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” SEDAMNAESTI 1 Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. SEDMERO Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. SEDMI 11

611 Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” Heb 4:4 Jer negdje reçe za sedmi dan ovako: “I poçinu Bog u sedmi dan od sviju djela svojih.” Heb 4:4 Jer negdje reçe za sedmi dan ovako: “I poçinu Bog u sedmi dan od sviju djela svojih.” Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” SEDMICA Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. SEDMICE 8 Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do

svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Luk 24:1 U prvi dan sedmice otidoæe one vrlo rano grobu s mirisima, æto su ih bile pripravile. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi. 1Ko 16:2 Svaki prvi dan sedmice neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja, koliko moœe, da ne bivaju skupljanja tada, kad doåem. SEDMICI 1 Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. SEDMOGA Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. SEDMOJ 1 Job 5:19 U æestorostrukoj potrebi izbavit øe te, u sedmoj neøe te se zlo dotaøi SEDMOM Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? SEDMORICE 3 M.Iz 26:16 Lijençina misli, da je mudriji od sedmorice, koji znaju odgovoriti razumno, Dje 21:8 A sutradan otputovasmo i doåosmo u Cezareju. I uæavæi u kuøu Filipa evanåelista, koji je bio jedan od sedmorice, ostadosmo u njega. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela SEDMORICI 1 Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” SEIRA P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” SELO Mat 10:11 Kad doåete u koji grad ili u koje selo, ispitajte, tko je u njemu dostojan! Ostanite ondje, dok ne poåete dalje! SEOSKE 1 Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi

na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ SERAFI 1 Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. SERAH 2 Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. SESTRA 6 Pst 12:13 Reci jednostavno, da si mi sestra, da mi zbog tebe bude dobro, i da zbog tebe ostanem na œivotu!” Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. Jak 2:15 Ako li brat ili sestra goli budu i nemaju svagdanje hrane, SESTRE 3 Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre Samarije. Iva 11:3 Tada mu poruçiæe sestre njegove: “Gospodine, evo, koga ljubiæ, bolestan je.” 1Ti 5:2 Stare œene kao majke, mlaåe kao sestre sa svom çistoøom! SESTRO Job 17:14 Truleœu velim: “Moj si ti otac!” a crvu: “Moja mati, moja sestro!” SESTRU 3 Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. SETOVE 1 Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. SETU Pst 4:26 I Setu se rodi sin i on ga nazva Enoæ. Tada se poçelo prizivati ime Gospodnje. SHVAØAJU Mat 19:11 On im reçe: “Ne shvaøaju to svi, nego samo oni, kojima je dano. SHVAØAM Psl 139:6 Odveø je çudno za me takvo znanje, odveø visoko; ne shvaøam ga nikada. SHVAØAMO

612 Job 36:26 Eto: Bog je veøi, nego æto mi shvaøamo; ne moœe se istraœiti broj godina njegovih. Job 37:5 Silan je Bog u buri; çini stvari velike mi to ne shvaøamo. SHVATI 2 Jer 17:9 Lukavo je srce, viæe nego sve, i podmuklo. Tko da ga shvati? Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” SHVATIÆE 1 Mat 16:12 Tada shvatiæe, da nije bio mislio, da se çuvaju kvasca kruænoga, nego nauke farizejske i saducejske. SHVATISMO Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! SHVATITI 1 Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” SIÅE 17 Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. Mat 27:42 “Drugima je pomogao, sebi samomu ne moœe pomoøi. Ako je kralj Izraelov, neka siåe sad s kriœa, i vjerovat øemo u njega. Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje, kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, Luk 2:51 Tada siåe s njima i doåe u Nazaret, i bio im je posluæan. Majka je njegova çuvala sve rijeçi ove u srcu svojemu. Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Iva 3:13 Nitko nije uzaæao na nebo osim koji siåe s neba, Sin çovjeçji koji je na nebu. Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Dje 1:8 Nego øete primiti jakost Duha Svetoga, kad siåe na vas i bit øete mi onda svjedoci u Jerusalemu i po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.” Dje 8:5 Tada Filip siåe u grad Samariju, i propovijedao im je Krista. Dje 11:15 A kada ja poçeh govoriti, siåe Duh Sveti na njih, kao i na nas u poçetku. Efe 4:9 A “uzaåe” æto je, nego da najprije i siåe u donje dijelove zemlje? 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” 2Pe 1:18 I ovaj smo glas mi çuli gdje siåe s neba, kad smo hili s njim na svetoj gori. Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji

stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. SIÅEÆ 1 Iza 64:3 Dok çiniæ strahovita djela, kojih nijesmo nikada oçekivali! O da siåeæ dolje, da bi zadrhtale gore pred tobom! SIÅEM Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? SIÅI 4 Psl 144:5 Gospode, prigni nebo i siåi, dotakni se gola, da se zadime! Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto, pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” SIÅOÆE 3 Brj 16:33 Sa svim, æto su imali, siåoæe œivi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nesta iz zajednice. Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” SIÅOH 3 Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Iva 6:38 Jer siåoh s neba, ne da çinim volju svoju, nego volju onoga, koji me posla. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” SIÅU Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. SIÆAO Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. 1Pe 3:19 U njemu je siæao i propovijedao duhovima, koji su bili u tamnici, SIÆE 2 P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. SIÆLA Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. SIÆLI 1 Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova

stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. SIÆLO Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. SIBME 1 Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. SIDONU Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. SIDRO Heb 6:19 Koju imamo kao sigurno i tvrdo sidro duæe, koje ulazi u unutraænjost iza zavjese SIGURAN 2 P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. SIGURNI 1 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj SIGURNIM 2 M.Iz 28:1 Bezboœnik bjeœi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeøa sigurnim kao mlad lav. Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? SIGURNO0 Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Job 19:25 Ali znam sigurno, da moj Otkupitelj œivi i da øe se onda dignuti nad prahom. Psl 78:53 Vodio ih je sigurno, te se nijesu brinuli, a neprijatelje njihove zatrpa more. M.Iz 11:3 Neduœnost vodi poætene sigurno, a nevjerne upropaæøuje laœljivost njihova. Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za

613 spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Heb 6:19 Koju imamo kao sigurno i tvrdo sidro duæe, koje ulazi u unutraænjost iza zavjese SIGURNOM Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” SIGURNOST 2 Iza 32:17 Djelo pravednosti bit øe mir i dohodak prava pokoj i sigurnost dovijeka. 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. SIGURNOSTI 4 Psl 4:8 Bez brige legnem i zaspim odmah; jer ti, Gospode, sam dajeæ mi te stojim u sigurnosti. . Psl 16:9 Tomu se raduje srce moje i veseli se duh moj; i bol øe moja poçivati u sigurnosti. Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Luk 11:21 Ako jaki naoruœan çuva svoj dvor, onda je imanje njegovo u sigurnosti. SIGURNU M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. SIJA Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. SIJAÇ 1 Mat 13:3 On im je govorio mnogo u prispodobama i rekao: “Izaåe sijaç da sije. SIJAÇU 3 Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, SIJALI 1 Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” SIJANJU Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, SIJAO 5 Job 4:8 Vidio sam: tko je orao nesreøu; sijao zlodjela, taj je to i œeo! Mat 13:4 I kad je sijao, nekoje zrno pade na put, i doåoæe ptice i pozobaæe ga. Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ,

gdje nijesi vijao. Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. SIJATI 2 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. SIJE 15 Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. M.Iz 11:18 Bezboœnik dobiva sebi isprazan dobitak, a sigurnu plaøu, tko sije pravednost. Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Mat 13:3 On im je govorio mnogo u prispodobama i rekao: “Izaåe sijaç da sije. Mat 13:37 On reçe: “Koji sije dobro sjeme, jest Sin çovjeçji. Iva 4:37 Jer ovdje pristaje poslovica: ‘Jedan sije, drugi œanje.’ 1Ko 15:42 Tako i uskrsnuøe mrtvih. Sije se u raspadljivosti, ustaje u neraspadljivosti. 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Jak 3:18 A plod pravde sije se u miru onima, koji mir çine. SIJEÇE 1 Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. SIJEDA M.Iz 16:31 Sijeda je kosa çasna kruna; postigne se pravednim œivotom. M.Iz 20:29 Slava je mladiøima jakost njihova; ures je starcima sijeda kosa. SIJEDE 1 Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” SIJENO 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje,

drva, sijeno, strnjiku. SIJEVA Job 39:23 Pozvekuje nad njim tobolac, sijeva koplje i sulica; M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. SIJEVANJA Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. SIJEVANJE 1 Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. SIJTE 2 Jer 4:3 Jer ovako veli Gospod ljudima u Judi i u Jerusalemu: “Izorite sebi krçevinu i ne sijte u trnje! Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. SIJU 5 Psl 126:5 Koji siju sa suzama neka œanju s pjevanjem! Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! SILA6 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 6:19 Sav je narod traœio da ga se dotakne; jer je od njega izlazila sila, i sve je ozdravljao. Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. 1Ko 1:18 Jer je rijeç o kriœu ludost onima, koji propadaju, a nama, koji se spasavamo, sila Boœja. 1Ko 15:56 A œalac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon. 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu

614 se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 9:10 I imahu repove i œalce kao skorpioni; u repovima njihovim bijaæe sila, da ækode ljudima pet mjeseci; Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. SILAMA 2Ko 12:12 Dokazi apostolstva mojega uçinjeni su meåu vama u svakoj strpljivosti, u znacima i çudesima i silama. Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. SILAN 15 Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Izl 15:21 Mirjam im je naprijed pjevala: “Pjevajte Gospodu, jer je silan. Konje i konjanike pobaca on u more!” 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Job 9:4 Mudar je srcem i silan snagom; tko se je opro njemu i bio sretan? Job 36:5 Eto, Bog je silan, ali nikoga ne osuåuje, silan je snagom razuma. Job 36:5 Eto, Bog je silan, ali nikoga ne osuåuje, silan je snagom razuma. Job 37:5 Silan je Bog u buri; çini stvari velike mi to ne shvaøamo. Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. Psl 139:17 Ali za mene, o Boœe, kako su teæke pomisli tvoje, kako im je silan broj! Jer 4:12 Vihor silan dolazi mi na sluœbu. I ja sam onaj, koji im izriçe sud.” Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, Dje 18:24 A doåe u Efez jedan Œidov, po imenu Apolon, rodom Aleksandrinac, çovjek rjeçit, silan u Pismu. Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu,

SILAZE 2 PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” SILAZEØI 1 Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. SILAZI 9 Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. Iva 6:50 Ovo je kruh, koji silazi s neba, da tko jede od njega, ne umre. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. Jak 3:15 Ovo nije mudrost, æto silazi odozgo, nego zemaljska, tjelesna, åavolska. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, SILAZIO Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. SILE 23 Psl 46:3 Da bi buçila i kipjela voda njegova, da bi se tresle gore od sile njegove. Psl 106:10 Tako ih spasi od ruke mrzitelja, izbavi ih iz sile neprijatelja. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje

nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile, 2Ko 4:7 Ali ovo blago imamo u zemljanim posudama, da obilje sile bude od Boga, a ne od nas. Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. Efe 1:19 I koja je izobilna veliçina sile njegove prema nam koji vjerujemo po djelovanju jake sile njegove, Efe 1:19 I koja je izobilna veliçina sile njegove prema nam koji vjerujemo po djelovanju jake sile njegove, Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. Efe 6:10 Uostalom braøo budite jaki u Gospodinu i u moøi sile njegove! 2So 1:7 A vama koje muçe, pokoj s nama, kad se objavi Gospodin Isus s neba s anåelima sile svoje, 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. 2Ti 3:5 Koji imaju obliçje poboœnosti, a sile su se njezine odrekli; i ovih se kloni! Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Heb 6:5 i okusili dobru rijeç Boœju, i sile buduøega svijeta, 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” SILI 14 Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 4:14 U sili Duha vrati se Isus u Galileju. Njegov se je glas raæirio po svoj okolini. Dje 20:22 I sada evo sili me duh, da idem u Jerusalem, ne znajuøi æto øe mi se u njemu dogoditi, 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. Efe 3:20 A onome, koji moœe sve uçiniti izobilnije nego æto molimo ili mislimo, po sili, koja djeluje u nama,

615 Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu; 1So 1:5 Jer evanåelje naæe nije doælo k vama samo u rijeçi, nego i u sili i u Duhu Svetome, i u punini mnogoj, kao æto znate, kakvi smo bili meåu vama zbog vas. 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, Heb 7:16 Koji nije postao po zakonu tjelesne odredbe, nego po sili œivota vjeçnoga, Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. SILIO Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. SILNA 4 Psl 74:12 Bog je kralj moj od starine, on çini silna djela na zemlji. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” SILNE 2 Jer 51:42 Ustalo je more na Babilon: utonu u silne valove njegove. Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” SILNI 3 P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. SILNIÇE 1 Psl 52:1 Silniçe, æto se hvaliæ zloøom: “Milost Boœja traje uvijek!” SILNICI 1 Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. SILNICIMA Iza 14:5 Slomi Gospod æibu bezboœnicima, ætap silnicima, SILNIH 4 Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih.

Iza 43:16 Ovako veli Gospod, koji je naçinio preko mora put, stazu preko silnih voda, Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. 1Ko 1:26 Jer gledajte zvanje svoje, braøo, da nema ni mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo silnih, ni mnogo plemenitih; SILNIKE 2 Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Luk 1:52 Silnike sruæi s prijestolja, neznatne podiœe gore. SILNIKU Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. SILNIM Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka. SILNO 8 Psl 89:7 Bogu, koji je strahovit u vijeøu svetih, silno uzviæen iznad sviju oko njega. Iza 52:13 “Gle, uspjet øe sluga moj, popet øe se, uzdignut øe se, bit øe silno uzviæen. Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” Dje 19:20 Tako je silno rasla rijeç Gospodnja, i utvråivala se. 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! SILNOGA Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” SILNOJ 1 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” SILNOM Iza 63:12 Koji je silnom miæicom svojom iæao uz desnicu Mojsijevu? Koji je pred njima razdvojio vode, da steçe sebi vjeçno ime? SILNU 1Pe 5:6 Ponizite se dakle pod silnu ruku Boœju, da vas povisi u vrijeme pohoda! SILOM3 Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç

Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. 1Ko 6:14 A Bog je i Gospodina uskrsnuo, i nas øe uskrsnuti silom svojom. 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. Efe 3:16 Da vam dadne po bogatstvu slave svoje, da se silom utvrdite po Duhu njegovu u nutarnjem çovjeku, Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. 2So 2:9 Kojega je dolazak po djelovanju sotoninu sa svakom silom i znacima i laœnim çudesima, 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. SILOVITA Iza 5:22 Jao vama, koji ste junaci u piøu l vina i hrabri u mijeæanju silovita piøa! SILOVITO 3 M.Iz 20:1 Podsmjevaç je vino, vikaç silovito piøe, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura. M.Iz 31:6 Podajte silovito piøe bijedniku i vino tuœnima! Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. SILU3 Mih 2:2 Dopadne li se njiva, otmu je, kuøa, oduzmu je. Çine silu çovjeku i kuøi njegovoj, posjedniku i baætini njegovoj. Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? 1Ko 1:17 Jer Krist nije poslao mene da krstim, nego da propovijedam evanåelje ne mudrim rijeçima, da ne izgubi silu kriœ Kristov. 1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. Flp 3:10 Da spoznam njega i silu uskrsnuøa njegova i zajednicu njegovih muka, da mu budem sliçan u smrti, Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu

616 Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. 2So 2:11 I zato øe im Bog poslati silu zablude, da vjeruju laœi, Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” SILVAN 1 2Ko 1:19 Jer Sin Boœji, Isus Krist, kojega mi, ja i Silvan i Timotej, vama propovijedasmo, nije bio zajedno da i ne, nego je bio u njega samo da. SILVANU 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. SIMEON 3 Pst 49:5 Simeon i Levi braøa su, maçevi su im oruœje nasilja. Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. SIMON 14 Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove li se majka njegova Marija, i braøa njegova Jakov, Josip, Simon i Juda? Mat 16:16 Simon Petar odgovori: “Ti si Krist, Sin Boga œivoga. Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. Iva 6:68 Simon Petar odgovori mu: “Gospodine, kojemu øemo iøi? Ti imaæ rijeçi vjeçnoga œivota. Iva 13:9 Reçe mu Simon Petar: “Onda, Gospodine, ne samo noge moje, nego i ruke i glavu.” Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio

Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca Dje 15:14 Simon reçe, kako je Bog uçinio prvi korak da iz neznaboœaca primi narod k imenu svojemu. 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. SIMONA Mat 27:32 Dok su izlazili, namjeriæe se na çovjeka iz Cirene po imenu Simona. Njega natjeraæe, da mu ponese kriœ. Iva 13:2 Bilo je za veçerom, Veø je bio åavao metnuo u srce Judi, sinu Simona Iskariota, da ga izda. Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. SIMONE 5 Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” SIMONOM Iva 1:41 Ovaj se sastade najprije sa svojim bratom Simonom i reçe mu: “Naåosmo Krista – to jest Pomazanika.” SIMONOVI 1 Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” SIMONU 6 Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!” Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Luk 24:34 Oni rekoæe: “Gospodin je zaista uskrsnuo i javio se Simonu.” Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” Iva 21:15 Iza objeda reçe Isus Simonu

Petru: “Simone Jonin, ljubiæ li me viæe nego ovi?” Reçe mu: “Da, Gospodine, ti znaæ, da te ljubim.” Reçe mu: “Pasi jaganjce moje!” SIN 116 Pst 4:26 I Setu se rodi sin i on ga nazva Enoæ. Tada se poçelo prizivati ime Gospodnje. Pst 9:24 A kad se Noa rastrijezni od vina i doznade, æto mu je bio uçinio najmlaåi sin njegov, Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. 1Sa 23:16 Podiœe se Saulov sin Jonatan, ode k Davidu u æumu i ohrabri ga u Bogu 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” 1Ljt 28:6 On mi reçe: Tvoj sin Salomon sagradit øe kuøu moju i trijemove moje, jer njega izabrah sebi za sina njemu øu biti otac. Psl 2:7 “Objavljujem krepku rijeç Gospodnju; on mi reçe: “Ti si Sin moj, ja te rodih danas. Psl 8:4 Æto je çovjek, da ga se spominjeæ, zemlje sin, da ga pogledaæ? Psl 116:16 Ah, Gospode, ja sam ipak sluga tvoj, sluga tvoj, sin sluækinje tvoje; raskovao si okove moje. M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 13:1 Mudar sin prima pouku, a podsmjevaç ne sluæa ukora. M.Iz 15:20 Mudar je sin radost ocu; çovjek lud prezire mater svoju. M.Iz 17:25 Lud sin briga je ocu svojemu i gorka bol materi svojoj. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on

617 zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 3:17 I glas s neba povika: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji se dopada meni.” Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mat 8:20 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda, a Sin çovjeçji nema gdje da nasloni glavu svoju.” Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; Mat 11:19 Sin çovjeçji doæao je, on jede i pije, i kaœe se: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja carinicima i grjeænicima! Ali mudrost opravdaæe djela njezina.” Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 12:8 Jer je Sin çovjeçji gospodar subote.” Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Mat 13:37 On reçe: “Koji sije dobro sjeme, jest Sin çovjeçji. Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove li se majka njegova Marija, i braøa njegova

Jakov, Josip, Simon i Juda? Mat 14:33 Koji su bili u laåici, baciæe se pred njega niçice i rekoæe: “Ti si zaista Sin Boœji!” Mat 16:16 Simon Petar odgovori: “Ti si Krist, Sin Boga œivoga. Mat 16:27 Jer øe doøi Sin çovjeçji s anåelima svojim u slavi Oca svojega i tada øe vratiti svakome po djelima njegovim. Mat 17:22 Dok su hodili naokolo po Galileji, reçe im Isus: “Sin çovjeçji predat øe se u ruke ljudima. Mat 18:11 Jer je Sin çovjeçji doæao da spasi, æto je bilo izgubljeno. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 20:28 Tako ni Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da œivot svoj dadne u otkup za mnoge. Mat 22:45 Kad ga eto David naziva Gospodinom, kako onda moœe biti sin njegov?” Mat 24:44 Zato i vi budite spremni; jer Sin çovjeçji dolazi u ças, u koji se ne nadate. Mat 25:31 Kad doåe Sin çovjeçji u slavi svojoj i svi anåeli s njime, onda øe sjesti na prijestolje slave svoje. Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” Mar 2:28 Tako je Sin çovjeçji i gospodar nad subotom.” Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” Mar 10:45 I Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da dadne œivot svoj u otkup za mnoge.” Mar 12:37 Sam David naziva ga, Gospodinom, kako moœe dakle biti sin njegov?” Veliko mnoætvo naroda sluæalo ga je rado. Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko

trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Luk 4:22 Svi su mu odobravali i divili se milosnim rijeçima, æto su tekle iz usta njegovih. Rekoæe: “Nije li ovo sin Josipov?” Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Luk 9:56 Sin çovjeçji nije doæao da upropasti duæe, nego da ih spasi”. I tako otidoæe u drugo mjesto. Luk 9:58 Isus mu reçe: “Lisice imaju svoje jame, ptice nebeske svoja gnijezda. A Sin çovjeçji nema mjesta, gdje bi mogao nasloniti glavu svoju.” Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Luk 15:19 Nijesam viæe dostojan zvati se sin tvoj; primi me kao jednoga od svojih najamnika!’ Luk 15:24 Jer ovaj moj sin bio je mrtav i œivi opet bio je izgubljen i naåe se.’ I stadoæe drœati radosnu gozbu. Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. Luk 17:30 Upravo øe tako biti u onaj dan, kad se objavi Sin çovjeçji. Luk 18:8 Kaœem vam, brzo øe im pribaviti pravo. Ali Sin çovjeçji, kad doåe, hoøe li naøi vjeru na zemlji?” Luk 19:10 Jer je Sin çovjeçji doæao da potraœi i spasi, æto je bilo izgubljeno.” Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. Iva 1:34 Ja sam to vidio i postao sam svjedok za to: On je Sin Boœji.” Iva 3:13 Nitko nije uzaæao na nebo osim koji siåe s neba, Sin çovjeçji koji je na nebu. Iva 3:14 Kao æto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako se mora podiøi i Sin çovjeçji, Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 5:19 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: Sin ne moœe niæta çiniti sam od sebe, nego æto vidi da çini Otac. Æto on çini, ono i Sin çini jednako. Iva 5:19 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: Sin ne moœe niæta çiniti sam od sebe, nego æto vidi da çini Otac. Æto on çini, ono i Sin çini jednako. Iva 5:21 Jer kao æto Otac podiœe mrtve i oœivljuje, tako i Sin koje hoøe oœivljuje. Iva 5:27 On mu dade i vlast, da drœi sud, jer je Sin çovjeçji. Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi

618 Bog Otac.” Iva 8:35 Rob ne ostaje zauvijek u kuøi, sin ostaje zauvijek. Iva 8:36 Ako vas dakle Sin oslobodi, zaista øete biti slobodni. Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. Dje 4:36 Tako je Levit Josip iz Cipra, koji je od apostola bio prozvan Barnaba, æto znaçi sin utjehe”, Dje 8:37 Filip reçe: “Ako vjerujeæ od svega srca, moœe to biti.” On reçe: “Vjerujem, da je Isus Krist Sin Boœji.” Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. 1Ko 15:28 A kad mu bude sve pokoreno, tada øe se i sam Sin pokoriti onome, koji mu je sve pokorio, da bude Bog sve u svemu. 2Ko 1:19 Jer Sin Boœji, Isus Krist, kojega mi, ja i Silvan i Timotej, vama propovijedasmo, nije bio zajedno da i ne, nego je bio u njega samo da. Gal 4:7 Tako viæe nijesi rob, nego sin; a ako si sin i baætinik po Bogu. Gal 4:7 Tako viæe nijesi rob, nego sin; a ako si sin i baætinik po Bogu. 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, Heb 1:5 Jer kome od anåela reçe kad: “Ti si Sin moj, ja te danas rodih”? I opet: “Ja øu mu biti Otac, i on øe mi biti Sin”? Heb 1:5 Jer kome od anåela reçe kad: “Ti si Sin moj, ja te danas rodih”? I opet: “Ja øu mu biti Otac, i on øe mi biti Sin”? Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. Heb 5:8 Iako je bio Sin Boœji, po muci nauçio se je posluænosti. Heb 12:7 Izdrœite u karanju! Bog postupa s vama kao sa svojom djecom, jer gdje je sin, kojega otac ne pokara? 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” 1Iv 3:8 Tko çini grijeh, od åavla je, jer åavao grijeæi od poçetka. Zato se javi Sin Boœji, da razori djela åavolja. 1Iv 4:15 Tkogod prizna, da je Isus Sin Boœji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu.

1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 21:7 Tko pobijedi, ovo øe baætiniti, i bit øu mu Bog, i on øe biti moj sin. SINA1 Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. Pst 18:14 Je li Gospodu iæta nemoguøe? Do godine u ovo doba opet øu doøi k tebi, i tada øe Sara imati sina.” Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Pst 22:16 I reçe: “Kunem se sobom, glasi rijeç Gospodnja: Zato, æto si to çinio i nijesi mi uskratio jedinoga sina svojega. Izl 2:22 Kad mu ona rodi sina, nadjenu mu on ime Geræom; jer reçe: “Gost sam u zemlji tuåoj.” Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. 1Ljt 28:6 On mi reçe: Tvoj sin Salomon sagradit øe kuøu moju i trijemove moje, jer njega izabrah sebi za sina njemu øu biti otac. Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! M.Iz 13:24 Tko ætedi prut, ne ljubi sina svojega, a tko ga ljubi, kara ga za vremena, M.Iz 19:18 Pokaraj sina svojega, jer joæ ima nade; ali neka ti ne padne na um, da ga usmrtiæ. Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel

Eze 18:4 Gle, sve duæe pripadaju meni; duæa oca kao duæa sina, meni pripadaju one. Duæa, koja grijeæi, ona øe poginuti. Eze 18:20 Duæa, koja grijehi, ona øe poginuti. A sin neøe nositi krivnje oca, i otac neøe nositi krivnje sina. Pravedniku øe biti plaøa pravednosti, bezboœniku plaøa bezboœnosti. Hos 11:1 “Kad je bio Izrael mlad, zavolio sam ga i pozvao sina svojega iz Egipta. Mat 1:1 Rodoslovlje Isusa Krista sina Davidova, sina Abrahamova. Mat 1:1 Rodoslovlje Isusa Krista sina Davidova, sina Abrahamova. Mat 1:21 Ona øe roditi sina, kojemu øeæ nadjenuti ime Isus; jer øe on izbaviti narod svoj od grijeha njegovih.” Mat 1:23 “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina, i dat øe mu se ime Emanuel”, to znaçi “Bog s nama”. Mat 1:25 Ali je ne spoznade, dok ne rodi sina svojega, prvoroåenca. I dade mu ime Isus. Mat 2:15 Ondje ostade do smrti Herodove. Tako se je imalo ispuniti, æto je bio rekao Gospodin preko proroka: “Iz Egipta dozvah sina svojega.” Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. Mat 10:37 Tko ljubi oca ili mater viæe nego mene, nije mene dostojan! Tko ljubi sina ili køer viæe nego mene, nije mene dostojan. Mat 11:27 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca, nego jedino Sin i onaj, kojemu to Sin hoøe objaviti. Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” Mat 21:28 Æto vam se çini? Çovjek neki imao je dva sina. On ode k prvome i reçe: “Sine, idi i radi danas u vinogradu! Mat 21:37 Naposljetku posla k njima sina svojega rekavæi: “Pred sinom mojim imat øe strah. Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mat 24:37 Kao u dane Noine, tako øe biti kod dolaska, Sina çovjeçjega. Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Mar 3:17 Jakova, sina Zebedejeva, i Ivana, brata Jakovljeva, kojima je dao ime Boanerges, æto znaçi sinovi groma; Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Luk 1:31 Ti øeæ zaçeti i roditi sina. Nadjeni mu ime Isus.

619 Luk 2:7 Ona rodi svojega prvoroåenog Sina, povi ga u pelenice i poloœi ga u jasle. U gostioni nije bilo mjesta za njih. Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Luk 10:22 Sve je meni predano od Oca mojega. Nitko ne zna, tko je Sin, osim jedinoga Oca, i nitko, tko je Otac, osim jedinoga Sina, i kojemu I Sin hoøe da objavi.” Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” Luk 22:48 Isus mu reçe: “Juda, poljupcem i izdajeæ Sina çovjeçjega?” Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. Iva 3:35 Otac ljubi Sina i dao mu je sve u ruke njegove. Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 5:20 Jer Otac ljubi Sina i sve mu pokazuje, æto sam çini. I pokazat øe mu veøa djela od ovih, da se vi çudite. Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 5:23 Da svi poætuju Sina kao æto poætuju Oca. Tko ne poætuje Sina, ne poætuje Oca, koji ga je poslao. Iva 5:25 Zaista, zaista, kaœem vam: Dolazi ças, i veø je tu, kad øe mrtvi çuti glas Sina Boœjega, i koji ga budu çuli, œivjet øe. Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. Iva 6:62 A kad vidite Sina çovjeçjega da uzlazi gore, gdje je prije bio? Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. Iva 9:35 Çuo je Isus, da ga izbaciæe, i kad ga naåe, upita ga: “Vjerujeæ li ti u Sina çovjeçjega?” Iva 17:1 Ovo reçe Isus i podiœe oçi svoje na nebo i reçe: “Oçe, doåe ças, proslavi Sina svojega, da Sin tvoj proslavi tebe! Iva 17:12 Dok sam bio s njima, çuvao sam ih u ime tvoje, koje si mi dao, i saçuvah ih, i nitko od njih ne pogibe, osim sina propasti, da se ispuni Pismo. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.”

Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:29 Jer koje naprijed poznade, one i predodredi, da budu jednaki obliçju Sina njegova, da on bude prvoroåeni meåu mnogom braøom. Rim 8:32 Koji dakle svojega vlastitog Sina nije saçuvao, nego ga je predao za sve nas, kako dakle da nam s njim sve ne daruje! 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. Gal 1:16 Da objavi Sina svojega u meni, da ga propovijedam meåu neznaboæcima, ni za ças se ne obratih tijelu i krvi. Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, Gal 4:6 A jer ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaæa, koji vapije: “Aba, Oçe!” Gal 4:22 Jer je pisano, da je Abraham imao dva sina, jednoga od ropkinje, a drugoga od slobodne. Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; Kol 1:13 Koji nas izbavi od vlasti tame i premjesti u kraljevstvo Sina ljubavi svoje, 1So 1:10 I da çekate Sina njegova s nebesa, kojega uskrsnu od mrtvih, Isusa, koji nas izbavlja od buduøega gnjeva. Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! Heb 6:6 pa su ipak otpali, opet obnoviti na pokajanje, jer sami sebi nanovo propinju i ruœe Sina Boœjega. Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. Heb 12:6 Jer koga ljubi Gospodin, onoga pokara, a bije svakoga sina, kojega prima.” Jak 2:21 Abraham, otac naæ, ne opravda li se djelima, kad prinese sina svojega Izaka na œrtvenik? 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 2:22 Tko je inaçe laœljivac nego onaj, koji nijeçe, da je Isus Krist? Taj je antikrist, koji nijeçe Oca i Sina.

1Iv 2:23 Kojigod nijeçe Sina, ni Oca nema, a koji priznaje Sina, priznaje i Oca. 1Iv 2:23 Kojigod nijeçe Sina, ni Oca nema, a koji priznaje Sina, priznaje i Oca. 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. 1Iv 4:14 I mi vidjesmo, i svjedoçimo, da je Otac poslao Sina za Spasitelja svijeta. 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. 1Iv 5:12 Tko ima Sina, ima œivot; tko nema Sina Boœjega, nema œivota. 1Iv 5:12 Tko ima Sina, ima œivot; tko nema Sina Boœjega, nema œivota. 1Iv 5:13 Ovo piæem vama, koji vjerujete u ime Sina Boœjega, da znate, da imate œivot vjeçni. Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. SINAGOGA Iva 16:2 Izgonit øe vas iz sinagoga. A dolazi vrijeme, kad øe svaki, koji vas ubije, misliti, da Bogu çini sluœbu. Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. SINAGOGAMA 8 Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 10:17 Çuvajte se od ljudi! Oni øe vas predavati sudovima i biçevat øe vas u sinagogama. Mat 23:6 Vole poçasna mjesta na gozbama i prve stolice u sinagogama, Mat 23:34 Zato evo, ja æaljem k vama proroke, mudrace i knjiœevnike. Jedne øete pobiti i razapeti, druge u sinagogama svojim biçevati i goniti od grada do grada. Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike

620 i kraljeve, da svjedoçite pred njima. Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. SINAGOGE 5 Luk 12:11 Ako vas povuku pred sinagoge i pred poglavarstva i vladaoce, ne brinite se, kako i çim øete se braniti ili æto øete reøi, Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. SINAGOGI 1 Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. SINAGOGU 2 Luk 4:16 Tako doåe i u Nazaret, gdje je bio odrastao. Po obiçaju svojemu otide u subotu u sinagogu. Ustade da çita. Luk 7:5 Jer ljubi narod naæ i sagradio nam je sinagogu.” SINAJ 3 Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Gal 4:25 Jer Agara znaçi Sinaj goru u Arabiji, a odgovara sadaænjemu Jerusalemu, koji robuje s djecom svojom. SINAJA P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. SINAJSKE 1 Gal 4:24 A to je u slici reçeno, jer ovo su dva zavjeta: jedan od gore Sinajske, koji rada za robovanje, i to je Agara. SINAJSKOJ 1 Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. SINAJU Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. SINE 26 Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je

janje za œetvu paljenicu?” Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. M.Iz 1:10 Sine moj, nemoj pristati, ako te mame zli ljudi, M.Iz 3:11 Sine moj, ne misli nisko o stegi Gospodnjoj i nemoj da ti omrzne karanje njegovo! M.Iz 4:20 Sine moj, pazi na rijeçi moje i prigni uho svoje priçama mojim! M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! M.Iz 19:27 Nemoj, sine moj, sluæati nauke, koja odvodi od rijeçi razumnih! M.Iz 23:26 Daj mi srce svoje, sine moj, i neka se putovi moji dopadnu oçima tvojim! M.Iz 24:21 Sine moj, boj se Gospoda i kralja, i ne mijeæaj se s buntovnicima: Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti koji oslabljujeæ narode! Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime. Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 8:29 Oni povikaæe: “Æto mi imamo s tobom, Sine Boœji! Jesi li doæao ovamo, da nas muçiæ prije vremena?” Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 21:28 Æto vam se çini? Çovjek neki imao je dva sina. On ode k prvome i reçe: “Sine, idi i radi danas u vinogradu! Mar 10:48 Mnogi su ga korili, neka æuti. Ali on je vikao joæ jaçe: “Sine Davidov, smiluj mi se”

Dje 13:10 Reçe: “O puni svakoga lukavstva i svake pakosti, sine åavolski, neprijatelju svake pravde, zar ne prestajeæ kvariti pravih putova Gospodnjih? 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! SINKO Luk 16:25 Abraham reçe: ‘Sjeti se, sinko, tebi je u œivotu tvojemu bilo dobro, a Lazaru zlo. Sad se on ovdje tjeæi, a ti se muçiæ. SINOM1 Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” Psl 80:17 Ali ruka tvoja neka poçiva na çovjek desnice tvoje, nad sinom çovjeçjim, kojega si podigao sebi! M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu. Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Mat 21:37 Naposljetku posla k njima sina svojega rekavæi: “Pred sinom mojim imat øe strah. Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu tome, æto øe doøi, i da opstanete pred Sinom çovjeçjim!” Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” Heb 11:24 Vjerom Mojsije, kad bi veliki, ne htjede da se naziva sinom køeri Faraonove; 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. SINOVA4 Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato

621 se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” Suc 21:15 Jer je narodu bilo œao sinova Benjaminovih, æto Gospod okrnji plemena Izraelova, Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Rim 8:19 Jer çekanje stvorenja jedva çeka na objavljenje sinova Boœjih. Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. Heb 11:22 Vjerom se spominje Josip umiruøi izlaska sinova Izraelovih i zapovijeda za kosti svoje. Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. SINOVE 16 Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa sobom kosti moje odavde!” Izl 2:25 Bog pogleda na sinove Izraelove, i Bog se zauze za njih. Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih

kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” Dje 9:15 A Gospodin mu reçe: “Idi, jer mi je on posuda izabrana. On ima da nosi ime moje pred neznaboæce i kraljeve i pred sinove Izraelove. Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! Kol 3:6 Zbog kojih dolazi gnjev Boœji na sinove neposluha, Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. SINOVI 48 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. Pst 27:29 I narodi se pred tobom pregibali! Bio gospodar bradi svojoj, i klanjali se tebi sinovi matere tvoje! Proklet bio, koji tebe proklinje! A blagoslovljen bio, koji tebe blagoslivlja!” Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Izl 6:12 Mojsije reçe Gospodu: “Kad me eto ni sinovi Izraelovi ne sluæaju, kako øe me posluæali faraon? Usto sam nespretan u govoru?” Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Izl 16:35 Sinovi Izraelovi jeli su manu çetrdeset godina, dok ne doåoæe u zemlju napuçenu. Jeli su manu, dok ne doåoæe na meåu zemlje kanaanske. L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova

Izraelovih. Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. 1Ljt 16:13 Ti, Izraela, sluge njegova, rode, vi, Jakova odabranika njegova, sinovi! Psl 89:30 Ali ako sinovi njegovi ostave zakon moj i ne idu za naredbama mojim, Psl 127:3 Eto, sinovi su dar od Gospoda; nagrada njegova jesu djeca. Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. M.Iz 31:28 Sinovi njezini podiœu se i blagoslivlju je, muœ njezin, i on je hvali. PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Iza 63:8 Jer je on rekao: “Doista su moj narod, sinovi, koji neøe iznevjeriti nikada.” Tako im je postao spasitelj. Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! Eze 23:17 I sinovi babilonski dolazili su k njoj na blud i okaljali je neçistoøom svojom, i ona se je okaljala s njima. Tada ih je bila sita. Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Mal 3:6 “Jer ja, Gospod, nijesam se promijenio, i vi nijeste prestali biti sinovi Jakovljevi. Mat 5:9 Blagoslovljeni su mirotvorci! Oni øe se zvati sinovi Boœji. Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, Mar 3:17 Jakova, sina Zebedejeva, i Ivana, brata Jakovljeva, kojima je dao ime Boanerges, æto znaçi sinovi groma; Iva 4:12 Jesi li ti veøi od naæega oca

622 Jakova, koji nam dade ovaj studenac, i sam je pio iz njega, i sinovi njegovi, i stoka njegova?” Iva 12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svijetla!” To reçe Isus, i otide, i skrio se od njih. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga spasenja. Rim 8:14 Jer koji se god vladaju po Duhu Boœjemu, oni su sinovi Boœji. 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: 2Ko 3:13 I ne kao æto je Mojsije metao pokrivalo na lice svoje, da ne bi sinovi Izraelovi gledali svræetka onome, æto prestaje. 2Ko 6:18 I bit øu vam otac, i vi øete biti koji sinovi i køeri, veli Gospodin Svemoøni.” Gal 3:7 Poznajte dakle, da su oni sinovi Abrahamovi, koji su od vjere. Gal 4:6 A jer ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaæa, koji vapije: “Aba, Oçe!” 1So 5:5 Jer ste vi svi sinovi svijetla i sinovi dana; nijesmo noøi niti tame. 1So 5:5 Jer ste vi svi sinovi svijetla i sinovi dana; nijesmo noøi niti tame. 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; SINOVIMA9 Izl 3:14 Bog odgovori Mojsiju: “JA JESAM, KOJI JESAM.” (Znaçi, ‘JA POSTOJIM’) I nastavi: “Tako reci sinovima Izraelovim: ‘JA JESAM’, posla me k vama!” Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. Izl 6:9 Mojsije reçe to sinovima Izraelovim, ali ne posluæaæe Mojsija zbog maloduænosti i teæke rabote. Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Izl 19:6 I bit øete mi kraljevstvo sveøeniçko i narod svet. To su rijeçi, æto ih imaæ reøi sinovima Izraelovim.” Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao

svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. Joæ 8:32 Tada napisa ondje na kamenju prijepis zakona Mojsijeva, æto ga je ovaj bio dao sinovima Izraelovim. Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. Psl 69:8 Tuåin postadoh braøi svojoj, stranac sinovima matere svoje. Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” Eze 2:3 On mi reçe: “Sine çovjeçji, ja te æaljem k sinovima Izraelovim, k plemenima odmetniçkim, koji se pobuniæe protiv mene. Oni i oçevi njihovi grijeæili su protiv mene sve do dana danaænjega. Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” Dje 10:36 Rijeç posla Bog sinovima Izraelovim, navjeæøujuøi mir po Isusu Kristu, ovaj je Gospodin svima. Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! SINU6 Psl 86:16 Pogledaj na m, smiluj se meni slugi svojemu daj mi jakost svoju i pomozi sinu sluækinje svoje! Mat 7:9 Tko øe od vas sinu svojemu dati kamen, ako ga zamoli kruha. Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mar 1:1 Evanåelje o Isusu Kristu, Sinu Boœjemu, zapoçelo je, Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 5:22 I ne sudi Otac nikome; nego sav sud dade Sinu, Iva 5:26 Jer kao æto Otac ima œivot u sebi, tako dade i Sinu, da ima œivot u sebi. Iva 13:2 Bilo je za veçerom, Veø je bio åavao metnuo u srce Judi, sinu Simona Iskariota, da ga izda. Efe 1:6 Da slavimo slavnu milost njegovu, kojom nas je obdario u ljubljenome Sinu svojemu, 2Ti 1:2 Timoteju, ljubljenome sinu: Milost, milosråe, mir od Boga Oca i Krista Isusa, Gospodina naæega. Heb 1:1 Bog, koji je negda mnogo puta i

razliçnim naçinom govorio ocima po prorocima, progovori nama u posljednje ove dane po Sinu, Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. 1Iv 5:11 I ovo je svjedoçanstva, da nam je Bog dao œivot vjeçni; i ovaj je œivot u Sinu njegovu. 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. SIØI 4 Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, SION 14 Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Psl 102:16 Kada Gospod opet sazida Sion i javi se u sjaju; Psl 129:5 Sramotno se moraju odatle povuøi svi, koji mrze na Sion. Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 49:14 A ipak se je tuœio Sion: “Ostavio me je Gospod. Zaboravi me Svemoguøi.” Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Iza 59:20 “Ali øe za Sion doøi kao otkupitelj, za one, koji su se u Jakovu obratili od otpada”, veli Gospod. Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. Mih 3:10 Koji gradite Sion krvlju, Jerusalem opaçinom! Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega

623 œestokim gnjevom.” Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” SIONA 7 Psl 126:1 Kada je ono Gospod okrenuo sudbinu Siona, tada nam je bilo, kao da smo sanjali. Psl 137:1 Na vodama babilonskim sjedili smo i plakali spominjuøi se Siona. Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. SIONE 5 Psl 146:10 Gospod je kralj dovijeka, Sione, Bog je tvoj kroz sve naraætaje! Aleluja! Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Sef 3:16 U onaj øe se dan reøi Jerusalemu: “Sione, ne boj se! Nemoj da ti klonu ruke! SIONSKA Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” SIONSKOJ 4 Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.”

Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. SIONSKU Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” SIONU6 Psl 2:6 “Ja sam pomazao kralja svojega na Sionu, svetoj gori svojoj.” Psl 9:11 Pjevajte hvalu Gospodu, koji stoluje na Sionu; navjeæøujte narodima djela njegova! Psl 84:7 Od zaselka putuju dalje do zaselka, dok se ne pojave pred Bogom na Sionu. Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se postidjeti.” 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam

na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” SIØUÆNI 1 Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. SIPA Psl 147:16 Koji daje snijeg kao vunu, sipa inje kao pepeo; SIRIJE 1 Luk 2:2 Ovo je bio prvi popis. Bio je pod Kvirinijem, namjesnikom Sirije. SIRIJI 1 Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. SIRIJSKE 1 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. SIRIJU 2 Dje 15:41 I prolazio je kroz Siriju i Ciliciju i utvråivao crkve. Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. SIROMAÆAN 4 M.Iz 19:22 Çovjek je radostan, kad çini dobro; a bolje je siromaæan biti nego prijevaran. M.Iz 22:22 Ne otimaj siromahu; jer on je siromaæan i ne pritiskuj pred sudom siromaha; Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se poslije nitko nije sjetio toga siromaha. 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. SIROMAÆNA Mar 12:42 Jedna siromaæna udovica doåe i metnu dvije lepte, æto çini kvadrant. Luk 21:2 Vidje takoåer, kao jedna siromaæna udovica ubaci tamo dvije lepte. SIROMAÆNI 4 M.Iz 22:2 Bogati i siromaæni œivu jedni uz druge; Gospod ih je sve stvorio. Mat 5:3 “Blagoslovljeni su siromaæni u duhu! Njihovo je kraljevstvo nebesko. Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, 2Ko 6:10 Kao œalosni, a jednako veseli, kao siromaæni, a koji mnoge obogaøavaju, kao oni, koji niæta nemaju, a sve posjeduju. SIROMAÆNIJI 1 M.Iz 11:24 Jedan dijeli obilno i sve je bogatiji; drugi ækrtari previæe i sve je siromaæniji. SIROMAÆNIM Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; SIROMAÆNIMA Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak

624 siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!” SIROMAÆNOME 1 M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome narodu. SIROMAÆTVA 4 Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! Mar 12:44 Jer svi drugi ubaciæe od viæka svojega, a ona metnu od siromaætva svojega sve, æto je imala, svu hranu svoju.” 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. SIROMAÆTVO 3 M.Iz 10:15 Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao i njihovo siromaætvo. M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. SIROMAÆTVOM 2Ko 8:9 Jer znate milost Gospodina naæega Isusa Krista, da je, premda je bio bogat, zbog vas postao siromaæan, da se vi njegovim siromaætvom obogatite. SIROMAH 11 Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot svoj. Psl 9:18 Jer neøe zauvijek biti zaboravljen siromah, nada nevoljnicima neøe se vjeçno varati. Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. Psl 34:6 Ovdje je siromah, koji povika, i Gospod ga çuje i pomoœe mu iz svih nevolja njegovih. Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! M.Iz 13:8 U bogatstvu njegovu otkup je za œivot njegov, a siromah ne treba sluæati prijetnju. M.Iz 19:1 Siromah, koji hodi u neduœnosti svojoj, bolji je nego jedan, koji govori naopako i ludo. Luk 16:20 Pred njegovim vratima leœao je jedan siromah po imenu Lazar sav u çirovima. Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. SIROMAHA3 L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu!

Job 29:12 Spasavao sam siromaha, koji je vikao, i sirotu bez zaætitnika. Job 34:28 Pustili su, da se do njega popne vika siromaha. A on çuje pomaganju nevoljnika. Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Psl 10:12 Ustani, Gospode i Boœe, digni ruku; ne zaboravi siromaha! Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” Psl 102:17 Kada usliæi vapaj siromaha i ne prezre molitve njihove. Psl 107:41 Tako izvlaçi siromaha iz nevolje, obitelji njegove umnoœi kao stada. Psl 109:16 Jer nije mislio na to, da çini milosråe, progonio je patnika i siromaha, pa i do na smrt oçajnoga, Psl 113:7 Koji iz praha podiœe malenoga, iz smeøa uzdiœe siromaha, M.Iz 19:4 Bogatstvo pribavlja uvijek viæe prijatelja, a siromaha ostavlja prijatelj njegov. M.Iz 21:13 Tko uho svoje zatvara na jadikovanje siromaha, njemu se neøe odgovoriti, kad zaviçe M.Iz 22:22 Ne otimaj siromahu; jer on je siromaæan i ne pritiskuj pred sudom siromaha; Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se poslije nitko nije sjetio toga siromaha. Prp 9:16 Tada rekoh sebi: bolja je mudrost nego moø, ali se ne priznaje mudrost siromaha i na rijeçi se njegove ne pazi. Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Jer 2:34 Na skutovima lijepi ti se krv siromaha neduœnih. Kod provale nijesi ih zatekao. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” Gal 2:10 Samo da bismo se spominjali siromaha, a to sam doista i revno nastojao çiniti. Jak 2:6 A vi osramotiste siromaha. Nijesu li bogati, koji vas tlaçe d vuku vas na sudove? SIROMAHE 9 Job 20:19 Tlaçio je, nije pomagao siromahe; oteo je kuøu, koju nije sazidao. Psl 9:12 Kao osvetnik krvnoga djela zauzeo se on za siromahe, nije çuo jauka njihova. Psl 82:3 Sudite pravo ubogima, sirotama; siromahe, potlaçene opravdajte! Psl 132:15 Hranu øu njegovu obilno blagosloviti, siromahe njegove kruhom øu nasititi.

Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” Mat 26:11 Siromahe imate svagda meåu sobom, a mene nemate svagda. Iva 12:6 A ovo ne reçe, æto bi se starao za siromahe, nego æto je bio tat, i imao torbu, i nosio, æto se metalo u, nju. Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? SIROMAHOM Job 30:25 Zaista, plakao sam, ako je drugima bilo zlo; srce me je boljelo za siromahom. SIROMAHU 8 Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! M.Iz 14:21 Tko prezirno postupa s bliœnjima svojim, grijeæi; blagoslovljen je onaj, koji se smiluje siromahu! M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne. M.Iz 19:17 Tko se smiluje siromahu, pozaima Gospodu, i platit øe mu za dobroçinstvo njegovo. M.Iz 22:9 Tko je dobrotvoran, ima blagoslov; jer daje siromahu od svojega kruha. M.Iz 22:22 Ne otimaj siromahu; jer on je siromaæan i ne pritiskuj pred sudom siromaha; Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; SIROMASI 2 Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. SIROMASIMA 9 Job 29:16 Otac sam bio siromasima i branio sam stvar nepoznatoga. Psl 68:5 Otac je siromasima i zaætitnik sirotama Bog u svetom stanu svojemu. Psl 112:9 On dijeli obilno, daje siromasima; pravda njegova ostaje uvijek; zbog bogatstva njegova uzvisuje se moø njegova. M.Iz 10:15 Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao i njihovo siromaætvo. Mat 26:9 Bilo bi se moglo to prodati skupo i dati siromasima.” Mar 10:21 Tada ga pogleda Isus ljubezno i reçe mu: “Jedno ti joæ fali. Idi, prodaj sve, æto imaæ, i podaj siromasima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi, uzmi kriœ svoj i

625 hajde za mnom!” Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima. SIROTA Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” SIROTAMA Psl 10:18 Ti pribavljaæ sirotama i patnicima pravo njihovo; neka viæe ne prkosi çovjek sa zemlje! Psl 68:5 Otac je siromasima i zaætitnik sirotama Bog u svetom stanu svojemu. Psl 82:3 Sudite pravo ubogima, sirotama; siromahe, potlaçene opravdajte! SIROTE 6 Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Jer 49:11 Ostavi sirote svoje, ja øu ih uzdrœavati. Udovice tvoje neka se uzdaju u me!” Tuœ 5:3 Sirote smo, bez oca, matere naæe kao udovice. Iva 14:18 Neøu vas ostaviti sirote, doøi øu k vama. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. SIROTI 4 P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. SIROTINJE 1 Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” SIROTU Job 29:12 Spasavao sam siromaha, koji je vikao, i sirotu bez zaætitnika. SIROVIH 1 Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” SIROVO Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! SISAO

M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? SISAT 1 Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. SIT 3 Job 14:1 Çovjek, od œene roåen, kratka je œivota, sit briga, Psl 17:15 A ja kao pravednik gledam lice tvoje; kad se probudim, nagledam se sit prilike tvoje. Flp 4:12 Znam i oskudijevati, znam i obilovati; u svemu i u sve sam se uputio, i sit biti, i gladovati, i izobilovati i nemati! SITA Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Eze 23:17 I sinovi babilonski dolazili su k njoj na blud i okaljali je neçistoøom svojom, i ona se je okaljala s njima. Tada ih je bila sita. Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. SITI 4 1Sa 2:5 Moraju siti u najam iøi za kruh, a tko je gladovao, ima sad previæe. Sedmero djece imat øe, koja je bila neplodna, a koja je imala djece, izdisat øe od bola. Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Luk 6:25 Teæko vama, koji ste sada siti! Vi øete gladovati. Teæko vama, koji se sada smijete! Vi øete tugovati i plakati. SITIÆ 1 Psl 145:16 Otvaraæ ruku svoju i sitiæ sve, æto œivi, dobrotom. SITNE 1 L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. SITOJ 1 Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. SITOST 1 Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. SITOSTI 1 Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” SITU Iza 9:14 Zato odsijeçe Gospod obadvoje Izraelu, glavu i rep, granu palmovu i situ u jedan dan. SIUÆALA Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna

œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. SIVAC 1 Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. SJA Brj 6:25 Neka dadne Gospod, da njegovo lice sja nad tobom, i neka ti bude milostiv. Job 25:5 Eto, ni mjesec ne sja bez ljage, ni zvijezde nijesu çiste u oçima njegovim, Psl 113:4 Uzviæen je nad svima narodima Gospod; sjaj njegov sja iznad neba. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Iza 60:1 Ustani, svijetli se, jer je doæla svjetlost tvoja. Slava Gospodnja sja nad tobom. Iza 60:3 Narodi putuju k svijetlu tvojemu i kraljevi k sjaju, koje sja nad tobom. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao kamen jaspis, æto sja kao kristal. SJAJ 8 Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 96:6 Sjaj i veliçanstvo blista pred njim; slava i radost napunjaju svetiæte njegovo. Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Psl 113:4 Uzviæen je nad svima narodima Gospod; sjaj njegov sja iznad neba. Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. SJAJAN 2 Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” SJAJNA 8 Job 8:7 Malena øe se onda ukazati

626 prijaænja sreøa tvoja, a buduøa sudbina tvoja bit øe sjajna. Job 37:14 Çuj to, Jobe, stani, promatraj djela Boœja sjajna! Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! Psl 85:9 Spasenje njegovo, zaista, blizu je onih, koji ga se boje: zemlju naæu zapast øe sjajna sreøa. Psl 89:17 Fer si ti sjajna snaga naæa, po milosti tvojoj raste moø naæa. Psl 106:21 Zaboraviæe spasitelja Boga svojega, koji uçini sjajna djela u Egiptu, Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” SJAJNE 3 Job 4:18 Eto, u sluge svoje on se ne pouzdaje, u anåele svoje, æto ih je stvorio sjajne: Psl 148:3 Hvalite ga, sunce i mjeseçe, hvalite ga, sve zvijezde sjajne! Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. SJAJNI 1 Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. SJAJNIH 1 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. SJAJNIM 4 Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Luk 21:5 Kad su neki govorili za hram, da je ukraæen sjajnim kamenjem i posvetnim darovima, reçe: Luk 24:4 Dok su one zbog toga bile posve zbunjene, gle, dva çovjeka stadoæe pred njima u sjajnim haljinama. 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, SJAJNO 7 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. Heb 11:2 Jer u njoj stari postigoæe sjajno svjedoçanstvo. Otk 19:8 I dade joj se, da se obuçe u platno

sjajno i bijelo, jer je platno pravednost svetih. SJAJNOBIJELA Luk 9:29 Dok se je molio, promijeni se lice njegovo, i odjeøa njegova postade sjajnobijela. SJAJNOBIJELE 1 Mar 9:3 Haljine njegove postadoæe sjajnobijele, kako ih ne moœe ni jedan bjelilac ubijeliti na zemlji. SJAJNOG 1 Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! SJAJNOJ 2 Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, SJAJNOST 2 Psl 111:3 Djela su njegova krasota i sjajnost; pravedno upravljanje njegovo traje dovijeka. Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; SJAJNU Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; SJAJU 8 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. Psl 49:12 Çovjek unatoç svojemu sjaju nema opstanka; sliçan je stoci, æto se smakne. Psl 102:16 Kada Gospod opet sazida Sion i javi se u sjaju; Psl 145:5 O velikom sjaju veliçanstva tvojega govorit øu, çudesa øu tvoja opjevati PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. Iza 33:17 Kralja u sjaju njegovu gle dat øeæ, vidjet øeæ zemlju daleku. Iza 60:3 Narodi putuju k svijetlu tvojemu i kraljevi k sjaju, koje sja nad tobom. SJALA 2Sa 22:13 U svjetlosti, æto je sjala pred njim, plamtjele su ognjene glavnje. SJATI 2 Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. Mat 13:43 Tada øe pravednici sjati kao sunce u kraljevstvu Oca svojega. Tko ima uæi, neka çuje! SJEÅAÆE 7 Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred

prijestolje govoreøi: Otk 6:2 I vidjeh, i gle konj bijel, i onaj, koji sjeåaæe na njemu, imao je luk. I njemu se dade vijenac, i izaåe pobjeåujuøi i da pobijedi. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 19:4 I padoæe dvadeset i çetiri starjeæine i çetiri biøa, i pokloniæe se Bogu, koji sjeåaæe na prijestolju, i rekoæe: “Amen! Aleluja!” Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. SJEÅAHU 3 Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu SJEDAJU Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. SJEDATE 1 Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. SJEDE 12 Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. Mat 23:2 Knjiœevnici i farizeji sjede na uçiteljskoj stolici Mojsijevoj. Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. Iva 12:14 Isus naåe magare i sjede a njega, kao æto je pisano: Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Dje 2:3 I pokazaæe im se razdijeljeni jezici

627 kao od ognja, i sjede po jedan na svakoga od njih. 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. SJEDEØI 1 Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. SJEDI 23 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Mat 21:5 Kaœite køeri sionskoj: “kralj tvoj dolazi k tebi pun krotkosti. Sjedi na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu.” Mat 22:44 Reçe Gospodin Gospodinu mojemu: “Sjedi s moju desnu, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim? Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Iva 12:15 “Ne boj se, køeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi, sjedi na mladetu magariçinu.” Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje

lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; Otk 3:21 Tko pobijedi, dat øu mu da sjedi s menom na prijestolju mojemu, kao i ja æto pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolju njegovu. Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama: “Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. SJEDIÆ 3 Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? SJEDILI 7 Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. Psl 137:1 Na vodama babilonskim sjedili smo i plakali spominjuøi se Siona. Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr SJEDIM 3 Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem.

PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ SJEDINI 1 Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. SJEDINJENI 1 Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, SJEDIO 8 Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Mat 27:19 Dok je on sjedio na sudu, poruçi mu œena njegova: “Nemoj imati nikakva posla s tim pravednikom, jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.” Luk 2:46 Poslije tri dana naåoæe ga u hramu. Sjedio je meåu uçiteljima, sluæao ih i pitao ih. Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. Otk 21:5 I reçe onaj, koji je sjedio na prijestolju: “Evo sve novo çinim.” I reçe mi: “Napiæi, jer su ove rijeçi vjerne i istinite.” SJEDIT 1 Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. SJEDITI 2 Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. SJEDNE 2 Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest

628 plemena Izraelovih. SJEDNEM Psl 139:2 Ti znaæ kad sjednem i ustanem; ti razumijeæ veø izdaleka, æto mislim. SJEDOH 2 Psl 26:5 Skupætina opakih mrska mi je; nikad ne sjedoh kod zlikovaca. Otk 3:21 Tko pobijedi, dat øu mu da sjedi s menom na prijestolju mojemu, kao i ja æto pobijedih i sjedoh s Ocem svojim na prijestolju njegovu. SJEKIRA Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. SJEME 10 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 13:37 On reçe: “Koji sije dobro sjeme, jest Sin çovjeçji. Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. Luk 8:11 Prispodoba znaçi ovo: “Sjeme je rijeç Boœja. 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, 1Iv 3:9 Svaki, koji je roåen od Boga, ne çini grijeha, jer njegovo sjeme ostaje u njemu, i ne moœe grijeæiti, jer je roåen od Boga. SJEMENA Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. SJENA 8 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” 1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. Psl 39:6 Kao sjena prolazi çovjek, ni za æto je muka njegova; skuplja, a ipak ne zna, kojemu øe dopasti. Psl 121:5 Gospod je çuvar tvoj, Gospod je sjena tvoja; on ti stoji s desne strane. Psl 144:4 Çovjek je kao dah; dani s u njegovi kao sjena, æto prolazi. Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu,

branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Kol 2:17 æto je sjena buduøih stvari; a tijelo je Kristovo. SJENE 5 Psl 88:10 Hoøeæ na mrtvima joæ çiniti çudesa? Ustaju li sjene, da te slave? PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. SJENI 7 Psl 63:7 Zaista, ti si pomoø moja; u sjeni krila tvojih veselim se! Psl 91:1 Onaj koji stanuje u zaætiti Sveviænjega, koji boravi u sjeni Svemoønoga. Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. SJENICA Iva 7:2 A bio je blizu œidovski blagdan sjenica. SJENICE 1 Mat 17:4 Tada progovori Petar i reçe Isusu: “Gospodine, dobro je, da smo ovdje! Ako hoøeæ, naçinit øu ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.” SJENU 5 Psl 17:8 Kao zjenicu oka çuvaj me! Skrij me u sjenu krila svojih Psl 36:7 Kako je dragocjena dobrota tvoja, Boœe; u sjenu krila tvojih bjeœe djeca çovjeçja. Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose

neprestano one iste œrtve; SJEO Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? SJEØA Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. SJEØAJ 1 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. SJEØAJTE 2 Heb 13:3 Sjeøajte se suœanja, kao da ste s njima zasuœnjeni; onih, koje zlostavljaju, kao da ste i sami u tijelu! Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! SJEØAJUØI 3 Luk 1:54 Zauzeo se je za Izraela, slugu svojega, sjeøajuøi se milosråa svojega Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, SJEØAM Psl 63:6 Kad te se sjeøam na postelji svojoj, kad u budnim çasima razmiæljam o tebi. SJEØAMO Mat 27:63 I rekoæe: “Gospodaru, sjeøamo se, da je ovaj varalica rekao za œivota svojega: “Poslije tri dana uskrsnut øu. SJEØATI 2 Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ SJEST 1 Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. SJESTI 4 Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 25:31 Kad doåe Sin çovjeçji u slavi svojoj i svi anåeli s njime, onda øe sjesti na prijestolje slave svoje. 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. SJETI 7

629 Izl 20:8 Sjeti se subotnoga dana, drœi ga svetim. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Luk 16:25 Abraham reçe: ‘Sjeti se, sinko, tebi je u œivotu tvojemu bilo dobro, a Lazaru zlo. Sad se on ovdje tjeæi, a ti se muçiæ. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” 2Ti 2:8 Sjeti se, da je Isus Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, od roda Davidova, po evanåelju mojemu, Otk 3:3 Sjeti se dakle, kako si primio i çuo; i drœi i pokaj se! Ako li ne budeæ bdio, doøi øu na tebe kao tat, i neøeæ znati, u koji øu ças doøi na tebe. SJETIÆ 1 Mat 5:23 Ako dakle prineseæ dar svoj k œrtveniku i ondje se sjetiæ, da brat tvoj ima neæto protiv tebe, SJETIÆE 2 Iva 2:17 Tada se sjetiæe uçenici njegovi rijeçi Pisma: “Revnost za kuøu tvoju izjede me.” Iva 12:16 Ovo uçenici njegovi ne razumjeæe prije. Ali kad je Isus bio proslavljen, tada se sjetiæe, da je to bilo za njega pisano, i da mu ovo uçiniæe. SJETIH 1 Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ SJETIO Prp 9:15 A bio u njemu i siromaæan mudrac, i on oslobodi grad mudroæøu svojom, ali se poslije nitko nije sjetio toga siromaha. SJETITE 2 Luk 17:32 Sjetite se œene Lotove! Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. SJETVE 1 Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” SJEVER 1 Job 26:7 Nad prazninom razastire on sjever, iznad niæta daje da lebdi zemlja. SJEVERA Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. SJEVERE 1 PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! SJEVERNI 1 M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi

daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. SJEVERU 3 Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. SKAÇU Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu SKAKAT 1 Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. SKAKAVACA Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. SKAKAVCI 7 Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru Psl 105:34 Zapovjedi, i doåoæe skakavci i gusjenice nebrojene. M.Iz 30:27 Skakavci nemaju kralja, a jato njihovo izlazi ipak u redu. Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Mat 3:4 Ivan je nosio haljinu od dlake devine i pojas koœan oko bedara svojih. Hrana je njegova bila skakavci i med divlji. Otk 9:3 I iz dima zjala izaåoæe skakavci na zemlju, i dade im se vlast, kao æto je imaju skorpioni zemaljski. SKERLET 3 Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Luk 16:19 Bio je neki çovjek bogat; oblaçio se u skerlet, u fini lan i gostio se sjajno svaki dan. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. SKERLETA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. SKIDA M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru,

takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. SKIDE 1 Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. SKIM Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” SKINI 1 Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” SKINITE 3 Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” SKINU Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. SKITA Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. SKITAJU Psl 59:6 Uveçe dolaze opet, laju kao psi, skitaju se gradom. SKITALI 1 Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” SKLANJAÆ 1 Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. SKLAPA Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. SKLAPAJU Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. SKLAPAM 2 Pst 17:4 “Evo, ja sklapam zavjet s tobom, i ti øeæ postati otac mnogim narodima. Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. SKLIZAV 1 Psl 35:6 Neka bude put njihov taman i

630 sklizav: anåeo Gospodnji neka ih progoni! SKLIZAVO Psl 73:18 Jer ti ih postavljaæ na sklizavo tlo, i puætaæ, da se raspadnu u ruæevine. SKLONI 1 Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. SKLOPI 1 Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. SKLOPILE 1 Psl 50:5 “Skupite mi sluge moje, æto su sklopile zavjet s menom na œrtvi!” SKLOPIT 1 Eze 16:60 Ali øu se ja spomenuti zavjeta svojega s tobom u dane mladosti tvoje i sklopit øu s tobom vjeçan zavjet. SKLOPITI 6 Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” Iza 27:5 Ili bi se moralo traœiti u mene zaætitu, sklopiti mir s menom, jest, sklopiti mir s menom. Iza 27:5 Ili bi se moralo traœiti u mene zaætitu, sklopiti mir s menom, jest, sklopiti mir s menom. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; SKLOPLJENO Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. SKOÇI 2 Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju, neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga. Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. SKONÇAJU Psl 73:17 Dok najposlije uniåoh u tajnu Boœju i vidjeh, kako oni skonçaju. SKORO 5 Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir

tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, SKORPIONA Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. SKORPIONI 2 Otk 9:3 I iz dima zjala izaåoæe skakavci na zemlju, i dade im se vlast, kao æto je imaju skorpioni zemaljski. Otk 9:10 I imahu repove i œalce kao skorpioni; u repovima njihovim bijaæe sila, da ækode ljudima pet mjeseci; SKRAJNJEM Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. SKRATILI 1 Mat 24:22 I kad se ne bi skratili oni dani ni jedan se çovjek ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit øe se dani oni. SKRATIO Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. SKRATIT 1 Mat 24:22 I kad se ne bi skratili oni dani ni jedan se çovjek ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit øe se dani oni. SKRÆENA Psl 34:18 Gospod je blizu onih, koji su skræena srca, i slomljene duæe spasava. SKRÆIÆ 1 Job 13:25 Zar uvenuli list hoøeæ da skræiæ i zar øeæ goniti suhu slamku? SKRBIÆ 1 Luk 10:41 Gospodin joj odgovori: “Marta, Marta, brineæ se i skrbiæ za mnogo. SKRENE 1 M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. SKREØU Psl 125:5 A koji skreøu na krive staze, neka ih Gospod otjera s onima, koji çine zlodjela! Spasenje Izraelu! SKRETAJ 1 M.Iz 4:27 Ne skretaj nadesno ili nalijevo; drœi daleko nogu svoju oda zla! SKRIJ 1 Psl 17:8 Kao zjenicu oka çuvaj me! Skrij me u sjenu krila svojih SKRIJE 2 Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. SKRIJEM Psl 61:4 U æatoru tvojem hoøu da prebivam uvijek, da se skrijem pod krovom krila tvojih! SKRIJTE 1 Otk 6:16 r govorahu gorama i peøinama:

“Padnite na nas, i skrijte nas od lica onoga, koji sjedi na prijestolju, i od gnjeva Janjeta; SKRIJU 2 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. SKRILA Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! SKRIO3 Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol, pa sam se skrio.” Psl 22:9 A ti si onaj, koji si me izveo iz krila materina i skrio me na grudi matere moje. Psl 30:7 Ti si me bio, Gospode, pun milosti utvrdio u sreøi. Onda si skrio lice svoje: i veø se ja smetoh. Psl 55:12 Jest, nije neprijatelj koji me tako grdi: to bih podnio; ne udara na me mrzitelj moj: ja bih se skrio od njega. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Mat 25:18 Koji je bio primio jedan, otide, iskopa zemlju i skrio u nju novac gospodara svojega. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Iva 12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svijetla!” To reçe Isus, i otide, i skrio se od njih. SKRITI 4 Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Mat 5:14 Vi ste svjetlost svijetu. Grad, koji stoji na gori, ne moœe se skriti. 1Ti 5:25 Tako su i dobra djela oçevidna, i

631 koja su drukçija, ne mogu se skriti. SKRIVA M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. Iza 8:17 Çekat øu Gospoda, koji skriva lice svoje od kuøe Jakovljeve, i ufat øu se u njega. SKRIVAJ 4 Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! Psl 55:1 Posluæaj Boœe, molitvu moju i ne skrivaj se vapaju mojemu! Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob. SKRIVAJU Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. SKRIVALI 1 Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. SKRIVAO Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. SKRIVATI 3 Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. M.Iz 25:2 Slava je Boœja skrivati stvar; slava je kraljeva istraœivati stvar. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. SKRIVEN 7 Job 5:21 Od biça jezika bit øeæ skriven; doåe li i pustoæ, neøeæ znati za strah. Psl 32:1 Blagoslovljen je onaj, kojemu je oproætena opaçina, kojemu je grijeh skriven! Psl 91:4 Krilima svojim pokriva te: pod perjem si njegovim skriven; i ætit i oklop bit øe tebi vjernost njegova. M.Iz 9:17 Tako je slatka ukradena voda, teçan je kruh skriven. M.Iz 18:10 Ime je Gospodnje tvrda Kula; pravednik uteçe u nju i skriven je. M.Iz 29:25 Strah od ljudi meøe zamke; a tko se uzda l Gospoda, skriven je. Kol 3:3 Jer umrijeste, i vaæ je œivot skriven s Kristom u Bogu. SKRIVENA Efe 3:9 I da otkrijem svima, kako se je ostvarila tajna od vjekova skrivena u Bogu, koji je sve stvorio; Kol 1:26 Tajnu, koja je bila skrivena od vjekova i pokoljenja, a sad se javi svetima njegovim, SKRIVENE 1 Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. SKRIVENI 1

1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. SKRIVENIH 1 Psl 19:12 A pogrjeæke – tko øe ih znati? Oçisti me od skrivenih! SKRIVENO 9 Job 28:11 Nanjuæi izvore rijeka, æto je skriveno iznosi na svjetlo. Psl 139:15 Postanje moje nije bilo skriveno od tebe; kad postadoh u tajnosti, otkan u dubinama zemaljskim, M.Iz 2:4 Ako je traœiæ kao srebro, kao skriveno blago ako je potraœiæ; Mat 10:26 Ne bojte ih se dakle, jer nema niæta skriveno, æto se ne bi otkrilo, niæta tajno, æto se ne bi doznalo Mat 13:44 Kraljevstvo je nebesko kao blago, æto leœi skriveno u polju. Çovjek naåe blago i skrio ga. Tada otide pun radosti za to i prodade sve imanje svoje i kupi polje. Luk 19:42 “Kad bi i ti u ovaj svoj dan upoznao, æto ti je za mir! Ali je sad skriveno od oçiju tvojih. Dje 26:26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je æto od ovoga skriveno; jer se niæta od ovoga, nije dogaåalo u kutu. 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. Kol 2:3 U kojemu je sve blago mudrosti i znanja skriveno. SKRIVENU 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. SKRIVI 2 Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, SKRIVIO 5 Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. Kol 3:25 Jer koji krivdu çini, primit øe, æto je skrivio, i nema gledanja tko je tko. Flm 1:18 Ako li ti je u çemu skrivio, ili je duœan, to meni uraçunaj! SKRIVISMO Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” SKRLETNOJ 1 Iva 19:5 A Isus izaåe pod vijencem od trnja i u skrletnoj haljini. Pilat im reçe: “Evo çovjeka!” SKRLETNU 2 Mar 15:17 Ogrnuæe mu skrletnu kabanicu,

opletoæe vijenac od trnja i metnuæe ga na njega. Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. SKROVIÆTU Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. SKRUÆEN 2 Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. Iza 66:2 Jer je sve to ruka moja napravila. Tako je sve to postalo”, veli Gospod. “Ali ja gledam na onoga, koji je ponizan, na onoga, koji je skruæen u duhu, na onoga, koji se brine za rijeç moju. SKRUÆENO Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. SKRUÆENOGA Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. SKRUÆENOME 1 Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. SKUJEMO Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” SKUPÆTINA Psl 26:5 Skupætina opakih mrska mi je; nikad ne sjedoh kod zlikovaca. Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. SKUPÆTINE 3 Psl 22:22 Govorit øu ime tvoje braøi svojoj i usred skupætine hvalit øu. Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. SKUPÆTINI 3 Psl 1:5 Zato se ne mogu bezboœnici odrœati na sudu, ni grjeænici na skupætini pravednika. Psl 22:25 Tebe hvalim u skupætini velikoj! Zavjet øu svoj izvræiti pred ætovateljima njegovim. Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. SKUPÆTINU Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu

632 çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, SKUPE 1 Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. SKUPI 3 Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. SKUPIÆE 7 Joæ 9:2 Skupiæe se da se sloœno bore protiv Joæue i Izraelaca. 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Mat 28:12 Ovi se skupiæe sa starjeæinama i odrœaæe vijeøe. Dadoæe vojnicima mnogo novaca Iva 6:13 Skupiæe dakle i napuniæe dvanaest koæari komada od pet kruhova jeçmenih, æto preteçe iza onih, æto su jeli. Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla. SKUPILA Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. SKUPILI 1 Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. SKUPILO Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! SKUPIM Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! SKUPISMO Dje 20:7 A u prvi dan sedmice, kad se skupismo da lomimo kruh, govorio im je Pavao, jer je htio sutradan da otputuje, i produljio je govor do ponoøi.

SKUPIT 2 Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. SKUPITE 5 Psl 50:5 “Skupite mi sluge moje, æto su sklopile zavjet s menom na œrtvi!” Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, SKUPITI 5 P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. Iza 66:18 “K meni su doæla djela vaæa i miæljenja vaæa. Sve øu narode i jezike skupiti, i oni øe doøi i vidjeti slavu moju. Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Luk 12:18 Ovako øu çiniti, reçe:, Sruæit øu œitnice svoje i sagradit øu veøe. U njih øu skupiti sav prihod svoj i sva dobra svoja. SKUPLJA 7 Psl 39:6 Kao sjena prolazi çovjek, ni za æto je muka njegova; skuplja, a ipak ne zna, kojemu øe dopasti. M.Iz 10:5 Tko ljeti skuplja, razuman je; tko spava o œetvi, prouzrokuje sramotu. Prp 3:5 Vrijeme kad se baca kamenje, i vrijeme kad se skuplja kamenje; vrijeme kad se grli, i vrijeme kad se rastaje; Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Mat 12:30 Tko nije s menom, protiv mene je; tko ne skuplja s menom, rasipa. 1Ko 16:2 Svaki prvi dan sedmice neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja, koliko moœe, da ne bivaju skupljanja tada, kad doåem. SKUPLJAÆ 1 Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda

Boœjega. SKUPLJAJTE 1 Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! SKUPLJAJU 6 Psl 2:2 Skupljaju se vladaoci zemaljski, knezovi meåu se vijeøaju protiv Gospoda i pomazanika njegova: Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Hos 10:10 Tako dolazim ja i karam ih. Skupljaju se protiv njih narodi, kad ih kaznim zbog dvojake krivnje njihove. Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Mat 24:28 Gdje je strvina, ondje se skupljaju orlovi, Dje 4:26 Diœu se kraljevi zemaljski, i skupljaju se knezovi protiv Gospodina i Pomazanika njegova.’ SKUPLJAM 2 Iza 43:5 Ne boj se, jer sam ja s tobom! Od istoka dovodim djecu tvoju, od zapada skupljam te. Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i mnoœe se. SKUPLJANJA 1Ko 16:2 Svaki prvi dan sedmice neka svaki od vas ostavlja kod sebe i skuplja, koliko moœe, da ne bivaju skupljanja tada, kad doåem. SKUPLJAO Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” SKUPLJENA Mat 18:20 Jer gdje su dvojica ili trojica skupljena u ame moje, ondje sam ja meåu njima” SKUPLJENIH 2 Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. SKUPLJENIM Psl 107:32 Neka ga hvale pred skupljenim narodom, neka ga slave u vijeøu starjeæina! SKUPLJENU Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. SKUPO Mat 26:9 Bilo bi se moglo to prodati skupo i dati siromasima.” 1Ko 6:20 Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u tijelu svojemu! SKUPOCJEN 1 Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. SKUPOCJENIM

633 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, SKUPOCJENOM 1Pe 1:19 Nego skupocjenom krvlju Krista kao neduœna i neokaljana janjeta, SKUT 2 Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. SKUTA Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. SKUTOVIMA Jer 2:34 Na skutovima lijepi ti se krv siromaha neduœnih. Kod provale nijesi ih zatekao. SKVRNE 1 Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. SKVRNI 1 Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. SKVRNIMO Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? SKVRNITE 2 L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. Mal 1:12 “A vi ga skvrnite, kad govorite: ‘Stol je Gospodnji oneçiæøen, i æto dolazi s njega, prezirno je.’ SKVRNITI 1 Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. SLAÅE 4 Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. Psl 119:103 Kako su slatke grlu mojemu rijeçi tvoje, mnogo slaåe od meda ustima mojim! PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. SLAB 5 Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” Rim 14:2 Jer jedan vjeruje, da smije sve jesti, a koji je slab, jede zelje. 1Ko 9:22 Slabima bio sam slab, da slabe pridobijem; svima sam bio sve, da svakako nekoje spasim.

2Ko 10:10 “Jer su poslanice”, kaœu, “stroge i œestoke, a kad je tijelom pred nama, slab je, i rijeç njegova ne valja niæta”. 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. SLABA 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? SLABE 3 Pst 29:17 Lea je imala slabe oçi, a Rahela je bila lijepa stasa i lica. 1Ko 9:22 Slabima bio sam slab, da slabe pridobijem; svima sam bio sve, da svakako nekoje spasim. 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! SLABI 8 Joe 3:10 Raskujte raonike svoje na maçeve kosijere svoje na koplja! Slabi neka rekne: “Junak sam!” Rim 5:6 Jer Krist, kad smo joæ bili slabi, umrije u pravo vrijeme za bezboœnike. Rim 14:21 Dobro je ne jesti mesa, i vina ne niti, i ono ne çiniti, na æto se tvoj brat spotiçe, ili se smuçuje, ili slabi. 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. 1Ko 8:11 I zbog tvojega znanja poginut øe slabi brat, za kojega je Krist umro. 1Ko 11:30 Zato su meåu vama mnogi slabi i bolesni, i preminuæe mnogi. 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. 2Ko 13:9 Jer se radujemo, kad smo mi slabi, a vi jaki; zato se i molimo za vaæe savræenstvo. SLABIH 2 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. Rim 15:1 A duœni smo mi jaki slabosti slabih nositi, i ne sebi ugaåati. SLABIJEMU 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, SLABIJIM 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. SLABIMA Psl 72:13 On se smiluje slabima i ubogima i spasava œivot jadnima. 1Ko 9:22 Slabima bio sam slab, da slabe pridobijem; svima sam bio sve, da svakako nekoje spasim.

SLABO 5 P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. SLABOGA Rim 14:1 A slaboga u vjeri primajte lijepo, a da ne sudite o miæljenju njegovu. SLABOME 1 Iza 40:29 On daje snagu umornome, daje jakost slabome. SLABOØA Heb 4:15 Jer nemamo velikoga sveøenika, koji se ne bi mogao saœaliti s naæih slaboøa, nego koji je u svemu iskuæan kao i mi, osim grijeha. SLABOST 3 1Ko 1:25 Jer je “ludost” Boœja mudrija od ljudi,! “Slabost” je Boœja jaça od ljudi. 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. SLABOSTI 10 Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. Rim 15:1 A duœni smo mi jaki slabosti slabih nositi, i ne sebi ugaåati. 1Ko 2:3 I ja sam bio meåu vama u slabosti i u strahu i u mnogom drhtanju. 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! Heb 5:2 Koji moœe biti blag prema onima, koji ne znaju i lutaju, jer je sam podvrgnut slabosti; Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; SLABOSTIMA 2Ko 12:5 Tim øu se hvaliti, a sobom se neøu hvaliti, osim slabostima svojim. 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu

634 se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. SLABU 1Ko 8:12 A tako kad se grijeæite o braøu, i bijete njihovu slabu savjest, protiv Krista se grijeæite. SLADAK 2 PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. SLADOSTI 2 Psl 36:8 Hrane se na izobilju kuøe tvoje; napajaæ ih na rijeci sladosti svojih PNP 5:16 Usta su mu puna sladosti. Sve je na njemu ljupko. Takav je dragi moj, takav je prijatelj moj, køeri jerusalemske! SLAGAO Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? SLAGATI 1 Psl 89:35 Svetoæøu svojom prisegao sam ovo: Nikada neøu slagati Davidu: SLAME 1 Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. SLAMKU Job 13:25 Zar uvenuli list hoøeæ da skræiæ i zar øeæ goniti suhu slamku? SLAMU 2 Iza 11:7 Krava i medvjedica zajedno øe pasti. Mladi njihovi zajedno øe leœati. I lav øe jesti slamu kao goveçe. Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. SLANI 1 Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. SLAŒE 2 2Ko 6:15 Kako li se slaœe Krist s Belijalom? Ili kakav dio ima vjernik s nevjernikom? Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. SLAPOVA Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. SLAST 5 Psl 40:8 Volju tvoju çiniti, Boœe moj, meni je slast; zakon tvoj nosim u srcu. Psl 119:92 Kad zakon tvoj ne bi bio slast moja, davno bih poginuo u nevolji svojoj. Psl 119:111 Baætina su moja zauvijek svjedoçanstva tvoja, jer su samo ona slast srcu mojemu. M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama.

SLASTI 1 M.Iz 7:18 Pa doåi, uœivat øemo ljubav, plivat øemo u slasti ljubavnoj do zore. SLASTIMA 1Ti 5:6 A ona koja je u slastima, mrtva je iako je i œiva. Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. SLATKA M.Iz 9:17 Tako je slatka ukradena voda, teçan je kruh skriven. Prp 11:7 Slatka je svjetlost i godi oçima vidjeti sunce. Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” SLATKE 4 Psl 119:103 Kako su slatke grlu mojemu rijeçi tvoje, mnogo slaåe od meda ustima mojim! M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. SLATKI 1 Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. SLATKIM 2 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. SLATKO 4 M.Iz 3:24 Kad legneæ, ne trebaæ se plaæiti i kad poçivaæ, spavaæ slatko. PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Jak 3:11 Moœe li izvor iz istoga otvora toçiti slatko i gorko? SLATKOGA Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! SLAVA 46 Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se

smilujem.” 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, Psl 96:6 Sjaj i veliçanstvo blista pred njim; slava i radost napunjaju svetiæte njegovo. Psl 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo njegovo ime uzviæeno; slava njegova nadvisuje zemlju i nebo. M.Iz 20:29 Slava je mladiøima jakost njihova; ures je starcima sijeda kosa. M.Iz 25:2 Slava je Boœja skrivati stvar; slava je kraljeva istraœivati stvar. M.Iz 25:2 Slava je Boœja skrivati stvar; slava je kraljeva istraœivati stvar. Iza 60:1 Ustani, svijetli se, jer je doæla svjetlost tvoja. Slava Gospodnja sja nad tobom. Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. Eze 3:12 Tada me podiœe duh gore. Çuo sam za sobom glasan, silan i æum, kada se diœe sa svojega mjesta slava Gospodnja, Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. Luk 2:9 Tada stupi anåeo Gospodnji k njima, i slava ih Gospodnja obasja. I uplaæiæe se vrlo. Luk 2:14 “Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.” Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. 2Ko 1:14 Kao æto nas dijelom i upozna ste, da smo vaæa slava, kao æto i vi naæa u dan naæega Isusa Krista. 2Ko 8:23 A za Tita, on je moj drug i pomagao za vas, a za braøu naæu, oni su poslanici crkveni, slava Kristova. Efe 3:13 Zato vas molim, da ne klonete zbog nevolja mojih za vas, koje su slava

635 vaæa. Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. Flp 4:20 A Bogu i Ocu naæemu slava u vijeke vijeka! Amen. Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, 1So 2:20 Jer ste vi slava naæa i radost. 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! 1Pe 4:14 Ako vas grde zbog imena Kristova, blagoslovljeni ste vi, jer çast i slava i sila Boœja i Duh njegov poçiva na vama! 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. SLAVE 51 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! Psl 24:8 Tko je taj kralj pun slave? Gospod, Jaki, Junak! Gospod, Div u boju! Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori

svojoj! Psl 67:3 Onda te slave narodi, Boœe, onda te slave svi narodi. Psl 67:3 Onda te slave narodi, Boœe, onda te slave svi narodi. Psl 72:19 I blagoslovljeno neka je slavno ime njegovo u vijeke! Sav svijet neka je pun slave njegove! Amen! Amen! Psl 84:4 Blagoslovljeni su oni, koji prebivaju u kuøi tvojoj, koji te slave bez prestanka! Psl 88:10 Hoøeæ na mrtvima joæ çiniti çudesa? Ustaju li sjene, da te slave? Psl 99:3 Neka slave ime tvoje, veliko i slavno: svet je on. Psl 107:32 Neka ga hvale pred skupljenim narodom, neka ga slave u vijeøu starjeæina! Psl 145:10 Tebe hvale sva djela tvoja, Gospode, slave te poboœnici tvoji. Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. Jer 14:21 Ali nas ne odbijaj zbog imena svojega, ne daj da se obeæçasti prijestolje slave tvoje! Spomeni se zavjeta svojega s nama i ne prekidaj ga! Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Mat 5:16 Tako neka se svijetli svjetlost vaæa pred ljudima, da vide vaæa dobra djela i slave Oca vaæega na nebesima. Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 25:31 Kad doåe Sin çovjeçji u slavi svojoj i svi anåeli s njime, onda øe sjesti na prijestolje slave svoje. Iva 8:50 A ja ne traœim slave svoje; ima, koji traœi i sudi. Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. Rim 3:23 Jer svi sagrijeæiæe i nemaju slave Boœje. Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i hvalimo se nadom slave Boœje. Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. 1Ko 2:8 Ove ni jedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. 1Ko 15:31 Svaki dan umirem, tako mi, braøo, vaæe slave, koju imam u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu! 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na

lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. Efe 1:12 Da bismo bili na hvalu slave njegove, koji smo se prije uzdali u Krista. Efe 1:14 Koji je zalog baætine naæe za otkupljenje steçevine na hvalu slave njegove. Efe 1:17 Da Bog Gospodina naæega Isusa Krista, Otac slave, dadne vama duha mudrosti i otkrivenja, da ga poznate. Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; Efe 3:16 Da vam dadne po bogatstvu slave svoje, da se silom utvrdite po Duhu njegovu u nutarnjem çovjeku, Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu; 1So 2:19 Jer tko je naæa nada, ili radost, ili kruna slave? Nijeste li i vi pred Gospodinom naæim Isusom Kristom o njegovu dolasku? 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. 1Ti 1:11 Po evanåelju slave Blagoslovljenoga Boga, koje je meni povjereno. Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome, 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. 1Pe 5:4 I kad se javi vrhovni pastir, primit øete neuveli vijenac slave. 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala

636 sedmorice anåela SLAVEØI 1 Psl 71:16 Umrijet øu slaveøi çudesa Svemoguøega; slavit øu samo pravednost tvoju, Gospode! SLAVI 21 Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” Izl 9:16 Ostavio sam te ipak naumice na œivotu, da osjetiæ moø moju, i da se ime moje slavi po svoj zemlji. Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? Psl 103:1 Duæo moja, slavi Gospoda, i sve, æto je u meni, sveto ime njegovo! Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Mat 16:27 Jer øe doøi Sin çovjeçji s anåelima svojim u slavi Oca svojega i tada øe vratiti svakome po djelima njegovim. Mat 25:31 Kad doåe Sin çovjeçji u slavi svojoj i svi anåeli s njime, onda øe sjesti na prijestolje slave svoje. Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” Luk 9:31 Pokazaæe se u slavi i govorili su o svræetku njegovu, æto ga je imao naøi u Jerusalemu. Rim 8:18 Jer mislim, da trpljenja sadaænjega vremena nijesu niæta prema slavi, koja øe se objaviti na nama. 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: Flp 4:19 A Bog moj ispunit øe svaku potrebu vaæu po bogatstvu svojemu, u slavi, u Kristu Isusu. Kol 3:4 Kad se pojavi Krist, œivot naæ, onda øete se i vi s njim pojaviti u slavi. 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:16 Ako li kao kræøanin, neka se ne stidi, nego neka slavi Boga u ovom imenu! Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.”

SLAVIÆ 1 Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov SLAVILA Psl 89:5 Tada su slavila nebesa, Gospode, çudesa tvoja i vjernost tvoju u zajednici svetoj: Luk 2:38 I ona je doæla u isto vrijeme, slavila je Boga i govorila za njega svima, koji su çekali otkup Jerusalema. Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ SLAVILI 3 Luk 24:53 Tada se s velikom radoæøu vratiæe u Jerusalem. Bili su uvijek u hramu i slavili su Boga. Amen. Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. SLAVIM 8 Psl 42:5 Zaæto si œalosna, duæo moja, æto uzdiæeæ u meni? Çekaj Boga, jer ga joæ slavim, mojega spasitelja i Boga. Psl 111:1 Aleluja! Od svega srca slavim Gospoda u krugu pravednika i u zajednici: Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Rim 11:13 A vama velim neznaboæcima: Dok sam ja apostol neznaboœaca, hoøu da slavim svoju sluœbu; SLAVIMO 3 Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. Iza 26:13 Gospode, Boœe naæ! Vladali su nad nama drugi gospodari osim tebe, ali mi slavimo samo ime tvoje. Efe 1:6 Da slavimo slavnu milost njegovu, kojom nas je obdario u ljubljenome Sinu svojemu, SLAVIO 5 Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k

nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. SLAVIT 6 Psl 30:1 Slavit øu te, Gospode, jer si me oteo; nijesi dao neprijateljima mojim, da kliçu nada mnom! Psl 46:10 Prestanite i spoznajte, da sam ja Bog! Slavit øe me meåu narodima i uzvisivati na zemlji. Psl 71:16 Umrijet øu slaveøi çudesa Svemoguøega; slavit øu samo pravednost tvoju, Gospode! Psl 101:1 Milost i pravdu pjevat øu, slavit øu tebe, Gospode, Psl 104:33 Pjevat øu Gospodu, dok sam œiv; slavit øu Gospoda, svojega, dok sam god. Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. SLAVITE 3 P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” Psl 103:21 Slavite Gospoda, sve vojske njegove, sluge njegove, vræitelji volje njegove! Jer 31:7 Jer ovako veli Gospod: “Pjevajte u radosti Jakovu, radujte se zbog glave naroda! Javljajte to, slavite i govorite: ‘Gospod je izbavio narod svoj, ostatak Izraelov.’ SLAVITI 11 Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Psl 6:5 Jer mrtvi ne spominju viæe tebe; tko øe te slaviti u carstvu smrti? Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Psl 44:8 Zato øemo se mi uvijek Bogom hvaliti; ime øemo tvoje slaviti dovijeka. Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 116:13 Çaæu spasenja uzet øu i slaviti ime Gospodnje, Psl 118:28 Ti si Bog moj, tebe øu slaviti; ti si Bog moj, tebe øu diçiti. Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega.

637 Mal 3:12 “Svi øe vas narodi slaviti sretnima, jer ste zemlja meni mila, veli Gospod nad vojskama, Luk 2:28 Tada ga on primi na ruke svoje, uze slaviti Boga i reçe: Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” SLAVLJENA Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! SLAVNA Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. SLAVNE 1 Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. SLAVNI 2 Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. SLAVNIM Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! SLAVNO 6 Psl 35:28 Moj øe jezik navjeæøivati pravedno upravljanje tvoje, uvijek slavno djelovanje tvoje. Psl 72:19 I blagoslovljeno neka je slavno ime njegovo u vijeke! Sav svijet neka je pun slave njegove! Amen! Amen! Psl 87:3 Slavno se govori o tebi, grade Boœji: Psl 99:3 Neka slave ime tvoje, veliko i slavno: svet je on. Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! SLAVNOME 1 Psl 66:2 Pjevajte hvalu slavnome imenu njegovu, dajte da glasno odjekne hvala njegova! SLAVNU 2 Efe 1:6 Da slavimo slavnu milost njegovu, kojom nas je obdario u ljubljenome Sinu svojemu, Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana. SLAVODOBITNA Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega SLAVOM6 Psl 8:5 Pa ipak, namjestio si ga samo malo ispod Boga, okrunio si ga slavom i çaæøu, Psl 100:4 Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo!

Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. Iza 62:7 Ne dajite mu mira, dok ne uspostavi Jerusalema i ne uçini ga slavom na zemlji! Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. Iva 17:5 I sad proslavi ti mene, Oçe, u tebe samoga slavom, koju imadoh u tebe, prije nego postade svijet. Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. SLAVU 51 1Kr 3:13 Ali dat øu ti i to, æto nijesi iskao, i bogatstvo i slavu, tako da tebi jednaka ne bude meåu kraljevima, dok si œiv. Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: Psl 63:3 Jer je milost tvoja viæe od œivota; tebi pjevaju slavu usne moje. Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar

dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 66:18 “K meni su doæla djela vaæa i miæljenja vaæa. Sve øu narode i jezike skupiti, i oni øe doøi i vidjeti slavu moju. Luk 2:32 Svjetlost, da prosvijetli neznaboæce, slavu naroda Izraelova.” Luk 4:6 I reçe mu: “Svu ovu moø i slavu dat øu tebi; jer je predana meni i dajem je kojemu hoøu. Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Iva 9:24 Tada dozvaæe opet çovjeka, koji je bio slijep, i rekoæe mu: “Podaj Bogu slavu! Mi znamo, da je ovaj çovjek grjeænik.” Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, Rim 9:4 Oni su Izraelci, imaju posinjenje i slavu, i zavjete i zakonodavstvo, i bogoætovlje i obeøanja; Rim 9:23 I ako na posudama milosråa, Æto ih je predodredio za slavu, hoøe da pokaœe bogatstvo milosti svoje? 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. 1Ko 9:15 A ja nijesam niæta od toga uporabio. A ovo ne napisah, da tako bude meni; jer bi za mene bilo bolje umrijeti, nego dopustiti da tko slavu moju poniæti. 1Ko 10:31 Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo æto çinite, sve na slavu Boœju çinite! 2Ko 1:20 Jer koliko je obeøanja Boœjih, naælo je u njemu svoj da, i u njemu je Amen Bogu na slavu po nama. 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. 2Ko 4:15 Jer je sve zbog vas, da milost, rastuøi zahvalom mnogih, sluœi na æto veøu slavu Boœju. 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu

638 slavu, koja sve nadvisuje, Gal 6:4 A svaki neka ispita svoje djelo, i tada øe on samo u sebi imati slavu, a ne u drugome, Flp 1:11 Napunjeni plodom pravde po Isusu Kristu na slavu i hvalu Boœju. Flp 2:3 Niæta ne çinite uz prkos ili za ispraznu slavu, nego u poniznosti neka jedan drugoga smatra veøim od sebe! Flp 2:11 I svaki jezik da prizna, da je Gospodin Isus Krist na slavu Boga Oca. Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule. Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. Otk 19:7 Radujmo se i veselimo, i dajmo slavu njemu, jer doåe svadba Janjeta, i zaruçnica se je njegova pripravila. Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. SLEGNE 1 Luk 3:5 Svaka dolina neka se ispuni, svaka gora i breœuljak neka se slegne; æto je krivo,

neka bude pravo, æto je neravno, neka bude ravan put! SLEGNU 2 Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. SLIÇAN 8 Psl 49:12 Çovjek unatoç svojemu sjaju nema opstanka; sliçan je stoci, æto se smakne. Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. Iza 52:14 Kako su se mnogi ustraæili nad tobom – jer je neçovjeçji bio iznakaœen njegov izgled; lik njegov nije viæe bio sliçan çovjeçjemu – Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek. Flp 3:10 Da spoznam njega i silu uskrsnuøa njegova i zajednicu njegovih muka, da mu budem sliçan u smrti, Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, SLICI 10 Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. 1Ko 10:11 A ovo se sve u slici dogaåalo njima, a napisano je za opomenu nama, koji œivimo u posljednja vremena. Gal 4:24 A to je u slici reçeno, jer ovo su dva zavjeta: jedan od gore Sinajske, koji rada za robovanje, i to je Agara. Kol 3:10 I obucite novoga, koji se obnavlja za poznanje po slici onoga, koji ga je stvorio; Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe

pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr SLIÇNA Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. SLIÇNI 4 Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Mar 4:16 Sliçni su oni, æto su posijani na tlo kamenito. Oni çuju rijeç i odmah je primaju s radoæøu. Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” 1Iv 3:2 Ljubljeni, sad smo djeca Boœja, i joæ se ne pokaza, æto øemo biti, Znamo, da kad se pokaœe, bit øemo mu sliçni, jer øemo ga vidjeti, kao æto jest. SLIÇNIM Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. SLIÇNO 5 Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. SLIÇNOSØU Rim 6:5 Jer kad smo s njim najbliœe zdruœeni sliçnosøu smrti njegove, bit øemo i uskrsnuøem; SLIJEDE 1 Psl 94:15 Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su çestita srca srca. SLIJEDI 1 PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! SLIJEDILA Mar 16:20 A oni otidoæe i poçeæe propovijedati posvuda. Gospodin je djelovao s njima i potvråivao rijeç njihovu çudesima, æto su slijedila. SLIJEDIM Rut 1:16 A Ruta odgovori: “Ne sili me tako, da te ostavim i da te ne slijedim dalje! Kamo ti ideæ, tamo idem i ja, i gdje ti ostaneæ, ondje ostajem i ja. Tvoj narod moj je narod, i tvoj Bog moj je Bog. SLIJEP 7 Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam

639 poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Iza 43:8 Neka naprijed stupi narod, koji je slijep, a ipak ima oçi, koji je gluh, a ima uæi! Iva 9:2 Uçenici njegovi zapitaæe ga: “Uçitelju, tko sagrijeæi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?” Iva 9:24 Tada dozvaæe opet çovjeka, koji je bio slijep, i rekoæe mu: “Podaj Bogu slavu! Mi znamo, da je ovaj çovjek grjeænik.” 2Pe 1:9 Jer tko nema ovoga, slijep je i rukom pipa, i zaboravio je oçiæøenje od starih svojih grijeha. Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. SLIJEPAC 2 Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Luk 6:39 A rekoæe im i prispodobu: “Moœe li slijepac voditi slijepca? Neøe li obadva pasti u jamu? SLIJEPCA Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Luk 6:39 A rekoæe im i prispodobu: “Moœe li slijepac voditi slijepca? Neøe li obadva pasti u jamu? SLIJEPCE 1 Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. SLIJEPÇEVE 1 Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve SLIJEPCI 2 Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” SLIJEPCIMA Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” SLIJEPE 1 Luk 14:13 Nego kad dajeæ gozbu, pozovi prosjake, sakate, hrome i slijepe! SLIJEPI 6 Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. Mat 23:24 Voåe slijepi! Cijedite komarca, a devu proœdirete.

Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. Iva 9:40 To su çuli neki od farizeja, koji su bili s njim, i upitaæe ga: “Jesmo li i mi slijepi?” SLIJEPIH 1 Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. SLIJEPIM Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? SLIJEPIMA 4 Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 35:5 Tada øe se otvoriti oçi slijepima, i uæi gluhima otvorit øe se. Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Rim 2:19 I misliæ, da si voåa slijepima, svjetlost onima, koji su u tami, SLIJEPO Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. SLIJEVA Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. SLIKA 6 Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. Mat 22:20 Isus ih upita: “Çija je ovo slika i natpis?” 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. Kol 1:15 Koji je slika Boga nevidljivoga, prvoroåeni prije svakoga stvorenja; Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. SLIKE 3 Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. Heb 9:23 Tako dakle treba da se slike nebeskih stvari çiste, ali same nebeske stvari boljim œrtvama od ovih. SLIKU 9 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima

zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. 1Ko 15:49 I kako smo nosili sliku zemljanoga, nosit øemo i sliku nebeskoga. 1Ko 15:49 I kako smo nosili sliku zemljanoga, nosit øemo i sliku nebeskoga. 2Ko 3:18 A mi svi, koji otkrivenim licem i gledamo slavu Gospodnju, preobraœavamo se u istu sliku iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha. Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. SLINE 1 Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve SLJEDBE 2 Dje 15:5 Onda ustadoæe neki od sljedbe farizejske, koji su bili vjerovali, i rekoæe: “Valja ih obrezati i zapovjediti, da drœe zakon Mojsijev.” Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, SLJEDBOM Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. SLJEPOÇICE 1 Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. SLJEPOØA Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. SLJEPOØE 1 Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; SLOBODA 4 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. 2Ko 3:17 A Gospodin je Duh; a gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda. Kræøanska sloboda. Œivot u Duhu Svetom. Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! SLOBODAN 6 Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje.

640 1Ko 7:21 Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; nego, ako i moœeæ slobodan postati, ostani radije! 1Ko 7:27 Jesi li vezan za œenu, ne traœi rastave; jesi li slobodan, ne traœi œene! 1Ko 9:1 Nijesam li ja slobodan: Nijesam li ja apostol? Nijesam li ja vidio Gospodina naæega Isusa Krista? Nijeste li vi djelo moje u Gospodinu? 1Ko 9:19 Jer premda sam slobodan od sviju, svima sam sebe uçinio slugom, da ih viæe pridobijem. Gal 4:26 A onaj Jerusalem, koji je gore, slobodan je, i taj je mati na SLOBODE 1 Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, SLOBODI 1 Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! SLOBODNE 3 Gal 4:22 Jer je pisano, da je Abraham imao dva sina, jednoga od ropkinje, a drugoga od slobodne. Gal 4:23 Ali koji je bio od ropkinje, po tijelu je roåen, a koji od slobodne, po obeøanju. Gal 4:31 Tako, braøo, nijesmo djeca ropkinje, nego slobodne. SLOBODNI 5 Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! Iva 8:33 Odgovoriæe mu: “Mi smo djeca Abrahamova i nikome nijesmo robovali nikad. Kako ti veliæ: “Bit øete slobodni?” Iva 8:36 Ako vas dakle Sin oslobodi, zaista øete biti slobodni. 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. 1Pe 2:16 Kao slobodni, a ne da biste imali slobodu za pokrivaç pakosti, nego kao sluge Boœje. SLOBODNIH 1 Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. SLOBODNIM 2 M.Iz 1:20 Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti; na slobodnim mjestima puæta da odjekne glas njezin. Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; SLOBODNJAK 1 Efe 6:8 Znajuøi, da svaki æto uçini dobro, ono øe i primiti od Gospodina, bio rob ili slobodnjak. SLOBODNJAKA 4 P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni

Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” SLOBODNO 9 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Psl 141:6 Slobodno izaåoæe voåe njihove iz peøine; çuæe, kako su bile blage rijeçi moje. M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju! Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. M.Iz 4:25 Pravo neka gleda oko tvoje i trepavice tvoje neka pogledaju slobodno preda te! 1Ko 6:12 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali neøu da me æto zarobi. 1Ko 6:12 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali neøu da me æto zarobi. 1Ko 10:23 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali sve ne ide na dobro. 1Ko 10:23 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali sve ne ide na dobro. 2Ko 12:4 Bio odnesen u raj, i çuo neiskazane rijeçi, kojih çovjeku nije slobodno govoriti. SLOBODNOJ 2 Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 1:9 Oçitovavæi nam tajnu volje svoje po svojoj slobodnoj odluci, koju je predodredio u njemu; SLOBODNOM 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. SLOBODOM Efe 6:19 I za mene, da mi se dadne rijeç, kad otvorim usta svoja, da navjeæøujem sa slobodom tajnu evanåelja, SLOBODU 8 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. 1Ko 10:29 Ali ne velim zbog savjesti tvoje, nego drugoga; jer zaæto da moju slobodu sudi savjest drugoga? Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu

pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! 1Pe 2:16 Kao slobodni, a ne da biste imali slobodu za pokrivaç pakosti, nego kao sluge Boœje. 2Pe 2:19 Obeøavaju im slobodu, a sami su robovi propasti, jer koga tko nadvlada, onaj mu i robuje. SLOGU 2 Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Zah 11:14 Onda sam slomio drugi ætap svoj ‘slogu’, da tako prelomim savez bratski izmeåu Jude i Izraela. SLOMI 1 Iza 14:5 Slomi Gospod æibu bezboœnicima, ætap silnicima, SLOMIÆE 1 Job 17:11 Dani moji odoæe, osnove se moje slomiæe, œelje srca mojega. SLOMIM Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. SLOMIO 3 Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Zah 11:14 Onda sam slomio drugi ætap svoj ‘slogu’, da tako prelomim savez bratski izmeåu Jude i Izraela. SLOMIT 2 L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. SLOMITI 3 Psl 37:17 Je øe se moø zlikovaca slomiti, a oslon je pravedniku Bog. M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. Iva 19:36 Jer se ovo dogodi, da se ispuni Pismo: “Nijedna kost neøe mu se slomiti.” SLOMLJENA 4 P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. Psl 147:3 On, koji iscjeljuje srca slomljena i zavija rane njihove; Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. SLOMLJENE 1 Psl 34:18 Gospod je blizu onih, koji su skræena srca, i slomljene duæe spasava. SLOMLJENI 1 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne,

641 vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. SLOMLJENO Hos 5:11 Zarobljen je Efraim, slomljeno njegovo pravo, jer je tako usrdno sluœio idolima. SLOMLJENOME 1 Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. SLONOVE 1 Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. SLOŒENA Efe 2:21 Na kojemu je sva graåevina sloœena i raste za sveti hrani u Gospodinu, SLOŒI 1 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, SLOŒNI 1 1Pe 3:8 A najposlije budite svi sloœni, milostivi, bratoljubivi, milosrdni, ponizni; SLOŒNO 3 Joæ 9:2 Skupiæe se da se sloœno bore protiv Joæue i Izraelaca. Psl 33:3 Pjevajte mu pjesmu novu, sloœno udarajte podvikujuøi! Rim 15:5 A Bog strpljivosti i utjehe neka vam dadne, da sloœno mislite meåu sobom po Kristu Isusu, SLOVA Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. SLOVIMA 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: Gal 6:11 Vidite, kakvim sam slovima pisao vam rukom svojom! SLOVO 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. SLOVOM Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. SLUÆA7 M.Iz 8:34 Blagoslovljen je onaj, koji me sluæa, koji straœi na vratima mojim svaki dan, koji çuva dovratnike moje! M.Iz 13:1 Mudar sin prima pouku, a podsmjevaç ne sluæa ukora. Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Mat 7:24 Tko sluæa ove moje rijeçi i izvræuje ih, nalik je na razborita çovjeka, koji sagradi kuøu svoju na hridini.

Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 13:20 Æto je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj, koji sluæa rijeç i prima je odmah s radoæøu. Luk 10:16 Tko vas sluæa, mene sluæa; tko vas prezire, mene prezire; a tko prezire mene, prezire onoga koji je mene poslao.” Luk 10:16 Tko vas sluæa, mene sluæa; tko vas prezire, mene prezire; a tko prezire mene, prezire onoga koji je mene poslao.” Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 8:47 Tko je od Boga, rijeçi Boœje sluæa. Zato vi ne sluæate, jer nijeste od Boga.” Iva 9:31 A znamo, da Bog ne sluæa grjeænika, nego ako tko poætuje Boga i çini volju njegovu, onoga usliæi. Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Jak 1:23 Jer ako tko sluæa rijeç, a ne isvræuje, on je kao çovjek, koji gleda naravsko lice svoje u ogledalu; 1Iv 4:5 Oni su od svijeta, zato govore od svijeta, i svijet ih sluæa. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. SLUÆAÆ 2 P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, SLUÆAJ 4 Izl 23:21 Pazi na njega i sluæaj naredbe njegove i ne opiri se njemu, jer on ne bi oprostio krivnje vaæe, jer je ime moje u njemu. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” M.Iz 23:22 Sluæaj oca, koji ti je dao œivot; ne preziri matere svoje, kad ostari! Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. SLUÆAJTE 11 P.Zk 18:15 Proroka iz sredine tvoje, izmeåu braøe tvoje, kao æto sam ja, podignut øe ti Gospod, Bog tvoj. Njega sluæajte! Iza 6:9 On reçe: “Idi, reci tome narodu: “Sluæajte samo, sluæajte, ali neøete razumjeti! Gledajte samo, gledajte, ali

neøete poznati! Iza 6:9 On reçe: “Idi, reci tome narodu: “Sluæajte samo, sluæajte, ali neøete razumjeti! Gledajte samo, gledajte, ali neøete poznati! Iza 55:2 Zaæto izdajete novce svoje na ono, æto ne siti? Sluæajte me, pa øete jesti æto je dobro, i duæa øe se vaæa okrijepiti pretilinom! Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! Efe 6:1 Djeco! Sluæajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo pravo! Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! Kol 3:20 Djeco, sluæajte roditelje svoje u svemu, jer je to ugodno u Gospodinu! Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” SLUÆAJU 21 Izl 6:12 Mojsije reçe Gospodu: “Kad me eto ni sinovi Izraelovi ne sluæaju, kako øe me posluæali faraon? Usto sam nespretan u govoru?” Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Mat 8:27 Puni zaçudenja rekoæe ljudi: “Tko je ipak ovaj? I vjetar i more sluæaju ga!” Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Luk 8:21 On im reçe: “Majka moja i braøa moja jesu oni, koji sluæaju rijeç Boœju i vræe je.” Luk 16:29 Abraham reçe: ‘Imaju Mojsija i proroke: neka njih sluæaju!’ Luk 16:31 A on mu reçe: ‘Ako ne sluæaju Mojsija i proroka, neøe vjerovati, da tko ustane i od mrtvih.’” Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. Iva 10:27 Ovce moje sluæaju glas moj, i ja poznam njih, i za mnom idu.

642 Dje 26:29 A Pavao reçe: “Œelim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji sluæaju, postali danas takvi, kao i ja æto sam, osim ovih okova.” Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni proglasiti pravedni, koji vræe zakon. Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! 2So 1:8 U ognju plamenim, kad øe dati osvetu onima, koji ne poznaju Boga, i koji ne sluæaju evanåelja Gospodina naæega Isusa Krista; 1Ti 4:16 Pazi na sebe i na nauku; ustraj u tome, jer ovo çineøi spasit øeæ i sebe i one, koji te sluæaju. Heb 5:9 I doæavæi k svræi, postade svima, koji ga sluæaju, uzrok spasenja vjeçnoga, 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” Otk 1:3 Blagoslovljen je onaj, koji çita, i onima, koji sluæaju rijeçi proroçanstva i drœe, æto je napisano u njemu, jer je vrijeme blizu! SLUÆAJUØI 1 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, SLUÆALA Luk 10:39 I u nje je bila sestra, po imenu Marija. Ova sjede do nogu Gospodnjih i sluæala je besjedu njegovu. 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. SLUÆALE 1 Iva 10:8 Svi koji doåoæe prije mene, tati su i razbojnici, i ovce ih nijesu sluæale. SLUÆALI 9 P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:27 Blagoslov, ako budete sluæali zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto vam ih dajem danas. Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada sluæali.” Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Luk 2:47 Svi, koji su ga sluæali, divili su se njegovu razumu i njegovim odgovorima. Luk 19:11 Kako su to oni sluæali, rekoæe im joæ jednu prispodobu. Zato jer je bio blizu Jerusalema, i jer su mislili ljudi, da se sad odmah mora javiti kraljevstvo Boœje. Iva 9:27 Odgovori im: “Veø sam vam rekao, a nijeste sluæali. Æto øete opet sluæati? Neøete li i vi postati uçenici njegovi?” Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom

svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. SLUÆALO Mar 12:37 Sam David naziva ga, Gospodinom, kako moœe dakle biti sin njegov?” Veliko mnoætvo naroda sluæalo ga je rado. SLUÆAM 3 Iza 1:15 I kad æirite ruke svoje zatvaram ipak oçi svoje od vas, i kad molite joæ toliko, ne sluæam vas: ruke su vaæe pune krvi. Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. SLUÆANJEM Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? SLUÆANJU Heb 5:11 O tome bismo imali mnogo govoriti, æto je teæko protumaçiti, jer ste postali mlitavi u sluæanju. SLUÆAO 6 Eze 2:2 Tada doåe duh u mene kad mi je on govorio, i postavi me na noge moje; i sluæao sam onoga, koji se je razgovarao s menom. Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Luk 2:46 Poslije tri dana naåoæe ga u hramu. Sjedio je meåu uçiteljima, sluæao ih i pitao ih. Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. Dje 14:9 Ovaj je sluæao Pavla gdje govori. A on pogledavæi na njega i vidjevæi, da vjeruje, da øe ozdraviti, 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. SLUÆASTE 1 Flp 2:12 Tako, ljubljeni moji, kao æto svagda sluæaste, ne samo kad sam kod vas, nego i sad mnogo veøma, kad nijesam kod vas, radite o spasenju svojemu sa strahom i drhtanjem! SLUÆAT 1 Mat 13:14 Tako se ispunja na njima proroçanstvo Izaije, koje glasi: “Sluæat øete, a neøete ipak razumjeti, vidjet øete, a neøete ipak vidjeti. SLUÆATE 6 Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Luk 8:18 Pazite zato, kako sluæate, jer tko ima, dat øe mu se. A tko nema, joæ øe mu se uzeti, æto misli da ima.” Iva 8:43 Zaæto ne razumijete govora mojega? Jer ne moœete rijeçi moje da sluæate. Iva 8:47 Tko je od Boga, rijeçi Boœje sluæa. Zato vi ne sluæate, jer nijeste od Boga.” Iva 10:20 Mnogi su od njih govorili: “Zloduha ima i luduje. Æto ga sluæate?” Rim 6:12 Neka ne vlada dakle grijeh u

vaæemu smrtnom tijelu, da sluæate poœude njegove. SLUÆATELJ 1 Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, SLUÆATELJI 1 Jak 1:22 A budite izvræitelji rijeçi, a ne samo sluæatelji, varajuøi sami sebe! SLUÆATI 9 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Psl 106:25 Uzeæe mrmljati u æatorima i svojim i ne htjedoæe viæe sluæati zapovijed Gospodnju. M.Iz 13:8 U bogatstvu njegovu otkup je za œivot njegov, a siromah ne treba sluæati prijetnju. M.Iz 19:27 Nemoj, sine moj, sluæati nauke, koja odvodi od rijeçi razumnih! Iza 1:19 Ako hoøete sluæati, uœivat øete najbolje u zemlji. Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Mar 4:12 Oni øe gledati, a ipak ne vidjeti, sluæati, a ipak ne razumjeti, da se kako ne obrate i oproætenje ne naåu.” Iva 6:60 Mnogi od uçenika njegovih, koji su to çuli, rekoæe: “Ovo je tvrd govor! Tko ga moœe sluæati?” Iva 9:27 Odgovori im: “Veø sam vam rekao, a nijeste sluæali. Æto øete opet sluæati? Neøete li i vi postati uçenici njegovi?” SLUÆKINJA Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda mnom u Jerusalemu. SLUÆKINJE 5 Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” Psl 86:16 Pogledaj na m, smiluj se meni slugi svojemu daj mi jakost svoju i pomozi sinu sluækinje svoje! Psl 116:16 Ah, Gospode, ja sam ipak sluga tvoj, sluga tvoj, sin sluækinje tvoje; raskovao si okove moje. Dje 2:18 I na sluge svoje i na sluækinje svoje u one dare izlit øu od Duha svojega, i prorokovat øe. SLUÆKINJU 2 Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!”

643 Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” SLUÇAJ 2 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. SLUGA 63 Pst 9:25 Reçe on: “Proklet da je Kanaan; neka je najniœi sluga braøi svojoj!” Pst 24:9 Tada metnu sluga ruku svoju pod bedro Abrahamu, gospodaru svojemu, i zakle mu se. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. Psl 19:11 I sluga se je tvoj dao prosvijetliti od njih; tko ih drœi, ima veliku plaøu. Psl 116:16 Ah, Gospode, ja sam ipak sluga tvoj, sluga tvoj, sin sluækinje tvoje; raskovao si okove moje. Psl 116:16 Ah, Gospode, ja sam ipak sluga tvoj, sluga tvoj, sin sluækinje tvoje; raskovao si okove moje. M.Iz 17:2 Razuman sluga bit øe gospodar nad sinom nevaljalim i s braøom øe dijeliti baætinu.

Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda mnom u Jerusalemu. Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu Iza 42:1 “Evo sluga moj, kojega ljubim, izabranik moj, koji mi se dopada! Meøem na njega duh svoj istinu øe javljati narodima. Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Iza 42:19 Tko je slijep, ako ne sluga moj, i tako gluh kao glasnik moj, kojega sam poslao? Tko je tako slijep kao sluga Gospodnji? Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Iza 52:13 “Gle, uspjet øe sluga moj, popet øe se, uzdignut øe se, bit øe silno uzviæen. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Jer 2:14 Je li Izrael sluga, u kuøi roåen rob? Zaæto je postao prije S nom? Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 8:8 Satnik odgovori: “Gospodine, nijesam dostojan, da uåeæ pod krov moj; nego samo reci rijeç, i ozdravit øe sluga moj. Mat 10:24 Uçenik nije nad uçiteljem, ni sluga nad gospodarom svojim. Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Mat 18:26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: “Gospodaru ima strpljenja s menom sve øu ti platiti! Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Mat 20:26 Meåu vama neka ne bude tako! Nego tko meåu vama hoøe da bude velik, taj neka bude vaæ sluga, Mat 20:27 i tko meåu vama hoøe da bude prvi, taj neka bude vaæ sluga! Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni

sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Mat 24:46 Blagoslovljen je sluga, kojega gospodar njegov, kad se vrati kuøi, naåe da çini tako. Mat 24:48 Ako li je sluga zao i misli u sebi: “Moj gospodar neøe joæ zadugo doøi, Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Luk 14:22 Sluga javi: ‘Gospodaru, zapovijed je tvoja izvræena, ali joæ ima mjesta.’ Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Iva 12:26 Tko mi hoøe sluœiti, neka ide za mnom! Gdje sam ja, ondje i sluga moj neka bude! Tko tko meni proslavit øe ga Otac moj. Iva 13:16 Zaista, zaista, kaœem vam: nije sluga veøi od gospodara svojega, niti je poslanik veøi od onoga, koji ga je poslao. Iva 15:15 Viæe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna, æto radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, æto sam çuo od Oca svojega. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili. Rim 1:1 Pavao, sluga Isusa Krista, pozvan apostol, Izabran za evanåelje Boœje, Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! Efe 3:7 Njegov postadoh sluga po daru milosti Boœje, koja mi je dana po djelovanju sile njegove. Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se

644 svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, Heb 8:2 Kao sluga svetiæta i pravoga æatora, koji naçini Gospodin, a ne çovjek. Jak 1:1 Jakov sluga Boga i Gospoda Isusa Krista, pozdravlja dvanaest plemena, koja su rasijana. 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. Jud 1:1 Juda, sluga Isusa Krista, a brat Jakovljev, pozvanima, koji su ljubljeni u Bogu Ocu i çuvani za Isusa Krista. Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. Otk 22:9 I reçe mi: “Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti i brada tvoja proroci i oni, koji drœi rijeçi knjige ove. Bogu se klanjaj!” SLUGAMA3 Pst 22:5 Tada reçe Abraham slugama svojim: “Ostanite ovdje s magarcem a ja i djeçak poøi øemo tamo, da se poklonimo, pa øemo se opet vratiti k vama.” P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. Psl 90:13 Povrati se, Gospode! Dokle øeæ joæ? Smiluj se slugama svojim! Psl 104:4 Çiniæ vjetrove anåelima svojim i ognjene plamene slugama svojim. Psl 143:2 Ne idi na sud sa slugama svojim; jer nitko œiv nije pravedan pred tobom! Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. Mat 22:8 Tada reçe slugama svojim: “Svadba je doduæe ugotovljena, ali uzvanici nijesu bili nje dostojni. Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! Iva 15:15 Viæe vas ne nazivam slugama, jer sluga ne zna, æto radi gospodar njegov; nego vas nazvah prijateljima, jer vam sve objavih, æto sam çuo od Oca svojega. Dje 4:29 I sad, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje, i daj slugama svojim, da govore sa svom smjeloæøu rijeç tvoju! Kol 4:1 Gospodari, æto je pravo i pravedno, çinite slugama, znajuøi, da i vi imate gospodara na nebu! Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, SLUGE 52 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi

dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” Izl 9:14 Jer ovaj put uçinit øu, da doåu sva zla moja na tebe, na sluge tvoje i narod tvoj, da spoznaæ, da nitko nije na svoj zemlji kao ja. Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. 1Kr 8:56 “Blagoslovljen neka je Gospod, koji je svojemu narodu Izraelu pribavio mir posve onako, kao æto je obeøao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obeøanja, æto ih je dao preko svojega sluge Mojsija. 1Ljt 16:13 Ti, Izraela, sluge njegova, rode, vi, Jakova odabranika njegova, sinovi! 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Job 4:18 Eto, u sluge svoje on se ne pouzdaje, u anåele svoje, æto ih je stvorio sjajne: Psl 27:9 Ne skrivaj lica svojega od mene; ne odbacuj u gnjevu sluge svojega, jer ti si pomoønik moj: ne odbijaj me, ne ostavljaj me, pomoøniçe Boœe moj! Psl 50:5 “Skupite mi sluge moje, æto su sklopile zavjet s menom na œrtvi!” Psl 103:21 Slavite Gospoda, sve vojske njegove, sluge njegove, vræitelji volje njegove! Iza 45:4 Zbog svojega sluge Jakova i zbog Izraela, izabranika svojega, pozvah te imenom tvojim, dadoh ti çasni naslov, a da me nijesi poznavao. Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim

opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Mat 22:3 On posla sluge svoje, da zovnu uzvanike na svadbu. Ali oni ne htjedoæe doøi. Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! Luk 1:2 Onako, kako nam ih predadoæe prvotni oçevici i sluge rijeçi. Luk 1:69 Bog spasenja podiœe za nas u kuøi svojega sluge Davida: “ Luk 12:37 Blagoslovljene su one sluge, koje gospodar naåe budne, kad doåe! Zaista, kaœem vam: “On øe se pripasati i posadit øe ih i obilazit øe, da ih posluœi. Luk 17:10 Tako i vi, kad uçinite sve, æto vam je naloœeno, kaœite: ‘Sluge smo neznatne, uçinismo samo duœnost svoju.’” Iva 7:46 Sluge odgovoriæe: “Nikad çovjek nije tako govorio kao ovaj çovjek.” Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Dje 2:18 I na sluge svoje i na sluækinje svoje u one dare izlit øu od Duha svojega, i prorokovat øe. Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za smrt, ili pokornosti za pravdu? Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za smrt, ili pokornosti za pravdu? Rim 6:18 A oslobodivæi se od grijeha postadoste sluge pravdi. 1Ko 4:1 Tako neka nas smatra çovjek kao sluge Kristove i upravitelje tajna Boœjih. 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. 2Ko 4:5 Jer sami sebe ne propovijedamo, nego Krista Isusa Gospodina, a sebe vaæe sluge zbog Isusa. 2Ko 6:4 Nego u svemu pokaœimo se kao sluge Boœje u mnogoj strpljivosti, u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti

645 srca svojega, kao Krista! Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek. Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! Heb 1:7 I anåelima govori: “Koji çini anåele svoje vjetrove i sluge svoje plamen ognjeni.” 1Pe 2:16 Kao slobodni, a ne da biste imali slobodu za pokrivaç pakosti, nego kao sluge Boœje. 1Pe 2:18 Sluge, budite pokorni sa svim strahom gospodarima, ne samo dobrima, nego i zlima! Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” Otk 22:3 I viæe neøe biti nikakva prokletstva. I prijestolje Boœje i Janjetovo bit øe u njemu, i sluge njegove klanjat øe mu se. SLUGI 14 Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. 2Sa 7:5 “Idi i reci slugi mojemu Davidu: “Ovako veli Gospod: “Ti hoøeæ da mi gradiæ palaçu, da u njoj stanujem? 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 86:16 Pogledaj na m, smiluj se meni slugi svojemu daj mi jakost svoju i pomozi sinu sluækinje svoje! Psl 89:3 “Uçinih zavjet s izabranim svojim; zakleh se Davidu, slugi svojemu: Psl 119:65 Uçinio si dobro slugi svojemu, Gospode, po rijeçi svojoj! M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik,

reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” Luk 14:23 Tada reçe gospodar slugi: ‘Izaåi na seoske putove i meåu ograde, te natjeraj sve da doåu, da mi se napuni kuøa.’ Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, SLUGO 5 Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. SLUGOM 3 Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. 1Ko 9:19 Jer premda sam slobodan od sviju, svima sam sebe uçinio slugom, da ih viæe pridobijem. SLUGU0 Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje. Psl 119:135 Daj da lice tvoje obasja slugu tvojega, i nauçi me poznavati naredbe tvoje! Psl 119:176 Lutam naokolo kao ovca izgubljena; traœi slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ne zaboravih. Eze 34:23 Podignut øu im jednoga pa stirs, koji øe ih pasti, svojega slugu Davida; on øe ih pasti i bit øe ım pastir. Isus iscjeljuje gubavaca, slugu satnikova, punicu Petrovu, neke bolesnike i opsjednute. Mat 25:30 A nekorisnog slugu bacite u tamu ‘Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Luk 1:54 Zauzeo se je za Izraela, slugu svojega, sjeøajuøi se milosråa svojega

Dje 3:13 Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naæih, proslavi Slugu svojega Isusa, kojega vi predadoste i odrekoste ga se pred licem Pilatovim, kad je on bio odluçio da ga pusti. SLUŒBA Hos 8:5 Grsti mi se bikova sluœba tvoja, Samarijo! Gnjev moj raspaljuje se na njih. Dokle øe joæ ostati bez kazne? Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: SLUŒBE 5 Dje 1:17 On se je brojio s nama, i primio je dio ove sluœbe. Dje 1:25 Da primi mjesto sluœbe ove i apostolstva, iz kojega ispade Juda, da ode na mjesto svoje.” Dje 6:4 A mi øemo nastojati oko molitve i sluœbe rijeçi.” Dje 17:25 Niti prima sluœbe od ruku çovjeçjih, kao da bi æto trebao, kad on sam daje svima œivot i dihanje i sve. Efe 4:12 Da se sveti usavræe za djelo sluœbe, na sazidanje tijela Kristova; SLUŒBENI 1 Heb 1:14 Nijesu li svi sluœbeni duhovi, koji su poslani na sluœbu zbog onih, koji øe baætiniti spasenje? SLUŒBENICA Luk 1:38 Tada reçe Marija: “Evo, ja sam sluœbenica Gospodnja; neka mi bude po rijeçi tvojoj!” I anåeo otide od nje. SLUŒBENICU Luk 1:48 Pogledao je on u milosti na neznatnu sluœbenicu svoju. Gle, od sada øe me zvati Blagoslovljenom svi naraætaji. SLUŒBI 2 Flp 2:30 Jer zbog djela Kristova doæao je blizu smrti, ne marivæi za svoj œivot, da naknadi u sluœbi mojoj, æto vas nemam. Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, SLUŒBU 29 Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” Psl 50:6 Oglasiæe nebesa sud njegov, da Bog vræi svoju sluœbu sudaçku. Psl 109:8 Dana njegovih neka bude malo i sluœbu njegovu neka dobije drugi! Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Jer 4:12 Vihor silan dolazi mi na sluœbu. I ja sam onaj, koji im izriçe sud.” Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Iva 16:2 Izgonit øe vas iz sinagoga. A dolazi vrijeme, kad øe svaki, koji vas ubije, misliti,

646 da Bogu çini sluœbu. Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 11:13 A vama velim neznaboæcima: Dok sam ja apostol neznaboœaca, hoøu da slavim svoju sluœbu; Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? 2Ko 4:1 Zato, jer imamo ovu sluœbu zbog milosråa, koje smo postigli, ne sustajemo, Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! Efe 3:2 Jer çuli ste sluœbu milosti Boœje, koja je meni dana za vas, Flp 2:17 Ali ako i œrtvovan budem za œrtvu i sluœbu vjere vaæe, radujem se i veselim se sa svima vama. 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. 1Ti 3:10 A i ovi neka se najprije iskuæaju, pa onda da vræe sluœbu posluœitelja, ako su besprijekorni. 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. Opomena Timoteju, da dobro vræi svoju sluœbu. zavræetak poslanice. 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! Heb 1:14 Nijesu li svi sluœbeni duhovi, koji su poslani na sluœbu zbog onih, koji øe baætiniti spasenje? Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. Heb 9:1 Imao je doduæe i prvi zavjet propise za sluœbu Boœju i za svetiæte zemaljsko. SLUŒE 15 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici.

Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! Psl 72:11 Svi kraljevi neka se prignu pred njim, svi narodi neka mu sluœe! M.Iz 10:16 Prihodi pravednikovi sluœe za œivot, a dobitak bezboœnikov za grijeh. Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i sluœe mu jednoduæno. Mat 20:28 Tako ni Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da œivot svoj dadne u otkup za mnoge. Mar 10:45 I Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da dadne œivot svoj u otkup za mnoge.” Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! Heb 10:2 Inaçe bi prestale prinositi se, kad oni, koji sluœe, ne bi viæe imali nikakve savjesti za grijehe, kad su se jednom oçistili; Heb 13:10 Imamo œrtvenik, od kojega ne smiju jesti, koji sluœe æatoru. Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. SLUŒEØI 4 Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. SLUŒI 16 Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove. P.Zk 6:13 Boj se Gospoda, Boga svojega! Sluœi mu i kuni se samo njegovim imenom! 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. M.Iz 20:3 Sluœi çovjeku na çast, kad ostaje daleko od svaåe; a svaki je luåak svadljiv. Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega.

Mal 3:18 Tada øete opet vidjeti razliku izmeåu pravednika i bezboœnika, izmeåu onoga, koji sluœi Bogu, i onoga, koji mu ne sluœi. Mal 3:18 Tada øete opet vidjeti razliku izmeåu pravednika i bezboœnika, izmeåu onoga, koji sluœi Bogu, i onoga, koji mu ne sluœi. Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 20:28 Tako ni Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da œivot svoj dadne u otkup za mnoge. Mar 10:45 I Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da dadne œivot svoj u otkup za mnoge.” Rim 14:18 Jer tko u ovome sluœi Kristu, ugodan je Bogu i mio ljudima. 2Ko 4:15 Jer je sve zbog vas, da milost, rastuøi zahvalom mnogih, sluœi na æto veøu slavu Boœju. Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. SLUŒIÆ 2 P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” SLUŒIÆE 1 Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. SLUŒILI 5 P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili. 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam

647 propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. SLUŒILO Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” SLUŒIM 3 Psl 41:12 A za mene, ti me drœiæ zdrava, da ti sluœim uvijek. Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. Dje 27:23 Jet ove noøi stade preda me anåeo Boga, çiji jesam i kojemu sluœim, SLUŒIMO 5 Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! SLUŒIO Hos 5:11 Zarobljen je Efraim, slomljeno njegovo pravo, jer je tako usrdno sluœio idolima. Heb 7:13 Jer za koga se ovo govori, od drugoga je plemena, od kojega nitko nije sluœio œrtveniku. SLUŒIT 3 Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. Joæ 24:15 A ja i kuøa moja sluœit øemo Gospodu.” SLUŒITE 6 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Psl 100:2 Sluœite Gospodu s veseljem, pristupite pred lice njegovo s klicanjem! Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! Efe 6:7 Dragovoljno sluœite kao Gospodinu, a ne ljudima, 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, SLUŒITI 13

Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” M.Iz 11:29 Tko zapuæta kuøu svoju, œanje vjetar: luåak øe sluœiti mudromu. M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Mat 6:24 Nitko ne moœe dva gospodara sluœiti. Ili øe na jednoga mrziti i drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati i drugoga prezirati. Ne moœete Bogu sluœiti i mamoni. Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” Iva 12:26 Tko mi hoøe sluœiti, neka ide za mnom! Gdje sam ja, ondje i sluga moj neka bude! Tko tko meni proslavit øe ga Otac moj. SMAKNE 1 Psl 49:12 Çovjek unatoç svojemu sjaju nema opstanka; sliçan je stoci, æto se smakne. SMATRA 1Ko 4:1 Tako neka nas smatra çovjek kao sluge Kristove i upravitelje tajna Boœjih. Flp 2:3 Niæta ne çinite uz prkos ili za ispraznu slavu, nego u poniznosti neka jedan drugoga smatra veøim od sebe! SMATRAJU 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. SMATRAM 2 Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, 2Pe 1:13 Ali smatram da sam duœan, dok sam god u ovom æatoru, da vas budim

opominjanjem; SMATRAMO Job 18:3 Zaæto da se smatramo kao stoka, zaæto smo ludi u vaæim oçima? SMATRANI 1 Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. SMATRAO Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. SMATRATE 1 Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. SMELI 1 Dje 15:24 Çuli smo, da su neki, od nas iziæavæi, smeli vas svojim govorima i uznemirili duæe vaæe, a mi im ne zapovjedismo. SMEØA Psl 113:7 Koji iz praha podiœe malenoga, iz smeøa uzdiœe siromaha, SMEØE 3 Psl 80:16 Kao smeøe popaljena je ognjem. Neka propadnu od srdœbe lica tvojega! Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta 1Ko 4:13 Hule na nas, a mi molimo; postadosmo kao smeøe svijeta, izmet svima sve do sada. SMETATI 1 PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! SMETE 1 Dje 2:6 A kad postade ovaj glas, skupi se mnoætvo i smete se, jer je svaki od njih sluæao, gdje oni govore njegovim jezikom. SMETEN 1 M.Iz 12:8 Prema razboritosti svojoj hvali se çovjek, a tko je smeten, izvrgnut je ruglu. SMETENI 1 Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. SMETNJU Mat 16:23 A on se okrenu i reçe Petru: “Idi od mene, sotono! Ti si mi na smetnju. Ne drœiæ s Bogom, nego s ljudima.” SMETOÆE 1 Mat 19:25 Kad to çuæe uçenici, posve se smetoæe i upitaæe: “Tko se onda moœe spasiti?” SMETOH 1 Psl 30:7 Ti si me bio, Gospode, pun milosti utvrdio u sreøi. Onda si skrio lice svoje: i veø se ja smetoh. SMETU 2 Psl 6:10 Neka se postide i smetu svi neprijatelji moji, puni sramote neka brzo otidu odatle! Psl 83:17 Neka se stide i srame dovijeka, neka se smetu i izginut

648 SMIÆLJA Psl 36:4 Na postelji svojoj smiælja bezakonje, udara putem opakim, ne preda pred zloøom. SMIJANJA Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” SMIJAT 1 Pst 21:6 Tada reçe Sara: “Smijeh mi Bog pripravi, i svaki, koji çuje o tom, smijat øe se zbog mene.” SMIJATI 2 M.Iz 1:26 Zato øu se i ja smijati nesreøi vaæoj rugat øu se, kad vas napadne tjeskoba, Luk 6:21 Blagoslovljeni ste, koji gladujete sada! Vi øete se nasititi Blagoslovljeni ste, koji plaçete sada! Vi øete se smijati! SMIJE 24 Pst 18:13 A Gospod reçe Abrahamu: “Æto se smije Sara i misli: ‘Zar øu zbilja joæ roditi, kad sam ostarjela?’ Pst 21:10 Ona reçe Abrahamu: “Otjeraj tu sluækinju i sina njezina, jer sin te sluækinje ne smije biti baætinik s mojim sinom Izakom.” Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. Brj 35:19 Krvni osvetnik ima ubiti krvnika. Ako ga stigne, smije ga ubiti. P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” Psl 2:4 Onaj, koji stoluje u nebu, smije se, Gospod im se podsmijeva. Psl 10:13 Zaæto smije bezboœnik huliti na Boga i misliti u srcu: “Ti to ne vidiæ?” Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Psl 22:7 Tko me samo pogleda, smije mi se, æiri usta, maæe glavom: Psl 24:3 Tko se smije popeti na goru Gospodnju, tko stajati na svetom mjestu njegovu? Psl 37:13 Ali mu se Svemoguøi smije, jer vidi, da se veø primiçe dan njegov. M.Iz 31:25 Odijelo joj je snaga i ljepota, i smije se danu sutraænjemu. Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi

lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.” Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; Rim 14:2 Jer jedan vjeruje, da smije sve jesti, a koji je slab, jede zelje. 2Pe 1:20 A ovo najprije znajte, da se nijedno proroçanstvo Pisma ne smije tumaçiti na svoju ruku. SMIJEÆ 11 Pst 2:16 A dade Gospod Bog çovjeku ovu zapovijed: “Sa svakoga drveta u vrtu smijeæ jesti; Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 22:21 Stranca ne smijeæ zakidati i ugnjetavati, jer vi ste sami bili stranci u Egiptu. Izl 34:14 Jer nikojem drugome Bogu ne smijeæ se klanjati. Jer Gospod, çije je ime Ljubomoran, jest Bog ljubomoran. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Jer 15:19 Nato reçe Gospod ovako govoreøi: “Ako budeæ drugoga miæljenja, smijeæ mi ponovno sluœiti, ako iznosiæ samo pravo, a niæta krivo, smijeæ opet govoriti po nalogu mojemu. Oni se moraju obratiti k tebi, a ti se ne smijeæ prignuti njima. Iva 5:10 Zato rekoæe Œidovi onome, æto ozdravi: “Subota je! Ne smijeæ nositi postelju svoju.”

SMIJEH 3 Pst 21:6 Tada reçe Sara: “Smijeh mi Bog pripravi, i svaki, koji çuje o tom, smijat øe se zbog mene.” Prp 7:3 Bolje je zabrinutost nego smijeh, jer ako je i œalosno lice, moœe ipak biti veselo srce. Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! SMIJEHA M.Iz 14:13 l kod smijeha moœe se srce œalostiti, i veselju je kraj œalost. SMIJEHU Prp 3:4 Vrijeme plaçu i vrijeme smijehu; vrijeme tugovanju i vrijeme igranju; SMIJEM radovati 5 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. Mat 20:15 Ili zar ja ne smijem çiniti svojim vlasniætvom æto hoøu? Zar je oko tvoje zavidno, æto sam ja dobar? SMIJETE 8 Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” L.Zk 19:26 Niæta ne smijete jesti, æto je s krvlju! Ne smijete gatati ni çarati! L.Zk 19:26 Niæta ne smijete jesti, æto je s krvlju! Ne smijete gatati ni çarati! L.Zk 23:28 Na taj dan ne smijete raditi nikakva posla, jer to je dan pomirenja, koji vam ima pribaviti pomirenje pred Gospodom, Bogom vaæim. Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. Mat 3:9 Jer ne mislite da smijete govoriti: Mi imamo Abrahama sa oca, jer vam kaœem: Bog moœe od kamenja ovoga podignuti djecu Abrahamu. Luk 6:25 Teæko vama, koji ste sada siti! Vi øete gladovati. Teæko vama, koji se sada smijete! Vi øete tugovati i plakati. Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ SMIJU 5 Psl 44:13 Postavio si nas za porugu susjedima naæim, da nam se rugaju i smiju oni, koji su okolo nas. M.Iz 16:10 Sad je Boœji na usnama kraljevim; na sudu se ne smiju ogrijeæiti usta njegova, Iza 35:9 Neøe ondje biti lavova, niti øe ljuta zvijer iøi po njemu. Tako æto neøe se ondje naøi, samo otkupljeni smiju ondje hoditi. Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist,

649 natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” Heb 13:10 Imamo œrtvenik, od kojega ne smiju jesti, koji sluœe æatoru. SMILOVANJE 1 P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. SMILOVAO 4 Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Mat 18:33 Nijesi li se i ti morao smilovati drugu svojemu, kako sam se ja smilovao tebi? Mar 5:19 Ali mu ne dopusti, nego mu reçe: “Idi kuøi k svojima i pripovijedaj im, kako je veliku stvar uçinio Gospodin na tebi i kako se je smilovao tebi. Flp 2:27 Jer, zaista, bio je blizu smrti, ali Bog mu se je smilovao, ne samo njemu, nego i meni, da mi ne doåe œalost na œalost. SMILOVAT 4 Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Rim 9:15 Jer Mojsiju govori: “Koga øu pomilovati, pomilovat øu, i kojemu øu se smilovati, smilovat øu se.” SMILOVATI 9 Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Jer 12:15 Kad ih iæçupam, opet øu im se smilovati i povest øu ih natrag, svakoga na posjed njegov i u postojbinu njegovu. Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Mih 7:19 On øe se nama opet smilovati, pogazit øe opaçine naæe i baciti u dubinu morsku sve grijehe naæe. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Mat 18:33 Nijesi li se i ti morao smilovati drugu svojemu, kako sam se ja smilovao tebi? Luk 1:72 Tako htjede smilovati se ocima naæim i spomenuti se svetoga zavjeta

svojega Rim 9:15 Jer Mojsiju govori: “Koga øu pomilovati, pomilovat øu, i kojemu øu se smilovati, smilovat øu se.” SMILUJ 11 Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 6:2 Smiluj mi se, Gospode, jer sam iznemogao; ozdravi me, Gospode, jer dræøu kosti moje! Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje. Psl 51:1 Smiluj mi se, Boœe, po milosråu svojem; po velikom milosråu svojem uniæti grijehe moje! Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Psl 86:16 Pogledaj na m, smiluj se meni slugi svojemu daj mi jakost svoju i pomozi sinu sluækinje svoje! Psl 90:13 Povrati se, Gospode! Dokle øeæ joæ? Smiluj se slugama svojim! Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Mar 10:48 Mnogi su ga korili, neka æuti. Ali on je vikao joæ jaçe: “Sine Davidov, smiluj mi se” Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ SMILUJE 9 Psl 72:13 On se smiluje slabima i ubogima i spasava œivot jadnima. Psl 103:13 Kao æto se otac smiluje djeci svojoj, tako se smiluje Gospod pravednicima svojim. Psl 103:13 Kao æto se otac smiluje djeci svojoj, tako se smiluje Gospod pravednicima svojim. M.Iz 14:21 Tko prezirno postupa s bliœnjima svojim, grijeæi; blagoslovljen je onaj, koji se smiluje siromahu! M.Iz 19:17 Tko se smiluje siromahu, pozaima Gospodu, i platit øe mu za dobroçinstvo njegovo. Iza 30:18 Zato oklijeva Gospod, da vam se smiluje, i zato çeka, da vas pomiluje, jer je Gospod Bog pravde. Blagoslovljeni su svi, koji ga çekaju! Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Rim 9:16 Tako dakle niti stoji do onoga, koji hoøe, niti do onoga, koji trçi, nego do Boga, koji se smiluje. Rim 11:32 Jer je Bog zatvorio sve u nepokornost, da se smiluje svima. SMILUJEM 2 Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.”

Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. SMILUJTE 1 Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! SMIRIT 1 Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. SMIRITI 1 Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! SMIRNE 2 PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara SMIRNOM 2 Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. Mar 15:23 Ondje mu dadoæe vino sa smirnom. Ali on ne uze. SMIRNU Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. SMISAO Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. SMISLIO Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. SMISLITE 1 Psl 4:4 Dræøite i okanite se grjeænoga djelovanja! Smislite se na postelji svojoj! Prestanite! SMJELA PNP 8:8 Ah, da bi mi ti brat bio, koji je dojio prsa matere moje! Tada bih te smjela cjelivati, kad bih te naæla vani: nitko me ne bih za to prekorio. SMJELI 2 Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? Mar 6:9 Sandale su smjeli nositi, ali ne oblaçiti dvoje haljine. SMJELO Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Kol 2:15 I razoruœavæi poglavarstva i vlasti, izvede ih smjelo na ugled, pobijedivæi ih u njemu. SMJELOÆØU 2 Dje 4:29 I sad, Gospodine, pogledaj na

650 njihove prijetnje, i daj slugama svojim, da govore sa svom smjeloæøu rijeç tvoju! Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada, kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. SMJELOST 3 Dje 4:13 A kad vidjeæe smjelost Petrovu i Ivanovu i razabraæe, da su ljudi neækolovani i prosti, divili su se, a znali su ih, da su bili s Isusom. Efe 3:12 U kojemu imamo smjelost i pristup u nadi po vjeri u njega. 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. SMJERNO Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. SMJERNOST 1 Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, SMJESTA Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” SMJESTI 1 M.Iz 18:3 Gdje uniåe bezboœnost, ondje se smjesti i sramota, i prezir doåe sa sramotom. SMOKOVA PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. SMOKVA 5 Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. SMOKVE 6 Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!”

govori Gospod. Mat 7:16 Po rodovima njihovim po znat øete ih. Bere li se s trnja groœåe ili s draçe smokve? Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. SMOKVI 2 Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. SMOKVINO Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. SMOKVOM 2 Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. Iva 1:50 Isus mu reçe: “Vjerujeæ, jer ti rekoh, da sam te vidio pod smokvom. Vidjet øeæ joæ viæe od toga” SMOKVU 3 Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Luk 13:6 Onda im rekoæe ovu prispodobu “Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On doåe i potraœi roda na njoj, ali ga ne naåe. Luk 21:29 Reçe im prispodobu: “Promatrajte smokvu i sva druga drveta! SMOLOM 2 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. SMRADA Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. SMRØU2 Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. L.Zk 20:9 Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smrøu kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili

progonom ili globom ili tamnicom.” Job 3:21 Oni çeznu za smrøu, a ona ne dolazi; traœe je veøma nego blago zakopano. Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada, kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; SMRT 63 Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. Psl 109:16 Jer nije mislio na to, da çini milosråe, progonio je patnika i siromaha, pa i do na smrt oçajnoga, Psl 116:15 Dragocjena je u oçima Gospodnjim smrt pravednika njegovih. M.Iz 8:36 Tko mene promaæi, oæteti duæu svoju; svi koji mrze na me, ljube smrt. M.Iz 21:25 Lijençini donosi smrt pohota njegova; jer ruke njegove bjeœe od posla. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija

651 na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. Luk 13:33 Ali danas, sutra i preksutra moram putovati; jer ne ide, da prorok drugdje naåe smrt negoli u Jerusalemu. Luk 22:33 On mu odgovori: “Gospodine, spreman sam s tobom iøi u tamnicu i u smrt.” Rim 1:32 Oni, istina, znadu odredbu Boœju, da oni, koji to çine, zasluœuju smrt; ipak oni to çine, dapaçe i odobravaju onima koji to çine. Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. Rim 5:17 Jer ako je zbog prijestupa jednoga vladala smrt po jednome, Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:3 Ili zar ne znate, da smo svi mi, koji smo kræteni u Kristu Isusu, u smrt njegovu kræteni? Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. Rim 6:9 Znajuøi da Krist uskrsnuvæi od mrtvih viæe ne umire, smrt viæe ne vlada njime. Rim 6:16 Ne znate li, da kojemu dajete sebe za sluge u pokornost, sluge ste onoga, kojemu se pokoravate, ili grijeha za

smrt, ili pokornosti za pravdu? Rim 6:21 Kakav dakle onda imadoste plod od onoga, za æto se sad stidite? Jer je onome kraj smrt. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 7:10 A ja umrijeh; i naåe se, da mi je zapovijed bila za smrt, a trebala me je voditi k œivotu. Rim 8:6 Jer mudrost tijela smrt je, a mudrost Duha œivot je i mir. 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. 1Ko 11:26 Jer kadgod jedete kruh ovaj i pijete çaæu, smrt Gospodnju navjeæøujete, dok ne doåe. 1Ko 15:21 Jer kako po çovjeku smrt, tako doåe i uskrsnuøe mrtvih po çovjeku. 1Ko 15:26 A kao posljednji øe se neprijatelj uniætiti smrt; 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt. 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? 2Ko 4:12 Dakle smrt djeluje u nama, a œivot u vama 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. Flp 1:21 Jer je meni œivot Krist, a smrt dobitak. 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 9:16 Jer gdje je oporuka, valja da bude i smrt onoga, koji çini oporuku. Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi.

Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. Otk 20:13 I more dade svoje mrtvace; i smrt i podzemlje dadoæe svoje mrtvace; i svaki bi suåen po djelima svojim. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. Otk 20:14 I smrt i podzemlje baçeni biæe u jezero ognjeno, Ovo je druga smrt, jezero ognjeno. Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. SMRTAN 1 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n SMRTI 56 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. Psl 6:5 Jer mrtvi ne spominju viæe tebe; tko øe te slaviti u carstvu smrti? Psl 18:5 Okovi pakla pritisli me, pale na me zamke smrti. Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. Psl 33:19 Da duæe njihove izbavi od smrti, da ih uzdrœi u œivotu u vrijeme gladi! Psl 48:14 “Tako je Bog, Bog naæ zauvijek i vjeçno; on øe nas voditi do smrti.” Psl 68:20 Bog nam je Bog pomoønik; u Boga, Gospoda, ima joæ izlaza iz smrti. Psl 102:20 Da çuje uzdisanje zasuœnjenih, da oslobodi djecu smrti, Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. Psl 118:18 Teæko me kazni Gospod, ali me ne predade smrti. M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. M.Iz 11:4 Bogatstvo ne koristi niæta u dan srdœbe, a pravednost izbavlja od smrti M.Iz 12:28 Staza pravednosti vodi k œivotu, a put opaçine k smrti. M.Iz 14:12 Gdjekoji se put uçini jednome ravan, a kraj su mu staze smrti. Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je

652 tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Mat 2:15 Ondje ostade do smrti Herodove. Tako se je imalo ispuniti, æto je bio rekao Gospodin preko proroka: “Iz Egipta dozvah sina svojega.” Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Mat 26:38 On im reçe: “Œalosna je duæa moja do smrti; ostanite ovdje bdijte s menom!” Luk 12:5 Pokazat øu vam, koga da se bojite: Bojte se onoga, koji nakon smrti ima moø baciti u pakao. Da, kaœem vam: Njega se bojte! Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 8:51 Zaista, zaista, kaœem vam: ako tko bude drœao rijeç moju, neøe vidjeti smrti dovijeka.” Iva 21:19 A ovim rijeçima htjede oznaçiti, kakvom øe smrti proslaviti Boga. Nato mu reçe: “Hajde za mnom!” Dje 2:24 Ali ga Bog odrijeæio veze smrti, i njega je oœivio, jer je bilo nemoguøe, da ona njim vlada. Rim 6:5 Jer kad smo s njim najbliœe zdruœeni sliçnosøu smrti njegove, bit øemo i uskrsnuøem; Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. Rim 7:24 Ja nesretni çovjek! Tko øe me izbaviti od tijela smrti ove? Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. 1Ko 15:55 Gdje je, smrti, pobjeda tvoja? Gdje je, smrti, œalac tvoj?” 1Ko 15:55 Gdje je, smrti, pobjeda tvoja? Gdje je, smrti, œalac tvoj?” 1Ko 15:56 A œalac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon. 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: Flp 2:8 Ponizio je sam sebe postavæi posluæan do smrti, do smrti na kriœu. Flp 2:8 Ponizio je sam sebe postavæi posluæan do smrti, do smrti na kriœu. Flp 2:27 Jer, zaista, bio je blizu smrti, ali Bog mu se je smilovao, ne samo njemu, nego i meni, da mi ne doåe œalost na œalost. Flp 2:30 Jer zbog djela Kristova doæao je blizu smrti, ne marivæi za svoj œivot, da naknadi u sluœbi mojoj, æto vas nemam. Flp 3:10 Da spoznam njega i silu uskrsnuøa njegova i zajednicu njegovih muka, da mu budem sliçan u smrti, 2Ti 4:6 Jer ja se veø œrtvujem, i vrijeme moje smrti blizu je. Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto

podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. Heb 9:17 Jer je oporuka po smrti utvråena, a nema nikakve snage, dok je œiv onaj, koji ju je naçinio. Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. 1Iv 3:14 Mi znamo, da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu; tko ne ljubi, ostaje u smrti. 1Iv 3:14 Mi znamo, da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu; tko ne ljubi, ostaje u smrti. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:17 Svaka je nepravda grijeh; i ima grijeh, æto ne donosi smrti. Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti. Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” SMRTNA Job 34:6 Ja sam kao laœac protiv pravice svojoj; bez krivnje pogodi me strijela smrtna! Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. SMRTNIH 1 Iza 51:12 “Ja, ja sam, koji vas tjeæim. Tko si ti, da se bojiæ smrtnih ljudi, djece çovjeçje, æto iæçeznu kao trava? SMRTNIKA Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. SMRTNIKU Job 16:21 On pribavlja smrtniku pravo protiv Boga, çovjeku protiv bliœnjega svojemu. SMRTNO 1Ko 15:53 Jer ovo raspadljivo treba da se obuçe u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuçe u besmrtnost. 1Ko 15:54 A kad se ovo raspadljivo obuçe u neraspadljivost, i ovo se smrtno obuçe u besmrtnost, onda øe se ispuniti rijeç, æto je napisana: “Pobjeda proguta smrt.

SMRTNOGA Rim 1:23 I pretvoriæe slavu besmrtnoga Boga u obliçje smrtnoga çovjeka i ptica i çetveronoœaca i gmazova. SMRTNOJ 2 Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio SMRTNOM 3 Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. Psl 139:22 Jest, smrtnom mrœnjom mrzit øu na njih; oni su moji vlastiti neprijatelji. Rim 6:12 Neka ne vlada dakle grijeh u vaæemu smrtnom tijelu, da sluæate poœude njegove. SMRTONOSAN 1 Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. SMRTONOSNA Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; SMRTONOSNOGA Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. SMUÆENI 1 Jer 25:16 Neka piju, teturaju i smuæeni postanu pred maçem, æto øu ga poslati meåu njih!” SMUÇUJE 1 Rim 14:21 Dobro je ne jesti mesa, i vina ne niti, i ono ne çiniti, na æto se tvoj brat spotiçe, ili se smuçuje, ili slabi. SMUTNJE 1 Rim 16:17 A molim vas, braøo, da pazite na one, koji çine razmirice i smutnje protiv nauka, koji vi nauçiste, i klonite se njih! SNA 5 Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. M.Iz 20:13 Ne ljubi sna, da ne osiromaæiæ; drœi oçi svoje otvorene, pa øeæ imati kruha dosta! Mat 1:24 Josip ustade od sna i uçini, kao æto mu je bio zapovjedio anåeo Gospodnji. On uze k sebi œenu svoju. Iva 11:11 Tako reçe. Onda nastavi: “Lazar, naæ prijatelj, spava. Ali idem da ga probudim od sna.” Rim 13:11 I znajuøi ovo vrijeme, da je veø ças, te mi ustanemo od sna; jer je sad bliœe naæe spasenje, negoli kad vjerovasmo. SNAÅOÆE 1 Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; SNAGA1 P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila

653 slomljena. Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. Psl 22:15 Sasuæi se kao crijep snaga moja, jezik mi prionu za nepce, u prah smrti meøeæ me. Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. Psl 89:17 Fer si ti sjajna snaga naæa, po milosti tvojoj raste moø naæa. M.Iz 31:25 Odijelo joj je snaga i ljepota, i smije se danu sutraænjemu. Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Iza 45:24 Samo u Gospodu, govorit øe se, spasenje je i snaga, k njemu øe doøi, puni srama, svi, koji se gnjeve na njega. Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. SNAGE 8 P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. Job 33:25 Tada zasja tijelo njegovo viæe nego u mladosti; tada se on povrati u dane mladenaçke snage. Job 39:21 Kopa zemlju, veseo je od snage, nasrøe na oruœje; Psl 89:13 Miæica puna i junaçke snage tvoja je; ruka je tvoja jaka, desnica tvoja ispruœena. M.Iz 31:3 Ne daji snage svoje milosnicama i putova svojih kvariteljicama kraljeva! Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Heb 9:17 Jer je oporuka po smrti utvråena, a nema nikakve snage, dok je œiv onaj, koji ju je naçinio. 2Pe 1:5 I zato iz sve snage poradite, da pokaœete u vjeri svojoj krepost, a u kreposti poznanje, SNAGO Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. SNAGOM2 P.Zk 6:5 Ljubi Gospoda, Boga svojega, svim srcem, svom duæom i svom snagom svojom! Suc 5:21 Kiæon odnosi neprijatelje, Kiæon, potok bitaka. Pa obraduj se çitavom snagom, duæo moja! 1Sa 2:9 Korake svojih poboœnih çuva on

dobro, a opaki izginu u mraku; jer svojom snagom ne dolazi çovjek do pobjede. Job 9:4 Mudar je srcem i silan snagom; tko se je opro njemu i bio sretan? Job 36:5 Eto, Bog je silan, ali nikoga ne osuåuje, silan je snagom razuma. Psl 18:32 Bog, koji me opasao snagom, uçinio mi put neopasnim. Psl 18:39 Jer ti me naoruœa snagom za boj: “koji se staviæe protiv mene, ti ih primora na koljena preda me. Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Luk 24:49 Evo, ja øu poslati obeøanje Oca svojega na vas. Ostanite u gradu, dok ne budete opremljeni snagom odozgo!” Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu; SNAGU 9 Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. Iza 40:29 On daje snagu umornome, daje jakost slabome. Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. SNAHA Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” SNAHU 2 Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva

na snahu, i snaha na svekrvu.” SNAŒAN 1 Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. SNAŒNI 1 Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. SNAZI 1 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” SNE 1 Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. SNIJEG 6 Psl 147:16 Koji daje snijeg kao vunu, sipa inje kao pepeo; M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Mat 28:3 Lice je njegovo bilo kao munja, i odijelo njegovo bijelo kao snijeg. Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; SNIJEGA Psl 51:7 Poækropi me hisopom da se oçistim; operi me i bit øu biti bjelji od snijega. M.Iz 31:21 Ne boji se snijega za kuøu svoju, sva çeljad njezina ima po dvoje haljine. SNIJEGOM Job 9:30 I da se operem snijegom i da ruke oribam lugom, SNIJEGU Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka. SNIJELA Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. SNIZUJEÆ 1 2Sa 22:28 Pomaœeæ narodu nevoljnu, snizujeæ pogled oholu. SNJEŒNE 1 Job 38:22 Jesi li ikada doæao u riznice snjeœne; jesi li vidio spremiæta tuçe, SNJEŒNU Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. SNOM Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude

654 tvojim mrzitelji SNOPLJE 2 Mih 4:12 Ali oni ne znaju misli Gospodnjih i ne razumiju odluke njegove, da ih unosi kao snoplje na gumno. Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” SNOPOVE 1 Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. SNOPOVI 1 Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. SNOSE 1 Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. SNOSITI 1 Pst 4:13 A Kain se potuœi Gospodu: “Prevelika je kazna moja, a da bih je mogao snositi. SNOVA Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” SNU 5 Job 4:13 U igri misli u noønome snu, kada tvrd san pada na ljude, Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mat 27:19 Dok je on sjedio na sudu, poruçi mu œena njegova: “Nemoj imati nikakva posla s tim pravednikom, jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.” SNUJU Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. SOANSKOM Psl 78:12 Pred oçima otaca njihovih uçini çudesa u zemlji egipatskoj, u Soanskom polju, SOBAMA Mat 24:26 Ako vam se tada rekne: “On je u pustinji, ne izlazite; on je u sobama, ne vjerujte! Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. SOBE 1 Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! SOBI 3 Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat

glasnik raæiriti rijeç tvoju. Dan 6:10 Kad je Daniel çuo, da je pismo potpisano, otide u svoju kuøu, gdje je u svojoj gornjoj sobi imao otvore prozora naprema Jerusalemu. Tri puta na dan padao je na koljena svoja, obavljao je molitvu svoju i slavio Boga svojega, kao æto je bio çinio i Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. SOBU 2 PNP 3:4 Jedva sam ih mimoiæla, naåoh duæi svojoj dragoga. Drœala sam ga çvrsto i nijesam pustila, sve dok ga ne odvedoh u kuøu matere svoje, u sobu one, koja me rodila. Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. SODOMA Iza 1:9 Jest, da nam Gospod nad vojskama nije ostavio jedan ostatak, bili bismo kao Sodoma, izjednaçili bismo se s Gomorom! Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. SODOMI 3 Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Mat 10:15 Zaista, kaœem vam: “Zemlji Sodomi i Gomori u dan suda bit øe lakæe negoli gradu takvu! Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. SODOMSKOGA P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, SODOMU 2 Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, SOK 1 Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. SOL 4 L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. Mat 5:13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol obljutavi, çim øe se onda osoliti? Ne valja viæe ni za æto; izbacuje se i ljudi je pogaze. Mat 5:13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol

obljutavi, çim øe se onda osoliti? Ne valja viæe ni za æto; izbacuje se i ljudi je pogaze. SOLI 1 Pst 19:26 A kad se je œena njegova iza njega ogledala natrag postade stup od soli. SOLJU 2 Mar 9:49 Svaki øe se ognjem posoliti, kao æto se svaka œrtva zaçinja solju. Kol 4:6 Rijeç vaæa neka je svagda u milosti solju zaçinjena, da znate, kako vam treba svakome odgovarati! SOLUN 1 2Ti 4:10 Jer me Dema ostavi iz ljubavi k sadaænjemu svijetu i otide u Solun, Crescent u Galaciju, Tito u Dalmaciju. Luka je sam kod mene. SOLUNU Dje 17:11 A ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, jer primiæe rijeç sa svim srcem, i svaki su dan ispitivali Pisma, je li to tako. SOSIPATER 1 Rim 16:21 Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, i Jason i Sosipater, roåaci moji. SOTONA3 Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mar 3:23 Tada ih je dozvao i govorio im u prispodobama: “Kako moœe sotona izgoniti sotonu? Luk 22:3 Tada uåe sotona u Judu, koji se zvao Iskariot, i koji je bio jedan iz broja dvanaestorice. Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! 2Ko 2:11 Da nas ne prevari sotona, jer znamo, æto on misli 2Ko 11:14 I nije çudo, jer se sam sotona pretvara u anåela svjetla. Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; Otk 20:7 I kad se svræi tisuøa godina, odvezat øe se sotona iz tamnice svoje, SOTONE 1 Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. SOTONI 5 Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto,

655 joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Job 2:6 Tada reçe Gospod Sotoni: “Dobro, neka ti je on u vlasti! Samo mu moraæ saçuvati œivot!” Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ti 1:20 Meåu kojima su Himenej i Aleksandar, koje predadoh sotoni, da se nauçe ne huliti, SOTONIN 1 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. SOTONINA Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. SOTONINE 2 Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. SOTONINIH 1 Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; SOTONINO Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona SOTONINU 2So 2:9 Kojega je dolazak po djelovanju sotoninu sa svakom silom i znacima i laœnim çudesima, SOTONO 3 Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 16:23 A on se okrenu i reçe Petru: “Idi od mene, sotono! Ti si mi na smetnju. Ne drœiæ s Bogom, nego s ljudima.” SOTONU 3 Mar 3:23 Tada ih je dozvao i govorio im u prispodobama: “Kako moœe sotona izgoniti sotonu? Luk 10:18 On im reçe: “Vidjeh sotonu, gdje spade s neba kao munja. Rim 16:20 A Bog mira satrt øe skoro sotonu pod nogama vaæim. Milost Gospodina naæega Isusa Krista s vama! SPAÆEN 1 Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. SPAÆENI 4

Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Rim 5:9 Mnogo øemo dakle veøma biti po njemu spaæeni od gnjeva, kad smo sad opravdani krvlju njegovom. Efe 2:5 I nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, oœivi s Kristom miloæøu ste spaæeni, Efe 2:8 Jer ste miloæøu spaæeni po vjeri, i to nije od vas, to je dar Boœji, SPADE 1 Luk 10:18 On im reçe: “Vidjeh sotonu, gdje spade s neba kao munja. SPADOÆE 1 Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. SPALI 5 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” 1Ko 13:3 I kad bih razdao sve imanje svoje, i ako predam tijelo svoje, da se spali, a ljubavi nemam, niæta mi ne koristi. Heb 6:8 a koja iznosi trnje i draçu, nepotrebna je i blizu je prokletstvu, i ona se najposlije spali. SPALIÆE 2 Psl 74:7 Ognjem spaliæe svetiæte tvoje; stan imena tvojega oskvrniæe do temelja. Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. SPALIO 2Pe 2:6 I gradove Sodomu i Gomoru osudio je na propast i spalio, i tako je postavio primjer buduøim bezboœnicima, SPALIT 2 Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. SPALITE 1 Izl 12:10 Niæta od toga ne ostavite do jutra; æto bi od toga preostalo do jutra, spalite na ognju! SPALITI 2 Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, SPALJUJE 2 Heb 12:29 Jer je “Bog naæ oganj, koji spaljuje.” Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi,

oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. SPALJUJU 2 Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. SPAO 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. SPAS 1 Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju, prolazi moj spas kao oblak. SPASAVA 5 Psl 34:18 Gospod je blizu onih, koji su skræena srca, i slomljene duæe spasava. Psl 72:13 On se smiluje slabima i ubogima i spasava œivot jadnima. Iza 33:22 Jer je Gospod naæ sudac, Gospod je nas gospodar, Gospod je naæ kralj, On je, koji nas spasava. Tit 2:11 Jer se pokaza milost Boœja koja spasava sve ljude, 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, SPASAVAJU 2 Luk 13:23 Tada ga upita netko: “Gospodine, je li samo malo onih, koji se spasavaju?” On im reçe: 2Ko 2:15 Jer smo mi Kristov ugodan miris Bogu i meåu onima, koji se spasavaju, i meåu onima, koji ginu. SPASAVAMO 1Ko 1:18 Jer je rijeç o kriœu ludost onima, koji propadaju, a nama, koji se spasavamo, sila Boœja. SPASAVAO Job 29:12 Spasavao sam siromaha, koji je vikao, i sirotu bez zaætitnika. SPASAVATE 1 1Ko 15:2 Po kojemu se i spasavate, ako drœite, kako sam vam propovijedao osim ako uzalud vjerovaste. SPASE 4 Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. 1Ko 10:33 Kao æto i ja u svemu svima ugaåam, ne traœeøi svoje koristi, nego mnogih, da se spase. 1So 2:16 Jer nam prijeçe govoriti narodima, da se spase, da ispune mjeru svojih grijeha svagda; ali doåe gnjev na njih do kraja. Heb 10:39 A mi, braøo, nijesmo od onih, koji odstupaju na propast, nego od onih, koji vjeruju, da spase duæu. SPASENJA6 P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre

656 Hridinu spasenja svojega. P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! Psl 3:2 Mnogi, koji kaœu o meni: “Nema mu viæe spasenja kod Boga!” Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! Psl 22:1 Boœe moj, Boœe moj! Zaæto si me ostavio? Daleko su od spasenja mojega rijeçi vapaja mojih. Psl 32:7 Ti si zaklon moj, çuvaæ me od tjeskobe; okruœit øeæ me radoæøu spasenja. Psl 33:17 Ne dovodi konj do pobjede, uza svu jakost svoju ne donosi on spasenja. Psl 51:12 Daj da ponovno iskusim radost spasenja tvojega; daj me okrijepi u duhu dobrovoljnom! Psl 51:14 Izbavi me od krvi, Boœe, Boœe spasenja mojega! Tada øe jezik moj glasno slaviti milost tvoju. Psl 106:4 Spomeni me se, Gospode, po milosti k narodu svojemu, po svome djelu spasenja pohodi i mene! Psl 116:13 Çaæu spasenja uzet øu i slaviti ime Gospodnje, Iza 12:3 S veseljem øete crpsti vodu iz izvora spasenja. Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Jer 8:15 Uzdamo se u mir, ali ne dolazi niæta dobro, u vrijeme spasenja, ali je samo strah! Jer 8:18 “Bez spasenja”. Nevolja navaljuje na me, moje srce u meni puno je boli!

Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. Luk 1:69 Bog spasenja podiœe za nas u kuøi svojega sluge Davida: “ Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja. Dje 4:12 I nema ni u jednom drugom spasenja; jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo.” Dje 13:26 Ljudi braøo, sinovi roda Abrahamova, i koji se meåu vama boje Boga! Nama je poslana rijeç ovoga spasenja. Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, Efe 6:17 I kacigu spasenja uzmite, i maç Duha, koji je rijeç Boœja! Flp 1:28 I ni u çemu da se ne plaæite od protivnika; jer je to za njih znak propasti, a za vas spasenja, i to od Boga; 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; Heb 2:10 Jer je prilikovalo njemu, zbog kojega je sve, i po kojemu je sve, koji dovede mnoge sinove u slavu, da patnjama privede k slavi poçetnika spasenja njihova. Heb 5:9 I doæavæi k svræi, postade svima, koji ga sluæaju, uzrok spasenja vjeçnoga, SPASENJE 53 1Ljt 16:23 Pjevajte tako Gospodu, sve zemlje! Iz dan u dan navjeæøujete spasenje njegovo! 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Psl 3:8 Spasenje stoji u moøi Gospoda; na puk tvoj neka doåe blagoslov tvoj! Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 62:2 On je jedini hridina moja i spasenje moje, branik moj, da se ne poljuljam nikada. Psl 71:15 Usta øe moja navjeæøivati pravdu tvoju, svaki dan spasenje tvoje; jer u tom ja ne znam mjere. Psl 85:9 Spasenje njegovo, zaista, blizu je onih, koji ga se boje: zemlju naæu zapast øe

sjajna sreøa. Psl 91:16 Dat øu mu, da dugo œivi, i pokazat øu mu spasenje svoje.” Psl 119:71 Na spasenje je meni, æto moram trpjeti, da upoznam naredbe tvoje. Psl 119:170 Neka doåe moljenje moje pred lice tvoje, po rijeçi svojoj daj mi da naåem spasenje! Psl 122:6 Œelite mir Jerusalemu, spasenje onima, koji te ljube! Psl 125:5 A koji skreøu na krive staze, neka ih Gospod otjera s onima, koji çine zlodjela! Spasenje Izraelu! Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.” Iza 26:3 Çvrsta je svijest njegova i trajno øeæ mu spasenje dati, jer se uzda u tebe. Iza 45:24 Samo u Gospodu, govorit øe se, spasenje je i snaga, k njemu øe doøi, puni srama, svi, koji se gnjeve na njega. Pad babilonskih idola. Spasenje je Izraelovo u Bogu, koji mu je vjeran. Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. Iza 66:12 Jer ovako veli Gospod: “Gle, ja dovodim spasenje k njemu kao rijeku, sjajno bogatstvo naroda kao nabujali potok. Vi øete se na njemu napiti. Bit øete noæeni na rukama, milovani na koljenima. Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. Eze 7:25 Tjeskoba dolazi. Traœi se spasenje i ne nalazi se. Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Jon 2:9 Koji ætuju niætave idole, ostavljaju onoga, koji im je spasenje. Zah 8:13 l kao æto ste prije bili kletva meåu narodima, kuøo Judina i kuøo Izraelova, tako øu vam sada pribaviti spasenje, da budete blagoslov. Ne bojte se, ohrabrite se! Slavodobitna pjesma nad padom Boœjih

657 neprijatelja. Spasenje naroda Boœjega Luk 2:30 Oçi moje vidjeæe spasenje, Iva 4:22 Vi ne znate, çemu se klanjate; mi znamo, çemu se klanjamo jer spasenje dolazi od Œidova. Dje 13:47 Jer nam tako zapovjedi Gospodin: ‘Postavljam te za svjetlost neznaboæcima, da budeæ na spasenje do kraja zemlje.’” Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. Rim 10:1 Braøo, œelja je mojega srca i molitva Bogu za spasenje njihovo. Rim 10:10 Jer se srcem vjeruje za opravdanje, a ustima se priznaje za spasenje. Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. Rim 13:11 I znajuøi ovo vrijeme, da je veø ças, te mi ustanemo od sna; jer je sad bliœe naæe spasenje, negoli kad vjerovasmo. 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev, nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Heb 1:14 Nijesu li svi sluœbeni duhovi, koji su poslani na sluœbu zbog onih, koji øe baætiniti spasenje? Heb 2:3 Kako øemo izbjeøi, ako ne budemo marili za toliko spasenje, koje je zapoçelo propovijedanjem Gospodinovim, a od onih, koji su çuli, utvrdilo se za nas; Heb 9:28 Tako se i Krist jednom prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put øe se javiti bez grijeha na spasenje onima, koji ga iæçekuju. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. 1Pe 1:9 Kad postignete cilj svoje vjere, spasenje duæa. 1Pe 1:10 I to su spasenje traœili i ispitivali proroci, koji su prorokovali za vaæu milost, 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, 2Pe 3:15 I dugotrpnost Gospodina naæega drœite za spasenje, kao æto vam je i ljubljeni naæ brat Pavao po danoj mu mudrosti pisao; Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. SPASENJEM 5 Psl 119:174 Çeznem, Gospode, za spasenjem tvojim, i nauka je tvoja naslada

moja. Iza 45:17 A na Izraela mislit øe Gospod spasenjem vjeçnim, vi se neøete nikada postidjeti, niti øete se posramiti dovijeka. Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. SPASENJU 5 Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Flp 2:12 Tako, ljubljeni moji, kao æto svagda sluæaste, ne samo kad sam kod vas, nego i sad mnogo veøma, kad nijesam kod vas, radite o spasenju svojemu sa strahom i drhtanjem! Heb 6:9 Ali od vas, ljubljeni, nadamo se boljemu i æto je blizu spasenju, ako i govorimo tako. Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. SPASI 16 Psl 22:8 “Pouzdaj se u Gospoda!” Neka ga on spasi! “On neka mu pomogne; jer ga on miluje!” Psl 69:1 Spasi me, Boœe, jer mi veø dolaze vode do grla. Psl 106:10 Tako ih spasi od ruke mrzitelja, izbavi ih iz sile neprijatelja. Psl 119:146 Prizivam te: “Spasi me,” da çuvam svjedoçanstva tvoja! Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Mat 18:11 Jer je Sin çovjeçji doæao da spasi, æto je bilo izgubljeno. Mat 27:40 I govorili: “Ti si htio hram poruæiti i u tri ga dana opet sagraditi; spasi samoga sebe, Ako si Sin Boœji, siåi s kriœa!” Luk 9:56 Sin çovjeçji nije doæao da upropasti duæe, nego da ih spasi”. I tako otidoæe u drugo mjesto. Luk 19:10 Jer je Sin çovjeçji doæao da potraœi i spasi, æto je bilo izgubljeno.” Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Luk 23:39 Jedan od zloçinaca, æto su visjeli na kriœu, hulio je na njega govoreøi: “Zar nijesi ti Krist? Onda spasi samoga sebe i nas!” Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega

na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. da je Krist Isus doæao na svijet da spasi grjeænike, od kojih sam prvi ja. Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, 1Pe 4:18 I ako se pravednik jedva spasi, gdje øe se bezboœnik i grjeænik pokazati? SPASIÆ 1 Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje, oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! SPASILA Luk 7:50 A on reçe œeni: “Vjera te je tvoja spasila. Idi u miru!” SPASILI 1 2So 2:10 I sa svakom prijevarom nepravde meåu onima, koji propadaju, jer ljubavi istine ne primiæe, da bi se spasili. SPASILO 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. SPASIM 4 Iza 63:1 Tko je ono æto dolazi iz Edoma, u crvenim haljinama iz Bosre? Sjajan je u svojoj odjeøi, ponosno koraçajuøi u silnoj snazi svojoj. “Ja sam, koji govorim pravednost, koji imam moø da spasim.” Iva 12:47 Tko çuje moje rijeçi, ali ih ne drœi, ja mu neøu suditi, jer ne doåoh da sudim, nego da spasim svijet. Dje 16:30 Izvede ih van i reçe: “Gospodo, æto mi treba çiniti, da se spasim?” 1Ko 9:22 Slabima bio sam slab, da slabe pridobijem; svima sam bio sve, da svakako nekoje spasim. SPASIMO Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” Dje 4:12 I nema ni u jednom drugom spasenja; jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo.” SPASIO 9 Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. Mat 24:22 I kad se ne bi skratili oni dani ni jedan se çovjek ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit øe se dani oni. Mar 13:20 Kad Gospodin ne bi skratio one dane, ne bi se spasio ni jedan çovjek. Ali zbog izabranih, koje izabra, skratio je dane. Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Rim 11:5 Tako se je dakle i u sadaænje vrijeme ostatak spasio po izboru milosti.

658 Rim 11:14 Ne bih li kako izazvao na natjecanje svoje suplemenike i spasio nekoje od njih. 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. SPASISMO Rim 8:24 Jer se nadom spasismo. A nada, koja se vidi, nije nada; jer æto tko vidi, kako øe se tome nadati? SPASIT 16 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Psl 91:15 Kad me zazove, usliæit øu ga i iz njega øu stajati u nevolji; spasit øu ga i proslavit øu ga. M.Iz 28:18 Tko hodi neduœno, spasit øe se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu. M.Iz 28:26 Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luåak je; a tko hodi u mudrosti, spasit øe se. Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Mat 10:22 Zbog imena mojega bit øete omraœeni svima. Ali tko ustraje do kraja, spasit øe se. Mar 16:16 Tko vjeruje i pokrsti se, spasit øe se; a tko ne vjeruje, osudit øe se. Luk 21:19 Postojanom ustrajnoæøu spasit øete duæu svoju. Iva 10:9 Ja sam vrata. Tko uåe kroza me, spasit øe se. On øe ulaziti i izlaziti i paæu nalaziti. Dje 16:31 A oni rekoæe: “Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit øeæ se ti i kuøa tvoja.” Rim 10:13 Jer “kojigod bude zazivao ime Gospodnje, spasit øe se.” 1Ti 4:16 Pazi na sebe i na nauku; ustraj u tome, jer ovo çineøi spasit øeæ i sebe i one, koji te sluæaju. 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. SPASITE 2 Dje 2:40 I drugim mnogim rijeçima svjedoçio je i opominjao ih; “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda!” Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela!

SPASITELJ 16 Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, Psl 78:35 Onda bi pomiæljali, da je Bog branik njihov, da je Bog, Sveviænji, spasitelj njihov. Psl 118:14 Gospod mi je pobjeda i pjesma, jer mi postade spasitelj. Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. Iza 43:3 Jer ja, Gospod, tvoj sam Bog, Svetac Izraelov tvoj je spasitelj. Dao bih Egipat za te kao otkup, Etiopiju i Sebu mjesto tebe. Iza 45:15 Zaista, ti si Bog s tajnim osnovama, Bog Izraelov, spasitelj! Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Iza 63:8 Jer je on rekao: “Doista su moj narod, sinovi, koji neøe iznevjeriti nikada.” Tako im je postao spasitelj. Zah 9:9 Raduj se glasno, køeri sionska! Kliçi, køeri jerusalemska! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, pravedan i kao spasitelj, pun poniznosti. Jaæe na magarcu, na magaretu, mladetu magariçinu. Luk 2:11 Danas vam se u gradu Davidovu rodi Spasitelj, Krist i Gospodin. Iva 4:42 Oni rekoæe œeni:, “Sad ne vjerujemo viæe zbog izjave tvoje; jer sami çusmo i znamo: “Ovaj je zaista Spasitelj svijeta.” Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. SPASITELJA3 Psl 42:5 Zaæto si œalosna, duæo moja, æto uzdiæeæ u meni? Çekaj Boga, jer ga joæ slavim, mojega spasitelja i Boga. Psl 106:21 Zaboraviæe spasitelja Boga svojega, koji uçini sjajna djela u Egiptu, Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i

dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, Tit 3:4 A kad se pokaza dobrota i çovjekoljublje Boga, Spasitelja naæega, 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. 1Iv 4:14 I mi vidjesmo, i svjedoçimo, da je Otac poslao Sina za Spasitelja svijeta. SPASITELJEM 1Ti 2:3 Jer ovo je dobro i ugodno pred Spasiteljem naæim Bogom, SPASITELJU 6 Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? Luk 1:47 I duh se moj raduje u Bogu, Spasitelju mojemu. Tit 3:6 Kojega izli na nas obilato po Isusu Kristu, Spasitelju naæemu, Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. SPASITI 18 Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Iza 45:22 Ovamo se k meni okrenite, dajte se spasiti, svi krajevi zemaljski, jer sam ja Bog, i drugi nitko. Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe, Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mat 19:25 Kad to çuæe uçenici, posve se

659 smetoæe i upitaæe: “Tko se onda moœe spasiti?” Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” Dje 15:1 I doæli su neki iz Judeje i uçili bradu: “Ako se ne obreœete po obiçaju Mojsijevu, ne moœete se spasiti.” Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. Rim 11:26 I tako øe se spasiti sav Izrael, kao æto je pisano: “Doøi øe od Siona Spasitelj i odvratit øe bezboœnost od Jakova. 1Ko 3:15 A çije djelo izgori, bit øe mu na ætetu, a sam øe se spasiti, ali tako kao kroz oganj. 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. Heb 7:25 Zato i moœe uvijek spasiti one, koji po njemu dolaze k Bogu, kad svagda œivi, da ih zagovara. Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! Jak 2:14 æto koristi, braøo moja, ako tko kaœe, da ima vjeru, a djela nema? Zar ga moœe vjera spasiti? Jak 4:12 Jedan je zakonodavac i sudac, koji moœe spasiti i upropastiti. A ti tko si, da bliœnjega sudiæ?! SPASONOSNO 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. Heb 12:10 Oni su nas karali za vrijeme od malo dana, kako im se svidjelo, a on za ono, æto je spasonosno, da budemo dionici svetosti njegove. SPASONOSNU Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. SPAVA 8 Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” Psl 121:3 Ne da on, da popusti noga tvoja: ne spava çuvar tvoj. Psl 121:4 Gle, nikada ne spava, nikada ne drijema çuvar Izraelov. M.Iz 10:5 Tko ljeti skuplja, razuman je; tko spava o œetvi, prouzrokuje sramotu. Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. Mat 9:24 “Odstupite, jer djevojka nije mrtva, ona samo spava.” Tada su mu se oni podsmijevali. Iva 11:11 Tako reçe. Onda nastavi: “Lazar, naæ prijatelj, spava. Ali idem da ga probudim od sna.”

SPAVAÆ 5 Psl 44:23 Ustani! Æto spavaæ, Gospode? Probudi se! Ne odbacuj nas vjeçno! M.Iz 3:24 Kad legneæ, ne trebaæ se plaæiti i kad poçivaæ, spavaæ slatko. Prp 10:20 Ni u mislima ne psuj kralja, ni u sobi, u kojoj spavaæ, ne psuj bogatih, jer ptice nebeske mogle bi primiti jeku i krilat glasnik raæiriti rijeç tvoju. Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Efe 5:14 Zato se kaœe: “Ustani, koji spavaæ, i uskrsni od mrtvih, i obasjat øe te Krist!” SPAVAJU 5 Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Mat 26:40 Tada doåe k uçenicima svojim i naåe ih gdje spavaju. Reçe Petru: “Zar nijeste mogli jednu uru probdjeti s menom? Luk 22:45 Diœe se od molitve i poåe k uçenicima svojim, ali ih naåe gdje spavaju od œalosti. 1So 5:7 Jer koji spavaju, u noøi spavaju, i koji se opijaju, u noøi se opijaju, 1So 5:7 Jer koji spavaju, u noøi spavaju, i koji se opijaju, u noøi se opijaju, SPAVALA Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” SPAVALI 1 1So 5:10 koji umrije za nas, da mi, ili bdjeli, ili spavali, zajedno s njim œivimo. SPAVAO Pst 2:21 Zato Gospod Bog pusti dubok san na Adama, i dok je on spavao, uze mu jedno rebro i ispuni mjesto opet mesom. Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. SPAVATE 1 Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. SPAVATI 1 M.Iz 6:10 “Joæ malo spavati, joæ malo drijemati, joæ malo sklopiti ruke i poçivati!” SPLETE 1 Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. SPLETENA PNP 7:5 Glava tvoja na tebi kao Karmel, kosa na glavi tvojoj kao grimiz kraljevski, u pletenice spletena. SPLETKAÆA M.Iz 12:2 Dobar çovjek dobiva milost kod Gospoda, a spletkaæa osuåuje. SPLETKE 5 Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe mi spletke. M.Iz 6:14 Tko plete spletke u srcu i vazda kuje zlo. Prp 7:29 Gle, to naåoh: iskrena je I Bog stvorio çovjeka; ali oni traœe mnoge

spletke. Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, SPLETOÆE 2 Pst 3:7 Tada se obadvima otvoriæe oçi, i oni opaziæe, da su bili goli. Zato spletoæe liæøe smokvino i naçiniæe sebi od njega pregaçe. Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. SPOJENA 1Ti 6:6 U istinu velik je dobitak poboœnost, kad je spojena sa zadovoljstvom. SPOLOM 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. SPOMEN 4 Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Heb 10:3 Nego se njima svake godine çini spomen na grijehe. SPOMENA Psl 31:12 Zaboravljen sam, bez spomena kao mrtvac; postadoh kao razbijen sud. SPOMENE 1 Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” SPOMENEÆ 1 Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. SPOMENI 5 Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Psl 74:18 Spomeni se toga: neprijatelj se je narugao Gospodu; narod je bezumni psovao ime tvoje! Psl 89:47 Spomeni se, Gospode: “Æto je œivo kako si ni na æto stvorio svu djecu çovjeçju? Psl 106:4 Spomeni me se, Gospode, po milosti k narodu svojemu, po svome djelu spasenja pohodi i mene! Jer 14:21 Ali nas ne odbijaj zbog imena svojega, ne daj da se obeæçasti prijestolje slave tvoje! Spomeni se zavjeta svojega s nama i ne prekidaj ga! SPOMENIK 1 Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” SPOMENIKE 3 Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene

660 spomenike njihove. Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima SPOMENU 2 Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! SPOMENUO Psl 115:12 Gospod se je nas spomenuo: on øe blagosloviti, blagoslovit øe kuøu Aronovu, SPOMENUT 1 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. SPOMENUTI 3 Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Eze 16:60 Ali øu se ja spomenuti zavjeta svojega s tobom u dane mladosti tvoje i sklopit øu s tobom vjeçan zavjet. Luk 1:72 Tako htjede smilovati se ocima naæim i spomenuti se svetoga zavjeta svojega SPOMINJALI 1 Gal 2:10 Samo da bismo se spominjali siromaha, a to sam doista i revno nastojao çiniti. SPOMINJAO Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, SPOMINJATI 2 Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! Heb 8:12 Jer øu biti milostiv nepravdama njihovim, i grijeha njihovih neøu viæe spominjati! SPOMINJE 5 Psl 103:14 Jer zna, kakva smo mi grada, spominje se, da smo samo prah. Psl 105:8 Spominje se uvijek zavjeta svojega, rijeçi, koju je dao za tisuøu koljena, Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Efe 5:3 A bludnost i svaka neçistoøa i lakomstvo neka se ni ne spominje meåu vama, kao æto se pristoji svetima! Heb 11:22 Vjerom se spominje Josip umiruøi izlaska sinova Izraelovih i zapovijeda za kosti svoje. SPOMINJEÆ 3 P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj

izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! Psl 8:4 Æto je çovjek, da ga se spominjeæ, zemlje sin, da ga pogledaæ? Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. SPOMINJEM 2 Iza 43:25 Ja sam, ja, koji uniætavam krivnju tvoju zbog sebe i tvojih se grijeha viæe ne spominjem. Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” SPOMINJETE 2 1Ko 11:2 A hvalim vas, braøo, æto se u svemu mene spominjete i drœite propise, kao æto vam predadoh. 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. SPOMINJI 2 Psl 25:7 Grijeha mladosti moje, opaçina mojih ne spominji se! Po milosti svojoj spomeni se mene radi dobrote svoje, Gospode! Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” SPOMINJITE 1 Kol 4:18 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom. Spominjite se mojih okova! Milost s vama! Amen. SPOMINJU 2 Psl 6:5 Jer mrtvi ne spominju viæe tebe; tko øe te slaviti u carstvu smrti? Iza 65:17 Jer gle, ja øu stvoriti novo nebo i novu zemlju. Ne spominju se SPOMINJUØI 3 Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. Psl 137:1 Na vodama babilonskim sjedili smo i plakali spominjuøi se Siona. 2Ti 1:4 Œeleøi da te vidim, spominjuøi se suza tvojih, da se radosti ispunim, SPOPALE 1 Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. SPOPAO Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. SPOR 2 Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. SPORA Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.”

SPORAZUM 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. SPORAZUMI 1 Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. SPOREÇKAO Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju, neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga. SPORIH 1 Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” SPOROGA Luk 24:25 Tada im on reçe: “O bezumni i sporoga srca za vjerovanje sve æto su navjeæøivali proroci! SPOSOBAN 3 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, SPOSOBNE 1 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. SPOSOBNI 1 2Ko 3:5 Ne da smo sposobni od sebe pomisliti æto kao od sebe, nego je naæa sposobnost od Boga, SPOSOBNIMA Kol 1:12 Zahvaljujuøi Bogu Ocu, koji nas çini sposobnima, da budemo subaætinici svetih u svijetlu; SPOSOBNOST 1 2Ko 3:5 Ne da smo sposobni od sebe pomisliti æto kao od sebe, nego je naæa sposobnost od Boga, SPOTAKLI 1 Iza 63:13 Koji ih je vodio preko vodenih bezdana kao konja preko tratine, tako da se nijesu spotakli?” SPOTAKNE 3 Psl 91:12 Nosit øe te na rukama svojim, da se ne spotakne o kamen noga tvoja. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. 1Ko 8:13 Zato ako jelo navodi brata mojega na slabost, neøu jesti mesa dovijeka, da se brat moj ne spotakne [i sagrijeæi]. SPOTAKNU 2 Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se

661 postidjeti.” SPOTAKNUØE 1 1Ko 1:23 A mi propovijedamo Krista raspetoga, Œidovima spotaknuøe, a neznaboæcima ludost, SPOTAKNUTI 5 Psl 26:1 Opravdaj me, Gospode, jer hodih u çestitosti; uzdajem se u Gospoda i neøu se spotaknuti Psl 37:31 Zakon je Boga njegova njemu u srcu; koraci njegovi neøe se spotaknuti nikada. M.Iz 3:23 Tada øeæ iøi bez brige putem svojim i neøeæ se spotaknuti nogom svojom. Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. SPOTAKOÆE 3 Psl 73:2 A meni umalo ne spotakoæe noge, umalo se ne poskliznuæe koraci moji. Rim 9:32 Zaæto? Jer nije traœio pravde iz vjere, nego iz djela. Zato se spotakoæe na kamen spoticanja. Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. SPOTICANJA 8 Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. Rim 9:32 Zaæto? Jer nije traœio pravde iz vjere, nego iz djela. Zato se spotakoæe na kamen spoticanja. Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! 1Ko 10:32 Ne budite povodom spoticanja ni Œidovima, ni neznaboæcima, ni crkvi Boœjoj. Flp 1:10 Da iskusite bolje, da budete çisti i bez spoticanja na dan Kristov, 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, 1Iv 2:10 Tko ljubi brata svojega, u svijetlu ostaje, i u njemu nema niæta za razlog spoticanja. SPOTICANJE 1 Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! SPOTICANJEM Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. SPOTIÇE 2 Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Rim 14:21 Dobro je ne jesti mesa, i vina ne niti, i ono ne çiniti, na æto se tvoj brat spotiçe, ili se smuçuje, ili slabi.

SPOTIÇEMO Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. SPOTIÇU 2 Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” 1Pe 2:8 Na koji se spotiçu, jer ne vjeruju rijeçi, na æto su i odreåeni. SPOZNA 6 Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. Eze 20:12 I subote svoje dao sam im, da su znali izmeåu mene i njih, da se spozna, da sam ja Gospod, koji ih posveøujem. Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” Iva 17:23 Ja u njima i ti u meni; da budu sasvim u jedno, i da spozna svijet, da si me ti poslao i da si ih ljubio, kao æto si mene ljubio. SPOZNAÆ 2 Izl 9:14 Jer ovaj put uçinit øu, da doåu sva zla moja na tebe, na sluge tvoje i narod tvoj, da spoznaæ, da nitko nije na svoj zemlji kao ja. Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. SPOZNAÆE 2 Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. SPOZNADE 4 Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. Mat 1:25 Ali je ne spoznade, dok ne rodi sina svojega, prvoroåenca. I dade mu ime Isus. Iva 17:25 Oçe pravedni, svijet tebe ne spoznade, a ja te spoznadoh, i ovi spoznadoæe, da si me ti poslao. SPOZNADOÆE 2 Luk 7:35 Ali mudrost spoznadoæe kao pravednu sva djeca njezina.” Iva 17:25 Oçe pravedni, svijet tebe ne spoznade, a ja te spoznadoh, i ovi spoznadoæe, da si me ti poslao. SPOZNADOH 1 Iva 17:25 Oçe pravedni, svijet tebe ne

spoznade, a ja te spoznadoh, i ovi spoznadoæe, da si me ti poslao. SPOZNAJA M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. M.Iz 2:10 Jer mudrost uniåe u srce tvoje, spoznaja obraduje duæu tvoju. Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. SPOZNAJE 3 Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” SPOZNAJETE 1 Luk 12:57 Zaæto sami od sebe ne spoznajete, æto je pravo? SPOZNAJI 4 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, SPOZNAJOM 2 Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. SPOZNAJTE 3 Psl 46:10 Prestanite i spoznajte, da sam ja Bog! Slavit øe me meåu narodima i uzvisivati na zemlji. Psl 100:3 Spoznajte: Gospod, on je Bog, on nas je stvorio: zato smo mi njegovi, narod njegov, stado na paæi njegovoj! Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” SPOZNAJU 5 Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! Jer 24:7 I dat øu im razbor, da me spoznaju, da sam ja Gospod. Oni øe biti narod moj, i

662 ja øu biti Bog njihov, ako se obrate k meni svim srcem. Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Efe 3:19 I poznati ljubav Kristovu, koja nadilazi svaku spoznaju, da se ispunite svom puninom Boœjom. 2Ti 2:25 Da s blagoæøu pouçava one, koji se protive istini; ne bi li im kako Bog dao, da se pokaju i spoznaju istinu, SPOZNAM Flp 3:10 Da spoznam njega i silu uskrsnuøa njegova i zajednicu njegovih muka, da mu budem sliçan u smrti, SPOZNANJA Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” SPOZNANJE 2 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; SPOZNANJEM 2 Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” SPOZNANJU 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. SPOZNAO Iva 1:10 Na svijetu bijaæe, svijet je po njemu postao; i svijet ga nije spoznao. SPOZNASMO 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. SPOZNAT 1 Iza 60:16 I sisat øeæ mlijeko naroda i hranit øeæ se na prsima kraljeva. Spoznat øeæ, da sam ja, Gospod, izbavitelj tvoj, i otkupitelj tvoj jaki Bog Jakovljev. SPOZNATE 2 Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. SPOZNATI 9 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.”

Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Eze 5:13 Tako øe se gnjev moj sasvim izvræiti. Smirit øu jarost svoju na njima i tako øu se osvetiti. Oni øe spoznati, da sam ja, Gospod, govorio u revnosti svojoj, kad izvræim gnjev svoj na njima. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Joe 2:27 Tada øete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaæ, a inaçe nitko. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. SPRAVISTE 1 Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” SPRAVU Psl 76:3 Ondje je polomio strijele luku, ætit, maç i ratnu spravu. SPREMAM 3 Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad vojskama. SPREMAN 7 Job 13:18 Eto, spreman sam za parbu, znam, da øu biti u pravu. Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 22:33 On mu odgovori: “Gospodine, spreman sam s tobom iøi u tamnicu i u smrt.” 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca

nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, 2Ti 3:17 Da bude savræen çovjek Boœji, spreman za svako dobro djelo. 1Pe 4:5 Ali øe oni dati raçun onome, koji stoji spreman da sudi œive i mrtve. SPREME 3 Jer 22:14 Koji kaœe: “Gradim sebi prostranu kuøu i prostrane spreme.” Probija sebi prozore, oblaœe cedrom i maœe crvenilom. Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! SPREMIÆTA Job 38:22 Jesi li ikada doæao u riznice snjeœne; jesi li vidio spremiæta tuçe, SPREMILI 1 Iva 5:38 I rijeçi njegove nijeste spremili u sebi, jer ne vjerujete onome, koga on posla. SPREMITI 1 1Ko 14:8 Jer ako truba dadne nejasan glas, tko øe se spremiti na boj? SPREMNA 2Ko 8:12 Jer ako je spremna volja, mila je po onome, æto ima, a ne po onome, æto nema. 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. SPREMNI 4 Mat 24:44 Zato i vi budite spremni; jer Sin çovjeçji dolazi u ças, u koji se ne nadate. Efe 6:15 I obuvæi noge, da budete spremni za evanåelje mira! Tit 3:1 Opominji ih, da se pokoravaju vlastima i poglavarima, da budu posluæni i spremni na svako dobro djelo; 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; SPREMNICA Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! SPREMNO Iva 7:6 Isus im reçe: “Vrijeme moje joæ nije doælo, a vrijeme je vaæe svagda spremno. SPRIJEÇE 1 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. SPRIJEÇEN 1 Jer 36:6 Potom zapovjedi Jeremija Baruhu: “Jer sam ja sprijeçen i ne mogu poøi u kuøu Gospodnju. SPRIJEÇILE 1 Flp 4:10 A obradovah se vrlo u Gospodinu, æto je opet procvalo staranje vaæe za mene, kao æto se i staraste; ali su vas bile sprijeçile prilike. SPRIJEDA Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj:

663 sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. SPSJEDA Zah 12:2 “Evo, ja øu uçiniti Jerusalem çaæom opojnom za sve narode unakolo; a ide se i protiv Jude, kad se spsjeda Jerusalem. SPUÆTA Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. SPUÆTAJU Psl 119:136 Iz oçiju se mojih spuætaju potoci zbog onih, koji ne drœe zakona tvojega. SPUŒVU Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. SPUSTAÆ 1 Psl 18:27 Pomaœeæ narodu nevoljnomu, spustaæ pogled oholomu. SPUSTI 3 Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, SPUSTIÆE 1 2Ko 11:33 I kroz prozor spustiæe me u koæari preko zida, i tako izbjegoh iz njegovih ruku. SPUSTILA Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! SPUSTIO 3 Izl 17:11 Dokle je Mojsije drœao u vis ruke svoje, pobjeåivali su Izraelci. A kad bi spustio ruke svoje, pobjeåivali su Amaleçani. Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. SRAM 2 Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za

svoju zabludu. SRAMA Iza 45:24 Samo u Gospodu, govorit øe se, spasenje je i snaga, k njemu øe doøi, puni srama, svi, koji se gnjeve na njega. 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. SRAME 1 Psl 83:17 Neka se stide i srame dovijeka, neka se smetu i izginut SRAMOTA 8 M.Iz 14:34 Pravednost podiœe narod, a opaçina je sramota narodima. M.Iz 18:3 Gdje uniåe bezboœnost, ondje se smjesti i sramota, i prezir doåe sa sramotom. Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. 1Ko 11:14 Ne uçi li vas i sama priroda, da je muœu sramota, ako nosi dugu kosu? Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. 2Pe 2:13 I primit øe plaøu nepravde. Oni misle, da je sva slast çastiti se svaki dan; oni su sramota i gnusoba, koji se hrane svojim prijevarama, kad se goste s vama. Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. SRAMOTAMA Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. SRAMOTE 5 Psl 6:10 Neka se postide i smetu svi neprijatelji moji, puni sramote neka brzo otidu odatle! Psl 15:3 Tko ne kleveøe jezikom svojim, tko ne çini zla bliœnjemu svojemu, tko ne nanosi sramote drugima, Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. Rim 1:24 I zato ih predade Bog u œeljama njihovih srdaca u neçistoøu, da sramote sami tjelesa svoja, SRAMOTI 7 M.Iz 29:15 Prut i ukor daju mudrost, a dijete prepuæteno samomu sebi sramoti mater svoju. Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Rim 5:5 A nada se ne sramoti, jer se ljubav Boœja izli u srca naæa Duhom Svetim, koji je dat nama.

1Ko 11:4 Svaki muœ, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. SRAMOTIÆ 2 Luk 11:45 Neki zakonoznanac odgovori mu: “Uçitelju, tim rijeçima sramotiæ i nas.” Rim 2:23 Hvali; se zakonom, a sramotiæ Boga prijestupom zakona, SRAMOTILI 1 Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ SRAMOTITE 3 Psl 4:2 Vi ljudi, zaæto sramotite çast moju, ljubite prijevaru i mislite na laœ? Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Iva 8:49 Isus reçe: “Ja nemam åavla, nego poætujem Oca svojega, a vi mene sramotite SRAMOTNA Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. SRAMOTNE 1 Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! SRAMOTNI 1 Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. SRAMOTNIM Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. SRAMOTNO 4 Psl 119:80 Srce moje neka bude savræeno u naredbama tvojim, da ne moradnem propasti sramotno! Psl 129:5 Sramotno se moraju odatle povuøi svi, koji mrze na Sion. Jer 7:19 A mene zar da ozlovolje,” govori Gospod, “ili ne upravo same sebe, da se osramote sramotno?” Efe 5:12 Jer je sramotno i govoriti, æto oni tajno çine. SRAMOTNU 2 Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. SRAMOTOM M.Iz 18:3 Gdje uniåe bezboœnost, ondje se smjesti i sramota, i prezir doåe sa sramotom. SRAMOTU 25 Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih

664 bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. M.Iz 3:35 Çast je baætina mudroga, a sramotu ætedi on za luåake. M.Iz 9:7 Tko pouçava podsmjevaça, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezboœnika, prima porugu. M.Iz 10:5 Tko ljeti skuplja, razuman je; tko spava o œetvi, prouzrokuje sramotu. M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se mudrosti. M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. Jer 23:40 I navalit øu na vas porugu vjeçnu i sramotu vjeçnu, æto se ne zaboravlja.” Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Hos 4:7 Æto ih je bilo viæe, to su viæe grijeæili protiv mene. Çast njihovu pretvorit øu u sramotu. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S 1Ko 6:5 Na sramotu vaæu govorim. Zar nema meåu vama nijednoga mudra, koji moœe rasuditi meåu braøom svojom? 1Ko 15:34 Otrijeznite se kako treba, i ne grijeæite, jer neki ne znadu za Boga; na sramotu vam kaœem. 1Ti 3:7 A valja da ima i dobro svjedoçanstvo od onih, koji su vani, da ne bi upao u sramotu i u zamku åavolju. 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu, Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto

odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. Heb 13:13 Iziåimo dakle k njemu izvan tabora, noseøi njegovu sramotu! Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! SRCA 88 Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Job 17:11 Dani moji odoæe, osnove se moje slomiæe, œelje srca mojega. Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! Psl 20:4 Neka ti ispuni œelju srca tvojega! Neka ti dadne sreøu u svakoj osnovi! Psl 27:14 Çekaj Gospoda, budi utjeæen i hrabra srca: çekaj Gospoda! Psl 32:11 Radujte se u Gospodu i kliçite, pravednici! Kliçite svi, koji ste çestita srca! Psl 34:5 Tko pogleda u njega, bit øe vedrijega srca, lice se njegovo ne treba zarumeniti. Psl 34:18 Gospod je blizu onih, koji su skræena srca, i slomljene duæe spasava. Psl 44:21 Zar ne bi to pronaæao Bog, koji pozna najtajnije misli srca? Psl 51:6 Gle, ti traœiæ çistoøu srca: udijeli nutrini mojoj mudrost! Psl 62:8 Ti narode, uzdaj se uvijek u njega! Izlijevajte pred njim srca svoja; utoçiæte je naæe Bog! Psl 73:1 Kako je dobar Bog Izraelu, onima, koji su çista srca! Psl 73:26 Neka mi nestane tijela i srca, ostaje ipak Bog joæ branik srca mojega, baætina moja dovijeka! Psl 73:26 Neka mi nestane tijela i srca, ostaje ipak Bog joæ branik srca mojega, baætina moja dovijeka! Psl 94:15 Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su çestita srca srca. Psl 94:15 Jer pravednost dolazi opet do prava svojega, da je slijede, koji su çestita srca srca. Psl 111:1 Aleluja! Od svega srca slavim Gospoda u krugu pravednika i u zajednici: Psl 147:3 On, koji iscjeljuje srca slomljena

i zavija rane njihove; M.Iz 4:21 Neka ti nikada ne odlaze iz oçiju i çuvaj ih na dnu srca! M.Iz 7:3 Priveœi ih sebi na prste, napiæi ih na ploçu srca svojega! M.Iz 11:30 Plod je pravednikov drvo œivota; mudri predobiva srca. M.Iz 17:3 Topionica je za srebro, peø za zlato, a Gospod iskuæava srca. M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. M.Iz 21:2 Sve putove svoje moœe çovjek drœati pravima; ali je Gospod, koji ispituje srca. Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” Mat 5:8 Blagoslovljeni su koji su çista srca! Oni øe Boga gledati. Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. Mat 18:35 Tako øe i Otac moj nebeski postupati s vama, ako svaki od vas ne oprosti od srca bratu svojemu.” Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 1:51 Moøno upravlja ruka njegova. Uniæti srca puna oholosti.

665 Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. Luk 24:25 Tada im on reçe: “O bezumni i sporoga srca za vjerovanje sve æto su navjeæøivali proroci! Iva 7:38 Tko vjeruje u mene, kako kaœe Pismo, iz njegova øe srca poteøi rijeke œive vode.” Dje 2:46 I svaki dan bili su jednako jednoduæno u hramu, i lomili su kruh po kuøama i primali hranu s radoæøu i priprosta srca. Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. Dje 8:37 Filip reçe: “Ako vjerujeæ od svega srca, moœe to biti.” On reçe: “Vjerujem, da je Isus Krist Sin Boœji.” Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” Dje 15:9 I ne postavi nikakve razlike meåu nama i njima, oçistivæi vjerom srca njihova. Rim 1:31 Nerazumni, nevjere, bez srca, nepomirljivi nemilostivi. Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga. Rim 5:5 A nada se ne sramoti, jer se ljubav Boœja izli u srca naæa Duhom Svetim, koji je dat nama. Rim 6:17 A hvala Bogu, æto ste bili robovi grijehu, ali posluæaste od srca ono pravilo nauke, kojemu ste predani. Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. Rim 10:1 Braøo, œelja je mojega srca i molitva Bogu za spasenje njihovo. Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. 2Ko 1:22 Koji nas i zapeçati i dade zalog Duha u srca naæa. 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. Gal 4:6 A jer ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaæa, koji vapije: “Aba, Oçe!” Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po

tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! Flp 4:7 I mir Boœji, koji nadilazi svaki um, çuvat øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu. Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, Kol 3:23 Ætogod çinite, od srca çinite kao Gospodinu, a ne kao ljudima; 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. 2So 2:17 Neka utjeæi srca vaæa i utvrdi u svakom dobrom djelu i rijeçi! 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! Heb 3:8 Neka ne otvrdnu srca vaæa, kao za pobune u dan napasti u pustinji! Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; Jak 4:8 Pribliœite se k Bogu, d on øe se pribliœiti k vama. Oçistite ruke, grjeænici, i çistite srca, vi ljudi s dvije duæe! Jak 5:8 Strpite se dakle i vi, i utvrdite srca svoja, jer se dolazak Gospodinov pribliœi. 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; 1Pe 5:3 Niti kao da gospodujete Boœjim dijelom, nego kao oni, koji su ugled stadu od srca. 1Iv 3:20 Ako nas kori srce naæe, Bog je veøi od srca naæega. On zna sve. Otk 2:23 I djecu njezinu pobit øu na mjesto; i poznat øe sve crkve, da sam ja, koji ispitujem bubrege i srca, i dat øu vam svakome po djelima vaæim. Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. SRÇANI 1 P.Zk 31:6 Budite srçani i hrabri! Ne bojte se i Ne preplaæite se od njih, jer Gospod, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne puæta i ne ostavlja.” SRÇANOSTI 1 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. SRCE 124 Izl 8:32 Ali faraon i ovaj put otvrdi srce svoje i ne pusti naroda. Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed;

P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. P.Zk 30:14 Ne, posve blizu ti je zakon. U tvoja usta i u tvoje srce stavljen je, tako da ga mogneæ izvræavati. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” Job 27:6 Çvrsto stojim uz pravednost svoju i ne ostavljam je; moje srce ne kori nijednoga dana mojega. Job 30:25 Zaista, plakao sam, ako je drugima bilo zlo; srce me je boljelo za siromahom. Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Psl 16:7 Blagoslivljam Boga, koji me je svjetovao prijateljski; na to me opominje i noøu srce moje. Psl 16:9 Tomu se raduje srce moje i veseli se duh moj; i bol øe moja poçivati u sigurnosti. Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 27:8 Srce moje viçe k tebi; traœim te; Gospode, traœim lice tvoje! Psl 31:24 Budite utjeæeni i neka se ohrabri srce vaæe; vi svi, koji se uzdate u Gospoda! Psl 37:4 Imaj svoju radost u Gospodu; on øe ti ispuniti æto ti œeli srce! Psl 37:15 Maç njihov prodire im u vlastito srce, lukovi øe se njihovi polomiti. Psl 39:3 Goruøe mi postade srce u grudima; kad bih mislio na to, razgorio bi se oganj; tada sam morao govoriti jezikom svojim: Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. Psl 45:1 Od ljupke rijeçi igra srce moje; posveøujem pjesmu svoju tebi, o kralju, jezik moj neka je pisaljka hitroga pisara. Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, Psl 51:10 Srce çisto stvori mi, Boœe, duh pravi obnovi u meni! Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova,

666 srce njihovo puno zloøe. Psl 57:7 Utjeæeno je srce moje, Boœe, utjeæeno je srce moje; pjevat øu i svirat øu. Psl 57:7 Utjeæeno je srce moje, Boœe, utjeæeno je srce moje; pjevat øu i svirat øu. Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. Psl 84:5 Blagoslovljen je çovjek, kojemu je jakost u tebi, kojemu srce hoøe na hodoçaæøa! Psl 90:12 Nauçi nas dakle brojiti dane naæe, da dobijemo srce mudro! Psl 101:4 Neka je daleko od mene srce laœno; neøu da æto znam o zlu. Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Psl 107:12 Zato ponizi nevoljom srce njihovo; posrnuæe, a nije bilo tko da pomogne. Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. Psl 119:32 Putem zapovijedi tvojih idem, jer raæirujeæ srce moje. Psl 119:80 Srce moje neka bude savræeno u naredbama tvojim, da ne moradnem propasti sramotno! Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. Psl 143:4 Duh je moju meni pun straha, srce mi trne u prsima. M.Iz 2:10 Jer mudrost uniåe u srce tvoje, spoznaja obraduje duæu tvoju. M.Iz 12:10 Pravednik se brine za ono, æto treba œivinçe njegovo, a u bezboœnika je srce bez osjeøaja. M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. M.Iz 14:10 Srce samo pozna vlastiti bol svoju; u radost njegovu ne umijeæa se tuåin. M.Iz 14:13 l kod smijeha moœe se srce œalostiti, i veselju je kraj œalost. M.Iz 14:30 Œivot je tijelu srce mirno, a strast je kao gnjileœ u kostima. M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u srcu pritisne duh. M.Iz 16:9 Srce çovjeçje uredi sebi put svoj, a Gospod upravlja korake njegove. M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod hoøe. M.Iz 23:7 Jer on misli samo na sebe. “Jedi i pij!” govori ti; ali srce njegovo nije s tobom. M.Iz 23:26 Daj mi srce svoje, sine moj, i neka se putovi moji dopadnu oçima tvojim! M.Iz 25:3 Kao visina neba i dubina zemlje, tako je nedohitno srce kraljeva. M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu.

M.Iz 31:11 Oslanja se na nju srce muœa njezina, i dobitka neøe nikada faliti. Prp 7:3 Bolje je zabrinutost nego smijeh, jer ako je i œalosno lice, moœe ipak biti veselo srce. Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 13:7 Zato sustaju sve ruke, oçaja svako srce çovjeçje. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim.

Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe, Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Jer 8:18 “Bez spasenja”. Nevolja navaljuje na me, moje srce u meni puno je boli! Jer 17:9 Lukavo je srce, viæe nego sve, i podmuklo. Tko da ga shvati? Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, Eze 18:31 Odbacite od sebe sve grijehe, æto ste ih poçinili, i naçinite sebi novo srce i nov duh, jer zaæto biste pomrli, kuøo Izraelova? Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Eze 36:26 Dat øu vam novo srce i nov øu duh metnuti u nutrinu vaæu. Odstranit øu kameno srce iz grudi vaæih i dat øu vam srce od mesa. Mat 6:21 Jer gdje je blago tvoje, ondje je i srce tvoje, Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta.

667 Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. Mat 15:8 ‘Narod ovaj ætuje me samo usnama, ali srce je njegovo daleko od mene Mar 6:52 Jer joæ nijesu bili doæli do uviåavnosti kod umnoœenja kruhova nego je srce njihovo bilo zaslijepljeno. Luk 24:32 I oni rekoæe jedan drugome: “Nije li gorjelo naæe srce u nama, kad je govorio s nama putem i tumaçio nam Pismo?” Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” Iva 13:2 Bilo je za veçerom, Veø je bio åavao metnuo u srce Judi, sinu Simona Iskariota, da ga izda. Iva 14:1 “Neka se ne plaæi srce vaæe! Vjerujte u Boga, i u mene vjerujte! Iva 14:27 Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga, kao æto svijet daje. Neka se ne plaæi srce vaæe i neka se ne boji! Iva 16:22 Tako i vi sad imate œalost, ali øu vas opet vidjeti, i radovat øe se srce vaæe, i vaæe radosti nitko neøe uzeti od vas. Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? Dje 8:21 Nema tebi dijela ni zajednice u ovoj stvari, jer srce tvoje nije pravo pred Bogom. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. Rim 9:2 Da mi je vrlo œao, i srce me boli bez prestanka. 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina!

Flm 1:20 Da, brate, da imam korist od tebe u Gospodinu, okrijepi srce moje u Kristu! Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga; Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. 1Iv 3:19 Po tom poznajemo, da smo od istine, i moœemo srce svoje pred njim umiriti. 1Iv 3:20 Ako nas kori srce naæe, Bog je veøi od srca naæega. On zna sve. 1Iv 3:21 Ljubljeni, ako nas srce ne kori, imamo pouzdanje u Boga, SRCEM 25 P.Zk 4:29 Odanle øeæ traœiti Gospoda, Boga svojega, pa øeæ ga i naøi, ako ga budeæ œudio svim srcem i svom duæom. P.Zk 6:5 Ljubi Gospoda, Boga svojega, svim srcem, svom duæom i svom snagom svojom! P.Zk 10:12 Dakle, Izraele! Æto iæte od tebe Gospod, Bog tvoj? Samo to, da se bojiæ Gospoda, Boga svojega, da hodiæ po svim putovima njegovim, da ga ljubiæ i sluœiæ Gospodu, Bogu svojemu, svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Job 9:4 Mudar je srcem i silan snagom; tko se je opro njemu i bio sretan? Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! Psl 119:10 Svim srcem svojim traœim te, ne daj mi, da zaåem od zapovijedi tvojih! Psl 119:34 Prosvijetli me, da çuvam zakon tvoj i da ga drœim svim srcem! M.Iz 3:5 Uzdaj se u Gospoda svim srcem! Na svoju razboritost ne oslanjaj se! Jer 24:7 I dat øu im razbor, da me spoznaju, da sam ja Gospod. Oni øe biti narod moj, i ja øu biti Bog njihov, ako se obrate k meni svim srcem. Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Mat 11:29 Uzmite jaram moj na sebe i uçite se od mene; jer sam ja krotak i ponizan srcem naøi øete pokoj duæama svojim. Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove

zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 22:37 On mu odgovori: “Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom duæom svojom i svom misli svojom! Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” Dje 17:11 A ovi su bili plemenitiji od onih u Solunu, jer primiæe rijeç sa svim srcem, i svaki su dan ispitivali Pisma, je li to tako. Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. Rim 10:10 Jer se srcem vjeruje za opravdanje, a ustima se priznaje za spasenje. Heb 3:10 Zato se rasrdih na taj rod, i rekoh: “Uvijek lutaju srcem, a ne poznaju putova mojih. Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! SRCIMA 8 Mat 9:4 Isus prozre pomisli njihove i reçe: “Zaæto zlo mislite u srcima svojim? 2Ko 3:2 Vi ste naæa poslanica napisana u srcima naæim, koju poznaju i çitaju svi ljudi; 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. Efe 3:17 Da Krist stanuje vjerom u srcima vaæim, da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni; Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; SRCU 50 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Psl 10:13 Zaæto smije bezboœnik huliti na Boga i misliti u srcu: “Ti to ne vidiæ?”

668 Psl 13:3 Dokle øu joæ nositi brige u srcu, jad u duæi svojoj povazdan? Dokle øe se joæ neprijatelj moj podizati nada mnom? Psl 15:2 Tko hodi u çistoøi, tko çini pravdu, tko poæteno misli u srcu svojem, Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Psl 37:31 Zakon je Boga njegova njemu u srcu; koraci njegovi neøe se spotaknuti nikada. Psl 40:8 Volju tvoju çiniti, Boœe moj, meni je slast; zakon tvoj nosim u srcu. Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. Psl 66:18 Da sam nosio u srcu svojem bezakonje, nikad me ne bi usliæio Svemoguøi. Psl 77:6 Promiæljam noøu, mislim u svojemu srcu; tako pita duh moj: Psl 78:18 I kuæali su Boga u srcu svojemu iætuøi jela za poœudu svoju. Psl 119:11 U srcu svojemu krijem rijeçi tvoje, da nikada ne pogrijeæim protiv tebe. Psl 119:111 Baætina su moja zauvijek svjedoçanstva tvoja, jer su samo ona slast srcu mojemu. M.Iz 1:23 Primite k srcu opomenu moju! Evo, pustit øu svoje negodovanje protiv vas da slobodno poteçe i objavit øu vam priçe svoje. M.Iz 6:14 Tko plete spletke u srcu i vazda kuje zlo. M.Iz 6:16 Æest je stvari, koje su mrske Gospodu, i sedam ih je, koje se gade srcu njegovu: M.Iz 6:25 Ne nosi u srcu svojemu poœude za ljepotom njezinom, ni da te uhvati trepavicama svojim! M.Iz 12:25 Briga u srcu pritiskuje çovjeka, a dobra ga rijeç razvedri, M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u srcu pritisne duh. M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. M.Iz 22:15 Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a æiba je ukloni od njega. M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. Prp 2:1 I tada rekoh u srcu svojemu: “Daj da pokuæam s veseljem i nauœijem se”; ali eto: i to je bila taætina. Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. Jer 3:15 Dat øu vam pastire po srcu svojemu, koji øe vas pasti mudroæøu i razboritoæøu. Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja

prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Mat 5:28 A ja vam kaœem: Svaki, koji pogleda na œenu poœudno, veø je u srcu svojemu uçinio s njom preljubu. Luk 1:66 Svi, koji su çuli to, razmiæljali su o tom u srcu i govorili: “Æto øe biti iz ovoga djeteta?” Jer je ruka Gospodnja bila s njim. Luk 2:19 A Marija je çuvala sve rijeçi ove i razmiæljala o njima u srcu svojemu. Luk 2:51 Tada siåe s njima i doåe u Nazaret, i bio im je posluæan. Majka je njegova çuvala sve rijeçi ove u srcu svojemu. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; Rim 10:8 Ali æto govori” “Blizu ti je rijeç, u ustima tvojim i u srcu tvojemu,” to jest rijeç vjere, koju propovijedamo. Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. 2Ko 5:12 Jer se ne preporuçujemo opet vama, nego vam dajemo prigodu, da se ponosite s nama, da imate æto odgovoriti onima, koji se diçe onim, æto je na licu, a ne u srcu. 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. Efe 5:19 Govoreøi meåu sobom u psalmima i hvalospjevima i duhovnim pjesmama, pjevajuøi i kliçuøi u srcu svojem Gospodinu Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ SRDACA Luk 2:35 I takoåer øe duæu tvoju probosti maç. Tako øe se otkriti misli mnogih

srdaca.” Rim 1:24 I zato ih predade Bog u œeljama njihovih srdaca u neçistoøu, da sramote sami tjelesa svoja, 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. SRDAÇNO Hos 14:4 “d njihova otpada iscijelit øu ih i srdaçno ih ljubiti; jer se je gnjev moj odvratio od njih, Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; SRDI 2 Psl 103:9 Zato se ne gnjevi dovijeka, niti se dovijeka srdi. Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? SRDIO Iza 57:17 Zbog grijeæne lakomosti njegove gnjevio sam se na narod i pohaåao ga: skrio bih se i srdio, a on se je odmetnuo putem srca svojega. SRDITE 1 Efe 4:26 Srdite se, a ne grijeæite, sunce neka ne zaåe nad srdœbom vaæom! SRDITI 1 Jak 1:19 Znate, ljubljena braøo moja: Neka bude svaki, çovjek brz çuti, a spor govoriti i spor srditi se. SRDITIM M.Iz 22:24 Ne druœi se s çovjekom srditim; ne idi za çovjekom jedljivim, SRDŒBA 4 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. M.Iz 19:12 Srdœba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. Jak 1:20 Jer srdœba çovjeçja ne çini pravde Boœje. SRDŒBE 9 Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! Psl 80:16 Kao smeøe popaljena je ognjem. Neka propadnu od srdœbe lica tvojega! M.Iz 11:4 Bogatstvo ne koristi niæta u dan srdœbe, a pravednost izbavlja od smrti Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja,

669 neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. SRDŒBI 2 Psl 2:5 A tada im govori u srdœbi svojoj i gnjevom ih svojim zbunjuje: Rim 3:5 Ako li nepravda naæa Boœju pravdu rasvjetljuje, æto øemo reøi? Je li Bog nepravedan, kad u srdœbi kazni? kao çovjek govorim. SRDŒBOM Efe 4:26 Srdite se, a ne grijeæite, sunce neka ne zaåe nad srdœbom vaæom! SRDŒBU 3 M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! SREBRA 7 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Job 27:16 Ako i nagomila srebra kao praha i nakupi sebi haljina kao blata: PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! Iza 48:10 Evo, pretalio sam te, ali ne naåoh srebra; prokuæao sam te u taoniku nevolje. Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. Mat 10:9 Ne uzimajte sobom u pojasima svojim ni zlata ni srebra ni drugoga novca, Dje 3:6 A Petar reçe: “Srebra i zlata nema u mene; ali æto imam, ovo ti dajem: “U ime Isusa Krista Nazareøanina ustani, i hodi!” SREBRNE 1 Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko SREBRNIH 1 Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” SREBRNIM 2 M.Iz 25:11 Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je rijeç u pravo vrijeme izreçena. Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; SREBRNJAKA Mat 26:15 I reçe: “Æto øete mi dati, da vam ga predam?” Oni mu isplatiæe trideset srebrnjaka, Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka

Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. SREBRNO Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. SREBRO Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Job 22:25 Tada øe Svemoøni biti zlato tvoje, i naputak njegov srebro tvoje. Job 28:1 Jest, zna se toçno, gdje se nalazi srebro, i mjesto, gdje se ispira zlato. Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. Psl 66:10 Ti si nas kuæao, Boœe; çistio si nas, kao æto se çisti srebro; M.Iz 2:4 Ako je traœiæ kao srebro, kao skriveno blago ako je potraœiæ; M.Iz 3:14 Jer je bolje nju steøi nego srebro; nju dobiti viæe vrijedi od zlata. M.Iz 16:16 Mudrost steøi daleko je bolje nego zlato; i razboritost dobiti viæe je vrijedno nego srebro. M.Iz 17:3 Topionica je za srebro, peø za zlato, a Gospod iskuæava srca. M.Iz 22:1 Dobro ime bolje je nego veliko, bogatstvo; omiljelost viæe vrijedi nego srebro i zlato. Iza 1:22 Srebro tvoje postade troska, vino tvoje razvodnjeno. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu.

1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku. Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. SREBROM 2 Pst 13:2 A bio je Abram vrlo bogat stokom, srebrom i zlatom. 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, SREDINE 1 P.Zk 18:15 Proroka iz sredine tvoje, izmeåu braøe tvoje, kao æto sam ja, podignut øe ti Gospod, Bog tvoj. Njega sluæajte! SREDINI 9 Izl 25:8 Podignite mi Svetiæte, da mogu prebivati u sredini njihovoj. P.Zk 7:21 Ne plaæi se od njih, jer je u sredini tvojoj Gospod, Bog tvoj, moøni i straæni Bog! Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. SREDINU 2 Mar 9:36 Tada uze dijete, metnu ga u sredinu meåu njih, zagrli ga i reçe im: “ Iva 8:3 Tada knjiœevnici i farizeji dovedoæe œenu zateçenu u preljubi, postaviæe je na sredinu SREDNJI 1 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! SREØA 5 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Job 8:7 Malena øe se onda ukazati prijaænja sreøa tvoja, a buduøa sudbina tvoja bit øe sjajna. Job 21:16 Zaista sreøa nije u njihovoj ruci; daleko je od mene miæljenje bezboœnika. Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me

670 kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Psl 85:9 Spasenje njegovo, zaista, blizu je onih, koji ga se boje: zemlju naæu zapast øe sjajna sreøa. SREØE 4 M.Iz 3:2 Jer ti one donose dug œivot, godine blagostanja i puno sreøe. M.Iz 3:17 Putovi su njezini putovi miline, i sve staze njezine pune su sreøe. M.Iz 16:20 Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreøe; blagoslovljen je onaj, koji se uzda u Gospoda. Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. SREØI 5 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Psl 25:13 Duæa njegova u sreøi prebiva; potomstvo øe njegovo posjedovati zemlju. Psl 30:6 Pomislio sam u mirnoj sreøi svojoj: “Nikada se neøu pomaknuti!” Psl 30:7 Ti si me bio, Gospode, pun milosti utvrdio u sreøi. Onda si skrio lice svoje: i veø se ja smetoh. Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. SREØU 8 Pst 24:12 Tada se on pomoli: “Gospode, Boœe Abrahama, gospodara mojega, daj mi sreøu danas i iskaœi milost Abrahamu, gos-podaru mojemu! Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju, prolazi moj spas kao oblak. Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! Psl 20:4 Neka ti ispuni œelju srca tvojega! Neka ti dadne sreøu u svakoj osnovi! Psl 34:12 Tko je taj çovjek, koji ljubi œivot, koji œeli sebi godine, da okusi sreøu? Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! Psl 118:25 Gospode, donesi nam pomoø! Gospode, daruj nam sreøu! SRESTI 1 Psl 85:10 Tada øe se milost i vjernost sresti; tada øe se pravda i mir poljubiti. SRETAN 3 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” Job 9:4 Mudar je srcem i silan snagom; tko se je opro njemu i bio sretan? M.Iz 3:18 Stablo je œivota onome, koji je prihvati i tko je drœi çvrsto, sretan je. SRETE 2

Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; SRETNIJI 1 Tuœ 4:9 Sretniji je tko je pao od maça, negoli tko je poginuo od gladi: polagano ginu oni od nestaæice hrane. SRETNIMA Mal 3:12 “Svi øe vas narodi slaviti sretnima, jer ste zemlja meni mila, veli Gospod nad vojskama, SRLJAJU Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. SRNA PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! Dje 9:36 A u Jopi je bila jedna uçenica po imenu Tabita, æto znaçi Srna. I ona je bila puna dobrih djela i milostinja, æto ih je çinila. SRNAMA PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! SRØE 1 M.Iz 11:19 Tko se drœi pravednosti, ide k œivotu; tko çini zlo, srøe u propast. SRP 4 Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. SRPOM 2 Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” SRPOVE 1 Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. SRUÆI 6 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan.

Job 5:13 Mudre hvata u njihovu lukavstvu, sruæi se osnova lukavih. Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. M.Iz 11:7 Kad umre bezboœnik, propada nadanje njegovo; oçekivanje opakoga sruæi se. Luk 1:52 Silnike sruæi s prijestolja, neznatne podiœe gore. Luk 11:17 A on je prozreo pomisli njihove i rekao im: “Svako kraljevstvo, koje je samo u sebi nesloœno, raspadne se, i kuøa se sruæi na drugu. SRUÆIÆE 2 Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” Luk 24:5 Od straha sruæiæe pogled na tlo. A oni im rekoæe: “Æto traœite œivoga meåu mrtvima? SRUÆIO Job 30:19 On me je sruæio u blato, postao sam kao prah i pepeo. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. SRUÆIT 4 P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Dan 7:24 Deset rogova znaçi deset kraljeva, koji øe nastati u tom kraljevstvu. Poslije njih doøi øe drugi, koji øe se razlikovati od prijaænjih, i sruæit øe tri kralja. Luk 12:18 Ovako øu çiniti, reçe:, Sruæit øu œitnice svoje i sagradit øu veøe. U njih øu skupiti sav prihod svoj i sva dobra svoja. SRUÆITI 3 Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. STABLA Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. STABLJIKA

671 Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. STABLJIKU Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. STABLO M.Iz 3:18 Stablo je œivota onome, koji je prihvati i tko je drœi çvrsto, sretan je. Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. STADA 9 Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, Job 30:1 A sada me ismjehavaju ljudi, koji su danima mlaåi od mene, kojima otaca ne bih bio metnuo sa psima stada svojega. Psl 107:41 Tako izvlaçi siromaha iz nevolje, obitelji njegove umnoœi kao stada. PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Luk 2:8 U onom kraju imali su pastiri u polju noønu straœu kod stada svojega. Dje 20:29 Ja znam, da øe poslije odlaska mojega uøi meåu vas vuci grabeœljivi, koji neøe ætedjeti stada. 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? STADE 9 P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik.

Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. Dje 27:23 Jet ove noøi stade preda me anåeo Boga, çiji jesam i kojemu sluœim, Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. STADIJA Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. STADIMA Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i pjevaju. Iza 17:2 Ostavljeni su gradovi njegovi zauvijek, predani stadima. Ona poçivaju u njima, i nitko ih ne plaæi. STADO7 Psl 100:3 Spoznajte: Gospod, on je Bog, on nas je stvorio: zato smo mi njegovi, narod njegov, stado na paæi njegovoj! PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Jer 31:10 Çujte, narodi, rijeç Gospoduju! Objavite je na otocima najdaljim i recite: “Koji je razasuo Izraela, skuplja ga opet i çuva ga kao pastir stado svoje.” Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje

ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Luk 12:32 Ne boj se, malo stado; jer je bila volja Oca vaæega, da vam dadne kraljevstvo. Iva 10:16 I druge ovce imam, koje nijesu iz ovoga ovçinjaka, i one mi valja dovesti, i çut øe glas moj, i bit øe jedno stado i jedan pastir. Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? 1Pe 5:2 Pasite stado Boœje, koje vam je povjereno, i nadgledajte ga ne silom, nego dragovoljno, kako Bog hoøe, niti zbog niskoga dobitka, nego iz dobra srca; STADU 2 Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. 1Pe 5:3 Niti kao da gospodujete Boœjim dijelom, nego kao oni, koji su ugled stadu od srca. STAJAÆE 2 Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. STAJAHU Otk 8:2 I vidjeh sedam anåela, koji stajahu pred Bogom, i dade im se sedam truba STAJAJTE 1 Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” STAJALA 4 M.Iz 8:30 Tada sam stajala, miljenica njegova, na strani njegovoj; bila sam iz dan u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. STAJALE 1 Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na

672 zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. STAJALI 5 Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev, Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. STAJALO Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. STAJAO1 Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Psl 73:22 Tada sam bio kao œivinçe bez razbora; kao nijema stoka, tako sam stajao pred tobom. Psl 103:16 Dune vjetar na njega, i nestane ga, i ne zna viæe mjesta, gdje je stajao. Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Zah 3:3 A Joæua je bio obuçen u haljine prljave, kad je stajao pred anåelom. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! STAJAT 3 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i

kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. Psl 89:28 Dovijeka øu mu saçuvati milost svoju; zavjet moj s njim stajat øe çvrsto. Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. STAJATI 9 Psl 5:5 Opaki ne mogu stajati pred oçima tvojim, ti mrziæ na sve, koji çine bezakonje. Psl 24:3 Tko se smije popeti na goru Gospodnju, tko stajati na svetom mjestu njegovu? Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Psl 91:15 Kad me zazove, usliæit øu ga i iz njega øu stajati u nevolji; spasit øu ga i proslavit øu ga. M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe, Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Rim 14:10 A ti zaæto sudiæ brata svojega ni ti zaæto prezireæ brata svojega? Jer svi øemo stajati pred sudom Boœjim. STAKLENO Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. STAKLO Job 28:17 Ne moœe se izjednaçiti s njom ni zlato ni staklo, niti se moœe promijeniti s nakitom. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. STALA Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. STALNI 1 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! STALNO 4 Psl 10:4 Drsko misli bezboœnik: “On ne vidi!” “Nema Boga”; tako je stalno miæljenje njegovo. Psl 73:23 Ali ipak ostadoh stalno kod tebe; ti si me bio prihvatio za desnu ruku. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. STAN 13

Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. Job 7:10 Nikada se viæe neøe vratiti kuøi svojoj, i njegov ga stan nikada opet neøe vidjeti. Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. Psl 69:25 Stan njihov neka opusti, æatorima njihovim neka ne prebiva nitko! Psl 74:7 Ognjem spaliæe svetiæte tvoje; stan imena tvojega oskvrniæe do temelja. Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! 2Ko 5:2 Jer za tim uzdiæemo, œeleøi obuøi se u svoj nebeski stan; Efe 2:22 Na kojemu se i vi naziåujete za stan Boœji u Duhu. Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; STANA Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Zah 2:13 Sav svijet neka bude tih pred Gospodom! Jer On ustaje iz svetoga stana svojega. STANE 2 M.Iz 2:19 Tko se svrati k njoj, ne dolazi nikada natrag, ne stane viæe nikada na staze œivota. Heb 13:1 Ljubav bratinska ne kao stane! STANEM Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. STANI 5 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Job 37:14 Çuj to, Jobe, stani, promatraj djela Boœja sjajna!

673 Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. Jak 2:3 I pogledate na onoga, koji nosi sjajnu haljinu, i reknete mu: “Ti sjedi ovdje lijepo’”, a siromahu reknete: “Ti stani tamo, ili sjedi niœe podnoœja mojega”; STANJE 1 Flp 1:12 A hoøu, da vi znate, braøo, da je moje sadaænje stanje dapaçe pomoglo napretku evanåelja, STANJU Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. STANOVA Psl 74:20 Pogledaj na zavjet; jer su peøine zemaljske pune stanova nasilja! STANOVALI 2 Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime Gospodina Isusa. STANOVANJA Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. STANOVAO 4 Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. STANOVAT 3 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. Otk 7:15 Zato su pred prijestoljem Boœjim, i sluœe mu dan i noø u hramu njegovu; i onaj, koji sjedi na prijestolju, stanovat øe kod njih. Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. STANOVATI 8 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. M.Iz 21:19 Lakæe je stanovati u pustinji, nego sa œenom svadljivom i gnjevljivom. Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo,

kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. Iza 65:21 Oni øe graditi kuøe i u njima stanovati. Sadit øe vinograde i uœivati plodove njihove. Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” STANOVE 1 Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. STANOVI 1 Iva 14:2 U kuøi Oca mojega mnogi su stanovi. Kad ne bi bilo tako, bio bih vam rekao, jer idem da vam pripravim mjesto. STANOVITOG 1 Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ STANOVITOM Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” STANOVNICI 13 Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj Psl 24:1 Gospodnja je zemlja i æto je ispunja, svijet i stanovnici njegovi. Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta.

Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Mar 1:5 Tada je izlazila k njemu sva zemlja Judeja i svi stanovnici Jerusalema. Oni su se dali krstiti od njega u Jordanu i pritom su ispovijedali grijehe svoje. STANOVNICIMA 5 Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Jer 19:12 Tako øu postupati s tim mjestom’, veli Gospod, ‘i sa stanovnicima njegovim: Uçinit øu taj grad jednim Tofetom. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. STANOVNIKA Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. STANOVNIKE 6 Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa

674 Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. STANU 3 Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 68:5 Otac je siromasima i zaætitnik sirotama Bog u svetom stanu svojemu. Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” STANUJE 22 Izl 22:25 Ako pozajmiæ novaca kojemu iz naroda mojega siromahu, koji stanuje kod tebe, nemoj mu biti kao kakav lihvar. Ne nameøi na njega kamata! Psl 91:1 Onaj koji stanuje u zaætiti Sveviænjega, koji boravi u sjeni Svemoønoga. Psl 113:9 On daje da nerotkinja stanuje u kuøi kao vesela mati djece. Aleluja! Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. Hab 2:20 A Gospod stanuje u svetome hramu svojemu. Pred njim neka zamukne cijeli svijet! Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. Rim 7:17 A to ja sad viæe ne çinim, nego grijeh, koji stanuje u meni. Rim 8:9 A vi nijeste u tijelu, nego u Duhu, ako doista Duh Boœji stanuje u vama. A ako tko nema Duha Kristova, on nije njegov. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. 1Ko 3:16 Ne znate li, da ste hram Boœji, i Duh Boœji da stanuje u vama? Efe 3:17 Da Krist stanuje vjerom u srcima vaæim, da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni; Kol 1:19 Jer se je dopalo Bogu, da u njemu stanuje sva punina,

Kol 2:9 Jer u njemu stanuje sva punina Boœanstva bivstveno; Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? 2Pe 3:13 Ali çekamo po obeøanju njegovu novo nebo i novu zemlju, u kojima stanuje pravednost. Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona STANUJEÆ 3 Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona STANUJEM 3 2Sa 7:5 “Idi i reci slugi mojemu Davidu: “Ovako veli Gospod: “Ti hoøeæ da mi gradiæ palaçu, da u njoj stanujem? Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. STANUJETE 3 Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” STANUJU2 Psl 37:29 Pravednici posjeduju zemlju i stanuju uvijek u njoj. Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. Psl 75:3 Ako se i strese zemlja sa svima, koji stanuju na njoj, ja sam, koji utvråuje stupove njezine. Psl 133:1 Gle, kako je lijepo i kako je ugodno, kad braøa u miru stanuju za jedno! Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u

zemlji tamnoj, sja svjetlost. Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. STAO Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. STAR 1 Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. STARA 4 1Sa 24:13 Veø stara poslovica kaœe: Samo od bezboœnika izlazi bezboœnost. Ali moja ruka neøe biti protiv tebi. 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista udovice, moœe zadovoljiti. 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. STARAC 1 Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. STARAJTE 2 Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” 2Pe 3:14 Zato, ljubljeni, çekajuøi ovo starajte se, d vas naåe çiste i neokaljane u miru. STARAJUØI 1 Efe 4:3 Starajuøi se, da çuvate jedinstvo duha u vezi mira STARANJE 2 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu

675 oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. Flp 4:10 A obradovah se vrlo u Gospodinu, æto je opet procvalo staranje vaæe za mene, kao æto se i staraste; ali su vas bile sprijeçile prilike. STARAO Iva 12:6 A ovo ne reçe, æto bi se starao za siromahe, nego æto je bio tat, i imao torbu, i nosio, æto se metalo u, nju. STARASTE 1 Flp 4:10 A obradovah se vrlo u Gospodinu, æto je opet procvalo staranje vaæe za mene, kao æto se i staraste; ali su vas bile sprijeçile prilike. STARATI 1 1Ti 3:5 A ako tko ne zna svojom kuøom upravljati, kako øe se starati za crkvu Boœju? STARCE 1 Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! STARCI 4 Job 32:9 Vremeæni nijesu uvijek mudri, ne znaju, æto je pravo, jedino starci! Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti; STARCIMA M.Iz 20:29 Slava je mladiøima jakost njihova; ures je starcima sijeda kosa. STARE 4 Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. 1Ti 5:2 Stare œene kao majke, mlaåe kao sestre sa svom çistoøom! STARI 3 Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. Heb 11:2 Jer u njoj stari postigoæe sjajno svjedoçanstvo. STARICE 1 Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, STARIH 3 Mat 15:2 “Zaæto uçenici tvoji prestupaju predaju starih? Oni ne peru ruku svojih prije

objeda.” Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. 2Pe 1:9 Jer tko nema ovoga, slijep je i rukom pipa, i zaboravio je oçiæøenje od starih svojih grijeha. STARIJE 1 Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” STARIJEGA 1Ti 5:1 Starijega ne karaj, nego ga upozori kao oca, mlaåe kao braøu; STARIJI 1 Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. STARIM Heb 8:13 A kad veli novi, prvi naçini starim; a æto je staro i ostarjelo blizu je da nestane. STARIMA Mat 5:21 Çuli ste, da je bilo reçeno starima: Ne ubijaj! Tko ubije, bit øe kriv sudu. STARINE 2 Psl 74:12 Bog je kralj moj od starine, on çini silna djela na zemlji. Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. STARINI 1 Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. STARJEÆINA Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Psl 107:32 Neka ga hvale pred skupljenim narodom, neka ga slave u vijeøu starjeæina! Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 27:12 Ali na tuœbe glavara sveøeniçkih i starjeæina ne odvrati niæta. Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. Otk 5:5 I jedan od starjeæina reçe mi: “Ne plaøi, evo je pobijedio lav iz plemena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i sedam peçat njezinih.” Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu.

STARJEÆINAMA Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Mat 28:12 Ovi se skupiæe sa starjeæinama i odrœaæe vijeøe. Dadoæe vojnicima mnogo novaca 1Pe 5:5 Tako, vi mlaåi pokoravajte se starjeæinama! A svi budite proniknuti poniznoæøu meåusobnom, jer se Bog oholima protivi, a poniznima daje milost. STARJEÆINE 15 Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Iza 9:15 – Starjeæine i ugledni, to su glava; i proroci, koji uçe laœ, to su rep. – Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. Dje 20:17 A iz Mileta posla u Efez i dozva starjeæine crkve. 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! Tit 1:5 Zato te ostavih u Kreti, da urediæ, æto je nedovræeno, i da postaviæ po gradovima starjeæine, kao æto ti ja zapovjedih. 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 11:16 I dvadeset i çetiri starjeæine, koje sjeåahu pred Bogom na prijestoljima svojim, padoæe na lica svoja i pokloniæe se Bogu Otk 19:4 I padoæe dvadeset i çetiri starjeæine i çetiri biøa, i pokloniæe se Bogu, koji sjeåaæe na prijestolju, i rekoæe: “Amen! Aleluja!” STARO 2Ko 5:17 Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro proælo, gle, sve je novo postalo. Heb 8:13 A kad veli novi, prvi naçini starim; a æto je staro i ostarjelo blizu je da nestane. STAROGA 5 PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim

676 mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, Kol 3:9 Ne laœite jedan na drugoga, svucite staroga çovjeka s djelima njegovim, 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. STAROME 1 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! STAROSTI 2 Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. M.Iz 22:6 Odgoj dijete prema putu, kojim ima iøi, pa neøe odstupiti od njega ni u starosti. STARU 4 Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; STASA Pst 29:17 Lea je imala slabe oçi, a Rahela je bila lijepa stasa i lica. STAT 1 Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. STAVÆI 1 Dje 17:22 A Pavao stavæi nasred Areopaga reçe: “Ljudi Atenjani! Po svemu vas vidim, da ste vrlo poboœni, STAVE 2 Psl 149:8 Da stave kraljeve njihove u lance, plemiøe njihove u gvozdene okove, Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. STAVI 13 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! Pst 22:1 Poslije ovih dogaåaja stavi Bog Abrahama na kuænju i reçe mu: “Abrahame!” On odgovori: “Evo me!” Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.”

Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. Izl 34:33 Poæto je Mojsije bio prestao s njima govoriti, stavi pokrivalo na lice svoje. P.Zk 32:18 A na Hridinu, koja ti œivot dade, nijesi viæe mislio, zaboravio si Boga, koji te u svijet stavi. Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” 1Sa 17:54 David uze glavu Filistejinovu i odnese je u Jerusalem, a oruœje njegovo stavi u svoj æator. M.Iz 23:2 Stavi sebi noœ na grlo, ako imaæ velik tek! M.Iz 25:17 Stavi nogu svoju samo rijetko kad u kuøu bliœnjega svojega, inaçe nasitit øe se tebe i zamrzit øe na te. Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. STAVIÆ 1 Psl 17:3 Ispitaæ li srce moje, pretraœiæ li ga noøu, staviæ li me na kuænju: neøeæ naiøi ni na æto opako; STAVIÆE 1 Psl 18:39 Jer ti me naoruœa snagom za boj: “koji se staviæe protiv mene, ti ih primora na koljena preda me. STAVILI 1 Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” STAVIM Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. STAVIO 6 P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? Job 9:33 O, kad bi bio koji sudac meåu nama, koji bi svoju ruku stavio na nas obojicu, Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo. Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. STAVISTE 1

Luk 22:53 Dan na dan bio sam kod vas u hramu, i ne staviste ruke na mene. Ali je ovo vaæ ças i vlast tame.” STAVIT 3 Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. Luk 12:12 Jer u onaj ças Duh Sveti stavit øe vam u usta prave rijeçi.” STAVITI 2 Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. STAVLJA Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 55:20 Svaki stavlja ruku svoju na prijatelja, razbija savez svoj. STAVLJAÆ 1 Psl 90:8 Stavljaæ zla djela naæa sebi pred oçi, tajnu krivnju naæu pred svjetlost lica svojega. STAVLJAJTE 1 Psl 62:10 Ne oslanjajte se na nasilje! Ne stavljajte praznu nadu na otimaçinu! Kad raste imetak, neka za njega ne prione srce! STAVLJALI 2 Psl 78:7 Da bi i oni stavljali u Boga ufanje svoje, i da ne bi zaboravili djela Boœjih, i da bi posluæni bili zapovijedima njegovim, Dje 4:35 I stavljali su pred noge apostolima, A davalo se svakome, koliko je tko trebao. STAVLJAM 5 Pst 9:13 Dugu svoju stavljam u oblake, koja øe biti za znak zavjeta izmeåu mene i zemlje! Psl 50:21 Ti si to çinio, i ja zar sam morao æutjeti? Mislio si, da sam ja kao ti; ali sad te karam i stavljam ti to pred oçi. Psl 73:28 A za mene je dobro blizina Boœja; u Svemoguøega Gospoda stavljam samo svoje uzdanje, da opijevam sva djela tvoja. Iza 3:4 Djeçake stavljam za gospodare nad njima. Djeca øe im obijesna zapovijedati. 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” STAVLJATE 1 Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” STAVLJATI 1 Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. STAVLJEN 1 P.Zk 30:14 Ne, posve blizu ti je zakon. U

677 tvoja usta i u tvoje srce stavljen je, tako da ga mogneæ izvræavati. STAVLJENA Mat 3:10 Veø je sjekira stavljena na korijen drveøu. Svako drvo, koje ne rada dobra roda, sijeçe se i u oganj se baca. STAZA M.Iz 2:15 Kriva je staza njihova i vijugaju putovi njihovi. M.Iz 12:28 Staza pravednosti vodi k œivotu, a put opaçine k smrti. Iza 26:7 Staza je pravednikova prava. Poravnao si put pravedniku. STAZAMA 5 Psl 8:8 Ptice nebeske i ribe morske, ætogod samo ide stazama morskim. Psl 25:4 Gospode, pokaœi mi putove svoje! Uçi me stazama svojim! Iza 2:3 Tada øe grnuti k njoj svi koliki narodi. Mnogi øe narodi iøi tamo i govoriti: “Doåite da idemo na goru Gospodnju, u kuøu Boga Jakovljeva! Neka nas on uøi svojim putovima! Mi hoøemo hoditi stazama njegovim, jer nauka izlazi sa Siona i rijeç Gospodn Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Iza 59:8 Za put mira ne znaju oni, nema pravice na koloteçinama njihovim. Sami idu samo krivim stazama, i tkogod ide po njima, ne zna za mir. STAZE 11 Psl 65:11 Tako kruniæ godinu dobrote svoje; i staze tvoje teku obilnoæøu. Psl 125:5 A koji skreøu na krive staze, neka ih Gospod otjera s onima, koji çine zlodjela! Spasenje Izraelu! M.Iz 2:19 Tko se svrati k njoj, ne dolazi nikada natrag, ne stane viæe nikada na staze œivota. M.Iz 3:17 Putovi su njezini putovi miline, i sve staze njezine pune su sreøe. M.Iz 5:21 Zaista, pred oçima su Gospodnjim putovi svaçiji; on pazi na sve staze njegove. M.Iz 14:12 Gdjekoji se put uçini jednome ravan, a kraj su mu staze smrti. Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Heb 12:13 I poravnajte staze nogama svojim, da nitko ne ohromi i ne zabludi, nego joæ da se iscijeli! STAZI 3 Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! Psl 119:105 Rijeç je tvoja svjetionica nozi mojoj, svjetlo na stazi mojoj. Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su

gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. STAZOM 3 Psl 23:3 On krijepi duæu moju, vodi me pravom stazom zbog imena svojega. Psl 25:9 Ponizne vodi pravom stazom; On uçi ponizne putovima svojim. Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! STAZU 4 Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. Psl 17:5 Pravu stazu ne ostavi hod moj; na putovima tvojim ne posrnu korak moj. Iza 40:3 Çuj, ori se glas u pustinji: “Pripravite put Gospodu, poravnite u pustoæi stazu Bogu naæemu! Iza 43:16 Ovako veli Gospod, koji je naçinio preko mora put, stazu preko silnih voda, STEÇE 4 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. Iza 63:12 Koji je silnom miæicom svojom iæao uz desnicu Mojsijevu? Koji je pred njima razdvojio vode, da steçe sebi vjeçno ime? Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. STEÇEM 2 Luk 18:12 Postim dvaput u tjednu i dajem desetinu od svega, æto steçem.’ Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, STEÇEMO 1So 5:9 Jer nas Bog ne postavi za gnjev, nego da steçemo spasenje po Gospodinu naæem Isusu Kristu, STEÇENO M.Iz 10:2 Nepravedno steçeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti. STEÇEVINE 1 Efe 1:14 Koji je zalog baætine naæe za otkupljenje steçevine na hvalu slave njegove. STECI 1 M.Iz 23:23 Steci istinu i ne prodaji je, mudrost, stegu i razboritost! STEFANINU 1Ko 1:16 A krstio sam i Stefaninu kuøu; dalje ne znam, jesam li koga drugoga krstio. STEGI 1 M.Iz 3:11 Sine moj, ne misli nisko o stegi Gospodnjoj i nemoj da ti omrzne karanje njegovo! STEGLI 1 Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku.

STEGNA Dan 2:33 Stegna od gvoœåa, noge æto od gvoœåa æto od gline. STEGOM Efe 6:4 I vi, oçevi! Ne razdraœujte djece svoje, nego ih odgajajte stegom i naukom Gospodnjim! STEGU 4 M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. M.Iz 23:23 Steci istinu i ne prodaji je, mudrost, stegu i razboritost! Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. STEKAO Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. STEKLI 1 2Iv 1:8 Çuvajte se, da ne izgubite, æto ste stekli, nego da primite potpunu plaøu! STEØI 3 M.Iz 1:5 Çuje li ih mudrac, u znanju øe porasti; razum øe sebi steøi œivotnu mudrost. M.Iz 3:14 Jer je bolje nju steøi nego srebro; nju dobiti viæe vrijedi od zlata. M.Iz 16:16 Mudrost steøi daleko je bolje nego zlato; i razboritost dobiti viæe je vrijedno nego srebro. STEPENA 4 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. STEPENIMA Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. STID 2 Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe,

678 jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. STIDA 4 Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Nah 2:10 Pustoæ, pohara, rasap, klonula srca, drhtava koljena, drhat u svim bedrima, crven od stida na svim licima. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; STIDE 1 Psl 83:17 Neka se stide i srame dovijeka, neka se smetu i izginut STIDI 7 Brj 32:23 Ako li ne uçinite tako, onda øete sagrijeæiti Gospodu i znajte, da øe vas za grijeh vaæ stidi kazna. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, Heb 2:11 Jer i onaj, koji posveøuje, i oni, koji se posveøuju, svi su od jednoga. Zato se ne stidi zvati ih braøom, Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se Bog njihov, jer im je pripravio grad. 1Pe 4:16 Ako li kao kræøanin, neka se ne stidi, nego neka slavi Boga u ovom imenu! STIDIM 3 Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. STIDITE 1 Rim 6:21 Kakav dakle onda imadoste plod od onoga, za æto se sad stidite? Jer je onome kraj smrt. STIDJELI 1 Pst 2:25 Oboje, Adam i œena njegova, bili su goli, pa ipak se nijesu stidjeli jedan od drugoga. STIDJETI 2 Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim

anåelima.” 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! STIDLJIVOÆØU 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, STIGNE 2 Brj 35:19 Krvni osvetnik ima ubiti krvnika. Ako ga stigne, smije ga ubiti. Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. STIGNEMO Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; STIGNU Psl 32:10 Mnoge muke stignu zlikovca, a tko se uzda u Gospoda, toga on okruœi ljubavlju. STIGOÆE 1 Mat 27:33 Tako stigoæe na mjesto, koje se zove Golgota, kosturnica. STIJENA 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, STIJENJA Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. STIØI 1 M.Iz 6:15 Zato øe ga iznenada stiøi pogibija. Jadno øe se bez pomoøi rasprsnuti STIŒE 3 Psl 88:16 Gnjev tvoj stiœe me, strahote tvoje pritiskuju me, Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. 1Pe 4:12 Ljubljeni, ne çudite se vatri, koja vas stiœe za kuæanje vaæe, kao da vam se æto neobiçno dogaåa, STIŒU Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” STIRS 1 Eze 34:23 Podignut øu im jednoga pa stirs, koji øe ih pasti, svojega slugu Davida; on øe ih pasti i bit øe ım pastir. STISNUTI 2 Psl 32:6 Zato neka se moli tebi svaki poboœni u vrijeme, kad je joæ naøi milost! Nadoåe li tada potop voda: neøe ga stisnuti. Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. STJEÇE 1 Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada

natrag u njega!” STJEÇU 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. STJEPANA Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. Dje 7:59 Tako kamenovaæe Stjepana. A on se je molio i govorio: “ Gospodine Isuse, primi duh moj!” Dje 8:2 A ljudi poboœni sahraniæe Stjepana i uçiniæe nad njim velik plaç. STO 9 Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Luk 15:4 “Ako jedan od vas ima sto i ovaca i izgubi jednu od njih, ne ostavi li devedeset i devet u pustinji i ne ide li za izgubljenom, dok je ne naåe? Iva 19:39 A doåe i Nikodem, koji je prije bio doæao k Isusu po noøi, i donese pomijeæane smirne i aloja, oko sto libara Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. Otk 21:17 I izmjeri zid njegov na sto i çetrdeset i çetiri lakta, po mjeri çovjeçjoj, koja je anåelova. STOCI 3 Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Psl 49:12 Çovjek unatoç svojemu sjaju nema opstanka; sliçan je stoci, æto se smakne. STOGA Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i

679 farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. STOIÇKIH 1 Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. STOJ 2 Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Jer 17:14 Iscjeljuj me, Gospode, da budem iscijeljen, i stoj uza me da naåem pomoø, jer si ti hvala moja. STOJE 14 M.Iz 12:19 Istinita usta stoje dovijeka, a laœni jezik samo jedan ças. Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? Mar 8:2 “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto, jesti. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. STOJEØI 2 Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi,

prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Brj 16:48 Osta stojeøi meåu mrtvima i œivima, dok ne presta pomor. STOJI 79 Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. 1Sa 16:6 Kad doåoæe i kad on ugleda Eliaba, pomisli: “Jamaçno stoji ovdje pred Gospodom pomazanik njegov.” 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. 1Ljt 16:30 Neka strepi pred njim sav svijet! Çvrsto stoji nadzemaljski svijet – ne pomjesti se nikad! PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 3:8 Spasenje stoji u moøi Gospoda; na puk tvoj neka doåe blagoslov tvoj! Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 14:5 Jedanput øe oni zadrhtati od tjeskobe; jer Gospod stoji na strani poboœnika. Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Psl 89:2 Jer si rekao: “Zavjet milosti ima da traje dovijeka!” Kao nebo stoji tvrdo vjernost tvoja: Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 119:89 Rijeç tvoja traje dovijeka, Gospode, tvrdo stoji kao nebo. Psl 119:90 Kroz sve naraætaje traje istina tvoja, utemeljio si zemlju, i ona stoji. Psl 121:5 Gospod je çuvar tvoj, Gospod je sjena tvoja; on ti stoji s desne strane. M.Iz 9:1 Mudrost sagradi sebi kuøu; na sedam stupova stoji. M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. M.Iz 11:14 Gdje nema vodstva, propada narod, a dobro stoji gdje se çuju mnogi savjetnici. Prp 1:4 Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomiçna. Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci

kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Dan 10:21 Ali øu ti prije izreøi, æto je napisano u knjizi istine. Nitko ne stoji s menom protiv onih osim vaæega kneza anåela Mihaela. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Mat 4:7 Isus mu reçe: “Stoji i pisano: “Ne kuæaj Gospodina, Boga svojega!” Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 5:14 Vi ste svjetlost svijetu. Grad, koji stoji na gori, ne moœe se skriti. Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na

680 polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Mat 11:10 On je onaj, o kojem stoji pisano:, Eto, ja æaljem glasnika svojega pred tobom, da pripravi put tvoj pred tobom., Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Luk 6:40 Uçenik ne stoji nad uçiteljem. Svaki, koji se izuçi, jest kao uçitelj njegov. Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Luk 21:22 Jer to su dani osvete, kad øe se sve ispuniti, æto stoji u Pismu. Luk 24:27 I poçe od Mojsija i svih proroka i tumaçio im, æto pisano stoji o njemu u svim Pismima. Luk 24:44 On im reçe: “Ovo je ono, æto sam vam govorio, dok sam joæ bio s vama: “Sve se mora ispuniti, æto stoji napisano o meni u zakonu Mojsijevu, kod proroka i u psalmima.” Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 6:45 U prorocima stoji pisano: “Svi øe biti nauçeni od Boga. Svaki, koji çuje od Oca i nauçi, dolazi k meni. Iva 8:17 U zakonu vaæem stoji pisano, da je svjedoçanstvo dvojice ljudi istinito. Iva 11:42 Ja sam, istina, znao, da me svagda usliæiæ. Ali rekoh zbog naroda, koji ovdje stoji, da vjeruju, da si me ti poslao.” Iva 15:25 Ali se je morala ispuniti rijeç, æto stoji napisana u zakonu njihovu: ‘Mrzili su na mene ni za æto.’ Dje 1:20 U knjizi psalama stoji naime pisano: Stan njegov neka bude pust, i neka ne bude nikoga, koji bi stanovao u njemu, i sluœbu njegovu neka primi drugi! Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” Rim 9:16 Tako dakle niti stoji do onoga, koji

hoøe, niti do onoga, koji trçi, nego do Boga, koji se smiluje. Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. 1Ko 10:12 Tko dakle misli, da stoji, neka gleda, da ne padne! 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” 1Pe 4:5 Ali øe oni dati raçun onome, koji stoji spreman da sudi œive i mrtve. 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja” Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. STOJIÆ 4 Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. Rim 11:20 Dobro. Zbog nevjerstva odlomiæe se, a ti stojiæ zbog vjere. Ne ponosi se, nego se boj! STOJIM 7 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. Job 27:6 Çvrsto stojim uz pravednost svoju i ne ostavljam je; moje srce ne kori nijednoga dana mojega. Psl 4:8 Bez brige legnem i zaspim odmah;

jer ti, Gospode, sam dajeæ mi te stojim u sigurnosti. . Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Jer 1:19 Oni øe udariti na te, ali te neøe nadvladati, jer ja stojim uza te”, veli Gospod, “da te izbavim!” Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. Otk 3:20 Evo stojim na vratima i kucam: ako tko çuje glas moj i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerat øu s njim, i on s menom. STOJIMO Dje 10:33 Onda ja odmah poslah k tebi, i ti si dobro uçinio, æto si doæao. Sad dakle mi svi stojimo pred tobom, da çujemo sve, æto je tebi od Gospodina zapovjeåeno.” Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i hvalimo se nadom slave Boœje. STOJITE 4 Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? 2Ko 1:24 Ne kao da mi vladamo vjerom vaæom, nego smo pomagaçi vaæe radosti, jer u vjeri stojite çvrsto. Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. STOJTE 5 1Ko 16:13 Bdijte, stojte u vjeri, drœite se muœevno, budite jaki! Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! Efe 6:14 Stojte dakle opasavæi bokove svoje istinom, i obukavæi se u oklop pravde, Flp 4:1 Zato, braøo moja ljubljena i poœeljena, radosti i kruno moja, tako stojte u Gospodinu, ljubljeni! 2So 2:15 Tako dakle, braøo, stojte i drœite predaje, koje nauçiste ili rijeçju ili poslanicom naæom. STOKA 7 Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova Job 18:3 Zaæto da se smatramo kao stoka, zaæto smo ludi u vaæim oçima? Psl 73:22 Tada sam bio kao œivinçe bez razbora; kao nijema stoka, tako sam stajao pred tobom. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku!

681 Iva 4:12 Jesi li ti veøi od naæega oca Jakova, koji nam dade ovaj studenac, i sam je pio iz njega, i sinovi njegovi, i stoka njegova?” STOKE 10 Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Izl 13:2 “Posveti mi sve prvoroåeno! Sve, æto u sinova Izraelovih kod çovjeka i stoke najprije doåe iz krila materina, pripada meni.” Izl 13:12 Tada posveti Gospodu sve, ætogod je prvoroåeno! I svako prvençe od stoke tvoje, ako je muæko, pripada Gospodu. L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. STOKOM 3 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! Pst 13:2 A bio je Abram vrlo bogat stokom, srebrom i zlatom. STOKU Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. STOL 5 Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Mal 1:12 “A vi ga skvrnite, kad govorite: ‘Stol je Gospodnji oneçiæøen, i æto dolazi s

njega, prezirno je.’ Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? STOLA 5 Mat 15:27 “Sigurno, Gospodine”, odgovori ona, “ali psiøi dobiju ipak od mrvica, æto padnu sa stola njihovih gospodara”. Luk 16:21 Rado bi se bio on nasitio mrvicama, æto su padale sa stola bogataæeva. I psi su dolazili i lizali çirove njegove. Iva 2:8 Tada im reçe: “Zagrabite sad od toga i nosite ravnatelju stola!” Oni odnesoæe. 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. STOLICE 1 Mat 23:6 Vole poçasna mjesta na gozbama i prve stolice u sinagogama, STOLICI 1 Mat 23:2 Knjiœevnici i farizeji sjede na uçiteljskoj stolici Mojsijevoj. STOLOM 6 Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. Mar 7:28 “Da, Gospodine”, odgovori mu ona; “ali psiøi pod stolom dobiju ipak od mrvica djeçjih.” Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Luk 7:49 Onda oni, koji su bili za stolom, pomisliæe u sebi: “Tko je ovaj, da i grijehe opraæta?” Luk 14:15 Kad je to çuo jedan od onih, æto su bili zajedno za stolom, reçe mu: “Blagoslovljen je onaj, koji blaguje u kraljevstvu Boœjemu!” 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? STOLOVA Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. STOLOVE 2 Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. STOLU 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla

u STOLUJE 6 Psl 2:4 Onaj, koji stoluje u nebu, smije se, Gospod im se podsmijeva. Psl 9:11 Pjevajte hvalu Gospodu, koji stoluje na Sionu; navjeæøujte narodima djela njegova! Psl 29:10 Gospod stoluje nad potopom: Gospod stoluje kao kralju vijeke! Psl 29:10 Gospod stoluje nad potopom: Gospod stoluje kao kralju vijeke! Psl 68:34 Upoznajte moø Boœju! Nad Izraelom stoluje veliçanstvo njegovo, moø njegova u oblacima. Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. STOLUJEÆ 2 Psl 22:3 A ipak si ti Svetac: stolujeæ nad hvalospjevima Izraelovim. Psl 80:1 Pastire Izraelov, çuj, koji si Josipa çuvao kao ovce, koji stolujeæ nad kerubinima, zablistaj STOPAMA Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad vojskama. 1Pe 2:21 Jer ste na to pozvani, jer je i Krist trpio za nas i ostavio vam primjer, da idete za stopama njegovim; STOPE 1 Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. STOSTRUK 1 Mat 13:8 Drugo pade na zemlju dobru, i donosilo je rod stostruk, æezdesetostruk, tridesetostruk. STOSTRUKO Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. STOTINA 4 Pst 5:4 A rodivæi mu se Set poœivje Adam osam stotina godina, te mu se rode drugi sinovi i køeri. Luk 7:41 Reçe: “Jedan vjerovnik imao je dva duœnika. Jedan mu je bio duœan pet stotina denara, drugi pedeset. 1Ko 15:6 A zatim se je javio braøi, kojih je bilo viæe od pet stotina zajedno. Od njih mnogi œive i sad, a neki usnuæe; Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. STOTINE 2 Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. STRAÆAN 4 Psl 47:2 Jer je Gospod, Sveviænji, straæan:

682 kralj velik nad svim svijetom! Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Psl 76:7 Ta straæan ti si i tko da se odrœi pred tobom, kad plane gnjev tvoj? Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? STRAÆE 1 Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. STRAÆILO Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. STRAÆIM Psl 3:6 Zato se ne straæim od bezbrojna naroda, koji me opkoljava. STRAÆITE 1 Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! STRAÆITI 1 Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. STRAÆLJIVI 1 Mar 4:40 Tada im reçe: “Æto ste tako, straæljivi? Zar joæ uvijek nemate vjere?” STRAÆLJIVIMA Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. STRAÆNA Psl 66:3 Recite Bogu ovako: Kako su straæna djela tvoja! Zbog velike moøi tvoje moraju ti se prikloniti sami neprijatelji tvoji. STRAÆNE 1 Eze 1:18 Naplatnice su njihove bile vrlo visoke i straæne za gledanje. Unaokolo bile su naplatnice pune oçiju u sva çetiri! STRAÆNI 6 P.Zk 7:21 Ne plaæi se od njih, jer je u sredini tvojoj Gospod, Bog tvoj, moøni i straæni Bog! P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Mal 4:5 Evo, ja øu vam poslati proroka Iliju, prije nego doåe veliki i straæni dan Gospodnji. Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. STRAÆNIH 1 Psl 145:6 Oni govore o moøi straænih djela tvojih; o veliçini tvojoj ja øu pripovijedati.

STRAÆNO 4 Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. Heb 10:27 Nego straæno çekanje suda i jarost ognja, koji øe pojesti protivnike. Heb 10:31 Straæno je upasti u ruke Boga œivoga. STRAÆNOGA Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” STRADA Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. STRADAJU 2 Psl 34:2 Neka se diçi Gospodom duæa moja, neka çuju, koji stradaju, i neka se raduju! 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. STRADATI 2 Luk 15:14 Kad je bio sve potroæio, nastade u onoj zemlji velika glad, i on poçne stradati. Heb 11:25 I volio je stradati s narodom Boœjim, negoli imati çasovit uœitak grijeha, STRAGA Otk 4:6 I pred prijestoljem bijaæe kao stakleno more, sliçno kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja çetiri biøa, puna oçiju sprijeda i straga. STRAH 31 Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Job 5:21 Od biça jezika bit øeæ skriven; doåe li i pustoæ, neøeæ znati za strah. Job 6:14 Nesretnomu treba suøut prijatelja, iako je odbacio strah Svemoønoga! Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah

Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. M.Iz 1:7 Strah je Gospodnji najviæa spoznaja; samo luåaci preziru mudrost i stegu. M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe, kad nasrne na vas nevolja i muka. M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 9:10 Poçetak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost. M.Iz 15:33 Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred çaæøu ide poniznost. M.Iz 21:15 Radost je pravedniku, kad se çini æto je pravo, a zloçincima je strah. M.Iz 29:25 Strah od ljudi meøe zamke; a tko se uzda l Gospoda, skriven je. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Jer 8:15 Uzdamo se u mir, ali ne dolazi niæta dobro, u vrijeme spasenja, ali je samo strah! Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 21:37 Naposljetku posla k njima sina svojega rekavæi: “Pred sinom mojim imat øe strah. Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime Gospodina Isusa. Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. Rim 13:7 Podajte dakle svima æto ste duœni: komu porez, porez; kojemu carinu, carinu; kojemu strah, strah; kojemu çast, çast. 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a nadam se, da smo i u vaæim savjestima poznati. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari.

683 1Ti 5:20 A koji grijeæe, pokaraj ih pred svima, da i drugi imaju strah! 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. STRAHA 8 Psl 143:4 Duh je moju meni pun straha, srce mi trne u prsima. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. Luk 5:26 Svi su bili obuzeti udivljenjem i hvalili su Boga. Puni straha rekoæe: “Danas smo vidjeli çudo.” Luk 24:5 Od straha sruæiæe pogled na tlo. A oni im rekoæe: “Æto traœite œivoga meåu mrtvima? Rim 3:18 Nema straha Boœjega pred oçima njihovim.” Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. 1Iv 4:18 U ljubavi nema straha, nego savræena ljubav izgoni strah; jer strah ima muku, a tko se boji, nije savræen u ljubavi. STRAHOM 7 M.Iz 15:16 Bolje je malo sa strahom Boœjim, negoli veliko blago s nemirom. Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! Flp 2:12 Tako, ljubljeni moji, kao æto svagda sluæaste, ne samo kad sam kod vas, nego i sad mnogo veøma, kad nijesam kod vas, radite o spasenju svojemu sa strahom i drhtanjem! Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! 1Pe 2:18 Sluge, budite pokorni sa svim strahom gospodarima, ne samo dobrima, nego i zlima! 1Pe 3:2 Kad vide çisto œivljenje vaæe sa strahom. 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. STRAHOPOÆTOVANJE 1 M.Iz 13:13 Tko prezire opomenu, sam sebi ækodi; tko ima strahopoætovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaøa. STRAHOPOÆTOVANJEM Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. STRAHOTE 3 Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju, prolazi moj spas kao oblak. Psl 88:16 Gnjev tvoj stiœe me, strahote tvoje pritiskuju me, Psl 91:5 Ne trebaæ se bojati strahote noøne, niti strijele, æto leti danju. STRAHOTOM Job 25:2 Moœe li strahotom vladati onaj, koji mirno çini red na visinama?

STRAHOVIT 4 Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! 1Ljt 16:25 Jer je velik Gospod i veoma dostojan hvale, strahovit iznad svih bogova. Psl 89:7 Bogu, koji je strahovit u vijeøu svetih, silno uzviæen iznad sviju oko njega. Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! STRAHOVITA 4 Psl 105:27 Oni pokazaæe meåu njima çudesne znakove njegove i strahovita djela u zemlji Kamovoj. PNP 6:4 Zaruçnik: Lijepa si, draga moja, kao Tirsa krasna kao Jerusalem, strahovita kao ratna vojska. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Iza 64:3 Dok çiniæ strahovita djela, kojih nijesmo nikada oçekivali! O da siåeæ dolje, da bi zadrhtale gore pred tobom! STRAHOVITE 1 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. STRAHOVITIM Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. STRAHOVITO Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. STRAHU 5 Psl 34:11 Doåite, djeco, posluæajte me; nauçit øu vas strahu Gospodnjemu! Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. 1Ko 2:3 I ja sam bio meåu vama u slabosti i u strahu i u mnogom drhtanju. 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! STRANA Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. STRANAC 7

Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. Psl 69:8 Tuåin postadoh braøi svojoj, stranac sinovima matere svoje. M.Iz 27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! Mat 25:35 Jer sam bio gladan, i dali ste mi jesti, œedan, i dali ste mi piti. Bio sam stranac, i primili ste me na konak, Luk 24:18 Jedan, po imenu Kleofa, odgovori mu: “Zar si ti jedini stranac u Jerusalemu, koji ne zna, æto se je ondje dogodilo ovih dana?” STRANACA Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” STRANCA Izl 22:21 Stranca ne smijeæ zakidati i ugnjetavati, jer vi ste sami bili stranci u Egiptu. P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. STRANCI 1 Izl 22:21 Stranca ne smijeæ zakidati i ugnjetavati, jer vi ste sami bili stranci u Egiptu. STRANE 24 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. Psl 121:5 Gospod je çuvar tvoj, Gospod je sjena tvoja; on ti stoji s desne strane. Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Mar 13:8 Jer øe se podiøi narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit øe potresi na sve strane i glad. Ali to je istom poçetak jadima.

684 Luk 1:11 Tada mu se ukaza anåeo Gospodnji s desne strane œrtvenika kadionoga. Iva 19:18 Ondje ga raspeæe, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u sredini. Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Flp 1:23 Jer sam pritisnut s obje strane: imam œelju umrijeti i biti s Kristom, æto bi bilo mnogo bolje. Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; Heb 1:13 A kojemu od anåela reçe kad: “Sjedi meni s desne strane, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim. Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, STRANI 6 Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Psl 14:5 Jedanput øe oni zadrhtati od tjeskobe; jer Gospod stoji na strani poboœnika. M.Iz 8:30 Tada sam stajala, miljenica njegova, na strani njegovoj; bila sam iz dan u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! STRANPUTICA

M.Iz 14:8 U tom je mudrost pametnoga, da pazi na put svoj, a stranputica je ludost luåaka. STRANU 7 Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” Psl 110:1 Reçe Gospod Gospodu mojemu: “Sjedi mi s desnu stranu moju, dok poloœim neprijatelje tvoje za podnoœje nogama tvojim!” Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. Mat 19:19 Kad je Isus bio svræio ove govore, diœe se iz Galileje i poåe u podruçje Judeje, s onu stranu Jordana. Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. STRAŒA 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. STRAŒARA Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. STRAŒARE 1 Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! STRAŒAREM Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime. STRAŒARU 2 Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” STRAŒE 1 Flp 1:13 Tako da se je razglasilo kod sve tjelesne straœe i kod svih ostalih, da ja nosim okove zbog Krista. STRAŒI 3 P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih

neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” M.Iz 8:34 Blagoslovljen je onaj, koji me sluæa, koji straœi na vratima mojim svaki dan, koji çuva dovratnike moje! STRAŒILI 1 Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” STRAŒU 4 Psl 141:3 Postavi, Gospode, straœu ustima mojim, çuvaj vrata usana mojih! Mat 27:66 Oni odoæe, osiguraæe grob zapeçativæi kamen i postavivæi straœu. Luk 2:8 U onom kraju imali su pastiri u polju noønu straœu kod stada svojega. 1Pe 1:17 I ako zovete Ocem onoga, koji, ne gledajuøi tko je tko, sudi svakome po djelu, provodite vrijeme svojega œivljenja u straœu, STRAST 1 M.Iz 14:30 Œivot je tijelu srce mirno, a strast je kao gnjileœ u kostima. STRASTI 2 Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje. Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. STRASTIMA Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. Gal 5:24 A koji su Kristovi, raspeli su tijelo sa strastima i poœudama. STREPE 1 Psl 99:1 Gospod je kralj: narodi strepe; zemlja se drma. STREPI 1 1Ljt 16:30 Neka strepi pred njim sav svijet! Çvrsto stoji nadzemaljski svijet – ne pomjesti se nikad! STRESAO Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. STRESE 1 Psl 75:3 Ako se i strese zemlja sa svima, koji stanuju na njoj, ja sam, koji utvråuje stupove njezine. STRESTI 1 Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” STRICA Jer 32:7 “Evo, Hanamel, sluga tvojega strica Æaluma, doøi øe k tebi s molbom: ‘Kupi njivu moju u Anatotu; jer tebi pripada prekup po pravu otkupa.’” STRIJELA 4 Job 34:6 Ja sam kao laœac protiv pravice svojoj; bez krivnje pogodi me strijela smrtna! Job 41:28 Strijela ga ne moœe natjerati u bijeg, kamenje u praøki njemu je kao pljeva. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i

685 mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. STRIJELE 8 Psl 38:2 Jer strijele se tvoje zabadaju u me, i ruka je tvoja na meni oteæçala. Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Psl 76:3 Ondje je polomio strijele luku, ætit, maç i ratnu spravu. Psl 91:5 Ne trebaæ se bojati strahote noøne, niti strijele, æto leti danju. Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Iza 50:11 Gle, vi ste svi ljudi, koji raspirujete oganj, ognjene strijele stavljate u plamenove. Uåite u œar ognja svojega, u ognjene strijele, æto ste stavili u plamenove! Iz moje rule dogodit øe vam se ovo: u mukama øete leœati.” Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! STRIJELU Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. STRIŒE 2 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. STRIŒU Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. STRNJIKA Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. STRNJIKU 2 Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku. STROG 1 Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. STROGE 1 2Ko 10:10 “Jer su poslanice”, kaœu, “stroge i œestoke, a kad je tijelom pred nama, slab je, i rijeç njegova ne valja niæta”. STROGO 4 Job 13:10 Strogo øe vas kazniti, ako potajno pokaœete pristranost.

Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. Tit 1:13 Svjedoçanstvo je ovo istinito, Zato ih karaj strogo, da budu zdravi u vjeri, STROGOST 2 Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. Rim 11:22 Gledaj dakle dobrotu i strogost Boœju: strogost protiv onih koji padoæe, a prema sebi dobrotu Boœju, ako ostaneæ u dobroti; inaçe i ti øeæ biti odsjeçen. STROŒE 1 Jak 3:1 Ne budite, braøo moja, mnogi uçitelji, znajuøi, da øemo biti stroœe suåeni! STROŒI 1 Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. STROVALI 1 M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. STROVALIO 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. STRPE 1 Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. STRPITE 2 Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. Jak 5:8 Strpite se dakle i vi, i utvrdite srca svoja, jer se dolazak Gospodinov pribliœi. STRPLJENJA Mat 18:26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: “Gospodaru ima strpljenja s menom sve øu ti platiti! STRPLJIV 4 Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Psl 103:8 Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv i bogat ljubavlju. M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. STRPLJIVI 2 Rim 12:12 Nadom se veselite; u nevolji budite strpljivi; u molitvi budite postojani; 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! STRPLJIVIM M.Iz 19:11 Strpljivim çini çovjeka razboritost; çast mu je mimoiøi krivnje.

STRPLJIVO 5 Heb 6:15 I tako strpljivo çekajuøi dobi obeøanje. Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. STRPLJIVOÆØU 8 M.Iz 25:15 Strpljivoæøu dade se ljut çovjek nagovoriti; mek jezik moœe slomiti kosti. Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, Rim 8:25 Ako li se nadamo onome, æto ne vidimo, çekamo sa strpljivoæøu. Rim 9:22 Æto dakle ako je Bog posude gnjeva, æto su pripravljene za propast, podnio s mnogom strpljivoæøu, da pokaœe na njima gnjev SVOJ i objavi silu svoju? Rim 15:4 Jer ætogod je pisano, pisano je za naæu nauku, da strpljivoæøu i utjehom Pisma nadu imamo. Efe 4:2 Sa svom poniznoæøu i krotkoæøu, sa strpljivoæøu podnoseøi jedan drugoga u ljubavi, 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! Heb 6:12 Da ne budete tromi, nego nasljedovatelji onih, koji vjerom i strpljivoæøu baætine obeøanja. STRPLJIVOST 12 Rim 5:4 A strpljivost k iskustvu, a iskustvo k nadi; Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, Heb 10:36 Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivæi volju Boœju postignete obeøanje. Jak 1:3 Znajuøi, da kuæanje vaæe vjere gradi strpljivost. Jak 1:4 A strpljivost neka ima savræeno djelo, da budete savræeni i potpuni, bez ikakva nedostatka. Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. 2Pe 1:6 A u poznanju uzdrœljivost, a u uzdrœljivosti strpljivost, a u strpljivosti poboœnost, Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su

686 apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. STRPLJIVOSTI 13 Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. Rim 2:4 Ili prezireæ li bogatstvo njegove dobrote, i strpljivosti i dugotrpnosti? Ne znaæ li, da ta dobrota Boœja dovodi k pokajanju? Rim 5:3 A ne samo to, nego se hvalimo i nevoljama znajuøi, da nevolja vodi k strpljivosti; Rim 15:5 A Bog strpljivosti i utjehe neka vam dadne, da sloœno mislite meåu sobom po Kristu Isusu, 2Ko 6:4 Nego u svemu pokaœimo se kao sluge Boœje u mnogoj strpljivosti, u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, 2Ko 12:12 Dokazi apostolstva mojega uçinjeni su meåu vama u svakoj strpljivosti, u znacima i çudesima i silama. Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu; 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti; 2Pe 1:6 A u poznanju uzdrœljivost, a u uzdrœljivosti strpljivost, a u strpljivosti poboœnost, Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. STRVINA Mat 24:28 Gdje je strvina, ondje se skupljaju orlovi, STUÇENE 2 Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. STUDEN 3 Otk 3:15 Znam tvoja djela, da nijesi ni studen ni vruø, O da si studen ili vruø! Otk 3:15 Znam tvoja djela, da nijesi ni studen ni vruø, O da si studen ili vruø! Otk 3:16 Ali jer si mlak, i nijesi ni studen ni vruø, izbljuvat øu te iz usta svojih. STUDENAC 8 M.Iz 23:27 Jer je bludnica duboka jama, tuåa œena tijesan studenac. M.Iz 25:26 Izvor zamuøen, studenac pokvaren, to je pravednik, koji kleca pred bezboœnikom! Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor

zapeçaøen. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? Iva 4:12 Jesi li ti veøi od naæega oca Jakova, koji nam dade ovaj studenac, i sam je pio iz njega, i sinovi njegovi, i stoka njegova?” STUDENCA M.Iz 5:15 Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i œubor-vodu iz svojega vrela! Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. STUDENCE 1 Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. STUDENCU 2 Pst 16:7 Anåeo Gospodnji naåe je na studencu u pustinji, na studencu na putu u Æur. Pst 16:7 Anåeo Gospodnji naåe je na studencu u pustinji, na studencu na putu u Æur. STUDENI 3 Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” Psl 147:17 Koji baca grad svoj kao zalogaje, tko moœe opstati pred studeni njegovom? Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. STUP 4 Pst 19:26 A kad se je œena njegova iza njega ogledala natrag postade stup od soli. Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. STUPA Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne STUPAÆ 1 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” STUPAJU Psl 89:14 Stupovi su prijestolju tvojemu pravo i pravednost; pred tobom stupaju

milost i vjernost. STUPALI 1 Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! STUPATE 1 Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. STUPATI 2 Psl 91:13 Moœeæ stupati po lavovima i zmijama ljuticama, gazit øeæ lavove i zmajeve. 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. STUPI 4 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. Iza 43:8 Neka naprijed stupi narod, koji je slijep, a ipak ima oçi, koji je gluh, a ima uæi! Luk 2:9 Tada stupi anåeo Gospodnji k njima, i slava ih Gospodnja obasja. I uplaæiæe se vrlo. Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” STUPIÆE 1 Mat 26:50 “Prijatelju, zaæto si doæao!” Sada stupiæe bliœe, metnuæe ruke na Isusa i uhvatiæe ga. STUPIMO Psl 95:2 Stupimo pred lice njegovo s hvalom, u pjesmama pokliknimo njemu! STUPIO Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. STUPITE 1 Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. STUPOVA M.Iz 9:1 Mudrost sagradi sebi kuøu; na sedam stupova stoji. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. STUPOVE 4 Psl 75:3 Ako se i strese zemlja sa svima, koji stanuju na njoj, ja sam, koji utvråuje stupove njezine. Psl 104:5 Postavio si zemlju na stupove njezine, ona se ne pomjeæta dovijek vijeka. M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. STUPOVI 7 Job 38:6 Na çemu su stupovi njezini uglavljeni? Tko joj je metnuo kamen ugaoni,

687 Psl 11:3 Ako se glavni stupovi polome, æto moœe onda poboœnik?” Psl 89:14 Stupovi su prijestolju tvojemu pravo i pravednost; pred tobom stupaju milost i vjernost. Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; STUPOVIMA PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. STUPU 2 Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. STVARAJU Psl 104:30 Kad poæljeæ duh svoj, stvaraju se; tako obnavljaæ lice zemlji. STVOR 1 Gal 6:15 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego novi stvor. STVOREN 4 Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro. 1Ko 11:9 Jer muœ nije stvoren zbog œene, nego œena zbog muœa. Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. 1Ti 2:13 Jer je Adam najprije bio stvoren, onda Eva; STVORENE 1 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, STVORENI 2 Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. Jak 3:9 Njim blagoslivljamo Boga i Oca, i njim kunemo ljude, koji su stvoreni na sliku Boœju. STVORENJA 6 Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Rim 8:19 Jer çekanje stvorenja jedva çeka na objavljenje sinova Boœjih.

Kol 1:15 Koji je slika Boga nevidljivoga, prvoroåeni prije svakoga stvorenja; Jak 1:18 Jer nas dragovoljno porodi rijeçju istine, da budemo kao prvenci njegovih stvorenja. 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja” Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: STVORENJE 7 Rim 8:20 Jer je stvorenje podvrgnuto prolaznosti, ne od svoje volje, nego zbog onoga, koji ga podvrgnu nadi, Rim 8:21 Da øe se i samo stvorenje osloboditi od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Boœje. Rim 8:22 Jer znamo, da sve stvorenje uzdiæe, i tuœi s nama do sada. Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. 2Ko 5:17 Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro proælo, gle, sve je novo postalo. 1Ti 4:4 Jer je svako stvorenje Boœje dobro, i niæta nije na odmet, æto se uzima sa zahvalnoæøu, Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” STVORENJIMA Mar 16:15 Tada im reçe: “Idite u sav svijet i propovijedajte evanåelje svima stvorenjima! Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. STVORENJU 2 Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. STVORENO 3 Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” STVORI 15 Pst 1:1 U poçetku stvori Bog nebo i zemlju. Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje,

da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Psl 51:10 Srce çisto stvori mi, Boœe, duh pravi obnovi u meni! Psl 136:7 Koji stvori velika svjetlila; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 146:6 U njemu, koji stvori nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima; koji drœi vjernost dovijeka, 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. Heb 1:2 Kojega postavi baætinikom svemu, po kojemu stvori i svijet; Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, STVORIH 1 Jer 1:5 “Prije nego te stvorih u krilu materinu, izabrao sam te. Prije nego ti izaåe iz krila materina, posvetio sam te, postavio sam te za proroka narodima.” STVORIO 34 Pst 2:2 Sedmi dan bio je dovræio Bog djelo svoje, æto ga stvori. On poçinu sedmi dan od svega djela svojega, æto ga je bio stvorio. Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. 1Ljt 16:26 Jer su svi bogovi u naroda idoli, a Gospod je stvorio nebesa, Job 4:18 Eto, u sluge svoje on se ne pouzdaje, u anåele svoje, æto ih je stvorio sjajne: Job 33:4 Duh me je Boœji stvorio; dah me je Svemoønoga oœivio. Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Psl 74:17 Utvrdio si sve granice zemaljske; stvorio si ljeto i zimu. Psl 89:47 Spomeni se, Gospode: “Æto je œivo kako si ni na æto stvorio svu djecu çovjeçju? Psl 94:9 Koji je stvorio uho, taj zar da ne çuje; koji je naçinio oko, taj zar da ne vidi? Psl 95:5 Njegovo je more, on ga je stvorio i kopno koje njegove ruke naçiniæe. Psl 95:6 Doåite, poklonimo se i padnimo niçice; kleknimo pred Gospodom, koji nas

688 je stvorio! Psl 100:3 Spoznajte: Gospod, on je Bog, on nas je stvorio: zato smo mi njegovi, narod njegov, stado na paæi njegovoj! Psl 104:24 Kako je mnogo djela tvojih, Gospode! Sva si mudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega. Psl 139:13 Jer si ti stvorio bubrege moje, satkao me u krilu matere moje. M.Iz 20:12 Uho, koje çuje, oko, koje vidi: to je oboje stvorio Gospod. M.Iz 22:2 Bogati i siromaæni œivu jedni uz druge; Gospod ih je sve stvorio. Prp 7:29 Gle, to naåoh: iskrena je I Bog stvorio çovjeka; ali oni traœe mnoge spletke. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Iza 57:16 Jer se neøu dovijeka svaåati i neøu se jednako gnjeviti. Inaçe ginu preda mnom duh i duæe, æto sam ih stvorio. Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: Mar 13:19 U one dane bit øe nevolja, I kakve nije bilo od poçetka svijeta, æto ga je Bog stvorio, do sada, niti øe je ikad biti. Efe 3:9 I da otkrijem svima, kako se je ostvarila tajna od vjekova skrivena u Bogu, koji je sve stvorio; Kol 3:10 I obucite novoga, koji se obnavlja za poznanje po slici onoga, koji ga je stvorio; Heb 3:4 Jer svaku kuøu gradi netko, a Bog je, koji je sve stvorio. Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” STVORITE 1 Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako

æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” STVORITELJ 7 P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? Job 35:10 Ali se ne kaœe: Gdje je Bog, Stvoritelj naæ, koji nam daruje hvalospjeve u noøi, Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. Iza 43:1 Ali sada ovako veli Gospod, Stvoritelj tvoj, Jakove, tvorac tvoj, Izraele: “Ne boj se, jer sam te otkupio, pozvao sam te po imenu: Moj si! Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Jer 10:16 Ali kao ovi nije dio Jakovljev, nego je on stvoritelj svega, i Izrael je pleme, æto je njegovo. “Gospod nad vojskama ime je njegovo. Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: STVORITELJA 4 Pst 14:19 I blagoslovi Abrama i reçe: “Blagoslovljen da si, Abrame, od Boga sveviænjega, Stvoritelja neba i zemlje! M.Iz 17:5 Tko se ruga siromahu, grdi stvoritelja njegova; tko se raduje nesreøi, ne ostane sam bez kazne. Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. STVORITELJU 2 Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! STVORITI 1 Iza 65:17 Jer gle, ja øu stvoriti novo nebo i novu zemlju. Ne spominju se SUÅE 1 Iza 52:11 Proç, odlazite, izaåite odatle, ne dotiçite se niçega neçista! Izaåite iz podruçja njihova, oçistite se, koji nosite suåe Gospodnje! SUÅEN 2 Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. Otk 20:13 I more dade svoje mrtvace; i smrt i podzemlje dadoæe svoje mrtvace; i svaki bi suåen po djelima svojim. SUÅENI 4 Mat 7:1 Ne sudite! I neøete biti suåeni. Jak 3:1 Ne budite, braøo moja, mnogi uçitelji, znajuøi, da øemo biti stroœe suåeni! Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se

otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. SUÆANJ 3 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol, pa sam se skrio.” Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. SUÆE 1 Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. SUÆI 2 M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. SUÆICU L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. SUÆOM Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. SUBAÆTINICE 1 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. SUBAÆTINICI 3 Rim 8:17 A kad smo djeca, i baætinici smo: “baætinici, a subaætinici Kristovi, jer ako s njim trpimo, da se s njim i proslavimo. Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. Kol 1:12 Zahvaljujuøi Bogu Ocu, koji nas çini sposobnima, da budemo subaætinici svetih u svijetlu; SUBAÆTINICIMA Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; SUBORCA Flp 2:25 A naåoh za potrebno, da poæljem k vama brata Epafrodita, suradnika i suborca svojega, kojega vi poslaste, da mi posluœi u mojoj potrebi, SUBOTA 7 Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi

689 je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Mar 2:27 Tada nastavi: “Subota je tu zbog çovjeka, a nije çovjeçji zbog subote. Mar 16:1 Poæto proåe subota, kupiæe Marija Magdalena, Marija, majka Jakovljeva, i Saloma mirisa, da poåu i da ga pomaœu. Iva 5:10 Zato rekoæe Œidovi onome, æto ozdravi: “Subota je! Ne smijeæ nositi postelju svoju.” SUBOTE 8 Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. L.Zk 19:30 Drœite subote moje. Poætujte Svetiæte moje. Ja sam Gospod! L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. Eze 20:12 I subote svoje dao sam im, da su znali izmeåu mene i njih, da se spozna, da sam ja Gospod, koji ih posveøujem. Mat 12:8 Jer je Sin çovjeçji gospodar subote.” Mar 2:27 Tada nastavi: “Subota je tu zbog çovjeka, a nije çovjeçji zbog subote. Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. SUBOTI 1 Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. SUBOTNI 2 Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. SUBOTNOGA Izl 20:8 Sjeti se subotnoga dana, drœi ga svetim. SUBOTOM Mar 2:28 Tako je Sin çovjeçji i gospodar nad subotom.” SUBOTU2 Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ,

tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Mat 12:2 Farizeji su to vidjeli i rekli mu: “Eto, uçenici tvoji çine, æto je zabranjeno u subotu.” Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? Mat 24:20 Molite se, da ne padne bijeg vas u zimu ili u subotu! Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Luk 4:16 Tako doåe i u Nazaret, gdje je bio odrastao. Po obiçaju svojemu otide u subotu u sinagogu. Ustade da çita. Luk 6:7 Knjiœevnici i farizeji pazili su, neøe li u subotu iscijeliti, da naåu, zaæto da ga okrive. Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. SUCA Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima. SUCE 2 Suc 2:16 Tada im je Gospod podizao suce, koji su ih izbavljali iz ruku neprijatelja njihovih. 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu SUÇE 1 Psl 94:2 Digni se, suçe zemlje; naplati oholima djela njihova! SUCEM 3 Luk 12:14 On mu reçe: “Çovjeçe, tko je mene postavio sucem i djeliteljem baætine nad vama” Dje 7:27 A onaj, æto je çinio nepravdu bliœnjemu, odbi ga i reçe: “Tko je tebe postavio glavarom i sucem nad nama? Dje 7:35 Ovoga Mojsija, kojega odbiæe rekavæi: ‘Tko te postavi glavarom i sucem?’ Njega posla Bog kao glavara i izbavitelja rukom anåela, koji mu se javi a grmu. SUCI 1 Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj.

SUCIMA P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. SUCU 2 Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. Heb 12:23 I crkvi prvoroåenaca, koji su napisani na nebesima, i Bogu, sucu svih, i duhovima savræenih pravednika, SUD 40 Psl 2:9 Udarit øeæ ih gvozdenom palicom, razbit øeæ ih kao sud lonçarski!” Psl 31:12 Zaboravljen sam, bez spomena kao mrtvac; postadoh kao razbijen sud. Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Psl 50:6 Oglasiæe nebesa sud njegov, da Bog vræi svoju sluœbu sudaçku. Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: Psl 97:2 Oblaci su i mrak oko njega; na pravicu i sud oslanja se prijestolje njegovo. Psl 143:2 Ne idi na sud sa slugama svojim; jer nitko œiv nije pravedan pred tobom! Iza 3:13 Na sud ustaje Gospod, da sudi narodima. Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Jer 4:12 Vihor silan dolazi mi na sluœbu. I ja sam onaj, koji im izriçe sud.” Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. Sef 3:5 Prevladan je u sredini njegovoj Gospod, ne çini nepravde. Svako jutro izvræuje sud svoj. Ne izostaje kao bijeli dan; ali bezboœnik ne zna za stid. Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Mat 5:15 Niti se uœiœe svijeøa i meøe pod sud, nego na svijeønjak. Tada svijetli svima u kuøi. Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. Iva 5:22 I ne sudi Otac nikome; nego sav sud dade Sinu, Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 5:27 On mu dade i vlast, da drœi sud, jer je Sin çovjeçji.

690 Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Iva 7:24 Nemojte suditi po vanjætini, nego pravedan sud sudite!” Iva 8:16 I ako sudim ja, sud je moj istinit, jer nijesam sam, nego ja i Otac, koji me posla. Iva 12:31 Sad je sud ovome svijetu, sad øe biti istjeran knez ovoga svijeta. Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela Gospodnjega. 1So 4:4 Da svaki vas zna çuvati svoj sud u svetosti i çasti, 1Ti 5:24 Nekih su ljudi grijehi oçevidni i idu na sud pred njima, a nekih idu za njima. Heb 9:27 I kao æto je ljudima odreåeno jednom umrijeti, a po tom sud; Jak 2:13 Jer øe onome biti sud bez milosråa, koji ne çini milosråa; a milosråe likuje nad sudom. Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. 1Pe 4:17 Jer je vrijeme, da poçne sud od kuøe Boœje Ako li najprije od nas, kakav li øe biti konac onima, koji se ne pokoravaju evanåelju Boœjemu? 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr SUDA3 M.Iz 18:5 Nije pravo zauzimati se za krivca i onoga koji je pravedan, otjerati sa suda. Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki,

koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mat 10:15 Zaista, kaœem vam: “Zemlji Sodomi i Gomori u dan suda bit øe lakæe negoli gradu takvu! Mat 12:36 A ja vam kaœem: “Za svaku praznu rijeç, koju reknu ljudi, moraju u dan suda dati raçun. Iva 5:29 Tada øe oni, koji su çinili dobro, izaøi na uskrsnuøe œivota, a koji su çinili zlo, na uskrsnuøe suda. Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. Heb 10:27 Nego straæno çekanje suda i jarost ognja, koji øe pojesti protivnike. 2Pe 2:9 Tako zna Gospodin poboœne izbaviti iz kuænje, a bezboœne, da ih kazni, saçuvati za dan suda, 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. 1Iv 4:17 U tom se ljubav Boœja u nas usavræuje, da imamo pouzdanje na dan suda, jer kao æto je on, i mi smo u svijetu ovom. Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” SUDAC 12 Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. Job 9:33 O, kad bi bio koji sudac meåu nama, koji bi svoju ruku stavio na nas obojicu, Iza 33:22 Jer je Gospod naæ sudac, Gospod je nas gospodar, Gospod je naæ kralj, On je, koji nas spasava. Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. Luk 18:2 Recite im: “U jednom gradu bio je jedan sudac, koji se nije bojao Boga i nije mario za ljude.

2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Jak 4:12 Jedan je zakonodavac i sudac, koji moœe spasiti i upropastiti. A ti tko si, da bliœnjega sudiæ?! Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. SUDAÇKO Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. SUDAÇKU Psl 50:6 Oglasiæe nebesa sud njegov, da Bog vræi svoju sluœbu sudaçku. SUDBENO Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” SUDBINA 5 Job 8:7 Malena øe se onda ukazati prijaænja sreøa tvoja, a buduøa sudbina tvoja bit øe sjajna. Psl 35:12 Vraøaju mi zlo za dobro; osama je sudbina duæi mojoj. Psl 49:13 To je sudbina onih, koji su puni preuzetnosti; to je svræetak onih, koji se hvale zadovoljstvom! Prp 2:14 Mudri ima oçi u glavi, a luåak ide po mraku. A ipak doznadoh, da obadvojicu stigne ista sudbina. Heb 10:33 Sami sad postavæi prizor zbog sramota i nevolja, sad postavæi drugovi onima, koje stiœe sudbina takva. SUDBINOM Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. SUDBINU 7 P.Zk 30:3 Tada øe Gospod, Bog tvoj, promijeniti sudbinu tvoju, smilovat øe se tebi i opet øe te skupiti izmeåu svih naroda, meåu koje te razasu Gospod, Bog tvoj. Psl 16:5 Gospode, ti si meni baætina i dio; ti si, koji mi je odredio sudbinu moju. Psl 126:1 Kada je ono Gospod okrenuo sudbinu Siona, tada nam je bilo, kao da smo sanjali. Psl 126:4 Ah, Gospode, okreni sudbinu naæu kao potoke u juœnoj zemlji! Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. SUDE 1 Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. SUDI 21 Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad,

691 kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” L.Zk 19:15 Ne çinite nepravde kod presude! Niti idi na stranu siromaha, niti se obaziraj na odliçnika, nego sudi no pravdi bliœnjemu svojemu! Psl 58:11 Tada øe ljudi reøi: “Eto, isplati se biti poboœan! Ima joæ Bog, koji sudi na zemlji!” Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Iza 3:13 Na sud ustaje Gospod, da sudi narodima. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. Iva 5:22 I ne sudi Otac nikome; nego sav sud dade Sinu, Iva 8:50 A ja ne traœim slave svoje; ima, koji traœi i sudi. Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. Rim 14:22 Imaæ vjere? Imaj je sam za sebe pred Bogom! Blagoslovljen je, koji sam sebe ne sudi za ono, æto naåe za pravo! 1Ko 4:4 Jer niçemu nijesam svijestan, no u tom nijesam opravdan; a koji mene sudi, Gospodin je. 1Ko 6:6 Nego se brat s bratom sudi, i to pred nevjernicima! 1Ko 10:29 Ali ne velim zbog savjesti tvoje, nego drugoga; jer zaæto da moju slobodu sudi savjest drugoga? 1Pe 1:17 I ako zovete Ocem onoga, koji, ne gledajuøi tko je tko, sudi svakome po djelu, provodite vrijeme svojega œivljenja u straœu, 1Pe 4:5 Ali øe oni dati raçun onome, koji stoji spreman da sudi œive i mrtve. Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. SUDIÆ 10 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju.

Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” Rim 2:1 Zato se ne moœeæ izgovoriti, o çovjeçe, kojigod sudiæ; jer u çemu sudiæ drugome, samoga sebe osuåujeæ; jer to çiniæ, æto osuåujeæ. Rim 2:1 Zato se ne moœeæ izgovoriti, o çovjeçe, kojigod sudiæ; jer u çemu sudiæ drugome, samoga sebe osuåujeæ; jer to çiniæ, æto osuåujeæ. Rim 2:3 Misliæ li, o çovjeçe, koji sudiæ onima, koji to çine, i sam çiniæ to, da øeæ izbjeøi sudu Boœjemu. Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. Rim 14:10 A ti zaæto sudiæ brata svojega ni ti zaæto prezireæ brata svojega? Jer svi øemo stajati pred sudom Boœjim. Jak 4:12 Jedan je zakonodavac i sudac, koji moœe spasiti i upropastiti. A ti tko si, da bliœnjega sudiæ?! Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” SUDIM 5 Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Iva 8:15 Vi sudite po vanjætini, ja ne sudim nikome. Iva 8:16 I ako sudim ja, sud je moj istinit, jer nijesam sam, nego ja i Otac, koji me posla. Iva 12:47 Tko çuje moje rijeçi, ali ih ne drœi, ja mu neøu suditi, jer ne doåoh da sudim, nego da spasim svijet. 1Ko 4:3 A ja nimalo ne marim, da me sudite vi ili çovjeçji dan; a i sam sebe ne sudim. SUDIMO 6 Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Iza 43:26 Opomeni me samo! Sudimo se! Pripovijedaj, da dokaœeæ pravo svoje! Dje 24:6 On je pokuæao i hram oskvrniti, a mi ga uhvatismo, i htjedosmo da mu sudimo po zakonu svojemu. Rim 3:28 Jer sudimo, da se çovjek opravdava vjerom bez djela zakona. Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! 2Ko 5:14 Jer ljubav Kristova nagoni nas, kad ovako sudimo: ako je jedan za sve umro, to su svi umrli; SUDIO 1Ko 13:11 Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio sam kao dijete, sudio sam kao dijete. Kad sam postao muœ, odbacio sam, æto je bilo djetinje. SUDIONICI 3 Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje

svoje do svræetka tvrdo odrœimo, SUDIT 3 Eze 7:3 Pustit øu gnjev svoj na te, sudit øu ti po putovima tvojim, platit øu ti sve gadno djelovanje tvoje. Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. SUDITE 10 P.Zk 1:16 U isto vrijeme dadoh sucima vaæim ovaj naputak: Sasluæavajte obje strane braøe svoje. Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac. Psl 82:3 Sudite pravo ubogima, sirotama; siromahe, potlaçene opravdajte! Zah 8:16 Ovo je, æto imate çiniti: govorite jedan drugome istinu! Sudite na vratima na svojim vjerno i mirno! Mat 7:1 Ne sudite! I neøete biti suåeni. Mat 7:2 Jer kakvim sudom sudite, onakvim øe vam se suditi, i kakvom mjerom mjerite, onakvom øe vam se mjeriti. Iva 7:24 Nemojte suditi po vanjætini, nego pravedan sud sudite!” Iva 8:15 Vi sudite po vanjætini, ja ne sudim nikome. Rim 14:1 A slaboga u vjeri primajte lijepo, a da ne sudite o miæljenju njegovu. 1Ko 4:3 A ja nimalo ne marim, da me sudite vi ili çovjeçji dan; a i sam sebe ne sudim. 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. SUDITI 14 Job 22:13 A ti si mislio: Æto bi opazio Bog; moœe li suditi kroz oblake? Psl 9:8 Po pravdi øe suditi svijetu, kako je pravo izreøi øe osudu narodima. Psl 82:2 “Dokle øete suditi nepravedno i zauzimati se za bezboœnike! Mat 7:2 Jer kakvim sudom sudite, onakvim øe vam se suditi, i kakvom mjerom mjerite, onakvom øe vam se mjeriti. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. Iva 7:24 Nemojte suditi po vanjætini, nego pravedan sud sudite!” Iva 12:47 Tko çuje moje rijeçi, ali ih ne drœi, ja mu neøu suditi, jer ne doåoh da sudim, nego da spasim svijet. Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Rim 3:4 Nego je Bog istinit, a çovjek svaki laœac, kao æto je pisano: “Da se opravdaæ u svojim rijeçima, i da pobijediæ, kad ti stanu suditi.” Rim 3:6 Boœe saçuvaj! Kako bi inaçe mogao Bog suditi svijetu? 1Ko 6:3 Ne znate li, da øemo anåelima suditi, a kamoli viæe svjetovnim stvarima? 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom

692 Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! Heb 10:30 Jer znamo onoga, koji reçe: “Moja je osveta, ja øu uzvratiti,” I opet: “Gospodin øe suditi narodu svojemu.” SUDJELOVANJE 1 Flp 1:5 Za vaæe sudjelovanje u evanåelju od prvoga dana do danas, SUDNICU 2 Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. SUDOM 6 M.Iz 22:22 Ne otimaj siromahu; jer on je siromaæan i ne pritiskuj pred sudom siromaha; Mat 7:2 Jer kakvim sudom sudite, onakvim øe vam se suditi, i kakvom mjerom mjerite, onakvom øe vam se mjeriti. Mat 12:41 Ljudi iz Ninive pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer se oni obratiæe na propovijed Joninu. A ovdje je viæe nego Jona! Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! Rim 14:10 A ti zaæto sudiæ brata svojega ni ti zaæto prezireæ brata svojega? Jer svi øemo stajati pred sudom Boœjim. Jak 2:13 Jer øe onome biti sud bez milosråa, koji ne çini milosråa; a milosråe likuje nad sudom. SUDOVE 4 Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. Jak 2:6 A vi osramotiste siromaha. Nijesu li bogati, koji vas tlaçe d vuku vas na sudove? SUDOVI 5 Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! Otk 2:27 I vladat øe njima gvozdenim œezlom, i razbit øe se kao sudovi lonçarski; kao æto sam i ja primio od Oca svojega; Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja

pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” SUDOVIMA Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Mat 10:17 Çuvajte se od ljudi! Oni øe vas predavati sudovima i biçevat øe vas u sinagogama. SUDSKOME 1 Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. SUDU7 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! Psl 1:5 Zato se ne mogu bezboœnici odrœati na sudu, ni grjeænici na skupætini pravednika. Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. M.Iz 16:10 Sad je Boœji na usnama kraljevim; na sudu se ne smiju ogrijeæiti usta njegova, M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. Iza 34:5 Kad se je opojio na nebu maç moj pun gnjeva, eto, onda pada na Edom i na narod, æto je predan sudu. Mat 5:21 Çuli ste, da je bilo reçeno starima: Ne ubijaj! Tko ubije, bit øe kriv sudu. Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. Mat 27:19 Dok je on sjedio na sudu, poruçi mu œena njegova: “Nemoj imati nikakva posla s tim pravednikom, jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.” Iva 16:8 I kad on doåe, dokazat øe svijetu æto je grijeh, i o pravdi, i o sudu. Iva 16:11 O sudu, jer je knez ovoga svijeta osuåen. Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. Rim 2:3 Misliæ li, o çovjeçe, koji sudiæ onima, koji to çine, i sam çiniæ to, da øeæ izbjeøi sudu Boœjemu. 2Ko 5:10 Jer nam se svima valja javiti na sudu Kristovu, da primi svaki prema tome, kako je çinio u tijelu svojemu dobro ili zlo. Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju

ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. SUGRAÅANI 2 Luk 19:14 A sugraåani njegovi mrzili su na njega; oni poslaæe za njim poslanike i rekoæe: ‘Neøemo da on kraljuje nad nama.’ Efe 2:19 Tako dakle viæe nijeste tuåinci i doæljaci, nego ste sugraåani svetih i ukuøani Boœji, SUGRAÅANINA Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” SUHA Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” SUHE 3 Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. Eze 37:4 Tada mi reçe: “Prorokuj o tim kostima i kaœi im: ‘Suhe kosti, çujte rijeç Gospodnju! SUHOJ 2 Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. SUHU 6 Job 13:25 Zar uvenuli list hoøeæ da skræiæ i zar øeæ goniti suhu slamku? Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. SUKNA Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa

693 bude samo joæ veøa. SULICA Job 39:23 Pozvekuje nad njim tobolac, sijeva koplje i sulica; SULICOM 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. SUMNJA Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, SUMNJAJUØI 1 Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, SUMNJATE 1 Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. SUMNJE 3 Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, 1Ti 6:7 Jer niæta ne donesosmo na ovaj svijet; bez sumnje ne moœemo niæta ni odnijeti. SUMNJIÇI 1 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. SUMPOR 2 Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. SUMPORA Pst 19:24 Tada pusti Gospod na Sodomu i Gomoru daœd sumpora i ognja od Gospoda, s neba. SUMPORNE 1 Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. SUMPORNI 1 Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. SUMPORNO Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. SUMPOROM 2 Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima

zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. SUMRAÇJE 1 Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. SUNCA Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. SUNÇANA Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Otk 7:16 Viæe neøe ogladnjeti ni oœednjeti, i neøe viæe na njih pasti sunçana œega, niti ikakva vruøina. SUNÇANE 1 Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, SUNÇANI 2 Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. SUNÇANIH 1 Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. SUNÇANIKU Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. SUNÇANOGA Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla

sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. SUNÇANU 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. SUNCE 36 Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Psl 121:6 Da ti danju sunce ne naudi, ni mjesec u noøi. Psl 136:8 Sunce, da vlada danom; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 148:3 Hvalite ga, sunce i mjeseçe, hvalite ga, sve zvijezde sjajne! Prp 11:7 Slatka je svjetlost i godi oçima vidjeti sunce. Prp 12:2 Prije nego pomrçi sunce, svjetlo i mjesec i zvijezde i iza daœda opet doåu oblaci. PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme

694 studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. Mat 13:6 Ali kad obasja sunce, uvenu, i jer nije imalo korijena usahnu. Mat 13:43 Tada øe pravednici sjati kao sunce u kraljevstvu Oca svojega. Tko ima uæi, neka çuje! Mat 17:2 Tada se preobrazi pred njima Lice se njegovo zasja kao sunce, a haljine se njegove zasvijetliæe kao svjetlo. Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti, Luk 23:45 Sunce pomrça, i zavjes hramski razdera se na dvoje. Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. Efe 4:26 Srdite se, a ne grijeæite, sunce neka ne zaåe nad srdœbom vaæom! Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. SUNCEM 6 Prp 1:3 Æto koristi çovjeku sa muka njegova, koju muçi pod suncem? Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem!

Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. SUNCU 4 Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, SUØUT 1 Job 6:14 Nesretnomu treba suøut prijatelja, iako je odbacio strah Svemoønoga! SUŒANJ 2 Efe 4:1 Molim vas dakle ja, suœanj u Gospodinu, da se vladate dostojno zvanja, u koje ste pozvani, Flm 1:1 Pavao, suœanj Krista Isusa, i brat Timotej, Filemonu, ljubljenomu i suradniku naæemu, SUŒANJA Heb 13:3 Sjeøajte se suœanja, kao da ste s njima zasuœnjeni; onih, koje zlostavljaju, kao da ste i sami u tijelu! SUŒANJSTVA Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva! SUŒANJSTVU Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. SUŒNJA Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, SUŒNJI 2 Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Zah 9:12 Vratite se k tvråavi, suœnji puni nadanja! Joæ ti danas javljam: “Vratit øu ti dvojinom. SUPLEMENIKE 1 Rim 11:14 Ne bih li kako izazvao na natjecanje svoje suplemenike i spasio nekoje od njih.

SUPROTNOJ 1 Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. SUPROTSTAVIÆE 1 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, SURADNICI 1 3Iv 1:8 Mi smo dakle duœni primati takve, da budemo suradnici istine. SURADNICIMA Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! SURADNIK 1 Rim 16:21 Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, i Jason i Sosipater, roåaci moji. SURADNIKA Flp 2:25 A naåoh za potrebno, da poæljem k vama brata Epafrodita, suradnika i suborca svojega, kojega vi poslaste, da mi posluœi u mojoj potrebi, SURADNIKU Flm 1:1 Pavao, suœanj Krista Isusa, i brat Timotej, Filemonu, ljubljenomu i suradniku naæemu, SURVALI 1 Psl 107:26 Dizali se do neba, survali se u dubinu; tada je duæa njihova obnemogla od nevolje. SUSJED 1 M.Iz 27:10 Ne ostavljaj prijatelja svojega i prijatelja oca svojega i ne idi u kuøu brata svojega u dan nesreøe tvoje; jer bolji je susjed u blizini nego brat u daljini. SUSJEDA Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” SUSJEDE 2 Luk 15:6 I kad doåe kuøi, sazove svoje prijatelje i susjede i govori im: ‘Radujte se s menom! Naåoh svoju ovcu, koja je bila izgubljena.’ Luk 15:9 Je li naæla drahmu, sazove svoje prijateljice i susjede i govori: ‘Radujte se s menom! Naåoh drahmu, koja je bila izgubljena.’ SUSJEDIMA Psl 44:13 Postavio si nas za porugu susjedima naæim, da nam se rugaju i smiju oni, koji su okolo nas. Psl 89:41 Sad ga plijeni, tkogod onuda proåe, postade podsmijeh susjedima svojim. SUSJEDSTVU Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. SUSREØEM Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. SUSRESTI 1 Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u

695 Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. SUSRET 7 Psl 21:3 Izaæao si mu u susret obilnim blagoslovom; metnuo si mu na glavu krunu od zlata Amo 4:12 “Zato øu ti sad, Izraele, tako uçiniti zato, jer øu ti tako uçiniti, popravi se, Izraele, da izaåeæ u susret Bogu svojemu!” Mat 25:1 Tada øe biti kraljevstvo nebesko kao deset djevica, koje uzeæe svjetiljke svoje i izaåoæe u susret zaruçniku. Mat 25:6 I ponoøi odjeknu poziv: “Zaruçnik dolazi! Izlazite mu u susret! Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. 1So 4:17 Onda øemo mi, koji œivimo, koji smo ostali, biti zajedno s njima uzeti u oblake, u susret Gospodinu u zraku, i tako øemo svagda biti s Gospodinom. SUSRETNE 3 Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. M.Iz 17:12 Bolje je da çovjeka susretne medvjedica, kojoj su ugrabili mlade, nego luåak u svojoj ludosti. SUSTAJATI 1 Luk 18:1 On im pokaza u prispodobi, da se mora svagda moliti i ne sustajati. SUSTAJE 1 Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. SUSTAJEMO 2Ko 4:1 Zato, jer imamo ovu sluœbu zbog milosråa, koje smo postigli, ne sustajemo, 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. SUSTAJU 3 Iza 13:7 Zato sustaju sve ruke, oçaja svako srce çovjeçje. Iza 40:30 I mladiøi se umaraju i sustaju, ljudi mladi padaju: Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. SUSTALA Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. SUSTANEMO Gal 6:9 A dobro çiniti, neka nam ne dodija, jer øemo u svoje vrijeme poœeti, ako ne sustanemo. SUSTEGNUTI 1

Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” SUSTEŒE 1 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! SUSTEŒI 1 Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! SUTJELESNICI 1 Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. SUVJERNIKA Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. SUZA 2Ti 1:4 Œeleøi da te vidim, spominjuøi se suza tvojih, da se radosti ispunim, SUZAMA6 Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju. Psl 126:5 Koji siju sa suzama neka œanju s pjevanjem! Psl 126:6 Sada ide sa suzama, koji nosi sjeme da sije; ali s pjesmom dolazi, dolazi natrag, kada nosi snopove svoje. Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” Luk 7:38 Ona se plaçuøi postavi odostraga nogu njegovih i uze noge njegove kvasiti suzama svojim i otirati kosom glave svoje. Tada je cjelivala noge njegove i mazala ih pomaæøu. Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; Dje 20:31 Zato bdijte sjeøajuøi se, da tri godine noø i dan nijesam prestajao sa suzama opominjati svakoga od vas. 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali

ljubav, koju imam izobilno za vas. Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, jer za pokajanje ne naåe mjesta, ako ga je i sa suzama traœio. SUZE 6 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. Psl 42:3 Suze moje postadoæe mi jelo danju i noøu, kad me se svaki dan pita: “Gdje je Bog tvoj?” Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Iva 11:35 Udariæe suze Isusu. SUZU 2 Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” SVAÅA 8 Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. M.Iz 13:10 Od oholosti biva samo svaåa; tko se dade svjetovati, taj je mudar. Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! Jak 3:16 Jer gdje je zavist i svaåa, ondje je nered i svako zlo djelo, SVAÅAJU Tit 3:2 Nikoga da ne psuju, da se ne svaåaju, da budu çedni i svaku krotkost da pokazuju prema svim ljudima! SVAÅATE 1 Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” SVAÅATI 1 Iza 57:16 Jer se neøu dovijeka svaåati i

696 neøu se jednako gnjeviti. Inaçe ginu preda mnom duh i duæe, æto sam ih stvorio. SVAÅE 12 Pst 13:8 Zato reçe Abram Lotu: “Neka ne bude svaåe izmeåu mene i tebe, izmeåu mojih i tvojih pastira; jer braøa smo. Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. Psl 106:32 Na vodi svaåe opet ga razdraœiæe; tada morade Mojsije trpjeti zbog njih, M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. M.Iz 20:3 Sluœi çovjeku na çast, kad ostaje daleko od svaåe; a svaki je luåak svadljiv. Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; Gal 5:20 Idolopoklonstvo, çaranja, neprijateljstva, svaåe, ljubomor, srdœbe, spletke, razdori, sljedbe, Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. 1Ti 2:8 Hoøu dakle, da se mole muœevi na svakome mjestu, podiœuøi çiste ruke bez gnjeva i svaåe. 2Ti 2:23 A ludih i praznih zapitkivanja kloni se znajuøi, da raåaju svaåe. SVAÅI 1 Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; SVAÅOM M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. SVAÅU 8 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. Psl 120:7 Ja Sam miran; ako li æto progovorim, oni hoøe svaåu. M.Iz 10:12 Mrœnja izaziva samo svaåu, a ljubav prikriva sve prijestupe. M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. M.Iz 23:29 Tko ima ah? Tko ima jao? Tko ima svaåu? Tko ima brigu? Tko ima rane ni za æto? Tko ima mutne oçi? M.Iz 29:22 Gnjevljiv çovjek izaziva svaåu; naprasit poçini mnogo zla. Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! SVAÇIJE 1 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo.

SVAÇIJI 1 M.Iz 5:21 Zaista, pred oçima su Gospodnjim putovi svaçiji; on pazi na sve staze njegove. SVADBA Mat 22:8 Tada reçe slugama svojim: “Svadba je doduæe ugotovljena, ali uzvanici nijesu bili nje dostojni. Iva 2:1 Treøi dan iza toga bila je svadba u Kani Galilejskoj. Majka Isusova bila je ondje. Otk 19:7 Radujmo se i veselimo, i dajmo slavu njemu, jer doåe svadba Janjeta, i zaruçnica se je njegova pripravila. SVADBENO Mat 22:11 Tada uåe kralj, da pogleda goste, Pogled njegov pade na jednoga, koji nije bio obuçen u svadbeno ruho. SVADBENU Otk 19:9 I reçe mi: “Napiæi: Blagoslovljeni su oni, koji su pozvani na svadbenu gozbu Janjetovu!” I reçe mi: “Ovo su istinite rijeçi Boœje.” SVADBU 2 Mat 22:3 On posla sluge svoje, da zovnu uzvanike na svadbu. Ali oni ne htjedoæe doøi. Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! SVADLJIV 2 M.Iz 20:3 Sluœi çovjeku na çast, kad ostaje daleko od svaåe; a svaki je luåak svadljiv. Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; SVADLJIVAC 1 1Ti 3:3 Ne odan piøu, ne nasilan, nego i krotak, ne svadljivac, ne lakom; SVADLJIVOM M.Iz 21:19 Lakæe je stanovati u pustinji, nego sa œenom svadljivom i gnjevljivom. SVAKOVRSNE 1 Dje 10:12 I u njoj su bile svakovrsne çetveronoœne œivotinje i gmazovi zemaljski i ptice nebeske. SVATOVI 2 Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. SVECA 4 Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Dje 3:14 A vi se sveca i pravednika odrekoste i zaprosiste çovjeka ubojicu da vam se pokloni. 1Pe 1:15 Nego po primjeru Sveca, koji vas je pozvao, i sami budite sveti u svemu œivljenju; SVEÇAN 1 Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava

nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. SVEÇANE 1 Zah 3:4 Ovaj progovori onima, æto su stajali pred njim: “Skinite s njega te prljave haljine!” A njemu reçe: “Evo, oduzimam s tebe krivnju tvoju i oblaçim te u sveçane haljine!” SVEÇANI 1 Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. SVEÇANO Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. SVEÇANOGA Psl 42:4 Tada pomiæljam – a srce se moje prolijeva –, kako sam nekoø hodio tamo u povorci hodoçasniçkoj, pred njima iæao k domu Boœjemu uz klicanje i hvalospjeve sveçanoga mnoætva. SVEÇANOJ 1 Psl 55:14 S kojim sam pouzdano opøio, u povorci sveçanoj hodio u kuøu Boœju. SVEÇANOST 2 Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. SVEÇANOSTI 1 Amo 5:21 “Mrzim i prezirem sveçanosti vaæe. Ne volim mirisati svetkovina vaæih. SVEÇANU Est 1:9 I kraljica Vaætija uçini sveçanu gozbu za œene u palaçi kralja Ahasvera. SVECE 1 Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. SVECI 1 Zapeçaøeni iz dvanaest plemena. Sveci pred prijestoljem Boœjim. SVECIMA Dan 7:21 I bio sam vidio, kako je taj rog vojevao sa svecima i nadvlaåivao ih, SVECU Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. SVEDE 1

697 Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; SVEJEDNAKO Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. SVEKRVA Rut 3:6 I otide na gumno i uçini sve onako, kako joj je bila rekla njezina svekrva. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” SVEKRVE 1 Mat 10:35 Jer sam doæao da rastavim sina od oca njegova, køer od matere njezine, snahu od svekrve njezine. SVEKRVU Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” SVEMOGUØEGA 7 Psl 71:16 Umrijet øu slaveøi çudesa Svemoguøega; slavit øu samo pravednost tvoju, Gospode! Psl 73:28 A za mene je dobro blizina Boœja; u Svemoguøega Gospoda stavljam samo svoje uzdanje, da opijevam sva djela tvoja. Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Iza 6:8 I zaçuh glas Svemoguøega, koji reçe: “Koga da poæljem? Tko øe iøi po nalogu mojemu?” Ja odgovorih: “Evo mene, poælji me!” Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” SVEMOGUØEMU Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. SVEMOGUØI 45 Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi

svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, Psl 37:13 Ali mu se Svemoguøi smije, jer vidi, da se veø primiçe dan njegov. Psl 39:7 A sada, Svemoguøi, æto da çekam? Samo si ti ufanje moje! Psl 40:17 Ja sam bijedan i siromah: Svemoguøi brinut øe se za me! Ti si moj pomoønik i spasitelj: Boœe moj, nemoj kasniti! Psl 54:4 Ali gle, Bog je pomoønik moj, Svemoguøi je potpora œivotu mojemu. Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. Psl 62:12 I da je dobrota u tebe, Svemoguøi; jer ti svakome plaøaæ po djelima njegovim. Psl 66:18 Da sam nosio u srcu svojem bezakonje, nikad me ne bi usliæio Svemoguøi. Psl 68:11 Svemoguøi je ispunio obeøanje svoje; pobjedni glasnici doæli su u mnogobrojnim çetama: Psl 68:22 Svemoguøi reçe: Iz Baæana øu ih dovesti, dovest øu ih iz dubina mora, Psl 71:5 Jer si ti nadanje moje, svemoguøi Gospode, pouzdanje moje od mladosti moje! Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. Psl 90:1 Svemoguøi, ti si nam utoçiæte, ti si to bio u sva vremena! Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Iza 9:8 Rijeç posla Svemoguøi protiv Jakova. Ona øe pasti u Izraelu. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 26:4 Uzdajte se u Gospoda dovijeka, jer je Gospod, Svemoguøi, vjeçna hridina. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. Iza 40:10 Evo, svemoguøi Gospod dolazi kao pobjeditelj i miæica njegova dade mu pobjedu. Evo, plaøa njegova dokazi s njim! Bojna nagrada njegova ide pred njim. Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. Iza 49:14 A ipak se je tuœio Sion: “Ostavio

me je Gospod. Zaboravi me Svemoguøi.” Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Eze 37:5 Ovako govori svemoguøi Gospod ovim kostima: Gle, ja øu metnuti u vas duh, da oœivite. Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Amo 3:8 Kad rikne lav, tko da se onda ne prepadne? Kad Gospod, Svemoguøi, progovori, tko da onda ne prorokuje? Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On

698 mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. SVEMOGUØIM 2 Izl 23:17 Triput u godini imaju se sve muæke osobe tvoje pokazati pred Svemoguøim, Gospodom. Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. SVEMOØI 1 Job 26:14 Ali to su tek obrubi njegova upravljanja, æapat je to samo, æto çujemo o njemu. I tko da razumije grom svemoøi njegove? SVEMOØNI 9 Job 22:25 Tada øe Svemoøni biti zlato tvoje, i naputak njegov srebro tvoje. Job 34:12 Doista, Bog ne radi nepravedno, Svemoøni ne izvrøe pravde. Job 35:13 Doista, Bog ne usliæi laœi i Svemoøni ne pogleda na nju. 2Ko 6:18 I bit øu vam otac, i vi øete biti koji sinovi i køeri, veli Gospodin Svemoøni.” Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 21:22 I hrama ne vidjeh u njemu, jer je njegov hram Gospod Bog Svemoøni, i Janje. SVEMOØNOGA 6 Job 6:14 Nesretnomu treba suøut prijatelja, iako je odbacio strah Svemoønoga! Job 11:7 Moœeæ li tajne Boœje dokuçiti ili doprijeti do granice Svemoønoga? Job 33:4 Duh me je Boœji stvorio; dah me je Svemoønoga oœivio. Psl 91:1 Onaj koji stanuje u zaætiti Sveviænjega, koji boravi u sjeni Svemoønoga. Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. SVEMOØNOMU Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! SVEØENIÆTVO 4 Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. Heb 7:12 Jer kad se promijeni sveøeniætvo, potrebno je, da se i zakon promijeni.

Heb 7:24 A ovaj, buduøi da ostaje dovijeka, ima vjeçno sveøeniætvo. 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. SVEØENICI 13 Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. 2Ljt 6:41 I tako, Gospode, Boœe moj, podigni se prema poçivaliætu svojemu, ti sam i silni kovçeg tvoj! Neka su sveøenici tvoji, Gospode, Boœe moj, obuçeni u spasenje, i poboœnici tvoji neka se obraduju u sreøi! Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Psl 132:9 Kako treba neka se obuku sve sveøenici tvoji pravednici tvoji neka se raduju! Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’ Mat 12:4 Kako je uæao u kuøu Boœju i pojeo kruhove postavljene, kojih on i druœina njegova nijesu smjeli jesti, nego samo sveøenici? Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. SVEØENICIMA 5 Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. Hos 4:9 Tako øe biti narodu kao sveøenicima. Pohodit øu na njemu putove

njegove i platit øu mu za opaçine njegove. Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Heb 7:14 Jer je poznato, da Gospodin naæ od plemena Judina izaåe, za koje pleme nije Mojsije niæta rekao o sveøenicima. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, SVEØENIÇKI 6 Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Iva 11:47 Tada glavari sveøeniçki i farizej sazvaæe visoko vijeøe i rekoæe: “Æto da çinimo, jer çovjek ovaj çini mnoga çudesa? Iva 12:10 A glavari sveøeniçki naumiæe da ubiju i Lazara, Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” SVEØENIÇKIH 4 Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 27:12 Ali na tuœbe glavara sveøeniçkih i starjeæina ne odvrati niæta. Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” 1Ti 4:14 Ne zanemaruj milosti, koja je u tebi i dana ti je po proroçanstvu polaganjem ruku sveøeniçkih! SVEØENIÇKIM Luk 23:4 Pilat izjavi glavarima sveøeniçkim i narodu: “Ja ne nalazim nikakve krivnje na ovome çovjeku.” SVEØENIÇKO Izl 19:6 I bit øete mi kraljevstvo sveøeniçko i narod svet. To su rijeçi, æto ih imaæ reøi sinovima Izraelovim.” SVEØENIK 20 Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Psl 110:4 Gospod se zakleo, nikad se neøe pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu!” Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki

699 sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Heb 5:6 Kao æto i na drugom mjestu govori: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu.” Heb 6:20 Kamo Isus uåe kao preteça za nas, postavæi veliki sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu. Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. Heb 7:21 Ovaj sa zakletvom po onome, koji mu govori: “Zakle se Gospodin, i neøe se pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka”, Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. SVEØENIKA 8 Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. 1Ti 5:19 Protiv sveøenika ne primaj tuœbe, osim kad imaju dva ili tri i svjedoka! Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog

sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! Heb 4:15 Jer nemamo velikoga sveøenika, koji se ne bi mogao saœaliti s naæih slaboøa, nego koji je u svemu iskuæan kao i mi, osim grijeha. SVEØENIKE 3 Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! Otk 5:10 I uçinio si ih Bogu naæemu kraljevstvo i sveøenike, i kraljevat øe na zemlji.” SVEØENIKU 2 L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku SVEØENSTVO 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; SVEŒE 1 Suc 16:7 Samson joj odgovori: “Da me se sveœe sa sedam guœava sirovih, joæ neosuæenih, postao bih slab i bio bih kao drugi çovjek.” SVEŒEÆ 1 Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” SVEŒITE 1 Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” SVESRDNO 1Pe 1:22 Oçistite duæe svoje u posluænosti istine za bratsku ljubav bez pretvaranja, od çista srca ljubite svesrdno jedan drugoga; SVET 17 Izl 19:6 I bit øete mi kraljevstvo sveøeniçko i narod svet. To su rijeçi, æto ih imaæ reøi sinovima Izraelovim.” L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! Psl 99:3 Neka slave ime tvoje, veliko i slavno: svet je on. Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Rim 11:16 Ako je kvasac svet, to je i tijesto; i ako je korijen svet, to su i grane. Rim 11:16 Ako je kvasac svet, to je i tijesto; i ako je korijen svet, to su i grane. 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji,

upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; 1Pe 1:16 Jer je pisano: “Budite sveti, jer sam ja svet!” Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” Otk 15:4 Tko da te se ne boji, Gospodine, i ne slavi ime tvoje? Jer si ti jedini svet. Svi øe narodi doøi i pokloniti se pred tobom, jer se tvoji pravedni sudovi javiæe.” Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. Otk 22:11 Tko çini nepravdu, neka çini joæ nepravdu; i tko je neçist, neka se joæ kalja; i tko je pravedan, neka joæ çini pravdu; i tko je svet, neka se joæ posveøuje! SVETA 6 Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. Efe 5:27 Da on prikaœe sebi slavnu crkvu, koja nema ljage ni nabora, ili æto sliçno, nego da bude sveta i neokaljana. 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. SVETAC 11 L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. Psl 16:10 Jer ti ne predajeæ duæe moje podzemnom svijetu; ne daæ da Svetac tvoj truleœa ugleda. Psl 22:3 A ipak si ti Svetac: stolujeæ nad hvalospjevima Izraelovim. Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. Iza 41:14 Ne boj se, crviøu Jakovljev, ljudi Izraelovi. Ja ti pomaœem”, – govori Gospod – “spasitelj je tvoj Svetac Izraelov. Iza 43:3 Jer ja, Gospod, tvoj sam Bog, Svetac Izraelov tvoj je spasitelj. Dao bih

700 Egipat za te kao otkup, Etiopiju i Sebu mjesto tebe. Iza 47:4 “Otkupitelj naæ zove se Gospod nad vojskama, Svetac Izraelov.” Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. Mar 1:24 “Odlazi! Æto mi imamo s tobom posla, Isuse Nazareøanine? Ti si doæao da nas upropastiæ. Znam, tko si, Svetac Boœji.” Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. SVETACA Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. SVETE 9 Izl 28:2 Napravi svete haljine bratu svojemu Aronu, njemu u çast i za ukras. Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Psl 102:19 “On je pogledao sa svete visine svoje, Gospod je s neba pogledao na zemlju, Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. 1Pe 3:5 Jer su se tako kitile nekada i svete œene, koje su se uzdale u Boga i pokoravale se svojim muœevima. 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. SVETI 44 Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. Izl 31:15 Æest dana smije se raditi, a sedmi je dan subota, odmor sveti Gospodu. Tko radi u dan subotni, neka se kazni smrøu. L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim

puzavcem, æto puœe po zemlji! Psl 34:9 Vi sveti njegovi, bojte se Gospoda, jer koji se boje Gospoda, ne trpe nikada oskudice. Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov Iza 64:10 Sveti gradovi tvoji postali su pustinja, Sion je postao pustinja, Jerusalem pustoæ. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Jon 2:5. Pomislio sam: ‘Odbaçen sam ispred oçiju tvojih. Kako mogu dalje joæ gledati sveti hram tvoj?’ Mat 6:9 Ovako se molite: Oçe naæ, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje! Mar 13:11 Kad vas onda povedu i stave pred sud, ne brinite se, æto øete govoriti; nego recite, æto vam se da u onaj ças, jer nijeste vi, koji govorite, nego Duh Sveti. Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” Luk 12:12 Jer u onaj ças Duh Sveti stavit øe vam u usta prave rijeçi.” Iva 7:39 A ovo reçe za Duha, kojega su imali primiti oni, koji vjeruju u njega, jer Duh Sveti nije joæ bio doæao, jer se Isus nije bio joæ proslavio. Iva 14:26 A Utjeæitelj, Duh Sveti, kojega øe Otac poslati u ime moje, on øe vas nauçiti svemu i napomenut øe vam sve, æto vam rekoh. Iva 17:11 I viæe nijesam na svijetu – ali su oni na svijetu. Ja dolazim k tebi. Oçe sveti, saçuvaj ih u ime svoje, koje si mi dao, da budu jedno kao mi! Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca Dje 11:15 A kada ja poçeh govoriti, siåe Duh Sveti na njih, kao i na nas u poçetku.

Dje 19:2 I reçe im: “Jeste li primili Duha Svetoga, kad ste postali vjernici?” A oni mu rekoæe: “Nijesmo ni çuli, da ima Duh Sveti.” Dje 19:6 I kad Pavao poloœi ruke na njih, doåe Duh Sveti na njih, i govorili su jezicima i proricali. Dje 20:23 Osim da mi Duh Sveti po svim gradovima svjedoçi, da me u Jerusalemu çekaju okovi i nevolje. Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. Efe 1:4 U njemu nas je izabrao prije Postanja svijeta, da budemo sveti i neokaljani pred njim, Efe 2:21 Na kojemu je sva graåevina sloœena i raste za sveti hrani u Gospodinu, Efe 4:12 Da se sveti usavræe za djelo sluœbe, na sazidanje tijela Kristova; Kol 3:12 Obucite se dakle kao izabranici Boœji, sveti i ljubljeni, u srdaçno milosråe, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost; Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; Heb 10:15 A svjedoçi nam i Duh Sveti, jer izakako je rekao: “ 1Pe 1:15 Nego po primjeru Sveca, koji vas je pozvao, i sami budite sveti u svemu œivljenju; 1Pe 1:16 Jer je pisano: “Budite sveti, jer sam ja svet!” 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, SVETIÆTA 7 Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. Psl 68:35 Straæan je Bog od svetiæta svojega, Bog Izraelov: moø i jakost daje on narodu. Blagoslovljen neka je Bog! Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih.

701 Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Heb 8:2 Kao sluga svetiæta i pravoga æatora, koji naçini Gospodin, a ne çovjek. SVETIÆTE 10 Izl 25:8 Podignite mi Svetiæte, da mogu prebivati u sredini njihovoj. L.Zk 19:30 Drœite subote moje. Poætujte Svetiæte moje. Ja sam Gospod! L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. Psl 74:7 Ognjem spaliæe svetiæte tvoje; stan imena tvojega oskvrniæe do temelja. Psl 96:6 Sjaj i veliçanstvo blista pred njim; slava i radost napunjaju svetiæte njegovo. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Heb 9:1 Imao je doduæe i prvi zavjet propise za sluœbu Boœju i za svetiæte zemaljsko. SVETIÆTU 2 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. SVETIH 16 P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Psl 89:7 Bogu, koji je strahovit u vijeøu svetih, silno uzviæen iznad sviju oko njega. Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Luk 1:71 Kao æto je od davnine obeøao na usta svetih proroka; Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. 1Ko 14:33 Jer Bog nije Bog nesloge, nego

mira. Tako je u svima crkvama svetih. Efe 2:19 Tako dakle viæe nijeste tuåinci i doæljaci, nego ste sugraåani svetih i ukuøani Boœji, Efe 3:8 Meni, najmanjemu od sviju svetih dana je ova milost, da navijestim meåu neznaboæcima neistraœljivo bogatstvo Kristovo, Kol 1:12 Zahvaljujuøi Bogu Ocu, koji nas çini sposobnima, da budemo subaætinici svetih u svijetlu; Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. Otk 16:6 Jer proliæe krv svetih i proroka; zato si im krv dao da piju; to su zasluœili.” Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. Otk 19:8 I dade joj se, da se obuçe u platno sjajno i bijelo, jer je platno pravednost svetih. Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. SVETIM9 Izl 20:8 Sjeti se subotnoga dana, drœi ga svetim. Psl 87:1 Njegov je temelj na gorama svetim. Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Mar 1:8 Ja sam vas krstio vodom, on øe vas krstiti Duhom Svetim. Mar 8:38 Tko se stidi mene i mojih rijeçi pred ovim preljubotvornim i grjeænim naraætajem, toga øe se i Sin çovjeçji stidjeti, kad doåe u slavi Oca svojega sa svetim anåelima.” Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe

vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Dje 10:38 Kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Duhom Svetim i silom, da je prolazio çineøi dobro i iscjeljujuøi sve, koje je bio nadvladao åavao, jer je Bog bio s njim. Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ Rim 1:2 Koje je Bog unaprijed obeøao preko proroka svojih u Svetim Pismima, Rim 5:5 A nada se ne sramoti, jer se ljubav Boœja izli u srca naæa Duhom Svetim, koji je dat nama. Rim 16:16 Pozdravite jedan drugoga cjelovom svetim! Pozdravljaju vas sve crkve Kristove. Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! SVETIMA7 Psl 16:3 Kaœem o svetima u zemlji: “To su plemeniti; njima ide sva ljubav moja.” Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Rim 1:7 Svima, koji su u Rimu, ljubimcima Boœjim, pozvanima svetima. Milost vama i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; Efe 3:18 Da biste mogli razumjeti sa svima svetima, koja je æirina i duœina, i visina i dubina; Efe 5:3 A bludnost i svaka neçistoøa i lakomstvo neka se ni ne spominje meåu vama, kao æto se pristoji svetima! Flp 1:1 Pavao i Timotej, sluge Isusa Krista, svima svetima u Kristu Isusu, koji su u Filipima, s predstojnicima [gr. biskup] i posluœiteljima [gr. åakon]. Kol 1:26 Tajnu, koja je bila skrivena od vjekova i pokoljenja, a sad se javi svetima njegovim, 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen.

702 2So 1:10 Kad doåe u onaj dan da se proslavi u svetima svojim i divan da bude u svima, koji vjerovaste; jer se je primilo svjedoçanstvo naæe meåu vama. 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. SVETINJAMA 5 Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 10:19 Imajuøi dakle, braøo, pouzdanje ulaziti u Svetinju nad svetinjama krvlju Isusovom, Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. SVETINJE 3 Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? SVETINJU 5 Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 10:19 Imajuøi dakle, braøo, pouzdanje ulaziti u Svetinju nad svetinjama krvlju Isusovom, Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. SVETKOVAO Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan

Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca. SVETKOVATI 1 Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. SVETKOVINA Amo 5:21 “Mrzim i prezirem sveçanosti vaæe. Ne volim mirisati svetkovina vaæih. Iva 10:22 A bila je tada u Jerusalemu svetkovina posveøenja hrama. I bila je zima. SVETKOVINU 3 Izl 5:1 Nato otidoæe Mojsije i Aron i rekoæe faraonu: “Ovako veli Gospod, Bog Izraelov: ‘Pusti narod moj da ide, da mi u pustinji slavi svetkovinu!’ ” Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku svoju podsmjevaçima. SVETKUJ 1 P.Zk 16:10 Tada svetkuj blagdan tjedana u çast Gospodu, Bogu svoje SVETKUJE 1 Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. SVETKUJMO 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! SVETKUJTE 1 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! SVETO3 Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar. L.Zk 20:3 Ja sam postupati protiv njega i istrijebit øu ga iz naroda njegova, jer dade dijete svoje Moleku i tako oneçisti Svetiæte moje i oskvrni sveto ime moje, Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. Psl 103:1 Duæo moja, slavi Gospoda, i sve, æto je u meni, sveto ime njegovo! Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima.

Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; 2Pe 3:11 I jer øe se ovo sve jedanput raspasti, kako treba da vi sveto i poboœno œivite, SVETOÆØU Psl 89:35 Svetoæøu svojom prisegao sam ovo: Nikada neøu slagati Davidu: SVETOG 1 Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! SVETOGA6 L.Zk 10:10 Da biste uvijek mogli razlikovati izmeåu svetoga i nesvetoga, izmeåu çistoga i neçistoga. L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. Psl 51:11 Ne odbacuj me od lica svojega, svetoga Duha svojega ne uzimaj od mene! Psl 65:4 Blagoslovljen je onaj, kojega si izabrao, da bude blizu tebe, da prebiva u dvorima tvojim! Nasitimo se dobrom kuøe tvoje, svetoga hrama tvojega. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ Zah 2:13 Sav svijet neka bude tih pred Gospodom! Jer On ustaje iz svetoga stana svojega. Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” Luk 1:72 Tako htjede smilovati se ocima naæim i spomenuti se svetoga zavjeta svojega Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” Iva 20:22 Kad je bio ovo rekao, dahnu u njih

703 i reçe: “Primite Duha Svetoga! Dje 1:8 Nego øete primiti jakost Duha Svetoga, kad siåe na vas i bit øete mi onda svjedoci u Jerusalemu i po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.” Dje 2:4 I napuniæe se svi Duha Svetoga, i stadoæe govoriti raznim jezicima, kao æto im je Duh [Sveti] davao da govore. Dje 2:38 Petar im reçe: “Obratite se, i svaki od vas neka se krsti u ime Isusa Krista za oproætenje grijeha svojih, i primit øete dar Duha Svetoga; Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” Dje 6:3 Naåite dalje, braøo, meåu sobom sedam poætenih ljudi, punih Duha Svetoga i mudrosti! Njih øemo postaviti nad ovim poslom. Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 8:19 I reçe: “Dajte i meni tu vlast, da kad poloœim ruke na koga, primi Duha Svetoga.” Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. Dje 19:2 I reçe im: “Jeste li primili Duha Svetoga, kad ste postali vjernici?” A oni mu rekoæe: “Nijesmo ni çuli, da ima Duh Sveti.” Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! 1Ko 6:19 Ili ne znate, da je tijelo vaæe hram Duha Svetoga, koji je u vama, kojega imate od Boga, i ni jeste svoji? 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Efe 4:30 I ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkupljenja! 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s radoæøu Duha Svetoga, Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. Heb 6:4 Jer nije moguøe one, koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dara nebeskoga, i postali dionici Duha Svetoga, 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. 1Iv 2:20 Ali vi imate pomazanje od Svetoga, i znate sve. Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige

proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. SVETOJ 10 Psl 2:6 “Ja sam pomazao kralja svojega na Sionu, svetoj gori svojoj.” Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori svojoj! Psl 89:5 Tada su slavila nebesa, Gospode, çudesa tvoja i vjernost tvoju u zajednici svetoj: Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: 2Pe 1:18 I ovaj smo glas mi çuli gdje siåe s neba, kad smo hili s njim na svetoj gori. SVETOM 9 Psl 11:4 Joæ stoji Gospod u svetom stanu svojem, Gospod – prijestolje je njegovo u nebu! Oçi njegove gledaju, pogledi njegovi ispituju djecu çovjeçju. Psl 24:3 Tko se smije popeti na goru Gospodnju, tko stajati na svetom mjestu njegovu? Psl 68:5 Otac je siromasima i zaætitnik sirotama Bog u svetom stanu svojemu. Iza 48:2 ni se imenuju po svetom gradu i oslanjaju se na Boga Izraelova, kojemu je ime Gospod nad vojskama. Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom: 1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 2Ko 6:6 U çistoøi, u spoznaji, u dugotrpnosti, u dobroti, u Duhu Svetom, u ljubavi iskrenoj; Kræøanska sloboda. Œivot u Duhu Svetom. SVETOME 11 Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. Hab 2:20 A Gospod stanuje u svetome hramu svojemu. Pred njim neka zamukne cijeli svijet!

Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. Rim 14:17 Jer kraljevstvo Boœje nije jelo i piøe, nego pravda i mir i radost u Duhu Svetome. Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. 1So 1:5 Jer evanåelje naæe nije doælo k vama samo u rijeçi, nego i u sili i u Duhu Svetome, i u punini mnogoj, kao æto znate, kakvi smo bili meåu vama zbog vas. 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. Jud 1:20 A vi, ljubljeni, naziåujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome! SVETOST 3 Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! 1So 4:3 Jer je ovo volja Boœja, svetost vaæa, da se çuvate od bludnosti, 1So 4:7 Jer Bog nas ne pozva na neçistoøu, nego na svetost. SVETOSTI 9 Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. Luk 1:75 U svetosti i pravednosti sve dane œivota svojega Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. Efe 4:24 I obuçete novoga çovjeka, koji je stvoren po Bogu, u pravdi i svetosti istine. 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. 1So 4:4 Da svaki vas zna çuvati svoj sud u svetosti i çasti, 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. Heb 12:10 Oni su nas karali za vrijeme od malo dana, kako im se svidjelo, a on za ono, æto je spasonosno, da budemo dionici svetosti njegove. SVETU 5 Psl 43:3 Poælji svjetlost svoju, koja ætiti; neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju,

704 k æatoru tvojemu! Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? SVEUDILJ 1 Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. SVEVIÆNJEGA2 Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Pst 14:19 I blagoslovi Abrama i reçe: “Blagoslovljen da si, Abrame, od Boga sveviænjega, Stvoritelja neba i zemlje! Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. Psl 91:1 Onaj koji stanuje u zaætiti Sveviænjega, koji boravi u sjeni Svemoønoga. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; SVEVIÆNJEMU 2 Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje!

Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ SVEVIÆNJI 5 Psl 9:2 Radovat øu se i veseliti o tebi, pjevat øu imenu tvojemu, Sveviænji! Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Psl 47:2 Jer je Gospod, Sveviænji, straæan: kralj velik nad svim svijetom! Psl 78:35 Onda bi pomiæljali, da je Bog branik njihov, da je Bog, Sveviænji, spasitelj njihov. Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. SVEZA Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; SVEZAN 2 Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, SVEZANO Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” SVEZAO 3 M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada moœe oplijeniti kuøu njegovu. Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.” SVEZE 2 Psl 2:3 “Hajde da rastrgamo sveze njihove i da zbacimo sa sebe jaram njihov!” Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? SVEZNAJUØI 1 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. SVIDE 1 Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. SVIDJELO Heb 12:10 Oni su nas karali za vrijeme od malo dana, kako im se svidjelo, a on za ono, æto je spasonosno, da budemo dionici svetosti njegove. SVIJAJU

Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. SVIJEØA Mat 5:15 Niti se uœiœe svijeøa i meøe pod sud, nego na svijeønjak. Tada svijetli svima u kuøi. SVIJEØNJAK 4 Izl 25:6 Ulje za svijeønjak, mirisi za ulje pomazanja i za mirisavi kad; Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Mat 5:15 Niti se uœiœe svijeøa i meøe pod sud, nego na svijeønjak. Tada svijetli svima u kuøi. Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. SVIJEØNJAKA 7 Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Izl 25:32 Best grana ima izlaziti s obje strane, tri grane svijeønjaka na jednoj strani i tri grane svijeønjaka na drugoj. Izl 25:33 Na svakoj grani imaju biti tri kao badem çaæe s jabukom i cvijetom. Tako ima biti na svih æest grana, æto izlaze iz svijeønjaka. Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: SVIJEØNJAKU Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, SVIJEST 1 Iza 26:3 Çvrsta je svijest njegova i trajno øeæ mu spasenje dati, jer se uzda u tebe. SVIJESTAN 1Ko 4:4 Jer niçemu nijesam svijestan, no u tom nijesam opravdan; a koji mene sudi, Gospodin je. SVIJET 99 P.Zk 32:18 A na Hridinu, koja ti œivot dade, nijesi viæe mislio, zaboravio si Boga, koji te u svijet stavi. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 1Ljt 16:30 Neka strepi pred njim sav svijet! Çvrsto stoji nadzemaljski svijet – ne pomjesti se nikad! 1Ljt 16:30 Neka strepi pred njim sav svijet!

705 Çvrsto stoji nadzemaljski svijet – ne pomjesti se nikad! Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Psl 24:1 Gospodnja je zemlja i æto je ispunja, svijet i stanovnici njegovi. Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 50:12 Da bih ogladnio, ne bih ti to rekao; jer moj je nadzemaljski svijet i æto ga ispunja. Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. Psl 72:19 I blagoslovljeno neka je slavno ime njegovo u vijeke! Sav svijet neka je pun slave njegove! Amen! Amen! Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala. Psl 89:11 Tvoje je nebo, tvoja i zemlja; ti sazda svijet i æto je god u njemu. Psl 90:2 Prije nego postadoæe gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Boœe! Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt. Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Iza 14:7 Sada se odmara i poçiva sav svijet, pjeva iza glasa. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom

svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Hab 2:20 A Gospod stanuje u svetome hramu svojemu. Pred njim neka zamukne cijeli svijet! Zah 2:13 Sav svijet neka bude tih pred Gospodom! Jer On ustaje iz svetoga stana svojega. Mat 11:23 I ti, Kafarnaume, zar øeæ se do nebesa podiøi? U podzemni svijet siøi øeæ, jer da bi se bila u Sodomi dogodila çudesa, æto su se dogodila u tebi, stajala bi joæ do danaænjega dana. Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. Mat 16:26 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Æto moœe dati çovjek kao otkup za duæu svoju? Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mar 8:36 Æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi duæu svoju? Mar 16:15 Tada im reçe: “Idite u sav svijet i propovijedajte evanåelje svima stvorenjima! Luk 2:1 U one dane izaåe zapovijed od cara Augusta, da se popiæe sav svijet. Luk 6:26 Teæko vama, kad vam laska sav svijet, jer su isto tako çinili laœnim prorocima oçevi njihovi. Luk 9:25 Jer æto koristi çovjeku, ako dobije sav svijet, a izgubi samoga sebe i propadne? Iva 1:9 Svjetlost istinita, koje prosvjetljuje svakoga çovjeka, doåe na svijet. Iva 1:10 Na svijetu bijaæe, svijet je po njemu postao; i svijet ga nije spoznao. Iva 1:10 Na svijetu bijaæe, svijet je po njemu postao; i svijet ga nije spoznao. Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. Iva 3:17 Jer Bog nije poslao Sina svojega na svijet zato, da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. Iva 6:14 Kad ljudi vidjeæe çudo, æto ga je bio uçinio Isus, rekoæe: “Ovo je zaista prorok,

koji ima doøi na svijet.” Iva 7:7 Na vas ne moœe svijet mrziti; a na mene mrzi, jer ja svjedoçim za njega, da su djela njegova zla. Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ Iva 12:46 Ja kao svjetlost doåoh na svijet, da ni jedan, koji vjeruje u mene, ne ostane u tami. Iva 12:47 Tko çuje moje rijeçi, ali ih ne drœi, ja mu neøu suditi, jer ne doåoh da sudim, nego da spasim svijet. Iva 14:17 Duha istine, kojega svijet ne moœe primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje; a vi ga poznajete, jer ostaje kod vas i u vama je. Iva 14:19 Joæ malo, i svijet me neøe viæe vidjeti. A vi me vidite, jer ja œivim, a i vi øete œivjeti. Iva 14:27 Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga, kao æto svijet daje. Neka se ne plaæi srce vaæe i neka se ne boji! Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” Iva 15:18 Ako svijet mrzi na vas, znajte, da je mrzio na mene prije vas! Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost. Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Iva 16:28 Izaåoh od Oca i doåoh na svijet; opet ostavljam svijet, i idem k Ocu.” Iva 16:28 Izaåoh od Oca i doåoh na svijet; opet ostavljam svijet, i idem k Ocu.” Iva 16:33 Ovo vam rekoh, da u meni mir imate. U svijetu imate tjeskobu; ali se radujte: Ja sam nadvladao svijet.” Iva 17:5 I sad proslavi ti mene, Oçe, u tebe samoga slavom, koju imadoh u tebe, prije nego postade svijet. Iva 17:9 Ja za njih molim; ne molim za svijet, nego za one, koje si mi dao, jer su tvoji. Iva 17:23 Ja u njima i ti u meni; da budu sasvim u jedno, i da spozna svijet, da si me ti poslao i da si ih ljubio, kao æto si mene ljubio. Iva 17:25 Oçe pravedni, svijet tebe ne spoznade, a ja te spoznadoh, i ovi spoznadoæe, da si me ti poslao. Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da

706 bude podvrgnut Bogu; Rim 5:12 Zato kao æto po jednome çovjeku uåe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeåe na sve ljude, jer svi sagrijeæiæe, 1Ko 7:31 I koji uœivaju ovaj svijet, kao da ga ne uœivaju; jer prolazi obliçje ovoga svijeta. 2Ko 5:19 Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne raçunajuøi im prestupaka njihovih i metnuvæi u nas rijeç pomirenja Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. da je Krist Isus doæao na svijet da spasi grjeænike, od kojih sam prvi ja. 1Ti 6:7 Jer niæta ne donesosmo na ovaj svijet; bez sumnje ne moœemo niæta ni odnijeti. Heb 1:2 Kojega postavi baætinikom svemu, po kojemu stvori i svijet; Heb 1:6 I kad opet uvodi Prvoroåenoga u svijet, govori: “I neka mu se poklone svi anåeli Boœji.” Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i puçinama, i po Jamama zemaljskim. Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. 2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. 1Iv 2:15 Ne ljubite svijeta, ni æto je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, nema ljubavi Oçeve u njemu. 1Iv 2:17 I svijet prolazi i poœuda njegova; a tko çini volju Boœju, ostaje dovijeka. 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. 1Iv 4:5 Oni su od svijeta, zato govore od svijeta, i svijet ih sluæa. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. 1Iv 5:19 Znamo, da smo od Boga, a sav svijet leœi u zlu, 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje, i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe

doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. SVIJETA 75 Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” P.Zk 28:49 Gospod se iz daleke daljine, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod, koji leti kao orao, narod, kojemu jezika ne razumijeæ. Psl 49:15 Ali duæu øe moju Bog otkupiti iz æaka svijeta mrtvih: on ne prima. Psl 97:5 Gore se kao vosak tope pred Gospodom, pred Gospodom cijeloga svijeta. Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. M.Iz 23:14 Bijeæ ga doduæe æibom, ali ga izbavljaæ tako od podzemnoga svijeta. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Mat 4:8 Tada ga uze åavao sobom na goru vrlo visoku. Tamo mu pokaza sva kraljevstva svijeta s krasotom njihovom Mat 12:42 Kraljica juga pojavit øe se s tim rodom pred sudom i osudit øe ga, jer ona doåe s krajeva svijeta, da çuje mudrost Salomonovu. A ovdje je viæe nego Salomon! Mat 13:39 Neprijatelj, koji ga je posijao, jest åavao. Œetva je svræetak svijeta. Œeteoci su anåeli. Mat 19:28 Isus im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Vi, koji poåoste za mnom, kod obnove svijeta kad Sin çovjeçji sjedne na prijestolje slave svoje, isto øete tako sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih. Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Mat 24:21 Tada øe biti nevolja velika, kakva nije bila od postanja svijeta do sada, niti øe biti. Mat 25:34 Tada øe kralj reøi onima s desne strane: “Doåite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u posjed kraljevstvo, koje vam je pripravljeno od stvorenja svijeta! Mat 28:20 I uçeøi ih da drœe sve, æto sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svræetka svijeta.” Amen. Mar 13:19 U one dane bit øe nevolja, I kakve nije bilo od poçetka svijeta, æto ga je Bog stvorio, do sada, niti øe je ikad biti. Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca

ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! Iva 4:42 Oni rekoæe œeni:, “Sad ne vjerujemo viæe zbog izjave tvoje; jer sami çusmo i znamo: “Ovaj je zaista Spasitelj svijeta.” Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Iva 8:23 On im reçe: “Vi ste odozdo, ja sam odozgo; vi ste od ovoga svijeta, ja nijesam od ovoga svijeta. Iva 8:23 On im reçe: “Vi ste odozdo, ja sam odozgo; vi ste od ovoga svijeta, ja nijesam od ovoga svijeta. Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Iva 12:31 Sad je sud ovome svijetu, sad øe biti istjeran knez ovoga svijeta. Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 14:30 Viæe neøu mnogo govoriti s vama; jer dolazi knez ovoga svijeta, ali na meni nema niæta. Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. Iva 15:19 Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; a kako nijeste od svijeta, nego vas ja izabrah od svijeta, zato mrzi na vas svijet. Iva 16:11 O sudu, jer je knez ovoga svijeta osuåen. Iva 17:6 Ja objavih ime tvoje ljudima, koje si mi dao od svijeta. Tvoji su bili i Ti si ih dao meni, i rijeç su tvoju odrœali. Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. Rim 10:18 Nego velim: “Zar nijesu çuli” Dapaçe po svoj zemlji otide glas njihov, i do granica çitavoga svijeta rijeçi njihove.” Rim 11:15 Jer ako je odbaçenje njihovo izmirenje svijeta, æto øe istom biti njihovo primanje, negoli œivot od mrtvih? 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga

707 svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, 1Ko 2:6 Ali mudrost govorimo meåu savræenima, a ne mudrost ovoga svijeta, ni knezova ovoga svijeta, koji prolaze, 1Ko 2:8 Ove ni jedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. 1Ko 3:19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom; jer je pisano: “On hvata mudre u njihovu lukavstvu.” 1Ko 4:13 Hule na nas, a mi molimo; postadosmo kao smeøe svijeta, izmet svima sve do sada. 1Ko 7:31 I koji uœivaju ovaj svijet, kao da ga ne uœivaju; jer prolazi obliçje ovoga svijeta. 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po volji Boga i Oca na Efe 1:4 U njemu nas je izabrao prije Postanja svijeta, da budemo sveti i neokaljani pred njim, Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. Kol 2:8 Pazite, da vas tko ne pokvari mudrovanjem i ispraznom prijevarom po predaji ljudi, po poçelima svijeta, a ne po Kristu, 2Ti 2:4 Ni jedan, koji se bori, ne upuæta se u poslove ovoga svijeta; inaçe neøe ugoditi vojskovoåi. Heb 6:5 i okusili dobru rijeç Boœju, i sile buduøega svijeta, Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. 1Pe 1:20 Koji je predodreåen prije postanja svijeta, a javio se u posljednja vremena zbog vas, 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta.

2Pe 2:5 I staroga svijeta nije saçuvao. Samo je Nou, propovjednika pravde, spasio sa sedam joæ drugih, kad je naveo potop na svijet bezboœnika. 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. 1Iv 2:2 I on je pomirna œrtva za grijehe naæe, i ne samo naæe, nego i svega svijeta. 1Iv 2:15 Ne ljubite svijeta, ni æto je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, nema ljubavi Oçeve u njemu. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. 1Iv 4:5 Oni su od svijeta, zato govore od svijeta, i svijet ih sluæa. 1Iv 4:5 Oni su od svijeta, zato govore od svijeta, i svijet ih sluæa. 1Iv 4:14 I mi vidjesmo, i svjedoçimo, da je Otac poslao Sina za Spasitelja svijeta. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. SVIJETLA 8 Psl 139:12 I tmina ne bi la za te tamna, noø bi bila svijetla kao dan, tmina kao svjetlo. Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Iva 12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svijetla!” To reçe Isus, i otide, i skrio se od njih. Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! Efe 5:8 Jer ste bili nekada tama, a sad ste svjetlost u Gospodinu. Kao djeca svijetla œivite! 1So 5:5 Jer ste vi svi sinovi svijetla i sinovi dana; nijesmo noøi niti tame. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. SVIJETLE 2 PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore

gileadske. Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. SVIJETLI 8 Izl 13:21 A Gospod je iæao pred njima, danju u stupu od oblaka, da im pokazuje put, a noøu u stupu od ognja, da im svijetli, da bi mogli putovati danju i noøu. Job 33:30 Da otrgne duæu njegovu od groba, da mu svijetli svjetlost œivih, Psl 105:39 l Razastrije im oblak kao zaætitu i oganj, da svijetli noøu. Iza 60:1 Ustani, svijetli se, jer je doæla svjetlost tvoja. Slava Gospodnja sja nad tobom. Mat 5:15 Niti se uœiœe svijeøa i meøe pod sud, nego na svijeønjak. Tada svijetli svima u kuøi. Mat 5:16 Tako neka se svijetli svjetlost vaæa pred ljudima, da vide vaæa dobra djela i slave Oca vaæega na nebesima. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, SVIJETLITE 1 Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, SVIJETLU 9 P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Iza 60:3 Narodi putuju k svijetlu tvojemu i kraljevi k sjaju, koje sja nad tobom. Iva 3:20 Jer svaki, koji çini zlo, mrzi na svjetlost i ne dolazi k svijetlu, da ne doåu na vidjelo njegova djela. Iva 3:21 A tko çini istinu, dolazi k svijetlu, da se vide djela njegova, jer su u Bogu uçinjena.” Kol 1:12 Zahvaljujuøi Bogu Ocu, koji nas çini sposobnima, da budemo subaætinici svetih u svijetlu; 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 2:10 Tko ljubi brata svojega, u svijetlu ostaje, i u njemu nema niæta za razlog spoticanja. Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. SVIJETOM 5 Psl 47:2 Jer je Gospod, Sveviænji, straæan: kralj velik nad svim svijetom! Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako;

708 1Ko 1:27 Nego æto je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i æto je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; 1Ko 1:28 I æto je neplemenito pred svijetom i prezreno, izabra Bog, i ono, æto nije, da uniæti ono, æto jest, SVIJETU 39 Psl 9:8 Po pravdi øe suditi svijetu, kako je pravo izreøi øe osudu narodima. Psl 16:10 Jer ti ne predajeæ duæe moje podzemnom svijetu; ne daæ da Svetac tvoj truleœa ugleda. Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Mat 5:14 Vi ste svjetlost svijetu. Grad, koji stoji na gori, ne moœe se skriti. Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Iva 1:10 Na svijetu bijaæe, svijet je po njemu postao; i svijet ga nije spoznao. Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. Iva 12:31 Sad je sud ovome svijetu, sad øe biti istjeran knez ovoga svijeta. Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 16:8 I kad on doåe, dokazat øe svijetu æto je grijeh, i o pravdi, i o sudu. Iva 16:33 Ovo vam rekoh, da u meni mir imate. U svijetu imate tjeskobu; ali se radujte: Ja sam nadvladao svijet.” Iva 17:11 I viæe nijesam na svijetu – ali su oni na svijetu. Ja dolazim k tebi. Oçe sveti, saçuvaj ih u ime svoje, koje si mi dao, da budu jedno kao mi! Iva 17:11 I viæe nijesam na svijetu – ali su oni na svijetu. Ja dolazim k tebi. Oçe sveti, saçuvaj ih u ime svoje, koje si mi dao, da budu jedno kao mi! Iva 17:13 A sad k tebi dolazim, i ovo govorim, dok sam joæ na svijetu, da imaju radost moju ispunjenu u sebi. Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. Rim 3:6 Boœe saçuvaj! Kako bi inaçe mogao Bog suditi svijetu? Rim 5:13 Jer je grijeh bio u svijetu do

zakona; ali se grijeh ne raçuna, kad nema zakona. 1Ko 3:18 Nitko neka se ne vara! Ako tko meåu vama misli, da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud, da hude mudar! 1Ko 4:9 Jer mislim, da je Bog nas apostole najzadnje postavio, kao one, koji su na smrt osuåeni, jer smo postali asa gledanje svijetu i anåelima i ljudima. 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. Gal 6:14 A ja, Boœe saçuvaj, da se çim drugim hvalim, osim kriœem Gospodina naæega Isusa Krista, po kojemu je meni svijet raspet, i ja svijetu. Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; 2Ti 4:10 Jer me Dema ostavi iz ljubavi k sadaænjemu svijetu i otide u Solun, Crescent u Galaciju, Tito u Dalmaciju. Luka je sam kod mene. Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? Jak 4:4 Preljuboçinci, ne znate li, da je prijateljstvo ovoga svijeta neprijateljstvo Bogu? Tko dakle hoøe da bude prijatelj svijetu, postao je neprijatelj Boœji. 1Pe 5:9 Njemu se oduprite tvrdi u vjeri i znajte, da iste muke podnose vaæa braøa u svijetu! 1Iv 2:15 Ne ljubite svijeta, ni æto je u svijetu! Ako tko ljubi svijet, nema ljubavi Oçeve u njemu. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. 1Iv 4:3 I svaki duh, koji ne priznaje Isusa, nije od Boga; i ovaj je antikristov, za kojega ste çuli da dolazi, i sad je veø u svijetu. 1Iv 4:17 U tom se ljubav Boœja u nas usavræuje, da imamo pouzdanje na dan suda, jer kao æto je on, i mi smo u svijetu ovom. Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. SVILE 1 Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. SVILU 1Ko 15:10 Ali po milosti Boœjoj jesam, æto Jesam, i milost njegova prema meni nije bila prazna, nego sam radio viæe od svilu

njih, ali ne ja, nego milost Boœja, koja je s menom. SVINJA 2Pe 2:22 Jer im se dogodi istinita poslovica: “Pas se povraøa na svoju bljuvotinu” i: “svinja, koja se okupala, opet se valja u kaljuœi.” SVINJE 3 M.Iz 11:22 U gubici svinje zlatna brnjica: “to je œena lijepa, ali besramna. Mat 7:6 Ne dajte svetinje psima i ne bacajte bisera svojega pred svinje! Inaçe bi ga mogle pogaziti nogama svojim, okrenuti se i rastrgati vas. Luk 15:16 Rado bi bio utiæao glad svoju mahunama, æto su jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. SVINJEØU Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam SVIRAÇA Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. SVIRAJTE 2 1Ljt 16:9 Pjevajte mu psalme! Svirajte mu! Sva çudesa njegova navjeæøujte! Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! SVIRAJU Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. SVIRAM Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: SVIRAT 1 Psl 57:7 Utjeæeno je srce moje, Boœe, utjeæeno je srce moje; pjevat øu i svirat øu. SVITAK 1 Zah 5:1 Opet sam podigao oçi svoje i gledao, i gle, bio je tu svitak knjige, æto leti. SVJEDOÇANSTVA1 Psl 119:111 Baætina su moja zauvijek svjedoçanstva tvoja, jer su samo ona slast srcu mojemu. Psl 119:129 Divna su veoma svjedoçanstva tvoja; zato ih dobro çuva duæa moja. Psl 119:146 Prizivam te: “Spasi me,” da çuvam svjedoçanstva tvoja! Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” Iva 3:11 Zaista, zaista, kaœem ti: mi govorimo, æto znamo, i mi svjedoçimo, æto vidjesmo; ali vi ne primate svjedoçanstva naæega. Iva 3:32 On svjedoçi, æto je vidio i çuo, a nitko ne prima svjedoçanstva njegova. 2Ti 1:8 Ne stidi se dakle svjedoçanstva Gospodina naæega, ni mene, suœnja njegova, nego podnosi s menom za evanåelje po sili Boga, 1Iv 5:11 I ovo je svjedoçanstva, da nam je Bog dao œivot vjeçni; i ovaj je œivot u Sinu njegovu. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog

709 rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti. Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr SVJEDOÇANSTVIMA Psl 119:59 Razmotrio sam putove svoje i obratio nogu svoju k svjedoçanstvima tvojim. Psl 119:99 Postajem razumniji od svih uçitelja svojih, jer razmiæljam o svjedoçanstvima tvojim. SVJEDOÇANSTVO 31 Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Mat 10:18 Jest, zbog mene vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçanstvo dadnete pred njima i pred neznaboæcima. Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. Iva 1:7 Ovaj doåe za svjedoçanstvo, da svjedoçi za Svjetlost, da svi vjeruju po njemu. Iva 5:31 Ako ja svjedoçim sam za sebe, svjedoçanstvo moje nije istinito. Iva 8:17 U zakonu vaæem stoji pisano, da je svjedoçanstvo dvojice ljudi istinito. Iva 19:35 I onaj, koji vidje, posvjedoçi, i svjedoçanstvo je njegovo istinito. I on zna, da govori istinu, da i vi vjerujete. Iva 21:24 Ovo je onaj uçenik, koji svjedoçi za ovo, i koji napisa ovo; i znamo, da je istinito svjedoçanstvo njegovo. 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. 2So 1:10 Kad doåe u onaj dan da se proslavi u svetima svojim i divan da bude u svima, koji vjerovaste; jer se je primilo svjedoçanstvo naæe meåu vama. 1Ti 2:6 Koji sebe dade u otkup za sve, svjedoçanstvo u svoje nijeme, 1Ti 3:7 A valja da ima i dobro svjedoçanstvo od onih, koji su vani, da ne bi upao u sramotu i u zamku åavolju. 1Ti 5:10 I koja ima svjedoçanstvo u dobrim djelima, ako je djecu odgojila, ako je gostoljubiva bila, ako je svetima noge prala, ako je nevoljnima pomagala, ako je iæla za svakim dobrim djelom. 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest,

Tit 1:13 Svjedoçanstvo je ovo istinito, Zato ih karaj strogo, da budu zdravi u vjeri, Heb 11:2 Jer u njoj stari postigoæe sjajno svjedoçanstvo. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. Heb 11:39 I ovi svi, koji su dobili vjerom svjedoçanstvo, ne primiæe obeøanja, Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. Otk 1:2 Koji svjedoçi rijeç Boœju i svjedoçanstvo Isusa Krista sve, æto vidje. Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. Otk 19:10 I padoh pred noge njegove, da mu se poklonim, i reçe mi: “Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braøa tvoja, koja imaju svjedoçanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj!” Jer je svjedoçanstvo Isusovo duh proroçanstva. SVJEDOÇE 5 Jer 14:7 “Ako grijehi naæi svjedoçe i protiv nas: Gospode, budi nam milostiv zbog imena svojega, jer su mnogi prekræaji naæi, kojima smo grijeæili protiv tebe. Iva 5:39 Istraœujete Pisma jer mislite, da imate u njima œivot vjeçni! Upravo su ona, koja svjedoçe za mene. Iva 10:25 Isus im odgovori: “Ja vam rekoh, i ne vjerujete. Djela, koja çinim u ime Oca svojega, ona svjedoçe za me. Dje 10:43 Za ovoga svjedoçe svi proroci, da imenom njegovim primaju oproætenje grijeha svi, koji vjeruju u njega.” 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, SVJEDOÇEØI 1 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome,

SVJEDOCI 5 Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. Iza 44:8 Ne bojte se i ne plaæite se! Nijesam li ja to davno rekao i objavio, vi ste mi svjedoci: ima li bog osim mene? Ne, nema drugoga boga. Ne znam nijednoga. Iza 44:9 Tvorci idola svi su niæta, ljubimci njihovi nijesu ni za æto. Svjedoci njihovi ne vide niæta i ne znaju niæta, da budu posramljeni. Dje 1:8 Nego øete primiti jakost Duha Svetoga, kad siåe na vas i bit øete mi onda svjedoci u Jerusalemu i po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.” 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. SVJEDOÇI 22 Izl 20:16 Ne svjedoçi laœno protiv bliœnjega svojega! Izl 23:1 “Ne svjedoçi krivo, ne pruœaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedoçiæ krivo! Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Iva 1:7 Ovaj doåe za svjedoçanstvo, da svjedoçi za Svjetlost, da svi vjeruju po njemu. Iva 1:8 On ne bijaæe Svjetlost, nego da svjedoçi za Svjetlost. Iva 2:25 I nije mu trebalo, da tko svjedoçi za çovjeka. On je sam znao, æto je bilo u çovjeku. Iva 3:32 On svjedoçi, æto je vidio i çuo, a nitko ne prima svjedoçanstva njegova. Iva 8:18 Ja sam, koji svjedoçim sam za sebe, i Otac, koji me posla, svjedoçi za mene.” Iva 21:24 Ovo je onaj uçenik, koji svjedoçi za ovo, i koji napisa ovo; i znamo, da je istinito svjedoçanstvo njegovo. Dje 2:32 Ovoga je Isusa oœivio Bog, çemu smo svi mi svjedoçi. Dje 3:15 Vi ubiste poçetnika œivota, kojega Bog oœivi od mrtvih, çemu smo mi svjedoçi. Dje 20:23 Osim da mi Duh Sveti po svim gradovima svjedoçi, da me u Jerusalemu çekaju okovi i nevolje. Rim 8:16 Ovaj Duh svjedoçi naæemu duhu, da smo djeca Boœja. Rim 9:1 Istinu govorim u Kristu, ne laœem, savjest moja to mi svjedoçi u Duhu Svetom: Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” Heb 10:15 A svjedoçi nam i Duh Sveti, jer izakako je rekao: “ 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. 1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje

710 Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. Otk 1:2 Koji svjedoçi rijeç Boœju i svjedoçanstvo Isusa Krista sve, æto vidje. Otk 22:20 Govori onaj, koji svjedoçi ovo: “Da, Ja dolazim brzo.” Amen. Doåi, Gospodine Isuse! SVJEDOÇIÆ 1 Izl 23:1 “Ne svjedoçi krivo, ne pruœaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedoçiæ krivo! SVJEDOÇILA Iva 4:39 Mnogi Samarijanci iz onoga grada vjerovaæe u njega, jer je svjedoçila œena: “On mi reçe sve, æto sam uçinila.” SVJEDOÇILI 1 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. SVJEDOÇIM 9 Iva 5:31 Ako ja svjedoçim sam za sebe, svjedoçanstvo moje nije istinito. Iva 7:7 Na vas ne moœe svijet mrziti; a na mene mrzi, jer ja svjedoçim za njega, da su djela njegova zla. Iva 8:18 Ja sam, koji svjedoçim sam za sebe, i Otac, koji me posla, svjedoçi za mene.” Iva 18:37 Onda mu reçe Pilat: “Dakle ti si kralj?” Isus odgovori: “Ti kaœeæ, da sam ja kralj. Ja sam zato roåen i zato doåoh na svijet, da svjedoçim istinu. Svaki, koji je od istine, sluæa glas moj.” . Dje 20:26 Zato vam svjedoçim na danaænji dan, da sam çist od krvi sviju; Rim 10:2 Jer im svjedoçim, da imaju i revnost za Boga, ali ne po pravom po razumijevanju. 2Ko 8:3 Svjedoçim za njih, da su po moguønostima i preko moguønosti dragovoljno davali. Gal 4:15 Gdje je dakle vaæe Blagoslovljeno oduæevljenje? Jer vam svjedoçim, da biste bili kad bi moguøe bilo, izvadili oçi svoje i dali meni. Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. SVJEDOCIMA 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. SVJEDOÇIMO 4 Iva 3:11 Zaista, zaista, kaœem ti: mi govorimo, æto znamo, i mi svjedoçimo, æto vidjesmo; ali vi ne primate svjedoçanstva naæega. Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima. 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 4:14 I mi vidjesmo, i svjedoçimo, da je Otac poslao Sina za Spasitelja svijeta. SVJEDOÇIO 4 Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. Dje 2:40 I drugim mnogim rijeçima svjedoçio je i opominjao ih; “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda!”

Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. SVJEDOÇITE 1 Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. SVJEDOÇITI 2 Job 9:19 Pita li se jakost, on je najaçi; pita li se pravda, tko øe mi svjedoçiti? Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. SVJEDOK 13 Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu. “Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” M.Iz 19:5 Laœan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laœ, ne izmakne sudu. Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! Iva 1:34 Ja sam to vidio i postao sam svjedok za to: On je Sin Boœji.” Dje 22:15 Da mu budeæ svjedok pred svim ljudima za ono, æto si vidio i çuo. Flp 1:8 Jer Bog mi je svjedok, kako çeznem za svima vama najnjeœnijom ljubavlju Krista Isusa. 1So 2:5 Jer nijesmo nikada govorili vama laskavim rijeçima, kao æto znate, niti pod izlikom lakomstva, Bog je svjedok; 1Pe 5:1 Starjeæine dakle, koje su meåu vama, opominjem, koji sam i sam starjeæina i svjedok Kristovih muka, a koji sam i dionik slave, koja se ima otkriti. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: SVJEDOKA 7 P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. P.Zk 17:6 Na sastanko dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj, koji je na smrt

optuœen! Na sastanko jednoga svjedoka ne smije se pogubiti. Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. 1Ti 5:19 Protiv sveøenika ne primaj tuœbe, osim kad imaju dva ili tri i svjedoka! Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. SVJEDOKE 2 P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. SVJEDOKOM Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. SVJEŒE 1 Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. SVJEŒOM 2 Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. SVJETILJKA 4 M.Iz 13:9 Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezboœnika ugasi. M.Iz 31:18 Vidi, kako joj sve napreduje, ne gasi joj se noøu svjetiljka. Mat 6:22 Oko je svjetiljka tijelu tvojemu. Ako je oko tvoje zdravo, onda sve tijelo tvoje ima svjetlo. Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. SVJETILJKE 4 M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. Mat 25:1 Tada øe biti kraljevstvo nebesko kao deset djevica, koje uzeæe svjetiljke svoje i izaåoæe u susret zaruçniku. Mat 25:7 Tada se digoæe sve djevice one i prirediæe svjetiljke svoje. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. SVJETILJKU Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne

711 traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? SVJETIONICA 4 Izl 37:23 Onda napravi uz to sedam svjetionica, usekaçe i tavice njihove od çistoga zlata. Psl 119:105 Rijeç je tvoja svjetionica nozi mojoj, svjetlo na stazi mojoj. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” SVJETIONICAMA Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. SVJETIONICE 1 M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. SVJETIONIK 1 Psl 18:28 Ti rasvjetljujeæ svjetionik moj, Gospode; Boœe moj, prosvijetli tamu moju! SVJETLA 2Ko 11:14 I nije çudo, jer se sam sotona pretvara u anåela svjetla. SVJETLILA Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Psl 136:7 Koji stvori velika svjetlila; jer vjeçno traje milosråe njegovo! SVJETLO4 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Job 28:11 Nanjuæi izvore rijeka, æto je skriveno iznosi na svjetlo. Psl 119:105 Rijeç je tvoja svjetionica nozi mojoj, svjetlo na stazi mojoj. Psl 139:12 I tmina ne bi la za te tamna, noø bi bila svijetla kao dan, tmina kao svjetlo. M.Iz 13:9 Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezboœnika ugasi. M.Iz 20:20 Tko psuje oca svojega i mater svoju, njegovo se svjetlo gasi u najdubljoj tami. Prp 12:2 Prije nego pomrçi sunce, svjetlo i mjesec i zvijezde i iza daœda opet doåu oblaci. Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. Mat 6:22 Oko je svjetiljka tijelu tvojemu. Ako je oko tvoje zdravo, onda sve tijelo tvoje ima svjetlo. Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda

je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako velika bit øe onda tama! Mat 17:2 Tada se preobrazi pred njima Lice se njegovo zasja kao sunce, a haljine se njegove zasvijetliæe kao svjetlo. 2Ko 6:14 Ne budite ujarmljeni s nevjernicima! Jer æto ima pravednost s nepravednoæøu ili kakvu zajedniætvo ima svjetlo s tamom? SVJETLOÆØU Psl 104:2 Zaogrnuo si se svjetloæøu kao plaætem, drœiæ nebo razapeto kao æator. SVJETLOM 4 Psl 4:6 Mnogi se tuœe: “Tko nam nosi mir?” Obasjaj nas, Gospode, svjetlom lica svojega! Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. SVJETLONOÆO Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti koji oslabljujeæ narode! SVJETLOST 61 Pst 1:3 Tada reçe Bog: “Neka bude svjetlost!” I postade svjetlost. Pst 1:3 Tada reçe Bog: “Neka bude svjetlost!” I postade svjetlost. Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Job 25:3 Vojskama njegovim ima li broja? I koga ne obasjava svjetlost njegova? Job 33:30 Da otrgne duæu njegovu od groba, da mu svijetli svjetlost œivih, Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 37:6 On øe dati, te pravednost tvoja zasja kao svjetlost, pravica tvoja kao podnevna svjetlost. Psl 37:6 On øe dati, te pravednost tvoja zasja kao svjetlost, pravica tvoja kao podnevna svjetlost. Psl 43:3 Poælji svjetlost svoju, koja ætiti; neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju, k æatoru tvojemu! Psl 90:8 Stavljaæ zla djela naæa sebi pred oçi, tajnu krivnju naæu pred svjetlost lica svojega. Prp 11:7 Slatka je svjetlost i godi oçima vidjeti sunce. Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i

a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Iza 60:1 Ustani, svijetli se, jer je doæla svjetlost tvoja. Slava Gospodnja sja nad tobom. Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. Amo 5:20 Doista, tama je dan Gospodnji a ne svjetlost, mrak i bez vidjela! Mat 5:14 Vi ste svjetlost svijetu. Grad, koji stoji na gori, ne moœe se skriti. Mat 5:16 Tako neka se svijetli svjetlost vaæa pred ljudima, da vide vaæa dobra djela i slave Oca vaæega na nebesima. Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. Mar 13:24 U dane poslije te nevolje sunce øe pomrçati i mjesec svoju svjetlost izgubiti, Luk 2:32 Svjetlost, da prosvijetli neznaboæce, slavu naroda Izraelova.” Iva 1:4 U njoj bijaæe œivot, i œivot bijaæe Svjetlost ljudima. Iva 1:5 Svjetlost zasvijetli u tami; ali tama ga ne obuze. Iva 1:7 Ovaj doåe za svjedoçanstvo, da svjedoçi za Svjetlost, da svi vjeruju po njemu. Iva 1:8 On ne bijaæe Svjetlost, nego da svjedoçi za Svjetlost.

712 Iva 1:8 On ne bijaæe Svjetlost, nego da svjedoçi za Svjetlost. Iva 1:9 Svjetlost istinita, koje prosvjetljuje svakoga çovjeka, doåe na svijet. Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. Iva 3:20 Jer svaki, koji çini zlo, mrzi na svjetlost i ne dolazi k svijetlu, da ne doåu na vidjelo njegova djela. Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Iva 12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svijetla!” To reçe Isus, i otide, i skrio se od njih. Iva 12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svijetla!” To reçe Isus, i otide, i skrio se od njih. Iva 12:46 Ja kao svjetlost doåoh na svijet, da ni jedan, koji vjeruje u mene, ne ostane u tami. Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. Dje 13:47 Jer nam tako zapovjedi Gospodin: ‘Postavljam te za svjetlost neznaboæcima, da budeæ na spasenje do kraja zemlje.’” Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” Rim 2:19 I misliæ, da si voåa slijepima, svjetlost onima, koji su u tami, 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. Efe 5:8 Jer ste bili nekada tama, a sad ste svjetlost u Gospodinu. Kao djeca svijetla œivite! Efe 5:13 A sve, za æto se kara, svjetlost objavljuje; jer sve, æto se objavljuje, svjetlost je. Efe 5:13 A sve, za æto se kara, svjetlost objavljuje; jer sve, æto se objavljuje, svjetlost je. 1Iv 1:5 I ovo je navjeætenje, koje smo çuli od njega i javljamo vama, da je Bog svjetlost, i tame u njemu nema nikakve. 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, Otk 21:11 U krasoti Boœjoj. I svjetlost njegova bijaæe kao dragi kamen, kao

kamen jaspis, æto sja kao kristal. SVJETLOSTI 13 2Sa 22:13 U svjetlosti, æto je sjala pred njim, plamtjele su ognjene glavnje. Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! Iza 2:5 Dakle, kuøo Jakovljeva, zaputimo u svjetlosti Gospodnjoj! Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. Jak 1:17 Svaki dobri dar i svaki savræeni poklon odozgo je, silazeøi od Oca svjetlosti, u kojega nema promjene ni sjene mijene. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. 1Iv 2:9 Tko govori, da je u svjetlosti, a mrzi na svojega brata, joæ je uvijek u tami. SVJETOVALI 1 Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. SVJETOVAO Psl 16:7 Blagoslivljam Boga, koji me je svjetovao prijateljski; na to me opominje i noøu srce moje. SVJETOVAT 1 Psl 32:8 “Pouçit øu te, pokazat øu ti put, kojim da ideæ; svjetovat øu te, upravit øu na te oko svoje.” SVJETOVATI 1 M.Iz 13:10 Od oholosti biva samo svaåa; tko se dade svjetovati, taj je mudar. SVJETOVNIM 1Ko 6:3 Ne znate li, da øemo anåelima suditi, a kamoli viæe svjetovnim stvarima? SVJETUJEM Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. SVJETUJEMO 2Ko 5:11 Znajuøi dakle strah Gospodnji ljude svjetujemo, a Bogu smo poznati; a nadam se, da smo i u vaæim savjestima poznati. SVLADA

M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. SVOD 4 Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Psl 19:1 Nebesa pripovijedaju slavu Boœju, djela ruku njegovih navjeæøuje svod nebeski: M.Iz 8:27 Kad je gradio nebo, ja sam onda bila, i kad je razmjeravao svod nad vodama mora. SVODA Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. SVODOM 2 Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. SVODU Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. SVOJINA Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. SVOJINE 1 P.Zk 4:20 A vas uze Gospod i izvede vas iz ognjene peøi, iz Egipta, da budete narod njegove svojine, kako je to danas. SVOJINU Psl 33:12 Blagoslovljen je narod, kojemu je Bog Gospod! Narodu, æto ga je izabrao sebi za svojinu! SVOJSKI 1 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! SVRATI 1 M.Iz 2:19 Tko se svrati k njoj, ne dolazi nikada natrag, ne stane viæe nikada na staze œivota. SVRÆE 1 Job 5:12 Osnove lukavih uniætava, ruke njihove ne svræe pravo niæta. SVRÆENO Iva 19:30 A kad je bio Isus primio ocat, reçe: “Svræeno je.” Tada nakloni glavu i predade duh. SVRÆETAK 14 Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” Psl 49:13 To je sudbina onih, koji su puni preuzetnosti; to je svræetak onih, koji se hvale zadovoljstvom! Iza 46:10 Koji je od poçetka javljao svræetak, od davne davnine, æto se joæ nije dogodilo! Ja kaœem: Odluka øe se moja ispuniti, sve, æto mi je drago, ispunjam. Mat 13:39 Neprijatelj, koji ga je posijao, jest

713 åavao. Œetva je svræetak svijeta. Œeteoci su anåeli. Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, Mat 24:14 Ovo evanåelje o kraljevstvu navjeæøivat øe se po svemu svijetu za svjedoçanstvo svima narodima. Tada istom dolazi svræetak. Rim 10:4 Jer je Krist svræetak zakona za opravdanje svakomu, koji vjeruje. 1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. Otk 1:8 Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak, govori Gospodin Bog, koji jest, i koji bijaæe, i koji øe doøi, Svemoøni. Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. Otk 22:13 Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Poçetak i Svræetak. SVRÆETKA 8 Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Mat 28:20 I uçeøi ih da drœe sve, æto sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svræetka svijeta.” Amen. 2Ko 3:13 I ne kao æto je Mojsije metao pokrivalo na lice svoje, da ne bi sinovi Izraelovi gledali svræetka onome, æto prestaje. Heb 3:6 Ali je Krist kao Sin nad kuøom svojom. Oval smo kuøa mi, ako çvrsto do svræetka odrœimo pouzdanje i slavu nade. Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje svoje do svræetka tvrdo odrœimo, Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. SVRÆETKU 3 Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Luk 9:31 Pokazaæe se u slavi i govorili su o svræetku njegovu, æto ga je imao naøi u Jerusalemu.

Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, SVRÆI 5 Luk 12:50 Ali ja prije imam da uzmem na sebe krætenje, i kako me to muçi, dok se ne svræi! Heb 5:9 I doæavæi k svræi, postade svima, koji ga sluæaju, uzrok spasenja vjeçnoga, Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela Otk 20:5 Ostali mrtvaci ne oœivjeæe, dok se ne svræi tisuøa godina. Ovo je prvo uskrsnuøe, Otk 20:7 I kad se svræi tisuøa godina, odvezat øe se sotona iz tamnice svoje, SVRÆIH 1 Iva 17:4 Ja tebe proslavih na zemlji, djelo svræih, koje si mi dao da çinim. SVRÆILO Iva 19:28 Isus je znao, da se je veø sve svræilo. Zato reçe, da se ispuni Pismo: “Œedan sam.” Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. SVRÆIM Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. SVRÆIO 5 Mat 7:28 Sad je bio Isus svræio rijeçi ove, bilo je mnoætvo naroda zadivljeno naukom njegovom. Mat 19:19 Kad je Isus bio svræio ove govore, diœe se iz Galileje i poåe u podruçje Judeje, s onu stranu Jordana. Luk 5:4 Kad je bio svræio svoj govor, reçe Simonu: “Izvezi na puçinu, i bacite mreœe svoje, te lovite!” Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” 2Ti 4:7 Dobar sam boj vojevao, trku svræio, vjeru oçuvao. SVRÆITI 1 Job 18:2 Kad øete svræiti to brbljanje. Opameti se, pa øemo onda govoriti dalje. SVRÆIVÆI 1 Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! SVRBE 1 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. SVRGNUTI 1 Hos 7:7 Svi oni plamte kao peø i jedu svoje vladaoce. Svi su kraljevi njihovi bili svrgnuti. Ali ni jedan od njih nije povikao meni. SVRHA 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. SVRHU Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan!

SVRNU Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. SVRNUÆE 1 1Ti 1:6 Od toga neki zastraniæe i svrnuæe u prazne govore. SVRNULI 1 Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. SVUCITE 2 Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! Kol 3:9 Ne laœite jedan na drugoga, svucite staroga çovjeka s djelima njegovim, SVUDA Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. Dje 17:30 Ne gledajuøi dakle Bog na vremena neznanja, sad navjeæøuje ljudima, da svi svuda çine pokajanje. 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. SVUKOSTE 1 Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, SVUØI 1 ÆAFRANOVE 1 Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove! ÆAKA Psl 49:15 Ali duæu øe moju Bog otkupiti iz æaka svijeta mrtvih: on ne prima. ÆAKAMA Mat 26:67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga æakama. Drugi su ga udarali po obrazu ÆAKOM Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? ÆAMARALI 1 Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. ÆAPAT 1 Job 26:14 Ali to su tek obrubi njegova upravljanja, æapat je to samo, æto çujemo o njemu. I tko da razumije grom svemoøi njegove? ÆAPØE 2 Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø na noø donosi on taj glas. Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! ÆAPTALI 1 Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. ÆAPTANJA 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi,

714 opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; ÆARONSKOJ 1 PNP 2:1 Ja sam cvijet na poljani æaronskoj, ljiljan u dolini. ÆATOR 14 Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. 1Sa 17:54 David uze glavu Filistejinovu i odnese je u Jerusalem, a oruœje njegovo stavi u svoj æator. Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Psl 84:1 Kako su mili æator tvoj, Gospode nad vojskama! Psl 104:2 Zaogrnuo si se svjetloæøu kao plaætem, drœiæ nebo razapeto kao æator. Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. Heb 9:8 Ovim pokazuje Duh Sveti, da se joæ nije otvorio put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji æator stoji; Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. ÆATORA 6 Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem. Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! Heb 8:2 Kao sluga svetiæta i pravoga æatora, koji naçini Gospodin, a ne çovjek. Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima,

i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. ÆATORI 1 PNP 1:5 Ja sam pocrnjela, ali mila, køeri jerusalemske, kao æatori cedarski, kao æatorske zavjese Salmini. ÆATORIMA 7 P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ 2Kr 13:5 Gospod posla Izraelu izbavitelja, tako da se je mogao osloboditi od ruke sirijske, i da su sinovi Izraelovi mogli opet stanovati u æatorima svojim kao prije. Psl 69:25 Stan njihov neka opusti, æatorima njihovim neka ne prebiva nitko! Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Psl 106:25 Uzeæe mrmljati u æatorima i svojim i ne htjedoæe viæe sluæati zapovijed Gospodnju. Psl 118:15 “Çuj! Glas pobjede odjekuje u æatorima pravednika: “desnica Gospodnja pokazala je snagu. Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; ÆATORSKE 1 PNP 1:5 Ja sam pocrnjela, ali mila, køeri jerusalemske, kao æatori cedarski, kao æatorske zavjese Salmini. ÆATORSKIM 2Sa 7:2 Reçe kralj proroku Natanu: “Evo, ja stojim u palaçi od cedra, a kovçeg Boœji stoji pod pokrovom æatorskim. ÆATORSKOG 1 Dje 18:3 I jer su se bavili istim zanatom, ostade kod njih, i radio je. A bili su æatorskog zanata. ÆATORU0 Pst 9:21 A kad je pio vino, opio se, i leœao je otkriven u æatoru svojemu. Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! Psl 15:1 Gospode, tko smije gost biti u æatoru tvojemu, tko smije boraviti na svetoj gori tvojoj? Psl 43:3 Poælji svjetlost svoju, koja ætiti; neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju, k æatoru tvojemu! Psl 61:4 U æatoru tvojem hoøu da prebivam uvijek, da se skrijem pod krovom krila tvojih! Psl 91:10 l zato te nikada neøe zlo zadesiti; biç se neøe pribliœiti æatoru tvojemu. Hab 3:11 U æatoru svome ostaju sunce i mjesec kod iskrenja strijela tvojih, kod sijevanja blistavih koplja tvojih. Heb 13:10 Imamo œrtvenik, od kojega ne smiju jesti, koji sluœe æatoru. 2Pe 1:13 Ali smatram da sam duœan, dok sam god u ovom æatoru, da vas budim opominjanjem; ÆEKELA 4 Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot

svoj. Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Zah 11:12 Tada sam im rekao: “Ako vam je drago, dajte mi plaøu; ako li nije, onda pustite! Oni mi platiæe trideset æekela kao plaøu. ÆIBA M.Iz 22:15 Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a æiba je ukloni od njega. ÆIBAN 1 2Ko 11:25 Tri puta sam bio æiban, Jedanput kamenovan, tri puta san doœivio brodolom, noø i dan proveo sam u dubini morskoj. ÆIBOM 3 M.Iz 23:13 Ne ætedi kazne djetetu svojemu, jer izbijeæ li ga æibom, neøe od toga umrijeti. M.Iz 23:14 Bijeæ ga doduæe æibom, ali ga izbavljaæ tako od podzemnoga svijeta. 1Ko 4:21 Æto hoøete, da doåem k vama sa æibom, ili s ljubavi i duhom blagosti? ÆIBU Iza 14:5 Slomi Gospod æibu bezboœnicima, ætap silnicima, ÆIJE 1 M.Iz 31:22 Æije sebi pokrivaçe, bijeli fini lan i grimiz njezino odijelo. ÆKODE 2 Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. Otk 9:10 I imahu repove i œalce kao skorpioni; u repovima njihovim bijaæe sila, da ækode ljudima pet mjeseci; ÆKODI 1 M.Iz 13:13 Tko prezire opomenu, sam sebi ækodi; tko ima strahopoætovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaøa. ÆKODITI 1 Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” ÆKODLJIVE 1 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. ÆKRGUT 4 Mat 8:12 A djeca kraljevstva bit øe izbaçeni u tamu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba.” Mat 13:42 I baciti ih u peø ognjenu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Mat 24:51 On øe ga sasjeøi u komade i odredit øe mu mjesto njegovo meåu licemjerima. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Mat 25:30 A nekorisnog slugu bacite u tamu ‘Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. ÆKRIPI 1 Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. ÆKROPIO Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca.

715 ÆKROPLJENJA Heb 12:24 I Isusu, posredniku Novoga Zavjeta, i krvi ækropljenja, koja bolje govori negoli Abelova ÆKROPLJENJE 1 1Pe 1:2 Po predznanju Boga Oca, posveøenjem Duha, na pokornost i ækropljenje krvlju Isusa Krista: Milost vam i mir u punini! ÆKRTARI 1 M.Iz 11:24 Jedan dijeli obilno i sve je bogatiji; drugi ækrtari previæe i sve je siromaæniji. ÆPILJI 1 Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? ÆPILJU Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” ÆTALAMA Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. ÆTALI 1 Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. ÆTAP 12 Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 12:11 Ovako ga imate jesti: Imajte bokove opasane, obuøu na nogama i ætap u ruci i jedite ga u hitnji; to je paæa Gospodnja. 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. Iza 14:5 Slomi Gospod æibu bezboœnicima, ætap silnicima, Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Zah 11:14 Onda sam slomio drugi ætap svoj ‘slogu’, da tako prelomim savez bratski izmeåu Jude i Izraela.

Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. ÆTAPA 4 Eze 20:37 Pustit øu da proåete ispod ætapa mojega i prisilit øu vas pod jaram zavjeta. Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. ÆTAPCE 1 Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! ÆTAPOM 5 Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova 1Sa 17:43 Filistejin doviknu Davidu: “Zar sam pseto, da ideæ na me sa ætapom?” I prokle Filistejin Davida bogovima svojim. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. ÆTAPOVE 1 Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça njegova kao nekoø u dan Midjana. ÆTEDE 1 Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” ÆTEDEØI 2 Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. ÆTEDI 4 M.Iz 3:35 Çast je baætina mudroga, a sramotu ætedi on za luåake. M.Iz 13:24 Tko ætedi prut, ne ljubi sina svojega, a tko ga ljubi, kara ga za vremena, M.Iz 23:13 Ne ætedi kazne djetetu svojemu, jer izbijeæ li ga æibom, neøe od toga umrijeti. M.Iz 25:27 Previæe meda jesti nije dobro; zato ætedi rijeçi pohvale! ÆTEDJETI 2 Hos 2:4 I neøu ætedjeti ni djece njezine; jer

su djeca bludniçka; Dje 20:29 Ja znam, da øe poslije odlaska mojega uøi meåu vas vuci grabeœljivi, koji neøe ætedjeti stada. ÆTEDNJA Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” ÆTETE 1 Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! ÆTETU 6 Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu 1Ko 3:15 A çije djelo izgori, bit øe mu na ætetu, a sam øe se spasiti, ali tako kao kroz oganj. 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? Flp 3:8 Jer sve drœim za ætetu prema prevaœnoj spoznaji Isusa Krista, Gospodina svojega, zbog kojega sve izgubih i smatram za blato, da Krista steçem, ÆTETUJETE 1 2Ko 7:9 Sad se radujem, ne æto ste bili œalosni, nego æto se oœalostiste na pokajanje; jer se oœalostiste po Bogu, da od nas ni u çemu ne ætetujete. ÆTIT 12 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Psl 76:3 Ondje je polomio strijele luku, ætit, maç i ratnu spravu. Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Psl 91:4 Krilima svojim pokriva te: pod perjem si njegovim skriven; i ætit i oklop bit

716 øe tebi vjernost njegova. Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! M.Iz 30:5 Svaka je rijeç Boœja çista istina. On je ætit onima, koji se kriju u njemu. Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! ÆTITE 1 Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! ÆTITI 1 Psl 43:3 Poælji svjetlost svoju, koja ætiti; neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju, k æatoru tvojemu! ÆTITIO P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. Job 29:2 Ah, da bi ipak bilo s menom, kako je to joæ bilo prije mjeseci, u danima, kad me je ætitio Bog! ÆTITITI 1 Psl 31:21 Neka je blagoslovljen Gospod: on øe me ætititi çudesno u dobroti svojoj kao u utvråenom gradu! ÆTITOM Psl 31:20 Krijeæ ih ætitom lica svojega od buna ljudskih; sklanjaæ ih pod krov svoj od svaåe jezika. ÆTOVALI 1 Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? ÆTOVAN 1 L.Zk 22:32 Ne skvrnite svetoga imena mojega. Hoøu da budem ætovan kao svetac meåu sinovima Izraelovim! Ja, Gospod, jesam, koji vas posveøujem. ÆTOVANI 1 1Ko 4:10 Mi smo lude zbog Krista, a vi ste mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi ætovani, a mi prezreni. ÆTOVANJA Psl 89:15 Blagoslovljen je narod, koji zna poklike ætovanja, koji ide u svjetlosti lica tvojega, Gospode! Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ ÆTOVANJE 1 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. ÆTOVATELJIMA Psl 22:25 Tebe hvalim u skupætini velikoj! Zavjet øu svoj izvræiti pred ætovateljima njegovim. ÆTROPOØU Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. ÆTROPOT 2 Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala.

Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. ÆTUJE 4 1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, Mat 15:8 ‘Narod ovaj ætuje me samo usnama, ali srce je njegovo daleko od mene 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. ÆTUJETE 2 Psl 22:23 “Koji ætujete Gospoda, pjevajte mu hvalu! Vi iz roda Jakovljeva, çastite ga svi! Vi iz roda Izraelova, bojte ga se svi!” Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. ÆTUJTE 1 1Pe 2:17 Sve poætujte, braøu ljubite, Boga se bojte, kralja ætujte! ÆTUJU Jon 2:9 Koji ætuju niætave idole, ostavljaju onoga, koji im je spasenje. ÆUME 5 Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. ÆUMI 1 Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? ÆUMIO Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. ÆUMOM Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. ÆUMSKA Psl 96:12 Raduje se polje i æto raste na njemu; klikøu sva drveta æumska ÆUMU 2 1Sa 23:16 Podiœe se Saulov sin Jonatan, ode k Davidu u æumu i ohrabri ga u Bogu Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali!

ÆUTE 1 1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. ÆUTEØI 1 Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji ÆUTI 4 M.Iz 17:28 I luåak, kad æuti, moœe vrijediti kao mudar; kao razuman, i kad zatvori usne svoje! Prp 3:7 Vrijeme kad se dere, i vrijeme kad se saæiva; vrijeme kad se æuti, i vrijeme kad se govori; Amo 5:13 Zato æuti mudrac u ovo vrijeme; jer je zlo vrijeme. Mar 10:48 Mnogi su ga korili, neka æuti. Ali on je vikao joæ jaçe: “Sine Davidov, smiluj mi se” ÆUTIÆ 1 Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. ÆUTIO 4 Psl 32:3 Kad sam æutio, klonuæe kosti moje; jecao sam cijeli dan. Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” ÆUTITE 1 Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! ÆUTJELI 1 Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. ÆUTJETI 4 Psl 35:22 Ti si vidio, Gospode, nemoj æutjeti! Gospode, ne udaljuj se od mene! Psl 50:3 On je doæao, Bog naæ, nije mogao æutjeti, pred njim oganj proœdirao; oko njega æum silan æumio. Psl 50:21 Ti si to çinio, i ja zar sam morao æutjeti? Mislio si, da sam ja kao ti; ali sad te karam i stavljam ti to pred oçi. Iza 62:1 Zbog Siona ne smijem æutjeti, zbog Jerusalema ne smijem mirovati, dok opravdanje njegovo ne izaåe kao svjetlost i spasenje njegovo kao goruøa baklja. ÆUTNJU 2 Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Zah 3:2 Gospod reçe Sotoni: “Gospod neka ti naredi æutnju, Sotono! Gospod, koji je izabrao Jerusalem, neka ti naredi æutnju! Nije li ovaj glavnja istrgnuta i ognja? Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre

717 od œeåi. TAÆTINA Prp 2:1 I tada rekoh u srcu svojemu: “Daj da pokuæam s veseljem i nauœijem se”; ali eto: i to je bila taætina. Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! TABITA Dje 9:36 A u Jopi je bila jedna uçenica po imenu Tabita, æto znaçi Srna. I ona je bila puna dobrih djela i milostinja, æto ih je çinila. TABLICU Luk 1:63 On zatraœi pisaøu tablicu i napisa na njoj rijeçi: “Ivan je njegovo ime.” Svi se tomu zaçudiæe. TABOR 3 Pst 32:2 Kad ih ugleda Jakov, povika: “Ovo je tabor Boœji!” Zato prozva ono mjesto Mahanaim. Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. TABORA Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. Heb 13:13 Iziåimo dakle k njemu izvan tabora, noseøi njegovu sramotu! TABORU 3 Izl 32:17 Kad Joæua zaçu veliku viku naroda, reçe Mojsiju: “Vika je bojna u taboru.” Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. TAJIO Job 31:33 Ako sam, kao æto uçini Adam, tajio grijehe svoje i krio svoja zlodjela u njedrima svojim, TAJNA1 M.Iz 27:5 Bolji je javni ukor nego tajna ljubav. Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Mar 4:11 Reçe im: “Vama je tajna

kraljevstva Boœjega povjerena. Onima vani sve se iznosi u prispodobama. 1Ko 4:1 Tako neka nas smatra çovjek kao sluge Kristove i upravitelje tajna Boœjih. Efe 3:3 Da se meni po otkrivenju oçitova tajna, kao æto gore opisah ukratko. Efe 3:9 I da otkrijem svima, kako se je ostvarila tajna od vjekova skrivena u Bogu, koji je sve stvorio; Efe 5:32 Tajna je ovo velika; a ja velim obzirom na Krista i na crkvu. 2So 2:7 Jer tajna bezakonja veø djeluje; samo treba da se ukloni onaj, koja sad zadrœava. 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” TAJNE 9 P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. Job 11:7 Moœeæ li tajne Boœje dokuçiti ili doprijeti do granice Svemoønoga? M.Iz 25:9 Raspravi vlastitu stvar svoju s protivnikom svojim; a tajne drugoga ne otkrivaj! Mat 13:11 On odgovori: “Vama je dano, da razumijete tajne kraljevstva nebeskoga a onima nije dano. Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. 1Ko 14:2 Jer koji govori jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu, je nitko ne razumije, a Duhom govor tajne. Kol 1:27 Kojima Bog htjede objaviti, kako je bogata slava tajne ove meåu neznaboæcima, a ta je Krist u vama, nada u slavu, 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. TAJNIM Iza 45:15 Zaista, ti si Bog s tajnim osnovama, Bog Izraelov, spasitelj! TAJNO 8 Pst 31:27 Zaæto tajno pobjeœe i pokrade me? Niti mi æto reçe, da te ispratim s radoæøu i pjesmom, s bubnjima i harfama! Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da

ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Mat 1:19 A Josip, muœ njezin, bio je pravedan i nije htio da je sramoti javno, i tako je namislio da je otpusti tajno. Mat 10:26 Ne bojte ih se dakle, jer nema niæta skriveno, æto se ne bi otkrilo, niæta tajno, æto se ne bi doznalo Efe 5:12 Jer je sramotno i govoriti, æto oni tajno çine. TAJNOGA 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. TAJNOSTI 4 Psl 139:15 Postanje moje nije bilo skriveno od tebe; kad postadoh u tajnosti, otkan u dubinama zemaljskim, Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. TAJNU0 Psl 73:17 Dok najposlije uniåoh u tajnu Boœju i vidjeh, kako oni skonçaju. Psl 90:8 Stavljaæ zla djela naæa sebi pred oçi, tajnu krivnju naæu pred svjetlost lica svojega. 1Ko 15:51 Evo vam govorim tajnu: Svi neøemo usnuti, ali svi øemo se promijeniti; Efe 1:9 Oçitovavæi nam tajnu volje svoje po svojoj slobodnoj odluci, koju je predodredio u njemu; Efe 6:19 I za mene, da mi se dadne rijeç, kad otvorim usta svoja, da navjeæøujem sa slobodom tajnu evanåelja, Kol 1:26 Tajnu, koja je bila skrivena od vjekova i pokoljenja, a sad se javi svetima njegovim, Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, 1Ti 3:9 Koji imaju tajnu tanu vjere u çistoj savjesti. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. TAKOÅER 11 Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 9:6 Tko prolije krv çovjeçju, njegova se krv ima takoåer proliti od çovjeka, jer je Bog stvorio çovjeka po slici Boœjoj. Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem.

718 Iza 65:22 Neøe oni gradit i, a drugi stanovati. Neøe saditi, a drugi jesti. Dobi drveøa bit øe jednaka dob naroda mojega. Prihod svojih ruku moji øe izabranici takoåer sami potroæiti. Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Luk 2:35 I takoåer øe duæu tvoju probosti maç. Tako øe se otkriti misli mnogih srdaca.” Luk 7:47 Zato kaœem ti: Njoj su oproæteni mnogi grijehi njezini, jer je pokazala mnogu ljubav. A kojemu se opraæta manje, taj ima takoåer samo malo ljubavi.” Luk 21:2 Vidje takoåer, kao jedna siromaæna udovica ubaci tamo dvije lepte. Luk 22:24 Nastade takoåer prepirka meåu njima, tko da je od njih najveøi. 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. TAKOZVANIH 1 1Ko 8:5 Jer ako bih i bilo takozvanih bogova, ili na nebu ili na zemlji, – kao æto ima mnogo bogova i mnogo gospoda, – TALENAT 1 Mat 25:25 Zato se pobojah, odoh i zakopah talenat tvoj u zemlju. Ovdje imaæ æto je tvoje. TALENATA Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. TALENTOM Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. TALIOCA Mal 3:2 “Ali tko øe podnijeti dan dolaska njegova? Tko øe se odrœati, kad se on pojavi? Jer je on kao oganj talioca, kao luœina bjeljara. TALIONICI 1 Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. TALITI 1 Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. TAMA Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. Amo 5:20 Doista, tama je dan Gospodnji a ne svjetlost, mrak i bez vidjela! Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako velika bit øe onda tama! Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako velika bit øe onda tama! Iva 1:5 Svjetlost zasvijetli u tami; ali tama ga ne obuze. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite,

dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Efe 5:8 Jer ste bili nekada tama, a sad ste svjetlost u Gospodinu. Kao djeca svijetla œivite! 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. TAMAN Psl 35:6 Neka bude put njihov taman i sklizav: anåeo Gospodnji neka ih progoni! TAME 12 Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Luk 22:53 Dan na dan bio sam kod vas u hramu, i ne staviste ruke na mene. Ali je ovo vaæ ças i vlast tame.” Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. Efe 5:11 I ne pristajte na nerodna djela tame, nego ih radije karajte! Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. Kol 1:13 Koji nas izbavi od vlasti tame i premjesti u kraljevstvo Sina ljubavi svoje, 1So 5:5 Jer ste vi svi sinovi svijetla i sinovi dana; nijesmo noøi niti tame. 1Pe 2:9 A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveøenstvo, sveti narod, puk dobitka, da objavite kreposti onoga, koji vas pozva iz tame k divnome svijetlu svojemu; 1Iv 1:5 I ovo je navjeætenje, koje smo çuli od njega i javljamo vama, da je Bog svjetlost, i tame u njemu nema nikakve. Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. TAMI 17 Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje. Psl 107:10 Drugi su sjedili u tami i u sjeni smrtnoj, leœali su okovani u bijedu i gvoœde. M.Iz 20:20 Tko psuje oca svojega i mater svoju, njegovo se svjetlo gasi u najdubljoj tami. Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako velika bit øe onda tama!

Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! Iva 1:5 Svjetlost zasvijetli u tami; ali tama ga ne obuze. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Iva 12:46 Ja kao svjetlost doåoh na svijet, da ni jedan, koji vjeruje u mene, ne ostane u tami. Rim 2:19 I misliæ, da si voåa slijepima, svjetlost onima, koji su u tami, 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. Heb 12:18 Jer ne pristupiste gori, koja se moœe opipati, i ognju razgorjelom, i oblaçini i tami, i oluji, 1Iv 1:6 Ako reknemo, da imamo zajedniætvo s njim, a u tami hodimo, laœemo i ne çinimo istine. 1Iv 2:9 Tko govori, da je u svjetlosti, a mrzi na svojega brata, joæ je uvijek u tami. 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. TAMJAN Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” TAMJANA PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. TAMNA Psl 139:12 I tmina ne bi la za te tamna, noø bi bila svijetla kao dan, tmina kao svjetlo. TAMNE 1 Job 38:9 Kad mu dadoh oblake za odjeøu, tamne oblake za pelenice? TAMNICA Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; TAMNICAMA 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio TAMNIÇAR 1

719 Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. TAMNICE 3 Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. Dje 5:19 Ali anåeo Gospodnji otvori noøu vrata tamnice, izvede ih i reçe: Otk 20:7 I kad se svræi tisuøa godina, odvezat øe se sotona iz tamnice svoje, TAMNICI 6 Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Mat 11:2 Kad je Ivan u tamnici çuo o djelovanju Kristovu, posla dvojicu uçenika svojih Mat 25:36 Go, i zaodjeli ste me. Bio sam bolestan, i pohodili ste me, u tamnici, i doæli ste k meni. Dje 25:14 T kad su ondje boravili viæe dana, reçe Festo kralju za Pavla govoreøi: “Feliks je ostavio u tamnici jednoga çovjeka. 1Pe 3:19 U njemu je siæao i propovijedao duhovima, koji su bili u tamnici, TAMNICOM Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” TAMNICU 5 Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. Luk 22:33 On mu odgovori: “Gospodine, spreman sam s tobom iøi u tamnicu i u smrt.” 2Pe 2:4 Jer Bog nije saçuvao ni anåela koji sagrijeæiæe nego ih je strovalio u pakao, i predao ih u mraçnu tamnicu, da se çuvaju za sud. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota TAMNOJ 1 Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. TAMNU Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. TAMOM 2 2Ko 6:14 Ne budite ujarmljeni s nevjernicima! Jer æto ima pravednost s nepravednoæøu ili kakvu zajedniætvo ima svjetlo s tamom? Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca

njihova; TAMU0 Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Psl 18:28 Ti rasvjetljujeæ svjetionik moj, Gospode; Boœe moj, prosvijetli tamu moju! Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Mat 8:12 A djeca kraljevstva bit øe izbaçeni u tamu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba.” Mat 25:30 A nekorisnog slugu bacite u tamu ‘Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. TANKA Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. TANKI 1 Pst 41:24 I tanki klasovi progutaæe sedam klasova lijepih. Ovo ja pripovjedih pismoznancima; ali ni jedan ne znade mi protumaçiti.” TANU 1Ti 3:9 Koji imaju tajnu tanu vjere u çistoj savjesti. TAONIKU Iza 48:10 Evo, pretalio sam te, ali ne naåoh srebra; prokuæao sam te u taoniku nevolje. TARÆIÆ 1 Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb TARŒANINA Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. TAT 8 Iva 10:1 “Zaista, zaista, kaœem vam: tko ne ulazi na vrata u ovçinjak nego prelazi na drugom mjestu, on je tat i razbojnik. Iva 10:10 Tat ne dolazi, nego da krade, ubija i upropaæøuje. Ja doåoh, da imaju œivot i obilatije imaju. Iva 12:6 A ovo ne reçe, æto bi se starao za siromahe, nego æto je bio tat, i imao torbu, i nosio, æto se metalo u, nju. 1So 5:2 Jer sami dobro znate, da øe dan Gospodnji i doøi tako kao tat u noøi. 1Pe 4:15 A nitko od vas neka ne trpi kao krvnik ili tat dli zloçinac ili kao onaj, koji teœi za tuåim dobrom!

2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. Otk 3:3 Sjeti se dakle, kako si primio i çuo; i drœi i pokaj se! Ako li ne budeæ bdio, doøi øu na tebe kao tat, i neøeæ znati, u koji øu ças doøi na tebe. Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! TATI 1 Iva 10:8 Svi koji doåoæe prije mene, tati su i razbojnici, i ovce ih nijesu sluæale. TAU Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” TAVICE 1 Izl 37:23 Onda napravi uz to sedam svjetionica, usekaçe i tavice njihove od çistoga zlata. TEÆKA 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n Mat 23:4 Oni veœu bremena teæka i nesnosna i meøu ih ljudima na pleøa; a sami neøe da ih prihvate prstom svojim. 2Ti 3:1 Ali ovo znaj, da øe u Posljednje dane nastati vremena teæka; TEÆKE 5 Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. Izl 6:9 Mojsije reçe to sinovima Izraelovim, ali ne posluæaæe Mojsija zbog maloduænosti i teæke rabote. Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje. Psl 139:17 Ali za mene, o Boœe, kako su teæke pomisli tvoje, kako im je silan broj! 1Iv 5:3 Jer je ovo ljubav Boœja, da zapovijedi njegove drœimo, i zapovijedi njegove nijesu teæke. TEÆKI 1 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” TEÆKIM Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. TEÆKO 43 Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. Psl 38:3 Jer krivnja moja izaåe vrh glave moje, kao teæko breme pritiskuje me. Psl 118:18 Teæko me kazni Gospod, ali me ne predade smrti. M.Iz 15:10 Teæko karanje çeka onoga, koji

720 skrene s pravoga puta, a propadne, tko mrzi na opomenu. Prp 4:10 Jer padne li jedan, digne ga opet drug njegov; ali teæko jednome, ako padne i nema drugoga, da mu pomogne podiøi se. Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! Sef 3:1 Teæko gradu upornom okaljanom nasilnom! Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 18:7 Teæko svijetu zbog onoga æto navodi svijet na grijeh! Mora doduæe tako neæto doøi; ali teæko onomu çovjeku, po kome to dolazi! Mat 19:23 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Zaista, kaœem vam: “Bogataæ øe teæko uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i

farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Mat 23:27 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi ste kao okreçeni grobovi. Izvana izgledaju doduæe lijepi, a iznutra su puni kostiju mrtvaçkih i svakoga smrada. Mat 23:29 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi gradite grobove prorocima i krasite spomenike pravednicima Mar 10:23 Isus pogleda naokolo i reçe uçenicima svojim: “Kako je teæko bogatima uøi u kraljevstvo Boœje!” Luk 6:24 Ali teæko vama, bogati, Vi veø imate utjehu svoju. Luk 6:25 Teæko vama, koji ste sada siti! Vi øete gladovati. Teæko vama, koji se sada smijete! Vi øete tugovati i plakati. Luk 6:25 Teæko vama, koji ste sada siti! Vi øete gladovati. Teæko vama, koji se sada smijete! Vi øete tugovati i plakati. Luk 6:26 Teæko vama, kad vam laska sav svijet, jer su isto tako çinili laœnim prorocima oçevi njihovi. Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu. Luk 17:1 I reçe uçenicima svojim: “Ono æto navodi ljude na grijeh ne moœe izostati. Ali teæko onome, po kome to dolazi! Dje 9:5 On reçe: “Tko si ti, Gospodine? A on øe: “Ja sam Isus, koga ti progoniæ. “Teæko ti je protiv ostana praøati se.” Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ 1Ko 9:16 Jer ako propovijedam evanåelje, nema mi hvale, jer mi je duœnost. Teæko meni, ako evanåelja ne propovijedam! Heb 5:11 O tome bismo imali mnogo govoriti, æto je teæko protumaçiti, jer ste postali mlitavi u sluæanju. 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. Jud 1:11 Teæko njima! Oni poåoæe putom Kainovim. Oni u svojoj pohlepi za dobitkom padoæe u prijevaru Balaamovu, i u svojoj pobuni kao Korah propadoæe. TEÆKOJ 1

2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. TEÆKOM 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. TEÆKU Izl 9:18 Ja øu sutra u ovo doba pustiti tuçu veoma teæku, kakve nije bilo u Egiptu od onoga dana, kad postade, do danas. TEÇAN M.Iz 9:17 Tako je slatka ukradena voda, teçan je kruh skriven. TEÇE 7 Pst 2:14 Treøa se rijeka zove Tigris, koja teçe istoçno od Asirije. Çetvrta je rijeka Eufrat. Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. Psl 72:7 U dane njegove neka procvate pravica i obilje mira, dokle teçe mjeseca! Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” TEÇENJA Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. TEÇENJE 2 L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. TEÇNA Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. TEKEL 1 Dan 5:27 Tekel: ‘Izmjeren’ si bio na mjerila i naåen si prelagan. TEKLA 2Ko 8:2 Premda su bile kuæane teækom nevoljom, ipak je tekla iz punine njihove radosti i iz dubine njihova siromaætva obilna rijeka dobrotvornosti. TEKLE 2 Luk 4:22 Svi su mu odobravali i divili se milosnim rijeçima, æto su tekle iz usta njegovih. Rekoæe: “Nije li ovo sin Josipov?” Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. TEKOANSKU 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u

721 pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj TEKU 5 Psl 65:11 Tako kruniæ godinu dobrote svoje; i staze tvoje teku obilnoæøu. Psl 104:10 Izveo si izvore po dolinama, oni teku izmeåu gora. Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! TELE 6 Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. Psl 106:19 Naçiniæe sebi tele na Horebu i pred livenim likom baciæe se na zemlju: Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. TEMANU Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? TEMELJ 5 Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!” Psl 87:1 Njegov je temelj na gorama svetim. 1Ko 3:10 Po milosti Boœjoj, koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziåuje; ali svaki neka gleda, kako naziåuje. 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, TEMELJA 5 Psl 74:7 Ognjem spaliæe svetiæte tvoje; stan imena tvojega oskvrniæe do temelja. Iza 40:21 Ne znate li Ne çujete li? Nije li vam bilo javljano od poçetka? Ne vidite li iz temelja zemlje? 1Ko 3:11 Jer temelja drugoga nitko ne moœe postaviti, osim onoga, koji je postavljen, koji je Isus Krist.

Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. TEMELJI 4 Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje. Psl 95:4 U njegovoj su ruci temelji zemaljski, vrhunci gorski njegovi su. Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, TEMELJNI 1 Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. TEMELJU 5 M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku. Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, Heb 11:10 Jer je iæçekivao grad na tvrdu temelju, kojemu je graditelj i tvorac Bog, TEOCI 1 Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u ætali. TEOFILE 1 Dje 1:1 U mojemu prvom djelu, o Teofile, izvijestio sam o svemu, æto je Isus çinio i uçio TEØI 3 Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” TEŒAÇKOGA Brj 29:12 I petnaesti dan mjeseca sedmoga imate kod Svetiæta odrœati sveçani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva posla teœaçkoga, nego imate u çast Gospodu svetkovati blagdan od sedam dana. TEŒAK 2 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak.

Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” TEŒE 2 Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; Heb 11:16 Ali sad teœe za boljom, to jest, nebeskom. Zato se Bog ne stidi nazivati se Bog njihov, jer im je pripravio grad. TEŒI 2 P.Zk 23:6 Ne teœi nikad, dok si œiv, za njihov mir i njihov napredak! 1Pe 4:15 A nitko od vas neka ne trpi kao krvnik ili tat dli zloçinac ili kao onaj, koji teœi za tuåim dobrom! TEŒIMO Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” TEŒITE 4 Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! 1Ko 14:1 Teœite za ljubavlju! Revnujte za duhovne darove, a osobito, da prorokujete! TEŒNJA Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. TEŒNJU P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. TEPA Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. TEPAVIM 2 Iza 28:11 Dakako, tepavim usnama i tuåim jezikom govorit øe tome narodu, Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. TERET 8 Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Iza 9:4 Jer lomiæ teret jarma njegova, ætapove leåa njegovih, palicu goniça

722 njegova kao nekoø u dan Midjana. Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana 2Ko 12:13 Jer æto je, u çemu ste manji od ostalih crkvi, osim æto vam nijesam bio na teret. Oprostite mi ovu krivnju! 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. 2Ko 12:16 Ali neka bude, ja vam nijesam bio na teret, nego hitar buduøi uhvatio sam vas prijevarom. 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. TESAROV 1 Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove li se majka njegova Marija, i braøa njegova Jakov, Josip, Simon i Juda? TETIVU Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. TETURA M.Iz 20:1 Podsmjevaç je vino, vikaç silovito piøe, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura. TETURAÆ 1 Hab 2:16 Nasitio si se sramote mjesto çasti. Sada pij i ti, da teturaæ! Sada dolazi k tebi çaæa u desnici Gospodnjoj, i na tvoju çast dolazi sramota. TETURAJU Jer 25:16 Neka piju, teturaju i smuæeni postanu pred maçem, æto øu ga poslati meåu njih!” TEZULJI 1 Job 31:6 Neka me izmjeri na pravoj tezulji: Bog øe upoznati neduœnost moju! TEZULJU Hos 12:7 Laœnu tezulju ima on u ruci kao kakav Kanaanac. Voli prevariti. TIÆINA Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. Otk 8:1 I kad otvori sedmi peçat, postade tiæina u nebu, jedno po sata. TIÆINI 4 Psl 94:17 Kad mi Gospod ne bi bio pomoønik, leœala bi duæa moja odavno u tiæini. Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. 1Ti 2:11 Œena u tiæini neka se uçi sa svom pokornoæøu! 1Ti 2:12 A ne dopuætam œeni, da uøi, niti da vlada muœem, nego da bude u tiæini, TIÆINU Psl 107:29 On obrati buru u tiæinu, i valovi morski umuknuæe. TIÆTI 1 Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. TIÇE 1 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo

pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! TIGRIS 1 Pst 2:14 Treøa se rijeka zove Tigris, koja teçe istoçno od Asirije. Çetvrta je rijeka Eufrat. TIH 7 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. P.Zk 8:4 Haljine tvoje ne poderaæe se na tebi, i noge tvoje ne otekoæe za tih çetrdeset godina. 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” Psl 37:7 Budi tih pred Gospodom i çekaj ga, nemoj se ljutiti na onoga, koji ima sreøu u svojemu poslu, na çovjeka, koji samo kuje spletke! Jer 23:21 Nijesam poslao tih proroka, pa ipak trçe. Nijesam govorio njima, pa ipak prorokuju. Zah 2:13 Sav svijet neka bude tih pred Gospodom! Jer On ustaje iz svetoga stana svojega. TIHI 1 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, TIHO 3 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. Psl 62:5 Samo u Bogu poçiva tiho duæa moja; jer mi od njega dolazi nada Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. TIHOGA 1Pe 3:4 Nego skriveni çovjek srca u neprolaznosti tihoga i krotkoga duha, koji je pred Bogom dragocjen. TIJATIRE 1 Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. TIJATIRI 1 Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; TIJATIRU Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. TIJEK 2 M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod hoøe. Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. TIJEKA Eze 11:19 Dat øu im drugo srce i novi duh

metnut øu u nutrinu njihovu. Izvadit øu iz tijeka njihova kameno srce i dat øu im srce od mesa, 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. TIJELA 42 L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. Job 12:10 Kojemu u rukama poçiva œivot svih biøa i duh svakoga tijela çovjeçjega? Psl 73:26 Neka mi nestane tijela i srca, ostaje ipak Bog joæ branik srca mojega, baætina moja dovijeka! Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Luk 24:23 Ali ne naåoæe tijela njegova. Doåoæe govoreøi da su im se ukazali anåeli, koji da su rekli, da on œivi. Iva 2:21 A on je mislio na hram tijela svojega. Iva 3:6 Ono æto je roåeno od tijela, tijelo je; a æto je roåeno od Duha, duh je. Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 7:24 Ja nesretni çovjek! Tko øe me izbaviti od tijela smrti ove? Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:6 Jer mudrost tijela smrt je, a mudrost Duha œivot je i mir. Rim 8:7 Jer mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boœjemu, a niti moœe. Rim 8:23 A ne samo ono, nego i mi sami, koji imamo prvine Duha, i mi sami u sebi uzdiæemo çekajuøi posinjenje, otkupljenje tijela svojega 1Ko 5:5 Da se takav preda sotoni na propast tijela, da se duh spasi u dan Gospodina naæega Isusa Krista. 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela, nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela, nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? 1Ko 11:29 Jer tko jede i pije nedostojno, sud sebi jede i pije, ne razlikujuøi tijela

723 Gospodnjega. 1Ko 12:15 Ako reçe noga: Jer nijesam ruka, nijesam od tijela, zar zato nije od tijela? 1Ko 12:15 Ako reçe noga: Jer nijesam ruka, nijesam od tijela, zar zato nije od tijela? 1Ko 12:16 I ako reçe uho: “Jer nijesam oko, nijesam od tijela”, zar zato nije od tijela: 1Ko 12:16 I ako reçe uho: “Jer nijesam oko, nijesam od tijela”, zar zato nije od tijela: 2Ko 7:1 Imajuøi dakle ova obeøanja, ljubljeni, oçistimo se od svake ljage tijela i duha, te izvræimo posveøenje u strahu Boœjemu! Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Efe 4:12 Da se sveti usavræe za djelo sluœbe, na sazidanje tijela Kristova; Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. Kol 1:22 Sad pomiri smrøu çovjeçjeg tijela njegova, da vas njemu prikaœe svete i bez mane i krivnje. Kol 2:13 I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima i u neobrezanju tijela svojega, oœivio je s njim, oprostivæi nam sve prestupke, Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. Jud 1:23 Druge otmite ognju i spasite ih! Opet se drugima smilujte u strahu! A çuvajte se haljine, koja je okaljana od tijela! TIJELO 89 Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. Job 33:25 Tada zasja tijelo njegovo viæe nego u mladosti; tada se on povrati u dane mladenaçke snage. Job 34:15 Preminulo bi najednom svako tijelo, çovjek bi se opet vratio u prah. Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje.

Psl 51:8 Daj mi da okuæam radost i veselje, da se obraduje tijelo moje, æto ga bijeæ! Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. Psl 65:2 Ti usliæitelju molitava, k tebi neka se utjeçe svako tijelo! Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. Psl 109:24 Koljena moja klecaju od posta, tijelo se moje grçi od mræavosti. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 6:22 Oko je svjetiljka tijelu tvojemu. Ako je oko tvoje zdravo, onda sve tijelo tvoje ima svjetlo. Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako velika bit øe onda tama! Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. Mat 16:17 Tada mu reçe Isus: “Blagoslovljen si ti, Simone, sine Jonin, jer tijelo i krv nijesu to tebi objavili, nego Otac moj, koji je na nebesima. Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Mat 19:6 Oni dakle nijesu viæe dvoje nego jedno tijelo. I æto je Bog svezao, ne smije çovjek rastavljati.”

Mat 26:12 Kad je ona ovu pomast izlila na tijelo moje, uçinila je to za pokop moj. Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mat 27:58 On otide k Pilatu i zamoli za tijelo Isusovo, Pilat mu dade predati tijelo, Mat 27:58 On otide k Pilatu i zamoli za tijelo Isusovo, Pilat mu dade predati tijelo, Mat 27:59 Kad Josip uze tijelo, zavi ga u laneno platno çisto, Mar 10:8 I bit øe oboje jedno tijelo Tako nijesu viæe dvoje, nego jedno tijelo. Mar 10:8 I bit øe oboje jedno tijelo Tako nijesu viæe dvoje, nego jedno tijelo. Mar 14:8 Ona je uçinila, æto je mogla: “ona pomaza unaprijed tijelo moje za pokop. Mar 14:22 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade im ga i reçe: “Uzmite, ovo je tijelo moje.” Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” Luk 12:4 Kaœem vam, prijatelji moji: Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a dalje ne mogu niæta uçiniti. Luk 22:19 Onda uze kruh, zahvali, prelomi ga i dade im ga govoreøi: “Ovo je tijelo moje, koje se daje za vas. Ovo çinite na moju uspomenu!” Iva 3:6 Ono æto je roåeno od tijela, tijelo je; a æto je roåeno od Duha, duh je. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:52 Tada su se prepirali Œidovi meåu sobom, i rekoæe: “Kako nam moœe ovaj dati tijelo svoje da jedemo?” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 6:63 Duh je ono, æto oœivljava, tijelo ne koristi niæta. Rijeçi, koje vam ja rekoh, jesu duh i œivot. Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. Rim 8:10 A ako je Krist u vama, tijelo je mrtvo zbog grijeha, a duh œivi zbog pravde. Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo.

724 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” 1Ko 6:19 Ili ne znate, da je tijelo vaæe hram Duha Svetoga, koji je u vama, kojega imate od Boga, i ni jeste svoji? 1Ko 9:27 Nego krotim tijelo svoje i zarobljavam, da kako, poæto sam drugima propovijedao, sam ne budem zabaçen. 1Ko 10:17 Jer jedan kruh, jedno smo tijelo mnogi, jer svi smo dionici jednoga kruha. 1Ko 11:24 I zahvalivæi prelomi i reçe: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje koje se predaje za vas; ovo çinite na moju uspomenu!” 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. 1Ko 12:14 Jer i tijelo nije jedan ud, nego mnogi. 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, 1Ko 12:27 A vi ste tijelo Kristovo, i pojedini udovi. 1Ko 13:3 I kad bih razdao sve imanje svoje, i ako predam tijelo svoje, da se spali, a ljubavi nemam, niæta mi ne koristi. 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. 1Ko 15:39 Nije svako tijelo isto tijelo, nego je drugo çovjeçje, a drugo je stoke, drugo ptiçje, a drugo riblje. 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. 1Ko 15:50 A ovo kaœem, braøo, da tijelo i krv ne mogu baætiniti kraljevstva Boœjega, niti raspadljivost baætini neraspadljivost, 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. Gal 5:24 A koji su Kristovi, raspeli su tijelo sa strastima i poœudama. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Efe 4:4 Jedno tijelo i jedan duh, kao æto ste i pozvani u jednoj nadi zvanja svojega, Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. Efe 5:29 Jer nitko nije nikad zamrzio na svoje tijelo, nego ga hrani i grije kao i Krist crkvu, Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo,

Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. Kol 2:17 æto je sjena buduøih stvari; a tijelo je Kristovo. Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. 1So 5:23 A sam Bog mira neka vas posveti u punoj mjeri; neka se vaæ duh, vaæa duæa i vaæe tijelo posve bez prijekora saçuva za dolaska Gospodina naæega Isusa Krista! Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. Jak 2:16 I rekne im koji od vas: “Idite u miru, grijte se i nasitite se”, a ne dadne, æto im je potrebno za tijelo, æto koristi? Jak 2:26 Jer kao æto je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva. Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, Jud 1:8 Jednako i ovi sanjaçi tijelo kaljaju, gospodstvo preziru i na slavu hule. Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” TIJELOM3 Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Iva 17:2 Jer ti si mu dao vlast nad svakim tijelom, da svima, koje si mu dao, dadne œivot vjeçni. Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. 1Ko 5:3 Jer ja, ako i nenazoçan tijelom, ali nazoçan duhom, veø sam odsudio, kao da bih bio nazoçan, onoga, koji je tako uçinio: 2Ko 10:10 “Jer su poslanice”, kaœu, “stroge i œestoke, a kad je tijelom pred nama, slab je, i rijeç njegova ne valja niæta”. Gal 3:3 Tako li ste nerazumni, da poçevæi Duhom, sad tijelom dovræujete? Gal 6:12 Jer svi, koji hoøe da se svide tijelom, oni vas sile, da se obreœete, samo da ne budu progonjeni zbog kriœa Kristova. Gal 6:13 Jer ni oni sami, koji se obrezuju, ne drœe zakona, nego hoøe, da se vi obreœete, da se hvale vaæim tijelom. Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom,

ali oœivljen Duhom. 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; TIJELU 49 Job 4:15 Duh proåe ispred mene, s dlake se na tijelu mojemu nakostrijeæiæe. M.Iz 14:30 Œivot je tijelu srce mirno, a strast je kao gnjileœ u kostima. M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Mat 6:22 Oko je svjetiljka tijelu tvojemu. Ako je oko tvoje zdravo, onda sve tijelo tvoje ima svjetlo. Mar 14:51 A jedan mladiø, koji je na golu tijelu nosio samo platnenu haljinu, iæao je za njim; i uhvatiæe ga. Rim 6:12 Neka ne vlada dakle grijeh u vaæemu smrtnom tijelu, da sluæate poœude njegove. Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. Rim 7:18 Jer znam, da dobro ne œivi u meni, to jest u tijelu mojemu, jer htjeti imam u sebi, ali uçiniti dobro, ne nalazim. Rim 8:1 Nikakve dakle sad nema osude onima, koji su u Kristu Isusu i ne hode po tijelu. Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:4 Da se pravda zakona ispuni u nama, koji ne œivimo po tijelu, nego po Duhu. Rim 8:5 Jer koji su po tijelu, tjelesno misle, a koji su po Duhu, duhovno misle. Rim 8:8 A koji su u tijelu, ne mogu ugoditi Bogu. Rim 8:9 A vi nijeste u tijelu, nego u Duhu, ako doista Duh Boœji stanuje u vama. A ako tko nema Duha Kristova, on nije njegov. Rim 8:12 Tako dakle, braøo, nijesmo duœnici tijelu, da po tijelu œivimo. Rim 8:12 Tako dakle, braøo, nijesmo duœnici tijelu, da po tijelu œivimo. Rim 8:13 Jer ako œivite po tijelu, umrijet øete; ako li Duhom djela tjelesna umrtvite, œivjet øete. Rim 9:3 Jer bih œelio da ja sam budem odvuçen od Krista za braøu svoju, æto su mi rod po tijelu. Rim 9:5 Njihovi su oçevi, i od njih je Krist po tijelu, koji je nada sve Bog blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 12:4 Jer kao æto u jednom tijelu imamo mnoge udove, a udovi svi nemaju isti posao, 1Ko 1:26 Jer gledajte zvanje svoje, braøo, da nema ni mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo silnih, ni mnogo plemenitih; 1Ko 6:20 Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u tijelu svojemu! 1Ko 10:18 Gledajte Izraela po tijelu: koji jedu œrtve, nijesu li zajedniçari œrtvenika? 1Ko 11:27 Tko dakle nedostojno jede kruh

725 ovaj ili pije çaæu Gospodnju, kriv je tijelu i krvi Gospodnjoj. 1Ko 15:35 Ali øe reøi tko: “Kako øe uskrsnuti mrtvi? i u kakvu øe tijelu doøi? 2Ko 5:6 Zato se jednako uzdamo çvrsto, jer znamo, da, dok smo u tijelu, u tuåini smo, daleko od Gospodina; 2Ko 5:10 Jer nam se svima valja javiti na sudu Kristovu, da primi svaki prema tome, kako je çinio u tijelu svojemu dobro ili zlo. 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. Gal 1:16 Da objavi Sina svojega u meni, da ga propovijedam meåu neznaboæcima, ni za ças se ne obratih tijelu i krvi. Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Gal 4:23 Ali koji je bio od ropkinje, po tijelu je roåen, a koji od slobodne, po obeøanju. Gal 5:13 Jer ste vi, braøo, na slobodu pozvani; samo ne dajte, da sloboda bude na sluœbu tijelu, nego ljubavlju sluœite jedan drugome! Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo na njemu, Efe 6:5 Sluge! Sluæajte gospodare svoje po tijelu sa strahom i drhtanjem, u iskrenosti srca svojega, kao Krista! Flp 1:20 Oçekujem i nadam se, da se ni u çemu neøu postidjeti, nego da øe se i sada, kao svagda, sa svom smjeloæøu Krista proslaviti u tijelu mojemu, bilo œivotom, bilo smrøu. Flp 1:22 A ako mi œivot u tijelu plod donosi, to ne znam, æto øu izabrati. Flp 1:24 Ali ostati u tijelu, potrebnije je zbog vas. Flp 3:21 Koji øe preobraziti tijelo poniznosti naæe, da bude jednako tijelu slave njegove, po sili, kojom moœe i sve sebi pokoriti. Kol 1:18 I on je glava tijelu crkve, koji je poçetak, prvoroåeni od mrtvih, da bude on u svemu prvi; Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. Flm 1:16 Ne viæe kao roba, nego viæe od roba, brata ljubljenoga, osobito meni, a kamoli veøma tebi, i po tijelu i u Gospodinu. Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! Heb 13:3 Sjeøajte se suœanja, kao da ste s njima zasuœnjeni; onih, koje zlostavljaju, kao da ste i sami u tijelu! 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. 1Iv 4:2 Po ovome poznajte Duha Boœjega: “Svaki duh, koji priznaje, da je Isus Krist u tijelu doæao, od Boga je; 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. TIJESAK 5 Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega

kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. TIJESAN 2 M.Iz 23:27 Jer je bludnica duboka jama, tuåa œena tijesan studenac. Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. TIJESTO 3 Rim 11:16 Ako je kvasac svet, to je i tijesto; i ako je korijen svet, to su i grane. 1Ko 5:6 Nije dobra hvalidba vaæa. Ne znate li, da malo kvasca ukiseli sve tijesto? 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. TINJA Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. TISUØA9 Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, 1Sa 18:7 Pritom su œene igrajuøi pjevale: “Saul pobi svoju tisuøu, a David svojih deset tisuøa.” Psl 90:4 Jest, u tvojim je oçima tisuøa godina kao dan juçeraænji, æto je proæao, kao straœa noøna. Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Mat 14:21 A broj svih, koji su bili jeli, iznosio je oko pet tisuøa muœeva, bez œena i djece. Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. Rim 11:4 A æto mu veli Boœji odgovor? “Ostavio sam sebi sedam tisuøa ljudi, koji

ne prignuæe koljena pred Baalom.” 1Ko 4:15 Jer ako imate i deset tisuøa odgojitelja u Kristu, ali nemate mnogo otaca, jer vas ja u Kristu Isusu rodih evanåeljem. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. 2Pe 3:8 Ali ovo, ljubljeni, da vam ne bude nepoznato, da je jedan dan pred Gospodinom kao tisuøa godina, i tisuøa godina kao jedan dan. Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, Otk 20:5 Ostali mrtvaci ne oœivjeæe, dok se ne svræi tisuøa godina. Ovo je prvo uskrsnuøe, Otk 20:7 I kad se svræi tisuøa godina, odvezat øe se sotona iz tamnice svoje, Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. TISUØAMA Izl 20:6 A milosråe iskazuje tisuøama, koji me ljube i drœe zapovijedi moje. PNP 5:10 Zaruçnica: Dragi je moj bijel i rumen, meåu tisuøama moœe se poznati. Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, TISUØE 5 Psl 84:10 Jer je jedan dan u dvorima tvojim bolji od tisuøe gdje drugdje; na pragu u kuøi Boga mojega stajati draœe mi je, nego biti gost u æatorima bezboœnika. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Mat 15:38 Bilo je çetiri tisuøe muœeva, koji su jeli, osim œena i djece. 1Ko 10:8 Niti da grijeæimo bludno, kao æto su neki od njih grijeæili bludno, i palo ih je u jedan dan dvadeset i tri tisuøe. Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. TISUØNO P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. TISUØU 6 1Sa 18:7 Pritom su œene igrajuøi pjevale: “Saul pobi svoju tisuøu, a David svojih deset tisuøa.” Psl 105:8 Spominje se uvijek zavjeta svojega, rijeçi, koju je dao za tisuøu koljena, Otk 11:3 I dat øu dvojicu svojih svjedoka, i proricat øe tisuøu i dvjesta i æezdeset dana, obuçeni u haljine pokorniçke. Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na

726 çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. TJEÆE 1 Psl 23:4 Moram li i putovati smrtnom dolinom: ne bojim se nesreøe, jer ti si s menom; ætap tvoj i palica tvoja, oni su, koji me tjeæe. TJEÆI 4 Luk 16:25 Abraham reçe: ‘Sjeti se, sinko, tebi je u œivotu tvojemu bilo dobro, a Lazaru zlo. Sad se on ovdje tjeæi, a ti se muçiæ. 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. 2Ko 7:6 Ali onaj, koji tjeæi poniœenog, utjeæi nas dolaskom Titovim. TJEÆIM 2 Iza 51:12 “Ja, ja sam, koji vas tjeæim. Tko si ti, da se bojiæ smrtnih ljudi, djece çovjeçje, æto iæçeznu kao trava? Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” TJEÆITE 6 Iza 40:1 “Tjeæite, tjeæite narod moj”, tako govori Bog vaæ, Iza 40:1 “Tjeæite, tjeæite narod moj”, tako govori Bog vaæ, 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. 1So 5:11 Zato tjeæite jedan drugoga i potiçite jedan drugoga na dobro, kao æto i çinite! 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! TJEÆITELJIMA Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. TJEDANA P.Zk 16:10 Tada svetkuj blagdan tjedana u çast Gospodu, Bogu svoje TJEDNU Luk 18:12 Postim dvaput u tjednu i dajem desetinu od svega, æto steçem.’ TJELESA1 Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Rim 1:24 I zato ih predade Bog u œeljama njihovih srdaca u neçistoøu, da sramote sami tjelesa svoja,

Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. TJELESAN Rim 7:14 Jer znamo, da je zakon duhovan a ja sam tjelesan, prodan pod grijeh. TJELESNA Rim 8:13 Jer ako œivite po tijelu, umrijet øete; ako li Duhom djela tjelesna umrtvite, œivjet øete. Jak 3:15 Ovo nije mudrost, æto silazi odozgo, nego zemaljska, tjelesna, åavolska. TJELESNE 4 Iva 1:13 Koji nijesu roåeni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muœevlje, nego od Boga. Flp 1:13 Tako da se je razglasilo kod sve tjelesne straœe i kod svih ostalih, da ja nosim okove zbog Krista. Heb 7:16 Koji nije postao po zakonu tjelesne odredbe, nego po sili œivota vjeçnoga, 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, TJELESNI 4 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 3:3 Jer ste joæ tjelesni, jer kad je meåu vama zavist i prepiranje, nijeste li tjelesni, i ne œivite li po çovjeku? 1Ko 3:3 Jer ste joæ tjelesni, jer kad je meåu vama zavist i prepiranje, nijeste li tjelesni, i ne œivite li po çovjeku? Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? TJELESNIH 2 Gal 5:16 A velim: “U duhu œivite, i œelja tjelesnih neøete izvræiti! 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, TJELESNIM 3 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste

poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, TJELESNIMA 1Ko 3:1 I ja, braøo, nijesam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. TJELESNO 6 Rim 8:5 Jer koji su po tijelu, tjelesno misle, a koji su po Duhu, duhovno misle. 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. 1Ko 15:46 Ali nije prvo duhovno, nego tjelesno, pa onda duhovno. 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. TJELESNOJ 1 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. TJELESNOM Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” TJELESNU 2 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, Kol 2:11 U kojemu ste bili i obrezani obrezanjem nerukotvorenim, svukoste tjelesnu put, obrezanjem Kristovim, TJEME 1 Psl 68:21 Jest, Bog satire glavu neprijateljima svojim, kosmato tjeme, æto hodi u krivnji. TJERAÆ 1 Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” TJERAJ 1 PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! TJESKOBA 6 Psl 34:4 Traœio sam Gospoda: on me usliæi, izbavi me od svih tjeskoba mojih. M.Iz 1:26 Zato øu se i ja smijati nesreøi vaæoj rugat øu se, kad vas napadne tjeskoba, Eze 7:25 Tjeskoba dolazi. Traœi se spasenje i ne nalazi se. Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio

727 kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; Rim 8:35 Tko øe nas rastaviti od ljubavi Boœje u Kristu Isusu? Nevolja? ili tjeskoba? ili progonstvo? ili glad? ili golotinja? ili pogibao? ili maç? TJESKOBAMA 2Ko 6:4 Nego u svemu pokaœimo se kao sluge Boœje u mnogoj strpljivosti, u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, TJESKOBE 8 Psl 14:5 Jedanput øe oni zadrhtati od tjeskobe; jer Gospod stoji na strani poboœnika. Psl 32:7 Ti si zaklon moj, çuvaæ me od tjeskobe; okruœit øeæ me radoæøu spasenja. Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. TJESKOBI 4 Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 31:9 Smiluj mi se, Gospode, jer sam u tjeskobi, iznemoœe od jada oko moje, duæa moja, tijelo moje. Psl 116:11 Pomislih u tjeskobi svojoj: “Svaki je çovjek laœac.” Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje. TJESKOBNIM Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. TJESKOBNO 5 Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; Mat 6:31 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti i ne pitajte: Æto øemo jesti? Æto øemo piti? Çim øemo se odjenuti? Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se

tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! TJESKOBU 2 P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Iva 16:33 Ovo vam rekoh, da u meni mir imate. U svijetu imate tjeskobu; ali se radujte: Ja sam nadvladao svijet.” TKAJU Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. TKALAC 1 Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. TLA Pst 2:6 No dizala se je magla iz zemlje i natapala je svu povræinu tla. Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, TLAÇE 1 Jak 2:6 A vi osramotiste siromaha. Nijesu li bogati, koji vas tlaçe d vuku vas na sudove? TLAÇENJE 2 Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. TLAÇIÆ 1 Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” TLAÇIO Job 20:19 Tlaçio je, nije pomagao siromahe; oteo je kuøu, koju nije sazidao. TLAÇITE 1 Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” TLAÇITELJA Psl 31:15 U tvojim je rukama udes moj: izbavi me iz ruke neprijatelja i tlaçitelja mojih! TLAÇITELJE 1 Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. TLAÇITELJI 1 Psl 119:139 Revnost moja jede me, jer tlaçitelji moji zaboravljaju rijeç tvoju. TLAÇITELJIMA P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” TLAPNJAMA Jer 14:22 Ima li meåu tlapnjama neznaboœaca tko, da daje daœd, ili daje li nebo od sebe da pada daœd, nijesi li ti to, Gospode Boœe nas, zato çekamo tebe, jer

ti çiniæ sve to.”; TLO2 Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Psl 73:18 Jer ti ih postavljaæ na sklizavo tlo, i puætaæ, da se raspadnu u ruæevine. Psl 84:6 Putujuøi dolinom pustinjskom pretvaraju je u tlo obilno izvorima, æto ga i rani daœd pokrije blagoslovom. M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Mat 13:20 Æto je bilo posijano na kamenito tlo, to je onaj, koji sluæa rijeç i prima je odmah s radoæøu. Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, Mar 4:16 Sliçni su oni, æto su posijani na tlo kamenito. Oni çuju rijeç i odmah je primaju s radoæøu. Luk 8:6 Drugo pade na kamenito tlo. Ono doduæe izniknu, ali se osuæi, jer nije imalo vlage, Luk 24:5 Od straha sruæiæe pogled na tlo. A oni im rekoæe: “Æto traœite œivoga meåu mrtvima? TLU Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. TMINA Psl 139:12 I tmina ne bi la za te tamna, noø bi bila svijetla kao dan, tmina kao svjetlo. Psl 139:12 I tmina ne bi la za te tamna, noø bi bila svijetla kao dan, tmina kao svjetlo. TMINE 2 Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Rim 13:12 Noø proåe, a dan se pribliœi. Odbacimo dakle djela tmine, a obucimo se u oruœje svijetla! TMINI 2 Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” TMINU Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! TOBOLAC 2 Job 39:23 Pozvekuje nad njim tobolac, sijeva koplje i sulica; Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s

728 neprijateljima na vratima. TOBOLCU Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. TOÇAK 2 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. TOÇITI 1 Jak 3:11 Moœe li izvor iz istoga otvora toçiti slatko i gorko? TOÇKE 1 Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. TOÇKOVA Nah 3:2 Çuj, puckanje biçeva! Çuj, prasak toçkova! Konji jure, kola skaçu TOÇKOVI 4 Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. Eze 1:16 Toçkovi i naprava njihova imali su izgled krizolita. Sva çetiri imala su jedan isti oblik. Izgledali su i bili su tako izraåeni, kao da bi jedan toçak iæao kroz drugi. Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. TOÇKOVIMA Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. TOÇNIJE 1 Dje 18:26 Ovaj dakle poçne odvaœno propovijedati u sinagogi. I kad ga çuæe Priscila i Akvila, primiæe ga k sebi i izloœiæe mu toçnije put Gospodnji. TOÇNO 6 Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. Job 14:5 Pa kad su toçno izmjereni dani njegovi, i broj mjeseca njegovih u tebe je; kad si mu postavio meåu, preko koje ne moœe prijeøi, Job 28:1 Jest, zna se toçno, gdje se nalazi srebro, i mjesto, gdje se ispira zlato. Psl 119:9 Kako mladiø drœi çist œivot svoj? Ako toçno obdrœava rijeç tvoju. Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim

zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. TOFET 1 Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. TOFETOM Jer 19:12 Tako øu postupati s tim mjestom’, veli Gospod, ‘i sa stanovnicima njegovim: Uçinit øu taj grad jednim Tofetom. TOFETOVO Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. TOFETU Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. TOK 1 Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. TOLJAGAMA Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. TOPAZ 1 Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. TOPE 1 Psl 97:5 Gore se kao vosak tope pred Gospodom, pred Gospodom cijeloga svijeta. TOPI 1 Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. TOPIONICA M.Iz 17:3 Topionica je za srebro, peø za zlato, a Gospod iskuæava srca. TORBE 4 Mat 10:10 Ni putne torbe, ni dvoje haljine, ni obuøe, ni ætapa; jer je poslenik dostojan prehrane svoje. Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. TORBU 5 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na

Filistejina. Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” Luk 22:36 “Ali sad,” nastavi on, “koji ima kesu za novac, neka je uzme sobom, isto tako torbu svoju. Tko to nama, neka proda svoj plaæt i kupi za to maç! Iva 12:6 A ovo ne reçe, æto bi se starao za siromahe, nego æto je bio tat, i imao torbu, i nosio, æto se metalo u, nju. TOROVIMA Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. TRAG 2 PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. TRAGA Job 20:8 Bez traga odletjet øe, nalik na san; iæçeznut øe kao noøna prikaza. TRAJAN Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! TRAJANJE 1 Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” TRAJAT 1 Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” TRAJATI 1 Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. TRAJE 21 Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 52:1 Silniçe, æto se hvaliæ zloøom: “Milost Boœja traje uvijek!” Psl 89:2 Jer si rekao: “Zavjet milosti ima da traje dovijeka!” Kao nebo stoji tvrdo vjernost tvoja: Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost

729 njegova. Psl 111:3 Djela su njegova krasota i sjajnost; pravedno upravljanje njegovo traje dovijeka. Psl 111:10 Poçetak je mudrosti strah Gospodnji; tko po njemu djeluje, dobije razboritost spasonosnu, hvala njegova traje dovijeka. Psl 117:2 Jer nas dobrota njegova çuva moøno, vjernost Gospodnja traje dovijeka. Aleluja! Psl 119:89 Rijeç tvoja traje dovijeka, Gospode, tvrdo stoji kao nebo. Psl 119:90 Kroz sve naraætaje traje istina tvoja, utemeljio si zemlju, i ona stoji. Psl 136:1 Hvalite Gospoda, jer je dobar; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:4 Koji jedini tvori çudesa velika; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:7 Koji stvori velika svjetlila; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:8 Sunce, da vlada danom; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:9 Mjesec i zvijezde, da vladaju noøu; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:26 Hvalite Boga nebeskoga; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. M.Iz 27:24 Jer bogatstvo ne traje dovijeka; i baætini li se kruna kroz sve naraætaje? Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Luk 1:50 Milosråe njegovo traje kroz sve naraætaje onima, koji ga se boje. TRAJNO M.Iz 8:18 U mene se naåu bogatstvo i çast, i postojano dobro i trajno blagostanje. Iza 26:3 Çvrsta je svijest njegova i trajno øeæ mu spasenje dati, jer se uzda u tebe. TRAŒE 14 Job 3:21 Oni çeznu za smrøu, a ona ne dolazi; traœe je veøma nego blago zakopano. Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Psl 104:21 Laviçi viçu za plijenom i traœe od Boga hrane sebi. Prp 7:29 Gle, to naåoh: iskrena je I Bog stvorio çovjeka; ali oni traœe mnoge spletke. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Iza 58:2 Pitaju me dan na dan i rado bi htjeli doznati putove moje. Kao narod, koji çini pravednost i ne odmiçe se od pravde Boga svojega, tako oni traœe od mene sudove pravedne, navaljuju na objavljenje Boœje. Mat 27:20 Ali glavari sveøeniçki i starjeæine nagovoriæe narod, da traœe Barabu, a Isusa da dadne pogubiti. Dje 17:27 Da traœe Boga, ne bi li ga kako napipali i naæli, premda nije daleko ni od jednoga od nas. Rim 11:3 “Gospodine, proroke tvoje

pobiæe, œrtvenike tvoje poruæiæe, i ja ostadoh sam, i traœe duæu moju.” 1Ko 1:22 Jer i Œidovi traœe znake, i Grci traœe mudrost; 1Ko 1:22 Jer i Œidovi traœe znake, i Grci traœe mudrost; Flp 2:21 Jer svi traœe, æto je njihovo, a ne æto je Krista Isusa. Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, Heb 11:14 Jer koji tako govore, pokazuju, da traœe domovinu. TRAŒEØI 1 1Ko 10:33 Kao æto i ja u svemu svima ugaåam, ne traœeøi svoje koristi, nego mnogih, da se spase. TRAŒI 29 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Psl 34:10 Lavovi imaju oskudicu i gladuju, a tko traœi Gospoda, ima svako dobro. Psl 34:14 Kloni se oda zla, a çini dobro, traœi mir i idi za njim! Psl 119:176 Lutam naokolo kao ovca izgubljena; traœi slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ne zaboravih. M.Iz 14:6 Podsmjevaç traœi mudrost, ali uzalud, a razumnomu je lahko naøi znanje. M.Iz 17:9 Tko pokriva prijestupe, traœi ljubav; tko ih dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. Prp 3:6 Vrijeme kad se traœi, i vrijeme kad se gubi; vrijeme kad se çuva, i vrijeme kad se zabacuje; Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Eze 7:25 Tjeskoba dolazi. Traœi se spasenje i ne nalazi se. Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Mat 7:8 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala?

Luk 11:10 Jer svaki, koji moli, prima; tko traœi, nalazi; tko kuca, otvara mu se. Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Iva 4:23 Ali dolazi ças, i veø je tu, kad øe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini; jer takve klanjaoce traœi Otac. Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Iva 7:18 Tko govori sam od sebe, traœi slavu svoju; a tko traœi slavu onoga, koji ga je poslao, on je istinit, i nema u njemu nepravde. Iva 8:50 A ja ne traœim slave svoje; ima, koji traœi i sudi. Rim 3:11 Nema razumna; nema ga koji traœi Boga. 1Ko 7:27 Jesi li vezan za œenu, ne traœi rastave; jesi li slobodan, ne traœi œene! 1Ko 7:27 Jesi li vezan za œenu, ne traœi rastave; jesi li slobodan, ne traœi œene! 1Ko 13:5 Ne çini æto ne valja, ne traœi svoje, ne razdraœuje se, ne misli o zlu, 1Pe 3:11 Neka se ukloni od zla i neka çini dobro; neka traœi mir i neka hrli za njim! 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. TRAŒIÆ 3 Psl 51:6 Gle, ti traœiæ çistoøu srca: udijeli nutrini mojoj mudrost! M.Iz 2:4 Ako je traœiæ kao srebro, kao skriveno blago ako je potraœiæ; Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” TRAŒILA PNP 3:1 Noøu na postelji svojoj traœila sam duæi svojoj dragoga, traœila sam ga, ali ga ne naåoh. PNP 3:1 Noøu na postelji svojoj traœila sam duæi svojoj dragoga, traœila sam ga, ali ga ne naåoh. PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. TRAŒILI 4 Iza 26:16 Gospode, u nevolji su te traœili i pokorno su molili, kada ih zadesila kazna tvoja. Mar 8:11 Tada doåoæe farizeji i poçeæe se s njim prepirati, Traœili su od njega znak s neba, da ga kuæaju. Luk 2:49 On im reçe: “Zaæto ste me traœili? Zar nijeste znali, da ja moram biti u kuøi Oca svojega?” 1Pe 1:10 I to su spasenje traœili i ispitivali proroci, koji su prorokovali za vaæu milost, TRAŒILO Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, TRAŒIM1 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 27:8 Srce moje viçe k tebi; traœim te; Gospode, traœim lice tvoje! Psl 27:8 Srce moje viçe k tebi; traœim te; Gospode, traœim lice tvoje! Psl 31:1 U tebe, Gospode, traœim utoçiæte,

730 ne daj da se osramotim ikada! U dobroti svojoj izbavi me! Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. Psl 119:10 Svim srcem svojim traœim te, ne daj mi, da zaåem od zapovijedi tvojih! Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Iva 8:50 A ja ne traœim slave svoje; ima, koji traœi i sudi. 2Ko 12:14 Evo, po treøi put sam spreman da vam doåem, i neøu vam biti na teret, jer ne traœim æto je vaæe, nego vas Jer djeca nijesu duœna roditeljima blago teøi, nego roditelji djeci. Flp 4:17 Ne kao da traœim dara, nego traœim ploda, koji se mnoœi na korist vaæu. Flp 4:17 Ne kao da traœim dara, nego traœim ploda, koji se mnoœi na korist vaæu. TRAŒIMO Gal 2:17 Ako li se mi, koji traœimo da se opravdamo u Kristu, naåosmo i sami grjeænici, je li tada po çemu Krist grijehu sluga? Boœe saçuvaj! Heb 13:14 Jer ovdje nemamo grada, koji øe ostati, nego traœimo onaj, koji øe doøi. TRAŒIO 8 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Psl 34:4 Traœio sam Gospoda: on me usliæi, izbavi me od svih tjeskoba mojih. Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda Luk 6:19 Sav je narod traœio da ga se dotakne; jer je od njega izlazila sila, i sve je ozdravljao. Rim 9:32 Zaæto? Jer nije traœio pravde iz vjere, nego iz djela. Zato se spotakoæe na kamen spoticanja. Rim 11:7 Æto dakle? Æto je traœio Izrael, ono nije dobio, a izabrani su dobili; a ostali su zaslijepili, jer za pokajanje ne naåe mjesta, ako ga je i sa suzama traœio. TRAŒIT 5 PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. Jer 50:20 U one dane i u ono vrijeme,” govori Gospod, “traœit øe krivnju Izraelovu: nema je viæe, grijehe Judine: ne nalaze se, jer øu oprostiti ostatku, æto ga ostavim. Iva 7:34 Traœit øete me, i neøete me naøi, i gdje sam ja, vi ne moœete doøi.” Iva 8:21 Nadalje im On reçe: “Ja idem. Traœit øete me i umrijet øete u svojemu grijehu. Kamo ja idem, vi ne moœete doøi.” 2Pe 2:3 I u lakomstvu traœit øe od vas dobitak izmiæljenim rijeçima. Veø odavno stoji çvrsto za njih sud kazneni. Propast njihova ne drijema. TRAŒITE 18 Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije

bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iza 51:1 “Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, koji traœite Gospoda! Pogledajte hridinu, iz koje ste isjeçeni, jamu bunarsku, iz koje ste iskopani! Iza 55:6 Traœite Gospoda, dok se moœe naøi, zovite ga, dok je joæ blizu! Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. Amo 5:4 Jest, ovako veli Gospod kuøi Izraelovoj: “Traœite me, i œivjet øete! Amo 5:14 Traœite dobro a ne zlo, da œivite! Tada øe Gospod, Bog nad vojskama, biti i s vama, kako ste rekli. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mat 6:33 Traœite najprije kraljevstvo Boœje i pravdu njegovu, i ovo øe vam se sve dodati. Mat 7:7 Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. Mar 16:6 A on im reçe: “Ne bojte se! Traœite Isus Nazareøanina, Razapetoga, uskrsnuo je, nije ovdje. Evo, ovdje je mjesto, kamo su ga bili poloœili. Luk 11:9 I ja vama kaœem: “Molite, i dat øe vam se; traœite, i naøi øete; kucajte, i otvorit øe vam se. Luk 24:5 Od straha sruæiæe pogled na tlo. A oni im rekoæe: “Æto traœite œivoga meåu mrtvima? Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. Iva 7:19 Nije li vam Mojsije dao zakon? I nitko od vas ne izvræuje zakon. Zaæto traœite da me ubijete!” Iva 15:7 Ako ostanete u meni, i rijeçi moje ostanu u vama, ætogod hoøete, traœite, i bit øe vam. Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! TRAŒITI 7 P.Zk 4:29 Odanle øeæ traœiti Gospoda, Boga svojega, pa øeæ ga i naøi, ako ga budeæ œudio svim srcem i svom duæom. Iza 27:5 Ili bi se moralo traœiti u mene zaætitu, sklopiti mir s menom, jest, sklopiti mir s menom. Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe

Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. Luk 13:24“Trudite se da uåete na uska vrata, jer vam kaœem: “Mnogi øe traœiti da uåu, a neøe moøi. TRAPI 1 Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? TRAPIMO Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. TRAPLJENJU Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. TRATINA Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. TRATINE 1 Iza 63:13 Koji ih je vodio preko vodenih bezdana kao konja preko tratine, tako da se nijesu spotakli?” TRATINI 1 Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? TRAVA1 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. Psl 90:5 Kao san ujutro odnosiæ ljude; oni su kao trava æto nikne, Psl 103:15 Çovjek: kao trava; tako su dani njegovi, kao cvijet u polju, tako cvjeta. Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. Iza 40:6 Çuj, ori se glas: “Navjeæøuj!” I on øe pitati: “Æto da navjeæøujem?” “Svako je meso trava i sva je milota njegova kao cvijet poljski. Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 40:8 Trava se osuæi, cvijet uvene, ali rijeç Boga naæega ostaje dovijeka.” Iza 51:12 “Ja, ja sam, koji vas tjeæim. Tko si ti, da se bojiæ smrtnih ljudi, djece çovjeçje, æto iæçeznu kao trava? 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, TRAVE 2 Jak 1:10 A bogati svojom niskoøom; jer øe proøi kao cvijet trave. 1Pe 1:24 Jer je svako tijelo kao trava, svaka

731 slava njegova kao cvijet trave; osuæi se trava, i cvijet njezin otpadne, TRAVI 3 Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. TRAVU 3 Mat 6:30 I kad Bog travu, æto danas stoji na polju, a sutra se baca u peø, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Luk 12:28 I kad Bog travu, koja danas stoji na polju, a sutra se u peø baca, tako odijeva, koliko øe viæe vas, malovjerni! Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. TRBUH 3 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. TRBUHU 2 Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. TRBUSI 1 Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” TRÇAO Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. TRÇE 5 Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Jer 23:21 Nijesam poslao tih proroka, pa ipak trçe. Nijesam govorio njima, pa ipak prorokuju. 1Ko 9:24 Ne znate li, da oni, æto trçe u trkaliætu, svi trçe, ali jedan prima nagradu? Tako trçite da dobijete!

1Ko 9:24 Ne znate li, da oni, æto trçe u trkaliætu, svi trçe, ali jedan prima nagradu? Tako trçite da dobijete! TRÇI 3 Job 16:14 Razdire me, rana do rane, trçi protiv mene kao ratni junak. Psl 97:3 Oganj trçi pred njim, izgara naokolo neprijatelje njegove Rim 9:16 Tako dakle niti stoji do onoga, koji hoøe, niti do onoga, koji trçi, nego do Boga, koji se smiluje. TRÇIÆ 1 Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? TRÇIM 3 Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ 1Ko 9:26 Ja dakle tako trçim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj, koji bije vjetar, Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. TRÇIMO Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, TRÇITE 2 Luk 17:23 I reøi øe vam: “Ovdje je on, ondje je on! Ne idite tamo i ne trçite za njima! 1Ko 9:24 Ne znate li, da oni, æto trçe u trkaliætu, svi trçe, ali jedan prima nagradu? Tako trçite da dobijete! TREÆNJOM Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. TREBA 55 Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Job 6:14 Nesretnomu treba suøut prijatelja, iako je odbacio strah Svemoønoga! Psl 34:5 Tko pogleda u njega, bit øe vedrijega srca, lice se njegovo ne treba zarumeniti. Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. Psl 132:9 Kako treba neka se obuku sve sveøenici tvoji pravednici tvoji neka se raduju! M.Iz 12:10 Pravednik se brine za ono, æto treba œivinçe njegovo, a u bezboœnika je srce bez osjeøaja. M.Iz 13:8 U bogatstvu njegovu otkup je za œivot njegov, a siromah ne treba sluæati prijetnju. M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov.

Mat 6:8 Ne povodite se za njima, jer zna Otac vaæ, æto vam treba, prije nego ga zamolite. Mat 6:32 Za sve to brinu se neznaboæci. A zna Otac vaæ nebeski, da vam to sve treba. Mat 21:3 Ako vam tko rekne æto, kaœite: “Gospodin ih treba. Odmah øe ih pustiti.” Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Iva 13:10 Isus mu reçe: “Tko je opran, ne treba nego da samo noge opere, onda je sav çist. I vi ste çisti, ali ne svi.” Iva 13:29 Neki su mislili, jer je u Jude bila kesa za novac, da mu Isus reçe: “Kupi, æto nam treba za blagdan,” ili da dadne æto siromasima. Iva 16:30 Sad znamo, da sve znaæ, i ne treba ti, da te tko pita. Zato vjerujemo, da si izaæao od Boga.” Dje 4:12 I nema ni u jednom drugom spasenja; jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo.” Dje 5:29 A Petar i apostoli odgovoriæe: “Veøma se treba Bogu pokoravati negoli ljudima. Dje 16:30 Izvede ih van i reçe: “Gospodo, æto mi treba çiniti, da se spasim?” Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. 1Ko 2:14 Tjelesni çovjek ne prima æto je od Duha Boœjega; jer mu je ludost, i ne moœe da razumije, jer treba da se duhovno prosuåuje. 1Ko 8:2 Ako li tko misli, da æto zna, joæ nije upoznao, kako treba znati. 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. 1Ko 11:10 Zato œena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anåela. 1Ko 15:34 Otrijeznite se kako treba, i ne grijeæite, jer neki ne znadu za Boga; na sramotu vam kaœem. 1Ko 15:53 Jer ovo raspadljivo treba da se obuçe u neraspadljivost, i ovo smrtno da se obuçe u besmrtnost. 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. Kol 4:6 Rijeç vaæa neka je svagda u milosti solju zaçinjena, da znate, kako vam treba svakome odgovarati! 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 1So 5:1 A o vremenu i çasu, braøo, ne treba da vam piæemo, 2So 2:3 Da vas nitko ne prevari ni na koji naçin, jer treba da najprije doåe otpad, i objavi se çovjek grijeha, sin propasti, 2So 2:7 Jer tajna bezakonja veø djeluje; samo treba da se ukloni onaj, koja sad zadrœava. 1Ti 1:8 A znamo, da je zakon dobar, ako ga

732 tko drœi kako treba. 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, 1Ti 3:11 Tako i œene [njihove] treba da su poætene, ne koje kleveøu, trijezne, vjerne u svemu. 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. 2Ti 2:6 Poljodjelac, koji se trudi, najprije treba da primi od plodova. 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. Heb 9:23 Tako dakle treba da se slike nebeskih stvari çiste, ali same nebeske stvari boljim œrtvama od ovih. Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! 2Pe 3:11 I jer øe se ovo sve jedanput raspasti, kako treba da vi sveto i poboœno œivite, 1Iv 2:6 Tko govori, da u njemu ostaje, i taj treba tako da hodi, kao æto je on hodio. 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 21:23 I grad ne treba sunca ni mjeseca da svijetle u njemu; jer ga je slava Boœja obasjala, i svjetiljka je njegova Janje. TREBAÆ 3 Psl 91:5 Ne trebaæ se bojati strahote noøne, niti strijele, æto leti danju. M.Iz 3:24 Kad legneæ, ne trebaæ se plaæiti i kad poçivaæ, spavaæ slatko. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. TREBAJU 4 Mat 9:12 Isus je to çuo i reçe: “Ne trebaju zdravi lijeçnika, nego bolesni.

Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. 1Ko 9:14 Tako je i Gospodin zapovjedio, da oni, koji evanåelje propovijedaju, od evanåelja trebaju i œivjeti. 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, TREBALA Rim 7:10 A ja umrijeh; i naåe se, da mi je zapovijed bila za smrt, a trebala me je voditi k œivotu. TREBALO 7 Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” Iva 2:25 I nije mu trebalo, da tko svjedoçi za çovjeka. On je sam znao, æto je bilo u çovjeku. Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. 2Ko 12:11 Postadoh bezuman, vi me natjeraste, jer je trebalo da me vi preporuçite; jer ni u çemu nijesam manji od prevelikih apostola, ako i jesam niæta. Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. TREBAM 2 1Ko 12:21 A oko ne moœe reøi ruci: “Ne trebam te”; ili opet glava nogama: “Ne trebate mi”. Otk 3:17 Jer govoriæ: Bogat sam i obogatio sam se i niæta ne trebam; a ne znaæ, da si bijedan i nevoljan, i siromah i slijep, i gol. TREBAMO Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. 2Ko 3:1 Poçijemo li opet sami sebe preporuçivati? ili trebamo li kao neki preporuçnih poslanica na vas i i od vas? TREBAO 5 Mat 3:14 Ali Ivan, htjede da ga odvrati od toga i reçe: “Ja bih trebao da budem kræten od tebe, a ti dolaziæ k meni?” Dje 2:45 Prodavali bi svoje imanje i dobro, i dijelili svima, kako bi koji trebao. Dje 4:35 I stavljali su pred noge apostolima, A davalo se svakome, koliko je tko trebao. Dje 17:25 Niti prima sluœbe od ruku çovjeçjih, kao da bi æto trebao, kad on sam daje svima œivot i dihanje i sve. Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; TREBATE 3 1Ko 12:21 A oko ne moœe reøi ruci: “Ne trebam te”; ili opet glava nogama: “Ne

trebate mi”. Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. TREBATI 1 Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. TRENICAMA PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! TRENUT 1 Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. TRENUTKU 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, TREØA Pst 2:14 Treøa se rijeka zove Tigris, koja teçe istoçno od Asirije. Çetvrta je rijeka Eufrat. Dje 2:15 Nijesu ovi pijani, kao æto vi mislite, jer je istom treøa ura dana; TREØE 5 Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, 2Ko 12:2 Znam çovjeka u Kristu, koji je prije çetrnaest godina – ili u tijelu, ne znam, ili izvan tijeka, ne znam, Bog zna – bio odnesen do u treøe nebo. Otk 4:7 I prvo biøe bijaæe sliçno lavu, i drugo biøe sliçno juncu, i treøe biøe imaæe lice kao çovjek, i çetvrto biøe bijaæe kao orao, kad leti. TREØEG 1 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, TREØEGA Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” TREØINA Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. TREØINU 3 Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada

733 zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. TREØU M.Iz 30:15 Pijavica ima dvije køeri: “Daj ovamo!” “Daj ovamo!” Treøu ima, koja se ne moœe nasititi, i çetvrtu, koja ne kaœe nikada: “Dosta!: TREPAVICAMA M.Iz 6:25 Ne nosi u srcu svojemu poœude za ljepotom njezinom, ni da te uhvati trepavicama svojim! TREPAVICE 3 M.Iz 4:25 Pravo neka gleda oko tvoje i trepavice tvoje neka pogledaju slobodno preda te! M.Iz 30:13 Jao rodu, koji nosi visoko glavu i trepavice svoje diœe gore! Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! TRESE 2 Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” TRESLA Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala. TRESLE 1 Psl 46:3 Da bi buçila i kipjela voda njegova, da bi se tresle gore od sile njegove. TRESU 2 Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. TRGA Prp 4:12 Ako tko i moœe nadjaçati jednoga, dvojica øe mu odoljeti; a istom trostruka uzica ne trga se tako brzo. Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. TRGALI 1 Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. TRGAO Job 29:17 Razbijao sam zube lopovu, trgao grabeœ iz zuba njegovih. Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. TRGOVAÇKA M.Iz 31:14 Ona je kao laåa trgovaçka: izdaleka donosi sebi kruh svoj.

TRGOVAÇKE 1 Iva 2:16 Onima, æto su prodavali golubove, reçe: “Nosite to odavde i ne çinite od kuøe Oca mojega kuøe trgovaçke!” TRGOVALI 1 Psl 107:23 Drugi, koji su plovili morem na laåama, trgovali na velikim vodama, TRGOVAT 1 Jak 4:13 Sluæajte sad vi, koji govorite: “Danas ili sutra poøi øemo u ovaj i onaj grad, i provest øemo ondje jednu godinu, i trgovat øemo, i teøi øemo.” TRGOVCE 2 Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. TRGOVCI 3 Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? Zah 11:11 Kada je bio dokinut u onaj dan, tada spoznaæe trgovci ovaca, æto su pazili na me, da se je to dogodilo po naputku Gospodnjem. Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” TRGOVCIMA Mat 21:12 Potom uåe Isus u hram Boœji, istjera van sve kupce i prodavce u hramu, isprevrnu stolove mjenjaçima i klupe trgovcima golubova TRGOVIMA PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. TRGOVINI 1 Mat 22:5 Ali oni nijesu marili za to, i odoæe, jedan na imanje svoje, drugi k trgovini svojoj. TRGU 4 Iza 59:14 Tako je pravica potisnuta, i pravednost stoji daleko, jer istina opada na trgu, i poætenje ne moœe da proåe. Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. 1Ko 10:25 Sve, æto se prodaje na trgu, jedite, i niæta ne ispitujte zbog savjesti; TRIDESET 10 Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine

œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Zah 11:12 Tada sam im rekao: “Ako vam je drago, dajte mi plaøu; ako li nije, onda pustite! Oni mi platiæe trideset æekela kao plaøu. Mat 26:15 I reçe: “Æto øete mi dati, da vam ga predam?” Oni mu isplatiæe trideset srebrnjaka, Mat 27:9 Tako se ispuni rijeç proroka Jeremije: “Uzeæe trideset srebrnjaka, cijenu procijenjenoga, koga procijeniæe sinovi Izraelovi, Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. TRIDESETOJ 1 Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. TRIDESETOSTRUK 1 Mat 13:8 Drugo pade na zemlju dobru, i donosilo je rod stostruk, æezdesetostruk, tridesetostruk. TRIJEM Otk 11:2 A trijem, æto je izvan hrama, ostavi i ne mjeri ga, jer je predan neznaboæcima; oni øe sveti grad gaziti çetrdeset i dva mjeseca. TRIJEMA Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” TRIJEMOVA Iva 5:2 U Jerusalemu je kod Ovçjih vrata kupelj, koja se zove hebrejski Betsaida, i ina pet trijemova. TRIJEMOVE 1 1Ljt 28:6 On mi reçe: Tvoj sin Salomon sagradit øe kuøu moju i trijemove moje, jer njega izabrah sebi za sina njemu øu biti otac. TRIJEMOVIMA Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! TRIJEZAN 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, TRIJEZNE 1 1Ti 3:11 Tako i œene [njihove] treba da su poætene, ne koje kleveøu, trijezne, vjerne u svemu. TRIJEZNI 4 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti;

734 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. 1Pe 5:8 Budite trijezni i bdijte, jer protivnik vaæ, åavao, kao lav riçuøi obilazi i traœi, koga da proœdere. TRIPUT 2 Izl 23:17 Triput u godini imaju se sve muæke osobe tvoje pokazati pred Svemoguøim, Gospodom. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” TRISTA Pst 5:22 A rodivæi mu se Metuselah poœivje Henok hodajuøi s Bogom joæ trista godina, te mu se rode sinovi i køeri. Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! TRKA Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. TRKALIÆTU 1Ko 9:24 Ne znate li, da oni, æto trçe u trkaliætu, svi trçe, ali jedan prima nagradu? Tako trçite da dobijete! TRKI 1 Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, TRKU 3 Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. 2Ti 4:7 Dobar sam boj vojevao, trku svræio, vjeru oçuvao. TRLI 1 Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. TRN 2 M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. TRNE 1 Psl 143:4 Duh je moju meni pun straha, srce mi trne u prsima. TRNJA 7 Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. Mat 7:16 Po rodovima njihovim po znat øete ih. Bere li se s trnja groœåe ili s draçe smokve? Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred

njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mar 15:17 Ogrnuæe mu skrletnu kabanicu, opletoæe vijenac od trnja i metnuæe ga na njega. Luk 6:44 Svako se drvo poznaje po rodu svojemu. S trnja se ne beru smokve, i groœåe se ne bere s kupine, Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. Iva 19:5 A Isus izaåe pod vijencem od trnja i u skrletnoj haljini. Pilat im reçe: “Evo çovjeka!” TRNJE 10 Job 31:40 Mjesto pæenice neka mi rodi trnje, mjesto jeçma kukolj! Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! M.Iz 24:31 Gle, sve je bilo zaraslo u trnje, sve je bio pokrio korov; zid im je bio poruæen. Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Jer 4:3 Jer ovako veli Gospod ljudima u Judi i u Jerusalemu: “Izorite sebi krçevinu i ne sijte u trnje! Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” Mat 13:7 Opet drugo pade meåu trnje. Uzraste zajedno trnje i uguæi ga. Mat 13:7 Opet drugo pade meåu trnje. Uzraste zajedno trnje i uguæi ga. Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Heb 6:8 a koja iznosi trnje i draçu, nepotrebna je i blizu je prokletstvu, i ona se najposlije spali. TRNJEM PNP 2:2 Zaruçnik: Meåu trnjem ljiljan prijateljica je moja meåu djevojkama! TRNJU 2 Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. TROADU 2Ko 2:12 A kad doåoh u Troadu, da propovijedam evanåelje Kristovo, i otvoriæe mi se vrata u Gospodinu. TROÆITE 1 Jak 4:3 Molite, i ne primate, jer zlo molite, da u nasladama svojim troæite. TROÆKU 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? TROFIMA 2Ti 4:20 Erast je ostao u Korintu. A Trofima sam ostavio u Miletu bolesna. TROJE 3 1Ko 13:13 A sad ostaje vjera, ufanje, ljubav, ovo troje, ali je najveøa meåu njima ljubav. 1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno.

1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno. TROJICA 4 Mat 18:20 Jer gdje su dvojica ili trojica skupljena u ime moje, ondje sam ja meåu njima” 1Ko 14:27 Ako govori tko jezikom, po dvojica, ili najviæe po trojica i po redu, a jedan neka tumaçi! 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, 1Iv 5:7 Jer su trojica, æto svjedoçe u nebu: “Otac, Rijeç i Duh Sveti; i ova su trojica jedno, TROJICE 1 Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. TROMI 1 Heb 6:12 Da ne budete tromi, nego nasljedovatelji onih, koji vjerom i strpljivoæøu baætine obeøanja. TROSKA Iza 1:22 Srebro tvoje postade troska, vino tvoje razvodnjeno. TROSTRUKA Prp 4:12 Ako tko i moœe nadjaçati jednoga, dvojica øe mu odoljeti; a istom trostruka uzica ne trga se tako brzo. TROSTRUKO Trube. Trostruko zlo. TRPE 2 Psl 34:9 Vi sveti njegovi, bojte se Gospoda, jer koji se boje Gospoda, ne trpe nikada oskudice. 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! TRPI 8 Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. 1Ko 13:7 Sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi. 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! Jak 5:13 Trpi li tko meåu vama? Neka se moli! Je li tko veseo? Neka pjeva hvalu! 1Pe 4:15 A nitko od vas neka ne trpi kao krvnik ili tat dli zloçinac ili kao onaj, koji teœi za tuåim dobrom! 2Pe 3:9 Ne kasni Gospodin s obeøanjem svojim, kao æto neki misle, nego vas strpljivo trpi, jer neøe da se tko izgubi, nego svi da se pokaju. TRPIÆ 2 Luk 23:40 A drugi ga je korio i govorio: “Zar se ne bojiæ Boga, kad i sam trpiæ jednaku kaznu? Gal 4:27 Jer je pisano: “Razveseli se, nerotkinjo, koja ne raåaæ; klikni i poviçi, koja ne trpiæ muke poroåaja; jer ostavljena ima mnogo viæe djece, negoli ona, koja ima muœa.” TRPIM 4 Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u

735 vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. 2Ti 2:9 Za koje trpim zlo sve do okova kao zloçinac; ali rijeç Boœja nije okovana, TRPIMO Rim 8:17 A kad smo djeca, i baætinici smo: “baætinici, a subaætinici Kristovi, jer ako s njim trpimo, da se s njim i proslavimo. 2Ko 4:8 U svemu trpimo nevolje, ali nijesmo potiæteni; zbunjeni smo, ali ne oçajavamo; TRPIO 7 Iza 33:1 Teæko tebi, haraçlijo, koji sam nijesi joæ iskusio haranja, nevjerniçe, koji sam nijesi joæ trpio nevjere! Kad prestaneæ pustoæiti, bit øeæ sam opustoæen, kad prestaneæ çiniti nevjeru, çinit øe se i tebi nevjera. Heb 2:18 Jer zato, æto je sam trpio i bio iskuæan, moœe pomoøi onima, koji se iskuæavaju. Heb 13:12 Zato je i Isus, da posveti narod krvlju svojom, trpio izvan vrata. 1Pe 2:21 Jer ste na to pozvani, jer je i Krist trpio za nas i ostavio vam primjer, da idete za stopama njegovim; 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno osudio; 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; 1Pe 4:1 Kad je dakle Krist trpio tijelom, i vi se naoruœajte istim miæljenjem; jer koji je trpio tijelom, prestao je da grijeæi; TRPITE 5 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? Flp 1:29 Jer je vama dana milost za Krista, da ne samo vjerujete u njega, nego da i trpite za njega, 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. 1Pe 3:14 Ali ako i trpite zbog pravde, Blagoslovljeni ste! Ne dajte se od njih zastraæiti niti uznemiriti. 1Pe 3:17 Jer je bolje, ako hoøe volja Boœja, da trpite zbog dobrih djela, negoli zbog zlih. TRPJELI 1 Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. TRPJET 1 2Ti 3:12 A i svi, koji poboœno hoøe da œive u Kristu Isusu, trpjet øe progonstvo. TRPJETI 8 Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. Psl 106:32 Na vodi svaåe opet ga razdraœiæe; tada morade Mojsije trpjeti zbog njih, Psl 119:71 Na spasenje je meni, æto

moram trpjeti, da upoznam naredbe tvoje. Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, TRPLJENJA Rim 8:18 Jer mislim, da trpljenja sadaænjega vremena nijesu niæta prema slavi, koja øe se objaviti na nama. TRS 2 Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. TRSA Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” TRSITE 1 1Ko 12:31 A trsite se za najveøe darove! I pokazat øu vam joæ izvrsniji put. TRSKA Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; TRSKE 2 Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. TRSKOM 2 Mar 15:19 Pritom su ga udarali trskom po glavi, pljuvali na njega, pregibali svoje koljeno i klanjali mu se. Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. TRSKU 4 Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju

œidovski!” Mat 27:30 Pritom bi pljuvali na njega, uzeli bi trsku i udarali ga njom po glavi. TRSOVA Mat 26:29 Ali vam kaœem: Od sada neøu viæe piti od ovoga roda trsova do onog dana, kad ga budem pio s vama posve novoga u kraljevstvu Oca svojega.” TRSTIKE 1 Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. TRUBA 4 Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? 1Ko 14:8 Jer ako truba dadne nejasan glas, tko øe se spremiti na boj? Otk 8:2 I vidjeh sedam anåela, koji stajahu pred Bogom, i dade im se sedam truba TRUBE 6 Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Jer 42:14 Nego kaœete: ‘Ne, mi øemo poøi u Egipat, da viæe ne doœivimo rata, da viæe ne çujemo glasa trube i ne moramo biti gladni kruha, i tamo øemo se naseliti’, 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, Otk 1:10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i zaçuh za sobom glas veliki kao trube, Trube. Trostruko zlo. TRUBI 2 Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, TRUBITE 3 Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: TRUBLJE 1 Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od

736 jednoga kraja neba do drugoga. TRUBU 2 Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” TRUD 5 Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. Prp 4:9 Bolje je dvojici nego jednome; jer za trud svoj dobiju dobru plaøu. Prp 5:15 Kao æto je doæao gol iz krila materina, tako mora opet da otide. Za trud svoj ne nosi od svega toga ni toliko, æto bi mogao ponijeti sa sobom u ruci svojoj. Jer 3:24 Taj je sramotni idol proœderao trud otaca naæih od mladosti naæe, ovce njihove i goveda njihova, sinove njihove i køeri njihove. Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; TRUDA 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. TRUDE 2 1Ti 5:17 Starjeæine, koji su dobri predstojnici, dostojni su dvostruke çasti, osobito koji se trude u rijeçi i nauci! Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. TRUDI 2 Efe 4:28 Tko je krao, viæe neka ne krade, nego neka se radije trudi çineøi dobro rukama svojim, da ima æto davati potrebnima! 2Ti 2:6 Poljodjelac, koji se trudi, najprije treba da primi od plodova. TRUDIÆE 2 Iva 4:38 Ja vas poslah da œanjete, gdje se vi ne trudiste; drugi se trudiæe, a vi u posao njihov uåoste.” Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! TRUDILI 1 Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. TRUDIM Dje 24:16 Zato se ja trudim, da imam çistu savjest svagda pred Bogom i pred ljudima, TRUDIMO 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. TRUDIO 7

Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, 2Ko 11:23 Sluge su Kristove, da reknem kao lud, ja joæ viæe, viæe sam se trudio, viæe po tamnicama bio, preko mjere izbijen bio, mnogo puta u pogibli smrtnoj bio Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. TRUDISTE 1 Iva 4:38 Ja vas poslah da œanjete, gdje se vi ne trudiste; drugi se trudiæe, a vi u posao njihov uåoste.” TRUDITE 1 Luk 13:24“Trudite se da uåete na uska vrata, jer vam kaœem: “Mnogi øe traœiti da uåu, a neøe moøi. TRUDITI 1 Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ TRUDNA Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” TRUDNE 1 Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. TRUDNU 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. TRUDOVA Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” TRUDU 4 Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! 1Ko 3:8 A onaj, koji sadi i koji zalijeva, jedno su, a svaki øe primiti svoju plaøu no svojemu trudu.

2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, TRUHLOST 1 Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. TRUHLOSTI 2 Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. Dje 13:37 A kojega je Bog uskrsnuo, nije vidio truhlosti. TRULEŒ 2 Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. TRULEŒA Psl 16:10 Jer ti ne predajeæ duæe moje podzemnom svijetu; ne daæ da Svetac tvoj truleœa ugleda. TRULEŒU Job 17:14 Truleœu velim: “Moj si ti otac!” a crvu: “Moja mati, moja sestro!” TRULO Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. TRUN 2 Mat 7:3 Æto vidiæ trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeøas? Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. TRUNE 2 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. TRUPLA 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. TRUPLO P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! TUÅA M.Iz 23:27 Jer je bludnica duboka jama, tuåa œena tijesan studenac. TUÅE 5 Psl 18:44 Na rijeç bio mi je posluæan; ljudi iz tuåe zemlje prinosili mi Poklonstvo. Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih

737 mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; TUÅEGA P.Zk 32:12 Tako ga je vodio Gospod jedini, i nije bilo tuåega boga s njim. Iva 10:5 A za tuåinom ne idu, nego bjeœe od njega, jer ne poznaju glasa tuåega.” TUÅEMU 3 Psl 44:20 Kad bismo zaboravili ime Boga svojega, ruke svoje podizali k bogu tuåemu, Rim 14:4 Tko si ti, koji sudiæ tuåemu slugi? On svojemu gospodaru stoji ni pada; a stajat øe, jer ga moœe Gospodin podignuti. Rim 15:20 I tako sam se trudio, da ne propovijedam evanåelja ondje, gdje se je veø spominjao Krist, da ne gradim na tuåemu temelju, TUÅIH 2 Dje 26:11 I kaznio sam ih çesto po svim sinagogama, i nagonio sam ih, da hule, i bjesneøi preko svake mjere progonio sam ih sve do tuåih gradova. 1Ti 5:22 Ruku brzo ne polaœi ni na koga, niti budi dionik tuåih grijeha! Drœi sebe çista! TUÅIM 5 P.Zk 32:16 I razdraœiæe ga do ljubomore tuåim bogovima, gadovima razgnjeviæe ga. Iza 28:11 Dakako, tepavim usnama i tuåim jezikom govorit øe tome narodu, Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. 1Pe 4:15 A nitko od vas neka ne trpi kao krvnik ili tat dli zloçinac ili kao onaj, koji teœi za tuåim dobrom! TUÅIN 3 Psl 69:8 Tuåin postadoh braøi svojoj, stranac sinovima matere svoje. M.Iz 14:10 Srce samo pozna vlastiti bol svoju; u radost njegovu ne umijeæa se tuåin. Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? TUÅINAC 2 Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” TUÅINCE 1 Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. TUÅINCI 3 Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga

tuåinci. Efe 2:19 Tako dakle viæe nijeste tuåinci i doæljaci, nego ste sugraåani svetih i ukuøani Boœji, Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, TUÅINCIMA Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” TUÅINI 4 1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. Jer 51:51 Stajali smo posramljeni, kad çusmo za porugu. Stid je pokrio lice naæe, jer su tuåini doæli u svete stanove Gospodnje. Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. 2Ko 5:6 Zato se jednako uzdamo çvrsto, jer znamo, da, dok smo u tijelu, u tuåini smo, daleko od Gospodina; TUÅINOM Iva 10:5 A za tuåinom ne idu, nego bjeœe od njega, jer ne poznaju glasa tuåega.” TUÅINU Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. TUÅOJ 1 Izl 2:22 Kad mu ona rodi sina, nadjenu mu on ime Geræom; jer reçe: “Gost sam u zemlji tuåoj.” TUÅOM Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; TUÅU Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; TUÇA Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. TUÇE 3 Job 38:22 Jesi li ikada doæao u riznice snjeœne; jesi li vidio spremiæta tuçe, Eze 38:22 Sudit øu mu kugom i krvlju, pljuskom i kamenjem od tuçe. Oganj i sumpor pustit øu na njega i na çete njegove i na mnoge narode, koji su s njim. Mat 24:49 I ako on tuçe svoje drugove i gosti se i pije s pijanicama, TUÇU Izl 9:18 Ja øu sutra u ovo doba pustiti tuçu veoma teæku, kakve nije bilo u Egiptu od onoga dana, kad postade, do danas. TUGA M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u

srcu pritisne duh. Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. TUGE 4 Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” TUGOVALI 1 Zah 7:5 “Objavi svemu narodu zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? TUGOVANJU Prp 3:4 Vrijeme plaçu i vrijeme smijehu; vrijeme tugovanju i vrijeme igranju; TUGOVAT 1 Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. TUGOVATI 3 Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Luk 6:25 Teæko vama, koji ste sada siti! Vi øete gladovati. Teæko vama, koji se sada smijete! Vi øete tugovati i plakati. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost. TUGU 3 P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. TUGUJE 2 Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. Zah 12:10 A na kuøu Davidovu i na stanovnike jerusalemske izlit øu duh milosti i molitve. Oni øe pogledati na mene, kojega su proboli, i tugovat øe za njim, kao æto se tuguje za prvoroåencem. TUGUJTE 1 Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost!

738 TUGUJU 2 Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. TUGUJUØI 1 Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! TUKAO Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. TUKLI 1 Luk 22:64 Pokrili su mu oçi tukli su ga po obrazu i govorili: “Proreci, tko je, koji te udari?” TUMAÇE 2 1Ko 12:10 Drugomu, da çini çudesa, drugomu proroçanstvo, drugomu, da razlikuje duhove, drugomu razliçni jezici, drugomu, da tumaçe jezike, 1Ko 12:30 Zar svi imaju darove lijeçenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumaçe? TUMAÇENJE 2 Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” 1Ko 14:26 Æto øe se dakle çiniti, braøo? Kad se sastajete, svaki Vs ima hvalospjev, ima nauku, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaçenje; sve neka bude za napredovanje! TUMAÇEØI 1 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. TUMAÇI 2 Pst 40:12 Josip mu odgovori: “To se tumaçi ovako: tri loze tri su dana. 1Ko 14:27 Ako govori tko jezikom, po dvojica, ili najviæe po trojica i po redu, a jedan neka tumaçi! TUMAÇIO Luk 24:27 I poçe od Mojsija i svih proroka i tumaçio im, æto pisano stoji o njemu u svim Pismima. Luk 24:32 I oni rekoæe jedan drugome: “Nije li gorjelo naæe srce u nama, kad je govorio s nama putem i tumaçio nam Pismo?” TUMAÇITI 1 2Pe 1:20 A ovo najprije znajte, da se nijedno proroçanstvo Pisma ne smije tumaçiti na svoju ruku. TUMARAJU Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje. TUMARAMO Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. TUMIM 2 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu

Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, TUŒALJKU Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! TUŒAN 2 Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Mar 10:22 Na ovu rijeç posta on œalostan i otide tuœan odatle; jer je posjedovao mnoga dobra. TUŒBA Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” TUŒBE 4 Izl 23:7 Kloni se tuœbe laœne i ne skrivi smrt neduœnome i onome, koji je u pravu, jer krivcu ne dajem pravo. Mat 27:12 Ali na tuœbe glavara sveøeniçkih i starjeæina ne odvrati niæta. 1Ko 6:7 I to je veø svakako prekræaj u vas, æto imate tuœbe meåu sobom. Zaæto radije ne trpite nepravdu? Zaæto radije ne pregorite ætetu? 1Ti 5:19 Protiv sveøenika ne primaj tuœbe, osim kad imaju dva ili tri i svjedoka! TUŒBU 2 Job 10:1 Dodijao je œivot meni; zato øu pustiti od sebe tuœbu svoju; govorit øu u gorkosti duæe svoje. Kol 3:13 Podnosite jedan drugoga i opraætajte jedan drugome, ako ima tko tuœbu na koga; kao æto le i Gospodin vama oprostio, tako i vi. TUŒE 1 Psl 4:6 Mnogi se tuœe: “Tko nam nosi mir?” Obasjaj nas, Gospode, svjetlom lica svojega! TUŒI 2 Rim 8:22 Jer znamo, da sve stvorenje uzdiæe, i tuœi s nama do sada. Rim 11:2 Nije odbacio Bog naroda svojega, æto ga je naprijed izabrao. Ili ne znate, æto veli Pismo o Iliji, kako se tuœi Bogu na, Izraela? TUŒIO Iza 49:14 A ipak se je tuœio Sion: “Ostavio me je Gospod. Zaboravi me Svemoguøi.” Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. TUŒIT 1 Psl 55:17 Uveçe, u jutro i u podne tuœit øu i uzdisati; on øe çuti glas moj; TUŒITELJ 2 Iva 5:45 Ne mislite, da øu vas ja tuœiti Ocu! Vaæ je tuœitelj Mojsije, u koga se vi uzdate. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. TUŒITI 2 Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti:

“Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” Iva 5:45 Ne mislite, da øu vas ja tuœiti Ocu! Vaæ je tuœitelj Mojsije, u koga se vi uzdate. TUŒNA Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. TUŒNIMA M.Iz 31:6 Podajte silovito piøe bijedniku i vino tuœnima! TUŒNJAVA Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. TUTANJ 1 Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. TUTNJAVOM Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. TUTNJE 1 Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. TVARI 1 Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S TVORAC 3 Iza 43:1 Ali sada ovako veli Gospod, Stvoritelj tvoj, Jakove, tvorac tvoj, Izraele: “Ne boj se, jer sam te otkupio, pozvao sam te po imenu: Moj si! Iza 64:8 Ali sada, Gospode, – ti si otac naæ, a mi smo glina, ti si tvorac naæ, i mi smo svi djelo ruku tvojih. – Heb 11:10 Jer je iæçekivao grad na tvrdu temelju, kojemu je graditelj i tvorac Bog, TVORCEM Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. TVORCI 1 Iza 44:9 Tvorci idola svi su niæta, ljubimci njihovi nijesu ni za æto. Svjedoci njihovi ne vide niæta i ne znaju niæta, da budu posramljeni. TVORCU Iza 29:16 Oh, naopakosti vaæa! Zar da bi glina protiv lonçara mogla reøi, i djelo tvorcu svojemu moglo reøi: “Nije me on naçinio”, i zar da lonac govori lonçaru: “On me ne pozna?” TVORE 1 Psl 106:3 Blagoslovljeni su oni, koji su se tvrdo drœe pravde i tvore pravo svagda! TVORI 3 Psl 136:4 Koji jedini tvori çudesa velika; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Prp 3:11 On çini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istraœujuøem duhu, ali da ne moœe çovjek djelo, æto ga tvori Bog, dokuçiti od poçetka do svræetka. Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje

739 Boœje, koji sve tvori. TVORIÆ 1 Psl 86:10 Jer si ti vekik i tvoriæ çudesa velika: jedini si ti Bog! TVRÅA 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. TVRÅAVA Psl 48:3 Bog se u palaçama njegovim objavio kao jaka tvråava. Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! M.Iz 18:11 Posjed bogatoga njemu je jaka tvråava i kao visok zid po miæljenju njegovu. TVRÅAVAMA Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” TVRÅAVI 2 M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. Zah 9:12 Vratite se k tvråavi, suœnji puni nadanja! Joæ ti danas javljam: “Vratit øu ti dvojinom. TVRÅAVO Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! TVRÅAVU 2 PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. TVRÅE 1 Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. TVRD 4 Job 4:13 U igri misli u noønome snu, kada tvrd san pada na ljude, Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. Iva 6:60 Mnogi od uçenika njegovih, koji su to çuli, rekoæe: “Ovo je tvrd govor! Tko ga moœe sluæati?” TVRDA 5 P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Psl 61:3 Jer si ti utoçiæte moje, tvrda kula pred neprijateljem! M.Iz 18:10 Ime je Gospodnje tvrda Kula; pravednik uteçe u nju i skriven je. PNP 8:6 Kao peçat postavljam se tebi na srce, na ruku tvoju kao peçat! Køeri jerusalemske: Jest, ljubav je jaka kao smrt.

Ljubomornost ljubavi tvrda je kao svijet mrtvih. Œar je njezin kao oganj plamenit, i munje su plamenovi njezini. Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. TVRDE 2 Mat 22:23 Isti dan doåoæe k njemu saduceji, koji tvrde, da nema uskrsnuøa. Oni ga zapitaæe:! Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. TVRDI 4 Psl 60:9 Tko øe me odvesti u tvrdi grad tko øe me povesti u Edom? M.Iz 10:15 Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao i njihovo siromaætvo. Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. 1Pe 5:9 Njemu se oduprite tvrdi u vjeri i znajte, da iste muke podnose vaæa braøa u svijetu! TVRDILI 1 Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. TVRDIM M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu. TVRDIO Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. TVRDITI 1 Iva 10:36 Smijete li vi onda za onoga, kojega Otac posveti i posla na svijet, tvrditi: ‘Huliæ na Boga,’ æto rekoh: ‘Sin sam Boœji!’ TVRDO2 Psl 27:13 Tvrdo vjerujem, da øu gledati dobrotu Gospodnju zemlji œivih. Psl 89:2 Jer si rekao: “Zavjet milosti ima da traje dovijeka!” Kao nebo stoji tvrdo vjernost tvoja: Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 94:22 Ali je Gospod utoçiæte meni; Bog je moj tvrdo utoçiæte moje. Psl 106:3 Blagoslovljeni su oni, koji su se tvrdo drœe pravde i tvore pravo svagda! Psl 119:89 Rijeç tvoja traje dovijeka, Gospode, tvrdo stoji kao nebo. M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. Heb 3:14 Jer postasmo sudionici Kristovi, ako samo, kako smo poçeli, pouzdanje svoje do svræetka tvrdo odrœimo, Heb 6:19 Koju imamo kao sigurno i tvrdo sidro duæe, koje ulazi u unutraænjost iza zavjese Heb 10:23 Drœimo se tvrdo vjere u nadu jer je vjeran onaj, koji je obeøao, Heb 11:1 A vjera je tvrdo pouzdanje u ono, çemu se nadamo, osvjedoçenje o onom,

æto ne vidimo. TVRDOG 1 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; TVRDOGA M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. TVRDOGLAVI 1 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, TVRDOKORAN Rim 10:21 A Izraelu govori: “Cijeli dan sam pruœao ruke svoje k narodu, koji je tvrdokoran i nepokoran.” TVRDOKORNI 1 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! TVRDOKORNOÆØU Rim 2:5 Ali svojom tvrdokornoæøu i neskruæenim srcem skupljaæ sebi gnjev za dan gnjeva i objavljenja pravednog suda Boœjega. TVRDOØU Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. TVRDOVRATI 1 Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. TVRDU 2 1Kr 12:4 Tvoj je otac metnuo na nas teœak jaran. Olakæaj nam sada ti tvrdu sluœbu oca svojega i teæki jaram, æto ga je metnuo na nas, i mi øemo ti biti podloœni!” Heb 11:10 Jer je iæçekivao grad na tvrdu temelju, kojemu je graditelj i tvorac Bog, UÆÇUVAJU Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” UÆI 24 2Ljt 7:15 Oçi moje bit øe sad otvorene i uæi moje pripazit øe na molitvu na tom mjestu. Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 30:21 Uæi øe tvoje razabrati povik iza tebe: “To je put, idite njim!”, ako biste svrnuli nadesno ili nalijevo. Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Iza 35:5 Tada øe se otvoriti oçi slijepima, i uæi gluhima otvorit øe se.

740 Iza 43:8 Neka naprijed stupi narod, koji je slijep, a ipak ima oçi, koji je gluh, a ima uæi! Jer 5:21 “Çuj, narode pun ludosti i nerazuma, koji ima oçi a ne vidi, koji ima uæi a ne çuje! Mat 11:15 Tko ima uæi, neka çuje! Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 13:43 Tada øe pravednici sjati kao sunce u kraljevstvu Oca svojega. Tko ima uæi, neka çuje! Mat 19:24 Joæ vam jedanput kaœem: “Lakæe ide deva kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Mar 7:33 On ga uze iz naroda nasamo, stavi mu prste svoje u uæi i pljuvaçkom se dotaçe jezika njegova. Mar 8:18 Imate oçi i zar ne vidite? Imate uæi i zar ne çujete? Zar viæe ne mislite na ono, Mar 10:25 Lakæe deva ide kroz iglene uæi, negoli bogataæ u kraljevstvo Boœje.” Luk 1:44 Jer evo, çim pozdrav tvoj doåe u uæi moje, zaigra dijete od radosti u utrobi mojoj. Luk 18:25 Lakæe je devi proøi kroz iglene uæi, nego li bogataæu uøi u kraljevstvo Boœje.” 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. 2Ti 4:4 I odvratit øe uæi od istine, a okrenut øe se k bajkama. 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. Otk 2:11 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, neøe mu nauditi druga smrt. Otk 2:17 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama: “Tko pobijedi, dat øu mu od mane skrivene, i dat øu mu kamen bijel, i na kamenu novo ime napisano, koje nitko ne zna, osim onoga, koji ga prima. Otk 2:29 Tko ima uæi, neka çuje, æto govori Duh crkvama. UÆIJU 2 Dje 7:51 Tvrdovrati i neobrezanih srca i uæiju! Vi se jednako protivite Duhu Svetome; kako vaæi oçevi, tako i vi. Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. UÆIMA 8 Brj 14:28 Kaœi im: Tako ja œiv bio, to je rijeç Gospodnja, kako vi izgovoriste pred mojim uæima, tako øu ja postupati s vama. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Mat 13:13 Zato im govorim u

prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Mat 13:16 A blagoslovljene su oçi vaæe, æto vide, i uæima vaæim, æto çuju! Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ UÆTRCA M.Iz 23:32 Ali kasnije ujede kao zmija i uætrca otrov kao ljutica. UÆULJAÆE 1 Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, UÆUTJETI 1 Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! UÆUTKAM Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. UÆUTKATI 1 Psl 101:5 Tko tajno opada bliœnjega svojega, toga øu uæutkati; tko gleda okom oholim i srce ima naduto, toga ne mogu podnositi. UBACI 1 Luk 21:2 Vidje takoåer, kao jedna siromaæna udovica ubaci tamo dvije lepte. UBACIÆE 1 Mar 12:44 Jer svi drugi ubaciæe od viæka svojega, a ona metnu od siromaætva svojega sve, æto je imala, svu hranu svoju.” UBI 2 Dje 7:24 I kad je vidio, gdje se jednome çini nepravda, obrani ga i osveti ga, æto mu se je çinila nepravda, i ubi Egipøanina. Rim 7:11 Jer grijeh uzevæi prigodu po zapovijedi prevari me, i ubi me njome. UBIÆE 2 Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. 1So 2:15 Koji ubiæe i Gospodina Isusa, i proroke, i nas progoniæe, i Bogu se ne mile, i svima se ljudima protive, UBIJ 1 Izl 20:13 Ne ubij! UBIJA 6 Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. Prp 3:3 Vrijeme kad se ubija, i vrijeme kad

se iscjeljuje; vrijeme kad se ruæi, i vrijeme kad se gradi; Iva 10:10 Tat ne dolazi, nego da krade, ubija i upropaæøuje. Ja doåoh, da imaju œivot i obilatije imaju. 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. UBIJAÆ 1 Luk 13:34 Jerusaleme, Jerusaleme! Ti ubijaæ proroke i kamenujeæ one, koji su poslani k tebi! Koliko puta htjedoh da skupim djecu tvoju kao kvoçka piliøe svoje pod krila, ali ne htjedoste! UBIJAJ 4 Mat 5:21 Çuli ste, da je bilo reçeno starima: Ne ubijaj! Tko ubije, bit øe kriv sudu. Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” UBIJAJU 4 Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. Luk 12:4 Kaœem vam, prijatelji moji: Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a dalje ne mogu niæta uçiniti. Rim 8:36 Kao æto je pisano: “Zbog tebe nas ubijaju po cijeli dan; drœe nas kao ovce, koje su za klanje.” 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, UBIJAO 3 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca. UBIJATE 1 Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. UBIJATI 1 Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. UBIJE 10

741 Pst 4:8 I jednoga dana, kad se je Kain sa svojim bratom Abelom, dok su bili na polju, neæto sporeçkao, skoçi Kain na brata svojega Abela i ubije ga. Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. L.Zk 24:18 Tko ubije œivinçe, ima ga nadoknaditi, œivinçe za œivinçe. 1Sa 2:25 Kad çovjek sagrijeæi çovjeku, onda odluçuje Bog kao sudac nad njim. Ali ako sagrijeæi çovjek protiv Gospoda, tko moœe onda istupiti kao sudac za njega?” Ali oni ne posluæaæe rijeç oca svojega; jer je Gospod bio odluçio da ih ubije. Psl 34:21 Zlikovca ubije nesreøa; tko mrzi na poboœna, mora to okajati. Psl 37:32 Zlikovac vreba poboœnika i pun je poœude, da ga ubije. Mat 5:21 Çuli ste, da je bilo reçeno starima: Ne ubijaj! Tko ubije, bit øe kriv sudu. Iva 16:2 Izgonit øe vas iz sinagoga. A dolazi vrijeme, kad øe svaki, koji vas ubije, misliti, da Bogu çini sluœbu. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. UBIJEÆ 1 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? UBIJELIÆE 1 Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. UBIJELITI 2 Dan 12:10 Mnogi øe se oçistiti, ubijeliti i okuæati. Bezboœnici øe raditi bezboœno. Bezboœnici neøe to razumjeti; ali øe poboœnici to spoznati. Mar 9:3 Haljine njegove postadoæe sjajnobijele, kako ih ne moœe ni jedan bjelilac ubijeliti na zemlji. UBIJEMO Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” UBIJEN 6 Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi,

oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. UBIJENIMA Psl 88:5 Ostavljen sam meåu mrtvima, sliçan ubijenima, koji poçivaju u grobu, kojih se viæe ne spominjeæ, koji su od ruke tvoje odsjeçeni. UBIJETE 2 Iva 7:19 Nije li vam Mojsije dao zakon? I nitko od vas ne izvræuje zakon. Zaæto traœite da me ubijete!” Iva 8:37 Znam, da ste djeca Abrahamova. Ali gledate da me ubijete; jer se moja rijeç vas ne prima, UBIJU 3 Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. Iva 12:10 A glavari sveøeniçki naumiæe da ubiju i Lazara, Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla. UBILI 2 Psl 119:87 Umalo da me nijesu bili ubili na zemlji, ali ja ne odstupih od propisa tvojih. Dje 2:23 Njega ste odreåenom odlukom i predznanju Boœjem predali i rukama bezboœnika pribili ga kriœ i ubili. UBIO 5 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu 1Iv 3:12 Ne kao Kain, koji je bio od zloga i ubio brata svojega. A zaæto ga je ubio? Jer su djela njegova bila zla, a brata mu pravedna, 1Iv 3:12 Ne kao Kain, koji je bio od zloga i ubio brata svojega. A zaæto ga je ubio? Jer su djela njegova bila zla, a brata mu pravedna, UBISTE 2 Dje 3:15 Vi ubiste poçetnika œivota, kojega Bog oœivi od mrtvih, çemu smo mi svjedoçi. Jak 5:6 Osudiste, ubiste pravednika, i on vam se ne usprotivi. UBISTVOM Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku UBIT 3 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu.

1Kr 18:12 Kad ja sad otidem od tebe, tko zna, kamo øe tebe meåutim odnijeti Duh Gospodnji. Doåem li ja tada k Ahabu, da mu javim, a on te ne naåe, ubit øe me. A sluga tvoj ætuje Gospoda od mladosti svoje. Mat 17:23 Ubit øe ga; ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Tada se oni vrlo oœalostiæe. UBITI 9 Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” Brj 35:19 Krvni osvetnik ima ubiti krvnika. Ako ga stigne, smije ga ubiti. Brj 35:19 Krvni osvetnik ima ubiti krvnika. Ako ga stigne, smije ga ubiti. 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Psl 139:19 O, da hoøeæ, Boœe, ubiti bezboœnika, krvoloci odstupajte od mene! Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 10:28 Ne bojte se onih, koji doduæe mogu ubiti tijelo, ali duæe ne mogu ubiti! Nego se bojte onoga, koji moœe duæu i tijelo pogubiti u paklu! Mat 26:4 Posvjetovaæe se, kako bi mogli Isusa lukavætinom uhvatiti i ubiti. Mar 10:34 Tada øe mu se narugati, popljuvati ga, biçevati i ubiti. Ali poslije tri dana on øe uskrsnuti.” UBIVÆI 1 Efe 2:16 I da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kriœem, ubivæi neprijateljstvo na njemu, UBLAŒILO Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. UBOGA Amo 4:1 Çujte ovu rijeç, krave baæanske, koje ste u gori samarijskoj, koje tlaçite uboga, satirete siromahe! Govorite gospodarima svojim: “Donesite da pijemo!” UBOGIMA Psl 72:13 On se smiluje slabima i ubogima i spasava œivot jadnima. Psl 82:3 Sudite pravo ubogima, sirotama; siromahe, potlaçene opravdajte! UBOGOGA Amo 2:6 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Izraela, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer prodaju pravednika za novce, ubogoga za dvoje opanke. Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. UBOJ 1 Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. UBOJICA Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu

742 lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam 1Iv 3:15 Svaki, koji mrzi na brata svojega, ubojica je, i znate, da ni jedan ubojica nema u sebi vjeçnoga œivota. 1Iv 3:15 Svaki, koji mrzi na brata svojega, ubojica je, i znate, da ni jedan ubojica nema u sebi vjeçnoga œivota. UBOJICAMA 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. UBOJICE 3 Mat 22:7 Tada se razgnjevi kralj. Posla çete svoje, dade pogubiti ubojice i grad njihov zapaliti. Dje 7:52 Kojega od proroka ne progoniæe oçevi vaæi? I ubiæe one, koji su naprijed javljali dolazak Pravednika, kojemu sad vi postadoste izdajnici i ubojice. Otk 22:15 Vani su psi, i vraçari i bludnici, i ubojice i idolopoklonici, i svaki, koji ljubi i çini laœ. UBOJICU Dje 3:14 A vi se sveca i pravednika odrekoste i zaprosiste çovjeka ubojicu da vam se pokloni. UBOJSTVA Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. UBOJSTVO Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. UBROJEN 2 Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Mar 15:28 Tako se ispuni rijeç Pisma: “Ubrojen je meåu zloçince,” UBUDUØE 1 Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. UÇE 9 Iza 9:15 – Starjeæine i ugledni, to su glava; i proroci, koji uçe laœ, to su rep. – Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne

razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Mih 3:11 Za mito govore pravdu poglavari njihovi. Sveøenici njihovi uçe za plaøu. Proroci njihovi gataju za novce. Pritom se pozivaju na Gospoda i govore: “Nije li Gospod u sredini naæoj? Nesreøa neøe doøi na nas!” Mat 23:3 Çinite i drœite sve, æto vam kaœu; ali se ne ravnajte po njihovim djelima, jer oni rade drukçije, negoli uçe. 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. 2Ti 3:7 Koje se svagda uçe, i nikad ne mogu da doåu k poznanju istine. Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, Tit 3:14 A i naæi neka se uçe prednjaçiti u dobrim djelima, kada je nuœda i potreba, da ne budu bez ploda! UÇENICA Dje 9:36 A u Jopi je bila jedna uçenica po imenu Tabita, æto znaçi Srna. I ona je bila puna dobrih djela i milostinja, æto ih je çinila. UÇENICI 31 Isusa kuæa sotona. Isus propovijeda u Kafarnaumu. Prvi uçenici. Pogled na djelovanje Isusovo u Galileji. Mat 9:14 Tada doåoæe k njemu uçenici Ivanovi i upitaæe: “Zaæto postimo mi i farizeji, a uçenici tvoji ne poste?” Mat 9:14 Tada doåoæe k njemu uçenici Ivanovi i upitaæe: “Zaæto postimo mi i farizeji, a uçenici tvoji ne poste?” Mat 12:2 Farizeji su to vidjeli i rekli mu: “Eto, uçenici tvoji çine, æto je zabranjeno u subotu.” Mat 14:12 Tada uzeæe uçenici njegovi mrtvo tijelo i pokopaæe ga. Potom odoæe i javiæe to Isusu. Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 15:2 “Zaæto uçenici tvoji prestupaju predaju starih? Oni ne peru ruku svojih prije objeda.” Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Mat 19:10 Tada mu rekoæe uçenici: “Ako je to tako izmeåu muœa i œene, onda nije probitaçno œeniti se” Mat 19:25 Kad to çuæe uçenici, posve se smetoæe i upitaæe: “Tko se onda moœe spasiti?” Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. Mat 26:56 Ali se sve ovo dogodi, da se

ispune Pisma proroka. Tada ga ostaviæe svi uçenici njegovi i pobjegoæe. Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. Iva 2:17 Tada se sjetiæe uçenici njegovi rijeçi Pisma: “Revnost za kuøu tvoju izjede me.” Iva 4:2 – Uostalom Isus sam nije krstio, nego uçenici njegovi. – Iva 8:31 Tada Isus reçe onim zidovima, koji vjerovaæe u njega: “Ako vi ustrajete u mojoj nauci, zaista øete biti uçenici moji. Iva 9:2 Uçenici njegovi zapitaæe ga: “Uçitelju, tko sagrijeæi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?” Iva 9:27 Odgovori im: “Veø sam vam rekao, a nijeste sluæali. Æto øete opet sluæati? Neøete li i vi postati uçenici njegovi?” Iva 9:28 Tada ga izgrdiæe i rekoæe: “Ti budi uçenik njegov, a mi smo uçenici Mojsijevi! Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” Iva 12:16 Ovo uçenici njegovi ne razumjeæe prije. Ali kad je Isus bio proslavljen, tada se sjetiæe, da je to bilo za njega pisano, i da mu ovo uçiniæe. Iva 15:8 Stim se proslavlja Otac moj, da rodite rod mnogi i budete moji uçenici. Iva 16:29 Rekoæe uçenici njegovi: “Eto sad otvoreno govoriæ i prispodobe nikakve ne govoriæ. Iva 18:1 Kad je Isus bio ovo izrekao, izaåe s uçenicima svojim preko potoka Kidrona, gdje je bio vrt, u koji uåe on, i uçenici njegovi. Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. UÇENICIMA4 Mat 9:37 I on reçe uçenicima svojim: “Œetva je velika, a poslenika je malo. Mat 14:19 I dade da narod posjeda po travi; tada uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo i blagoslovi ih. Nato prelomi kruhove i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu. Mat 15:36 Onda uze onih sedam kruhova i ribe, dade hvalu, prelomi ih i dade ih uçenicima svojim, a uçenici ih dadoæe narodu Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 16:24 Tada reçe Isus uçenicima svojim: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe sebe, uzme na se kriœ svoj i tako ide za mnom! Mat 19:23 Tada reçe Isus uçenicima

743 svojim: “Zaista, kaœem vam: “Bogataæ øe teæko uøi u kraljevstvo nebesko. Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Mat 26:26 Dok su blagovali, uze Isus kruh, blagoslovi ga, prelomi ga i dade ga uçenicima svojim i reçe: “Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje.” Mat 26:27 Tada uze çaæu, zahvali i pruœi ga uçenicima i reçe: “Pijte svi iz njega; Mat 26:40 Tada doåe k uçenicima svojim i naåe ih gdje spavaju. Reçe Petru: “Zar nijeste mogli jednu uru probdjeti s menom? Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. Mat 28:7 A sad otidite brœe i javite uçenicima njegovim: “On je uskrsnuo od mrtvih i ide pred vama u Galileju. Ondje øete ga vidjeti. Eto, ja vam rekoh.” Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Mar 8:34 Tada dozva narod s uçenicima i reçe im: “Tko hoøe da ide za mnom, neka se odreçe samoga sebe, neka uzme kriœ svoj na sebe i neka tako ide za mnom! Mar 10:23 Isus pogleda naokolo i reçe uçenicima svojim: “Kako je teæko bogatima uøi u kraljevstvo Boœje!” Luk 12:1 Uto se je bilo skupilo toliko mnoætvo naroda, da su jedan drugome stupali na noge. Tada reçe najprije uçenicima svojim: “Çuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja! Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. Luk 17:1 I reçe uçenicima svojim: “Ono æto navodi ljude na grijeh ne moœe izostati. Ali teæko onome, po kome to dolazi! Luk 19:39 Tada mu rekoæe neki farizeji: “Uçitelju, zabrani to uçenicima svojim!” Luk 22:45 Diœe se od molitve i poåe k uçenicima svojim, ali ih naåe gdje spavaju od œalosti. Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. Iva 18:1 Kad je Isus bio ovo izrekao, izaåe s uçenicima svojim preko potoka Kidrona, gdje je bio vrt, u koji uåe on, i uçenici njegovi. Iva 20:30 I mnoga druga çudesa uçini Isus pred uçenicima svojim; koja nijesu napisana u knjizi ovoj. Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? UÇENIK 13 Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Mat 10:24 Uçenik nije nad uçiteljem, ni sluga nad gospodarom svojim. Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove!

Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Luk 6:40 Uçenik ne stoji nad uçiteljem. Svaki, koji se izuçi, jest kao uçitelj njegov. Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. Luk 14:27 Tko ne nosi kriœa svojega i ne ide za mnom, ne moœe biti moj uçenik. Luk 14:33 Tako i ni jedan od vas, koji se ne odreçe svega, æto ima, ne moœe biti moj uçenik. Iva 9:28 Tada ga izgrdiæe i rekoæe: “Ti budi uçenik njegov, a mi smo uçenici Mojsijevi! Iva 19:27 Potom reçe uçeniku: “Evo ti majke!” I od onoga çasa uze je uçenik k sebi. Iva 21:7 Tada uçenik onaj, koga je ljubio Isus, reçe Petru: “Gospodin je!” A Simon Petar kad je çuo da je Gospodin, baci na se koæulju – jer je bio go – i skoçi u more. Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” Iva 21:24 Ovo je onaj uçenik, koji svjedoçi za ovo, i koji napisa ovo; i znamo, da je istinito svjedoçanstvo njegovo. UÇENIKA2 Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. Mat 11:2 Kad je Ivan u tamnici çuo o djelovanju Kristovu, posla dvojicu uçenika svojih Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Iva 6:60 Mnogi od uçenika njegovih, koji su to çuli, rekoæe: “Ovo je tvrd govor! Tko ga moœe sluæati?” Iva 13:23 A jedan od uçenika njegovih, kojega je Isus ljubio, poçivao je na grudima Isusovim. Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku UÇENIKE 6

Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Luk 6:13 Kad bi dan, dozva uçenike svoje k sebi i izabra od njih dvanaestoricu, koje nazva apostolima: Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. UÇENIKU 2 Iva 19:27 Potom reçe uçeniku: “Evo ti majke!” I od onoga çasa uze je uçenik k sebi. Iva 20:2 Onda otrça, i doåe k Simonu Petru i k drugom uçeniku, koga je ljubio Isus, i reçe im: “Uzeæe Gospodina iz groba, i ne znamo, gdje ga poloœiæe.” UÇENJE 2 1Ti 4:13 Dok doåem, pripazi na çitanje, opominjanje i uçenje! 2Ti 3:16 Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uçenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, UÇEØI 4 Mat 28:20 I uçeøi ih da drœe sve, æto sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svræetka svijeta.” Amen. Kol 1:28 Kojega mi navjeæøujemo, opominjuøi svakoga çovjeka i uçeøi svakoga çovjeka u svoj mudrosti, da prikaœemo svakoga çovjeka savræena u Kristu Isusu; Kol 3:16 Rijeç Kristova neka stanuje u vama obilato, u svakoj mudrosti uçeøi i opominjuøi jedan drugoga, sa psalmima, hvalospjevima i pjesmama duhovnim u milosti pjevajuøi u srcima svojim Bogu. Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. UÇI 18 P.Zk 18:9 Kad doåeæ u zemlju, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj, ne uçi se çiniti gnusobe onih naroda! Psl 25:4 Gospode, pokaœi mi putove svoje! Uçi me stazama svojim! Psl 25:9 Ponizne vodi pravom stazom; On uçi ponizne putovima svojim. Iza 2:4 On sudi meåu narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju maçeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Viæe ne diœe maç narod protiv narodu i viæe se ne uçi ratu. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe

744 se velik u kraljevstvu nebeskom. Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. 1Ko 2:13 To i govorimo, ne rijeçima, æto uçi çovjeçja mudrost, nego æto uçi Duh, duhovno duhovnim tumaçeøi. 1Ko 11:14 Ne uçi li vas i sama priroda, da je muœu sramota, ako nosi dugu kosu? 1Ti 2:11 Œena u tiæini neka se uçi sa svom pokornoæøu! 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, 1Ti 4:11 Ovo zapovijedaj i uçi! 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! 1Iv 2:27 Æto se vas tiçe, to ostaje u vama pomazanje, koje primiste od njega, i ne treba da vas tko uçi, nego kako vas to samo pomazanje uçi u svemu, i istinito je, i nije laœ, i kao æto vas nauçi, ostanite u njemu! Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. UÇIÆ 4 Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. UÇILI 2 Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. Dje 15:1 I doæli su neki iz Judeje i uçili bradu: “Ako se ne obreœete po obiçaju Mojsijevu, ne moœete se spasiti.” UÇIM 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. UÇINE 4 M.Iz 16:2 Neka se çovjeku uçine çisti svi putovi njegovi, ipak je Gospod, koji ispituje duhove. Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad

svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. Iva 6:15 Isus doznade, da hoøe da doåu, te ga silom uçine kraljem. Zato otide opet u goru – posve sam. Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. UÇINI 62 Pst 18:5 A ja øu vam iznijeti neæto za pojesti, da se okrijepite. Tada moœete poøi dalje. Pa zato ste i proæli pokraj sluge svojega.” I oni rekoæe: “Uçini, kako si rekao!” Pst 40:14 Tada misli i na mene, kad ti bude dobro, pa mi uçini ljubav, da me preporuçiæ faraonu i izbaviæ me iz ove kuøe! Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” Rut 3:6 I otide na gumno i uçini sve onako, kako joj je bila rekla njezina svekrva. 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” Est 1:9 I kraljica Vaætija uçini sveçanu gozbu za œene u palaçi kralja Ahasvera. Job 31:33 Ako sam, kao æto uçini Adam, tajio grijehe svoje i krio svoja zlodjela u njedrima svojim, Psl 78:12 Pred oçima otaca njihovih uçini çudesa u zemlji egipatskoj, u Soanskom polju, Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! Psl 98:1 Pjevajte Gospodu pjesmu novu, jer uçini çudesa; pomoœe mu desnica njegova, sveta miæica njegova. Psl 106:21 Zaboraviæe spasitelja Boga svojega, koji uçini sjajna djela u Egiptu, Psl 116:12 Kako da vratim Gospodu za sve dobro, æto mi uçini? Psl 118:24 Ovo je dan, æto ga uçini Gospod; radujmo se i veselimo se na njemu! Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” M.Iz 6:3 Onda uçini to, sine moj, da se oslobodiæ – jer si dopao u ruke bliœnjemu svojemu – ; idi, baci se na tlo, saleti bliœnjega svojega! M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto.

M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. M.Iz 10:22 Blagoslov Boœji obogaøava; vlastita muka ne uçini tu niæta. M.Iz 14:12 Gdjekoji se put uçini jednome ravan, a kraj su mu staze smrti. M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 62:7 Ne dajite mu mira, dok ne uspostavi Jerusalema i ne uçini ga slavom na zemlji! Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Mat 1:24 Josip ustade od sna i uçini, kao æto mu je bio zapovjedio anåeo Gospodnji. On uze k sebi œenu svoju. Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik, reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik, reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 26:10 Isus to zapazi i reçe im: “Zaæto œalostite œenu? Ona uçini dobro djelo na meni Mar 6:5 Nije mogao ondje nijednoga çuda

745 da uçini, osim æto je metnuo ruke svoje na nekoliko bolesnika i iscijelio ih. Luk 1:17 On øe doøi pred njim u duhu i sili Ilijinoj, da opet obrati srca otaca k djeci, nepokorne da privede k miæljenju pravednika i tako uçini Gospodinu narod spreman.” Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. Iva 4:54 To je bilo drugo çudo, koje uçini Isus iza svojega povratka iz Judeje u Galileju. Iscjeljenje bolesnika kod kupelji. Isus pravi Sin Boœji. Iva 20:30 I mnoga druga çudesa uçini Isus pred uçenicima svojim; koja nijesu napisana u knjizi ovoj. Iva 21:25 A ima i drugo mnogo, æto uçini Isus. I kad bi se to pojedince popisalo, mislim, da ni sav svijet ne bi mogao obuhvatiti knjige, koje bi se napisale. Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” 1Ko 6:18 Bjeœite od bludnosti! Svaki grijeh, koji uçini çovjek, izvan je tijela; a koji çini blud, grijeæi protiv tijela svojega. 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. 2Ko 5:21 Njega, koji nije poznao grijeha, uçini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Boœja u njemu. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. Efe 6:8 Znajuøi, da svaki æto uçini dobro, ono øe i primiti od Gospodina, bio rob ili slobodnjak. 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! 1Pe 2:22 On, koji ne uçini grijeha, i u çijim se ustima ne naåe prijevara,” Jud 1:15 Da uçini sud nad svima, i da kazni sve bezboœnike za sva njihova bezboœna djela, koja bezboœno poçiniæe, i za sve drske rijeçi, koje bezboœni grjeænici izgovoriæe protiv njega.” Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne

poklone slici zvijerinoj. Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . UÇINIÆ 3 Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” Psl 142:7 Izvedi iz tamnice duæu moju, da slavim ime tvoje! Tada øe se pravednici radosno okupiti oko mene, kad mi uçiniæ dobro. Luk 7:4 Ovi doåoæe k Isusu i zamoliæe ga usrdno: “On zasluœuje, da mu to uçiniæ; UÇINIÆE 5 Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Iva 12:16 Ovo uçenici njegovi ne razumjeæe prije. Ali kad je Isus bio proslavljen, tada se sjetiæe, da je to bilo za njega pisano, i da mu ovo uçiniæe. Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Dje 8:2 A ljudi poboœni sahraniæe Stjepana i uçiniæe nad njim velik plaç. UÇINIH 6 Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Pst 20:5 Nije li mi on sam rekao: ‘Sestra mi je’; a i ona izjavi: ‘Brat mi je’. U neduœnosti srca svojega i çistim rukama uçinih tako.” Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. Psl 89:3 “Uçinih zavjet s izabranim svojim; zakleh se Davidu, slugi svojemu: Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? Iva 13:15 Jer vam dadoh primjer, da i vi tako çinite, kao æto ja uçinih vama. UÇINILA 7 Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega!

Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Mat 26:12 Kad je ona ovu pomast izlila na tijelo moje, uçinila je to za pokop moj. Mar 14:8 Ona je uçinila, æto je mogla: “ona pomaza unaprijed tijelo moje za pokop. Iva 4:39 Mnogi Samarijanci iz onoga grada vjerovaæe u njega, jer je svjedoçila œena: “On mi reçe sve, æto sam uçinila.” UÇINILI 5 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. Mat 25:40 Kralj øe im odgovoriti: “Za “ista, kaœem vam: “Æto ste uçinili jednomu od ove moje najmanje braøe, to ste uçinili meni. Mat 25:40 Kralj øe im odgovoriti: “Za “ista, kaœem vam: “Æto ste uçinili jednomu od ove moje najmanje braøe, to ste uçinili meni. Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, UÇINIM 2 2Sa 21:3 David dakle upita Gibeoneje: “Æto da vam uçinim? Çim da vas namirim? Blagoslovite ipak baætinu Gospodnju!” Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. UÇINIMO Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu UÇINIO 39 Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 9:24 A kad se Noa rastrijezni od vina i doznade, æto mu je bio uçinio najmlaåi sin njegov, Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” 1Sa 1:5 A Ani bi dao duplo viæe, jer je viæe ljubio Anu, iako ju je Gospod uçinio nerotkinjom 2Sa 7:28 Tako, svemoguøi Gospode, ti si Bog, i rijeçi su tvoje istina. Kad si slugi svojemu uçinio ovo sjajno obeøanje, Psl 18:32 Bog, koji me opasao snagom, uçinio mi put neopasnim. Psl 40:5 Gospode, Boœe moj, ti si uçinio mnogo; çudesima tvojim i osnovama za nas niæta se ne moœe prispodobiti; htio bih ih javljati i pripovijedati, ali im nema broja. Psl 119:65 Uçinio si dobro slugi svojemu, Gospode, po rijeçi svojoj! Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni!

746 Iza 12:5 Pjevajte hvalu Gospodu; jer je uçinio velike stvari! Neka se to objavi cijeloj zemlji! Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 42:24 Tko je predao Jakova grabeœu i Izraela razbojnicima? Nije li to uçinio Gospod, kojemu smo sagrijeæili? Nijesu htjeli hoditi putovima njegovim niti sluæati naputak njegov. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Joe 2:26 Imat øete jesti izobilja i bit cote siti i slavit øete ime Gospoda, Boga svojega, koji je uçinio çudesne stvari na vama. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? Amo 4:11 Uçinio sam u vas pustoæ kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja, æto se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Hab 1:14 Uçinio si ljude kao ribe u moru, kao crve, æto nemaju gospodara. Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Mat 5:28 A ja vam kaœem: Svaki, koji pogleda na œenu poœudno, veø je u srcu svojemu uçinio s njom preljubu. Mar 5:19 Ali mu ne dopusti, nego mu reçe: “Idi kuøi k svojima i pripovijedaj im, kako je veliku stvar uçinio Gospodin na tebi i kako se je smilovao tebi. Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. Iva 6:14 Kad ljudi vidjeæe çudo, æto ga je bio uçinio Isus, rekoæe: “Ovo je zaista prorok, koji ima doøi na svijet.” Dje 10:33 Onda ja odmah poslah k tebi, i ti si dobro uçinio, æto si doæao. Sad dakle mi svi stojimo pred tobom, da çujemo sve, æto je tebi od Gospodina zapovjeåeno.” Dje 15:14 Simon reçe, kako je Bog uçinio prvi korak da iz neznaboœaca primi narod k imenu svojemu. Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom,

i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. 1Ko 1:20 Gdje je mudrac? Gdje je knjiœevnik? Gdje je istraœivaç ovoga svijeta? Nije li uçinio Bog mudrost ovoga svijeta ludoæøu? 1Ko 5:3 Jer ja, ako i nenazoçan tijelom, ali nazoçan duhom, veø sam odsudio, kao da bih bio nazoçan, onoga, koji je tako uçinio: 1Ko 9:19 Jer premda sam slobodan od sviju, svima sam sebe uçinio slugom, da ih viæe pridobijem. 1Ti 1:13 A prije sun bio hulitelj, i progonitelj i nasilnik; ali sam pomilovan, jer sam ne znajuøi uçinio u nevjerstvu, Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, Otk 5:10 I uçinio si ih Bogu naæemu kraljevstvo i sveøenike, i kraljevat øe na zemlji.” UÇINISMO 3 Luk 17:10 Tako i vi, kad uçinite sve, æto vam je naloœeno, kaœite: ‘Sluge smo neznatne, uçinismo samo duœnost svoju.’” 2Ko 7:2 Osvojite nas! Nikome ne uçinismo naœao, nikoga ne pokvarismo, nikoga ne prevarismo. Tit 3:5 Ne za djela pravde, koja mi uçinismo, nego po svojemu milosråu spasi nas kupelju preporoåenja i obnovljenja Duha Svetoga, UÇINISTE 1 Gal 4:12 Budite kao ja; jer i ja sam kao vi. Braøo, molim vas, niæta mi ne uçiniste na œao. UÇINIT 20 Pst 12:2 Jer uçinit øu te velikim narodom, i blagoslovit øu te, i uveliøat øu ime tvoje; i ti øeæ biti blagoslov. Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 32:12 Ali ti si obeøao: ‘Ja øu gledati, da ti bude dobro, i uçinit øu potomstvo tvoje da ga bude kao pijeska u moru, æto se ne moœe izbrojiti od mnoœine.’ ” Izl 7:1 A Gospod reçe Mojsiju: “Evo, uçinit øu da budeæ prema faraonu moøan kao Bog; a brat tvoj Aron bit øe govornik tvoj. Izl 9:14 Jer ovaj put uçinit øu, da doåu sva zla moja na tebe, na sluge tvoje i narod tvoj, da spoznaæ, da nitko nije na svoj zemlji kao ja. Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Izl 33:19 On odgovori: “Uçinit øu, da proåe sva slava moja ispred oçiju tvojih i proglasit øu pred tobom moje ime ‘Gospod’. Bit øu milostiv, kojemu hoøu da budem milostiv, i

smilovat øu se, kojemu hoøu da se smilujem.” Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Jer 19:12 Tako øu postupati s tim mjestom’, veli Gospod, ‘i sa stanovnicima njegovim: Uçinit øu taj grad jednim Tofetom. Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Oba 1:2 “Gle, uçinit øu te malim meåu narodima. Prezren øeæ biti preko mjere. Mat 4:19 On im reçe: “Hajdete za mnom! Uçinit øu vas lovcima ljudi.” Jak 4:15 Mjesto da govorite: “Ako Gospodin htjedne, œivjet øemo i uçinit øemo ovo ili ono.” UÇINITE 5 Brj 32:23 Ako li ne uçinite tako, onda øete sagrijeæiti Gospodu i znajte, da øe vas za grijeh vaæ stidi kazna. Mat 23:15 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi prolazite kopnom i morem, da dobijete jednoga jedinog suvjernika, i je li jedan to postao, uçinite ga sinom paklenim, dvaput gorim od sebe. Mat 28:19 Zato idite i uçinite sebi sve narode uçenicima krætavajuøi ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Luk 17:10 Tako i vi, kad uçinite sve, æto vam je naloœeno, kaœite: ‘Sluge smo neznatne, uçinismo samo duœnost svoju.’” Kol 4:16 I kad se proçita ova poslanica kod vas, uçinite, da se proçita i u Laodicejskoj crkvi, i onu, iz Laodiceje, da i vi proçitate. UÇINITI 34 Pst 18:30 Tada reçe: “Ah, ne ljuti se, Gospode, ako joæ jedanput progovorim! Moœe biti da ih se tamo naåe samo trideset.” On odgovori: “Neøu to uçiniti, ako tamo naåem trideset.” Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu

747 kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. Psl 118:6 Kad je Gospod za me, ne bojim se niæta; æto mi moœe uçiniti çovjek? Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Amo 4:12 “Zato øu ti sad, Izraele, tako uçiniti zato, jer øu ti tako uçiniti, popravi se, Izraele, da izaåeæ u susret Bogu svojemu!” Amo 4:12 “Zato øu ti sad, Izraele, tako uçiniti zato, jer øu ti tako uçiniti, popravi se, Izraele, da izaåeæ u susret Bogu svojemu!” Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Zah 12:2 “Evo, ja øu uçiniti Jerusalem çaæom opojnom za sve narode unakolo; a ide se i protiv Jude, kad se spsjeda Jerusalem. Mat 5:36 Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne moœeæ ni dlake jedne uçiniti bijele ili crne. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo:

“Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Luk 6:11 Tada doåoæe od bijesa, posve izvan sebe i posvjetovaæe se meåu sobom, æto bi mogli uçiniti Isusu. Luk 12:4 Kaœem vam, prijatelji moji: Ne bojte se onih, koji ubijaju tijelo, a dalje ne mogu niæta uçiniti. Iva 14:14 Ako me za æto zamolite u ime moje, ja øu to uçiniti. Iva 15:5 Ja sam çokot, vi loze. Tko ostaje u meni, i ja u njemu, on rodi mnogi rod, jer bez mene ne moœete uçiniti niæta. Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 7:18 Jer znam, da dobro ne œivi u meni, to jest u tijelu mojemu, jer htjeti imam u sebi, ali uçiniti dobro, ne nalazim. 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. 2Ko 9:8 A Bog moœe uçiniti, da je meåu vama izobilna, svaka milost, da u svemu svagda svega dovoljno imajuøi izobilujete za svako dobro djelo; Efe 3:20 A onome, koji moœe sve uçiniti izobilnije nego æto molimo ili mislimo, po sili, koja djeluje u nama, 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Flm 1:21 Uzdajuøi se u tvoju Posluænost napisah ti znajuøi, da øeæ joæ viæe uçiniti, nego æto govorim. Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. 3Iv 1:6 Oni posvjedoçiæe tvoju ljubav pred crkvom, i dobro øeæ uçiniti, ako ih dalje opremaæ, kako je dostojno Boga. Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. UÇINIVÆI 1 Kol 1:20 I po njemu da pomiri sve sa sobom, uçinivæi mir krvlju kriœa njegova, bilo æto je na zemlji ili na nebesima. UÇINJENA Iva 3:21 A tko çini istinu, dolazi k svijetlu, da se vide djela njegova, jer su u Bogu uçinjena.” UÇINJENI 2 Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” 2Ko 12:12 Dokazi apostolstva mojega uçinjeni su meåu vama u svakoj strpljivosti, u znacima i çudesima i silama. UÇIO 7 Mat 7:29 Jer je uçio kao jedan, koji ima moø, a ne kao knjiœevnici njihovi. Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Mar 14:49 Svaki dan sam bio meåu vama u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Ali se

mora ispuniti Pi, smo.” Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 13:26 Tada øete odgovoriti: Ali mi smo s tobom jeli i pili; po ulicama naæim ti si uçio. Dje 1:1 U mojemu prvom djelu, o Teofile, izvijestio sam o svemu, æto je Isus çinio i uçio Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. UÇITE 4 Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” Mat 11:29 Uzmite jaram moj na sebe i uçite se od mene; jer sam ja krotak i ponizan srcem naøi øete pokoj duæama svojim. Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. UÇITELJ 9 Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” Mat 23:8 Ali vi se ne zovite uçiteljima, jer je jedan vaæ uçitelj, a vi ste svi braøa! Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Luk 6:40 Uçenik ne stoji nad uçiteljem. Svaki, koji se izuçi, jest kao uçitelj njegov. Iva 3:2 Ovaj doåe noøu k njemu i reçe mu: “Uçitelju, znamo, da si ti uçitelj, koji je doæao od Boga, jer nitko ne moœe çudesa ovih çiniti, æto ih ti çiniæ, osim ako nije Bog s njim.” Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. UÇITELJA Psl 119:99 Postajem razumniji od svih uçitelja svojih, jer razmiæljam o svjedoçanstvima tvojim. Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast.

748 UÇITELJE 2 Efe 4:11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evanåeliste, a jedne za pastire i uçitelje, 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. UÇITELJEM 3 Mat 10:24 Uçenik nije nad uçiteljem, ni sluga nad gospodarom svojim. Luk 6:40 Uçenik ne stoji nad uçiteljem. Svaki, koji se izuçi, jest kao uçitelj njegov. Iva 13:13 Vi zovete mene Uçiteljem i Gospodinom, i pravo velite, jer jesam. UÇITELJI 4 1Ko 12:29 Zar su svi apostoli? Zar su svi proroci! Zar su svi uçitelji? Zar su svi çudotvorci? 1Ti 1:7 Htjeli su da budu uçitelji zakona, a da ne razumiju, ni æto govore, ni æto utvråuju. Heb 5:12 Jer vi, iako biste morali biti uçitelji po godinama, opet trebate da se uçite, koja su poçela rijeçi Boœje; i postadoste da trebate mlijeka, a ne jake hrane. Jak 3:1 Ne budite, braøo moja, mnogi uçitelji, znajuøi, da øemo biti stroœe suåeni! UÇITELJIMA Mat 23:8 Ali vi se ne zovite uçiteljima, jer je jedan vaæ uçitelj, a vi ste svi braøa! Luk 2:46 Poslije tri dana naåoæe ga u hramu. Sjedio je meåu uçiteljima, sluæao ih i pitao ih. UÇITELJSKOJ 1 Mat 23:2 Knjiœevnici i farizeji sjede na uçiteljskoj stolici Mojsijevoj. UÇITELJU7 Mat 8:19 Tada pristupi jedan knjiœevnik i reçe mu: “Uçitelju, hoøu da idem za tobom, kamo god ti poåeæ.” Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove! Mat 12:38 Neki knjiœevnici i farizeji rekoæe mu: “Uçitelju, htjeli bismo vidjeti od tebe koji çudesni znak!” Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mat 22:16 Poslaæe dakle k njemu uçenike svoje zajedno s Herodovcima i rekoæe: “Uçitelju, znamo, ti si istinit, ti uçiæ put Boœji po istini i ne mariæ ni za koga; jer ne gledaæ tko je tko. Mat 26:49 Odmah pristupi k Isusu i reçe: “Zdravo, uçitelju!” i poljubi ga, tada mu Isus reçe: Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mar 13:1 Kad je izlazio iz hrama, reçe mu jedan od uçenika njegovih: “Uçitelju, gle ovo silno kamenje, ove silne graåevine!” Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. Luk 11:45 Neki zakonoznanac odgovori mu: “Uçitelju, tim rijeçima sramotiæ i nas.” Luk 12:13 Jedan iz naroda reçe mu: “Uçitelju, reci bratu mojemu, da podijeli s

menom baætinu!” Luk 19:39 Tada mu rekoæe neki farizeji: “Uçitelju, zabrani to uçenicima svojim!” Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Iva 3:2 Ovaj doåe noøu k njemu i reçe mu: “Uçitelju, znamo, da si ti uçitelj, koji je doæao od Boga, jer nitko ne moœe çudesa ovih çiniti, æto ih ti çiniæ, osim ako nije Bog s njim.” Iva 9:2 Uçenici njegovi zapitaæe ga: “Uçitelju, tko sagrijeæi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?” Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” UÇITI 6 Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od prsiju? Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Jer 31:34 Oni se viæe neøe uçiti meåu se, uçiti jedan drugoga: ‘Spoznajte Gospoda!’ jer me svi poznaju od najmanjega do najveøega”, govori Gospod. “Jer im opraætam krivnju njihovu i grijeha se njihovih viæe ne spominjem.” Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Dje 5:42 I svaki dan u hramu i po kuøama nijesu prestajali uçiti i propovijedati evanåelje o Kristu Isusu. Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” UÇVRSTIT 1 Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. UD 4 1Ko 12:14 Jer i tijelo nije jedan ud, nego mnogi. 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! UDA Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. 1Ko 7:28 A ako li se oœeniæ, nijesi sagrijeæio, i ako se uda djevica, nije sagrijeæila; ali øe imati takvi nevolju tjelesnu, a ja bih vas rado saçuvao od nje, UDAHNE 1 Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i

uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. UDAHNU Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. UDAJE 2 1Ko 7:38 Tako i onaj, koji udaje svoju djevicu, dobro çini; a onaj, koji je ne udaje, bolje çini. 1Ko 7:38 Tako i onaj, koji udaje svoju djevicu, dobro çini; a onaj, koji je ne udaje, bolje çini. UDAJU 2 1Ko 7:9 Ako li se ne uzdrœe, neka se œene i udaju; jer je bolje œeniti se, negoli upaljivati se. 1Ti 5:14 Hoøu dakle, da se mlaåe udaju, djecu raåaju, da budu domaøice, a nikakve prilike da ne daju protivniku za psovanje. UDALJI 1 M.Iz 30:8 Udalji od mene licemjerstvo i rijeç laœnu; ne daji mi siromaætva ni bogatstva, veø me hrani kruhom koji mi ti dajeæ! UDALJITI 1 Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” UDALJUJ 3 Psl 22:11 Ne udaljuj se od mene; jer je nevolja blizu, jer nema nikoga, koji bi mi pomogao! Psl 35:22 Ti si vidio, Gospode, nemoj æutjeti! Gospode, ne udaljuj se od mene! Psl 71:12 Ne udaljuj se od mene, Boœe! Boœe moj, priteci mi u pomoø.” UDALJUJE 1 Psl 103:12 Koliko je istok daleko od zapada, toliko on udaljuje od nas grijehe naæe. UDALJUJU Psl 73:27 Jer evo, koji se udaljuju od tebe, idu u propast; koji ostave tebe, ti ih sve uniætiæ. UDARA 4 Psl 36:4 Na postelji svojoj smiælja bezakonje, udara putem opakim, ne preda pred zloøom. Psl 55:12 Jest, nije neprijatelj koji me tako grdi: to bih podnio; ne udara na me mrzitelj moj: ja bih se skrio od njega. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, UDARAC 3 Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! Jer 14:17 Ovako øeæ im reøi: ‘Oçi moje liju suze dan i noø i ne dolaze nikada do poçinka, jer strahovit udarac pogodi djevojku, køer, narod moj, posve neizljeçiv udarac! 2Ko 11:24 Od Œidova primio sam pet puta çetrdeset manje jedan udarac. UDARACA

749 M.Iz 17:10 Ukor djeluje na razumnoga veøma, negoli æto udaraca na luåaka. Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. UDARAJTE 1 Psl 33:3 Pjevajte mu pjesmu novu, sloœno udarajte podvikujuøi! UDARAJU Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. UDARALI 5 Iza 50:6 Leåa svoja podmetao sam onima, koji su me udarali, obraze svoje onima, koji su me æamarali, nijesam skrivao lica svojega od ruga i pljuvanja. Mat 26:67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga æakama. Drugi su ga udarali po obrazu Mat 26:67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga æakama. Drugi su ga udarali po obrazu Mat 27:30 Pritom bi pljuvali na njega, uzeli bi trsku i udarali ga njom po glavi. Mar 15:19 Pritom su ga udarali trskom po glavi, pljuvali na njega, pregibali svoje koljeno i klanjali mu se. UDARAO 6 Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. UDARATI 1 M.Iz 17:26 Zlo je globiti pravednika; plemenite ljude udarati protiv svakomu je pravu. UDARCI 2 M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. M.Iz 27:6 Udarci iz ruke prijatelja dobro su miæljeni; ali su laœni cjelovi mrziteljevi. UDARCIMA Iza 14:6 Koji je ljuto udarao narode udarcima beskrajnim, narode gnjevno gazio, progonio neætedice. UDARE 1 Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu.

UDARENIM Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, UDARI 18 Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Brj 20:11 I kad Mojsije di«e ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” Psl 106:29 Tako razdraœiæe Gospoda djelima svojim; tada u njih udari kuga. M.Iz 19:25 Udari li se podsmjevaç, ludi øe se opametiti; ukori li se razuman, on prima razboritost. Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mat 5:39 A ja vam kaœem: Ne opirite se zlu, nego ako te tko udari po desnom obrazu, obrni mu i drugi! Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik Luk 6:29 Udari li te tko po obrazu, okreni mu i drugi! Uzme li ti tko kabanicu, podaj mu i haljinu! Luk 22:64 Pokrili su mu oçi tukli su ga po obrazu i govorili: “Proreci, tko je, koji te udari?” Dje 12:23 Ali ga odmah udari anåeo Gospodnji, jer ne dade slave Bogu. Izjeden od crvi izdahnu. Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. UDARIÆE 1 Iva 11:35 Udariæe suze Isusu. UDARILI 1

Zah 13:6 Upitaju li ga onda: “Kakve su ti to brazgotine na prsima,” odgovara: “Udarili su me u kuøi mojih prijatelja.” UDARILO Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. UDARIM Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” UDARIO 5 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Mat 26:68 I rugali se: “Kriste, kaœi nam: “Tko te je udario?” UDARIT 6 Psl 2:9 Udarit øeæ ih gvozdenom palicom, razbit øeæ ih kao sud lonçarski!” Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mat 26:31 Onda im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, i rasbjeœat øe se ovce stada. Mar 14:27 Tada im reçe Isus: “Svi øete se vi spotaknuti zbog mene ovu noø, jer stoji pisano: “Udarit øu pastira, onda øe se razbjeœati ovce. Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” UDARITE 1 Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. UDARITI 1 Jer 1:19 Oni øe udariti na te, ali te neøe nadvladati, jer ja stojim uza te”, veli Gospod, “da te izbavim!” UDATA Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona

750 muœevljega. UDAVALI 1 Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; UDAVATI 1 Mat 22:30 Jer o uskrsnuøu niti øe se œeniti ni udavati, nego øe biti kao anåeli Boœji na nebu. UDAVLJENOGA Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. UDEBLJAO P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. UDICOM Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. UDIJELI 3 Brj 6:26 Neka obrati Gospod lice svoje k tebi i neka ti udijeli mir. P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, Psl 51:6 Gle, ti traœiæ çistoøu srca: udijeli nutrini mojoj mudrost! UDIJELIO Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. UDIJELIT 2 L.Zk 25:21 Onda znajte, da u æestoj godini udijelit øu vam blagoslov svoj, da vam urodi za tri godine. Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. UDIMA 4 Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Jak 4:1 Odakle ratovi i raspre meåu vama? Odakle? Ako li ne od pohlepa vaæih, koje se bore u vaæim udima? UDITE 1 Psl 100:4 Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo! UDITI 1 Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. UDIVLJENJEM Luk 5:26 Svi su bili obuzeti udivljenjem i hvalili su Boga. Puni straha rekoæe: “Danas smo vidjeli çudo.”

UDOVA Mat 5:29 Ako te dakle sablaœnjava oko tvoje desno, iskopaj ga i baci ga od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Mat 5:30 I ako te sablaœnjava desna tvoja ruka, odsijeci je i baci je od sebe, jer je bolje za te, da propadne jedan od udova tvojih, negoli da se sve tijelo tvoje baci u pakao. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. UDOVE 7 Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 6:19 Kao çovjek govorim zbog vaæega tijela, jer kao æto dadoste udove svoje u sluœbu neçistoøi i bezakonju na bezakonje, tako sad dajite udove svoje u sluœbu pravdi na posveøenje! Rim 12:4 Jer kao æto u jednom tijelu imamo mnoge udove, a udovi svi nemaju isti posao, 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, UDOVI 8 Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. Rim 12:4 Jer kao æto u jednom tijelu imamo mnoge udove, a udovi svi nemaju isti posao, 1Ko 6:15 Ne znate li, da su tjelesa vaæa udovi Kristovi? Hoøu li dakle uzeti udove Kristove i od njih naçiniti udove bludniçine? Boœe saçuvaj! 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti, 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. 1Ko 12:26 I ako strada jedan ud, s njim stradaju svi udovi; ili ako se slavi jedan ud, s njim se raduju svi udovi. 1Ko 12:27 A vi ste tijelo Kristovo, i pojedini udovi. Efe 4:25 Zato odbacite laœ i govorite istinu svaki sa svojim bliœnjim, jer smo udovi jedan drugome! UDOVIÆTVA Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. UDOVICA 8 Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao –

nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” Mar 12:42 Jedna siromaæna udovica doåe i metnu dvije lepte, æto çini kvadrant. Luk 18:5 Ali jer mi dodijava ova udovica, pomoøi øu joj do njezina prava; inaçe doøi øe mi napokon i udarit øe me po licu.’” Luk 21:2 Vidje takoåer, kao jedna siromaæna udovica ubaci tamo dvije lepte. 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. 1Ti 5:9 Udovica neka se ne izabere mlaåa od æezdeset godina, koja je bila jednome muœu œena, Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ UDOVICE 8 Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. Iza 1:23 Knezovi su tvoji buntovnici, drugovi kradljivcima. Oni svi ljube mito i lete za novcima. Siroti ne daju pravice i parnica udovice ne dolazi pred njih. Jer 49:11 Ostavi sirote svoje, ja øu ih uzdrœavati. Udovice tvoje neka se uzdaju u me!” Tuœ 5:3 Sirote smo, bez oca, matere naæe kao udovice. Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista udovice, moœe zadovoljiti. 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista udovice, moœe zadovoljiti. Jak 1:27 Poboœnost çista i neokaljana pred Bogom i Ocem jest ova: “posjeøivati sirote i udovice u njihovoj nevolji i drœati sebe neokaljana od svijeta. UDOVICI 2 P.Zk 10:18 Koji pomaœe do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeøu. M.Iz 15:25 Gospod razara kuøu oholima, a postavlja meåu udovici. UDOVIÇKE 1 Mat 23:14 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi rasipate kuøe udoviçke i govorite za to duge molitve. Stoga vas çeka stroœi sud. UDOVICU Iza 1:17 Uçite se dobro çiniti: teœite za pravdom, pomaœite potlaçenomu, pribavite pravicu siroti, branite udovicu!” UDOVIMA Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. UDU 2 1Ko 12:24 A pristojni udovi naæi ne trebaju niæta. Ali Bog sloœi tijelo i slabijemu udu viæe dade çasti,

751 Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. UFAJU 2 Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. UFAM Tuœ 3:24 Velim: “Gospod je dio moj; zato se ufam u njega.” UFAMO Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” UFANJA Jer 29:11 Jer ja znam, koje misli nosim za vas, govori Gospod: “Odluke su na spasenje, a ne na nesreøu, da vam dadnem buduønost punu ufanja. UFANJE 3 Psl 39:7 A sada, Svemoguøi, æto da çekam? Samo si ti ufanje moje! Psl 78:7 Da bi i oni stavljali u Boga ufanje svoje, i da ne bi zaboravili djela Boœjih, i da bi posluæni bili zapovijedima njegovim, 1Ko 13:13 A sad ostaje vjera, ufanje, ljubav, ovo troje, ali je najveøa meåu njima ljubav. UFAT 1 Iza 8:17 Çekat øu Gospoda, koji skriva lice svoje od kuøe Jakovljeve, i ufat øu se u njega. UGAÅA Rim 15:2 Svaki od nas neka ugaåa bliœnjemu, da napreduje u dobru. Heb 13:16 A dobro çiniti i davati milostinju ne zaboravljajte, jer se takvim œrtvama ugaåa Bogu! UGAÅAM 2 1Ko 10:33 Kao æto i ja u svemu svima ugaåam, ne traœeøi svoje koristi, nego mnogih, da se spase. Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov UGAÅAMO 1So 2:4 Nego kako nas je okuæao Bog za dostojne, da nam povjeri evanåelje, tako govorimo, ne da ljudima ugaåamo, nego Bogu, koji kuæa srca naæa. UGAÅAO Rim 15:3 Jer i Krist nije ugaåao sebi, nego kao æto je pisano: “Pogrde onih, koji tebe grde, padoæe na me.” Gal 1:10 Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi, ili mi je do toga, da se dopadnem Bogu? Ili zar nastojim da ugaåam ljudima? Kad bih joæ ljudima ugaåao, ne bih bio sluga Kristov

UGAÅATE 1 Kol 3:22 Sluge, pokoravajte se u svemu svojim tjelesnim gospodarima, ne sluœeøi im na oko, kao da ljudima ugaåate, nego u priprosta srce, bojeøi se Gospodina! UGAÅATI 2 Rim 15:1 A duœni smo mi jaki slabosti slabih nositi, i ne sebi ugaåati. 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. UGAONI 7 Job 38:6 Na çemu su stupovi njezini uglavljeni? Tko joj je metnuo kamen ugaoni, Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Mat 21:42 Tada im reçe Isus: “Zar nijeste nikad çitali u Pismu: ‘Kamen koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni; to je djelo Gospodnje, kao çudo stoji to pred oçima naæim? Luk 20:17 A on pogleda na njih i reçe: “Pa æto znaçi ona rijeç u Pismu: “Kamen, koji odbaciæe graditelji, postade kamen ugaoni? Efe 2:20 Nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus, 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, UGASI 4 Brj 11:2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoø. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj. M.Iz 13:9 Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezboœnika ugasi. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” UGASIÆE 3 Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; UGASIT 1 Job 11:20 A oçi grjeænicima ugasit øe se, neøe im biti utoçiæta, nada øe im biti: duæu izdahnuti. UGASITI 3 Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini,

stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Mat 12:20 Trske stuçene neøe prelomiti i stijenja æto tinja neøe ugasiti, dok pravdu ne privede pobjedi. UGINU Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. UGLA Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. UGLAÅEN Eze 21:9 “Sine çovjeçji, prorokuj i reci: Ovako veli Gospod: Reci: ‘Maç, maç je naoætren i takoåer uglaåen: UGLAVLJENI 1 Job 38:6 Na çemu su stupovi njezini uglavljeni? Tko joj je metnuo kamen ugaoni, UGLAVLJENIM PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. UGLED 3 Flp 3:17 Ugledajte se na mene, braøo, i gledajte na one, koji tako œive, kao æto nas imate za ugled! Kol 2:15 I razoruœavæi poglavarstva i vlasti, izvede ih smjelo na ugled, pobijedivæi ih u njemu. 1Pe 5:3 Niti kao da gospodujete Boœjim dijelom, nego kao oni, koji su ugled stadu od srca. UGLEDA 6 Pst 32:2 Kad ih ugleda Jakov, povika: “Ovo je tabor Boœji!” Zato prozva ono mjesto Mahanaim. Izl 32:19 Kad se pribliœi taboru, ugleda tele i ples. Tada se razgnjevi Mojsije, i baci ploçe iz ruke i razbi ih pod gorom. 1Sa 16:6 Kad doåoæe i kad on ugleda Eliaba, pomisli: “Jamaçno stoji ovdje pred Gospodom pomazanik njegov.” Psl 16:10 Jer ti ne predajeæ duæe moje podzemnom svijetu; ne daæ da Svetac tvoj truleœa ugleda. Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. Luk 19:41 Kad se pribliœi i ugleda grad, zaplaka nad njim i reçe: UGLEDAÆE 1 Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. UGLEDAH 1 Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I

752 ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” UGLEDAJTE 4 1Ko 4:16 Molim vas dakle, ugledajte se na mene kao i ja na Krista. 1Ko 11:1 Ugledajte se na mene, kao i ja na Krista! Flp 3:17 Ugledajte se na mene, braøo, i gledajte na one, koji tako œive, kao æto nas imate za ugled! Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! UGLEDAO M.Iz 23:5 Jedva si ga ugledao, i veø ga nestade, jer naçini sebi krila kao u orla, koji leti k nebu. 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, UGLEDASTE 1 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s radoæøu Duha Svetoga, UGLEDAT 1 Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. UGLEDATI 1 Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. UGLEDNI 4 Iza 9:15 – Starjeæine i ugledni, to su glava; i proroci, koji uçe laœ, to su rep. – Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe, Gal 2:6 Oni nasuprot, koji su bili ugledni, tko su inaçe oni bili, ne marim niæta, jer Bog ne gleda, tko je tko, i ovi, koji su bili ugledni, niæta me novo ne nauçiæe, UGLJEVLJE 4 Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, M.Iz 25:22 Jer tako zgrøeæ œivo ugljevlje na glavu njegovu, i Gospod øe ti to platiti. Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. UGLJEVLJEM Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. UGLOVIMA Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u

sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. UGNJETAVAÆ 1 Jer 22:17 “Ali tvoje oko i srce ne ide za tim, nego samo za dobitkom svojim i da prolijevaæ krv neduœnu i da tlaçiæ i ugnjetavaæ.” UGNJETAVATI 1 Izl 22:21 Stranca ne smijeæ zakidati i ugnjetavati, jer vi ste sami bili stranci u Egiptu. UGNJU 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. UGODAN 4 Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Rim 14:18 Jer tko u ovome sluœi Kristu, ugodan je Bogu i mio ljudima. Rim 15:16 Da budem sluga Krista Isusa za narode, izvræujuøi svetu sluœbu evanåelja Boœjega, da bude prinos naroda ugodan i posveøen u Duhu Svetome. 2Ko 2:15 Jer smo mi Kristov ugodan miris Bogu i meåu onima, koji se spasavaju, i meåu onima, koji ginu. UGODIO Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. UGODITE 1 Rim 13:14 Nego se obucite u Gospodina Isusa Krista, i ne brinite se za tijelo, da ugodite njegovim poœudama! UGODITI 6 Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. Rim 8:8 A koji su u tijelu, ne mogu ugoditi Bogu. 1Ko 7:32 A hoøu, da ste vi bezbriœni. Tko je neoœenjen, brine se za Gospodnje, kako øe ugoditi Gospodinu. 2Ti 2:4 Ni jedan, koji se bori, ne upuæta se u poslove ovoga svijeta; inaçe neøe ugoditi vojskovoåi. Heb 10:38 A pravednik moj œivjet øe od vjere; ako li odstupi, neøe mojoj duæi ugoditi.” Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, UGODNA M.Iz 11:1 Laœna su mjerila Gospodu mrska, a puna mjera ugodna mu je. M.Iz 15:8 œrtva je bezboœnika mrska Gospodu, a molitva mu je pravednika ugodna. UGODNE 6 Prp 12:10 Propovjednik se je trudio da naåe ugodne rijeçi i da napiæe iskrene rijeçi istine. Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.”

Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” 2Ko 12:10 Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. Heb 10:6 Paljenice i œrtve za grijeh nijesu ti bile ugodne, 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. UGODNI 2 Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! UGODNIJE 1 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. UGODNIM Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? UGODNO3 Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Psl 133:1 Gle, kako je lijepo i kako je ugodno, kad braøa u miru stanuju za jedno! Iva 8:29 Onaj, koji me posla, s menom je. On me ne ostavi sama, jer ja svagda çinim, æto je njemu ugodno.” Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. Efe 5:10 Istraœujte, æto je Gospodinu ugodno! Flp 2:13 Jer Bog je, koji çini u vama, da hoøete i izvræite, kako mu je ugodno. Kol 3:20 Djeco, sluæajte roditelje svoje u svemu, jer je to ugodno u Gospodinu! 1Ti 2:3 Jer ovo je dobro i ugodno pred Spasiteljem naæim Bogom, 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. Heb 12:28 Zato jer primamo kraljevstvo nepokolebljivo, dajmo hvalu i njom sluœimo ugodno Bogu s poætovanjem i sa strahom! Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 2:20 Jer kakva je slava, ako zbog prestupaka podnosite kazne? Ali ako dobro çinite i pritom strpljivo trpite, to je ugodno pred Bogom. 1Iv 3:22 I ætogod molimo, primamo od

753 njega, jer zapovijedi njegove drœimo i çinimo, æto je njemu ugodno. UGODNOST 1 Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam UGODNOSTI 1 Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. UGODNU 2 Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. UGOJENI 1 M.Iz 15:17 Bolje je jelo od zelja, gdje je ljubav, nego vol ugojeni, gdje je mrœnja. UGOJENO Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. UGOJI 1 P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. UGOTOVI 1 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. UGOTOVIO Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! UGOTOVLJENA Mat 22:8 Tada reçe slugama svojim: “Svadba je doduæe ugotovljena, ali uzvanici nijesu bili nje dostojni. UGOVOR 1 Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. UGRABE 1 Mat 11:12 Od dana Ivana Krstitelja do sada trpi kraljevstvo nebesko silu, i silnici gledaju da ga ugrabe. UGRABILI 1 M.Iz 17:12 Bolje je da çovjeka susretne medvjedica, kojoj su ugrabili mlade, nego luåak u svojoj ludosti. UGRABIT 1 Iza 49:25 Jest! Oval o govori Gospod: “I jakome otet øe se plijen, i silniku ugrabit øe se grabeœ, jer øu se boriti s protivnicima tvojim, izbavit øu djecu tvoju. UGRABITI 1 Mat 12:29 Ili kako moœe tko provaliti u kuøu jakoga i ugrabiti mu imanje njegovo, ako nije najprije svezao jakoga Istom tada

moœe oplijeniti kuøu njegovu. UGRABLJENO Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. UGRIJALI 1 Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” UGUÆE 1 Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. UGUÆI 1 Mat 13:7 Opet drugo pade meåu trnje. Uzraste zajedno trnje i uguæi ga. UHO7 Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje, oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! Psl 34:15 Na poboœnima poçiva oko Gospodnje; uho njegovo çuje vapaj njihov. Psl 58:4 Imaju otrov kao otrov zmijin, kao gluha ljutica, æto zatiskuje sebi uho, Psl 88:2 Neka doåe preda te molitva moja, prigni uho svoje k vapaju mojemu! Psl 94:9 Koji je stvorio uho, taj zar da ne çuje; koji je naçinio oko, taj zar da ne vidi? Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! M.Iz 4:20 Sine moj, pazi na rijeçi moje i prigni uho svoje priçama mojim! M.Iz 20:12 Uho, koje çuje, oko, koje vidi: to je oboje stvorio Gospod. M.Iz 21:13 Tko uho svoje zatvara na jadikovanje siromaha, njemu se neøe odgovoriti, kad zaviçe Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. Iza 59:1 Gle, nje prekratka ruka Gospodnja, da pomogne, nije gluho njegovo uho, da çuje. Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Mat 10:27 Æto vam govorim u tami, to navjeæøujte na svjetlosti; æto vam se æapøe na uho, to propovijedajte na krovovima! Luk 12:3 Zato øe se sve, æto ste rekli u tmini, objaviti na svjetlosti; æto ste æaptali na uho u sobama, oglasit øe se s krovova. Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; 1Ko 12:16 I ako reçe uho: “Jer nijesam oko, nijesam od tijela”, zar zato nije od tijela: UHODE 3 Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se

zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, Heb 11:31 Vjerom Rahaba bludnica ne pogiba s nevjernicima, jer je bila primila uhode s mirom. UHRANJENICI 1 Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! UHVAØEN Dje 8:23 Jer, kako vidim, ti si pun gorke œuçi i uhvaøen si od zloøe.” UHVAØENA Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . UHVATE 2 Iza 66:7 Prije nego doåu bolovi, on øe poroditi. Prije nego ga uhvate muk, on øe roditi djeçaka. Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. UHVATI 10 Pst 39:20 Gospodar Josipov uhvati ga i baci u tamnicu, gdje su leœali suœnji kraljevi. I leœao je tamo u tamnici. Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. M.Iz 6:25 Ne nosi u srcu svojemu poœude za ljepotom njezinom, ni da te uhvati trepavicama svojim! Jer 2:26 Kao æto se lupeœ posrami, kad se uhvati, tako stoji posramljena kuøa Izraelova sa svojim kraljevima i svojim knezovima, sa svojim sveøenicima i svojim prorocima. Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Mat 13:26 Kad onda uzraste usjev i uhvati se rod, pokaza se i kukolj. Mat 14:31 Odmah pruœi Isus ruku svoju, uhvati ga i reçe mu: “Malovjerni, zaæto si posumnjao?” Mat 18:28 A kad izaåe sluga naåe jednoga od svojih drugova, koji mu je bio duœan æto denara. Njega uhvati i uze ga daviti govoreøi: “Plati, æto si duœan! Mar 4:17 Ali ne daju da uhvati korijen, nego su nepostojani, Kad zbog rijeçi provali nevolja ili progonstvo, onda se odmah spotaknu. Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; UHVATIÆE 6 Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. Mat 26:50 “Prijatelju, zaæto si doæao!” Sada stupiæe bliœe, metnuæe ruke na Isusa i uhvatiæe ga. Mar 14:51 A jedan mladiø, koji je na golu tijelu nosio samo platnenu haljinu, iæao je za njim; i uhvatiæe ga.

754 Iva 21:3 Reçe im Simon Petar: “Idem da hvatam ribe.” Rekoæe mu: “Idemo i ml s tobom. Izaåoæe i uåoæe u laåicu; ali onu noø ne uhvatiæe niæta. Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Dje 19:29 I sav se grad napuni pobune, i navalivæi jednoduæno na kazaliæte uhvatiæe Gaja i Aristarha Makedonce, drugove Pavlove. UHVATILI 3 Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Mar 12:13 Onda poslaæe k njemu neke farizeje i Herodove, da hi ga uhvatili u jednoj izjavi. Mar 14:49 Svaki dan sam bio meåu vama u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. Ali se mora ispuniti Pi, smo.” UHVATIMO Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, UHVATIO 5 M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Amo 3:4 Riçe li lav u æumi, a da nema plijena? Daje li glas u æpilji laviø, prije nego je æto uhvatio? 2Ko 12:16 Ali neka bude, ja vam nijesam bio na teret, nego hitar buduøi uhvatio sam vas prijevarom. Flp 3:12 Ne kao da bih veø bio postigao, ili veø savræen bio; ali nastojim, ne bih li ga uhvatio, jer je i mene uhvatio Krist Isus. Flp 3:12 Ne kao da bih veø bio postigao, ili veø savræen bio; ali nastojim, ne bih li ga uhvatio, jer je i mene uhvatio Krist Isus. UHVATISMO Luk 5:5 “Uçitelju,” odgovori Simon, svu noø smo se trudili, i niæta ne uhvatismo. Ali na tvoju rijeç bacit øu mreœe. Dje 24:6 On je pokuæao i hram oskvrniti, a mi ga uhvatismo, i htjedosmo da mu sudimo po zakonu svojemu. UHVATITE 1 Mat 26:55 A u onaj ças reçe Isus çeti: “Kao na razbojnika izaæli ste s maçevima i toljagama, da me uhvatite. Svaki dan sam sjedio u hramu i uçio, i nijeste me uhvatili. UHVATITI 3 Mat 22:15 Tada odoæe farizeji i posvjetovaæe se meåu sobom, kako bi ga mogli uhvatiti u rijeçi. Mat 26:4 Posvjetovaæe se, kako bi mogli Isusa lukavætinom uhvatiti i ubiti. Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! UJARMLJENI 1 2Ko 6:14 Ne budite ujarmljeni s nevjernicima! Jer æto ima pravednost s nepravednoæøu ili kakvu zajedniætvo ima svjetlo s tamom? UJEDALE 1 Brj 21:6 Tada posla Gospod meåu narod zmije otrovne. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izraelaca,

UJEDANPUT 3 Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, UJEDE 1 M.Iz 23:32 Ali kasnije ujede kao zmija i uætrca otrov kao ljutica. UJEDEN Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” UJEDINIÆE 1 Dje 4:27 Jer se zaista ujediniæe u ovome gradu Herod i Poncije Pilat s neznaboæcima i d plemenima Izraelovim protiv tvojega svetoga Sluge Isusa, tvojega pomazanika. UJEDNO 6 Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, 1Ti 5:13 A ujedno i besposlene uçe se obilaziti po kuøama, a ne samo besposlene, nego i jeziçne i radoznale, pa govore, æto ne treba. UJELA Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. UJUTRO 4 Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. Psl 90:5 Kao san ujutro odnosiæ ljude; oni su kao trava æto nikne, Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima

poslenike za svoj vinograd. UKAZA P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Luk 1:11 Tada mu se ukaza anåeo Gospodnji s desne strane œrtvenika kadionoga. UKAZALI 1 Luk 24:23 Ali ne naåoæe tijela njegova. Doåoæe govoreøi da su im se ukazali anåeli, koji da su rekli, da on œivi. UKAZATI 1 Job 8:7 Malena øe se onda ukazati prijaænja sreøa tvoja, a buduøa sudbina tvoja bit øe sjajna. UKIDA Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. UKINE 2 Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. UKISA Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” UKISELI 1 1Ko 5:6 Nije dobra hvalidba vaæa. Ne znate li, da malo kvasca ukiseli sve tijesto? UKLANJA Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. UKLANJAJTE 1 1So 5:22 Uklanjajte se od svake vrste zla! UKLANJAM Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. UKLONI 5 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. M.Iz 22:15 Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a æiba je ukloni od njega. Luk 22:42 “Oçe, ako hoøeæ, ukloni ovu çaæu od mene! Ali ne moja, nego neka bude volja tvoja!” 2So 2:7 Jer tajna bezakonja veø djeluje; samo treba da se ukloni onaj, koja sad zadrœava. 1Pe 3:11 Neka se ukloni od zla i neka çini dobro; neka traœi mir i neka hrli za njim! UKLONIÆ 1 Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine UKLONIM Mat 5:17 Ne mislite, da sam doæao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam doæao da ih

755 uklonim, nego da ih ispunim. UKLONIO 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? UKLONITE 3 Izl 12:15 Sedam dana jedite kruh nekvasan! Odmah prvi dan uklonite kvasac iz kuøa svojih; jer svaki, koji bude æto kvasno jeo od prvoga do sedmoga dana, bit øe istrijebljen iz Izraela. Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. UKLONITI 2 Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Mat 5:17 Ne mislite, da sam doæao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam doæao da ih uklonim, nego da ih ispunim. UKLONIVÆI 1 Kol 2:14 Izbrisavæi zaduœnicu, koja je bila svojom odredbom protiv nas, i to uklonivæi prikova je na kriœ; UKLONJENO Gal 5:11 A ako ja, braøo, joæ obrezanje propovijedam, zaæto joæ trpim progone? Onda je uklonjeno spoticanje kriœa! UKOR 5 M.Iz 12:1 Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luåak je. M.Iz 17:10 Ukor djeluje na razumnoga veøma, negoli æto udaraca na luåaka. M.Iz 27:5 Bolji je javni ukor nego tajna ljubav. M.Iz 29:15 Prut i ukor daju mudrost, a dijete prepuæteno samomu sebi sramoti mater svoju. Gal 2:11 A kad doåe Kefa u Antiohiju, ja sam mu se u lice usprotivio, jer je bio zavrijedio ukor. UKORA M.Iz 13:1 Mudar sin prima pouku, a podsmjevaç ne sluæa ukora. UKORI 2 M.Iz 19:25 Udari li se podsmjevaç, ludi øe se opametiti; ukori li se razuman, on prima razboritost. Luk 9:55 A on se okrenu i ukori ih rekavæi: “Ne znate, çijega ste duha. UKORIJENI 1 Psl 80:9 Iskrçio si za nju, i ona se ukorijeni, i proæiri se daleko preko zemlje: UKORIJENILO Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. UKORIJENIT 2 Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. Hos 14:5 Bit øu Izraelu kao rosa. Cvjetat øe kao ljiljan. Ukorijenit øe se kao cedri libanonski. UKORIJENJENI 2 Efe 3:17 Da Krist stanuje vjerom u srcima vaæim, da budete u ljubavi ukorijenjeni i

utemeljeni; Kol 2:7 Ukorijenjeni i nazidani u njemu i utvråeni vjerom, kao æto nauçiste, obilujte u njoj zahvalnoæøu. UKRAÆEN Luk 21:5 Kad su neki govorili za hram, da je ukraæen sjajnim kamenjem i posvetnim darovima, reçe: UKRAÆENA Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. UKRAÆENI 1 Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, UKRAÆENU Mat 12:44 Onda pomisli: “Vratit øu se u kuøu svoju, iz koje sam izaæao. I on doåe, naåe je praznu, lijepo pometenu i ukraæenu. UKRADE 2 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. M.Iz 6:30 Pregleda li se kradljivcu, kad ukrade, samo da utaœi poœudnu glad? UKRADENA M.Iz 9:17 Tako je slatka ukradena voda, teçan je kruh skriven. UKRAS 1 Izl 28:2 Napravi svete haljine bratu svojemu Aronu, njemu u çast i za ukras. UKRASE 1 Iza 60:13 Krasna stabla Libanona tebi øe se donijeti: çempresi, brijestovi i jele, da ukrase mjesto svetiæta mojega i da poçaste podnoœje nogu mojih. UKRASTI 1 Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” UKRATKO 3 Efe 3:3 Da se meni po otkrivenju oçitova tajna, kao æto gore opisah ukratko. Heb 13:22 A molim vas, braøo, primite dobro ovu rijeç opominjanja; jer sam vam ukratko pisao. 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. UKROTITI 1 Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. UKUØANE 1 1Ti 5:8 Ako li se tko za svoje, a osobito za ukuøane ne brine, odrekao se je vjere i gori je od nevjernika. UKUØANI 1 Efe 2:19 Tako dakle viæe nijeste tuåinci i doæljaci, nego ste sugraåani svetih i ukuøani Boœji, ULAZ 3 Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. Mar 15:46 Ovaj kupi platno, skinu ga i zavi ga u platno. Tada ga poloœi u grob, koji je bio isjeçen u hridinu. Pred ulaz u grob navali kamen. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno

dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. ULAZAK 1 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, ULAZE 3 Psl 45:15 Vode ih veselo i radosno, ulaze u palaçu kraljevu. Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. ULAZEØI 1 Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. ULAZI 6 Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Mat 15:17 Zar ne uviåate, da sve, æto ulazi u usta, ide u œeludac i tada se izbacuje? Iva 10:1 “Zaista, zaista, kaœem vam: tko ne ulazi na vrata u ovçinjak nego prelazi na drugom mjestu, on je tat i razbojnik. Heb 4:1 Bojmo se dakle, da kako, dok je joæ ostavljeno obeøanje, da se ulazi u pokoj njegov, ne zakasni tko od vas! Heb 6:19 Koju imamo kao sigurno i tvrdo sidro duæe, koje ulazi u unutraænjost iza zavjese Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; ULAZILA Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. ULAZIO Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. ULAZITE 2 Mat 10:5 Ovih dvanaest posla Isus i zapovjedi im: “Ne idite k neznaboæcima i ne ulazite ni u koji grad samarijski! Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, ULAZITI 3 Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Iva 10:9 Ja sam vrata. Tko uåe kroza me, spasit øe se. On øe ulaziti i izlaziti i paæu nalaziti. Heb 10:19 Imajuøi dakle, braøo, pouzdanje ulaziti u Svetinju nad svetinjama krvlju Isusovom, ULAZU Izl 33:9 Çim bi Mojsije stupio u Æator, spustio bi se dolje stup od oblaka i stajao bi na ulazu Æatora, dok bi on govorio s Mojsijem.

756 ULICA Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. ULICAMA 8 M.Iz 5:16 Moraju li se tvoji izvori razlijevati i potoci tvoji po ulicama? PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Mat 6:2 Kad dale dajeæ milostinju, ne trubi pred sobom, kao æto çine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, kaœem vam: Oni veø imaju plaøu svoju. Mat 12:19 Neøe se prepirati i neøe buçiti, nitko neøe po ulicama çuti glasa njegova. Luk 13:26 Tada øete odgovoriti: Ali mi smo s tobom jeli i pili; po ulicama naæim ti si uçio. ULICE 1 Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, ULICI 2 M.Iz 22:13 Lijençina govori: “Lav je vani; mogao bih na ulici biti razderan.” Jer 9:21 “Kroz prozore se pope smrt, prodrije u dvorove naæe, pomori djecu na ulici, mladeœ s trga!” ULIÇNIM Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. ULICU 2 Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. ULIJEVAÆ 1 Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. ULIJTE 1

Otk 18:6 Platite joj, kao æto i ona plati vama, i podajte joj dvojinom onoliko po djelima njezinim; u çaæu, u koju je lijevala, ulijte joj dvojinom onoliko! ULJA 5 Psl 55:21 Glatka je licemjerna rijeç njegova, ali mu je svaåa u srcu; rijeçi su njegove blaœe od ulja, ali su maçevi. Prp 9:8 Svagda neka su ti haljine bijele i nikada na glavi tvojoj neka ne ponestane ulja! Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. Mih 6:7 Dopadaju li se Gospodu tisuøe ovnova, deset tisuøa potoka ulja? Imam li dati prvoroåenca svojega za opaçinu svoju, plod tijela svojega za grijeh svoj?” Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” ULJANICU Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. ULJE 12 Izl 25:6 Ulje za svijeønjak, mirisi za ulje pomazanja i za mirisavi kad; Izl 25:6 Ulje za svijeønjak, mirisi za ulje pomazanja i za mirisavi kad; Izl 37:29 Onda pripravi sveto ulje pomazanja i çisti, mirisni kad, kako ga pravi pomastar. P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje! Psl 133:2 To je kao dragocjeno ulje na glavi, æto teçe na bradu, bradu Aronovu, æto kaplje na skut haljine njegove. Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. ULJEM 6 Psl 23:5 Pripremaæ stol preda mnom, na pogled neprijateljima mojim; maœeæ mi glavu uljem; çaæa se moja prelijeva. Psl 45:7 Ljubio si pravicu i mrzio na opaçinu: zato te je pomazao Bog, Bog tvoj, uljem radosti pred drugovima tvojim. Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema

niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” Jak 5:14 Boluje li tko meåu vama? Neka dozove sveøenike crkve, i neka mole nad njim maœuøi ga uljem u ime Gospodnje! ULOŒIO Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. UMA 5 Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Efe 4:23 I da se obnovite duhom uma svojega; 2So 2:2 Da se ne date brzo pokrenuti od uma, niti da se plaæite, ni duhom, ni rijeçju, ni poslanicom, toboœe od nas poslanom, kao da je veø blizu dan Gospodnji. 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, 1Pe 1:13 Zato opasavæi bedra svojega uma, budite trijezni i zacijelo se nadajte milosti, koja vam se pruœa u otkrivenju Isusa Krista. UMAKNU Eze 6:8 Ipak øu neke od vas, koji umaknu maçu, ostaviti meåu narodima, kad se rasijete po zemljama. UMAKNUO Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne UMAKNUTI 2 Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. UMALO 3 Psl 73:2 A meni umalo ne spotakoæe noge, umalo se ne poskliznuæe koraci moji. Psl 73:2 A meni umalo ne spotakoæe noge, umalo se ne poskliznuæe koraci moji. Psl 119:87 Umalo da me nijesu bili ubili na zemlji, ali ja ne odstupih od propisa tvojih. UMANJEN Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo

757 umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. UMANJIO Heb 2:7 Umanjio si ga neæto malo od anåela, slavom i çaæøu ovjençao si ga, i postavio si ga nad djelima ruku svojih, UMANJITI 1 Iva 3:30 On se mora uveøati, a ja se umanjiti, UMAØI 3 Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 23:33 Zmije i leglo gujino, kako øete umaøi osudi paklenoj? Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu tome, æto øe doøi, i da opstanete pred Sinom çovjeçjim!” UMARA Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. UMARAJTE 1 2So 3:13 A vi, braøo, ne umarajte se dobro çineøi! UMARAJU 2 Iza 40:30 I mladiøi se umaraju i sustaju, ljudi mladi padaju: Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. UMIÆLJENOJ 1 Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. UMIJ 1 Rut 3:3 Umij se i namaœi se, obuci na se haljine svoje najbolje, pa idi na gumno! UMIJEÆA M.Iz 14:10 Srce samo pozna vlastiti bol svoju; u radost njegovu ne umijeæa se tuåin. UMILOSTIVE 1 Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu UMILOSTIVI 1 Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. UMILOSTIVITE 1 Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. UMINE 1 Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! UMIRATI 1 Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. UMIRE 4 Prp 3:2 Ima vrijeme kad se raåa, i vrijeme

kad se umire; vrijeme kad se sadi, i vrijeme kad se çupa posaåeno; Jer 38:9 “Moj gospodaru i kralju! Nepravda je, æto sve çine ti ljudi proroku Jeremiji. Bacili su ga u jamu, tako da on umire od gladi; jer u gradu nema viæe kruha.” Mar 9:44 Gdje crv njihov ne umire, i oganj se ne gasi. Rim 6:9 Znajuøi da Krist uskrsnuvæi od mrtvih viæe ne umire, smrt viæe ne vlada njime. UMIREM 1Ko 15:31 Svaki dan umirem, tako mi, braøo, vaæe slave, koju imam u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu! UMIRIO Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. UMIRITI 2 M.Iz 6:35 Nikakav otkup ne moœe ga umiriti, i ne zadovoljava se, makar mu joæ ne znam koliko dao. 1Iv 3:19 Po tom poznajemo, da smo od istine, i moœemo srce svoje pred njim umiriti. UMIRU 3 Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” UMIRUØI 2 Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. Heb 11:22 Vjerom se spominje Josip umiruøi izlaska sinova Izraelovih i zapovijeda za kosti svoje. UMIVAONICU Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. UMJERENOST 1 Gal 5:23 Krotkost, umjerenost; protiv ovakvih nema zakona. UMJETNIÇKE 1 PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. UMJETNIK 1 Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. UMNOŒAVALA Dje 9:31 A Crkva je po svoj Judeji i Galileji i Samariji bila u miru, i napredovala je, i hodila je u strahu Gospodnjem, i umnoœavala pomoøu Duha Svetoga. UMNOŒAVAO Dje 2:47 Hvalili su Boga i imali milost u svega naroda. A Gospodin je svaki dan umnoœavao broj onih, koji su bili na putu spasenja.

UMNOŒENJA Mar 6:52 Jer joæ nijesu bili doæli do uviåavnosti kod umnoœenja kruhova nego je srce njihovo bilo zaslijepljeno. UMNOŒI 6 P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, Psl 107:41 Tako izvlaçi siromaha iz nevolje, obitelji njegove umnoœi kao stada. Psl 115:14 Neka vas umnoœi Gospod, vas i djecu vaæu! Luk 17:5 Apostoli zamoliæe Gospodina: “Umnoœi vjeru naæu!” Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, Rim 6:1 Æto øemo dakle reci! Zar da ostanemo u grijehu, da se milost I umnoœi? Boœe saçuvaj! UMNOŒILA Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, UMNOŒIO Iza 51:2 Pogledajte Abrahama, oca svojega, i Saru, koga vas je rodila! Sam je bio, kad sam ga pozvao. Blagoslovio sam ga i umnoœio ga. Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, UMNOŒIT 2 Pst 16:10 I joæ joj reçe anåeo Gospodnji: “Umnoœit øu potomstvo tvoje tako, da se neøe moøi prebrojiti od mnoœine.” 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, UMNOŒITI 3 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” UMOÇENU Otk 19:13 I obuçen je u haljinu umoçenu u krv, i ime se njegovo zove “Rijeç Boœja”. UMOÇI 3 L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. UMOÇIM Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. UMOM 4 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a

758 molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. 1Ko 14:15 Æto dakle? Molit øu se duhom, a molit øu se i umom; pjevat øu hvalu duhom, a pjevat øu i umom. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. 1Ko 14:20 Braøo, ne budite djeca umom, nego pakoæøu budite djeca, a razboritoæøu budite savræeni! UMORA 1So 2:9 Jer se spominjete, braøo, truda naæeg i umora, kako smo noø i dan radili, da ne budemo na teret nijednome od vas; tako smo vam propovijedali evanåelje Boœje. UMORAN Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. UMORI 1 Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. UMORIÆ 1 Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? UMORITE 1 Heb 12:3 Promotrite njega, koji je takvo protivljenje protiv sebe od grjeænika podnio, da se ne umorite i da ne klonu duæe vaæe! UMORNA Iza 5:27 Nema u njem umorna ni sustala. Nitko ne drijema i nitko ne spava. Nikomu se ne raspasuje pojas oko bedara njegovih. Nikomu se ne rastrga remen na obuøi njegovoj. UMORNE 1 Iza 50:4 Jezik uçenika dao mi je svemoguøi Gospod, da navjeæøujem, da nagovorom krijepim umorne. On budi svako jutro, budi mi uho, da sluæam kao uçenik. UMORNI 1 Mat 11:28 Doåite k meni svi, koji ste umorni i optereøeni, ja øu vas okrijepiti. UMORNIMA Iza 28:12 On, koji im je rekao: “Ovo je poçivaliæte – dajte poçinak umornima! – i ovo je okrijepiliæte.” Ali ne htjedoæe posluæati. UMORNOME 2 Job 22:7 Umornome nijesi pruœio vode, gladnome si uskratio kruha, Iza 40:29 On daje snagu umornome, daje jakost slabome. UMRE 10 M.Iz 11:7 Kad umre bezboœnik, propada nadanje njegovo; oçekivanje opakoga sruæi se. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Iva 6:50 Ovo je kruh, koji silazi s neba, da tko jede od njega, ne umre. Iva 11:25 Isus joj reçe: “Ja sam uskrsnuøe i œivot. Tko vjeruje u mene, ako i umre, œivjet

øe. Iva 11:50 I ne mislite, da je bolje za vas, da jedan çovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne.” Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. Rim 5:7 Jer jedva tko umre za pravednika; za dobroga moœe biti da bi se tko usudio umrijeti. Otk 3:2 Budi budan i utvråuj ostalo, æto hoøe da umre; jer ne naåoh tvojih djela savræenih pred Bogom svojim. UMREÆ 1 Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” UMREMO 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. UMRIJE 11 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. Luk 16:22 Tada umrije siromah. On bi od anåela odnesen u krilo Abrahamovo. I bogataæ umrije i bi pokopan. Rim 5:6 Jer Krist, kad smo joæ bili slabi, umrije u pravo vrijeme za bezboœnike. Rim 5:8 A Bog pokazuje svoju ljubav k nama, æto Krist, kad smo bili joæ grjeænici, umrije za nas. Rim 6:7 Jer koji umrije, oslobodi se od grijeha. Rim 6:10 Jer æto umrije, grijehu umrije jedanput, a æto œivi, Bogu œivi. Rim 6:10 Jer æto umrije, grijehu umrije jedanput, a æto œivi, Bogu œivi. Rim 14:9 Jer zato Krist umrije i oœivje, da zavlada i mrtvima i œivima. 1So 5:10 koji umrije za nas, da mi, ili bdjeli, ili spavali, zajedno s njim œivimo. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. UMRIJEH 1 Rim 7:10 A ja umrijeh; i naåe se, da mi je zapovijed bila za smrt, a trebala me je voditi k œivotu. UMRIJESTE 2 Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Kol 3:3 Jer umrijeste, i vaæ je œivot skriven s Kristom u Bogu. UMRIJET 7 Rut 1:17 Gdje ti umreæ, umrijet øu i ja, i ondje hoøu da budem i ja pokopana, Gospod neka uçini s menom æto hoøe! Samo me smrt moœe rastaviti od tebe.” Psl 71:16 Umrijet øu slaveøi çudesa Svemoguøega; slavit øu samo pravednost tvoju, Gospode!

Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” Iva 8:21 Nadalje im On reçe: “Ja idem. Traœit øete me i umrijet øete u svojemu grijehu. Kamo ja idem, vi ne moœete doøi.” Iva 8:24 Rekoh vam: “Umrijet øete u grijehima svojim, jer ako ne uzvjerujete, da sam ja, umrijet øete u grijehima svojim.” Iva 8:24 Rekoh vam: “Umrijet øete u grijehima svojim, jer ako ne uzvjerujete, da sam ja, umrijet øete u grijehima svojim.” Rim 8:13 Jer ako œivite po tijelu, umrijet øete; ako li Duhom djela tjelesna umrtvite, œivjet øete. UMRIJETI 18 Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Brj 23:10 Tko da izbroji Jakova, mnogobrojan je kao prah. Tko da izmjeri samo çetvrtinu Izraela. Htio bih umrijeti smrøu pravednika. Moj svræetak neka bude kao njihov.” 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Psl 82:7 Ali morate umrijeti kao ljudi, morate pasti kao jedan od knezova!” M.Iz 23:13 Ne ætedi kazne djetetu svojemu, jer izbijeæ li ga æibom, neøe od toga umrijeti. Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Luk 20:36 Oni ne mogu onda viæe ni umrijeti; oni su kao anåeli i djeca Boœja, jer su djeca uskrsnuøa. Iva 11:26 I ni jedan, koji œivi i vjeruje u mene, neøe umrijeti dovijeka. Vjerujeæ li to?” Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” Dje 21:13 A Pavao odgovori: “Æto çinite, te plaçete i cijepate srce moje! Jer ja sam pripravan za ime Gospodina Isusa ne samo svezan biti, nego i umrijeti u Jerusalemu.” Rim 5:7 Jer jedva tko umre za pravednika; za dobroga moœe biti da bi se tko usudio umrijeti. 1Ko 9:15 A ja nijesam niæta od toga uporabio. A ovo ne napisah, da tako bude meni; jer bi za mene bilo bolje umrijeti, nego dopustiti da tko slavu moju poniæti. 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” Flp 1:23 Jer sam pritisnut s obje strane: imam œelju umrijeti i biti s Kristom, æto bi bilo mnogo bolje.

759 Heb 9:27 I kao æto je ljudima odreåeno jednom umrijeti, a po tom sud; UMRLI 2 2Ko 5:14 Jer ljubav Kristova nagoni nas, kad ovako sudimo: ako je jedan za sve umro, to su svi umrli; 2Ti 2:11 Pouzdana je rijeç: Ako smo s njim umrli, s njim øemo i œivjeti; UMRO7 P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. Psl 118:17 Nijesam umro; ja œivim i navjeæøivat øu djela Gospodnja. Prp 7:17 Ne budi previæe bezboœan i ne budi lud; zaæto bi umro prije vremena? Iva 19:33 A kad doåoæe k Isusu, vidjeæe, da je veø umro, i ne prebiæe mu golijeni. Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! 1Ko 8:11 I zbog tvojega znanja poginut øe slabi brat, za kojega je Krist umro. 1Ko 15:3 Jer sam vam najprije predao æto sam i primio, da je Krist umro za grijehe naæe po Pismima; 2Ko 5:14 Jer ljubav Kristova nagoni nas, kad ovako sudimo: ako je jedan za sve umro, to su svi umrli; 2Ko 5:15 I za sve je umro, da i oni, koji œive, ne œive viæe sebi, nego onome, koji je za njih umro i uskrsnuo. 2Ko 5:15 I za sve je umro, da i oni, koji œive, ne œive viæe sebi, nego onome, koji je za njih umro i uskrsnuo. Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam pribijen na kriœ. Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. 1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su usnuli po Isusu, dovesti s njime. 1Pe 3:18 Jer je i Krist jedanput za grijehe naæe umro, pravedan za nepravedne, da nas privede k Bogu, ubijen doduæe tijelom, ali oœivljen Duhom. UMRTVITE 2 Rim 8:13 Jer ako œivite po tijelu, umrijet øete; ako li Duhom djela tjelesna umrtvite, œivjet øete. Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, UMUKNI 1 Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. UMUKNUÆE 1 Psl 107:29 On obrati buru u tiæinu, i valovi morski umuknuæe. UMUKNUTI 1 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a

proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. UNAKOLO Zah 12:2 “Evo, ja øu uçiniti Jerusalem çaæom opojnom za sve narode unakolo; a ide se i protiv Jude, kad se spsjeda Jerusalem. UNAOKOLO 6 Psl 12:8 Razmeøu se unaokolo bezboœnici: “prostota je gore kod ljudi. Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Eze 1:18 Naplatnice su njihove bile vrlo visoke i straæne za gledanje. Unaokolo bile su naplatnice pune oçiju u sva çetiri! Eze 10:12 Cijelo tijelo njihovo, leåa njihova, ruke njihove i krila njihova kao i toçkovi, sva çetiri, bili su puni oçiju svuda unaokolo. Mar 11:11 Tako on uåe u Jerusalem i otide u hram. Razgleda sve unaokolo i istom uveçe izaåe s dvanaestoricom u Betaniju. UNAPRIJED 10 Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. Prp 9:9 Sve sam to bio dobro promislio i bio sam doæao do spoznaje: pravedni i mudri u Boœjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoøe li ga ljubav ili mrœnja susresti, ne zna çovjek unaprijed. Sve mu moœe donijeti buduønost. Iza 42:9 Prije unaprijed kazano, vidite, dogodilo se! Sad javljam novo i prije nego joæ proklije, dajem vam da znate.” Mar 14:8 Ona je uçinila, æto je mogla: “ona pomaza unaprijed tijelo moje za pokop. Luk 21:14 Nemajte dakle nikakve unaprijed brige, kako øete odgovarati! Rim 1:2 Koje je Bog unaprijed obeøao preko proroka svojih u Svetim Pismima, Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. Efe 2:10 Jer smo njegovo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog unaprijed pripravi, da u njima hodimo. 1Pe 1:11 Ispitujuøi, na koje ili na kakvo vrijeme pokazuje Duh Kristov u njima, unaprijed svjedoçeøi za Kristove muke i za slave po tome, UNATOÇ 5 Psl 49:12 Çovjek unatoç svojemu sjaju nema opstanka; sliçan je stoci, æto se smakne. Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. Iza 38:15 U tjeskobi sam, Svemoguøi, olakæaj mi! Æto da joæ govorim? On mi je to navijestio, on je to i izveo: Mirno imam proœivjeti sve godine svoje unatoç gorkosti duæe svoje.

Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. UNESREØI 1 Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! UNIÅE 3 M.Iz 2:10 Jer mudrost uniåe u srce tvoje, spoznaja obraduje duæu tvoju. M.Iz 18:3 Gdje uniåe bezboœnost, ondje se smjesti i sramota, i prezir doåe sa sramotom. Luk 1:28 Anåeo uniåe k njoj i reçe: “Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti meåu œenama.” UNIÅOH 1 Psl 73:17 Dok najposlije uniåoh u tajnu Boœju i vidjeh, kako oni skonçaju. UNIÆLO 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; UNIÆTAVA 6 Job 5:12 Osnove lukavih uniætava, ruke njihove ne svræe pravo niæta. Psl 33:10 Gospod razbija osnovu neznaboæcima, uniætava pomisli narodima. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 40:23 On je onaj, koji obraøa knezove u niæta, koji vladaoce zemaljske uniætava. Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! UNIÆTAVAM 2 Psl 118:12 Kao roj pçela opkoliæe me: ugasiæe se kao oganj u trnju; u ime Gospodnje ja ih uniætavam. Iza 43:25 Ja sam, ja, koji uniætavam krivnju tvoju zbog sebe i tvojih se grijeha viæe ne spominjem. UNIÆTE 2 P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, UNIÆTEN 2 Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. UNIÆTENI 2 Iza 31:3 Jest, Egipøani su ljudi, a ne Bog, konji su njihovi meso, a ne duh. Mahne li

760 Gospod rukom svojom, posrnut øe pomagaç i sruæit øe se onaj kojemu pomaœe – svi øe zajedno biti uniæteni. Tuœ 3:22 Milost je Gospodnja, da nijesmo sasvim uniæteni, neiscrpljivo je milosråe njegovo. UNIÆTENJA Jer 13:14 I razbit øu ih, jednoga o drugoga, oçeve zajedno sa sinovima veli Gospod. “Nikakva ætednja, nikakvo saœaljenje, nikakvo milosråe neøe me sustegnuti od uniætenja njihova.” UNIÆTENJU Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. UNIÆTENO Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. UNIÆTI 14 Pst 19:25 I uniæti te gradove, svu nizinu sa svima stanovnicima tih gradova i sve, æto je raslo na poljima. Izl 23:24 Ne klanjaj se bogovima njihovim, ne sluœi im i ne radi po djelima njihovim, nego ih potpuno uniæti i razori kamene spomenike njihove. P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Psl 51:1 Smiluj mi se, Boœe, po milosråu svojem; po velikom milosråu svojem uniæti grijehe moje! Psl 51:9 Zastri lice svoje od grijeha mojih i uniæti sva zlodjela moja! Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? Luk 1:51 Moøno upravlja ruka njegova. Uniæti srca puna oholosti. Rim 6:6 Znajuøi ovo, da je stari naæ çovjek raspet s njime, da se uniæti grijeæno tijelo, te mi ne robujemo grijehu. 1Ko 1:28 I æto je neplemenito pred svijetom i prezreno, izabra Bog, i ono, æto nije, da uniæti ono, æto jest, 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem;

UNIÆTIÆ 2 P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. Psl 73:27 Jer evo, koji se udaljuju od tebe, idu u propast; koji ostave tebe, ti ih sve uniætiæ. UNIÆTIM 2 Eze 5:16 Kad pustim na te ljute strijele gladi, æto donose propast, æto øu ih pustiti da vas uniætim, i kad navalim na vas glad i slomim vam ætap kruha. Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. UNIÆTIO Psl 12:3 Ah, da bi ipak Gospod uniætio laskave usne i jezike veliçave, UNIÆTIT 6 Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Eze 21:27 Uniætit øu, uniætit øu, uniætit øu ga, i neøe ga viæe bih, dok ne doåe onaj, kojemu po pravu pripada: ‘njemu øu ga dati.’ Eze 21:27 Uniætit øu, uniætit øu, uniætit øu ga, i neøe ga viæe bih, dok ne doåe onaj, kojemu po pravu pripada: ‘njemu øu ga dati.’ Eze 21:27 Uniætit øu, uniætit øu, uniætit øu ga, i neøe ga viæe bih, dok ne doåe onaj, kojemu po pravu pripada: ‘njemu øu ga dati.’ 1Ko 1:19 Jer je pisano: “Uniætit øu mudrost mudrih i odbacit øu razum razumnih.” UNIÆTITI 9 Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Job 10:8 Tvoje su me ruke napravile i naçinile, da me zar sada ideæ uniætiti? Jer 30:11 Jest, ja sam s tobom,” govori Gospod, “da te izbavim. Uniætit øu sve narode, meåu koje sam te razasuo! Ali tebe neøu uniætiti, samo øu te karati s mjerom. Sasvim bez kazne ne mogu te ostaviti!” Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe

prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. 1Ko 6:13 Jelo je za trbuh, i trbuh za jelo. A Bog øe oboje uniætiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo. 1Ko 15:26 A kao posljednji øe se neprijatelj uniætiti smrt; UNIJETI 1 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. UNIO Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! UNIØI 1 Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! UNOSI 2 Mih 4:12 Ali oni ne znaju misli Gospodnjih i ne razumiju odluke njegove, da ih unosi kao snoplje na gumno. Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. UNUÇAD 2 P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. UNUTAR 1 Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. UNUTRA 8 Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. Eze 7:15 Vani bjesni maç, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past øe od maça, tko u gradu, toga øe uniætiti glad i dah kuge. Hab 2:15 Teæko onome, koji poji bliœnjega svojega, a mijeæa unutra otrov, i opoji ga, da gleda golotinju njegovu! Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. Luk 11:41 Dajte radije ono, æto je unutra, kao milostinju, onda vam je sve çisto. Otk 4:8 I svako od çetiri biøa imaæe po æest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna oçiju, i pjevala su bez odmora dan i noø; “Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoøni, koji bijaæe, i koji jest, i koji øe doøi.” UNUTRAÆNJEM Rim 7:22 Jer imam radost u zakonu

761 Boœjemu po unutraænjem çovjeku, UNUTRAÆNJI 1 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. UNUTRAÆNJOST 1 Heb 6:19 Koju imamo kao sigurno i tvrdo sidro duæe, koje ulazi u unutraænjost iza zavjese UOPØE 2 Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. 1Ko 15:29 Inaçe, æto çine oni, koji se krste za mrtve! Ako mrtvi uopøe ne uskræavaju, æto se i krste za njih. UOSTALOM 6 Iva 4:2 – Uostalom Isus sam nije krstio, nego uçenici njegovi. – 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Efe 6:10 Uostalom braøo budite jaki u Gospodinu i u moøi sile njegove! Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, UŒA Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. UŒARENE 1 Dan 3:17 Jer evo, Bog naæ, kojega poætujemo, ima moø da nas izbavi iz peøi ognjene uœarene. On øe as, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! UŒARENU Dan 3:6 Tko se ne baci niçice i ne pokloni se, bit øe smjesta baçen u peø ognjenu uœarenu.” UŒAS 1 Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. UŒASA Eze 23:33 Napunit øeæ se pijanstva i brige. Çaæa uœasa i groze jest çaæa tvoje sestre Samarije. UŒE 1 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. UŒETA Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. UŒETIMA Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika!

UŒIŒE 1 Mat 5:15 Niti se uœiœe svijeøa i meøe pod sud, nego na svijeønjak. Tada svijetli svima u kuøi. UŒITAK 2 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; Heb 11:25 I volio je stradati s narodom Boœjim, negoli imati çasovit uœitak grijeha, UŒIVA M.Iz 31:31 Podajte joj da uœiva plod ruku svojih i neka je hvale na vratima djela njezina! Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, UŒIVAÆ 1 Psl 37:3 Uzdaj se u Gospoda i çini, æto je dobro, da ostajeæ u zemlji i uœivaæ dobra njezina. UŒIVAJ 1 Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! UŒIVAJU 2 1Ko 7:31 I koji uœivaju ovaj svijet, kao da ga ne uœivaju; jer prolazi obliçje ovoga svijeta. 1Ko 7:31 I koji uœivaju ovaj svijet, kao da ga ne uœivaju; jer prolazi obliçje ovoga svijeta. UŒIVAM 1Ko 10:30 Ako ja sa zahvalom uœivam, zaæto da me psuju za ono, za æto ja zahvaljujem? UŒIVANJE 2 Prp 4:8 Jedan jedini, ni jedan drugi uz njega, ni jedan sin, ni jedan brat. Nema kraja svemu trudu njegovu; oçi njegove ne mogu da se nasite bogatstva; a ne misli za koga se muçim i oduzimam sebi svako uœivanje? I to je taætina i loæ posao! Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. UŒIVAO PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! UŒIVAT 3 M.Iz 7:18 Pa doåi, uœivat øemo ljubav, plivat øemo u slasti ljubavnoj do zore. Iza 1:19 Ako hoøete sluæati, uœivat øete najbolje u zemlji. Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. UŒIVATI 3 P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. Iza 65:21 Oni øe graditi kuøe i u njima stanovati. Sadit øe vinograde i uœivati plodove njihove. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. UPADA

M.Iz 13:5 Laœna rijeç mrska je pravedniku, a bezboœnik upada u porugu i sramotu. UPADAJU 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. UPADNE 3 Mat 12:11 On im reçe: “Ako jednome od vas u subotu njegova jedina ovca upadne u jamu, neøe li je on prihvatiti i izvaditi? Gal 6:1 Braøo, ako i upadne çovjek u kakav prekræaj, vi duhovni ispravljajte takvoga duhom krotkosti; a pazi na sebe, da i ti ne budeæ iskuæan! Heb 4:11 Nastojmo dakle da uåemo u onaj pokoj, da ne upadne tko u onaj isti primjer nevjerstva. UPADNU Mat 6:5 Kad se molite, ne çinite kao licemjeri! Oni se najradije mole u sinagogama i na uglovima uliçnim, da upadnu ljudima u oçi. Zaista, kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. UPALI 2 Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, UPALIT 1 Iza 30:33 Jer je odavna podignuto ognjiæte; i za kralja je pripravljeno. Duboko i æiroko naslagana su drva s ognjem mnogim. Dah Gospodnji kao potok sumporni upalit øe ga. UPALJIVAO Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. UPALJIVATI 1 1Ko 7:9 Ako li se ne uzdrœe, neka se œene i udaju; jer je bolje œeniti se, negoli upaljivati se. UPAMTI 2 Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. UPAO Psl 116:3 Bili su me stegli okovi smrti, spopale me tjeskobe svijeta mrtvih; bio sam upao u tugu i muku. 1Ti 3:7 A valja da ima i dobro svjedoçanstvo od onih, koji su vani, da ne bi upao u sramotu i u zamku åavolju. UPAST 1 M.Iz 28:14 Blagoslovljen je çovjek, koji je svagda na oprezu; a tko uçini tvrdim srce svoje, upast øe u nesreøu. UPASTI 1 Heb 10:31 Straæno je upasti u ruke Boga œivoga. UPEÇEN 1Ti 4:2 U licemjerju laœaca, koji imaju biljeg upeçen na svojoj savjesti, UPISATI 1 Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih

762 dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. UPITA5 Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Pst 4:9 Tada upita Gospod Kaina: “Gdje ti je brat Abel?” On odgovori: “Ne znam; zar sam ja çuvar brata svojega?” Joæ 5:13 Kad se Joæua naåe jedanput pred Jerihom, podiœe oçi i pogleda, a to stoji prema njemu çovjek, koji je drœao goli maç u ruci svojoj. Joæua pristupi k njemu i upita ga: “Jesi li naæ ili naæih neprijatelja?” 2Sa 21:3 David dakle upita Gibeoneje: “Æto da vam uçinim? Çim da vas namirim? Blagoslovite ipak baætinu Gospodnju!” Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Mat 11:3 I upita ga: “Jesi li ti onaj, koji ima doøi, ili drugoga da çekamo?” Mat 19:18 Upita ga: “Koje?” Isus odgovori: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? Mat 22:20 Isus ih upita: “Çija je ovo slika i natpis?” Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Mar 5:9 Upita ga: “Kako se zoveæ?” “Legija mi je ime”, odgovori mu; “jer nas je mnogo.” Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Luk 13:23 Tada ga upita netko: “Gospodine, je li samo malo onih, koji se spasavaju?” On im reçe: Luk 24:19 On ih upita “Æto?” Odgovoriæe mu: “To za Isusa Nazareøanina. On je bio prorok, silan u djelu i u rijeçi pred Bogom i svim narodom. Luk 24:41 Ali od radosti i zaçuåenja nijesu oni joæ uvijek mogli vjerovati. Zato ih upita: “Imate li ovdje æto jesti?” Iva 9:35 Çuo je Isus, da ga izbaciæe, i kad ga naåe, upita ga: “Vjerujeæ li ti u Sina çovjeçjega?”

Iva 11:34 I upita: “Gdje ga metnuste?” Odgovoriæe mu: “Gospodine, doåi i vidi!” Iva 13:25 A on naslonjen na grudi Isusove upita: “Gospodine, tko je to?” Iva 13:36 Tada ga upita Simon Petar: “Gospodine, kamo ideæ?” Isus mu odgovori: “Kamo ja idem, ne moœeæ sad iøi za mnom, ali øeæ poslije poçi za mnom.” Dje 8:30 Filip pritrça i çuje, gdje çita proroka Izaiju. Upita ga: “Razumijeæ li, æto çitaæ?” UPITAÆE 14 Mat 2:1 Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, doåoæe mudraci od istoka u Jerusalem i upitaæe: Mat 9:14 Tada doåoæe k njemu uçenici Ivanovi i upitaæe: “Zaæto postimo mi i farizeji, a uçenici tvoji ne poste?” Mat 19:25 Kad to çuæe uçenici, posve se smetoæe i upitaæe: “Tko se onda moœe spasiti?” Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 26:17 U prvi dan beskvasnih kruhova pristupiæe uçenici k Isusu i upitaæe: “Gdje da pripravimo za te Pashalno janje?” Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! Luk 20:21 Upitaæe ga: “Uçitelju, znamo, da pravo govoriæ i uçiæ, i ne gledaæ na osobu ljudi, nego zaista uçiæ putu Boœjemu. Iva 1:21 Tada ga upitaæe: “Æto dakle? Jesi li moœda Ilija?” On odgovori: “Nijesam.” “Jesi li prorok?” On odgovori: “Nijesam.” Iva 8:19 Tada ga upitaæe: “Gdje je Otac tvoj?” Isus odgovori: “Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega. Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca mojega.” Iva 9:15 Opet ga dakle upitaæe farizeji, kako je progledao. A on im reçe: “Blato metnu mi na oçi, i oprah se, i vidim.” Iva 9:40 To su çuli neki od farizeja, koji su bili s njim, i upitaæe ga: “Jesmo li i mi slijepi?” Iva 10:24 Tada ga opkoliæe Œidovi i upitaæe: “Dokle øeæ muçiti duæu naæu? Ako si ti Krist, kaœi nam otvoreno!” Dje 1:6 Bili su dakle s njim zajedno. Tada ga upitaæe: “Gospodine, hoøeæ li u ovo vrijeme podignuti kraljevstvo Izraelovo?” UPITAJU Zah 13:6 Upitaju li ga onda: “Kakve su ti to brazgotine na prsima,” odgovara: “Udarili su me u kuøi mojih prijatelja.” UPITAO Dan 12:8 Çuo san to, ali nijesam razumio. Zato sam upitao ‘’Gospodaru moj, æto znaçi posljednje od ovih stvari?’ Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz UPITATI 1 M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. UPLAÆE 2 Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je

nije uçinio Gospod? Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz UPLAÆENI 1 Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” UPLAÆI 2 Izl 2:14 A on reçe: “Tko je tebe postavio za poglavara i suca nad nama? Hoøeæ li i mene ubiti kao Egipøanima?” Mojsije se uplaæi; jer pomisli: “Tako se je ipak to saznalo.” Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” UPLAÆIÆE 2 Luk 2:9 Tada stupi anåeo Gospodnji k njima, i slava ih Gospodnja obasja. I uplaæiæe se vrlo. Iva 6:19 Bili su otplovili daleko jedno dvadeset i pet ili trideset stadija, [potrkaliæta] kad ugledaæe Isusa, gdje ide po moru i pribliœuje se k laåici. Oni se uplaæiæe. UPLAÆIH 1 Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol, pa sam se skrio.” UPLAÆITE 1 Mat 24:6 Çut øete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte, da se ne uplaæite! To mora tako doøi; ali nije joæ tada svræetak, UPORABIO 1Ko 9:15 A ja nijesam niæta od toga uporabio. A ovo ne napisah, da tako bude meni; jer bi za mene bilo bolje umrijeti, nego dopustiti da tko slavu moju poniæti. UPORNA Hos 4:16 Ako je Izrael nepokoran kao uporna junica, kako øe ih Gospod pasti kao janje na otvorenoj tratini? UPORNOM Sef 3:1 Teæko gradu upornom okaljanom nasilnom! UPOTREBLJAVAO 1Sa 17:40 Uze ætap svoj u ruku i potraœi sebi iz potoka pet glatkih kamenova, Metnu ih u torbu pastirsku, koju je upotrebljavao kao torbu od praøke. Onda uze praøku svoju u ruku i poåe na Filistejina. UPOTREBOM Kol 2:21 “Ne dotakni se!” Ne okusi!” “Ne opipaj!”? Sve to propada s upotrebom, UPOTRIJEBITI 1 Jer 7:32 Zato øe doøi dani”, veli Gospod, “kad se viæe neøe govoriti o Tofetu i o dolini Ben-Hinomu, nego o dolini daviliætu. Tada øe se upotrijebiti Tofet za groblje, jer inaçe nema viæe mjesta. UPOZNA 2Ko 1:14 Kao æto nas dijelom i upozna ste, da smo vaæa slava, kao æto i vi naæa u dan naæega Isusa Krista. UPOZNAÆ 1 Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih:

763 UPOZNAÆE 2 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. Otk 2:24 A vama govorim, ostalima u Tijatiri, kojigod nemaju nauke eve, koji ne upoznaæe dubina sotoninih, kao æto govore: Ne meøem na vas drugoga bremena; UPOZNADE 1 Rim 11:34 Jer tko upoznade misao Gospodnju? Ili tko mu bi savjetnik? UPOZNAJTE 1 Psl 68:34 Upoznajte moø Boœju! Nad Izraelom stoluje veliçanstvo njegovo, moø njegova u oblacima. UPOZNAJU 2 Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, UPOZNALI 5 1Ko 2:8 Ove ni jedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. 2Ko 2:4 Jer sam od brige mnoge i tjeskobe srca pisao vam s mnogim suzama, ne da biste se oœalostili, nego da biste upoznali ljubav, koju imam izobilno za vas. Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. UPOZNAM Psl 119:71 Na spasenje je meni, æto moram trpjeti, da upoznam naredbe tvoje. UPOZNAMO 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. UPOZNAO 5 Luk 19:42 “Kad bi i ti u ovaj svoj dan upoznao, æto ti je za mir! Ali je sad skriveno od oçiju tvojih. Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? 1Ko 2:8 Ove ni jedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. 1Ko 8:2 Ako li tko misli, da æto zna, joæ nije upoznao, kako treba znati. UPOZNASTE 4 Efe 4:20 Ali vi tako ne upoznaste Krista; 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam,

mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. UPOZNAT 1 Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. UPOZNATI 5 Job 31:6 Neka me izmjeri na pravoj tezulji: Bog øe upoznati neduœnost moju! Psl 39:4 Daj mi, Gospode, misliti na svrhu moju i mjeru dana mojih, kako li je malena, da mogu upoznati kako sam vrlo prolazan! Iva 8:28 Isus nastavi: “Kad podignete Sina çovjeçjega, onda øete upoznati, da sam ja, i da niæta sam od sebe ne çinim, nego onako govorim, kako me nauçi Otac moj. Iva 8:3 2 Tada øete upoznati istinu, i istina øe vas osloboditi.” Gal 4:9 A sada kad ste upoznali Boga, ili ste dapaçe upoznati od Boga, kako se obraøate opet na slaba i jadna poçela, kojima opet iznova hoøete da sluœite? UPOZORI 1 1Ti 5:1 Starijega ne karaj, nego ga upozori kao oca, mlaåe kao braøu; UPRAVA Psl 77:13 Uzviæena je uprava tvoja, Boœe, koji je bog tako velik kao Bog naæ? UPRAVI 1 Luk 6:20 Tada on upravi oçi svoje na uçenike svoje i progovori: “Blagoslovljeni ste vi siromaæni! Vaæe je kraljevstvo Boœje, UPRAVIH 1 Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. UPRAVIJENE 1 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” UPRAVIT 1 Psl 32:8 “Pouçit øu te, pokazat øu ti put, kojim da ideæ; svjetovat øu te, upravit øu na te oko svoje.” UPRAVITELJ 2 Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? Tit 1:7 Jer nadglednik treba daj je bez prijekora, kao Boœji upravitelj, ne samovoljan, ne gnjevljiv, ne pijanica, ne svadljiv, ne lakom na gadan dobitak; UPRAVITELJA Luk 16:1 Dalje reçe uçenicima svojim: “Bio je jedan çovjek bogat, koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optuœen kod njega, da mu prosipa imanje. Luk 16:8 Gospodar pohvali nepravednog upravitelja, æto je radio mudro, jer su djeca ovoga svijeta u svojem naraætaju mudrija od djece svjetlosti. Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga

svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. UPRAVITELJE 1 1Ko 4:1 Tako neka nas smatra çovjek kao sluge Kristove i upravitelje tajna Boœjih. UPRAVITELJI 1 1Pe 4:10 Posluœujte jedan drugoga, svaki darom, koji je primio, kao dobri upravitelji razliçne milosti Boœje. UPRAVITELJU Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! UPRAVLJA 7 2Sa 22:35 Ruku moju upravlja u boju, miæice moje zapeæe luk od mjedi. M.Iz 16:9 Srce çovjeçje uredi sebi put svoj, a Gospod upravlja korake njegove. Luk 1:51 Moøno upravlja ruka njegova. Uniæti srca puna oholosti. Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Rim 12:8 Ako opominje, neka opominje, koji daje, neka daje poæteno, koji upravlja, neka se brine; koji çini milosråe, neka çini radosno! 1Ti 3:4 Koji svojom kuøom dobro upravlja i ima posluænu djecu sa svom çestitoæøu. 2Ti 2:15 Postaraj se, da se pokaœeæ prokuæan pred Bogom kao radnik, koji se nema æto stidjeti, koji pravo upravlja rijeçju istine! UPRAVLJAÆ 1 Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. UPRAVLJAJU 2 Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. UPRAVLJANJA Job 26:14 Ali to su tek obrubi njegova upravljanja, æapat je to samo, æto çujemo o njemu. I tko da razumije grom svemoøi njegove? UPRAVLJANJE 6 Job 40:8 Hoøeæ li zanijekati moje pravedno upravljanje, mene okriviti, samo da ti imadneæ pravo? Psl 35:28 Moj øe jezik navjeæøivati pravedno upravljanje tvoje, uvijek slavno djelovanje tvoje. Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Psl 111:3 Djela su njegova krasota i sjajnost; pravedno upravljanje njegovo traje dovijeka. Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Dan 4:37 Zato ja, Nebukadnezar, hvalim, blagoslivam i slavim kralja nebeskoga; jer su sva djela njegova istinita; upravljanje je njegovo pravedno. On moœe poniziti one, koji hode u oholosti.” UPRAVLJANJU Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ,

764 Gospode! UPRAVLJAO Iza 40:13 Tko je upravljao duh Gospodnji, tko ga je upuøivao kao savjetnik? UPRAVLJATE 1 Dje 20:28 Pazite na sebe i na sve stado, u kojem vas Duh Sveti postavi predstojnicima, da upravljate crkvom Boœjom, koju je stekao krvlju svojom. UPRAVLJATI 2 Psl 31:3 Jer si mi hridina i utvrda: radi imena svojega vodit øeæ me i upravljati, 1Ti 3:5 A ako tko ne zna svojom kuøom upravljati, kako øe se starati za crkvu Boœju? UPRAVLJENE 1 Jer 5:3 Nijesu li oçi tvoje, Gospode, upravljene na poæteno biøe? Udarao si ih, ali ih nije boljelo, predao si ih uniætenju, ali oni neøe da prime stegu, tvråe im je çelo od kamena, i neøe da se obrate. UPRAVLJENO Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” UPRAVO4 Pst 31:19 A Laban je bio upravo otiæao da striœe ovce svoje, a Rahela ukrade kuøne idole oca svojega. Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? Jer 7:19 A mene zar da ozlovolje,” govori Gospod, “ili ne upravo same sebe, da se osramote sramotno?” Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Luk 4:21 On im poçne govoriti: “Danas se ispuni ova rijeç Pisma, koju ste upravo çuli.” Luk 15:25 Sin njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doåe i pribliœi se kuøi, zaçu glazbu i igru. Luk 17:30 Upravo øe tako biti u onaj dan, kad se objavi Sin çovjeçji. Iva 5:39 Istraœujete Pisma jer mislite, da imate u njima œivot vjeçni! Upravo su ona, koja svjedoçe za mene. Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu

vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga do dana Krista Isusa. UPROPAÆØUJ 1 Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! UPROPAÆØUJE 2 M.Iz 11:3 Neduœnost vodi poætene sigurno, a nevjerne upropaæøuje laœljivost njihova. Iva 10:10 Tat ne dolazi, nego da krade, ubija i upropaæøuje. Ja doåoh, da imaju œivot i obilatije imaju. UPROPASTI 2 Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. Luk 9:56 Sin çovjeçji nije doæao da upropasti duæe, nego da ih spasi”. I tako otidoæe u drugo mjesto. UPROPASTIÆ 1 Mar 1:24 “Odlazi! Æto mi imamo s tobom posla, Isuse Nazareøanine? Ti si doæao da nas upropastiæ. Znam, tko si, Svetac Boœji.” UPROPASTIT 1 1Ko 3:17 Ako li tko oskvrni hram Boœji, upropastit øe njega Bog; jer je hram Boœji svet, a to ste vi. UPROPASTITI 3 P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. Dan 8:25 Lukavstvom njegovim napredovat øe mu prijevarni pothvat njegov. Bit øe ohol i mnoge øe iznenada upropastiti. Ali çim se digne na kneza nad knezovima, bit øe satrven bez ruke ljudske. Jak 4:12 Jedan je zakonodavac i sudac, koji moœe spasiti i upropastiti. A ti tko si, da bliœnjega sudiæ?! UPUÆTA 2Ti 2:4 Ni jedan, koji se bori, ne upuæta se u poslove ovoga svijeta; inaçe neøe ugoditi vojskovoåi. UPUØEN Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. UPUØIVAO Iza 40:13 Tko je upravljao duh Gospodnji, tko ga je upuøivao kao savjetnik? UPUØUJTE 1 Jud 1:22 Upuøujte one, koji se joæ prepiru! UPUØUJU Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. UPUTE 1 Psl 119:39 Odvrati od mene porugu, koje se plaæim, jer su upute tvoje krasne! UPUTIO Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Flp 4:12 Znam i oskudijevati, znam i obilovati; u svemu i u sve sam se uputio, i sit biti, i gladovati, i izobilovati i nemati! UPUTITI 1 Iza 28:9 “Koga øe joæ uçiti mudrosti i koga øe joæ uputiti u objave? One, koji su odviknuti od mlijeka, koji su odbijeni od

prsiju? URA Dje 2:15 Nijesu ovi pijani, kao æto vi mislite, jer je istom treøa ura dana; 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. URAÇUNA 8 Pst 15:6 Abram povjerova Gospodu, i on mu to uraçuna u pravednost. Rim 4:3 Jer æto kaœe pismo? Vjerova Abraham Bogu, i uraçuna mu se u pravdu.” Rim 4:10 Kako se dakle uraçuna? Ili kad je bio obrezan ili neobrezan? Ne, kad je bio obrezan, nego kad je bio neobrezan. Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, Rim 4:22 Zato se i uraçuna njemu u pravdu. Gal 3:6 Kao æto Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu. 2Ti 4:16 Za prve moje obrane nije mi nitko pomogao, nego su me svi ostavili; neka im se to ne uraçuna! Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. URAÇUNAJ 1 Flm 1:18 Ako li ti je u çemu skrivio, ili je duœan, to meni uraçunaj! URAÇUNATI 1 Mat 18:24 Kad se poçne uraçunati, dovedoæe mu jednoga, koji mu je bio duœan deset tisuøa talenata. URAÇUNAVA Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! URADIÆE 1 Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. URADIM Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. URE 5 Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, Mat 20:6 Kad je izaæao oko jedanaeste ure, naåe opet druge gdje stoje. On ih upita: “Æto stojite ovdje cijeli dan besposleni? Mat 27:46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lama sabaktani?” to jest: “Boœe moj, Boœe moj, zaæto si me ostavio?” Iva 4:6 Ondje je bio studenac Jakovljev. Umoran od puta sjeo je Isus kraj studenca. Bilo je oko æeste ure. Iva 19:14 A bila je priprava Blagdana Pashe, oko æeste ure, i reçe Œidovima: “Evo kralj vaæ!” UREÅUJE 1 Psl 112:5. Blagoslovljen je çovjek, koji je milostiv i daje u zajam, i poslove svoje ureåuje po pravici. UREDBAMA L.Zk 20:23 Ne idite po uredbama naroda, koje øu protjerati za dolaska vaæega, jer su çinili sve to, zato mi omrzoæe. UREDBE 1

765 Mih 6:16 Drœe se uredbe Omrijeve i sva djela kuøe Ahabove. Po savjetima njihovim hodili ste, da te predam opustoæenju i stanovnike tvoje podsmijehu. Vi nosite sramotu naroda mojega. UREDI 3 2Kr 20:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi svoju kuøu; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” M.Iz 16:9 Srce çovjeçje uredi sebi put svoj, a Gospod upravlja korake njegove. Iza 38:1 U ono vrijeme razbolje se Ezekija na smrt. Prorok Izaija, sin Amosov, doåe k njemu i reçe mu: “Ovako veli Gospod: Uredi kuøu svoju; jer øeæ umrijeti i neøeæ viæe ozdraviti!” UREDIÆ 1 Tit 1:5 Zato te ostavih u Kreti, da urediæ, æto je nedovræeno, i da postaviæ po gradovima starjeæine, kao æto ti ja zapovjedih. UREDNO 1Ko 14:40 A sve neka bude poæteno i uredno! URES 5 M.Iz 20:29 Slava je mladiøima jakost njihova; ures je starcima sijeda kosa. Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. UREZAN Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, UREZANA 2Ko 3:7 Ako li je sluœba smrti koja je u kamenje urezana slovima, bila u slavi, tako da sinovi Izraelovi ne mogoæe pogledati na lice Mojsijevo od slave lica njegova, koja prestaje: URI 1 Dje 10:30 I Kornelije reçe: Upravo prije çetiri dana molio sam se o devetoj uri u svojoj kuøi. I eto, çovjek stade preda mnom u haljini sjajnoj. URIM 2 Izl 28:30 U naprsnik Boœjih presuda metni Urim i Tumim, da poçivaju na srcu Aronovu, kadgod stupi pred Gospoda. Tako neka Aron neprestano nosi pred Gospodom na svojemu srcu Boœje presude za sinove Izraelove. P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, URODA Pst 4:12 Kad zemlju obradiæ, neka ti viæe ne daje uroda; lutat øeæ i bjeœat øeæ po zemlji.”

URODI 1 L.Zk 25:21 Onda znajte, da u æestoj godini udijelit øu vam blagoslov svoj, da vam urodi za tri godine. UROTOM 2 Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! URU 2 Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana Mat 26:40 Tada doåe k uçenicima svojim i naåe ih gdje spavaju. Reçe Petru: “Zar nijeste mogli jednu uru probdjeti s menom? USAÅENO Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. USAÅENU Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! USAHNE 2 Psl 137:5 Ako bih zaboravio tebe, Jerusaleme, neka usahne desnica moja! Zah 11:17 Teæko loæemu pastiru, koji ostavlja ovce! Suha bolest neka doåe na miæicu njegovu i na desno, oko njegovo! Neka usahne miæica njegova, neka se ugasi oko njegovo!” USAHNU 2 Mat 13:6 Ali kad obasja sunce, uvenu, i jer nije imalo korijena usahnu. Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. USAHNUÆE 1 Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. USAHNULA P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. USAHNULO Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. USAHNUTI 2 Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” USANA 7 Psl 141:3 Postavi, Gospode, straœu ustima mojim, çuvaj vrata usana mojih! Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam

izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. Heb 13:15 Po njemu dakle prinosimo svagda Bogu œrtvu zahvalnu, to jest, plod usana, koje priznaju ime njegovo! USAVRÆAVA 2Ko 12:9 I reçe mi: “Dosta ti je milost moja, jer se sila u slabosti usavræava.” Rado øu se dakle hvaliti svojim slabostima, da se nastani u meni sila Kristova. USAVRÆE 1 Efe 4:12 Da se sveti usavræe za djelo sluœbe, na sazidanje tijela Kristova; USAVRÆI 1 Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. USAVRÆILA Jak 2:22 Vidiæ li, da je pomagala djelima njegovim, i da se je djelima vjera usavræila? USAVRÆIO Heb 7:19 Jer zakon nije niæta usavræio, ali je uveo bolju nadu, po kojoj se pribliœujemo k Bogu. Heb 10:14 Jer je jednim prinosom usavræio zauvijek one, koji bivaju posveøeni. USAVRÆITELJA Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. USAVRÆITI 2 Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. USAVRÆUJE 2 Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi. 1Iv 4:17 U tom se ljubav Boœja u nas usavræuje, da imamo pouzdanje na dan suda, jer kao æto je on, i mi smo u svijetu ovom. USEKAÇE 1 Izl 37:23 Onda napravi uz to sedam svjetionica, usekaçe i tavice njihove od çistoga zlata. USJEV 1 Mat 13:26 Kad onda uzraste usjev i uhvati se rod, pokaza se i kukolj. USJEVE 2 Psl 65:10 Brazde si njezine napojio, grude

766 njezine namoçio, kiænim kapljama razmekæao, usjeve joj u rastu blagoslovio. Luk 6:1 Jedne subote iæao je kroz usjeve. Uçenici njegovi trgali su klasje, trli ga ruka na te jeli. USJEVNO Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. USKA Mat 7:13 Uåite na uska vrata, jer su æiroka vrata i æirok put, koji vodi u propast, i vrlo mnogi njim idu. Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Luk 13:24“Trudite se da uåete na uska vrata, jer vam kaœem: “Mnogi øe traœiti da uåu, a neøe moøi. USKRAØUJ 1 M.Iz 3:27 Oskudnima ne uskraøuj dobroçinstva, kad je u moøi tvojoj da ga dijeliæ! USKRAØUJE 2 Psl 84:11 Jer je Bog, Gospod, kruna i ætit; Gospod daje milost i çast; ne uskraøuje dobara onima, koji hode poæteno Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. USKRAØUJTE 1 1Ko 7:5 Ne uskraøujte jedan drugomu, osim ako se dogovorite za vrijeme, da se posvetite molitvi, i opet da se sastanete, da vas sotona ne iskuæa zbog vaæe neuzdrœljivosti! USKRATI 1 Rut 4:14 Tada rekoæe œene Noemi: “Neka je blagoslovljen Gospod, koji ti ne uskrati danas zaætitnika! USKRATIO Pst 22:16 I reçe: “Kunem se sobom, glasi rijeç Gospodnja: Zato, æto si to çinio i nijesi mi uskratio jedinoga sina svojega. Job 22:7 Umornome nijesi pruœio vode, gladnome si uskratio kruha, USKRÆAVAJU 3 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. 1Ko 15:29 Inaçe, æto çine oni, koji se krste za mrtve! Ako mrtvi uopøe ne uskræavaju, æto se i krste za njih. 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” USKRSNE 1 Dje 17:3 Pokazujuøi i dokazujuøi, da je trebalo da Krist trpi i uskrsne od mrtvih, i da ovaj Isus, kojega ja propovijedam vama, jest Krist. USKRSNI 1 Efe 5:14 Zato se kaœe: “Ustani, koji spavaæ, i uskrsni od mrtvih, i obasjat øe te Krist!” USKRSNU 6 Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Efe 2:6 I s njim uskrsnu i s njim posadi na

nebesima u Kristu Isusu, Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. 1So 1:10 I da çekate Sina njegova s nebesa, kojega uskrsnu od mrtvih, Isusa, koji nas izbavlja od buduøega gnjeva. Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, USKRSNULI 1 Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. USKRSNULOGA Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. USKRSNUO 5 Mat 27:64 Zato daj, da se çuva grob do treøega dana. Inaçe bi mogli doøi uçenici njegovi ukrasti ga i onda narodu reøi: “On je uskrsnuo od mrtvih. Tada bi posljednja prijevara bila joæ gora od prve.” Mat 28:6 On nije ovdje. Uskrsnuo je, kao æto je rekao. Doåite, vidite ovdje mjesto, gdje je leœao Gospodin. Mat 28:7 A sad otidite brœe i javite uçenicima njegovim: “On je uskrsnuo od mrtvih i ide pred vama u Galileju. Ondje øete ga vidjeti. Eto, ja vam rekoh.” Mar 16:6 A on im reçe: “Ne bojte se! Traœite Isus Nazareøanina, Razapetoga, uskrsnuo je, nije ovdje. Evo, ovdje je mjesto, kamo su ga bili poloœili. Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Luk 24:34 Oni rekoæe: “Gospodin je zaista uskrsnuo i javio se Simonu.” Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. Dje 13:37 A kojega je Bog uskrsnuo, nije vidio truhlosti. Rim 4:25 Koji je predan zbog grijeha naæih i uskrsnuo zbog opravdanja naæega, Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 8:11 A ako li stanuje u vama Duh onoga, koji je uskrsnuo Isusa, onaj, koji je uskrsnuo Isusa Krista od mrtvih, oœivjet øe i vaæa smrtna tjelesa Duhom svojim, koji stanuje u vama. Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. 1Ko 6:14 A Bog je i Gospodina uskrsnuo, i nas øe uskrsnuti silom svojom. 1Ko 15:4 I da je pokopan, i da je uskrsnuo treøi dan po Pismima; 1Ko 15:12 A ako se Krist propovijeda, da je

uskrsnuo od mrtvih, kako govore neki meåu vama, da nema uskrsnuøa mrtvih? 1Ko 15:13 A ako nema uskrsnuøa mrtvih, to onda nije ni Krist uskrsnuo. 1Ko 15:14 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je dakle propovijedanje naæe, a uzalud je i vjera vaæa. 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. 1Ko 15:15 A nalazimo se i laœni svjedoci Boœji, æto smo svjedoçili protiv Boga, da je uskrsnuo Krista, kojega nije uskrsnuo, ako doista mrtvi ne uskræavaju. 1Ko 15:17 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera naæa, jer ste u grijehima svojim. 1Ko 15:20 A sad je Krist uskrsnuo od mrtvih, prvenac onima, koji usnuæe. 2Ko 5:15 I za sve je umro, da i oni, koji œive, ne œive viæe sebi, nego onome, koji je za njih umro i uskrsnuo. 1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su usnuli po Isusu, dovesti s njime. 2Ti 2:8 Sjeti se, da je Isus Krist, koji je uskrsnuo od mrtvih, od roda Davidova, po evanåelju mojemu, USKRSNUØA 7 Mat 22:23 Isti dan doåoæe k njemu saduceji, koji tvrde, da nema uskrsnuøa. Oni ga zapitaæe:! Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Luk 20:36 Oni ne mogu onda viæe ni umrijeti; oni su kao anåeli i djeca Boœja, jer su djeca uskrsnuøa. Dje 23:8 Jer saduceji govore, da nema uskrsnuøa, ni anåela, ni duha, a farizeji priznaju oboje. 1Ko 15:12 A ako se Krist propovijeda, da je uskrsnuo od mrtvih, kako govore neki meåu vama, da nema uskrsnuøa mrtvih? 1Ko 15:13 A ako nema uskrsnuøa mrtvih, to onda nije ni Krist uskrsnuo. Flp 3:10 Da spoznam njega i silu uskrsnuøa njegova i zajednicu njegovih muka, da mu budem sliçan u smrti, USKRSNUØE 12 Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. Iva 5:29 Tada øe oni, koji su çinili dobro, izaøi na uskrsnuøe œivota, a koji su çinili zlo, na uskrsnuøe suda. Iva 5:29 Tada øe oni, koji su çinili dobro, izaøi na uskrsnuøe œivota, a koji su çinili zlo, na uskrsnuøe suda. Iva 11:25 Isus joj reçe: “Ja sam uskrsnuøe i œivot. Tko vjeruje u mene, ako i umre, œivjet øe. Dje 17:18 A neki od epikurejskih i stoiçkih mudraca prepirali su se s njim; i jedni su govorili: “Æto hoøe ovaj brbljavac da kaœe?” A drugi: “Çini se, da propovijeda tuåe bogove.” Jer je propovijedao Isusa i uskrsnuøe. Dje 24:15 Ja imam nadu u Boga, koju i oni sami oçekuju, da øe biti uskrsnuøe pravednih i nepravednih. 1Ko 15:21 Jer kako po çovjeku smrt, tako

767 doåe i uskrsnuøe mrtvih po çovjeku. 1Ko 15:42 Tako i uskrsnuøe mrtvih. Sije se u raspadljivosti, ustaje u neraspadljivosti. Flp 3:11 Ne bih li kako dostigao uskrsnuøe od mrtvih. 2Ti 2:18 Koji odstupiæe od istine govoreøi, da je uskrsnuøe veø bilo, i ruæe vjeru nekima. Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; Otk 20:5 Ostali mrtvaci ne oœivjeæe, dok se ne svræi tisuøa godina. Ovo je prvo uskrsnuøe, USKRSNUØEM 3 Rim 6:5 Jer kad smo s njim najbliœe zdruœeni sliçnosøu smrti njegove, bit øemo i uskrsnuøem; Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, USKRSNUØU 6 Mat 22:30 Jer o uskrsnuøu niti øe se œeniti ni udavati, nego øe biti kao anåeli Boœji na nebu. Luk 14:14 Blagoslovljen si onda ti, jer ti ovi ne mogu vratiti, ali øe ti se vratiti o uskrsnuøu pravednih.” Rim 1:4 A odreåen, da bude silan Sin Boœji duhom svetosti po uskrsnuøu od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. 1Pe 3:21 Sliçno i vas sada spasava krætenje, koje nije pranje tjelesne neçistoøe, nego molitva k Bogu za dobru savjest po uskrsnuøu Isusa Krista, Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. USKRSNUSTE 2 Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. Kol 3:1 Ako dakle uskrsnuste s Kristom, traœite ono, æto je gore, gdje Krist sjedi s desne strane Boga! USKRSNUT 2 Mat 27:63 I rekoæe: “Gospodaru, sjeøamo se, da je ovaj varalica rekao za œivota svojega: “Poslije tri dana uskrsnut øu. 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, USKRSNUTI 13 Mat 16:21 Otada poçne Isus objaænjavati uçenicima svojim, da mora iøi u Jerusalem, da øe mnogo trpjeti od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika i da øe ubijen biti, ali treøi dan da øe uskrsnuti. Mat 17:23 Ubit øe ga; ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Tada se oni vrlo oœalostiæe. Mat 20:19 I onda predati neznaboæcima, da bude naruœen, biçevan i razapet. Ali øe on treøi dan uskrsnuti.” Mar 10:34 Tada øe mu se narugati, popljuvati ga, biçevati i ubiti. Ali poslije tri

dana on øe uskrsnuti.” Luk 9:22 Pridodade: “Sin çovjeçji mora trpjeti mnogo, bit øe od starjeæina, glavara sveøeniçkih i knjiœevnika odbaçen i ubijen, ali øe treøi dan uskrsnuti,” Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 11:23 Isus joj reçe: “Brat øe tvoj uskrsnuti.” Dje 26:23 Da øe Krist trpjeti, da øe prvi od mrtvih uskrsnuti, da øe navijestiti svjetlost narodu i neznaboæcima.” 1Ko 6:14 A Bog je i Gospodina uskrsnuo, i nas øe uskrsnuti silom svojom. 1Ko 15:35 Ali øe reøi tko: “Kako øe uskrsnuti mrtvi? i u kakvu øe tijelu doøi? 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, Heb 11:19 Jer je mislio, da Bog moœe i od mrtvih uskrsnuti; zato ga i natrag dobi, da bude lika. USKRSNUVÆI 1 Rim 6:9 Znajuøi da Krist uskrsnuvæi od mrtvih viæe ne umire, smrt viæe ne vlada njime. USLIÆEN Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, USLIÆENE 1 Dan 10:12 Tada mi reçe: ‘Ne boj se Daniele, jer odmah prvoga dana kad si se trudio, da dobijeæ pouku, i kad si se ponizio pred Bogom svojim bile su usliæene molbe tvoje. Ja dolazim na molitvu tvoju. USLIÆENI 1 Mat 6:7 Kad se molite, ne brbljajte kao neznaboæci! Oni misle, da øe biti usliæeni za mnoge rijeçi svoje. USLIÆI 14 Job 35:13 Doista, Bog ne usliæi laœi i Svemoøni ne pogleda na nju. Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. Psl 34:4 Traœio sam Gospoda: on me usliæi, izbavi me od svih tjeskoba mojih. Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! Psl 102:17 Kada usliæi vapaj siromaha i ne prezre molitve njihove. Psl 143:1 Gospode, usliæi molitvu moju, çuj moljenje moje zbog vjernosti svoje i usliæi me, jer si pravedan! Psl 143:1 Gospode, usliæi molitvu moju, çuj moljenje moje zbog vjernosti svoje i usliæi me, jer si pravedan! Psl 143:7 Gospode, usliæi me brzo, duh moj veø gine; ne skrivaj lica svojega od mene, inaçe sam kao oni, koji padoæe u grob. M.Iz 15:29 Gospod je daleko od bezboœnika, a molitvu pravednika usliæi.

Dan 9:19 Gospode, usliæi; Gospode, oprosti! Gospode, posluæaj i uçini ne çaseøi zbog samoga sebe, Boœe; jer se ime tvoje priziva nad ovim gladom i nad narodom tvojim!’ Iva 9:31 A znamo, da Bog ne sluæa grjeænika, nego ako tko poætuje Boga i çini volju njegovu, onoga usliæi. 1Iv 5:15 I kad znamo, da nas usliæi, ætogod molimo, znamo, da primamo, æto ga zamolismo. USLIÆIÆ 2 Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, Iva 11:42 Ja sam, istina, znao, da me svagda usliæiæ. Ali rekoh zbog naroda, koji ovdje stoji, da vjeruju, da si me ti poslao.” USLIÆIH 1 2Ko 6:2 Jer govori: “U pravo vrijeme usliæih te, i u dan spasenja pomogoh ti.” Evo, sad je “pravo vrijeme”! Evo, sad je “dan spasenja”! USLIÆIO 4 Pst 35:3 Onda øemo se dignuti i poøi gore u Betel; tamo øu naçiniti œrtvenik Bogu, koji me je usliæio u vrijeme nevolje moje i bio sa mnom na putu, kojim sam iæao,” Psl 66:18 Da sam nosio u srcu svojem bezakonje, nikad me ne bi usliæio Svemoguøi. Psl 99:8 Gospode, Boœe naæ, ti si ih usliæio; ti si im bio Bog, koji opraæta, a i osvetnik za djela njihova. Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, USLIÆIT 3 Psl 6:9 Vapaj moj usliæit øe Gospod, Gospod øe Primiti molitvu moju. Psl 91:15 Kad me zazove, usliæit øu ga i iz njega øu stajati u nevolji; spasit øu ga i proslavit øu ga. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. USLIÆITELJU Psl 65:2 Ti usliæitelju molitava, k tebi neka se utjeçe svako tijelo! USLIÆITI 4 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Psl 6:8 Idite od mene svi, koji çinite zlo, jer øe Gospod usliæiti glasni plaç moj! Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” USLUGU 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. USMRØENE 1

768 Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” USMRTI 1 2Sa 1:9 Tada mi zapovjedi. Pristupi k meni i usmrti me; jer su me obuzele muke, a joæ je sasvim duæa u meni. USMRTIÆ 2 Pst 18:25 Daleko neka je od tebe, da tako æto uçiniæ, i da zajedno s bezboœnim usmrtiæ i pravednoga, i da bude pravedniku kao i bezboœniku! Daleko to neka je od tebe! Zar da sudac cijeloga svijeta ne sudi po pravdi?” M.Iz 19:18 Pokaraj sina svojega, jer joæ ima nade; ali neka ti ne padne na um, da ga usmrtiæ. USNAMA Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. M.Iz 7:21 Mnogim nagovaranjem zavede ga i glatkim usnama odvuçe ga sa sobom. M.Iz 8:7 Jest, jezik moj govori samu istinu; mrska je usnama mojim laœljivost. M.Iz 10:13 Na usnama razumnoga naøi je mudrost, a batina pripada leåima ludoga. M.Iz 16:10 Sad je Boœji na usnama kraljevim; na sudu se ne smiju ogrijeæiti usta njegova, Iza 28:11 Dakako, tepavim usnama i tuåim jezikom govorit øe tome narodu, Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. Mat 15:8 ‘Narod ovaj ætuje me samo usnama, ali srce je njegovo daleko od mene Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, USNE 11 Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. Psl 12:3 Ah, da bi ipak Gospod uniætio laskave usne i jezike veliçave, Psl 63:3 Jer je milost tvoja viæe od œivota; tebi pjevaju slavu usne moje. M.Iz 4:24 Drœi daleko od usta svojih laœ i usne tvoje neka budu çiste od varke! M.Iz 13:3 Tko çuva usta svoja, çuva œivot svoj; tko razvaljuje usne svoje, propada. M.Iz 17:28 I luåak, kad æuti, moœe vrijediti kao mudar; kao razuman, i kad zatvori usne svoje! M.Iz 27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i

sluœe mu jednoduæno. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! USNI 1 Pst 37:5 Jedanput usni Josip san i pripovjedi ga braøi svojoj, a oni joæ veøma zamrziæe na njega. USNUÆE 3 1Ko 15:6 A zatim se je javio braøi, kojih je bilo viæe od pet stotina zajedno. Od njih mnogi œive i sad, a neki usnuæe; 1Ko 15:20 A sad je Krist uskrsnuo od mrtvih, prvenac onima, koji usnuæe. 2Pe 3:4 I govoriti: “Gdje je obeøanje dolaska njegova? Jer otkako oçevi usnuæe, sve stoji tako, kako je bilo od poçetka stvorenja” USNULI 3 1So 4:13 A neøemo, braøo, da vi ne znate za one, koji su usnuli, da se ne œalostite kao i ostali, koji nemaju nade. 1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su usnuli po Isusu, dovesti s njime. 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. USNUTI 1 1Ko 15:51 Evo vam govorim tajnu: Svi neøemo usnuti, ali svi øemo se promijeniti; USPIJEVA Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” USPINJE 1 Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? USPJEÆNO M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. USPJEH 4 Pst 39:3 Gospodar njegov vidje, da je Gospod s njim, i da je Gospod po ruci njegovoj davao uspjeh svima djelima njegovim, Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! USPJEHA M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa.

USPJET 1 Iza 52:13 “Gle, uspjet øe sluga moj, popet øe se, uzdignut øe se, bit øe silno uzviæen. USPJETI 3 2Ljt 20:20 Drugoga jutra rano izaåoæe u pustinju tekoansku. Kad su izlazili, stade Joæafat meåu njih i reçe: “Çujte me, Judejci i stanovnici Jerusalema! Pouzdajte se u Gospoda, Boga svojega, pa øete biti sigurni! Pouzdajte se u proroke svoje, pa øete uspj M.Iz 16:3 Predaj Gospodu djela svoja, i osnove øe tvoje uspjeti. Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. USPOMENU 3 Luk 22:19 Onda uze kruh, zahvali, prelomi ga i dade im ga govoreøi: “Ovo je tijelo moje, koje se daje za vas. Ovo çinite na moju uspomenu!” 1Ko 11:24 I zahvalivæi prelomi i reçe: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje koje se predaje za vas; ovo çinite na moju uspomenu!” 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” USPOSTAVI 1 Iza 62:7 Ne dajite mu mira, dok ne uspostavi Jerusalema i ne uçini ga slavom na zemlji! USPOSTAVITE 1 Iza 56:1 Ovako veli Gospod: “Çuvajte pravicu i uspostavite pravednost, jer je spasenje moje blizu, da doåe, i pravednost moja, da se otkrije.” USPRAVI 1 Iva 8:7 Kad su ga jednako pitali, uspravi se i reçe im: “Tko je meåu vama bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” USPRAVITE 1 Luk 21:28 Kad to nastane, onda se uspravite i podignite glavu svoju! Otkupljenje se vaæe pribliœuje.”: “ USPRAVITI 1 Iza 33:10 “Sada øu ustati”, veli Gospod, “sada øu se uspraviti, sada øu se podignuti. USPRAVLJA Psl 146:8 Gospod otvara oçi slijepcima, Gospod uspravlja pognute, Gospod ljubi pravednike. USPRKOS 2 Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! USPROTIVI 1 Jak 5:6 Osudiste, ubiste pravednika, i on vam se ne usprotivi. USPROTIVIO Gal 2:11 A kad doåe Kefa u Antiohiju, ja sam mu se u lice usprotivio, jer je bio zavrijedio ukor. USPUT 1 Mat 5:25 Sporazumi se bez otezanja s protivnikom svojim, dok si joæ usput s njim. Inaçe mogao bi te protivnik predati sucu i sudac slugi sudskome, i onda bi te bacili u tamnicu. USRDNIJE 1 Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i

769 molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. USRDNO Hos 5:11 Zarobljen je Efraim, slomljeno njegovo pravo, jer je tako usrdno sluœio idolima. Luk 7:4 Ovi doåoæe k Isusu i zamoliæe ga usrdno: “On zasluœuje, da mu to uçiniæ; USRED 14 Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Psl 22:22 Govorit øu ime tvoje braøi svojoj i usred skupætine hvalit øu. Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Eze 22:13 ‘Ali evo, pljeskam rukama svojim nad grabeœem, æto si ga poçinio, i nad krvnim djelima, æto su se dogodila usred tebe. Eze 37:1 Ruka Gospodnja doåe nad na me. Gospod me izvede u duhu i postavi me usred doline, æto je bila puna mrtvaçkih kostiju. Joe 2:27 Tada øete spoznati, da ja boravim usred Izraela i da sam ja, Gospod, Bog vaæ, a inaçe nitko. I nikada se viæe neøe osramotiti narod moj. Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Hab 3:2 Gospode, çuo sam glas tvoj. Strah me hvata. Gospode, djelo svoje – izvedi ga usred godina! Objavi ga usred godina! Ipak se u gnjevu sjeti milosråa! Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. USTA 98 Izl 4:10 A Mojsije reçe Gospodu: “Ipak ne, Gospode; ja nijesam çovjek rjeçit, koji zna govoriti. Nijesam prije bio, a nijesam ni sada, otkad govoriæ sa slugom svojim, nego sam sporih usta i spora jezika.” Izl 4:11 Ali Gospod mu odgovori: “Tko dade usta çovjeku? Tko ga uçini nijemim ili gluhim, okatim ili slijepim? Ne çinim li to ja, Gospod? P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. P.Zk 30:14 Ne, posve blizu ti je zakon. U tvoja usta i u tvoje srce stavljen je, tako da

ga mogneæ izvræavati. P.Zk 34:10 Otada ne usta viæe prorok u Izraelu kao Mojsije, s kojim je Gospod opøio licem k licu, 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. Job 11:5 Ali kad bi samo Bog progovorio i usta svoja otvorio protiv tebe, Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. Job 23:4 Iznio bih pred njega stvar svoju, puna dokaza bila bi mi usta. Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Psl 12:4 One, koji se hvale: “Mi çinimo to svojim jezikom, imamo ipak svoja usta: tko øe gospodariti nad nama?” Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! Psl 22:7 Tko me samo pogleda, smije mi se, æiri usta, maæe glavom: Psl 34:13 Jezik svoj ustavljaj oda zla, usta svoja od prijevarna govora! Psl 39:1 Rekoh: “Çuvat øu putove svoje od grijeha jezika; zauzdavat øu usta svoja, dok je joæ blizu zlikovac!” Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. Psl 71:15 Usta øe moja navjeæøivati pravdu tvoju, svaki dan spasenje tvoje; jer u tom ja ne znam mjere. Psl 89:34 Nikada neøu pogaziti zavjeta svojega, i æto su izrekla usta moja, neøu poreøi. Psl 107:42 To gledaju poboœni i raduju se; sva zloøa zatvara usta svoja. Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” M.Iz 4:24 Drœi daleko od usta svojih laœ i usne tvoje neka budu çiste od varke! M.Iz 10:14 Mudri kriju znanje, a usta su ludoga blizu pogibli. M.Iz 10:31 Usta pravednikova raåaju mudrost, a jezik laœan pada u pogibiju. M.Iz 12:19 Istinita usta stoje dovijeka, a laœni jezik samo jedan ças. M.Iz 13:3 Tko çuva usta svoja, çuva œivot svoj; tko razvaljuje usne svoje, propada. M.Iz 15:23 Svaki se raduje zgodnim odgovorom usta svojih; rijeç u pravo vrijeme – kako je dragocjena! M.Iz 16:10 Sad je Boœji na usnama

kraljevim; na sudu se ne smiju ogrijeæiti usta njegova, M.Iz 16:26 Glad radnika radi za njega; jer ga, nagone usta njegova. M.Iz 24:7 Previsoka je luåaku mudrost; zato on ne otvara usta na vijeøanjima. M.Iz 26:28 Jezik laœan mrzi na one, koje je satro; usta laskava poçine pogibiju, M.Iz 27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! M.Iz 31:26 Usta svoja otvara mudro, i na jeziku joj je nauka blaga. Prp 5:6 Ne daj, da te usta tvoja navode na grijeh i ne govori pred poslanikom Boœjim: “Bila je nepaœnja!” Zaæto da se Bog srdi zbog govora tvojega i da uniæti djelo ruku tvojih? PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. PNP 5:16 Usta su mu puna sladosti. Sve je na njemu ljupko. Takav je dragi moj, takav je prijatelj moj, køeri jerusalemske! Iza 1:20 Ali ako neøete i prkosite, proœderat øe vas maç!” – Zaista, usta Gospodnja rekoæe. Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Iza 40:5 Jer øe se pojaviti sjaj Gospodnji. Svako øe ga meso gledati, jer su to usta Gospodnja obeøala.” Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada sluæali.” Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Jer 1:9 I Gospod pruœi ruku svoju i dotaçe se usta mojih, i reçe mi Gospod: “Eto meøem rijeçi svoje a u tvoja usta. Eze 3:17 “Sine çovjeçji, postavio sam te straœarem kuøi Izraelovoj. Kad çujeæ rijeç iz mojih usta, opomenut øeæ ih u moje ime.

770 Eze 16:63 Da se puna stida spomeneæ toga i ne otvoriæ viæe usta svojih od stida, kad ti oprostim sve, æto si uçinila,”, govori svemoguøi Gospod. Eze 29:21 Na ovaj øu dan dati kuøi Izraelovoj novu snagu i tebi øu otvoriti usta meåu njima. Tada øe oni spoznati, da sam ja Gospod.” Dan 7:8 Dok sam promatrao rogove, izraste najednom drugi mali rog meåu onima, i tri se prva roga iæçupaæe od njega. Na ovome rogu bile su oçi, æto su izgledale kao oçi çovjeçje, i usta, æto su govorila drske govore. Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Hos 6:5 Zato sam posredovao preko proroka, probadao sam ih rijeçju usta svojih. Tada je pravo moje udarilo u oçi kao svjetlost. Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. Mih 7:5 Nemojte se pouzdati u druga! Ne oslanjajte se na prijatelja! Pred onom, koju voliæ, zatvorl vrata svojih usta! Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Mat 15:11 Æto ulazi u usta, ne çini çovjeka neçistim, nego æto izlazi iz usta, to çini çovjeka neçistim.” Mat 15:17 Zar ne uviåate, da sve, æto ulazi u usta, ide u œeludac i tada se izbacuje? Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” Luk 1:71 Kao æto je od davnine obeøao na usta svetih proroka; Luk 4:22 Svi su mu odobravali i divili se milosnim rijeçima, æto su tekle iz usta njegovih. Rekoæe: “Nije li ovo sin Josipov?” Luk 12:12 Jer u onaj ças Duh Sveti stavit øe vam u usta prave rijeçi.” Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. Dje 10:34 A Petar otvorivæi usta svoja reçe: “Sad zaista razumijem, da Bog ne gleda, tko je tko. Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da

vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: Rim 3:14 Njihova su usta puna kletve i gorçine. Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? Efe 4:29 Nikakva loæa rijeç neka ne izlazi iz usta vaæih, nego samo dobra, koja pobuåuje na dobro prema potrebi, da dadne milost onima, koji sluæaju! Efe 6:19 I za mene, da mi se dadne rijeç, kad otvorim usta svoja, da navjeæøujem sa slobodom tajnu evanåelja, Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. 2Ti 4:17 Ali mi je Gospodin pomogao i ojaçao me, da se po meni izvræi propovijedanje, i da çuju svi narodi, i bio sam izbavljen se od usta lavovih. Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu! Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 3:16 Ali jer si mlak, i nijesi ni studen ni vruø, izbljuvat øu te iz usta svojih. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 11:5 I ako im tko hoøe da naækodi, oganj izlazi iz usta njihovih i spaljuje neprijatelje njihove; iako tko htjedne da im uçini naœao, taj isto tako ima da bude ubijen. Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 13:6 I otvori usta svoja, da psuje Boga, da psuje ime njegovo, i æator njegov, i one, koji stanuju u nebu. Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak

œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. USTADE 9 Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. Mat 1:24 Josip ustade od sna i uçini, kao æto mu je bio zapovjedio anåeo Gospodnji. On uze k sebi œenu svoju. Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. Luk 4:16 Tako doåe i u Nazaret, gdje je bio odrastao. Po obiçaju svojemu otide u subotu u sinagogu. Ustade da çita. Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. Dje 8:27 On ustade i poåe. I gle, çovjek Etiopljanin, dvoranin i dostojanstvenik Kandake, kraljice Etiopije, koji je bio nad svim riznicama njezinim, a bio je doæao u Jerusalem, da se Pokloni Bogu. Dje 9:34 I reçe mu Petar: “Eneja, iscjeljuje te Isus Krist ustani, i prostri sam sebi!” I odmah ustade. Dje 13:16 Tada ustade Pavao i mahnuvæi rukom reçe: “Ljudi Izraelci i koji se bojite Boga, çujte. USTADOÆE 4 Dje 15:5 Onda ustadoæe neki od sljedbe farizejske, koji su bili vjerovali, i rekoæe: “Valja ih obrezati i zapovjediti, da drœe zakon Mojsijev.” Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” 1Ko 10:7 Niti budite idolopoklonici, kao neki od njih, kao æto je pisano: “Sjede narod da jede i pije, i ustadoæe da igraju.” 1Iv 2:18 Djeçice, posljednja je ura, i kao æto ste çuli, da øe doøi antikrist, veø sad mnogi antikristi ustadoæe; po tom poznajemo, da je posljednja. USTAJATI 1 Mat 10:21 Brat brata, otac sina svojega predavat øe na smrt. Djeca øe ustajati na roditelje svoje i dovoditi ih u smrt. USTAJE 8 Psl 68:1 Ustaje Bog; neprijatelji se njegovi rasipaju! Na pogled njegov bjeœe mrzitelji njegovi! Iza 3:13 Na sud ustaje Gospod, da sudi narodima. Iza 32:8 Plemenit misli samo na plemenito i ustaje samo za plemenito. Zah 2:13 Sav svijet neka bude tih pred Gospodom! Jer On ustaje iz svetoga stana svojega. 1Ko 15:42 Tako i uskrsnuøe mrtvih. Sije se u raspadljivosti, ustaje u neraspadljivosti. 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; 1Ko 15:43 Sije se u sramoti, ustaje u slavi; sije se u slabosti, ustaje u sili; 1Ko 15:44 Sije se tijelo tjelesno, ustaje tijelo duhovno. Ako ima tjelesno, ima i duhovno. USTAJEÆ 1

771 P.Zk 6:7 Napominji ih djeci svojoj! Govori o njima, ili kad boraviæ kod kuøe ili si na putu, ili kad lijeœeæ ili ustajeæ! USTAJU 3 Psl 88:10 Hoøeæ na mrtvima joæ çiniti çudesa? Ustaju li sjene, da te slave? Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. USTALO Jer 51:42 Ustalo je more na Babilon: utonu u silne valove njegove. USTANE 4 M.Iz 24:16 Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezboœnici propadaju u nesreøi. Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Luk 16:31 A on mu reçe: ‘Ako ne sluæaju Mojsija i proroka, neøe vjerovati, da tko ustane i od mrtvih.’” USTANEÆ 1 Psl 73:20 Kao æto slika sna iæçezne, kad se probudi çovjek, tako ti, Boœe, razbijeæ sliku njihovu, kad ustaneæ. USTANEM Psl 139:2 Ti znaæ kad sjednem i ustanem; ti razumijeæ veø izdaleka, æto mislim. USTANEMO Rim 13:11 I znajuøi ovo vrijeme, da je veø ças, te mi ustanemo od sna; jer je sad bliœe naæe spasenje, negoli kad vjerovasmo. USTANI 26 Brj 10:35 Kadgod je polazio kovçeg, govorio bi Mojsije: “Ustani, Gospode, i neka se razaspu neprijatelji tvoji, i neka pred tobom pobjegnu protivnici tvoji.” Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. Psl 10:12 Ustani, Gospode i Boœe, digni ruku; ne zaboravi siromaha! Psl 44:23 Ustani! Æto spavaæ, Gospode? Probudi se! Ne odbacuj nas vjeçno! PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! Iza 51:17 Digni se, digni se, ustani, Jerusaleme! Ti si pio iz ruke Gospodnje çaæu gnjeva njegova, çaæu si ljutu iskapio. Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe.

Iza 52:1 Ustani, ustani, obuci se u snagu svoju, Sione! Obuci sjajne haljine svoje, Jerusaleme, grade sveti, jer ni jedan, koji je neobrezan i neçist, neøe viæe uøi u tebe. Iza 60:1 Ustani, svijetli se, jer je doæla svjetlost tvoja. Slava Gospodnja sja nad tobom. Jon 1:6 Tada pristupi k njemu kapetan laåe i upita ga: “Æto ti spavaæ? Ustani i prizivaj Boga svojega! Moœda nam se smiluje taj Bog, da ne poginemo. Jon 3:2 “Ustani, idi u Ninivu, grad veliki, i drœi mu propovijed, koju sam ti naloœio!” Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! Mat 2:13 Kad su bili otiæli, javi se Josipu u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Ustani, uzmi dijete i mater njegovu i bjeœi u Egipat! Ostani ondje, dok ti ne reknem, jer øe Herod traœiti dijete, da ga pogubi.” Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani, uzmi postelju svoju i hodi?’ Iva 5:8 Tada mu reçe Isus: “Ustani, uzmi postelju svoju i hodi!” Dje 3:6 A Petar reçe: “Srebra i zlata nema u mene; ali æto imam, ovo ti dajem: “U ime Isusa Krista Nazareøanina ustani, i hodi!” Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. Dje 9:34 I reçe mu Petar: “Eneja, iscjeljuje te Isus Krist ustani, i prostri sam sebi!” I odmah ustade. Dje 10:13 I doåe glas k njemu: “Ustani, Petre, pokolji i jedi!” Dje 12:7 I gle, anåeo Gospodnji pristupi, i svjetlost obasja po sobi, i gurnuvæi Petra u bok probudi ga i reçe: “Ustani brœe!” I spadoæe mu lance s ruku. Dje 22:16 I sad æto oklijevaæ? Ustani i krsti se, i operi se od grijeha svojih prizvavæi ime Gospodnje!’” Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. Efe 5:14 Zato se kaœe: “Ustani, koji spavaæ, i uskrsni od mrtvih, i obasjat øe te Krist!” Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; USTANIMO Jer 48:2 Proåe slava Moaba. U Heæbonu snuju nesreøu protiv njega: “Ustanimo, da ga istrijebimo, da nije viæe narod!” Madmene, i ti øeæ hiti uniæten. Za tobom ide maç. USTANITE 4 Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. Mat 26:46 Ustanite, hajdemo! Evo, pribliœuje se izdajnik moj.” Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim

Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” USTANOVA Mat 15:9 Uzalud me poætuje, nauka je njegova samo ustanova ljudska.’” USTANOVI 1 Mat 18:16 Ako te ne posluæa, uzmi sobom joæ jednoga ili druga dva, da se sve ustanovi izjavom dvojice ili trojice svjedoka. USTANOVU Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! USTAO Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. USTAT 4 Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” PNP 3:2 Ustat øu, poøi øu po gradu, traœit øu na ulicama i trgovima duæi svojoj dragoga: traœila sam ga, ali ga ne naåoh. Luk 12:53 Ustat øe otac na sina, i sin na oca, majka na køer, i køi na majku, svekrva na snahu, i snaha na svekrvu.” Luk 15:18 Ustat øu, poçi øu k ocu svojemu i reøi øu mu: “Oçe, sagrijeæih nebu i tebi, USTATI 4 Job 20:27 Otkrit øe nebo zlodjela njegova, i zemlja øe ustati protiv njega. Iza 33:10 “Sada øu ustati”, veli Gospod, “sada øu se uspraviti, sada øu se podignuti. Mat 24:11 laœni øe proroci u velikom broju ustati i mnoge zavesti. Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. USTAVE 1 Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. USTAVI 1 Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. USTAVIÆ 1 Iza 58:13 Ako nogu svoju u subotu ustaviæ, tako da na sveti dan moj ne obavljaæ svojih poslova i subotu prozoveæ milinom, a sveti dan Gospodnji poætovanja dostojnim i stim ga slaviæ, da na njemu ne çiniæ svojih putova i ne obavljaæ svojih poslova i ne gov USTAVLJAJ 2 Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” Psl 34:13 Jezik svoj ustavljaj oda zla, usta svoja od prijevarna govora! USTAVLJAO Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve

772 pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. USTIMA9 Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. Psl 34:1 Blagoslivljat øu Gospoda u svako doba, neka mi je svagda hvala njegova u ustima! Psl 119:103 Kako su slatke grlu mojemu rijeçi tvoje, mnogo slaåe od meda ustima mojim! Psl 141:3 Postavi, Gospode, straœu ustima mojim, çuvaj vrata usana mojih! M.Iz 26:9 Trn, æto padne u ruku pijanome: to je rijeç mudrosti u ustima luåaka. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? Eze 33:31 Tada dolaze k tebi listom, sjedaju pred tobom kao narod moj i sluæaju rijeçi tvoje, ali ih ne izvræuju, slatki su u svojim ustima, a srce njihovo ide za nepravednim dobitkom. Mih 6:12 Kad su bogataæi njegovi puni nasilja, graåani njegovi govore samo laœ, i jezik im je pun prijevare u ustima? Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. Iva 19:29 Ondje je stajala posuda puna octa. I napuniæe spuœvu octa, nataknuæe je na stabljiku isopovu i prinesoæe je k ustima njegovim. Rim 10:8 Ali æto govori” “Blizu ti je rijeç, u ustima tvojim i u srcu tvojemu,” to jest rijeç vjere, koju propovijedamo. Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. Rim 10:10 Jer se srcem vjeruje za opravdanje, a ustima se priznaje za spasenje. 1Pe 2:22 On, koji ne uçini grijeha, i u çijim se ustima ne naåe prijevara,” Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” Otk 14:5 I u njihovima ustima ne naåe se laœ, jer su bez mane pred prijestoljem Boœjim. USTRAÆILI 1 Iza 52:14 Kako su se mnogi ustraæili nad tobom – jer je neçovjeçji bio iznakaœen njegov izgled; lik njegov nije viæe bio sliçan çovjeçjemu – USTRAJ 1

1Ti 4:16 Pazi na sebe i na nauku; ustraj u tome, jer ovo çineøi spasit øeæ i sebe i one, koji te sluæaju. USTRAJAÆE 1 Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. USTRAJALI 1 Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. USTRAJAO Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. USTRAJE 1 Mat 10:22 Zbog imena mojega bit øete omraœeni svima. Ali tko ustraje do kraja, spasit øe se. USTRAJETE 1 Iva 8:31 Tada Isus reçe onim zidovima, koji vjerovaæe u njega: “Ako vi ustrajete u mojoj nauci, zaista øete biti uçenici moji. USTRAJNA Jak 5:16 Ispovijedajte dakle jedan drugome grijehe, i molite se jedan za drugoga, da ozdravite; jer mnogo postiœe ustrajna molitva pravednika. USTRAJNO Jak 5:10 Uzmite, braøo, a izgled, kako treba ustrajno i strpljivo podnositi nevolje, proroke, koji su govorili u ime Gospodnje! USTRAJNOÆØU 2 Luk 21:19 Postojanom ustrajnoæøu spasit øete duæu svoju. Heb 12:1 Zato dakle i mi imajuøi oko sebe toliki oblak svjedoka, odbacimo svako breme i grijeh, koji je za nas prionuo, i s ustrajnoæøu trçimo da dobijemo na trki, koja nam je odreåena, USTRAJNOSTI 3 Efe 6:18 Svakom molitvom i proænjom molite se u Duhu u svako vrijeme, i uz to bdijte sa svom ustrajnosti i molitvom za sve svete, Kol 1:11 Ojaçali svakom snagom po sili slave njegove, da sve podnesete u strpljivosti i ustrajnosti s radoæøu; 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, USTRAJTE 1 Kol 4:2 Ustrajte u molitvi, bdijte u njoj sa zahvaljivanjem! USTRAJU 3 Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; USTREBA Heb 4:16 Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosråe i naåemo milost, kad nam ustreba pomoø! USTREPTA PNP 5:4 Tada dragi moj promoli ruku svoju kroz rupu: nutrina moj ustrepta od njega. USTREPTAÆE 1

Psl 77:16 Vidjeæe te vode, Boœe, vidjeæe te i ustreptaæe; valovi zahukaæe. USUÅUJEM Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. USUD 1 Job 20:29 To je usud od Boga çovjeku zlikovcu; to je baætina, koju mu je Bog ostavio. USUDI 4 Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? Brj 24:9 Kao lav legne na poçinak, i kao lavica; njega podraœiti, tko da se usudi? Blagoslovljen, tko te blagosliva. Proklet, tko to proklinje.” Job 41:10 Nitko se ne usudi da ga probudi, tko je da mu odoli? Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita USUDIO 4 Mat 22:46 Na to mu nije mogao nitko odgovoriti. I od toga dana nije se viæe nitko usudio da ga æto zapita. Luk 18:13 A carinik je stajao izdaleka i nije se usudio ni oçiju svojih podignuti k nebu, nego se je udarao u prsa svoja i molio se: ‘Boœe, milostiv budi meni grjeæniku!’ Rim 5:7 Jer jedva tko umre za pravednika; za dobroga moœe biti da bi se tko usudio umrijeti. Jud 1:9 A Mihael arkanåeo, kad se je prepirao s åavlom i borio se za Mojsijevo tijelo, nije se usudio izgovoriti sud pogrde, nego reçe: “Gospodin neka te kazni!” UTABORILI 1 Suc 7:12 Midjanci i Amaleçani i svi sinovi Istoka bili su se utaborili u ravnici tako mnogobrojno kao skakavci. Devama njihovim nije bilo broja, bilo ih je kao pijeska na moru UTAMANI 2 Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. UTAŒI 1 M.Iz 6:30 Pregleda li se kradljivcu, kad ukrade, samo da utaœi poœudnu glad? UTEÇE 2 M.Iz 18:10 Ime je Gospodnje tvrda Kula; pravednik uteçe u nju i skriven je. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. UTEÇEM Psl 139:7 Kamo da otidem od duha tvojega, kamo da uteçem od lica tvojega? UTEGA P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! UTEKAO

773 Tuœ 2:22 Sazvao si kao na blagdan odasvud one, koji me straæe. U dan gnjeva Gospodnjega nije bio nitko, koji bi utekao i umaknuo. Koje othranih i briœno odgojih, njih mi neprijatelj moj pobi. UTEKLI 1 2Pe 1:4 Po tom nam je dao dragocjena i najveøa obeøanja, da po njima budete dionici boœanske naravi, jer ste utekli od pogubne poœude svijeta. UTEKOÆE 2 Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! UTEKU PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! UTEMELJENI 2 Efe 3:17 Da Krist stanuje vjerom u srcima vaæim, da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni; Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. UTEMELJIO 4 Psl 119:90 Kroz sve naraætaje traje istina tvoja, utemeljio si zemlju, i ona stoji. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. UTEMELJITELJA Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. UTEMELJITI 1 Psl 89:4 Dovijeka øu utemeljiti pleme tvoje, prijestolje tvoje podignuti za sva vremena!” UTEØI 2 Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. UTIÆA Psl 65:7 Koji utiæa buku morsku, buçne valove, bunu naroda: M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa. UTIÆALI 1 Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi

utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” UTIÆAO Psl 131:2 Umirio sam i utiæao duæu svoju; kao æto dijete mirno poçiva na prsima materinim, tako duæa moja mirno poçiva kod Boga. Luk 15:16 Rado bi bio utiæao glad svoju mahunama, æto su jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. UTIÆATI 1 Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. UTIÆAVA M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. UTISNUTI 1 P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. UTJEÆE 1 Kol 2:2 Da se utjeæe srca njihova, da sjedinjeni u ljubavi doåu do svega bogatstva punine razboritosti, te upoznaju tajnu Boga Oca i Isusa Krista, UTJEÆEN Psl 27:14 Çekaj Gospoda, budi utjeæen i hrabra srca: çekaj Gospoda! UTJEÆENI 1 Psl 31:24 Budite utjeæeni i neka se ohrabri srce vaæe; vi svi, koji se uzdate u Gospoda! UTJEÆENO Psl 57:7 Utjeæeno je srce moje, Boœe, utjeæeno je srce moje; pjevat øu i svirat øu. Psl 57:7 Utjeæeno je srce moje, Boœe, utjeæeno je srce moje; pjevat øu i svirat øu. UTJEÆI 4 Tuœ: 1:2 Gorko plaçe noøu – suze mu na obrazima. Nikoga nema, da ga utjeæi, od svih milosnika njegovih. Svi prijatelji njegovi postaæe mu nevjerni, postaæe mu neprijatelji. Mat 2:18 “U Rami se çuje tuœba, mnogi plaç i jauk: Rahela plaçe za djecom svojom i neøe da se utjeæi, jer ih viæe nema.” 2Ko 7:6 Ali onaj, koji tjeæi poniœenog, utjeæi nas dolaskom Titovim. 2So 2:17 Neka utjeæi srca vaæa i utvrdi u svakom dobrom djelu i rijeçi! UTJEÆILA Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. UTJEÆIM Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, UTJEÆIO Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! UTJEÆIT 1 Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje,

hvalospjev i gromka pjesma. UTJEÆITE 1 Mat 14:27 A Isus im progovori odmah: “Utjeæite se! Ja sam. Ne bojte se!” UTJEÆITELJ 3 Tuœ 1:16 Zato ja moram gorko plakati; oko moje pliva u suzama. Daleko je od mene utjeæitelj, koji bi me okrijepio. Postiåena su djeca moja, jer je nadvladao neprijatelj.” Iva 14:26 A Utjeæitelj, Duh Sveti, kojega øe Otac poslati u ime moje, on øe vas nauçiti svemu i napomenut øe vam sve, æto vam rekoh. Iva 15:26 A kad doåe Utjeæitelj, koga øu vam poslati od Oca, Duh istine, koji izlazi od Oca, on øe svjedoçiti za mene. UTJEÆITELJA Iva 14:16 I ja øu moliti Oca, i dat øe vam drugoga Utjeæitelja, da ostane s vama dovijeka, UTJEÆITI 3 Iza 51:19 Dvoje te je pogodilo – tko da te poœali? Pustoæ i rasap, glad i maç – tko bi te mogao utjeæiti? Mat 5:4 Blagoslovljeni su œalosni! Oni øe se utjeæiti. 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. UTJEÇE 1 Psl 65:2 Ti usliæitelju molitava, k tebi neka se utjeçe svako tijelo! UTJEÇEM Psl 144:2 Jakost moja, tvråava moja, grad moj, izbavitelj moj, ætit moj, kojemu se utjeçem, koji mi pokori narode! UTJEHA Psl 119:50 To je utjeha moja u nevolji mojoj, æto me rijeç tvoja oœivljava. 2Ko 1:5 Jer kao æto obiluju patnje Kristove u nama, tako i po Kristu obiluje utjeha naæa. Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, UTJEHE 6 Iza 54:11 “Nevoljnice, od bure raæçupana, utjehe liæena! Evo, ja namjeætam kamenje tvoje na mramoru porfirnom i osnivam te na safirima. Dje 4:36 Tako je Levit Josip iz Cipra, koji je od apostola bio prozvan Barnaba, æto znaçi sin utjehe”, Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” Rim 15:5 A Bog strpljivosti i utjehe neka vam dadne, da sloœno mislite meåu sobom po Kristu Isusu, 2Ko 1:3 Blagoslovljen neka je Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, Otac milosråa i Bog sve utjehe, 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. UTJEHI 1 2Ko 1:7 I naæa je nada çvrsta za vas znajuøi, da kao æto ste zajedniçari u patnjama, tako ste i u utjehi. UTJEHOM 2 Rim 15:4 Jer ætogod je pisano, pisano je za naæu nauku, da strpljivoæøu i utjehom Pisma nadu imamo. 2Ko 1:4 Koji nas tjeæi u svakoj nevolji, da

774 bismo mogli utjeæiti one, koji su u svakoj nevolji, utjehom, kojom nas same Bog tjeæi. UTJEHU 6 Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Luk 2:25 Tada je bio u Jerusalemu çovjek po imenu Simeon. On je bio pravedan, koji se bojao Boga i çekao je utjehu Izraelovu, i Duh Sveti bio je u njemu. Luk 6:24 Ali teæko vama, bogati, Vi veø imate utjehu svoju. 1Ko 14:3 A koji prorokuje, govori ljudima za popravljanje i opomenu i utjehu. 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, Heb 6:18 Da bi u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima Bogu nije moguøe prevariti, imali jaku utjehu mi, koji smo pribjegli, da se uhvatimo za nadu, koja nam je dana, UTOÇIÆTA Brj 35:6 Gradovi, æto ih imate dati Levitima, neka budu æest slobodnih gradova, æto su od vas odreåeni kao mjesto utoçiæta za onoga, koji je poçinio ubojstvo; osim toga imate im dati joæ çetrdeset i dva grada. Job 11:20 A oçi grjeænicima ugasit øe se, neøe im biti utoçiæta, nada øe im biti: duæu izdahnuti. Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. UTOÇIÆTE 16 2Sa 22:3 Bog je branik moj: u njega traœim utoçiæte. Ætit moj, rog spasenja mojega! Jakost moja, sloboda moja! Izbavitelj moj, koji mi pomogao u teækoj nevolji. Psl 14:6 Osnovu potlaçenika hoøete razbiti, ali znajte: “Gospod je utoçiæte njegovo! Psl 19:14 O da bi ti se rijeçi usta mojih dopale, misli srca mojega, Gospode, utoçiæte moje i Spasitelju moj! Psl 31:1 U tebe, Gospode, traœim utoçiæte, ne daj da se osramotim ikada! U dobroti svojoj izbavi me! Psl 46:1 Bog nam je utoçiæte i zaætita pomoønik u nevoljama, koji se brzo nalazi. Psl 46:7 Gospod nad vojskama s nama je, utoçiæte je nama Bog Jakovljev! Psl 61:3 Jer si ti utoçiæte moje, tvrda kula pred neprijateljem! Psl 62:8 Ti narode, uzdaj se uvijek u njega! Izlijevajte pred njim srca svoja; utoçiæte je naæe Bog! Psl 90:1 Svemoguøi, ti si nam utoçiæte, ti si to bio u sva vremena! Psl 94:22 Ali je Gospod utoçiæte meni; Bog je moj tvrdo utoçiæte moje. Psl 94:22 Ali je Gospod utoçiæte meni; Bog je moj tvrdo utoçiæte moje. Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti.

Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Sef 3:12 Ostavit øu joæ u sredini tvojoj narod, ponizan i malen, æto øe traœiti utoçiæte u imenu Gospodnjem. UTONU 2 Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. Jer 51:42 Ustalo je more na Babilon: utonu u silne valove njegove. UTONUÆE 1 Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. UTOVIO P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. UTRÆKOM Psl 44:12 Prodao si narod svoju bescjenje i nijesi postao bogat utrækom njihovim. UTRKIVATI 1 Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? UTRNUÆE 1 Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? UTROBA Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” UTROBE 1 Luk 1:42 Ona povika iza glasa: “Blagoslovljena si ti meåu œenama, i blagoslovljen je plod utrobe tvoje! UTROBI 7 Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” Pst 25:23 Gospod joj odgovori: “Dva su naroda u utrobi tvojoj, dva plemena øe se odvojiti u utrobi tvojoj; jedno øe biti jaçe od drugoga, i starije sluœit øe mlaåemu.” Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. Jon 2:2 I Jona se pomoli u utrobi ribe Gospodu, Bogu svojemu, Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Luk 1:44 Jer evo, çim pozdrav tvoj doåe u uæi moje, zaigra dijete od radosti u utrobi mojoj. Otk 10:9 I odoh k anåelu i rekoh mu, da mi dadne knjiœicu. I reçe mi: “Uzmi i progutaj je! Gorka øe doduæe biti u tvojoj utrobi, ali u ustima bit øe ti slatka kao med.” UTRŒAK 1 Mat 19:21 Isus mu odgovori: “Ako hoøeæ biti savræen, idi prodaj æto imaæ, i daj utrœak siromaænima, i imat øeæ blago na nebu. Onda doåi i idi za mnom!”

UTVRÅEN 3 Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. UTVRÅENA Heb 9:17 Jer je oporuka po smrti utvråena, a nema nikakve snage, dok je œiv onaj, koji ju je naçinio. UTVRÅENI 1 Kol 2:7 Ukorijenjeni i nazidani u njemu i utvråeni vjerom, kao æto nauçiste, obilujte u njoj zahvalnoæøu. UTVRÅENO Iza 25:2 Jer si grad pretvorio u ruæevinu, utvråeno mjesto u ruæevine, palaçe oholih u grad izgubljeni i nikad se viæe ne sagradi. UTVRÅENOM Psl 31:21 Neka je blagoslovljen Gospod: on øe me ætititi çudesno u dobroti svojoj kao u utvråenom gradu! UTVRÅIVALA Dje 19:20 Tako je silno rasla rijeç Gospodnja, i utvråivala se. UTVRÅIVALI 1 Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. UTVRÅIVANJU Flp 1:7 Kao æto je pravedno, da ja ovo mislim za sve vas, jer vas nosim u srcu, buduøi da ste svi sudionici moje milosti i u okovima mojim i u obrani i utvråivanju evanåelja. UTVRÅIVAO M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, Dje 15:41 I prolazio je kroz Siriju i Ciliciju i utvråivao crkve. UTVRÅIVATI 1 Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. UTVRÅUJ 1 Otk 3:2 Budi budan i utvråuj ostalo, æto hoøe da umre; jer ne naåoh tvojih djela savræenih pred Bogom svojim. UTVRÅUJE 3 Psl 37:23 Gospod utvråuje korak çovjeku, ako mu se dopada put njegov. Psl 75:3 Ako se i strese zemlja sa svima, koji stanuju na njoj, ja sam, koji utvråuje stupove njezine. 2Ko 1:21 Bog je, koji nas utvråuje s vama za Krista, i pomaza nas, UTVRÅUJU 2 M.Iz 20:18 Osnove se utvråuju savjetom; zato vodi rat s mnogo razmiæljanja! 1Ti 1:7 Htjeli su da budu uçitelji zakona, a da ne razumiju, ni æto govore, ni æto utvråuju. UTVRDA 4 2Sa 22:2 On je pjevao: “Gospod, moja hridina, utvrda moja, izbavitelj moj! Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje,

775 oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! Psl 31:3 Jer si mi hridina i utvrda: radi imena svojega vodit øeæ me i upravljati, 2Ko 10:4 Jer oruœje naæe borbe nije tjelesno nego silno po Bogu za ruæenje utvrda, da odbacujemo mudrovanje, UTVRDE 2 Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. Rim 10:3 Jer ne poznajuøi pravde Boœje i gledajuøi da svoju pravdu utvrde, ne pokoriæe se pravdi Boœjoj. UTVRDI 5 P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? Psl 40:2 Iz jame propasti izvuçe me, iz blatne kaljuœe; postavi na hridinu noge moje, utvrdi stope moje. Luk 22:32 A ja sam se molio za tebe, da se vjera tvoja ne popusti. Zato podupri i utvrdi jednoø braøu svoju!” Dje 3:16 I zbog vjere u ime njegovo I ovoga, koga vidite i poznajete, utvrdi ime njegovo; i vjera, koja je po njemu, dade mu cijelo zdravlje pred svima vama. 2So 2:17 Neka utjeæi srca vaæa i utvrdi u svakom dobrom djelu i rijeçi! UTVRDILA 1So 3:13 Da bi se utvrdila srca, vaæa bez prijekora u svetosti, pred Bogom i Ocem naæim, kad doåe Gospodin naæ Isus Krist sa svima svetima svojim, Amen. UTVRDILO Heb 2:3 Kako øemo izbjeøi, ako ne budemo marili za toliko spasenje, koje je zapoçelo propovijedanjem Gospodinovim, a od onih, koji su çuli, utvrdilo se za nas; UTVRDIO 3 Psl 30:7 Ti si me bio, Gospode, pun milosti utvrdio u sreøi. Onda si skrio lice svoje: i veø se ja smetoh. Psl 74:17 Utvrdio si sve granice zemaljske; stvorio si ljeto i zimu. M.Iz 3:19 Gospod je mudroæøu osnovao zemlju, utvrdio nebo razboritoæøu. UTVRDIT 1 PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! UTVRDITE 3 Efe 3:16 Da vam dadne po bogatstvu slave svoje, da se silom utvrdite po Duhu njegovu u nutarnjem çovjeku, Jak 5:8 Strpite se dakle i vi, i utvrdite srca svoja, jer se dolazak Gospodinov pribliœi. 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. UTVRDITI 3 1Ko 1:8 Koji øe vas i utvrditi sve do kraja, da budete bez krivnje na dan Gospodina naæega Isusa Krista. 2So 3:3 A Gospodin je vjeran, on øe vas utvrditi i saçuvati oda zla. 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. UVAŒE 1 Psl 111:2 Velika su djela Gospodnja, dostojna da se uvaœe zbog sve krasote svoje.

UVEÇE 6 Psl 55:17 Uveçe, u jutro i u podne tuœit øu i uzdisati; on øe çuti glas moj; Psl 59:6 Uveçe dolaze opet, laju kao psi, skitaju se gradom. Sef 2:7 Tada øe ovi krajevi pripasti ostatku kuøe Judine. Tamo øe goniti stada. U kuøama øe Aækelon lijegati uveçe, jer øe ih pohoditi Gospod, Bog njihov, i okrenut øe sudbinu njihovu. Mat 16:2 A on im reçe: “Uveçe govorite: “Bit øe lijepo vrijeme; jer je nebo crveno. Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! Mar 11:11 Tako on uåe u Jerusalem i otide u hram. Razgleda sve unaokolo i istom uveçe izaåe s dvanaestoricom u Betaniju. UVEDI 1 Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. UVELIØAT 1 Pst 12:2 Jer uçinit øu te velikim narodom, i blagoslovit øu te, i uveliøat øu ime tvoje; i ti øeæ biti blagoslov. UVELOME 2 Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. UVENE 2 Iza 40:7 Trava se osuæi, cvijet uvene, kad dah Gospodnji dune na njih. Jest, trava je narod. Iza 40:8 Trava se osuæi, cvijet uvene, ali rijeç Boga naæega ostaje dovijeka.” UVENU Mat 13:6 Ali kad obasja sunce, uvenu, i jer nije imalo korijena usahnu. UVENULA Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. UVENULI 1 Job 13:25 Zar uvenuli list hoøeæ da skræiæ i zar øeæ goniti suhu slamku? UVENULO Jer 8:13 “Hoøu li kod njih drœati berbu”, veli Gospod, “nema grozda na lozi, ni smokve na drvetu, i liæøe je uvenulo. Zato ih predajem onima, koji dolaze na njih.” UVENUTI 1 Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. UVEO Heb 7:19 Jer zakon nije niæta usavræio, ali je uveo bolju nadu, po kojoj se pribliœujemo k Bogu. UVEØATI 1 Iva 3:30 On se mora uveøati, a ja se umanjiti, UVEST 1 Iva 16:13 Ali kad doåe on, Duh istine, uvest øe vas u svu istinu, jer neøe od sebe govoriti, nego øe govoriti æto çuje, i javit øe vam buduøe stvari. UVIÅAJU Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje.

UVIÅATE 1 Mat 15:17 Zar ne uviåate, da sve, æto ulazi u usta, ide u œeludac i tada se izbacuje? UVIÅAVNOSTI 1 Mar 6:52 Jer joæ nijesu bili doæli do uviåavnosti kod umnoœenja kruhova nego je srce njihovo bilo zaslijepljeno. UVIDIO Jer 31:19 Otkad sam te ostavio, pokajao sam se za to. Kad sam to uvidio, udarao sam se u prsa svoja. Crvenim se i stidim se; jer moram okajati sramotu mladosti svoje. UVIDITE 2 Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. UVJERAVALI 1 Jer 42:5 Oni su uvjeravali Jeremiju: “Gospod neka je istinit i pouzdan svjedok protiv nas, ako ne postupamo posve po odluci, æto nam je preko tebe poælje Gospod, Bog tvoj! UVJERAVAO Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. UVJEREN 4 Rim 14:5 Jer jedan razlikuje dan od dana, a drugi drœi sve dane da su jednaki: svaki neka je uvjeren za svoju misao! Rim 14:14 Znam i uvjeren sam u Gospodinu Isusu, da niæta nije neçisto po sebi, osim onomu, koji misli, da je æto neçisto, onomu je neçisto. Rim 15:14 A ja sam i sam uvjeren za vas, braøo moja, da ste i sami puni dobrote, napunjeni svakoga znanja, da moœete jedan drugoga opominjati. 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. UVJERENJA 2Pe 3:17 Vi dakle, ljubljeni, znajuøi naprijed, çuvajte se, da prijevarom bezakonika ne budete odvuçeni s njima i ne izgubite svojega tvrdog uvjerenja; UVJERIM 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. UVJERITI 1 Jak 2:9 Ako li gledate, tko je tko, grijeh çinite, i zakon øe vas uvjeriti, da ste prestupnici. UVJERLJIVIM 1Ko 2:4 I govor moj i propovijedanje moje nije bilo u uvjerljivim rijeçima ljudske mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile, UVLAÇE 1 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, UVODI 1 Heb 1:6 I kad opet uvodi Prvoroåenoga u svijet, govori: “I neka mu se poklone svi anåeli Boœji.” UVOZILI 1 Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi

776 utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” UVREDLJIVA M.Iz 15:1 Odgovor blag utiæava gnjev; i rijeç uvredljiva podiœe srdœbu. UVREDLJIVCI 1 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, UVREDU 2 Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” M.Iz 12:16 Luåak pokaœe gnjev svoj na mjestu, a mudri pokriva uvredu. UVRIJEÅEN M.Iz 18:19 Brat, koji je uvrijeåen, jaçi je od tvrdoga grada i svaåe su kao prijevornice na tvråavi. UVRIJEDILI 2 Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ UVUKOÆE 1 Jud 1:4 Jer se uvukoæe neki ljudi, za koje veø davno pismeno stoji ovo osuåenje: bezboœni, koji pretvaraju milost Boga naæega u raspuætenosti, i odriçu se jedinoga Gospodara i Gospodina naæega Isusa Krista. UZAÅE 5 Mar 6:46 Kad je bio otpustio, uzaåe na goru, da se pomoli. Luk 24:51 I blagoslivljajuøi ih rastade se od njih i uzaåe na nebo. Efe 4:8 I zato govori “Uzaåe na visinu, odvede zarobljene i porazdijeli darove ljudima.” Efe 4:9 A “uzaåe” æto je, nego da najprije i siåe u donje dijelove zemlje? Efe 4:10 Koji sade, to je onaj, koji i uzaåe viæe sviju nebesa, da ispuni sve. UZAÅI 3 Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” UZAÅITE 1 Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. UZAÅOÆE 2 Dje 1:13 Kad doåoæe tamo, uzaåoæe u gornju dvoranu, gdje su obiçno stajali, i to Petar i Ivan, Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov, sin Alfejev,

Simon Revnitelj i Juda, brat Jakovljev. Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. UZAÆAO 3 Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. Iza 22:1 Presuda nad dolinom gledanja. Æto ti je, te je sav narod tvoj uzaæao na krovove, Iva 3:13 Nitko nije uzaæao na nebo osim koji siåe s neba, Sin çovjeçji koji je na nebu. UZAÆLI 1 Luk 2:42 Kad mu je bilo dvanaest godina, uzaæli su u Jerusalem po obiçaju blagdana. UZAJMI 2 Mat 5:42 Tko te moli, podaj mu; tko hoøe da uzajmi od tebe, ne odbijaj ga! Luk 11:5 Tada nastavi: “Jedan od vas ima prijatelja. K njemu on ode u ponoøi; rekne mu: “Prijatelju, uzajmi mi kruha!” UZALUD 21 Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. Psl 69:20 Od muke cijepa se srce moje, tako da oçajavam; nadao sam se saœaljenju, ali uzalud, tjeæiteljima, ali ih ne naåoh. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Psl 127:1 Ako Gospod ne gradi kuøe, uzalud se muçe, koji je grade. Ako Gospod ne çuva grada, uzalud bdije, koji ga çuva. Psl 127:2 Uzalud je, æto se rano diœete i kasno za sto sjedate, da jedete kruh muke: ljubimcima svojim daje ga on u snu. M.Iz 14:6 Podsmjevaç traœi mudrost, ali uzalud, a razumnomu je lahko naøi znanje. Iza 49:4 A ja rekoh: ‘Uzalud sam se dakle trudio, snagu sam svoju badava, ni za æto potroæio. Ipak u Gospoda stoji moje pravo, u Boga mojega plaça moja’. Mat 15:9 Uzalud me poætuje, nauka je njegova samo ustanova ljudska.’” Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. 1Ko 15:2 Po kojemu se i spasavate, ako drœite, kako sam vam propovijedao osim ako uzalud vjerovaste. 1Ko 15:14 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je dakle propovijedanje naæe, a uzalud je i vjera vaæa. 1Ko 15:14 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je dakle propovijedanje naæe, a uzalud je i vjera vaæa. 1Ko 15:17 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera naæa, jer ste u grijehima svojim. Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro.

Gal 4:11 Bojim se za vas, da nijesam moœda uzalud radio meåu vama. Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, Jak 4:5 Ili mislite, da uzalud Pismo govori: Ljubomorno ljubi duh, koji u nama stanuje? UZALUDAN 1Ko 15:58 Zato, braøo moja ljubljena, budite stalni i nepokolebljivi, puni revnosti u djelu Gospodnjem svagda, znajuøi, da rad vaæ nije uzaludan u Gospodinu! UZAØI 1 Oba 1:21 Izbavitelji øe uzaøi na goru Sion, da sude gori Ezavovoj. A kraljevstvo øe biti Gospodnje. UZAVRI 1 Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, UZAVRIJE 1 Iza 9:18 Jer je bezboœnost gorjela kao oganj, koji spali trnje i draçu i upali guætik æume, tako da uzavrije u stupove dima. UZBIJATI 1 Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. UZBUÅENJA Mat 9:33 Çim je bio istjeran åavao, mogao je nijemi govoriti. Pun uzbuåenja povika narod: “Joæ nikada nije se tako æto dogodilo u Izraelu l” UZBUNIH 1 Psl 73:3 Jer se uzbunih zbog bezboœnika videøi, kako bezboœnici dobro œive. UZBUNU Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: UZDA Psl 32:10 Mnoge muke stignu zlikovca, a tko se uzda u Gospoda, toga on okruœi ljubavlju. Psl 34:8 Kuæajte i vidite, kako je dobar Gospod! Blagoslovljen je çovjek, koji se uzda u njega! Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. M.Iz 16:20 Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreøe; blagoslovljen je onaj, koji se uzda u Gospoda. M.Iz 26:3 Biç konju, uzda magarcu, a batina luåacima na leåa! M.Iz 29:25 Strah od ljudi meøe zamke; a tko se uzda l Gospoda, skriven je. Iza 26:3 Çvrsta je svijest njegova i trajno øeæ mu spasenje dati, jer se uzda u tebe. Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. 2Ko 10:7 Gledajte, æto je pred oçima! Ako se tko uzda u sebe, da je Kristov, neka misli

777 opet u sebi, da kako je on Kristov, tako smo i mi. UZDAJ 5 Psl 37:3 Uzdaj se u Gospoda i çini, æto je dobro, da ostajeæ u zemlji i uœivaæ dobra njezina. Psl 62:8 Ti narode, uzdaj se uvijek u njega! Izlijevajte pred njim srca svoja; utoçiæte je naæe Bog! Psl 115:9 Izraele, uzdaj se u Gospoda: on im je pomoønik i zaætitnik! M.Iz 3:5 Uzdaj se u Gospoda svim srcem! Na svoju razboritost ne oslanjaj se! Hos 12:6 “Tako se imaæ i ti vratiti k Bogu svojemu. Çini ljubav i pravicu! Uzdaj se vazda u Boga svojega!” UZDAJEM 2 Psl 26:1 Opravdaj me, Gospode, jer hodih u çestitosti; uzdajem se u Gospoda i neøu se spotaknuti Psl 56:3 Ali neka je daleko od mene, da ih se bojim, jer u tebe se uzdajem! UZDAJTE 1 Iza 26:4 Uzdajte se u Gospoda dovijeka, jer je Gospod, Svemoguøi, vjeçna hridina. UZDAJU 7 Psl 2:12 Poætujte Sina, da se ne razgnjevi, i vaæa vas osnova ne unesreøi; jer øe se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju! Psl 18:30 Bog – savræen je put njegov, istinita je rijeç Gospodnja. On je ætit svima, koji se u njega uzdaju. Psl 20:7 Jedni se uzdaju u kola, drugi u konje: “a mi slavimo ime Gospoda, Boga svojega. Psl 37:9 Jer øe se istrijebiti zlikovci; samo oni, koji se uzdaju u Gospoda, posjeduju zemlju. Iza 40:31 Ali koji se uzdaju u Gospoda, crpaju novu snagu, krila im rastu kao orlovima, trçe i ne umaraju se, hode i ne sustaju. Jer 49:11 Ostavi sirote svoje, ja øu ih uzdrœavati. Udovice tvoje neka se uzdaju u me!” 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; UZDAJUØI 1 Flm 1:21 Uzdajuøi se u tvoju Posluænost napisah ti znajuøi, da øeæ joæ viæe uçiniti, nego æto govorim. UZDALE 1 1Pe 3:5 Jer su se tako kitile nekada i svete œene, koje su se uzdale u Boga i pokoravale se svojim muœevima. UZDALI 3 Psl 22:4 U tebe su se uzdali oçevi naæi, uzdali se, i ti si ih izbavljao. Psl 22:4 U tebe su se uzdali oçevi naæi, uzdali se, i ti si ih izbavljao. Efe 1:12 Da bismo bili na hvalu slave njegove, koji smo se prije uzdali u Krista. UZDAM 5 Psl 25:2 Boœe moj, u tebe se uzdam! Ne daj da se ikad osramotim! Ne daj da kliçu nada mnom neprijatelji moji! Psl 143:8 O, daj da doskora iskusim milost tvoju; jer se uzdam u tebe! Pokaœi mi put, kojim da idem; jer k tebi podiœem duæu svoju! Iza 12:2 Gle, Bog je spasenje moje! Potpuno se uzdam i ne bojim se, jer mi je Gospod pobjeda i pjesma, Gospod! On mi je donio spasenje.”

Gal 5:10 Ja se uzdam u vas u Gospodinu, da niæta drukçije neøete misliti. A tko vas buni, podnijet øe osudu, makar tko bio. Flp 1:6 Uzdam se upravo u to, da øe onaj, koji je poçeo dobro djelo u vama, dovræiti ga do dana Krista Isusa. UZDAMO 6 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? Jer 8:15 Uzdamo se u mir, ali ne dolazi niæta dobro, u vrijeme spasenja, ali je samo strah! 1Ko 15:19 Ako se samo u ovom œivotu uzdamo u Krista, bjedniji smo od sviju ljudi. 2Ko 5:6 Zato se jednako uzdamo çvrsto, jer znamo, da, dok smo u tijelu, u tuåini smo, daleko od Gospodina; Flp 3:3 Jer mi smo obrezani, koji duhom Bogu sluœimo i hvalimo se u Kristu Isusu, a ne uzdamo se u tijelo, 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. UZDANJE 2 Psl 40:4 Blagoslovljen je çovjek, koji samo u Gospoda stavlja uzdanje svoje, koji ne drœi s oholima i s laæcima nevjernim! Psl 73:28 A za mene je dobro blizina Boœja; u Svemoguøega Gospoda stavljam samo svoje uzdanje, da opijevam sva djela tvoja. UZDANJU Iza 30:15 Jer ovako govori svemoguøi Gospod, Svetac Izraelov: “Ako se povratite i ostanete mirni, spasit øete se. U miru i uzdanju snaga je vaæa. Ali vi ne htjedoste. UZDAO Iza 50:10 Tko se meåu vama boji Gospoda, taj sluæa glas sluge njegova, taj je iæao po mraku i bez svijetla, ali se je uzdao u ime Gospodnje, oslanjao se na Boga svojega. Mat 27:43 On se je uzdao u Boga; neka ga sad izbavi, ako mu je po volji, jer je govorio: “Ja sam Si Boœji.” UZDASIMA Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. UZDASMO Iza 20:6 Stanovnici ovoga primorja reøi øe u onaj dan: ‘Gle, tako se dogodi onima, u koje se uzdasmo, da se spasimo od kralja asirskoga, kako da tu izmaknemo?’” UZDATE 2 Psl 31:24 Budite utjeæeni i neka se ohrabri srce vaæe; vi svi, koji se uzdate u Gospoda! Iva 5:45 Ne mislite, da øu vas ja tuœiti Ocu! Vaæ je tuœitelj Mojsije, u koga se vi uzdate. UZDATI 3 Psl 40:3 Metnu mi u usta pjesmu novu, hvalospjev Bogu naæemu; mnogi to moraju sa strahopoætovanjem iskusiti i uzdati se u Gospoda. Psl 118:8 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na çovjeka. Psl 118:9 Bolje je uzdati se u Gospoda, nego se oslanjati na knezove. UZDIÆE 2 Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag.

Rim 8:22 Jer znamo, da sve stvorenje uzdiæe, i tuœi s nama do sada. UZDIÆEÆ 1 Psl 42:5 Zaæto si œalosna, duæo moja, æto uzdiæeæ u meni? Çekaj Boga, jer ga joæ slavim, mojega spasitelja i Boga. UZDIÆEMO Rim 8:23 A ne samo ono, nego i mi sami, koji imamo prvine Duha, i mi sami u sebi uzdiæemo çekajuøi posinjenje, otkupljenje tijela svojega 2Ko 5:2 Jer za tim uzdiæemo, œeleøi obuøi se u svoj nebeski stan; UZDIÆITE 1 Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. UZDIÆU Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” UZDIÆUØI 1 Heb 13:17 Sluæajte predstojnike svoje i budite im podloœni, jer oni bdiju nad duæama vaæim kao oni, koji øe dati raçun, da to s radoæøu çine, a ne uzdiæuøi, jer vam to ne pomaœe! UZDIGAO Psl 139:8 Da bih se uzdigao gore k nebu: “ti si tamo; da bih legao dolje u carstvu mrtvih; gle, tu si. UZDIGNITE 1 Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! UZDIGNUO Pst 49:9 Mlad je lav Juda! Od plijena si se uzdignuo, sine moj; a onda se spusti i leœe kao lav, kao lavica; tko se njega usudi draœiti? UZDIGNUT 1 Iza 52:13 “Gle, uspjet øe sluga moj, popet øe se, uzdignut øe se, bit øe silno uzviæen. UZDIGNUTI 1 Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” UZDIŒE 2 P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi jakim krilima svojim: Psl 113:7 Koji iz praha podiœe malenoga, iz smeøa uzdiœe siromaha, UZDIŒEÆ 1 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. UZDISAJI 1 Eze 2:10 On ga razvi preda mnom. Bio je ispisan na prednjoj strani i na suprotnoj strani. Bili su u njem napisani plaç, uzdisaji i jauci. UZDISALI 1 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. UZDISANJA Psl 6:6 Iznemogoh od uzdisanja; svaku noø kvasim postelju svoju, suzama svojim natapam prostirku svoju.

778 Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” UZDISANJE 2 Psl 102:20 Da çuje uzdisanje zasuœnjenih, da oslobodi djecu smrti, Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. UZDISANJEM Rim 8:26 A tako i Duh pomaœe nam u naæoj slabosti; jer ne znamo, za æto øemo se moliti, kao æto treba, nego sun Duh moli se za nas uzdisanjem neiskazanim. UZDISANJU Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. UZDISATI 1 Psl 55:17 Uveçe, u jutro i u podne tuœit øu i uzdisati; on øe çuti glas moj; UZDRMAÆE 1 Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: UZDRMATI 1 Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. UZDRŒAT 1 Luk 17:33 Koji gleda da uzdrœi œivo svoj, izgubit øe ga; tko ga izgubi, uzdrœat øe ga. UZDRŒATI 1 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u UZDRŒAVA Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ 1Ko 9:25 A svaki, koji se natjeçe za nagradu, od svega se uzdrœava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. UZDRŒAVAJU Dje 15:20 Nego da im se piæe, neka paze, da se ne okaljaju idolima, i da se uzdrœavaju od bluda, od udavljenoga i od krvi. UZDRŒAVATI 1 Jer 49:11 Ostavi sirote svoje, ja øu ih uzdrœavati. Udovice tvoje neka se uzdaju u me!” UZDRŒE 1 1Ko 7:9 Ako li se ne uzdrœe, neka se œene i udaju; jer je bolje œeniti se, negoli upaljivati se. UZDRŒI 5 Pst 45:5 Ali sad se niæta ne uznemirujte i ne korite sebe zato, æto me prodadoste ovamo; jer Bog me posla pred vama, da vas uzdrœi na œivotu! Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv

mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. Izl 20:20 Mojsije reçe narodu: “Ne bojte se, jer Bog doåe samo, da vas stavi na kuænju i da strah pred njim uzdrœi budan u vama, da ne grijeæite.” Psl 33:19 Da duæe njihove izbavi od smrti, da ih uzdrœi u œivotu u vrijeme gladi! Luk 17:33 Koji gleda da uzdrœi œivo svoj, izgubit øe ga; tko ga izgubi, uzdrœat øe ga. UZDRŒITE 1 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, UZDRŒLJIVOST 1 2Pe 1:6 A u poznanju uzdrœljivost, a u uzdrœljivosti strpljivost, a u strpljivosti poboœnost, UZDRŒLJIVOSTI 1 2Pe 1:6 A u poznanju uzdrœljivost, a u uzdrœljivosti strpljivost, a u strpljivosti poboœnost, UZEH 1 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” UZELI 1 Mat 27:30 Pritom bi pljuvali na njega, uzeli bi trsku i udarali ga njom po glavi. UZEO 8 Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Psl 139:9 Da bih uzeo sebi i krila zore i nastanio se na kraju mora, Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Zah 11:7 l tako sam ja pasao ovce, æto su bik odreåene na klanje za trgovce ovaca, i uzeo sam sebi dva pastirska ætapa. Jedan sam nazvao ‘milost’, a drugi ‘slogu’. Tako sam pasao ovce, Zah 11:10 Uzeo sam svoj ætap milost, i slomio ga, da prelomim savez svoj, æto sam ga uçinio sa svim narodima. Iva 13:12 A kad im je bio oprao noge, svoju gornju haljinu uzeo i opet sjeo za stol, reçe im: “Znate li, æto ja uçinih vama? UZET 5 Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” Psl 116:13 Çaæu spasenja uzet øu i slaviti ime Gospodnje, Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Mar 4:25 Jer tko ima, dat øe mu se. A tko nema, uzet øe mu se i ono, æto ima.” Iva 14:3 I kad otidem i pripravim mjesto, opet øu doøi i uzet øu vas k sebi, da i vi budete, gdje sam ja.

UZETA Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” UZETE 1 Mat 4:24 Glas o njemu raæirio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve, koji su trpjeli od razliçitih bolesti i muka, i opsjednute, mjeseçnjake i uzete, i on ih je izlijeçio. UZETO Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. UZETOME 1 Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” UZETOMU Mar 2:9 Æto je lakæe, reøi uzetomu: ‘Oproæteni su ti grijehi tvoji?’ ili reøi: ‘Ustani, uzmi postelju svoju i hodi?’ UZEVÆI 2 Rim 7:11 Jer grijeh uzevæi prigodu po zapovijedi prevari me, i ubi me njome. Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek. UZIÅE 1 Luk 2:4 Josip je bio iz kuøe i porodice Davidove. Tako uziåe on iz grada Nazareta u Galileji u Judeju u grad Davidov, koji se zove Betlehem, UZIÅOH 1 Gal 2:2 A uziåoh, po otkrivenju, i predloœih im evanåelje, koje propovijedam meåu neznaboæcima, a osobito onima, koji su bili ugledni, da ne bih moœda, ili da nijesam trçao uzalud. UZIÆAO M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? UZICA Prp 4:12 Ako tko i moœe nadjaçati jednoga, dvojica øe mu odoljeti; a istom trostruka uzica ne trga se tako brzo. UZIDAJTE 1 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. UZIJE 1 Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. UZIMA 9 Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. P.Zk 32:11 Kao æto se orao, koji straœi nad gnijezdom svojim, uzdiœe iznad ptiøa svojih, rasprostire krila, uzima ih i nosi

779 jakim krilima svojim: Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Mat 8:17 Tako se je imala ispuniti rijeç proroka Izaije, koji veli: “On uzima naæe nemoøi i nosi naæe boli.” Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. 1Ti 4:4 Jer je svako stvorenje Boœje dobro, i niæta nije na odmet, æto se uzima sa zahvalnoæøu, UZIMAÆ 1 Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. UZIMAJ 3 Izl 20:7 Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svojega, jer Gospod neøe pustiti bez kazne onoga, koji uzima ime njegovo uzalud. Izl 23:8 Ne uzimaj mita, jer mito zasljepljuje one, koji vide, i izvrøe stvar pravednu. Psl 51:11 Ne odbacuj me od lica svojega, svetoga Duha svojega ne uzimaj od mene! UZIMAJTE 2 Mat 10:9 Ne uzimajte sobom u pojasima svojim ni zlata ni srebra ni drugoga novca, Luk 10:4 Ne uzimajte sobom kese za novac ni torbe ni obuøe i nikoga ne pozdravljajte na putu! UZIMAJU 4 Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. UZIMALI 1 Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. UZIMAM 2 Iza 51:22 Ovako veli svemoguøi Gospod, Bog tvoj, koji pravicu pribavlja narodu svojemu: “Evo uzimam iz ruke çaæu ljutu, çasu gnjeva mojega: neøeæ je od sada piti. Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. UZIMAT 1 Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako

otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. UZIMATI 2 P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Psl 16:4 Koji sluœe idolima, imaju mnogo muke; ja im neøu nikada darivati krvavih naljeva, niti øu uzimati u usta svoje imena njihova! UZIØI 2 Izl 19:23 Mojsije reçe Gospodu: “Narod ne moœe uziøi na goru Sinaj; jer si nas ti opomenuo, da omeåimo goru i da proglasimo, da se njoj ne smije pribliœiti.” Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; UZLAZE 1 Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” UZLAZI 1 Iva 6:62 A kad vidite Sina çovjeçjega da uzlazi gore, gdje je prije bio? UZLAZIO Izl 24:15 Dok je Mojsije uzlazio na goru, pokri oblak goru. UZMAKNU Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! UZMAKNUTI 1 Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. UZMANJKALO Luk 22:35 Dalje im reçe: “Kad vas poslah bez kese za novac, bez torbe, bez obuøe, je li vam æto uzmanjkalo?” “Nije”, odgovoriæe oni. UZMANJKATI 1 L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. UZMICALE 1 Psl 104:7 A od prijetnje su tvoje bjeœale, i uzmicale su od gromovnoga glasa tvojega. UZMOGNETE 1 Luk 21:36 Pa zato budite uvijek budni i molite se, da uzmognete umaøi svemu tome, æto øe doøi, i da opstanete pred Sinom çovjeçjim!” UZNEMIRI 1 Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: UZNEMIRILI 1 Dje 15:24 Çuli smo, da su neki, od nas iziæavæi, smeli vas svojim govorima i uznemirili duæe vaæe, a mi im ne zapovjedismo. UZNEMIRITI 1 1Pe 3:14 Ali ako i trpite zbog pravde, Blagoslovljeni ste! Ne dajte se od njih zastraæiti niti uznemiriti. UZNEMIRIVALE 1 Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli

su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji UZNEMIRUJ 1 Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji UZNEMIRUJTE 2 Pst 45:5 Ali sad se niæta ne uznemirujte i ne korite sebe zato, æto me prodadoste ovamo; jer Bog me posla pred vama, da vas uzdrœi na œivotu! Luk 12:29 I zato ne pitajte, æto øete jesti i æto øete piti, i ne uznemirujte se! UZNIO 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. UZNOSITOST 2 M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi, poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. UZOR 1 2So 3:9 Ne kao da nemamo vlasti, nego da sebe damo vama za uzor, da nas nasljedujete. UZRASLI 1 Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. UZRAST 1 PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. UZRASTE 4 Mat 13:7 Opet drugo pade meåu trnje. Uzraste zajedno trnje i uguæi ga. Mat 13:26 Kad onda uzraste usjev i uhvati se rod, pokaza se i kukolj. 1Ko 3:6 Ja posadih, Apolo zali, a Bog dade te uzraste. Heb 12:15 Gledajte, da tko ne ostane bez milosti Boœje, da ne uzraste kakav korijen gorçine, i ne poçini ætete, da se mnogi ne okaljaju! UZRASTEMO Efe 4:15 Nego drœeøi se istine u ljubavi da u svemu uzrastemo u onome, koji je glava, Krist, UZRASTETE 1 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, UZRASTI 1 Iza 27:6 U buduøim danima ukorijenit øe se Jakov, procvjetat øe i uzrasti Izraela i napunit øe sav svijet plodovima. UZRASTU 2Ko 9:10 A koji daje sjeme sijaçu, dat øe i kruh za jelo i umnoœit øe sjeme vaæe i dat øe da uzrastu plodovi pravde vaæe, UZROK 2 Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne

780 postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! Heb 5:9 I doæavæi k svræi, postade svima, koji ga sluæaju, uzrok spasenja vjeçnoga, UZROKA Psl 35:7 Namjestiæe mi potajno bez povoda zamku svoju; bez uzroka iskopaæe mi jamu. UZRUJA Dje 17:16 A kad ih je Pavao çekao u Ateni, uzruja se duh njegov u njemu gledajuøi grad pun idola. UZVANICI 1 Mat 22:8 Tada reçe slugama svojim: “Svadba je doduæe ugotovljena, ali uzvanici nijesu bili nje dostojni. UZVANICIMA Mat 22:4 Opet posla druge sluge s nalogom: “Kaœite uzvanicima: “Ugotovio sam gozbu svoju, junci moji i uhranjenici moji poklani su, i sve je gotovo. Doåite na svadbu! UZVANIKE 1 Mat 22:3 On posla sluge svoje, da zovnu uzvanike na svadbu. Ali oni ne htjedoæe doøi. UZVEDENOGA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. UZVELIÇAO Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. UZVELIØANO 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. UZVIÆEN 6 Psl 89:7 Bogu, koji je strahovit u vijeøu svetih, silno uzviæen iznad sviju oko njega. Psl 113:4 Uzviæen je nad svima narodima Gospod; sjaj njegov sja iznad neba. Psl 138:6 Gospod je uzviæen; ali on gleda i niskoga; ohologa izdaleka po Iza 2:11 Prignut øe se uznositost ljudi, poniætit øe se oholost muœeva. Samo je Gospod uzviæen u onaj dan. Iza 52:13 “Gle, uspjet øe sluga moj, popet øe se, uzdignut øe se, bit øe silno uzviæen. Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; UZVIÆENA Psl 77:13 Uzviæena je uprava tvoja, Boœe, koji je bog tako velik kao Bog naæ? Psl 108:4 Jer je uzviæena do neba milost tvoja, vjernost tvoja do oblaka. UZVIÆENE 2 Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” UZVIÆENI 1 Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod

poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. UZVIÆENIJEG 1 Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. UZVIÆENIJI 1 Heb 1:4 A toliko uzviæeniji postade od anåela, koliko odliçnije ime od njihova baætini. UZVIÆENIJIM Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. UZVIÆENIJU Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. UZVIÆENIM Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. UZVIÆENO Psl 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo njegovo ime uzviæeno; slava njegova nadvisuje zemlju i nebo. Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. UZVIÆENOGA Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! UZVIÆENU Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. UZVIKIVALI 1 Job 38:7 Dok su klicale zvijezde jutarnje, dok su uzvikivali anåeli? UZVISI 1 Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. UZVISINE 2 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. UZVISIT 2 Mat 23:12 Jer tko se uzvisuje, ponizit øe se; a tko se ponizuje, uzvisit øe se. Jak 4:10 Ponizite se pred Gospodinom, i uzvisit øe vas. UZVISIVAT 1 Psl 145:1 Uzvisivat øu te, Boœe moj, kralju, blagoslivljat øu ime tvoje uvijek i dovijeka. UZVISIVATI 1 Psl 46:10 Prestanite i spoznajte, da sam ja Bog! Slavit øe me meåu narodima i uzvisivati na zemlji. UZVISUJE 2 Psl 112:9 On dijeli obilno, daje siromasima; pravda njegova ostaje uvijek; zbog

bogatstva njegova uzvisuje se moø njegova. Mat 23:12 Jer tko se uzvisuje, ponizit øe se; a tko se ponizuje, uzvisit øe se. UZVISUJMO Psl 34:3 Veliçajte Gospoda s menom, uzvisujmo ime njegovo zajedno! UZVJERUJETE 1 Iva 8:24 Rekoh vam: “Umrijet øete u grijehima svojim, jer ako ne uzvjerujete, da sam ja, umrijet øete u grijehima svojim.” UZVRATITI 2 1So 3:9 Jer kakvu zahvalu moœemo uzvratiti Bogu za vas, za svu radost, kojom se radujemo zbog vas pred Bogom svojim? Heb 10:30 Jer znamo onoga, koji reçe: “Moja je osveta, ja øu uzvratiti,” I opet: “Gospodin øe suditi narodu svojemu.” VALJANI 1 Tit 1:16 Tvrde, da poznaju Boga, a djelima ga nijeçu; jer su mrski i nepokorni, i ni za kakvo dobro djelo valjani. VALOVA Mat 14:24 Laåica je veø bila nasred mora i bila je od valova bacana tamo i vamo; jer je bio protivan vjetar. VALOVE 2 Psl 65:7 Koji utiæa buku morsku, buçne valove, bunu naroda: Jer 51:42 Ustalo je more na Babilon: utonu u silne valove njegove. VALOVI 6 Izl 15:5 Valovi ih pokriæe kao kamen propadoæe u dubinu. Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. Psl 77:16 Vidjeæe te vode, Boœe, vidjeæe te i ustreptaæe; valovi zahukaæe. Psl 107:29 On obrati buru u tiæinu, i valovi morski umuknuæe. Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. VALOVIMA Job 38:11 I rekoh: dovle dolaziæ, ne dalje; ovdje se lomi prkos tvojim valovima! Psl 29:3 Çuj! Gospod nad valovima, Bog veliçanstva grmi; nad æirokim morem Gospod! Mat 8:24 I gle, podiœe se silna bura na moru, tako da se je laåica pokrila valovima. A on je spavao. VALU Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, VANJÆTINA Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. VANJÆTINI 2 Iva 7:24 Nemojte suditi po vanjætini, nego pravedan sud sudite!” Iva 8:15 Vi sudite po vanjætini, ja ne sudim nikome. VANJÆTINOM Flp 2:7 Nego je sebe poniætio uzevæi obliçje sluge, i postao je sliçan ljudima, i vanjætinom je bio naåen kao çovjek.

781 VANJÆTINU 2 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” VANJSKI 2 2Ko 4:16 Zato ne sustajemo, nego ako se naæ vanjski çovjek i raspada, ipak se naæ unutraænji obnavlja iz dana u dan. 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, VAPAJ 9 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. 1Kr 8:45 Onda ti çuj u nebu molitvu njegovu i vapaj njegov i podaj mu pobjedu! Psl 4:3 Uvidite ipak: “çudesno pomaœe Gospod miljeniku svojemu! Gospod usliæi moj vapaj k njemu. Psl 6:9 Vapaj moj usliæit øe Gospod, Gospod øe Primiti molitvu moju. Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! Psl 34:15 Na poboœnima poçiva oko Gospodnje; uho njegovo çuje vapaj njihov. Psl 102:17 Kada usliæi vapaj siromaha i ne prezre molitve njihove. Iza 30:19 Jest, narode u Sionu, koji stanujeæ u Jerusalemu, neøeæ sveudilj plakati! On øe se sigurno smilovati tebi na vapaj tvoj, on øe te usliæiti, çim ga çuje. Dan 9:17 A sad posluæaj, Boœe naæ, molitvu i vapaj sluge svojega! Obasjaj licem svojim opustjelo svetiæte svoje zbog Gospoda! VAPAJA Psl 22:1 Boœe moj, Boœe moj! Zaæto si me ostavio? Daleko su od spasenja mojega rijeçi vapaja mojih. VAPAJU 2 Psl 55:1 Posluæaj Boœe, molitvu moju i ne skrivaj se vapaju mojemu! Psl 88:2 Neka doåe preda te molitva moja, prigni uho svoje k vapaju mojemu! VAPIJE 2 Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv, daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. Gal 4:6 A jer ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaæa, koji vapije: “Aba, Oçe!” VAPIJEM 2 Psl 22:2 Boœe moj, vapijem danju – a ti ne odgovaraæ; i noøu, ali se ne pazi na me. Psl 88:9 Oçi se moje gase od bijede; dan la dan vapijem k tebi, Gospode, k tebi pruœam ruke svoje: VAPIJEMO Rim 8:15 Jer ne primiste duha ropstva, opet da se bojite, nego primiste Duha posinjenja, u kojem vapijemo: “Aba, Oçe!” VAPIJU Luk 18:7 A Bog izabranima svojim, koji dan i noø vapiju k njemu, da ne pomogne do njihovih prava, da ih pusti çekati? VAPILI 1 Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije

kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. VARA 5 M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. 1Ko 3:18 Nitko neka se ne vara! Ako tko meåu vama misli, da je mudar na ovome svijetu, neka bude lud, da hude mudar! Gal 6:3 Jer ako tko misli, da je æto, a nije niæta, vara sam sebe. Efe 5:6 Nitko neka vas ne vara praznim rijeçima, jer zbog ovih dolazi gnjev Boœji na sinove nepokornosti! Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. VARAJ 1 Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” VARAJTE 3 Jer 37:9 Zato veli Gospod: ‘Ne varajte se pomiælju: “Kaldejci odlaze zauvijek od nas, jer oni ne odlaze. 1Ko 6:9 Ili ne znate, da nepravednici neøe baætiniti kraljevstva Boœjega? Ne varajte se: “ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljuboçinci, ni mekoputnici, ni muœeloœnici, Gal 6:7 Ne varajte se: “Bog se ne da ruœiti, jer æto çovjek posije, ono øe i poœeti. VARAJU Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, VARAJUØI 3 2Ti 3:13 A zli ljudi i varalice napredovat øe na gore, varajuøi i varajuøi se. 2Ti 3:13 A zli ljudi i varalice napredovat øe na gore, varajuøi i varajuøi se. Jak 1:22 A budite izvræitelji rijeçi, a ne samo sluæatelji, varajuøi sami sebe! VARALI 1 Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. VARALICA Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Mat 27:63 I rekoæe: “Gospodaru, sjeøamo se, da je ovaj varalica rekao za œivota svojega: “Poslije tri dana uskrsnut øu. VARALICE 2 Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. 2Ti 3:13 A zli ljudi i varalice napredovat øe na gore, varajuøi i varajuøi se. VARAMO 1Iv 1:8 Ako reknemo, da grijeha nema, sami sebe varamo, i istine nema u nama. VARATE 3 Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu.

Mal 3:9 Prokletstvom ste optereøeni; jer me varate vi, sav narod. Mat 22:29 Isus im odgovori: “Varate se, ne znate ni Pisma ni moøi Boœje. VARATI 2 Psl 9:18 Jer neøe zauvijek biti zaboravljen siromah, nada nevoljnicima neøe se vjeçno varati. Mal 3:8 Smije li çovjek varati Boga, a vi mene varate i joæ pitate: ‘U çem da smo te varali?’ Eto, u desetini i u prinosu. VARAV 1 Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. VARKA Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ VARKE 2 Psl 17:1 Gospode, çuj stvar pravednu, pripazi na vapaj moj, posluæaj molitvu moju iz usta bez varke! M.Iz 4:24 Drœi daleko od usta svojih laœ i usne tvoje neka budu çiste od varke! VASA Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” VASE 1 Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. VATRA Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. VATRI 1 1Pe 4:12 Ljubljeni, ne çudite se vatri, koja vas stiœe za kuæanje vaæe, kao da vam se æto neobiçno dogaåa, VAZDA 8 Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 51:3 Jer ja znam zloçin svoj, krivnja moja vazda mi je pred oçima. Psl 71:6 Od djetinjstva na tebe sam se oslonio, od krila materina bio si branik moj; tebi vazda moj hvalospjev! Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. M.Iz 6:14 Tko plete spletke u srcu i vazda kuje zlo. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Tuœ 3:31 Jer Gospod ne odbacuje za vazda, Hos 12:6 “Tako se imaæ i ti vratiti k Bogu svojemu. Çini ljubav i pravicu! Uzdaj se vazda u Boga svojega!” VEÇER 3 Pst 1:5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu

782 nazva noø, postade veçer, i postade jutro —  prvi dan. Pst 1:8 Svod nazva Bog nebo. I postade veçer, i postade jutro — drugi dan. Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. VEÇERA 4 L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. Psl 104:23 Tada ide çovjek na posao svoj do veçera. Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. 1Ko 11:20 Kad se dakle sastajete zajedno, da se ne jede veçera Gospodnja. VEÇERAT 1 Otk 3:20 Evo stojim na vratima i kucam: ako tko çuje glas moj i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerat øu s njim, i on s menom. VEÇERI 2 Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” VEÇERNJE 1 Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. VEÇEROM 2 Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Iva 13:2 Bilo je za veçerom, Veø je bio åavao metnuo u srce Judi, sinu Simona Iskariota, da ga izda. VEÇERU 4 Pst 19:3 Ali on navali i primora ih, pa se oni navratiæe k njemu i doåoæe u kuøu njegovu. On im tada ugotovi veçeru i dade ispeøi nekvasnih pogaça, i oni jedoæe. Mat 26:18 On odgovori: “Idite u grad k stanovitom çovjeku i recite mu:, Uçitelj poruçuje: “Vrijeme je moje blizu, kod tebe øu blagovati Pashalnu veçeru s uçenicima svojim.” Iva 18:28 Od Kaife povedoæe Isusa u sudnicu. A bilo je jutro; i oni ne uåoæe u sudnicu, da se ne bi oneçistili, nego da bi mogli jesti Pashalnu veçeru. 1Ko 11:21 Jer svaki svoju veçeru uzme najprije da jede; i jedan gladuje, a drugi se opija. VEDRIJEGA Psl 34:5 Tko pogleda u njega, bit øe vedrijega srca, lice se njegovo ne treba zarumeniti. VEDRO Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. VEKIK 2

Psl 48:1 Vekik je Gospod i dostojan svake slave u gradu Boga naæega, na svetoj gori svojoj! Psl 86:10 Jer si ti vekik i tvoriæ çudesa velika: jedini si ti Bog! VELE 1 Jer 18:18 Oni vele: “Hajde da skujemo osnove protiv Jeremije, jer joæ nije nestalo naputka od sveøenika, ni savjeta od mudraca ni rijeçi od proroka. Hajde da ga pogodimo jezikom, i ne pazimo na sve rijeçi njegove!” VELIÆ 5 Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” Jer 2:25 Pazi, inaçe obosit øeæ, i grlo øe ti se joæ osuæiti. Ali ti veliæ: ‘Nemoguøe! Ne! Ja ljubim tuåe idole, trçim za njima!’ Iva 8:33 Odgovoriæe mu: “Mi smo djeca Abrahamova i nikome nijesmo robovali nikad. Kako ti veliæ: “Bit øete slobodni?” Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Rim 2:22 Propovijedaæ, da se ne smije krasti, a kradeæ. Veliæ, da se ne çini preljuba, a çiniæ preljubu. Odurni su ti idoli, a kradeæ iz hrama; VELIÇA Luk 1:46 Tada reçe Marija: “Veliça duæa moja Gospodina. VELIÇAJTE 1 Psl 34:3 Veliçajte Gospoda s menom, uzvisujmo ime njegovo zajedno! VELIÇALO Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime Gospodina Isusa. VELIÇANSTVA Psl 29:3 Çuj! Gospod nad valovima, Bog veliçanstva grmi; nad æirokim morem Gospod! Psl 145:5 O velikom sjaju veliçanstva tvojega govorit øu, çudesa øu tvoja opjevati Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; VELIÇANSTVO 6 Psl 68:34 Upoznajte moø Boœju! Nad Izraelom stoluje veliçanstvo njegovo, moø njegova u oblacima. Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. Psl 96:6 Sjaj i veliçanstvo blista pred njim; slava i radost napunjaju svetiæte njegovo. Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, VELIÇANSTVOM 2 Psl 8:1 Gospode, vladaoçe naæ, kako je

divno ime tvoje po svoj zemlji! Veliçanstvom nebo natkriljujeæ. Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. VELIÇANSTVU Izl 15:11 Tko je od bogova kao ti, Gospode, tko je kao ti, tako sjajan u veliçanstvu divnom? Tako strahovit u djelima slavnim, çudesna su djela tvoja! VELIÇATI 1 Izl 15:2 Bog je jakost moja i pjesma moja, jer mi postade spasitelj! To je Bog moj, zato øu ga slaviti! Bog oca mojega, zato øu ga veliçati! VELIÇAVE 1 Psl 12:3 Ah, da bi ipak Gospod uniætio laskave usne i jezike veliçave, VELIÇINA 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. Efe 1:19 I koja je izobilna veliçina sile njegove prema nam koji vjerujemo po djelovanju jake sile njegove, VELIÇINE 2 Dje 2:11 Kreøani i Arapi; çujemo ih gdje govore naæim jezicima veliçine Boœje.” 2Ko 12:7 I da se ne bih prekomjerno ponio zbog veliçine otkrivenja, dade mi se trn u tijelo, anåeo sotonin, da me bije, da se ne ponosim. VELIÇINI 1 Psl 145:6 Oni govore o moøi straænih djela tvojih; o veliçini tvojoj ja øu pripovijedati. VELIÇINU P.Zk 11:2 Promislite sad dobro: Ne obraøam se na djecu vaæu! Oni nijesu proœivjeli i na sebi iskusili karanje Gospoda, Boga vaæega, veliçinu njegovu, jaku ruku, njegovu, podignutu miæicu njegovu, VELIK 30 P.Zk 4:7 Jer gdje je tako velik narod, kojemu je Bog tako blizu, kako je nama Gospod, Bog naæ, kad ga god zazovemo? 1Ljt 16:25 Jer je velik Gospod i veoma dostojan hvale, strahovit iznad svih bogova. Job 37:23 Svemoønomu, kojega nikada ne shvatismo; velik je u moøi i u pravu! Nikada se ne savi u pravednom sudu! Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 47:2 Jer je Gospod, Sveviænji, straæan: kralj velik nad svim svijetom! Psl 77:13 Uzviæena je uprava tvoja, Boœe, koji je bog tako velik kao Bog naæ? Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Psl 147:5 Gospod je naæ tako velik i u l moøi tako bogat; mudrost njegova M.Iz 23:2 Stavi sebi noœ na grlo, ako imaæ velik tek! M.Iz 24:6 Jer mudrim mjerama ratovat øeæ uspjeæno, i pobjeda je ondje, gdje je radio velik broj savjetnika. Iza 66:16 Jer Gospod sudi ognjem i maçem svojim svakome tijelu. Velik øe biti broj pobijenih od Gospoda. Jer 50:22 Çuj, rat je u zemlji i razor velik!

783 Tuœ 1:20 Pogledaj, Gospode, kako mi je teæko; nutrina moj a gori! U grudima mi se prevrøe srce; jest, velik je bio prkos moj! Vani bjesni maç, a unutra smrt. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik Mat 20:26 Meåu vama neka ne bude tako! Nego tko meåu vama hoøe da bude velik, taj neka bude vaæ sluga, Mat 27:60 I poloœi ga u novi svoj grob, æto ga je bio dao sebi isjeøi u hridini. Pred ulaz u grob navali velik kremen i otide. Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. Dje 8:2 A ljudi poboœni sahraniæe Stjepana i uçiniæe nad njim velik plaç. Dje 11:21 I bila je ruka Boœja s njima, i velik ih je broj vjerovao i obratio se Gospodinu. Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. 1Ti 6:6 U istinu velik je dobitak poboœnost, kad je spojena sa zadovoljstvom. Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. VELIKA9 Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç

Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. 1Sa 2:1 Ana izreçe ovu molitvu: “Obraduj se srce moje u Gospodu, odveø je velika sreøa moja u Gospodu. Sad mogu usta svoja otvoriti pred neprijateljima svojim; jer se smijem radovati radi pomoøi tvoje. 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove Psl 25:11 Radi imena svojega, Gospode, oprosti krivnju zlodjela mojih; jer je tako velika! Psl 31:19 Kako je velika dobrota tvoja, æto je çuvaæ za one, koji te se boje, æto je iskazujeæ onima, koji se kriju kod tebe od ljudi! Psl 86:10 Jer si ti vekik i tvoriæ çudesa velika: jedini si ti Bog! Psl 86:13 “Jest, milost je tvoja velika prema meni: izbavio si œivot moj iz dubina carstva mrtvih.” Psl 92:5 Kako su velika djela tvoja, Gospode, kako su duboke osnove tvoje! Psl 111:2 Velika su djela Gospodnja, dostojna da se uvaœe zbog sve krasote svoje. Psl 136:4 Koji jedini tvori çudesa velika; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:7 Koji stvori velika svjetlila; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Iza 28:29 I to dolazi od Gospoda nad vojskama; divna je osnova njegova, velika je mudrost njegova. Tuœ 3:23 Ponavljaju se svako jutro. Vrlo je velika vjernost tvoja. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. Mat 5:12 Radujte se i veselite se; jer je velika plaøa vaæa na nebesima, jer su isto tako progonili i proroke prije vas. Mat 6:23 Ako li je oko tvoje bolesno, onda je sve tijelo tvoje u tami. Ako je dakle svjetlo

u tebi tama, kako velika bit øe onda tama! Mat 9:37 I on reçe uçenicima svojim: “Œetva je velika, a poslenika je malo. Mat 24:21 Tada øe biti nevolja velika, kakva nije bila od postanja svijeta do sada, niti øe biti. Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. Luk 15:14 Kad je bio sve potroæio, nastade u onoj zemlji velika glad, i on poçne stradati. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” 1Ko 16:9 Jer mi se otvoriæe velika i æirom otvorena vrata, i protivnika ima mnogo. Efe 5:32 Tajna je ovo velika; a ja velim obzirom na Krista i na crkvu. 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. Otk 15:3 I pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Boœjega, i pjesmu Janjeta, govoreøi: “Velika su i divna djela tvoja, Gospodine Boœe Svemoøni! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! VELIKAÆI 2 M.Iz 8:15 Po meni vladaju kraljevi, odluçuju velikaæi po pravdi! Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. VELIKAÆIMA Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko VELIKAÆU Job 34:18 Koji rekne knezu: nedostojniçe, a velikaæu: zlikovçe? VELIKE 22 Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice

784 krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, Job 37:5 Silan je Bog u buri; çini stvari velike mi to ne shvaøamo. Psl 66:3 Recite Bogu ovako: Kako su straæna djela tvoja! Zbog velike moøi tvoje moraju ti se prikloniti sami neprijatelji tvoji. Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. Iza 12:5 Pjevajte hvalu Gospodu; jer je uçinio velike stvari! Neka se to objavi cijeloj zemlji! Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Jer 33:3 ‘Zazovi me, i odgovorit øu ti i pokazat øu ti velike, nevjerojatne stvari, za koje nijesi znao! Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’” Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. Efe 2:4 Ali Bog, koji je bogat u milosråu, zbog velike ljubavi svoje, kojom nas je ljubio, Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. Otk 7:14 I rekoh mu: “Gospodine moj, ti znaæ.” I reçe mi: “Ovo su, koji doåoæe iz nevolje velike, i opraæe haljine svoje i ubijeliæe ih u krvi Janjetovoj. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se

otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. VELIKI 45 P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. P.Zk 10:17 Jer Gospod, Bog vas, jest najviæi Bog i najviæi Gospod, veliki, silni, straæni Bog, koji ne gleda na osobu, nije pristran i ne da se podmititi, Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Joe 2:31 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego osvane dan Gospodnji, veliki i straæni dan.” Jon 3:2 “Ustani, idi u Ninivu, grad veliki, i drœi mu propovijed, koju sam ti naloœio!” Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. Mal 4:5 Evo, ja øu vam poslati proroka Iliju, prije nego doåe veliki i straæni dan Gospodnji. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Mat 26:65 Tada veliki sveøenik razdera haljinu svoju i reçe: “Pohulio je na Boga! Çemu trebamo joæ svjedoke? Sami ste sad çuli hulu na Boga. Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! Dje 2:20 Sunce øe se pretvoriti u tamu i mjesec u krv, prije nego doåe dan Gospodnji veliki i straæni. Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Heb 6:20 Kamo Isus uåe kao preteça za nas, postavæi veliki sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu. Heb 7:26 Jer takav nam je trebao da bude veliki sveøenik: svet, nevin, neokaljan, odvojen od grjeænika i uzviæen nad nebesa; Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio

jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 9:7 A u drugi je ulazio jednom u godini sam veliki sveøenik, ne bez krvi, koju prinosi za svoje i za narodne grijehe neznanja. Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; Heb 9:25 Niti da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao æto veliki sveøenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s krvlju tuåom; Heb 11:24 Vjerom Mojsije, kad bi veliki, ne htjede da se naziva sinom køeri Faraonove; Otk 1:10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i zaçuh za sobom glas veliki kao trube, Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. Otk 6:17 Jer doåe veliki dan gnjeva njegova, i tko moœe opstati? Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! Otk 16:19 I grad veliki razdijeli se na tri dijela, i gradovi neznaboœaçki padoæe; i Babilon veliki spomenu se pred Bogom, da mu dadne çaæu vi na ljutoga gnjeva svojega! Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi:

785 “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! Otk 18:21 I uze jedan jak anåeo kamen, koji je bio velik kao mlinski kamen, i baci ga u more govoreøi: “S takvom øe silom biti baçen Babilon, grad onaj veliki, i neøe se viæe naøi. Otk 19:5 I glas izaåe od prijestolja govoreøi: “Hvalite Boga naæega, sve sluge njegove, i koji ga se bojite, mali i veliki!” Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. VELIKIH 1 Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” VELIKIM 20 Pst 12:2 Jer uçinit øu te velikim narodom, i blagoslovit øu te, i uveliøat øu ime tvoje; i ti øeæ biti blagoslov. 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! Psl 18:35 Pomoø svoju dao si mi kao ætit, desnica je tvoja postala potpora moja, velikim me je uçinila dobrota tvoja. Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Psl 49:6 Oni se oslanjaju na svoj posjed i hvale se velikim bogatstvom svojim. Psl 107:23 Drugi, koji su plovili morem na laåama, trgovali na velikim vodama, Iza 54:7 “Ostavio sam te samo za kratko vrijeme, ali sam te s velikim milosråem vodio kuøi. Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Dje 26:24 Kad je on ovako govorio i obrazloœio, reçe Festo velikim glasom: “Ludujeæ, Pavle! Mnoge su te knjige dovele do ludosti.” Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim;

Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, VELIKO9 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” Psl 76:1 Objavio se Bog u Judeji; veliko je ime njegovo u Izraelu. Psl 99:3 Neka slave ime tvoje, veliko i slavno: svet je on. Psl 126:2 Tada su usta naæa bila puna smijanja, jezik nas pun kliktanja. Tada se je reklo po narodima: “Gospod uçini veliko djelo na njima.” M.Iz 15:16 Bolje je malo sa strahom Boœjim, negoli veliko blago s nemirom. M.Iz 22:1 Dobro ime bolje je nego veliko, bogatstvo; omiljelost viæe vrijedi nego srebro i zlato. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Eze 36:23 Ja øu opet uçiniti svetim veliko ime svoje, koje je bilo oskvrnjeno kod naroda, koje ste vi oskvrnili kod njih. Narodi øe spoznati, da sam ja Gospod, govori svemoguøi Gospod, kada se na vama pokaœem svetim pred njima. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mat 19:2 Veliko mnoætvo naroda poælo je za njim, i on ih je iscjeljivao ondje. Mar 12:37 Sam David naziva ga, Gospodinom, kako moœe dakle biti sin njegov?” Veliko mnoætvo naroda sluæalo ga je rado. Luk 12:19 Onda øu reøi duæi svojoj: “Duæo moja, imaæ veliko imanje na mnogo

godina. Otpoçini, jedi, pij i uœivaj! Luk 16:15 Tada im reçe: “Vi ste oni, koji se gradite pravedni pred ljudima, ali Bog zna srca vaæa, jer æto se pred ljudima pokazuje veliko, pred Bogom je gadno. Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. 2Ko 7:4 Veliko je moje pouzdanje u vas, velik je moj ponos s vama, pun sam utjehe, obilna je moja radost pored sve nevolje naæe. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. VELIKOG 3 Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! VELIKOGA1 P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” Tit 2:13 Çekajuøi blagoslovljenu nadu i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja naæega Isusa Krista, Heb 4:15 Jer nemamo velikoga sveøenika, koji se ne bi mogao saœaliti s naæih slaboøa, nego koji je u svemu iskuæan kao i mi, osim grijeha. Heb 8:11 I nitko neøe uçiti Svojega sugraåanina, i nitko brata svojega govoreøi: “Poznaj Gospodina; Jer øe me svi poznati od maloga do velikoga meåu njima.” Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje

786 prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. VELIKOJ 7 2Sa 24:14 David odgovori Gadu: “U muci sam velikoj. Mi øemo radije pasti u ruke Gospodnje, jer je milosråe njegovo veliko. A u ruke ljudima ne bih htio pasti.” Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Psl 22:25 Tebe hvalim u skupætini velikoj! Zavjet øu svoj izvræiti pred ætovateljima njegovim. Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. 1So 1:6 I vi se ugledaste na nas i na Gospodina, primivæi rijeç u velikoj nevolji s radoæøu Duha Svetoga, Jud 1:24 A onome, koji vas moœe saçuvati od pada i kod dolaska naæega Gospodina Isusa Krista postaviti vas neokaljane i u velikoj radosti pred slavu svoju. VELIKOM3 Neh 6:3 Ja im stoga poslah glasnike i poruçih: “U poslu sam velikom i zato ne mogu doøi. Posao bi stao, kad bih ga pustio i doæao k vama.” Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! Psl 51:1 Smiluj mi se, Boœe, po milosråu svojem; po velikom milosråu svojem uniæti grijehe moje! Psl 145:5 O velikom sjaju veliçanstva tvojega govorit øu, çudesa øu tvoja opjevati Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. Mat 24:11 laœni øe proroci u velikom broju ustati i mnoge zavesti. Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Luk 21:27 Tada øe ugledati, gdje Sin çovjeçji dolazi na oblaku s velikom moøi i slavom. Luk 24:53 Tada se s velikom radoæøu vratiæe u Jerusalem. Bili su uvijek u hramu i slavili su Boga. Amen. Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas

po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. VELIKOMU Dje 9:1 Joæ je uvijek gorio Savao bjesnio prijetnjom i ubistvom protiv uçenika Gospodnjim. On pristupi k velikomu sveøeniku VELIKU6 Izl 32:17 Kad Joæua zaçu veliku viku naroda, reçe Mojsiju: “Vika je bojna u taboru.” 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? Psl 19:11 I sluga se je tvoj dao prosvijetliti od njih; tko ih drœi, ima veliku plaøu. M.Iz 20:6 Mnogi ljudi çine veliku viku svojom ljubavi; ali zaista vjerna çovjeka, tko øe ga naøi? Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu Mar 5:19 Ali mu ne dopusti, nego mu reçe: “Idi kuøi k svojima i pripovijedaj im, kako je veliku stvar uçinio Gospodin na tebi i kako se je smilovao tebi. Mar 14:15 On øe vam pokazati veliku opremljenu dvoranu. Ondje nam zgotovite! Luk 2:10 A anåeo im reçe: “Ne bojte se! Evo, javljam vam veliku radost, koja øe biti svemu narodu: Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. Heb 10:35 Ne gubite dakle pouzdanja svojega, koje ima veliku plaøu! Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, VELIM6 Job 17:14 Truleœu velim: “Moj si ti otac!” a crvu: “Moja mati, moja sestro!” Tuœ 3:24 Velim: “Gospod je dio moj; zato se ufam u njega.” Mat 18:22 Isus mu odgovori: “Velim ti, ne

do sedam puta, nego do sedamdeset put sedam puta. Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Rim 10:18 Nego velim: “Zar nijesu çuli” Dapaçe po svoj zemlji otide glas njihov, i do granica çitavoga svijeta rijeçi njihove.” Rim 10:19 Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: “Ja øu izazvati vaæ ljubomor protiv naroda, koji nije narod, nerazumnim narodom razdraœit øu vas.” Rim 11:11 Velim dakle: Spotakoæe li se da padnu? Boœe saçuvaj! Nego njihovim padom postade spasenje neznaboæcima, da ih potakne na natjecanje. Rim 11:13 A vama velim neznaboæcima: Dok sam ja apostol neznaboœaca, hoøu da slavim svoju sluœbu; 1Ko 10:29 Ali ne velim zbog savjesti tvoje, nego drugoga; jer zaæto da moju slobodu sudi savjest drugoga? 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. 2Ko 11:16 Opet velim; nitko neka me ne drœi bezumnim! Ali ako ipak, kao bezumna primite me, da se i ja za malo æto pohvalim. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. \Gal 4:1 Ali velim: Dok je baætinik malodoban, ne razlikuje se niæta od roba, premda i je gospodar svega, Gal 5:16 A velim: “U duhu œivite, i œelja tjelesnih neøete izvræiti! Efe 5:32 Tajna je ovo velika; a ja velim obzirom na Krista i na crkvu. Flp 4:4 Radujte se svagda u Gospodinu; opet velim, radujte se! VELIMO Iva 8:48 Tada mu odgovoriæe Œidovi: “Ne velimo li mi pravo, da si Samarijanac i da imaæ åavla?” VELITE 1 Iva 13:13 Vi zovete mene Uçiteljem i Gospodinom, i pravo velite, jer jesam. VENE 2 Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Eze 47:12 Na obadvjema obalama rijeke rast øe svakojako drveøe s plodovima, æto se jedu, i kojima liæøe ne vene i plodovi im ne nestaju. Svakoga øe mjeseca raåati nove plodove; jer, æto ih napaja, pridolazi od svetiæta. Plodovi øe njihovi biti za jelo i l VENEMO Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. VEØA 8 Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade

787 sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. Luk 15:7 Kaœem vam, isto tako bit øe u nebu veøa radost za jednoga jedinoga grjeænika, koji se obrati, negoli za devedeset i devet pravednika, koji ne trebaju obraøenja. Iva 5:20 Jer Otac ljubi Sina i sve mu pokazuje, æto sam çini. I pokazat øe mu veøa djela od ovih, da se vi çudite. Iva 14:12 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko vjeruje u mene, djela, koja ja çinim, i on øe çiniti, i veøa øe od ovih çiniti, jer ja idem k Ocu. Rim 5:15 Ali dar nije tako kao prijestup; jer ako prijestupom jednoga pomrijeæe mnogi, mnogo se veøa milost Boœja i dar izli izobilno na mnoge miloæøu jednoga çovjeka Isusa Krista. VEØE 6 Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Luk 12:18 Ovako øu çiniti, reçe:, Sruæit øu œitnice svoje i sagradit øu veøe. U njih øu skupiti sav prihod svoj i sva dobra svoja. Iva 15:13 Od ove ljubavi nitko veøe nema, da tko œivot svoj poloœi za prijatelje svoje. Heb 11:26 Drœavæi sramotu Kristovu za veøe bogatstvo od blaga egipatskoga, jer je gledao na plaøu, 1Iv 5:9 Ako primamo svjedoçanstvo ljudi, svjedoçanstvo je Boœje veøe, jer je ovo svjedoçanstvo Boga: “On je svjedoçio za Sina svojega. 3Iv 1:4 Nemam veøe radosti od ove, da çujem, moja djeca u istini da hode. VEØEGA Heb 6:13 Jer kad je Bog Abrahamu obeøao nemajuøi nikoga veøega, da se njim zakune, zakle se sam sobom, VEØI 16 Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” Job 36:26 Eto: Bog je veøi, nego æto mi shvaøamo; ne moœe se istraœiti broj godina njegovih. M.Iz 16:32 Bolji je strpljiv çovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veøi je nego osvojitelj gradova. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije. Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. Luk 13:2 On im reçe Mislite li, da su ti Galilejci bili veøi grjeænici od svih drugih

Galilejaca, jer tako postradaæe Iva 4:12 Jesi li ti veøi od naæega oca Jakova, koji nam dade ovaj studenac, i sam je pio iz njega, i sinovi njegovi, i stoka njegova?” Iva 13:16 Zaista, zaista, kaœem vam: nije sluga veøi od gospodara svojega, niti je poslanik veøi od onoga, koji ga je poslao. Iva 13:16 Zaista, zaista, kaœem vam: nije sluga veøi od gospodara svojega, niti je poslanik veøi od onoga, koji ga je poslao. Iva 14:28 Çuli ste, da vam ja rekoh: ‘Ja odlazim, i doøi øu k vama. Kad biste me ljubili, onda biste se radovali, æto idem k Ocu, jer je Otac veøi od mene. Iva 15:20 Sjetite se rijeçi, koju vam ja rekoh: ‘Nije sluga veøi od gospodara svojega.’ Ako su progonili mene, i vas øe progoniti; ako su drœali rijeç moju, i vaæu øe drœati. Iva 19:11 Isus reçe: “Ne bi imao vlasti nikakve nada mnom, kad ti ne bi bilo dano odozgo. Zato onaj ima veøi grijeh, koji me predade tebi.” Heb 9:11 Ali Krist se je pojavio kao r veliki sveøenik buduøih dobara i uæao u veøi i savræeniji æator, koji nije rukom naçinjen, to jest, nije od ovoga svijeta; 1Iv 3:20 Ako nas kori srce naæe, Bog je veøi od srca naæega. On zna sve. VEØIH 1 Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” VEØIM Flp 2:3 Niæta ne çinite uz prkos ili za ispraznu slavu, nego u poniznosti neka jedan drugoga smatra veøim od sebe! VEØINA 1Ko 10:5 Ali veøina od njih nije bila po volji Bogu, jer su bili pobijeni u pustinji, Flp 1:14 I veøina braøe u Gospodinu, ohrabrena okovima mojim, usuåujem se joæ revnije, bez straha navjeæøivati rijeç Boœju. VEØINE 1 2Ko 2:6 Jer je takvome dovoljna ova kazna od veøine. VEOMA7 Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Izl 9:18 Ja øu sutra u ovo doba pustiti tuçu veoma teæku, kakve nije bilo u Egiptu od onoga dana, kad postade, do danas. Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Brj 12:3 A Mojsije bio je çovjek veoma blag, blaœi od svih ljudi na zemlji. Brj 21:6 Tada posla Gospod meåu narod zmije otrovne. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izraelaca, 1Ljt 16:25 Jer je velik Gospod i veoma dostojan hvale, strahovit iznad svih bogova. Psl 104:1 Duæo moja, slavi Gospoda Velik

si veoma, Gospode, Boœe moj; obukao si se u sjaj i veliçanstvo! Psl 119:51 Oholi mi se rugaju veoma, ali ja ne odstupam od zakona tvojega. Psl 119:129 Divna su veoma svjedoçanstva tvoja; zato ih dobro çuva duæa moja. Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro. M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. Mat 21:8 Veoma mnogi iz naroda prostrijeæe haljine svoje po putu, drugi su rezali granje od drveøa i prostirali po putu. Luk 18:23 Na ove rijeçi veoma se on raœalosti; jer je bio vrlo bogat. 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. VEØMA7 Pst 37:5 Jedanput usni Josip san i pripovjedi ga braøi svojoj, a oni joæ veøma zamrziæe na njega. Job 3:21 Oni çeznu za smrøu, a ona ne dolazi; traœe je veøma nego blago zakopano. M.Iz 17:10 Ukor djeluje na razumnoga veøma, negoli æto udaraca na luåaka. Dje 5:29 A Petar i apostoli odgovoriæe: “Veøma se treba Bogu pokoravati negoli ljudima. Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 5:9 Mnogo øemo dakle veøma biti po njemu spaæeni od gnjeva, kad smo sad opravdani krvlju njegovom. Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. Flp 2:12 Tako, ljubljeni moji, kao æto svagda sluæaste, ne samo kad sam kod vas, nego i sad mnogo veøma, kad nijesam kod vas, radite o spasenju svojemu sa strahom i drhtanjem! Flm 1:16 Ne viæe kao roba, nego viæe od roba, brata ljubljenoga, osobito meni, a

788 kamoli veøma tebi, i po tijelu i u Gospodinu. Heb 1:9 Ljubio si pravdu, i mrzio si na bezakonje; zato te pomaza, o Boœe, Bog tvoj uljem radosti veøma nego drugove tvoje.” Heb 2:1 Zato valja nam veøma paziti na rijeçi, koje smo çuli, da kako ne propadnemo. Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. 2Pe 1:10 Zato, braøo, postarajte se joæ veøma, da svoj poziv i izbor utvrdite dobrim djelima; jer çineøi ovo neøete pasti nikada. VEØU 3 2Ko 4:15 Jer je sve zbog vas, da milost, rastuøi zahvalom mnogih, sluœi na æto veøu slavu Boœju. Jak 4:6 A on daje veøu milost, jer govori: “Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.” 2Pe 2:11 Dok anåeli, koji veøu snagu i silu imaju, ne izgovaraju na njih pred Gospodinom hulnoga suda. VEŒITE 1 Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika! VEŒU Mat 23:4 Oni veœu bremena teæka i nesnosna i meøu ih ljudima na pleøa; a sami neøe da ih prihvate prstom svojim. VESELA Psl 113:9 On daje da nerotkinja stanuje u kuøi kao vesela mati djece. Aleluja! 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. VESELE 5 Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 46:4 Rijeka – pritoci njezini vesele grad Boœji, svetiæte, stan Sveviænjega. Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i pjevaju. Psl 68:3 A pravednici se vesele i raduju pred Bogom i kliçu od radosti. Psl 97:1 Gospod je kralj, neka se zato raduje zemlja, neka se vesele otoci mnogi! VESELI 10 Psl 16:9 Tomu se raduje srce moje i veseli se duh moj; i bol øe moja poçivati u sigurnosti. Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Psl 96:11 Nebo se veseli; zemlja se raduje; buçi more i æto je u njemu. Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. M.Iz 29:2 Imaju li pravednici moø, veseli se narod; a vladaju li bezboœnici, jadikuju ljudi. Iza 35:1 Neka se raduje pustinja i pustoæ, neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade æafranove! Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. Mat 12:18 “Eto, to je sluga moj, koga sam

izabrao. Ljubimac moj, na kojem se veseli srce moje. Stavit øu duh svoj na njega, i on øe navjeæøivati pravdu meåu narodima. 2Ko 6:10 Kao œalosni, a jednako veseli, kao siromaæni, a koji mnoge obogaøavaju, kao oni, koji niæta nemaju, a sve posjeduju. VESELIÆ 1 Psl 92:4 Jer me veseliæ, Gospode, djelima svojim; s djela ruku tvojih radujem se: VESELILI 1 1Pe 4:13 Nego se radujte, æto ste dionici muka Kristovih, da biste se radovali i veselili, kad se objavi slava njegova! VESELIM 2 Psl 63:7 Zaista, ti si pomoø moja; u sjeni krila tvojih veselim se! Flp 2:17 Ali ako i œrtvovan budem za œrtvu i sluœbu vjere vaæe, radujem se i veselim se sa svima vama. VESELIMO 5 Psl 90:14 Doskora nas okrijepi miloæøu svojom, da se radujemo i veselimo u sve dane svoje! Psl 118:24 Ovo je dan, æto ga uçini Gospod; radujmo se i veselimo se na njemu! Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” Iza 25:9 Reøi øe se u onaj dan: “Gle, ovo je Bog naæ, u kojega se ufamo, da øe nas spasiti; ovo je Gospodu kojega se ufamo! Veselimo se i radujmo se zbog pomoøi njegove!” Otk 19:7 Radujmo se i veselimo, i dajmo slavu njemu, jer doåe svadba Janjeta, i zaruçnica se je njegova pripravila. VESELITE 4 Joe 2:23 I vi, djeco Siona, radujte se i veselite se u Gospodu, Bogu svojemu, jer vam daje daœd u pravoj mjeri, spuæta vam daœd rani i kasni kao prije. Mat 5:12 Radujte se i veselite se; jer je velika plaøa vaæa na nebesima, jer su isto tako progonili i proroke prije vas. Rim 12:12 Nadom se veselite; u nevolji budite strpljivi; u molitvi budite postojani; Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” VESELITI 5 Psl 9:2 Radovat øu se i veseliti o tebi, pjevat øu imenu tvojemu, Sveviænji! Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Iza 65:19 Ja øu se sam veseliti zbog Jerusalema i radovati se zbog naroda svojega. Neøe se viæe u njemu çuti glas plaça niti glas jauka. VESELJA 5 Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen

milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Sef 3:17 Gospod, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, junak pomoønik. On se raduje tebi pun veselja. On obnavlja ljubav svoju. On kliçe nad tobom pun radosti. Dje 2:28 Pokazao si mi putove œivota i napunit øeæ me veselja s licem svojim. VESELJE 11 Psl 51:8 Daj mi da okuæam radost i veselje, da se obraduje tijelo moje, æto ga bijeæ! Psl 119:47 Imam veselje na propisima tvojim, ja ih ljubim. M.Iz 10:23 Luåaku je veselje poçiniti sramotu, a çovjek razuman drœi se mudrosti. Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Luk 1:14 Imat øeæ radost i veselje, i mnogi øe se obradovati njegovu roåenju. VESELJEM 5 Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: Psl 100:2 Sluœite Gospodu s veseljem, pristupite pred lice njegovo s klicanjem! Prp 2:1 I tada rekoh u srcu svojemu: “Daj da pokuæam s veseljem i nauœijem se”; ali eto: i to je bila taætina. Iza 12:3 S veseljem øete crpsti vodu iz izvora spasenja. Dje 14:17 Ali opet nije ostavio sebe neposvjedoçena çineøi dobro, dajuøi vam s neba kiæu i godine rodne i puneøi srca vaæa jelom i veseljem.” VESELJIMA M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. VESELJU 2 Job 33:26 Vapije k Bogu, i on mu je milostiv,

789 daje mu da u veselju gleda lice njegovo; tako on povrati çovjeku pravo njegovo. M.Iz 14:13 l kod smijeha moœe se srce œalostiti, i veselju je kraj œalost. VESELO 5 Psl 45:15 Vode ih veselo i radosno, ulaze u palaçu kraljevu. M.Iz 13:9 Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezboœnika ugasi. M.Iz 15:13 Veselo srce razvedri lice; tuga u srcu pritisne duh. M.Iz 17:22 Srce veselo pospjeæuje ozdravljenje, a duh potiæten suæi kosti. Prp 7:3 Bolje je zabrinutost nego smijeh, jer ako je i œalosno lice, moœe ipak biti veselo srce. VESELU Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, VESEO 3 Job 39:21 Kopa zemlju, veseo je od snage, nasrøe na oruœje; Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Jak 5:13 Trpi li tko meåu vama? Neka se moli! Je li tko veseo? Neka pjeva hvalu! VESLIMA Iza 33:21 Jer tamo je kod nas Gospod, Sjajni, na mjesto rijeka i æirokih potoka, po njima se ne njihaju laåe s veslima, niti laåa ponosita prolazi onuda. VEZA Kol 3:14 A povrh svega toga imajte ljubav, koja je veza savræenstva! VEZAN 2 Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan. 1Ko 7:27 Jesi li vezan za œenu, ne traœi rastave; jesi li slobodan, ne traœi œene! VEZANI 1 1Ko 7:15 Ako li se nevjernik rastavlja, neka se rastavi, jer se tada brat ili sestra nisu vezani, jer nas u miru pozva Bog. VEZANIMA Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, VEZE 1 Dje 2:24 Ali ga Bog odrijeæio veze smrti, i njega je oœivio, jer je bilo nemoguøe, da ona njim vlada. VEZENU Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. VEZI 1 Efe 4:3 Starajuøi se, da çuvate jedinstvo duha u vezi mira VEZOM Efe 4:16 Iz kojega je sve tijelo sastavljeno i sklopljeno svakim vezom, da jedan drugome pomaœe silom, æto je odmjerena svakome pojedinom udu, i çini, da raste tijelo i usavræuje se u ljubavi.

VIÅENJA 7 Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Joe 2:28 Poslije øu izliti Duha svojega na svako tijelo. Tada øe sinovi vaæi i køeri vase proricati, starci øe vaæi imati sne, mladiøi øe vaæi gledati viåenja. Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. 2Ko 12:1 Ako se moram hvaliti, ne koristi doduæe, doøi øu na viåenja i otkrivenja Gospodnja. VIÅENJE 4 Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. Dan 9:23 Kad si se poçeo moliti, izaåe rijeç Boœja. Dolazim, da ti to navijestim; jer si ljubimac Boœji. Zato pripazi na rijeç, tada øeæ razumjeti viåenje! Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. VIÅENJU 5 Pst 15:1 Poslije tih dogaåaja doåe rijeç Gospodnja Abramu u jednom viåenju ovako: “Ne boj se, Abrame, ja sam ætit tvoj; plaøa tvoja bit øe vrlo velika.” Dan 2:19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noønom viåenju. I Daniel je blagoslovio Boga nebeskoga. Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 4:3 I onaj, koji je sjedio, bijaæe po viåenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaæe duga po viåenju kao s smaragd. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. VIÆA 2Sa 1:26 Œao mi je za tobom, brate moj, Jonatan! Kako si mi bio drag! Viæa mi je bila ljubav tvoja od ljubavi œenske.

VIÆIM Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. VIÆKA Mar 12:44 Jer svi drugi ubaciæe od viæka svojega, a ona metnu od siromaætva svojega sve, æto je imala, svu hranu svoju.” Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” VIÇAN Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. VIÇE 10 Psl 27:8 Srce moje viçe k tebi; traœim te; Gospode, traœim lice tvoje! Psl 29:9 Çuj! Gospod çini, da se koæute rastaju s bremenom, ogoljuje æume! U palaçi njegovoj sve viçe: Kako sjajno! Iza 21:11 Presuda nad Dumahom. Sa Seira viçe se meni: “Straœaru, kako je daleko noø, straœaru, kako je daleko noø?” Iza 42:13 Gospod izlazi kao junak. Kao ratnik razvija ratobornost, viçe i kliçe, bori se protiv neprijatelja kao div. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Mat 3:3 Na njega naime misli prorok Izaija, kad veli: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: Popravite put Gospodnji! Poravnajte staze njegove!” Mar 1:3 Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!” Luk 3:4 Kako stoji napisano u knjizi govora proroka Izaije: “Glas onoga, æto viçe u pustinji: “Pripravite put Gospodnji, poravnajte staze njegove! Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. VIÇEÆ 2 Jer 3:4 Sada dakako viçeæ k meni: ‘Oçe moj! Ti si prijatelj mladosti moje! Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? VIÇEM 2 Psl 28:1 K tebi, Gospode, viçem: hridino moja, ne budi gluh prema meni, ne budi nijem prema meni, inaçe bih morao ja poøi u svijet mrtvih. Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! VIÇI 3 Iza 58:1 Viçi iz puna grla, ne susteœi se, podigni glas svoj kao truba! Objavi narodu mojemu grijeh njegov, kuøi Jakovljevoj opaçine njezine! Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu

790 ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. VIÇITE 1 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” VIÇU 5 Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? Psl 104:21 Laviçi viçu za plijenom i traœe od Boga hrane sebi. Psl 129:8 Koji prolaze, ne viçu: “Neka vas blagoslovi Gospod! Blagoslivljamo vas u ime Gospodnje.” Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Mat 21:16 I rekoæe mu: “Çujeæ li, æto viçu ovi?” Isus im reçe: “Da. Zar nijeste nikad çitali: “Iz usta djece i nejaçadi navjeæøujeæ hvalu svoju?” VIÇUØI 3 Psl 69:3 Iznemogoh viçuøi, grlo mi se osuæilo; oçi mi se ugasiæe gledajuøi Boga svojega. Dje 21:36 Jer je za njim iælo mnoætvo naroda viçuøi: “Dolje s njim” Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” VID 2 L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, VIDE 20 Izl 23:8 Ne uzimaj mita, jer mito zasljepljuje one, koji vide, i izvrøe stvar pravednu. 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” Psl 86:17 Uçini s menom çudo dobrote, da vide, koji mrze na me, i postide se, æto si mi ti, Gospode, pomogao i utjeæio me! Iza 33:20 Pogledaj na Sion, grad blagdana naæih! Oçi tvoje neka vide Jerusalem, sigurno mjesto, æator, koji ne putuje, kojemu se kolje nikada ne istrgava, kojemu se uœa nikada ne rastrgaju. Iza 44:9 Tvorci idola svi su niæta, ljubimci njihovi nijesu ni za æto. Svjedoci njihovi ne vide niæta i ne znaju niæta, da budu posramljeni. Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije

pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada sluæali.” Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. Mat 5:16 Tako neka se svijetli svjetlost vaæa pred ljudima, da vide vaæa dobra djela i slave Oca vaæega na nebesima. Mat 6:16 Kad postite, ne budite lica mrka kao licemjeri! Oni naçine sebi mrk pogled, da ih vide ljudi gdje poste. Zaista kaœem vam: Oni su veø primili plaøu svoju. Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Mat 13:13 Zato im govorim u prispodobama, jer otvorenim oçima ne vide i otvorenim uæima ne çuju i ne razumiju. Mat 13:16 A blagoslovljene su oçi vaæe, æto vide, i uæima vaæim, æto çuju! Mat 16:28 Zaista, kaœem vam: “Od onih, æto stoje ovdje, neøe neki okusiti smrti, dok ne vide Sina çovjeçjega, gdje dolazi u kraljevstvu svojemu.” Mat 23:5 Sva djela svoja çine, da ih vide ljudi. Tako raæiruju svoje zapise i produljuju rese na haljinama svojim. Iva 3:21 A tko çini istinu, dolazi k svijetlu, da se vide djela njegova, jer su u Bogu uçinjena.” Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ 1Pe 3:2 Kad vide çisto œivljenje vaæe sa strahom. Otk 16:15 Evo idem kao tat: blagoslovljen je onaj, koji je budan i çuva haljine svoje, da gol ne hodi, i da ne vide sramotu njegovu! Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. VIDEØI 2 Psl 73:3 Jer se uzbunih zbog bezboœnika videøi, kako bezboœnici dobro œive. Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. VIDI 53 Pst 8:8 Tada ispusti golubicu, da vidi, je li voda otekla sa zemlje. Izl 4:14 Sada se rasrdi Gospod na Mojsija i reçe: “Nije li ti brat Aron joæ tu, Levit? Znam, da on veoma rjeçit i dobro moœe govoriti. Gle, on je veø na putu, da te susretne, a kad te vidi, obradovat øe se od srca. Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. P.Zk 32:36 Tada øe Gospod pribaviti pravicu narodu svojemu i pokazat øe smilovanje slugama svojim, jer vidi, da je snaga usahnula, da viæe nema slobodnjaka i robova. Psl 10:4 Drsko misli bezboœnik: “On ne

vidi!” “Nema Boga”; tako je stalno miæljenje njegovo. Psl 14:2 Gospod gleda s neba na djecu çovjeçju, da vidi, tko je razuman, tko se povodi za Bogom. Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi na putu, bjeœi od mene. Psl 37:13 Ali mu se Svemoguøi smije, jer vidi, da se veø primiçe dan njegov. Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. Psl 58:10 Obradovat øe se pravednik, kad vidi osvetu, oprat øe noge u krvi bezboœnikovoj. Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! Psl 94:9 Koji je stvorio uho, taj zar da ne çuje; koji je naçinio oko, taj zar da ne vidi? Psl 139:24 Vidi, jesam li na zlu putu, i vodi me na put vjeçnosti! Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. M.Iz 20:12 Uho, koje çuje, oko, koje vidi: to je oboje stvorio Gospod. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. M.Iz 31:18 Vidi, kako joj sve napreduje, ne gasi joj se noøu svjetiljka. Iza 6:10 Uçini da otvrdne srce tome narodu! Uçini gluhima uæi njegove, slijepima oçi njegove, da ne vidi oçima svojim, da ne çuje uæima svojim, da srce njegovo ne dobije spoznaje, da se ne obrati i ne ozdravi!” Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Iza 43:19 Evo, ja øu uçiniti novo, veø se vidi, ne raspoznajete li to? I u pustinji pravim put, u pustari rijeke. Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Iza 60:4 Podigni pogled svoj unaokolo vidi svi su se skupili i dolaze k tebi. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, køeri se tvoje nose u naruçju. Iza 63:15 Pogledaj dolje s neba! Vidi iz svojega svetog i sjajnog stana! Gdje je revnost tvoja i moø tvoja? Ganuøe srca tvojega i milosråe tvoje zar prestadoæe prema meni! Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 5:21 “Çuj, narode pun ludosti i nerazuma, koji ima oçi a ne vidi, koji ima uæi a ne çuje! Jer 23:23 Jesam li ja Bog, koji samo vidi u

791 blizini”, govori Gospod, “a ne i Bog u daljini? Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., Iva 1:46 Natanael mu odgovori: “Iz Nazareta moœe li doøi æto dobro?” Filip mu reçe: “Doåi i vidi!” Iva 5:19 Isus im reçe: “Zaista, zaista, kaœem vam: Sin ne moœe niæta çiniti sam od sebe, nego æto vidi da çini Otac. Æto on çini, ono i Sin çini jednako. Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. Iva 11:9 Isus reçe: “Nije li dvanaest sati u danu? Tko danju ide, ne spotiçe se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta. Iva 11:34 I upita: “Gdje ga metnuste?” Odgovoriæe mu: “Gospodine, doåi i vidi!” Iva 14:17 Duha istine, kojega svijet ne moœe primiti, jer ga ne vidi, niti ga poznaje; a vi ga poznajete, jer ostaje kod vas i u vama je. Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” Dje 2:27 Jer neøeæ ostaviti duæe moje u podzemnom svijetu, niti øeæ dati, da Svetac tvoj vidi truhlosti. Rim 8:24 Jer se nadom spasismo. A nada, koja se vidi, nije nada; jer æto tko vidi, kako øe se tome nadati? Rim 8:24 Jer se nadom spasismo. A nada, koja se vidi, nije nada; jer æto tko vidi, kako øe se tome nadati? 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? 2Ko 4:18 Nama, koji ne gledamo na ovo, æto se vidi, nego na ono, æto se ne vidi, jer je ovo, æto se vidi, za vrijeme, a ono, æto se ne vidi, vjeçno. 2Ko 4:18 Nama, koji ne gledamo na ovo, æto se vidi, nego na ono, æto se ne vidi, jer je ovo, æto se vidi, za vrijeme, a ono, æto se ne vidi, vjeçno. 2Ko 4:18 Nama, koji ne gledamo na ovo, æto se vidi, nego na ono, æto se ne vidi, jer je ovo, æto se vidi, za vrijeme, a ono, æto se ne vidi, vjeçno. 2Ko 4:18 Nama, koji ne gledamo na ovo, æto se vidi, nego na ono, æto se ne vidi, jer je ovo, æto se vidi, za vrijeme, a ono, æto se ne vidi, vjeçno. Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu.

1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? 1Iv 4:20 Ako tko kaœe: “Ljubim Boga, a mrzi na brata svojega, laœac je; jer tko ne ljubi brata svojega, koga vidi, kako moœe ljubiti Boga, kojega ne vidi? 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 6:3 I kad otvori drugi peçat, zaçuh drugo biøe gdje govori: “Doåi i vidi!” VIDIÆ 16 Psl 10:13 Zaæto smije bezboœnik huliti na Boga i misliti u srcu: “Ti to ne vidiæ?” Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. Psl 139:3 Hodanje moje, poçivanje moje ti istraœujeæ, sve putove moje ti vidiæ, M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. Iza 58:3 Zaæto postimo, a ti to ne vidiæ, trapimo se, a ti na to ne paziæ? Eto, u dan, kad postite, idete za poslovima svojim i radite sav rad svoj. Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Mat 7:3 Æto vidiæ trun u oku brata svojega, a brvna u oku svojemu ne osjeøas? Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: Jak 2:22 Vidiæ li, da je pomagala djelima njegovim, i da se je djelima vjera usavræila? Otk 1:11 Kako govori: “Æto vidiæ, napiæi u knjigu i poælji onima sedam crkava u Aziji: “u Efez, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatiru, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodiceju. Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i

bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. VIDIM8 Izl 3:3 Mojsije pomisli: “Idem da vidim izbliœe tu rijetku prikazu, zaæto grm ipak ne izgara. Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Psl 55:9 Upropasti ih, Svemoguøi, pometi im jezik, jer vidim nasilje i svaåu u gradu. Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. Dan 3:25 On odgovori: “A ja vidim çetiri çovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im niæta, a çetvrti izgleda kao anåeo.” Zah 3:1 Tada mi dade da vidim velikoga sveøenika Joæuu, kako stoji pred anåelom Gospodnjim, dok je s desne njegove stajao Sotona, da ga optuœi. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Luk 14:18 Tada se poçeæe izgovarati svi redom. Prvi mu reçe: ‘Kupio sam polje i moram poøi da ga vidim. Molim te, ispriçaj me!’ Iva 9:15 Opet ga dakle upitaæe farizeji, kako je progledao. A on im reçe: “Blato metnu mi na oçi, i oprah se, i vidim.” Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Dje 7:56 I reçe: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina çovjeçjega gdje stoji s desne strane Bogu.” Dje 8:23 Jer, kako vidim, ti si pun gorke œuçi i uhvaøen si od zloøe.” Dje 17:22 A Pavao stavæi nasred Areopaga reçe: “Ljudi Atenjani! Po svemu vas vidim, da ste vrlo poboœni, Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. 2Ti 1:4 Œeleøi da te vidim, spominjuøi se suza tvojih, da se radosti ispunim, VIDIMO 8 Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad

792 siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, Iva 6:30 Oni mu odgovoriæe: “Koji dakle ti çiniæ znak, da vidimo i da i vjerujemo? Æto radiæ? Rim 8:25 Ako li se nadamo onome, æto ne vidimo, çekamo sa strpljivoæøu. 1Ko 13:12 Jer sada u ogledalu slabo vidimo, a tada øemo licem u lice. Sad poznajem dijelom, a tada øu poznati, kao æto sam i poznat. Heb 2:8 Sve si pokorio pod noge njegove.” A kad mu pokori sve, niæta ne ostavi njemu nepokoreno. Ali sad joæ ne vidimo, da mu je sve pokoreno, Heb 2:9 A Isusa, koji je bio samo malo umanjen od anåela, vidimo zbog smrti, æto podnese, ovjençana slavom i çasøu, da bi po milosti Boœjoj za sve okusio smrt. Heb 3:19 I vidimo, da ne mogoæe uøi zbog nevjerstva. Heb 11:1 A vjera je tvrdo pouzdanje u ono, çemu se nadamo, osvjedoçenje o onom, æto ne vidimo. VIDIO 45 P.Zk 1:31 I u pustinji, gdje si vidio, kako te je nosio Gospod, Bog tvoj, kao æto çovjek nosi dijete svoje, cijelim putem, æto ga prevaliste, dok doåoste do ovoga mjesta. Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. Job 4:8 Vidio sam: tko je orao nesreøu; sijao zlodjela, taj je to i œeo! Job 38:22 Jesi li ikada doæao u riznice snjeœne; jesi li vidio spremiæta tuçe, Psl 35:22 Ti si vidio, Gospode, nemoj æutjeti! Gospode, ne udaljuj se od mene! Psl 50:18 Kad si vidio lupeœa, postao si mu prijatelji s preljuboçincima opøio si. Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu. Jer 13:27 Preljuboçinstvo tvoje, bestidan grohot tvoj, sramotnu bludnost tvoju: po humovima, na poljima vidio sam gadove tvoje. Teæko tebi, Jerusaleme, ti nijesi çist, i dokle øe to joæ potrajati?” Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Dan 7:21 I bio sam vidio, kako je taj rog vojevao sa svecima i nadvlaåivao ih, Dan 8:3 Kad sam pogledao oko sebe, vidio sam najednom ovna gdje stoji pokraj rijeke, i imao je dva roga. Rogovi su bili veliki. Jedan je bio veøi od drugoga. Veøi je bio narastao poslije.

Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, Iva 1:32 Dalje je svjedoçio Ivan, govoreøi“Vidio sam Duha, gdje silazi s neba kao golub i lebdi nad njim. Iva 1:34 Ja sam to vidio i postao sam svjedok za to: On je Sin Boœji.” Iva 1:36 Kad je vidio Isusa gdje prolazi, reçe: “Evo Janje Boœje!” Iva 1:50 Isus mu reçe: “Vjerujeæ, jer ti rekoh, da sam te vidio pod smokvom. Vidjet øeæ joæ viæe od toga” Iva 3:32 On svjedoçi, æto je vidio i çuo, a nitko ne prima svjedoçanstva njegova. Iva 6:46 Ne kao da bi tko vidio Oca. Samo koji je od Boga, vidio je Oca. Iva 6:46 Ne kao da bi tko vidio Oca. Samo koji je od Boga, vidio je Oca. Iva 8:38 Ja govorim, æto sam vidio u Oca svojega; i vi çinite, æto ste çuli od oca svojega.” Iva 8:56 Abraham, otac vaæ, kliktao je, da bi vidio dan moj. Vidio je i obradovao se je.” Iva 8:56 Abraham, otac vaæ, kliktao je, da bi vidio dan moj. Vidio je i obradovao se je.” Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Iva 14:9 Isus mu reçe: “Tako sam veø dugo s vama, i nijesi me upoznao, Filipe? Tko je vidio mene, vidio je i Oca. Kako ti veliæ: ‘Pokaœi nam Oca’? Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” Iva 20:29 Reçe mu Isus: “Jer si me vidio, Toma, vjerovao si. Blagoslovljeni su, koji ne vidjeæe i vjerovaæe!” Dje 7:24 I kad je vidio, gdje se jednome çini nepravda, obrani ga i osveti ga, æto mu se je çinila nepravda, i ubi Egipøanina. Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. Dje 13:37 A kojega je Bog uskrsnuo, nije vidio truhlosti. Dje 22:15 Da mu budeæ svjedok pred svim ljudima za ono, æto si vidio i çuo. Dje 26:16 Nego ustani i stani na noge svoje; jer ti se zato javih, da te postavim slugom i svjedokom ovome, æto si vidio, i onome, æto øu ti objaviti. 1Ko 9:1 Nijesam li ja slobodan: Nijesam li ja apostol? Nijesam li ja vidio Gospodina naæega Isusa Krista? Nijeste li vi djelo moje u Gospodinu?

Kol 2:18 Neka vas nitko ne liæi nagrade, koji uœiva u postu i sluœbi anåela ponoseøi se stvarima, æto ih je toboœe vidio, uzalud nadimajuøi se miæljenjem tijela svojega, 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. 1Iv 4:12 Boga nije nikad nitko vidio. Ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova savræena u nama. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. VIDIOCIMA Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! VIDITE 31 P.Zk 32:39 Ipak vidite, da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam, koji ubija i opet oœivljava; ja sam, koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Niæta se ne ote mojoj ruci. 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Psl 34:8 Kuæajte i vidite, kako je dobar Gospod! Blagoslovljen je çovjek, koji se uzda u njega! Iza 40:21 Ne znate li Ne çujete li? Nije li vam bilo javljano od poçetka? Ne vidite li iz temelja zemlje? Iza 42:9 Prije unaprijed kazano, vidite, dogodilo se! Sad javljam novo i prije nego joæ proklije, dajem vam da znate.” Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Mat 11:8 Ili æto ste izaæli? Da vidite zar çovjeka u mekim haljinama? Ne, ljudi, koji nose meke haljine, na kraljevskim su dvorima Mat 13:17 Jer zaista kaœem vam: “Mnogi proroci i pravednici œeljeli su vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, i çuti, æto vi çujete, i ne çuæe. Mat 24:15 Kad dakle vidite na mjestu svetome gnusobu opustoæenja, o kojoj je govorio prorok Daniel – tko çita, neka razumije! – Mat 24:33 Tako i vi, kad vidite sve ovo, znajte, da je pred vratima Mat 28:6 On nije ovdje. Uskrsnuo je, kao æto je rekao. Doåite, vidite ovdje mjesto, gdje je leœao Gospodin.

793 Mar 8:18 Imate oçi i zar ne vidite? Imate uæi i zar ne çujete? Zar viæe ne mislite na ono, Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne çuæe.” Luk 21:20 Kad vidite, da je Jerusalem opkoljen od vojske, onda znajte, da je blizu razorenje njegovo. Luk 21:31 Tako i vi, kad vidite, da se zbiva ovo, znajte, da je blizu kraljevstvo Boœje! Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” Luk 24:39 Vidite ruke moje i noge moje! Ja sam glavom. Opipajte me i vidite! Duh nema mesa i kostiju, kako to vidite na meni.” Iva 4:48 Isus mu reçe: “Ako ne vidite znakova i çudesa, ne vjerujete. Iva 6:62 A kad vidite Sina çovjeçjega da uzlazi gore, gdje je prije bio? Iva 11:36 Tada rekoæe Œidovi “Vidite, kako ga ljubio!” Iva 14:19 Joæ malo, i svijet me neøe viæe vidjeti. A vi me vidite, jer ja œivim, a i vi øete œivjeti. Dje 3:16 I zbog vjere u ime njegovo I ovoga, koga vidite i poznajete, utvrdi ime njegovo; i vjera, koja je po njemu, dade mu cijelo zdravlje pred svima vama. Dje 19:26 A vidite i çujete, da ne samo u Efezu, nego gotovo po svoj Aziji taj Pavao nagovara i odvraøa narod mnogi, govoreøi, da to nijesu bogovi, æto se prave rukama. Gal 6:11 Vidite, kakvim sam slovima pisao vam rukom svojom! Heb 10:25 Ne ostavljajmo skupætine svoje, kao æto neki imaju obiçaj, nego bodrimo jedan drugoga, i toliko veøma, koliko vidite, da se pribliœuje dan. Jak 2:24 Vidite, da se djelima opravdava çovjek, a ne samo vjerom. Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. VIDJE 46 Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova

svejednako iælo samo na zlo. Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu: “Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Pst 39:3 Gospodar njegov vidje, da je Gospod s njim, i da je Gospod po ruci njegovoj davao uspjeh svima djelima njegovim, Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. Suc 19:30 Svaki, koji to vidje, povika: “Tako æto od izlaska sinova Izraelovih iz Egipta do danas nije se joæ nikada dogodilo i nikada se nije doœivjelo. Promislite o tom, stvorite odluku i radite!” Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 15:31 Kad vidje narod, kako nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju i slijepi gledaju, divio se je i slavio je Boga Izraelova. Mat 20:3 Oko treøe ure izaåe on opet. Tada vidje druge gdje stoje na trgu besposleni, Mat 21:19 Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Doåe k njoj, ali naåe na njoj samo liæøe. Tada joj reçe: “Neka nikada na tebi viæe ne bude roda!” Odmah usahnu smokva. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje, kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve

viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita Luk 7:13 Kad je vidje Gospodin, saœali mu se za njom, i reçe joj: “Ne plaçi!” Luk 10:33 I neki Samarijanac na svom putu doåe u njegovu blizinu, i kad ga vidje, saœali mu se. Luk 16:23 Kad u paklu usred muka svojih podiœe oçi svoje, vidje izdaleka Abrahama i u krilu njegovu Lazara. Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. Luk 21:2 Vidje takoåer, kao jedna siromaæna udovica ubaci tamo dvije lepte. Iva 1:29 Sutradan vidje on Isusa, gdje dolazi k njemu. Tada reçe: “Evo Janje Boœje, koje oduzima grijeh svijeta! Iva 1:47 Kad Isus vidje Natanaela gdje dolazi k njemu, reçe za njega: “Evo pravoga Izraelca, u kojem nema lukavstva!” Iva 6:5 I kad Isus podiœe oçi i vidje, da mnoætvo naroda dolazi k njemu, reçe Filipu: “Odakle øemo kupiti kruha, da ovi jedu?” Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj: œeno evo ti sina!” Iva 19:35 I onaj, koji vidje, posvjedoçi, i svjedoçanstvo je njegovo istinito. I on zna, da govori istinu, da i vi vjerujete. Iva 20:1 A u prvi dan sedmice doåe Marija Magdalena na grob rano, dok je joæ bila tama, i vidje, da je kamen odvaljen od groba. Iva 20:5 On se sagne i vidje plahte gdje leœe, ali ne uåe. Iva 20:12 I vidje dva anåela gdje sjede u bijelim haljinama, jedan pokraj glave, a jedan pokraj nogu, gdje je bilo poloœeno tijelo Isusovo. Iva 21:20 Petar se obazre i vidje, gdje za njim ide onaj uçenik, koga je Isus ljubio, koji se je i na veçeri naslonio na grudi njegove i rekao: “Gospodine, tko je taj, koji øe te izdati?” Dje 3:12 A kad to vidje Petar, progovori narodu: Ljudi Izrael, æto se çudite ovome, ili æto gledate na nas, kao da smo mi svojom moøu ili poboœnoæøu uçinili, da on hoda? Dje 7:55 A on pun Duha Svetoga pogleda na nebo i vidje slavu Boœju i Isusa gdje stoji s desne strane Bogu, Dje 8:18 A kad vidje Simon, da se Polaganjem ruku apostola dijeli Duh Sveti, donese im novaca Dje 8:39 A kad izaåoæe iz vode, Duh Gospodnji uze Filipa, Dvoranin ga viæe ne vidje i pun radosti otide putem svojim. Dje 14:11 A kad vidje narod, æto uçini Pavao, podigoæe glas svoj govoreøi likaonski: “Bogovi siåoæe k nama u çovjeçjoj prilici!” Dje 28:15 I odanle çuvæi braøa za nas izaåoæe nam u susret do Apijeva trga i Tri krçme. I kad ih vidje Pavao, dade hvalu Bogu i ohrabri se. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom

794 osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. Otk 1:2 Koji svjedoçi rijeç Boœju i svjedoçanstvo Isusa Krista sve, æto vidje. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. VIDJEÆE 20 Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. Psl 77:16 Vidjeæe te vode, Boœe, vidjeæe te i ustreptaæe; valovi zahukaæe. Psl 77:16 Vidjeæe te vode, Boœe, vidjeæe te i ustreptaæe; valovi zahukaæe. Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. Mat 13:17 Jer zaista kaœem vam: “Mnogi proroci i pravednici œeljeli su vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, i çuti, æto vi çujete, i ne çuæe. Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” Luk 2:30 Oçi moje vidjeæe spasenje, Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne çuæe.” Iva 6:14 Kad ljudi vidjeæe çudo, æto ga je bio uçinio Isus, rekoæe: “Ovo je zaista prorok, koji ima doøi na svijet.” Iva 19:33 A kad doåoæe k Isusu, vidjeæe, da je veø umro, i ne prebiæe mu golijeni. Iva 20:29 Reçe mu Isus: “Jer si me vidio, Toma, vjerovao si. Blagoslovljeni su, koji ne vidjeæe i vjerovaæe!” Dje 4:13 A kad vidjeæe smjelost Petrovu i Ivanovu i razabraæe, da su ljudi neækolovani i prosti, divili su se, a znali su ih, da su bili s Isusom. Gal 2:7 Nego nasuprot, kad vidjeæe, da je meni povjereno evanåelje meåu neobrezanima, kao Petru meåu obrezanima; Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. Otk 11:12 I çuæe glas veliki s neba, koji im govorio: “Uzaåite ovamo”, i uzaåoæe na

nebo u oblaku, i vidjeæe ih neprijatelji njihovi. VIDJEH 46 Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu. 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. Psl 37:25 Bio sam mlad; sad sam star: “ali ne vidjeh nikada poboœnika ostavljena, ni djece njegove da prose kruha. Psl 73:17 Dok najposlije uniåoh u tajnu Boœju i vidjeh, kako oni skonçaju. Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. Luk 10:18 On im reçe: “Vidjeh sotonu, gdje spade s neba kao munja. 2Ko 7:8 Jer ako sam vas i oœalostio poslanicom, ne kajem se; iako sam se kajao kad vidjeh, da vas je ona poslanica oœalostila, makar i za ças. Gal 1:19 A drugoga od apostola ne vidjeh, osim Jakova, brata Gospodnjega, Otk 1:17 I kad Ka vidjeh, padoh k nogama njegovim kao mrtav. I metnu desnicu svoju na me govoreøi: “Ne boj se, ja sam prvi i posljednji, Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 5:2 I vidjeh silnoga anåela, koji povika glasom velikim: “Tko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peçate njezine?” Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 6:2 I vidjeh, i gle konj bijel, i onaj, koji sjeåaæe na njemu, imao je luk. I njemu se dade vijenac, i izaåe pobjeåujuøi i da pobijedi. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na

more, niti na ikakvo drvo. Otk 7:9 Potom vidjeh, i gle, veliko mnoætvo, kojega nije mogao nitko izbrojiti, od svakoga naroda i plemena i puka i jezika, gdje stoje pred prijestoljem i pred Janjetom, obuçeni u bijele haljine, i palme u rukama njihovim. Otk 8:2 I vidjeh sedam anåela, koji stajahu pred Bogom, i dade im se sedam truba Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 9:17 I tako vidjeh u viåenju konje i one, æto sjeåahu na njima: imali su oklope ognjene i plavetne i sumporne; i glave konja bile su kao glave lavova, i iz usta njihovih izlazio je oganj i dim i sumpor. Otk 10:1 I vidjeh drugoga anåela jaka gdje silazi s neba, koji bjeæe ogrnut u oblak, i duga nad glavom njegovom, i lice njegovo kao sunce, i noge njegove kao stupovi ognjeni; Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. Otk 14:1 I vidjeh, i gle, Janje stajaæe na gori Sionskoj i s njim sto i çetrdeset i çetiri tisuøe, koji su imali ime njegovo i ime Oca njegova napisano na çelima svojim. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. Otk 19:17 I vidjeh, jednoga anåela, gdje stoji na suncu; i povika glasom velikim, govoreøi svima pticama, æto su letjele posred neba: “Doåite, i skupite se na veliku gozbu Boœju, Otk 20:1 I vidjeh anåela gdje silazi s neba, koji je imao kljuç od bezdana i lance velike u ruci svojoj. Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe

795 pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. Otk 21:22 I hrama ne vidjeh u njemu, jer je njegov hram Gospod Bog Svemoøni, i Janje. VIDJELA Amo 5:20 Doista, tama je dan Gospodnji a ne svjetlost, mrak i bez vidjela! VIDJELI 12 Dan 10:7 Ja, Daniel, jedini imao sam ovu prikazu. Pratioci moji nijesu vidjeli prikaze. Ali ih je spopao takav strah, te su pobjegli, da se skriju. Mat 12:2 Farizeji su to vidjeli i rekli mu: “Eto, uçenici tvoji çine, æto je zabranjeno u subotu.” Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Luk 5:26 Svi su bili obuzeti udivljenjem i hvalili su Boga. Puni straha rekoæe: “Danas smo vidjeli çudo.” Iva 5:37 Tako Otac, koji me posla, sam posvjedoçi za mene. Ali glasa njegova niti ste kad çuli, ni lica njegova nijeste vidjeli; Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Jak 5:11 Gle, Blagoslovljene nazivamo one, koji ustrajaæe. Za strpljivost Jobovu çuli ste i svræetak ste Gospodnji vidjeli; jer je Gospodin vrlo milostiv i milosrdan. 2Pe 1:16 Jer vam ne javismo sile i dolaska naæega Gospodina Isusa Krista po bajkama mudro izmiæljenim, nego smo sami vidjeli slavu njegovu. 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi œivota, 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji

bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. VIDJELO 3 Iva 3:20 Jer svaki, koji çini zlo, mrzi na svjetlost i ne dolazi k svijetlu, da ne doåu na vidjelo njegova djela. 1Ko 2:9 Nego kao æto je pisano: “Æto oko nije vidjelo, ni uho nije çulo, ni u srce çovjeçje nije uniælo, to je pripravio Bog onima, koji ga ljube”; 1Ko 3:13 Svaçije øe djelo izaøi na vidjelo; jer øe dan Gospodin pokazati, jer øe se ognjem otkriti, i oganj øe iskuæati, kakvo je çije djelo. VIDJESMO 7 Pst 42:21 Tada rekoæe jedan drugome: “Doista, to skrivismo na bratu svojemu; jer vidjesmo muku duæevnu njegovu, dok nas je molio za milost, a mi ga ne poçusmo. Zato doåe na nas ova nesreøa.” Mat 2:2 “Gdje je novoroåeni kralj œidovski? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doåosmo da mu se poklonimo.” Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” Iva 1:14 I Rijeç je tijelom postala i prebivala meåu nama. I vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinoroåenoga od Oca, puna milosti i istine. Iva 3:11 Zaista, zaista, kaœem ti: mi govorimo, æto znamo, i mi svjedoçimo, æto vidjesmo; ali vi ne primate svjedoçanstva naæega. Dje 4:20 Jer ne moœemo ne govoriti, æto vidjesmo i çusmo.” 1Iv 4:14 I mi vidjesmo, i svjedoçimo, da je Otac poslao Sina za Spasitelja svijeta. VIDJESTE 4 1Sa 12:12 A kad vidjeste, da amonski kralj Nahaæ izaåe protiv vas, rekoste mi: “Ne, nego kralj neka vlada nad nama! A ipak je kralj vaæ Gospod, Bog vaæ. Iva 6:26 Isus im odgovori: “Zaista, zaista, kaœem vam, traœite me, ne æto çudesa vidjeste, nego æto jedoste kruha i nasitiste se. Iva 14:7 Kad biste poznavali mene, onda biste poznavali i Oca mojega. Od sada poznajete ga, i vidjeste ga.” 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, VIDJET 14 Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. Psl 91:8 Jest, vidjet øeæ oçima svojim, gledat øeæ plaøu bezboœnicima. Iza 29:18 U onaj øe dan gluhi çuti rijeçi pismene, oçi slijepih vidjet øe iz tame i mraka. Iza 33:17 Kralja u sjaju njegovu gle dat øeæ,

vidjet øeæ zemlju daleku. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Mih 7:16 Narodi ne neznaboœaçki vidjet øe to i posramit øe se unatoç svoj moøi svojoj. Morat øe metnuti ruku na usta i ogluhnuti na uæima. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Mat 13:14 Tako se ispunja na njima proroçanstvo Izaije, koje glasi: “Sluæat øete, a neøete ipak razumjeti, vidjet øete, a neøete ipak vidjeti. Mar 14:62 A Isus odgovori: “Ja sam; i vidjet øete Sina çovjeçjega gdje sjedi s desne Svemoguøega i dolazi na oblacima nebeskim.” Iva 1:50 Isus mu reçe: “Vjerujeæ, jer ti rekoh, da sam te vidio pod smokvom. Vidjet øeæ joæ viæe od toga” Iva 1:51 Tada nastavi: “Zaista, zaista, kaœem vam: vidjet øete nebo otvoreno i anåele Boœje gdje uzlaze i silaze nad Sinom çovjeçjim.” Dje 2:17 I bit øe u posljednje dane, govori Bog: “izlit øu od Duha svojega na svako tijelo, i prorokovat øe sinovi vaæi i køeri vaæe, i mladiøi vaæi vidjet øe viåenja, i starci vaæi sanjat øe sve. VIDJETI 33 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” Job 7:10 Nikada se viæe neøe vratiti kuøi svojoj, i njegov ga stan nikada opet neøe vidjeti. Prp 11:7 Slatka je svjetlost i godi oçima vidjeti sunce. Iza 30:10 Vidiocima govore: ‘Nemojte vidjeti viåenja’, i prorocima: ‘Nemojte nam prorokovati istine, govorite nam slatke rijeçi, prorokujte prijevare! Iza 33:19 Neøeæ viæe vidjeti drskoga naroda; naroda s jezikom tepavim, nerazumljivim, koji tepa nerazumnim govorom. Iza 66:18 “K meni su doæla djela vaæa i miæljenja vaæa. Sve øu narode i jezike skupiti, i oni øe doøi i vidjeti slavu moju. Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. Eze 8:6 On mi reçe: “Sine çovjeçji, vidiæ li, æto ovi rade? Veliki su to gadovi, æto ih ovdje çini kuøa Izraelova, tako da se moram udaljiti od svetiæta svojega. Ali øeæ vidjeti joæ veøih gadova.” Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Mal 3:18 Tada øete opet vidjeti razliku izmeåu pravednika i bezboœnika, izmeåu onoga, koji sluœi Bogu, i onoga, koji mu ne

796 sluœi. Mat 7:5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada øeæ vidjeti, kako da izvadiæ trun iz oka brata svojega. Mat 12:38 Neki knjiœevnici i farizeji rekoæe mu: “Uçitelju, htjeli bismo vidjeti od tebe koji çudesni znak!” Mat 13:14 Tako se ispunja na njima proroçanstvo Izaije, koje glasi: “Sluæat øete, a neøete ipak razumjeti, vidjet øete, a neøete ipak vidjeti. Mat 13:17 Jer zaista kaœem vam: “Mnogi proroci i pravednici œeljeli su vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, i çuti, æto vi çujete, i ne çuæe. Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Mat 28:7 A sad otidite brœe i javite uçenicima njegovim: “On je uskrsnuo od mrtvih i ide pred vama u Galileju. Ondje øete ga vidjeti. Eto, ja vam rekoh.” Mat 28:10 Nato im reçe Isus: “Ne bojte se! Idite i javite braøi mojoj, neka idu u Galileju! Ondje øe me vidjeti.” Mar 4:12 Oni øe gledati, a ipak ne vidjeti, sluæati, a ipak ne razumjeti, da se kako ne obrate i oproætenje ne naåu.” Mar 13:26 Tada øe se vidjeti gdje dolazi Sin çovjeçji na oblacima s velikom moøi i slavom. Luk 10:24 Jer vam kaœem: “Mnogi proroci i kraljevi htjedoæe vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, htjedoæe çuti, æto vi çujete, i ne çuæe.” Iva 3:3 Isus mu reçe: “Zaista, zaista, kaœem ti: ako se tko ponovo ne rodi, ne moœe vidjeti kraljevstva Boœjega.” Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 8:51 Zaista, zaista, kaœem vam: ako tko bude drœao rijeç moju, neøe vidjeti smrti dovijeka.” Iva 12:21 Ovi pristupiæe k Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, i zamoliæe ga: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” Iva 14:19 Joæ malo, i svijet me neøe viæe vidjeti. A vi me vidite, jer ja œivim, a i vi øete œivjeti. Iva 16:22 Tako i vi sad imate œalost, ali øu vas opet vidjeti, i radovat øe se srce vaæe, i vaæe radosti nitko neøe uzeti od vas. Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. 1Iv 3:2 Ljubljeni, sad smo djeca Boœja, i joæ se ne pokaza, æto øemo biti, Znamo, da kad se pokaœe, bit øemo mu sliçni, jer øemo ga vidjeti, kao æto jest. 3Iv 1:14 Nego se nadam, da øu te skoro vidjeti, i iz usta u usta øemo govoriti, Mir tebi! Pozdravljaju te prijatelji. Pozdravi prijatelje po imenu!

Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; Otk 18:7 Koliko se slavila i naslaåivala, toliko joj podajte muke i tuge, jer govori u srcu svojemu: ‘Sjedim kao kraljica, i nijesam udovica, i tuge neøu vidjeti.’ VIDJEVÆI 2 Dje 14:9 Ovaj je sluæao Pavla gdje govori. A on pogledavæi na njega i vidjevæi, da vjeruje, da øe ozdraviti, 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. VIDLJIVO Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. VIHOR 8 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Job 21:18 Bivaju kao pljeva na vjetru, kao prah, æto ga raznosi vihor. Psl 58:9 Joæ prije nego lonci vaæi osjete potpaljeno trnje, i sirovo i nagorjelo neka raznese vihor srdœbe! Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Jer 4:12 Vihor silan dolazi mi na sluœbu. I ja sam onaj, koji im izriçe sud.” Jer 4:13 “Gle, kao oblak podiœe se! Kao vihor æume kola neprijateljska! Brœe od orlova lete konji! Teæko nama, propadosmo!” Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Nah 1:3 Gospod je dugotrpan, bogat strpljivoæøu, ali ne puæta doista niæta nekaœnjeno. Put Gospodnji ide kroz buru vihor; oblaci su prah nogama njegovim, VIHORA 1Kr 19:12 Iza vihora doåe potres, doåe oganj. Ali Gospod nije bio ugnju. Iza ognja doåe tiho, blago lahorenje. Job 38:1 Tada odgovori Gospod Jobu iz vihora i reçe: VIHOROM Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. VIHORU 2 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. Job 30:15 Strahote sve se okreøu na mene, kao u vihoru raznosi on sreøu moju,

prolazi moj spas kao oblak. VIJAÇOM Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” VIJAO 3 Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. VIJE 1 PNP 2:4 U vinarnicu on me vodi: kao bojni barjak njegov vije se nada mnom ljubav. VIJEDRA Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. VIJEK 2 Psl 45:2 Lijep si ti, lijep izmeåu sinova ljudskih; milina se razlika na usnama tvojim; jer te je blagoslovio Bog u vijek. Mih 4:5 Jer svi narodi hode svaki u ime boga svojega; pa øemo i mi hoditi u ime Gospoda, Boga svojega, u vijek i dovijeka. VIJEKA Psl 104:5 Postavio si zemlju na stupove njezine, ona se ne pomjeæta dovijek vijeka. Flp 4:20 A Bogu i Ocu naæemu slava u vijeke vijeka! Amen. VIJEKE 30 Psl 29:10 Gospod stoluje nad potopom: Gospod stoluje kao kralju vijeke! Psl 72:19 I blagoslovljeno neka je slavno ime njegovo u vijeke! Sav svijet neka je pun slave njegove! Amen! Amen! Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” Luk 1:33 On øe vladati nad kuøom Jakovljevom u vijeke, i kraljevstvu njegovu neøe biti kraja. Rim 1:25 Koji pretvoriæe istinu Boœju u laœ, i veøma iskazivaæe çast i sluœiæe stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 9:5 Njihovi su oçevi, i od njih je Krist po tijelu, koji je nada sve Bog blagoslovljen u vijeke. Amen. Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 2Ko 11:31 Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji je blagoslovljen na vijeke, zna da ne laœem. Flp 4:20 A Bogu i Ocu naæemu slava u vijeke vijeka! Amen. 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen.

797 Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Heb 13:8 Isus Krist je isti, juçer i danas i u vijeke. Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:3 I opet rekoæe: “Aleluja! I dim njezin diœe se u vijeke vjekova.” Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. VIJEKU Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, VIJENAC 11 Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci

Boga svojega. Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mar 15:17 Ogrnuæe mu skrletnu kabanicu, opletoæe vijenac od trnja i metnuæe ga na njega. Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. 1Ko 9:25 A svaki, koji se natjeçe za nagradu, od svega se uzdrœava: oni dakle da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. 2Ti 4:8 Uostalom, meni je pripravljen vijenac pravde, koji øe mi dati Gospodin u dan onaj, pravedni sudac; a ne samo meni, nego i svima, koji su ljubili dolazak njegov, Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube 1Pe 5:4 I kad se javi vrhovni pastir, primit øete neuveli vijenac slave. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota Otk 6:2 I vidjeh, i gle konj bijel, i onaj, koji sjeåaæe na njemu, imao je luk. I njemu se dade vijenac, i izaåe pobjeåujuøi i da pobijedi. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. VIJENCA 2Ti 2:5 A ako se tko i bori, ne dobije vijenca, ako se pravilno ne bori. Otk 3:11 Evo dolazim brzo: drœi, æto imaæ, da nitko ne uzme vijenca tvojega! VIJENCEM Iva 19:5 A Isus izaåe pod vijencem od trnja i u skrletnoj haljini. Pilat im reçe: “Evo çovjeka!” VIJENCU Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! VIJEØA 4 Iza 45:21 Predloœite, iznesite, neka se vijeøa zajedno: “Tko je to od starine rekao, tko je javio joæ onda? Nijesam li ja to to bio, Gospod? Nema osim mene boga, osim mene nema boga pravednoga i spasitelja. Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. VIJEØAJU Psl 2:2 Skupljaju se vladaoci zemaljski, knezovi meåu se vijeøaju protiv Gospoda i pomazanika njegova: VIJEØANJIMA M.Iz 24:7 Previsoka je luåaku mudrost; zato on ne otvara usta na vijeøanjima.

VIJEØE 3 Suc 5:16 Æto sjediæ meåu torovima i sluæaæ, kako bleje stada? Dugo vijeøe ratno drœi se u krajevima Rubenovim, Mat 28:12 Ovi se skupiæe sa starjeæinama i odrœaæe vijeøe. Dadoæe vojnicima mnogo novaca Iva 11:47 Tada glavari sveøeniçki i farizej sazvaæe visoko vijeøe i rekoæe: “Æto da çinimo, jer çovjek ovaj çini mnoga çudesa? VIJEØEM Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. VIJEØU 5 PsPsl l 1:1 Blagoslovljen je çovjek, koji ne stoji u vijeøu bezboœnika i ne ide putem grjeænika i ne sjedi u druætvu opakih; Psl 89:7 Bogu, koji je strahovit u vijeøu svetih, silno uzviæen iznad sviju oko njega. Psl 107:32 Neka ga hvale pred skupljenim narodom, neka ga slave u vijeøu starjeæina! Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. VIJEST 13 Psl 19:2 Dan na dan æapøe on tu vijest, noø na noø donosi on taj glas. Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je dobra vijest iz daleke zemlje. Iza 52:7 Kako su krasne na gorama noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra, koji oglaæuje spasenje, koji govori Sionu: “Bog tvoj kraljuje.” Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. Mat 4:17 Otada poçne Isus propovijedati. Njegova je vijest bila: “Obratite se; jer je blizu kraljevstvo nebesko.” Mat 11:5 Slijepi vide, hromi hodaju, gubavi se çiste, gluhi çuju, mrtvi ustaju, siromaænima se navjeæøuje Radosna vijest. Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. Iva 1:18 Boga nitko nije vidio nikada. Jedinoroåeni, koji je Bog, koji poçiva na srcu Oçevu, on je donio vijest, Dje 8:35 Tada uze Filip rijeç i poçne mu

798 navjeæøivati radosnu vijest o Isusu, poçevæi od ovoga mjesta u Pismu. Rim 10:15 A kako øe propovijedati, ako ne budu poslani? Kao æto je pisano: “Kako su krasne na noge glasnika radosti, koji navjeæøuju mir, koji donose radosnu vijest dobra!” VIJESTI 1 Iza 53:1 “Tko je povjerovao vijesti naæoj, kome se je otkrila miæica Gospodnja? VIJU Psl 104:17 Na njima ptice viju gnijezda, roda, koja gradi gnijezdo svoje na çempresima. VIJUGAJU M.Iz 2:15 Kriva je staza njihova i vijugaju putovi njihovi. VIKA 9 Izl 32:17 Kad Joæua zaçu veliku viku naroda, reçe Mojsiju: “Vika je bojna u taboru.” Izl 32:18 Ali on odgovori: “Nije to vika pobjedna, a niti vika pobijeåenih: çujem samo pjevanje.” Izl 32:18 Ali on odgovori: “Nije to vika pobjedna, a niti vika pobijeåenih: çujem samo pjevanje.” Job 34:28 Pustili su, da se do njega popne vika siromaha. A on çuje pomaganju nevoljnika. Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Iza 66:6 Çuj, vika ide iz grada! Çuj, iz hrama! Çuj, Gospod plaøa neprijateljima svojim! Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. VIKAÇ 1 M.Iz 20:1 Podsmjevaç je vino, vikaç silovito piøe, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura. VIKAHU Otk 18:19 I posuæe prahom glave svoje, i vikahu plaçuøi i tugujuøi: “Jao, jao, grad onaj veliki, u kojemu se obogatiæe svi, koji su imali laåe na moru, od bogatstva njegova, opustoæen je u jedan ças! VIKALA Mat 21:15 Kad vidjeæe glavari sveøeniçki i knjiœevnici çudesa, æto ih uçini, i djecu, æto su vikala u hramu: “Hosana sinu Davidovu!”, rasrdiæe se Dje 16:17 Ona poåe za Pavlom i za nama, i vikala je “Ovi su ljudi sluge Boga sveviænjega, koji vam javljaju put spasenja.” VIKALI 4 Tuœ 4:15 Vikali su im: “Natrag, neçist, natrag, natrag! Ne dodijevajte ga se!” Kad bi bjeœali i skitali se, tada bi se govorilo meåu neznaboæcima: “Ne smiju dalje boraviti.” Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su

vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Iva 19:15 A oni su vikali: “Uzmi, uzmi, raspni ga! Pilat im reçe: “Zar kralja vaæega da raspnem?” Odgovoriæe glavari sveøeniçki: “Nemamo kralja osim cara.” VIKALO Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” VIKAO 4 Job 29:12 Spasavao sam siromaha, koji je vikao, i sirotu bez zaætitnika. Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Mar 10:48 Mnogi su ga korili, neka æuti. Ali on je vikao joæ jaçe: “Sine Davidov, smiluj mi se” Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! VIKATI 2 Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. Sef 1:14 Blizu je dan Gospodnji, veliki, blizu je i hiti veoma. Çuj, dan Gospodnji, gorki; tada øe vikati junaci. VIKE 1 Otk 21:4 I otrt øe Bog svaku suzu od oçiju njihovih, i smrti neøe biti viæe, ni tuge, ni vike, ni boli neøe biti viæe, jer prvo proåe.” VIKNU 2 Izl 24:16 I slava Gospodnja spusti se na goru Sinaj, i æest dana pokrivao ju je oblak. Sedmi dan viknu on Mojsija iz oblaka. Luk 3:22 Duh Sveti siåe na njega u tjelesnom obliku kao golub. I viknu glas s neba: “Ti si moj ljubljeni Sin, koji mi se je dopao.” VIKNUÆE 1 Luk 22:38 Tada viknuæe oni: “Gospodine, evo, ovdje dva maça” A on im reçe: “Dosta je.” VIKNUT 1 Job 22:29 Kad se poåe nizbrdo, viknut øeæ: Gore! Poniznome pruœa Bog pomoø. VIKOM Heb 5:7 On je u dane tijela svojega proænje i ponizne molitve k onome, koji ga je mogao izbaviti od smrti, s velikom vikom i suzama prinosio, i bio je usliæen za svoju smjernost, VIKU 3 Izl 32:17 Kad Joæua zaçu veliku viku naroda, reçe Mojsiju: “Vika je bojna u taboru.” M.Iz 20:6 Mnogi ljudi çine veliku viku svojom ljubavi; ali zaista vjerna çovjeka, tko øe ga naøi? Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. VILICU Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima.

VINA6 Pst 9:24 A kad se Noa rastrijezni od vina i doznade, æto mu je bio uçinio najmlaåi sin njegov, Pst 49:12 Iskre mu se oçi od vina, i zubi su mu bijeli od mlijeka. PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. Iza 5:22 Jao vama, koji ste junaci u piøu l vina i hrabri u mijeæanju silovita piøa! Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Jer 25:15 Jer ovako mi veli Gospod, Bog Izraelov: “Uzmi iz moje ruke ovu çaæu gnjevnoga vina i daj da se napiju iz nje svi narodi, kojima te poæljem. Hos 7:5 Na svetkovinu kralja naæega plamte knezovi od vina. On pruœa ruku svoju podsmjevaçima. Luk 7:33 Ivan Krstitelj doæao je; on nije jeo kruha i nije pio vina. Tada ste rekli: Od åavla je opsjednut. Iva 2:3 Kad je nestalo vina, reçe majka Isusova njemu: “Nemaju viæe vina.” Iva 2:3 Kad je nestalo vina, reçe majka Isusova njemu: “Nemaju viæe vina.” Rim 14:21 Dobro je ne jesti mesa, i vina ne niti, i ono ne çiniti, na æto se tvoj brat spotiçe, ili se smuçuje, ili slabi. 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. VINARNICU PNP 2:4 U vinarnicu on me vodi: kao bojni barjak njegov vije se nada mnom ljubav. VINJAGOM Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. VINO 6 Pst 9:21 A kad je pio vino, opio se, i leœao je otkriven u æatoru svojemu. Pst 14:18 I Melkizedek, kralj salemski, donese kruh i vino, on je bio sveøenik Boga sveviænjega; Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Psl 104:15 I vino, koje veseli srce çovjeku, i ulje, koje mu çini lice sjajnim, i kruh, koji oœivi snagu çovjeku. M.Iz 3:10 Tada øe se napuniti œitnice tvoje obilja, i prelijevat øe se vino iz kaca tvojih. M.Iz 20:1 Podsmjevaç je vino, vikaç silovito piøe, nije mudar ni jedan, koji od toga tetura. M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se.

799 M.Iz 23:31 Ne gledaj na vino, kako crvenkasto sijeva, kako se u çaæi prelijeva; glatko se ono pije. M.Iz 31:6 Podajte silovito piøe bijedniku i vino tuœnima! Iza 1:22 Srebro tvoje postade troska, vino tvoje razvodnjeno. Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! Jer 23:9 0 prorocima: “Srce moje puca mi u tijelu, dræøu sva uda moja. Kao pijan sam, kao çovjek, kojega je osvojilo vino, zbog Gospoda, zbog svetih rijeçi njegovih. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Dan 10:3 Jela teçna nijesam jeo. Meso i vino nijesu ulazila u moja usta, i nijesam se mazao, dok ne proåoæe tri sedmice. Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. Mih 2:11 Jest, kad bih ja bio kao jedan, koji ide za prijevarom i govori laœ, haul bih ti propovijedao za vino i za silovito piøe, jest tada bih ja bio prorok svojemu narodu. Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 9:17 Takoåer se ne lijeva vino novo u mjehove stare; inaçe se prodru mjehovi, vino se prolije, mjehovi se pokvare. Nego se lijeva vino novo u mjehove nove. Tada se saçuva oboje” Mat 27:34 Ondje mu dadoæe vino pomijeæano œuçem. On okusi to ali ne htjede piti, Mar 15:23 Ondje mu dadoæe vino sa smirnom. Ali on ne uze. Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” Iva 2:10 I reçe mu: “Svatko iznosi najprije dobro vino, a istom, kad se ponapiju gosti, loæije. Ti si çuvao dobro vino do sada.” VINOGRAD 14 Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo!

Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! Iza 3:14 Na sud ide Gospod sa starjeæinama naroda svojega i s knezovima njegovim: “Potrste vinograd! U vaæim je kuøama ugrabljeno dobro siromaha. Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Mat 20:1 Kraljevstvo je nebesko kao domaøin, koji rano ujutro izaåe, da naima poslenike za svoj vinograd. Mat 20:2 On se pogodi s poslenicima po denar na dan i posla ih u svoj vinograd. Mat 20:4 I reçe im: “Idite i vi u moj vinograd; æto bude pravo, dat øu vam. Mat 20:7 Oni mu odgovoriæe: Nitko nas ne najmi. On im odgovori: “Idite i v u moj vinograd! Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? VINOGRADA Mat 20:8 Uveçe reçe gospodar vinograda upravitelju svojemu: “Dozovi poslenike i isplati im plaøu, od posljednjih do prvih! VINOGRADAR 1 Iva 15:1 Ja sam pravi çokot, i Otac je moj vinogradar. VINOGRADARIMA Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” VINOGRADE 4 PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Iza 65:21 Oni øe graditi kuøe i u njima stanovati. Sadit øe vinograde i uœivati plodove njihove. Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!”

govori Gospod. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. VINOGRADU 3 Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. Mat 21:28 Æto vam se çini? Çovjek neki imao je dva sina. On ode k prvome i reçe: “Sine, idi i radi danas u vinogradu! Luk 13:6 Onda im rekoæe ovu prispodobu “Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On doåe i potraœi roda na njoj, ali ga ne naåe. VINOM 7 Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. Efe 5:18 I ne opijajte se vinom, u kojemu je raspuætenost, nego se napunite Duhom, Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; VINOVA Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. VINOVE 2 PNP 2:13 Plod svoj veø pusta smokova; slatko miriæe cvijet vinove loze. Ustani, prijateljice moja, ljepoto moja, doåi ovamo! Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. VINOVOJ 1 Hab 3:17 Jer smokva ne donosi viæe ploda. Nema roda na lozi vinovoj. Ljetina je masline loæa. Njiva ne daje hrane. Ovaca nema u torovima. Goveda nema u ætalama. VINOVOM Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. VINU Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, VIRE 1 Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore.

800 VIS 2 Izl 17:11 Dokle je Mojsije drœao u vis ruke svoje, pobjeåivali su Izraelci. A kad bi spustio ruke svoje, pobjeåivali su Amaleçani. Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. VISAK 3 Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. Amo 7:8 I upita me Gospod: “Æto vidiæ, Amose?” Ja odgovorih: “visak.” Tada reçe Svemoguøi: “Evo, ja øu metnuti visak posred Izraela, naroda svojega. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. VISEØA Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. VISI 3 P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. Mat 22:40 O ovim dvjema zapovijedima visi sav zakon i proroci.” Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” VISINA 7 Pst 6:15 Ovako øeæ ga napraviti: trista lakata neka bude duljina kovçegu, pedeset lakata æirina njegova i trideset lakata visina njegova! M.Iz 25:3 Kao visina neba i dubina zemlje, tako je nedohitno srce kraljeva. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. Rim 8:39 Ni visina, ni dubina, ni drugo kakvo stvorenje ne moœe nas rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu. Efe 3:18 Da biste mogli razumjeti sa svima svetima, koja je æirina i duœina, i visina i dubina; Otk 21:16 I grad na çetiri ugla stoji, i duœina je njegova, kolika i æirina. I izmjeri grad trskom na dvanaest tisuøa stadija. Duœina i æirina i visina jednaka je. VISINAMA 7 P.Zk 33:29 Sretan si ti, Izraele! Tko je kao ti, ti narod pobjeditelj u Gospodu? On je ætit spasenja tvojega, maç pobjede tvoje. Neprijatelji tvoji moraju se prignuti pred tobom, po visinama njihovim stupaæ ti pobjedonosan.” 2Sa 1:19 “Na tvojim visinama Izraele, najbolji leœe mrtvi! Kako padoæe junaci? Job 25:2 Moœe li strahotom vladati onaj, koji mirno çini red na visinama? Psl 148:1 Aleluja! Hvalite Gospoda s nebesa, hvalite ga na visinama nebeskim!

Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. VISINE 7 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? Psl 102:19 “On je pogledao sa svete visine svoje, Gospod je s neba pogledao na zemlju, Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Luk 1:78 Po dubokom milosråu Boga naæega. Pohodio nas je istok s visine, Otk 2:5 Pomisli, s koje si visine spao, çini pokajanje i djeluj opet kao prije! Ako li ne, doøi øu ti brzo, i dignut øu svijeønjak tvoj s mjesta njegova, ako se ne pokajeæ. VISINI 6 Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini. Iza 7:11 “Izmoli sebi znak od Gospoda, Boga svojega, u dubini dolje, ili gore u visini! Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. Mat 21:9 Mnoætvo naroda, æto je iælo pred njim i za njim, vikalo je iza glasa: “Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen je koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na visini!” Luk 2:14 “Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.” Heb 1:3 Koji jer je sjajnost slave njegove i prilika biøa; njegova i nosi sve rijeçju sile svoje, poæto nas je oçistio od grijeha, sjede s desne strane veliçanstva na visini; VISINOM Jak 1:9 A niski brat neka se hvali visinom svojom; VISINU 2 Psl 68:18 Uzaæao si na visinu, doveo sa sobom roblje, primio darove od ljudi; i nepokorni stanuju uz Boga, Gospoda. Efe 4:8 I zato govori “Uzaåe na visinu, odvede zarobljene i porazdijeli darove ljudima.”

VISJELI 1 Luk 23:39 Jedan od zloçinaca, æto su visjeli na kriœu, hulio je na njega govoreøi: “Zar nijesi ti Krist? Onda spasi samoga sebe i nas!” VISOK 3 M.Iz 18:11 Posjed bogatoga njemu je jaka tvråava i kao visok zid po miæljenju njegovu. Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. VISOKA Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! VISOKE 1 Eze 1:18 Naplatnice su njihove bile vrlo visoke i straæne za gledanje. Unaokolo bile su naplatnice pune oçiju u sva çetiri! VISOKI 3 1Sa 16:7 Ali Gospod reçe Samuelu: “Ne gledaj na njegovu vanjætinu i na njegov visoki rast, jer njega nijesam izabrao, Ljudi ne vide. Ljudi gledaju na vanjætinu, a Gospod gleda na srce.” Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. VISOKIM 2 Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. Rim 12:16 Budite jedne misli meåu sobom; ne mislite o visokim stvarima, nego se drœite niskih! Ne drœite sami sebe mudrima! VISOKO4 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Psl 103:11 Jer koliko je nebo visoko nad zemljom, tolika je ljubav njegova prema pravednicima njegovim.

801 Psl 131:1 Gospode, srce moje neøe na visoko, niti oçi moje gledaju oholo; i nikada se ne bavim stvarima, æto su mi odveø velike i uzviæene. Psl 139:6 Odveø je çudno za me takvo znanje, odveø visoko; ne shvaøam ga nikada. Psl 144:12 Tada su sinovi naæi kao biljke, visoko uzrasli u mladosti svojoj; tada su køeri naæe kao stupovi, krasno izraåeni kao u palaçama. M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. M.Iz 30:13 Jao rodu, koji nosi visoko glavu i trepavice svoje diœe gore! Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. Iva 11:47 Tada glavari sveøeniçki i farizej sazvaæe visoko vijeøe i rekoæe: “Æto da çinimo, jer çovjek ovaj çini mnoga çudesa? VISOKOG 1 Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. VISOKOGA Luk 23:35 Narod je tu stajao i gledao. A çlanovi visokoga vijeøa rugali su se: “Druge je spasio; neka sad spasi samoga sebe, ako je Pomazanik Boœji, Izabranik.” Dje 5:41 A oni otidoæe od visokoga vijeøa radujuøi se, æto su bili smatrani dostojni, da pretrpe sramotu za ime Isusovo. VISOKOM 2 Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. VISOKOMU Mat 5:22 A ja vam kaœem: Svaki, koji se gnjevi na brata svojega, bit øe kriv sudu. Tko rekne bratu svojemu: Budalo! bit øe kriv visokomu vijeøu. A tko mu rekne: Bezboœniçe! bit øe kriv ognju paklenomu. VISOKU 5 Iza 6:1 U godini smrti kralja Uzije vidjeh Svemoguøega gdje sjedi na prijestolju visoku i uzviæenu. Skut je njegov ispunjavao hram. Iza 40:9 Uzaåi na visoku goru, Sione, kao glasnik radosti, i podigni moøno glas svoj kao glasnik radosti, Jerusaleme! Podigni ga, ne boj se, objavi gradovima Judinim: “Evo, tu je Bog vaæ!” Mat 4:8 Tada ga uze åavao sobom na goru vrlo visoku. Tamo mu pokaza sva kraljevstva svijeta s krasotom njihovom Mat 17:1 Poslije æest dana uze Isus sobom Petra i Jakova i njegova brata Ivana i izvede ih nasamo na goru visoku. Otk 21:10 I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi sveti grad Jerusalem, gdje silazi s neba od Boga, VISOST 2 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina,

moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; VISOVIMA Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” VJEÆALA Pst 40:19 Danas za tri dana faraon øe uzdignuti glavu tvoju – ali dalje od tebe, jer øe te objesiti na vjeæala, a ptice øe jesti s tebe meso tvoje.” VJEÆT 1 M.Iz 22:29 Vidiæ li çovjeka, koji je vjeæt u svojemu poslu: pred kraljevima on øe joæ stajati; on ne treba sluœiti prostacima. VJEÆTIM Iza 25:11 I makar on pritom razmahuje ruke svoje, kao æto razmahuje plivaç kad pliva: Gospod øe sruæiti penjanje njegovo unatoç vjeætim kretnjama ruku njegovih. VJEÇAN 2 Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Eze 16:60 Ali øu se ja spomenuti zavjeta svojega s tobom u dane mladosti tvoje i sklopit øu s tobom vjeçan zavjet. VJEÇITE 1 Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. VJEÇITOM M.Iz 10:25 Kad duhne oluja, bezboœnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vjeçitom temelju. VJEÇITU Jer 5:22 Mene se zar neøete bojati”, veli Gospod, “preda mnom zar neøete drhtati? Ja sam postavio moru pijesak za meåu, za vjeçitu ogradu, koju ne prekoraçuje nitko. Ako i bude, ne mogu niæta, ako valovi i huje, ne prelaze. VJEÇNA1 Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! Psl 119:142 Pravda je tvoja pravda vjeçna, i zakon je tvoj istina. Iza 26:4 Uzdajte se u Gospoda dovijeka, jer je Gospod, Svemoguøi, vjeçna hridina. Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Jer 20:11 Ali je sa mnom Gospod kao jak junak. Zato neka navaljuju progonitelji moji, ne mogu mi niæta. Posramit øe se – jer neøe postiøi niæta – sramota im je vjeçna, nezaboravna. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k

nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 9:24 Sedamdeset je godiænjih sedmica odreåeno nad tvojim narodom i nad tvojim svetim gradom, da se kraj uçini bezakonju, da se oduzmu grijehi, da se okaje opaçina, da se dovede vjeçna pravda, da se ispuni viåenje i proroçanstvo i da se pomaœe Sveti na Rim 1:20 Jer æto se na njemu ne moœe vidjeti, od postanja svijeta moglo se je spoznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vjeçna sila i boœanstvo, te nemaju izgovora. 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. VJEÇNE 3 P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. VJEÇNI 43 Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mat 25:41 Tada øe reøi onima na lijevoj strani: “Idite od mene, prokleti, u oganj vjeçni, æto je pripravljen åavlu i anåelima njegovim! Mat 25:46 Ovi øe uøi u muku vjeçnu, a

802 pravednici u œivot vjeçni. Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Iva 3:15 Da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 5:39 Istraœujete Pisma jer mislite, da imate u njima œivot vjeçni! Upravo su ona, koja svjedoçe za mene. Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:47 Zaista, zaista, kaœem vam: “Tko vjeruje u mene, ima œivot vjeçni. Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 10:28 I ja im dajem œivot vjeçni, i neøe propasti dovijeka, i nitko ih neøe oteti iz ruke moje. Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. Iva 12:50 I znam, da je zapovijed njegova œivot vjeçni. Æto ja dakle govorim, onako govorim, kako mi reçe Otac.” Iva 17:2 Jer ti si mu dao vlast nad svakim tijelom, da svima, koje si mu dao, dadne œivot vjeçni. Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni.

1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 5:11 I ovo je svjedoçanstva, da nam je Bog dao œivot vjeçni; i ovaj je œivot u Sinu njegovu. 1Iv 5:13 Ovo piæem vama, koji vjerujete u ime Sina Boœjega, da znate, da imate œivot vjeçni. 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! VJEÇNIH 2 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; VJEÇNIM 4 Iza 45:17 A na Izraela mislit øe Gospod spasenjem vjeçnim, vi se neøete nikada postidjeti, niti øete se posramiti dovijeka. Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Mar 3:29 Ali tko pohuli na Duha Svetoga, ne nalazi na vijeke oproætenja, nego ostaje naprøen vjeçnim grijehom.” Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. VJEÇNO 5 Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Psl 9:18 Jer neøe zauvijek biti zaboravljen siromah, nada nevoljnicima neøe se vjeçno varati. Psl 10:16 Gospod je kralj svagda i vjeçno; nestade neznaboœaca iz zemlje njegove. Psl 44:23 Ustani! Æto spavaæ, Gospode? Probudi se! Ne odbacuj nas vjeçno! Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Psl 48:14 “Tako je Bog, Bog naæ zauvijek i vjeçno; on øe nas voditi do smrti.” Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost njegova. Psl 136:1 Hvalite Gospoda, jer je dobar; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:4 Koji jedini tvori çudesa velika; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:7 Koji stvori velika svjetlila; jer

vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:8 Sunce, da vlada danom; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:9 Mjesec i zvijezde, da vladaju noøu; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 136:26 Hvalite Boga nebeskoga; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni, koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. Iza 63:12 Koji je silnom miæicom svojom iæao uz desnicu Mojsijevu? Koji je pred njima razdvojio vode, da steçe sebi vjeçno ime? Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. 2Ko 4:18 Nama, koji ne gledamo na ovo, æto se vidi, nego na ono, æto se ne vidi, jer je ovo, æto se vidi, za vrijeme, a ono, æto se ne vidi, vjeçno. Heb 7:24 A ovaj, buduøi da ostaje dovijeka, ima vjeçno sveøeniætvo. 2Pe 1:11 Jer øe vam se tako obilno dopustiti ulaz u vjeçno kraljevstvo naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. VJEÇNOGA 7 Iva 6:68 Simon Petar odgovori mu: “Gospodine, kojemu øemo iøi? Ti imaæ rijeçi vjeçnoga œivota. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. Heb 5:9 I doæavæi k svræi, postade svima, koji ga sluæaju, uzrok spasenja vjeçnoga, Heb 7:16 Koji nije postao po zakonu tjelesne odredbe, nego po sili œivota vjeçnoga, Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, 1Iv 3:15 Svaki, koji mrzi na brata svojega, ubojica je, i znate, da ni jedan ubojica nema u sebi vjeçnoga œivota. Jud 1:7 Kao æto Sodoma i Gomora i okolni gradovi, koji su grijeæili kao i oni bludom i iæli za protunaravnom nasladom, postavljaju

803 se za primjer sa svojom kaznom vjeçnoga ognja. VJEÇNOJ 1 Iza 54:8 U provali gnjeva skrio san samo zaças lice svoje od tebe; ali se u vjeçnoj milosti smilujem tebi, veli otkupitelj tvoj, Gospod. VJEÇNOM 2 2Ti 2:10 Zato podnosim sve zbog izabranih, da i oni postignu spasenje u Kristu Isusu sa slavom vjeçnom. Heb 6:2 Naukom o krætenju, i polaganju ruku, i uskrsnuøu od mrtvih, i sudu vjeçnom. VJEÇNOSTI 4 Psl 139:24 Vidi, jesam li na zlu putu, i vodi me na put vjeçnosti! Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu. Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. 2Pe 3:18 Nego rastite u milosti i u spoznanju naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sad i u dan vjeçnosti! Amen. VJEÇNU 9 Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Jer 23:40 I navalit øu na vas porugu vjeçnu i sramotu vjeçnu, æto se ne zaboravlja.” Jer 23:40 I navalit øu na vas porugu vjeçnu i sramotu vjeçnu, æto se ne zaboravlja.” Mat 25:46 Ovi øe uøi u muku vjeçnu, a pravednici u œivot vjeçni. 2Ko 4:17 Jer naæa sadaænja i çasovita lagana nevolja donosi nam izobilnu vjeçnu slavu, koja sve nadvisuje, 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. 2So 1:9 Koji øe trpjeti kaznu, propast vjeçnu, odbaçeni od lica Gospodnjega i od slave sile njegove. 2So 2:16 A sam Gospodin naæ Krist Isus i Bog Otac naæ, koji nas je ljubio i dao utjehu vjeçnu i dobru nadu u milosti, 1Pe 5:10 A Bog svake milosti, koji vas pozva na vjeçnu svoju slavu u Kristu Isusu, on øe vas, iza malo muke, usavræiti, okrijepiti, utvrditi. VJEKOVA5 Rim 16:27 Jedinome mudrome Bogu, po Isusu Kristu, njemu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 1Ko 2:7 Nego govorimo mudrost Boœju u tajnosti skrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za slavu naæu. Efe 3:9 I da otkrijem svima, kako se je ostvarila tajna od vjekova skrivena u Bogu, koji je sve stvorio; Efe 3:11 Po odredbi vjekova, koju izvræi u Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, Kol 1:26 Tajnu, koja je bila skrivena od vjekova i pokoljenja, a sad se javi svetima njegovim, 1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen.

1Ti 1:17 A kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu çast i slava u vijeke vjekova! Amen. 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 7:12 Govoreøi: “Amen! Blagoslov i slava i mudrost i hvala i çast i sila i jakost Bogu naæemu u vijeke vjekova! Amen.” Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:3 I opet rekoæe: “Aleluja! I dim njezin diœe se u vijeke vjekova.” Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. Otk 22:5 I noøi viæe neøe biti, i neøe trebati svijetla od svjetiljke, ni od svijetla sunçanoga, jer øe ih obasjavati Gospod Bog, i kraljevat øe u vijeke vjekova. VJEKOVE 1 Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove.

VJEKOVIMA Efe 2:7 Da pokaœe u buduøim vjekovima preveliko bogatstvo milosti svoje dobrotom prema nama u Kristu Isusu. VJEŒBAJ 2 Psl 37:37 Tako çuvaj neduœnost i vjeœbaj se u pravdi; jer øe çovjeku mira ostati potomstvo. 1Ti 4:7 A ludih i bapskih gatalica kloni se, a vjeœbaj se u poboœnosti! VJEŒBANJE 1 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. VJERA3 Luk 7:50 A on reçe œeni: “Vjera te je tvoja spasila. Idi u miru!” Luk 22:32 A ja sam se molio za tebe, da se vjera tvoja ne popusti. Zato podupri i utvrdi jednoø braøu svoju!” Dje 3:16 I zbog vjere u ime njegovo I ovoga, koga vidite i poznajete, utvrdi ime njegovo; i vjera, koja je po njemu, dade mu cijelo zdravlje pred svima vama. Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. Rim 4:5 A onome, koji ne radi, a vjeruje u onoga, koji opravdava bezboœnika, raçuna se vjera njegova u pravdu. Rim 4:14 Jer ako bi bili baætinici samo oni, koji su od zakona, to bi bila vjera bez vrijednosti i obeøanje niætavo, Rim 10:17 Dakle vjera je od propovijedanja, a propovijedanje rijeçju Kristovom. 1Ko 12:9 Drugomu vjera u istom Duhu, drugomu milosni dar lijeçenja u jednom Duhu; 1Ko 13:13 A sad ostaje vjera, ufanje, ljubav, ovo troje, ali je najveøa meåu njima ljubav. 1Ko 15:14 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je dakle propovijedanje naæe, a uzalud je i vjera vaæa. 1Ko 15:17 A ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera naæa, jer ste u grijehima svojim. Gal 3:23 A prije nego je doæla vjera, bili smo pod zakonom çuvani i zatvoreni za vjeru, koja se je imala objaviti. Gal 3:25 A kad je doæla vjera, nijesmo viæe pod çuvarom. Gal 5:6 Jer u Kristu Isusu niti æto pomaœe obrezanje, ni neobrezanje, nego vjera, koja radi po ljubavi. Efe 4:5 Jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krætenje. 2So 3:2 I da se izbavimo od dosadnih i zlih ljudi; jer vjera nije stvar svakoga Heb 11:1 A vjera je tvrdo pouzdanje u ono, çemu se nadamo, osvjedoçenje o onom, æto ne vidimo. Jak 2:14 æto koristi, braøo moja, ako tko kaœe, da ima vjeru, a djela nema? Zar ga moœe vjera spasiti? Jak 2:20 A hoøeæ li znati, o çovjeçe ludi, da je vjera bez djela mrtva? Jak 2:22 Vidiæ li, da je pomagala djelima njegovim, i da se je djelima vjera usavræila? Jak 2:26 Jer kao æto je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva. 1Iv 5:4 Jer sve, æto je roåeno od Boga, pobjeåuje svijet, i pobjeda koja pobjeåuje svijet, jest vjera naæa. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo

804 ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. VJERAN 23 Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. M.Iz 3:32 Jer Gospodu se gadi bezboœnik, a poboœniku je vjeran prijatelj. Pad babilonskih idola. Spasenje je Izraelovo u Bogu, koji mu je vjeran. Hos 11:12 Efraim me opkoljava laœju, kuøa Izraelova prijevarom. Ali Juda joæ uvijek hoda prema Bogu, prema Svecu, koji je vjeran. Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. Luk 16:10 Tko je vjeran u najmanjoj stvari, taj je vjeran i u velikoj; tko, je nevjeran u najmanjoj stvari, taj je nevjeran i u velikoj. Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ Iva 20:27 Potom reçe Tomi: “Metni prst svoj ovamo, i vidi ruke moje, i pruœi ruku svoju, i metni u bok moj, i ne budi nevjeran, nego vjeran!” 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. 1Ko 10:13 Kuæanje nije doælo na vas osim çovjeçjega. Ali je vjeran Bog, koji vas neøe pustiti, da se iskuæate veøma, nego æto moœete, nego øe uçiniti s kuæanjem povoljan izlaz, da mognete podnijeti. 2Ko 1:18 Ali je Bog vjeran, te rijeç na k vama nije zajedno da i ne. 1So 5:24 Vjeran je, koji vas pozva, on øe i izvræiti. 2So 3:3 A Gospodin je vjeran, on øe vas utvrditi i saçuvati oda zla. 2Ti 2:13 Ako smo nevjerni, on ostaje vjeran, jer se sam sebe ne moœe odredi. Heb 2:17 Zato je trebalo, da bude u svemu sliçan braøi, da bude milosrdan i vjeran veliki sveøenik pred Bogom, da okaje grijehe naroda. Heb 3:2 Koji je vjeran onome, koji ga postavi, kao i Mojsije u svoj kuøi njegovoj. Heb 10:23 Drœimo se tvrdo vjere u nadu jer je vjeran onaj, koji je obeøao, Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. 1Iv 1:9 Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan, da nam oprosti grijehe i oçisti nas od svake nepravde. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti

vijenac œivota VJERE 51 Mat 8:10 Kad je to çuo Isus, zaçudi se i reçe onima, koji su iæli za njim: “Zaista, kaœem vam, tolike vjere ne naåoh u Izraelu. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Mat 21:21 Isus im odgovori: “Zaista, kaœem vam: “Ako imate vjere i ne sumnjate, onda øete ne samo uçiniti, æto se je dogodilo smokvi, nego ako reknete onoj gori tamo: “Digni se i baci se u more!, to øe se dogoditi. Mar 4:40 Tada im reçe: “Æto ste tako, straæljivi? Zar joæ uvijek nemate vjere?” Dje 3:16 I zbog vjere u ime njegovo I ovoga, koga vidite i poznajete, utvrdi ime njegovo; i vjera, koja je po njemu, dade mu cijelo zdravlje pred svima vama. Dje 6:5 I dopade se ovaj prijedlog cijeloj skupætini. I izabraæe Stjepana, çovjeka puna vjere i Duha Svetoga, i Filipa i Prokora, i Nikanora i Timona, i Parmenu i Nikolu, doæljake iz Antiohije. Dje 13:8 Ali Elimas vraçar – jer to znaçi ime njegovo – protivio im se i gledao je da odvrati namjesnika a od vjere. Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Rim 3:27 Gdje je dakle hvalisanje? Iskljuçeno je. Kojim zakonom? Je li onim djela? Ne, nego zakonom vjere. Rim 3:30 Jer je samo jedan Bog, koji opravdava obrezane iz vjere i neobrezane po vjeri. Rim 9:30 Æto øemo dakle reøi? Da su neznaboæci, koji nijesu iæli za pravdom, postigli pravdu, i to pravdu od vjere. Rim 9:32 Zaæto? Jer nije traœio pravde iz vjere, nego iz djela. Zato se spotakoæe na kamen spoticanja. Rim 10:6 A pravda, koja je od vjere, ovako govori: “Nemoj reøi u srcu svojemu: Tko øe uziøi na nebo?” to jest, da svede Krista; Rim 10:8 Ali æto govori” “Blizu ti je rijeç, u ustima tvojim i u srcu tvojemu,” to jest rijeç vjere, koju propovijedamo. Rim 11:20 Dobro. Zbog nevjerstva odlomiæe se, a ti stojiæ zbog vjere. Ne ponosi se, nego se boj! Rim 12:3 Jer po milosti, koja je meni dana, kaœem svakome, koji je meåu vama, da ne misli o sebi viæe, nego æto valja misliti, nego da misli o sebi çedno, svaki po onoj mjeri vjere, koju mu je Bog udijelio. Rim 12:6 A imamo razliçite darove po milosti, koja nam je dana: ako proroçanstvo, neka bude po mjeri vjere; Rim 14:22 Imaæ vjere? Imaj je sam za sebe pred Bogom! Blagoslovljen je, koji sam sebe ne sudi za ono, æto naåe za pravo! 2Ko 4:13 A imajuøi isti duh vjere, kao æto je

pisano: “Vjerovao sam, zato govorio sam”; i mi vjerujemo, zato i govorimo; Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? Gal 3:7 Poznajte dakle, da su oni sinovi Abrahamovi, koji su od vjere. Gal 3:9 Tako oni, koji su od vjere blagoslovljeni su vjernim Abrahamom. Gal 3:12 A zakon nije od vjere, nego “onaj tko çini, œivjet øe u njima”. Efe 4:13 Dok ne stignemo svi u jedinstvo vjere i poznanja Sina Boœjega u çovjeka savræena, u mjeru dobi punine Kristove; Efe 6:16 A povrh svega uzmite ætit vjere, kojim øete moøi pogasiti sve ognjene strijele åavola! Flp 2:17 Ali ako i œrtvovan budem za œrtvu i sluœbu vjere vaæe, radujem se i veselim se sa svima vama. Kol 2:5 Jer ako tijelom i nijesam kod vas, ali sam duhom s vama, radujuøi se i videøi vaæ red i çvrstoøu vaæe vjere u Krista. 1So 1:3 Sjeøajuøi se bez prestanka vaæega djela vjere i truda, i ljubavi i ustrajnosti u nadi u Gospodina naæega Isusa Krista pred Bogom i Ocem naæim, 1So 5:8 A mi, koji smo sinovi dana, budimo trijezni i obuçeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom nade spasenja; 2So 1:4 Tako da se mi sami hvalimo vama u crkvama Boœjim zbog vaæe strpljivosti i vjere u svima vaæim progonima i nevoljama koje podnosite. 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. 1Ti 3:9 Koji imaju tajnu tanu vjere u çistoj savjesti. 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, 1Ti 4:6 Ako to predoçiæ braøi, bit øeæ dobar sluga Krista Isusa, othranjen rijeçima vjere i dobrom naukom, koju si primio. 1Ti 5:8 Ako li se tko za svoje, a osobito za ukuøane ne brine, odrekao se je vjere i gori je od nevjernika. 1Ti 6:10 Jer je korijen sviju zala lakomstvo, kojemu neki predavæi se zalutaæe od vjere i na sebe navukoæe jade mnoge. 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! Heb 10:23 Drœimo se tvrdo vjere u nadu jer je vjeran onaj, koji je obeøao, Heb 10:38 A pravednik moj œivjet øe od vjere; ako li odstupi, neøe mojoj duæi ugoditi.” Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, Heb 12:2 Gledajuøi na utemeljitelja i usavræitelja vjere Isusa, koji mjesto odreåene sebi radosti podnese kriœ ne mareøi za sramotu, i sjede s desne strane prijestolja Boœjega. Jak 1:3 Znajuøi, da kuæanje vaæe vjere

805 gradi strpljivost. Jak 5:15 I molitva vjere spasit øe bolesnika, i podignut øe ga Gospodin; i ako je uçinio grijehe, oprostit øe mu se. 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista, 1Pe 1:9 Kad postignete cilj svoje vjere, spasenje duæa. Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona VJERENICI 1 Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. VJERENICU Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. VJERENIK 1 Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. VJERI 44 Iza 62:5 Jer kao æto se mladiø vjeri s djevojkom, tako tebe uzimaju u posjed djeca tvoja. I kako se vjerenik raduje vjerenici, tako se tebi raduje Bog tvoj. Dje 14:22 Utvråivali su uçenike i opominjali ih, da ustraju u vjeri, jer nam valja kroz mnoge nevolje uøi u kraljevstvo Boœje. Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Rim 1:5 Preko kojega primismo milost i apostolstvo, da pokorimo vjeri sve narode na çast imena njegova; Rim 3:22 A pravda Boœja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve, koji vjeruju, jer nema razlike; Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. Rim 3:30 Jer je samo jedan Bog, koji opravdava obrezane iz vjere i neobrezane po vjeri. Rim 4:19 On nije oslabio u vjeri, makar je razabirao, da mu je bilo tijelo veø obamrlo – bilo mu je blizu æto godina – i da je bilo obamrlo i krilo Sarino. Rim 4:20 U obeøanje Boœje ne posumnja nevjerovanjem, nego ojaça u vjeri i dade slavu Bogu, Rim 14:1 A slaboga u vjeri primajte lijepo, a da ne sudite o miæljenju njegovu. Rim 15:13 A Bog nade neka vas napuni svake radosti i mira u vjeri, da obilujete u nadi jakoæøu Duha Svetoga! 1Ko 16:13 Bdijte, stojte u vjeri, drœite se muœevno, budite jaki! 2Ko 1:24 Ne kao da mi vladamo vjerom vaæom, nego smo pomagaçi vaæe radosti, jer u vjeri stojite çvrsto. 2Ko 5:7 Jer putujemo u vjeri, a ne u gledanju. 2Ko 13:5 Sami sebe okuæajte, jeste li u vjeri, sami sebe ogledajte! Ili ne poznajete sebe, da je Isus Krist u vama? osim ako

nijeste moœda neprokuæani. Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Gal 3:8 A jer je Pismo predvidjelo, da Bog po vjeri opravdava neznaboæce, naprijed navijesti Abrahamu: “U tebi øe biti blagoslovljeni svi narodi.” Gal 3:14 Da bi na neznaboæce doæao blagoslov Abrahamov u Isusu Kristu, tako da obeøanje Duha primimo po vjeri. Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. Gal 6:10 Zato dakle, dok imamo vremena, çinimo dobro svima, a osobito onima, koji su s nama u vjeri! Efe 2:8 Jer ste miloæøu spaæeni po vjeri, i to nije od vas, to je dar Boœji, Efe 3:12 U kojemu imamo smjelost i pristup u nadi po vjeri u njega. Flp 3:9 I da se naåem u njemu, nemajuøi svoje pravde, koja je od zakona, nego onu, koja je po vjeri u Krista, pravdu, koja je od Boga po vjeri, Flp 3:9 I da se naåem u njemu, nemajuøi svoje pravde, koja je od zakona, nego onu, koja je po vjeri u Krista, pravdu, koja je od Boga po vjeri, Kol 1:23 Ako samo ostanete u vjeri utemeljeni i tvrdi, i nepokolebljivi u nadi evanåelja, koje ste çuli, koje je propovijedano u svemu stvorenju pod nebom, kojemu ja Pavao postadoh sluga. Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. 1Ti 1:4 Niti da se bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja çine viæe prepiranja, negoli gradnju Boœju, æto stoji na vjeri. 1Ti 1:19 Imajuøi vjeru i dobru savjest, koju neki odbacivæi postadoæe brodolomci u vjeri; 1Ti 2:7 Za koje sam postavljen ja kao propovjednik i apostol istinu govorim, ne laœem, kao uçitelj neznaboœaca u vjeri i istini. 1Ti 2:15 Ali øe se spasiti raåanjem djece, ako ostane u vjeri, ljubavi, u svetosti i bistrosti. 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. 1Ti 3:13 Jer koji dobro obavljaju sluœbu posluœitelja, stjeçu sebi çastan poloœaj i veliku smjelost u vjeri, vjeri u Isusu Kristu. 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu Isusu! 2Ti 3:8 A kao æto se Janes i Jambres suprotstaviæe Mojsiju, tako se i ovi protive istini, ljudi izopaçenoga uma, neutvråeni u vjeri, 2Ti 3:15 I jer iz djetinjstva znaæ Sveta Pisma, koja te mogu uçiniti mudrim na spasenje po vjeri, koja je u Kristu Isusu. Tit 1:13 Svjedoçanstvo je ovo istinito, Zato ih karaj strogo, da budu zdravi u vjeri, Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti; Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini

kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, Jak 2:5 Çujte, ljubljena braøo moja! Ne izabra li Bog siromahe u ovome svijetu za bogate u vjeri i za baætinike kraljevstva, koje obeøa onima, koji njega ljube? 1Pe 1:5 Koje çuva po vjeri sila Boœja za spasenje, pripravljeno da se objavi u posljednje vrijeme. 1Pe 5:9 Njemu se oduprite tvrdi u vjeri i znajte, da iste muke podnose vaæa braøa u svijetu! 2Pe 1:5 I zato iz sve snage poradite, da pokaœete u vjeri svojoj krepost, a u kreposti poznanje, VJERNA M.Iz 20:6 Mnogi ljudi çine veliku viku svojom ljubavi; ali zaista vjerna çovjeka, tko øe ga naøi? 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista udovice, moœe zadovoljiti. VJERNE 3 Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. 1Ti 3:11 Tako i œene [njihove] treba da su poætene, ne koje kleveøu, trijezne, vjerne u svemu. Otk 21:5 I reçe onaj, koji je sjedio na prijestolju: “Evo sve novo çinim.” I reçe mi: “Napiæi, jer su ove rijeçi vjerne i istinite.” VJERNI 14 P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. Psl 31:5 U ruku tvoju predajem duh svoj; ti øeæ me otkupiti, Gospode, Boœe, ti vjerni! Mat 24:45 Tko je dakle vjerni i razumni sluga, koga je postavio gospodar nad svojom druœinom, da joj daje hranu u pravo vrijeme. Mat 25:21 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Mat 25:23 Tada mu reçe gospodar njegov: “Pravo, slugo dobri i vjerni! Nad malim si bio vjeran, zato øu te postaviti nad mnogim. Uåi u radost gospodara svojega! Luk 12:42 Gospodin odgovori: “Tko je dakle taj vjerni i mudri upravitelj, kojega postavlja gospodar nad svojom druœinom, da im u pravo vrijeme daje hranu? 1Ko 4:17 Zato poslah k vama Timoteja, koji mi je sin ljubljeni i vjerni u Gospodinu; on øe vam napomenuti putove moje u Kristu Isusu, kao æto uçim svuda u svakoj crkvi. Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista

806 udovice, moœe zadovoljiti. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; Otk 2:13 Znam, gdje stanujeæ, gdje je prijestolje sotonino; i drœiæ ime moje, i nijesi se odrekao vjere u mene ni u one dane, kad je Antipa, vjerni svjedok moj, ubijen kod vas, gdje stanuje sotona Otk 3:14 I anåelu crkve u Laodiceji napiæi: Ovako govori Amen, svjedok vjerni i istiniti poçetak stvorenja Boœjega: Otk 17:14 Oni øe ratovati s Janjetom, i Janje øe ih pobijediti, jer je Gospodar nad gospodarima i Kralj nad kraljevima, i koji su s njim, jesu pozvani, izabrani i vjerni.” Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. VJERNICI 4 Dje 10:45 Vjernici iz obrezanja, æto su bili doæli s Petrom, divili su se, æto se i na neznaboæce izli dar Duha Svetoga. Dje 19:2 I reçe im: “Jeste li primili Duha Svetoga, kad ste postali vjernici?” A oni mu rekoæe: “Nijesmo ni çuli, da ima Duh Sveti.” 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! VJERNICIMA 1So 1:7 Tako da vi postadoste izgled svima vjernicima u Makedoniji i Ahaji. 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! VJERNIH 1 Psl 12:1 Gospode, pomozi, jer nema viæe poboœnika; nestade vjernih meåu ljudima. VJERNIK 1 2Ko 6:15 Kako li se slaœe Krist s Belijalom? Ili kakav dio ima vjernik s nevjernikom? VJERNIKA Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. VJERNIKE 1 1Ti 6:2 A koji imaju vjernike za gospodare, neka ih ne cijene manje, æto su braøa, nego joæ bolje neka sluœe jer su vjernici i ljubljeni, koji nastoje da dobro çine. Ovo uçi i svojski preporuçi! VJERNIM Gal 3:9 Tako oni, koji su od vjere blagoslovljeni su vjernim Abrahamom. VJERNO 4 P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” Iza 42:3 Trske stuçene neøe prelomiti, stijenja, æto tinja, neøe ugasiti. Vjerno øe javljati istinu. Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im

vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Zah 8:16 Ovo je, æto imate çiniti: govorite jedan drugome istinu! Sudite na vratima na svojim vjerno i mirno! VJERNOÆØU 2 Izl 34:6 Tada proåe Gospod ispred njega i oglasi se: “Gospod je milosrdan i milostiv Bog, strpljiv, bogat miloæøu i vjernoæøu, Psl 86:15 Ali ti si, Svemoguøi, Bog pun milosråa i milosti, pun strpljivosti i bogat dobrotom i vjernoæøu. VJERNOM 1Pe 5:12 Po Silvanu, vjernom bratu, kao æto mislim, napisah vam ukratko, da vas opomenem i uvjerim, da je ovo prava milost Boœja, u kojoj stojite. VJERNOME 1 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! VJERNOST 19 2Sa 2:6 Pa neka Gospod iskaœe i vama ljubav i vjernost! A i ja øu vam iskazati dobru uslugu, æto ste to uçinili. Psl 30:9 “Æto ti koristi krv moja, kad siåem u podzemni svijet? Slavi li te prah? Navjeæøuje li on vjernost tvoju? Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Psl 57:3 On neka mi poæalje pomoø s neba, jer mi se progonitelj moj ruga! Bog neka dadne svoju milost i vjernost! Psl 85:10 Tada øe se milost i vjernost sresti; tada øe se pravda i mir poljubiti. Psl 85:11 Vjernost øe niknuti iz zemlje, Pravda øe gledati s neba. Psl 89:1 Svagda øu pjevati milosti Gospodnje, od koljena na koljeno javljat øu glasno vjernost tvoju. Psl 89:2 Jer si rekao: “Zavjet milosti ima da traje dovijeka!” Kao nebo stoji tvrdo vjernost tvoja: Psl 89:5 Tada su slavila nebesa, Gospode, çudesa tvoja i vjernost tvoju u zajednici svetoj: Psl 89:14 Stupovi su prijestolju tvojemu pravo i pravednost; pred tobom stupaju milost i vjernost. Psl 91:4 Krilima svojim pokriva te: pod perjem si njegovim skriven; i ætit i oklop bit øe tebi vjernost njegova. Psl 92:2 Navjeæøivati jutrom milost tvoju, vjernost tvoju noøu Psl 100:5 Jer je dobar Gospod: vjeçno traje milost njegova, kroz sve naraætaje vjernost njegova. Psl 108:4 Jer je uzviæena do neba milost tvoja, vjernost tvoja do oblaka. Psl 117:2 Jer nas dobrota njegova çuva moøno, vjernost Gospodnja traje dovijeka. Aleluja! Psl 146:6 U njemu, koji stvori nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima; koji drœi vjernost dovijeka, Tuœ 3:23 Ponavljaju se svako jutro. Vrlo je velika vjernost tvoja. Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Gal 5:22 A plod je Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost,

VJERNOSTI 8 Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. Psl 45:4 U dobri ças, sjedi na kola kao branitelj vjernosti, siromaætva, pravice! Desnica tvoja neka pokaœe sjajna djela! Psl 119:30 Put vjernosti izabrah, i naputaka tvojih ne zaboravih nikada. Psl 132:11 Prisegnu Gospod Davidu prisegu vjernosti, od koje ne odstupa: “Od poroda tvojega posadit øu jednoga na prijestolje tvoje. Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. Psl 143:1 Gospode, usliæi molitvu moju, çuj moljenje moje zbog vjernosti svoje i usliæi me, jer si pravedan! Psl 145:18 Gospod je blizu svih, koji ga zazivaju, svih, koji ga zazivaju u vjernosti. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” VJERNU Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. VJEROISPOVIJESTI 2 Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. Heb 4:14 Imajuøi dakle uzviæenoga velikog sveøenika, koji je proæao nebesa, Isusa, Sina Boœjega, drœimo se odluçno vjeroispovijesti! VJEROM 37 Hab 2:4 Gle, nadut, nije iskrena njegova duæa u njemu, pravednik ipak ostaje na œivotu svojom vjerom. Dje 15:9 I ne postavi nikakve razlike meåu nama i njima, oçistivæi vjerom srca njihova. Rim 3:28 Jer sudimo, da se çovjek opravdava vjerom bez djela zakona. Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, Rim 5:1 Opravdani dakle vjerom imamo mir s Bogom po Gospodinu naæemu Isusu Kristu. Rim 5:2 Po njemu smo i pristup imali vjerom k ovoj milosti, u kojoj stojimo, i hvalimo se nadom slave Boœje. 2Ko 1:24 Ne kao da mi vladamo vjerom vaæom, nego smo pomagaçi vaæe radosti, jer u vjeri stojite çvrsto. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek.

807 Gal 3:24 Tako je zakon bio çuvar naæ do Krista, da se vjerom opravdamo. Efe 3:17 Da Krist stanuje vjerom u srcima vaæim, da budete u ljubavi ukorijenjeni i utemeljeni; Kol 2:7 Ukorijenjeni i nazidani u njemu i utvråeni vjerom, kao æto nauçiste, obilujte u njoj zahvalnoæøu. 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, 1Ti 6:11 A ti, o çovjeçe Boœji, bjeœi od ovoga, a idi za pravdom, poboœnosti, vjerom, ljubavi, strpljivosti, krotkosti! 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! Heb 4:2 Jer je i nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomoœe çuvena rijeç, jer je oni, koji je çuæe, ne zdruœiæe s vjerom. Heb 6:1 Zato da, ostavimo poçela Kristove nauke, i da se damo na savræenstvo; da ne postavljamo opet temelja odvraøanjem od mrtvih djela, i vjerom u Boga; Heb 6:12 Da ne budete tromi, nego nasljedovatelji onih, koji vjerom i strpljivoæøu baætine obeøanja. Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, Heb 11:5 Vjerom bi Henok prenesen, da ne vidi smrti, i ne naåe se, jer ga Bog premjesti; jer prije nego ga premjesti, dobi svjedoçanstvo, da je ugodio Bogu. Heb 11:7 Vjerom Noa primivæi objavu o onome, æto joæ ne vidje, poboja se; naçini kovçeg za spasenje kuøe svoje, kojom osudi sav svijet, i postade baætinik pravde po vjeri. Heb 11:8 Vjerom posluæa Abraham, kad bi pozvan da izaåe na mjesto, koje je imao da primi u baætinu, izaåe ne znajuøi, kamo ide. Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. Heb 11:22 Vjerom se spominje Josip umiruøi izlaska sinova Izraelovih i zapovijeda za kosti svoje. Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve. Heb 11:24 Vjerom Mojsije, kad bi veliki, ne htjede da se naziva sinom køeri Faraonove; Heb 11:27 Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavæi se srdœbe kraljeve, jer je ustrajao, kao da bi vidio Nevidljivoga. Heb 11:28 Vjerom je svetkovao blagdan Pashe i ækropio krvlju, da se onaj, koji je ubijao, ne dotakne njihovih prvoroåenaca.

Heb 11:30 Vjerom padoæe zidovi Jerihonski, kad se obilazilo oko njih sedam dana. Heb 11:31 Vjerom Rahaba bludnica ne pogiba s nevjernicima, jer je bila primila uhode s mirom. Heb 11:39 I ovi svi, koji su dobili vjerom svjedoçanstvo, ne primiæe obeøanja, Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, Jak 2:24 Vidite, da se djelima opravdava çovjek, a ne samo vjerom. Jud 1:20 A vi, ljubljeni, naziåujte se svojom presvetom vjerom i molite se u Duhu Svetome! VJEROVA 6 Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. Rim 4:3 Jer æto kaœe pismo? Vjerova Abraham Bogu, i uraçuna mu se u pravdu.” Rim 10:16 Ali svi ne posluæaæe evanåelja; jer Izaija govori: “Gospodine, tko vjerova naæemu propovijedanju?” Gal 3:6 Kao æto Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu. Jak 2:23 I ispuni se Pismo, koje govori: “Abraham vjerova Bogu, i uraçuna mu se u pravdu”, i “prijatelj Boœji” nazva se. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. VJEROVAÆE 9 Iva 2:11 Tako uçini Isus u Kani u Galileji poçetak çudesima svojim. Stim objavi slavu svoju, i uçenici njegovi vjerovaæe u njega. Iva 4:39 Mnogi Samarijanci iz onoga grada vjerovaæe u njega, jer je svjedoçila œena: “On mi reçe sve, æto sam uçinila.” Iva 8:31 Tada Isus reçe onim zidovima, koji vjerovaæe u njega: “Ako vi ustrajete u mojoj nauci, zaista øete biti uçenici moji. Iva 20:29 Reçe mu Isus: “Jer si me vidio, Toma, vjerovao si. Blagoslovljeni su, koji ne vidjeæe i vjerovaæe!” Dje 4:4 Mnogi od onih, koji su bili sluæali propovijed, vjerovaæe; i postade broj muækaraca oko pet tisuøa. Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Dje 14:23 U svakoj crkvi postaviæe im, pomolivæi se s postom, starjeæine i preporuçiæe ih Gospodinu, u koga vjerovaæe. Dje 18:8 A Krisp, predstojnik sinagoge, vjerova u Gospodina sa svom kuøom svojom, i od Korinøana mnogi, koji su sluæali, vjerovaæe i krstiæe se. 1Ko 15:23 Ali svaki u svojemu redu: prvenac Krist; potom oni, koji su Kristovi, i koji vjerovaæe u njegov dolazak. VJEROVALA Luk 1:45 Blagoslovljena je koja je vjerovala, da øe se ispuniti, æto joj je rekao Gospodin.” Iva 7:5 Jer ni braøa njegova nijesu vjerovala u njega. – Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao.

VJEROVALI 8 Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Mat 21:32 Ivan doåe i pokaza vam put pravednosti, ali mu vi nijeste vjerovali Nasuprot carinici i bludnice vjerovali su mu. Vi ste to vidjeli, ali se ipak iza toga nijeste obratili i nijeste mu vjerovali. Mar 16:11 Kad su oni çuli, da je œiv i da se je objavio njoj, nijesu vjerovali. Mar 16:14 Najposlije se javi jedanaestorici, kad su bili za stolom. Prekori ih za njihovo nevjerje i tvrdoøu njihova srca, æto nijesu bili vjerovali onima, koji su ga bili vidjeli, da je uskrsnuo. Dje 2:44 I svi, koji su vjerovali, bili su zajedno, i imali su sve zajedno. Dje 14:2 Ali Œidovi, koji nijesu vjerovali, podbuniæe i razdraœiæe duæe neznaboœaca na braøu. Dje 15:5 Onda ustadoæe neki od sljedbe farizejske, koji su bili vjerovali, i rekoæe: “Valja ih obrezati i zapovjediti, da drœe zakon Mojsijev.” VJEROVANJE 1 Luk 24:25 Tada im on reçe: “O bezumni i sporoga srca za vjerovanje sve æto su navjeæøivali proroci! VJEROVAO 8 Iva 7:48 Je li vjerovao tko od poglavara ili farizeja u njega? Iva 20:29 Reçe mu Isus: “Jer si me vidio, Toma, vjerovao si. Blagoslovljeni su, koji ne vidjeæe i vjerovaæe!” Dje 11:21 I bila je ruka Boœja s njima, i velik ih je broj vjerovao i obratio se Gospodinu. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. Rim 4:18 On je protiv nade vjerovao u nadu, da øe biti otac mnogim narodima, kao æto mu je bilo reçeno: “Tako øe biti potomstvo tvoje.” 2Ko 4:13 A imajuøi isti duh vjere, kao æto je pisano: “Vjerovao sam, zato govorio sam”; i mi vjerujemo, zato i govorimo; 1Ti 3:16 I kao æto je priznato, velika je tajna poboœnosti: On se javio u tijelu, opravdao se u Duhu, pokazao se anåelima, propovijedao se neznaboæcima, vjerovao se u svijetu, uznio se u slavi. 2Ti 1:12 Zato i ovo trpim, ali se ne stidim, jer znam, kojemu sam vjerovao, i uvjeren sam, da je on moguø saçuvati poklad moj za dan onaj. VJEROVASMO 3 Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” Rim 13:11 I znajuøi ovo vrijeme, da je veø ças, te mi ustanemo od sna; jer je sad bliœe naæe spasenje, negoli kad vjerovasmo. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u

808 Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. VJEROVASTE 3 1Ko 15:2 Po kojemu se i spasavate, ako drœite, kako sam vam propovijedao osim ako uzalud vjerovaste. 1Ko 15:11 Bio dakle ja, bili oni, tako propovijedamo, i tako vjerovaste. 2So 1:10 Kad doåe u onaj dan da se proslavi u svetima svojim i divan da bude u svima, koji vjerovaste; jer se je primilo svjedoçanstvo naæe meåu vama. VJEROVAT 1 Mat 27:42 “Drugima je pomogao, sebi samomu ne moœe pomoøi. Ako je kralj Izraelov, neka siåe sad s kriœa, i vjerovat øemo u njega. VJEROVATI 8 Luk 16:31 A on mu reçe: ‘Ako ne sluæaju Mojsija i proroka, neøe vjerovati, da tko ustane i od mrtvih.’” Luk 24:41 Ali od radosti i zaçuåenja nijesu oni joæ uvijek mogli vjerovati. Zato ih upita: “Imate li ovdje æto jesti?” Iva 3:12 Ako ne vjerujete, kad vam govorim o zemaljskim stvarima, kako øete vjerovati, kad vam govorim o nebeskim? Iva 5:47 A kad njegovim Pismima ne vjerujete, kako øete vjerovati mojim rijeçima?” Iva 10:38 Ako li çinim, i ako meni neøete vjerovati, djelima vjerujte, da poznate i vjerujete, da je Otac u meni i ja u Ocu.” Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” Rim 10:14 Kako øe dakle zazivati onoga, u koga ne vjeruju? Ili kako øe vjerovati u onoga, koga nijesu çuli. A kako øe çuti bez propovjednika? 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. VJEROVAVÆI 1 Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, VJEROVNIK 1 Luk 7:41 Reçe: “Jedan vjerovnik imao je dva duœnika. Jedan mu je bio duœan pet stotina denara, drugi pedeset. VJEROVNIKA Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. VJERU 21 Luk 17:5 Apostoli zamoliæe Gospodina: “Umnoœi vjeru naæu!” Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. Luk 18:8 Kaœem vam, brzo øe im pribaviti pravo. Ali Sin çovjeçji, kad doåe, hoøe li naøi vjeru na zemlji?” Dje 6:7 I rijeç je Boœja rasla, i broj se je uçenika vrlo mnoœio u Jerusalemu, i veliko je mnoætvo sveøenika prihvaøalo vjeru. Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda

Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. Gal 1:23 A samo su bili çuli, da onaj, koji nas je nekad progonio, sad propovijeda vjeru, na koju je nekoø napadao. Gal 3:23 A prije nego je doæla vjera, bili smo pod zakonom çuvani i zatvoreni za vjeru, koja se je imala objaviti. Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. 1Ti 1:19 Imajuøi vjeru i dobru savjest, koju neki odbacivæi postadoæe brodolomci u vjeri; 1Ti 5:12 I navlaçe na se osudu, æto prvu vjeru pokvariæe. 2Ti 2:18 Koji odstupiæe od istine govoreøi, da je uskrsnuøe veø bilo, i ruæe vjeru nekima. 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, 2Ti 4:7 Dobar sam boj vojevao, trku svræio, vjeru oçuvao. Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! Jak 2:14 æto koristi, braøo moja, ako tko kaœe, da ima vjeru, a djela nema? Zar ga moœe vjera spasiti? Jak 2:18 Ali reøi øe tko: “Ti imaæ vjeru, a ja imam djela, pokaœi mi vjeru svoju bez djela, a ja øu tebi pokazati vjeru iz djela svojih. Jak 2:18 Ali reøi øe tko: “Ti imaæ vjeru, a ja imam djela, pokaœi mi vjeru svoju bez djela, a ja øu tebi pokazati vjeru iz djela svojih. Jak 2:18 Ali reøi øe tko: “Ti imaæ vjeru, a ja imam djela, pokaœi mi vjeru svoju bez djela, a ja øu tebi pokazati vjeru iz djela svojih. 2Pe 1:1 Simon Petar, sluga i apostol Isusa Krista, onima, koji su postigli s nama jednaku dragocjenu vjeru u pravdi naæega Boga i Spasitelja Isusa Krista. Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. VJERUJ 3 Jer 12:6 Jer i braøa tvoja, kuøa oca tvojega, i oni su ti nevjerni, i oni viçu za tobom iza glasa, ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!” Mar 1:15 Govoreøi: “Vrijeme se je ispunilo, kraljevstvo je Boœje blizu Obratite se i vjeruj te u evanåelje!” Dje 16:31 A oni rekoæe: “Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit øeæ se ti i kuøa tvoja.” VJERUJE 36 M.Iz 14:15 Lud vjeruje svakoj rijeçi, a pametan pazi na korake svoje. Iza 28:16 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: “Evo, ja meøem temeljni kamen u Sionu, prokuæan kamen, skupocjen ugaoni kamen, æto drœi najçvræøe. Tko vjeruje, neøe uzmaknuti. Jer 9:4 Neka se svaki çuva prijatelja svojega, i neka nitko ne vjeruje bratu

svojemu, jer je svaki brat varalica; svaki prijatelj ide, te opada. Mar 16:16 Tko vjeruje i pokrsti se, spasit øe se; a tko ne vjeruje, osudit øe se. Mar 16:16 Tko vjeruje i pokrsti se, spasit øe se; a tko ne vjeruje, osudit øe se. Iva 3:15 Da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. Iva 3:18 Tko vjeruje u njega, ne sudi se: tko ne vjeruje, taj je veø suåen, jer ne vjeruje u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega. Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 6:35 Isus im reçe: “Ja sam kruh œivota. Tko dolazi k meni, neøe ogladnjeti; i tko vjeruje u mene, neøe nikad oœednjeti. Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:47 Zaista, zaista, kaœem vam: “Tko vjeruje u mene, ima œivot vjeçni. Iva 7:38 Tko vjeruje u mene, kako kaœe Pismo, iz njegova øe srca poteøi rijeke œive vode.” Iva 11:25 Isus joj reçe: “Ja sam uskrsnuøe i œivot. Tko vjeruje u mene, ako i umre, œivjet øe. Iva 11:26 I ni jedan, koji œivi i vjeruje u mene, neøe umrijeti dovijeka. Vjerujeæ li to?” Iva 12:46 Ja kao svjetlost doåoh na svijet, da ni jedan, koji vjeruje u mene, ne ostane u tami. Iva 14:12 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko vjeruje u mene, djela, koja ja çinim, i on øe çiniti, i veøa øe od ovih çiniti, jer ja idem k Ocu. Dje 13:39 I od svega, oda æto se ne mogoste opravdati u zakonu Mojsijevu, opravdava se u njemu svaki, koji vjeruje. Dje 14:9 Ovaj je sluæao Pavla gdje govori. A on pogledavæi na njega i vidjevæi, da vjeruje, da øe ozdraviti, Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. Rim 3:26 U svojoj dugotrpnosti bio je naime Bog propustio prije poçinjene grijehe, da pokaœe pravdu svoju u sadaænje vrijeme. Tako htjede sam biti pravedan i uçiniti pravednim onoga, koji vjeruje u Isusa Krista. Rim 4:5 A onome, koji ne radi, a vjeruje u onoga, koji opravdava bezboœnika, raçuna se vjera njegova u pravdu. Rim 9:33 Kao æto je pisano: “Evo meøem u Sionu kamen da se spotaknu hridinu da padnu; ali tko vjeruje u njega, neøe se postidjeti.”

809 Rim 10:4 Jer je Krist svræetak zakona za opravdanje svakomu, koji vjeruje. Rim 10:10 Jer se srcem vjeruje za opravdanje, a ustima se priznaje za spasenje. Rim 14:2 Jer jedan vjeruje, da smije sve jesti, a koji je slab, jede zelje. 1Ko 13:7 Sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi. Heb 11:6 A bez vjere nije moguøe ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoøe da doåe k Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaøa onima, koji ga traœe, 1Pe 2:6 Zato stoji u Pismu: “Evo stavljam na Sionu kamen ugaoni, izabrani, dragocjeni, i tko vjeruje u njega, neøe se posramiti.” 1Iv 5:1 Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je roåen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je roåen od njega. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. 1Iv 5:10 Tko vjeruje u Sina Boœjega, ima svjedoçanstvo Boœje u sebi Tko ne vjeruje Bogu, uçinio ga je laæcem; jer ne vjerova u svjedoçanstvo, koje svjedoçi Bog za Sina svojega. VJERUJEÆ 9 Iva 1:50 Isus mu reçe: “Vjerujeæ, jer ti rekoh, da sam te vidio pod smokvom. Vidjet øeæ joæ viæe od toga” Iva 9:35 Çuo je Isus, da ga izbaciæe, i kad ga naåe, upita ga: “Vjerujeæ li ti u Sina çovjeçjega?” Iva 11:26 I ni jedan, koji œivi i vjeruje u mene, neøe umrijeti dovijeka. Vjerujeæ li to?” Iva 14:10 Zar ne vjerujeæ, da sam ja u Ocu, i da je Otac u meni? Rijeçi, koje vam ja govorim, ne govorim od sebe samoga, i djela çini Otac, koji ostaje u meni. Dje 8:37 Filip reçe: “Ako vjerujeæ od svega srca, moœe to biti.” On reçe: “Vjerujem, da je Isus Krist Sin Boœji.” Dje 26:27 Vjerujeæ li, kralju Agripa, prorocima? Znam, da vjerujeæ.” Dje 26:27 Vjerujeæ li, kralju Agripa, prorocima? Znam, da vjerujeæ.” Rim 10:9 Jer ako priznajeæ ustima svojim, da je Isus Gospodin, i vjerujeæ u srcu svojemu, da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih, bit øe spaæen. Jak 2:19 Ti vjerujeæ, da je jedan Bog; dobro çiniæ; i åavli vjeruju, i dræøu. VJERUJEM 6 Psl 27:13 Tvrdo vjerujem, da øu gledati dobrotu Gospodnju zemlji œivih. Mar 9:24 Odmah povika otac djeçakov sa suzama: “Vjerujem, pomozi mojemu nevjeru!” Dje 8:37 Filip reçe: “Ako vjerujeæ od svega srca, moœe to biti.” On reçe: “Vjerujem, da je Isus Krist Sin Boœji.” Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. Dje 26:26 Jer za ovo zna kralj, kojemu i govorim otvoreno; jer ne vjerujem, da mu je æto od ovoga skriveno; jer se niæta od ovoga, nije dogaåalo u kutu. 1Ko 11:18 Prvo naime, kad se sastajete na sastanak, çujem, da imaju razdori meåu vama; i neæto vjerujem od toga.

VJERUJEMO 8 Mar 15:32 Krist, kralj Izraelov, neka sad siåe s kriœa, da vidimo i vjerujemo!” Oni, æto su bili s njim razapeti, rugali mu se, Iva 4:42 Oni rekoæe œeni:, “Sad ne vjerujemo viæe zbog izjave tvoje; jer sami çusmo i znamo: “Ovaj je zaista Spasitelj svijeta.” Iva 6:30 Oni mu odgovoriæe: “Koji dakle ti çiniæ znak, da vidimo i da i vjerujemo? Æto radiæ? Iva 16:30 Sad znamo, da sve znaæ, i ne treba ti, da te tko pita. Zato vjerujemo, da si izaæao od Boga.” 2Ko 4:13 A imajuøi isti duh vjere, kao æto je pisano: “Vjerovao sam, zato govorio sam”; i mi vjerujemo, zato i govorimo; Efe 1:19 I koja je izobilna veliçina sile njegove prema nam koji vjerujemo po djelovanju jake sile njegove, 1So 4:14 Jer ako vjerujemo, da je Isus umro i uskrsnuo, tako øe Bog i one, koji su usnuli po Isusu, dovesti s njime. 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. VJERUJETE 18 Iza 43:10 Vi ste moji svjedoci, veli Gospod, i sluga moj, kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite, da sam ja, prije mene nije bilo boga, niti øe ga poslije mene biti. Mat 9:28 Jedva je doæao kuøi, pristupiæe k njemu slijepci. Isus ih upita: “Vjerujete li, da mogu to Uçiniti?” Oni mu odgovoriæe: “Da, Gospodine!” Iva 3:12 Ako ne vjerujete, kad vam govorim o zemaljskim stvarima, kako øete vjerovati, kad vam govorim o nebeskim? Iva 4:48 Isus mu reçe: “Ako ne vidite znakova i çudesa, ne vjerujete. Iva 5:38 I rijeçi njegove nijeste spremili u sebi, jer ne vjerujete onome, koga on posla. Iva 5:47 A kad njegovim Pismima ne vjerujete, kako øete vjerovati mojim rijeçima?” Iva 6:29 Isus im odgovori: “Ovo je djelo Boœje, da vjerujete u onoga, koga on posla.” Iva 8:46 Tko øe me od vas prekoriti za kakav grijeh? Ako vam kaœem istinu, zaæto mi ne vjerujete ‘ Iva 10:25 Isus im odgovori: “Ja vam rekoh, i ne vjerujete. Djela, koja çinim u ime Oca svojega, ona svjedoçe za me. Iva 10:38 Ako li çinim, i ako meni neøete vjerovati, djelima vjerujte, da poznate i vjerujete, da je Otac u meni i ja u Ocu.” Iva 14:29 I sad vam rekoh, prije nego se zbude, da vjerujete, kad se zbude. Iva 19:35 I onaj, koji vidje, posvjedoçi, i svjedoçanstvo je njegovo istinito. I on zna, da govori istinu, da i vi vjerujete. Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. Flp 1:29 Jer je vama dana milost za Krista, da ne samo vjerujete u njega, nego da i trpite za njega, 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, 1Pe 1:8 Kojega, a da ga ne vidjeste, ljubite, u kojega, iako ga ne gledate, vjerujete; a jer

vjerujete, radovat øete se radoæøu neiskazanom i proslavljenom, 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, 1Iv 5:13 Ovo piæem vama, koji vjerujete u ime Sina Boœjega, da znate, da imate œivot vjeçni. VJERUJTE 7 Mat 24:26 Ako vam se tada rekne: “On je u pustinji, ne izlazite; on je u sobama, ne vjerujte! Mar 11:24 Zato vam kaœem: U molitvi moœete zaœeljeti, bilo ætogod. Vjerujte samo, da øete primiti, i bit øe vam. Iva 10:38 Ako li çinim, i ako meni neøete vjerovati, djelima vjerujte, da poznate i vjerujete, da je Otac u meni i ja u Ocu.” Iva 12:36 Dok imate svjetlost, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svijetla!” To reçe Isus, i otide, i skrio se od njih. Iva 14:1 “Neka se ne plaæi srce vaæe! Vjerujte u Boga, i u mene vjerujte! Iva 14:1 “Neka se ne plaæi srce vaæe! Vjerujte u Boga, i u mene vjerujte! 1Iv 4:1 Ljubljeni, ne vjerujte svakome duhu, nego kuæajte duhove, jesu li od Boga; jer mnogi laœni proroci iziåoæe na svijet. VJERUJU 26 Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. Mar 16:17 One, koji vjeruju, pratit øe ova çudesa: “U moje ime izgonit øe åavle, govorit øe novim jezicima, Luk 8:12 Koji su na putu, to su oni, koji sluæaju; a onda dolazi åavao i uzima rijeç iz srca njihova, da ne vjeruju i da se ne spase. Luk 8:13 Koji su na kamenitu tlu, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju i s radoæøu primaju, ali ne uhvate korijena. Vjeruju za neko vrijeme, ali u vrijeme napasti otpadnu. Iva 1:7 Ovaj doåe za svjedoçanstvo, da svjedoçi za Svjetlost, da svi vjeruju po njemu. Iva 1:12 A svima, koji ga primiæe, dade vlast, da budu djeca Boœja. Onima, koji vjeruju u ime njegovo, Iva 7:39 A ovo reçe za Duha, kojega su imali primiti oni, koji vjeruju u njega, jer Duh Sveti nije joæ bio doæao, jer se Isus nije bio joæ proslavio. Iva 11:42 Ja sam, istina, znao, da me svagda usliæiæ. Ali rekoh zbog naroda, koji ovdje stoji, da vjeruju, da si me ti poslao.” Dje 10:43 Za ovoga svjedoçe svi proroci, da imenom njegovim primaju oproætenje grijeha svi, koji vjeruju u njega.” Pavao uzima sebi Timoteja i prenosi evanåelje iz Azije u Europu. Njegovi doœivljaji u Filipima. Lidija i tamniçar vjeruju u Gospodina. Rim 3:22 A pravda Boœja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve, koji vjeruju, jer nema razlike; Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima

810 uraçuna u pravdu, Rim 10:14 Kako øe dakle zazivati onoga, u koga ne vjeruju? Ili kako øe vjerovati u onoga, koga nijesu çuli. A kako øe çuti bez propovjednika? 1Ko 14:22 Dakle Su jezici za znak ne onima, koji vjeruju, nego onima, koji ne vjeruju; a proroçanstvo ne onima, koji ne vjeruju, nego onima, koji vjeruju. 1Ko 14:22 Dakle Su jezici za znak ne onima, koji vjeruju, nego onima, koji ne vjeruju; a proroçanstvo ne onima, koji ne vjeruju, nego onima, koji vjeruju. 1Ko 14:22 Dakle Su jezici za znak ne onima, koji vjeruju, nego onima, koji ne vjeruju; a proroçanstvo ne onima, koji ne vjeruju, nego onima, koji vjeruju. 1Ko 14:22 Dakle Su jezici za znak ne onima, koji vjeruju, nego onima, koji ne vjeruju; a proroçanstvo ne onima, koji ne vjeruju, nego onima, koji vjeruju. Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. 2So 2:11 I zato øe im Bog poslati silu zablude, da vjeruju laœi, Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. Heb 10:39 A mi, braøo, nijesmo od onih, koji odstupaju na propast, nego od onih, koji vjeruju, da spase duæu. Jak 2:19 Ti vjerujeæ, da je jedan Bog; dobro çiniæ; i åavli vjeruju, i dræøu. 1Pe 2:7 Vama dakle, koji vjerujete, çast je, a onima koji ne vjeruju, kamen, koji odbaciæe graditelji, koji postade kamen ugaoni, i kamen spoticanja, i stijena opadanja, 1Pe 2:8 Na koji se spotiçu, jer ne vjeruju rijeçi, na æto su i odreåeni. 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi, VJERUJUØI 1 Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. VJESNIKE 1 Luk 11:49 Zato i reçe mudrost Boœja: “Poslat øu im proroke i vjesnike; od njih øe jedne pobiti druge progoniti. VJETAR 26 Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Psl 1:4 Nijesu takvi opaki! Oni su kao pljeva, koju raznosi vjetar. Psl 103:16 Dune vjetar na njega, i nestane ga, i ne zna viæe mjesta, gdje je stajao. M.Iz 11:29 Tko zapuæta kuøu svoju, œanje vjetar: luåak øe sluœiti mudromu. M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, Iza 41:29 Gle, svi su oni niæta, i djela su njihova niætava. Vjetar i praznina likovi su

njihovi.” Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. Hos 12:1 Efraim pase vjetar, hlepi za jugom, çini neprestano mnogu laœ i tlaçenje. Sklapaju savez s Asirijom, nose ulje kao danak u Egipat. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. Mat 8:27 Puni zaçudenja rekoæe ljudi: “Tko je ipak ovaj? I vjetar i more sluæaju ga!” Mat 11:7 Kad oni odoæe, reçe Isus mnoætvu naroda o Ivanu: “Æto ste izaæli u pustinju? Da vidite zar trsku, koju ljulja vjetar tamo i vamo? Mat 14:24 Laåica je veø bila nasred mora i bila je od valova bacana tamo i vamo; jer je bio protivan vjetar. Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. Iva 3:8 Vjetar puæe, gdje hoøe; çujeæ æum njegov, ali ne znaæ, odakle dolazi i kamo ide. Tako je kod svakoga, koji je roåen od Duha.” Dje 2:2 I ujedanput postade æum s neba, kao kad dolazi silan vjetar, i napuni svu kuøu, gdje su sjedili, 1Ko 9:26 Ja dakle tako trçim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj, koji bije vjetar, 1Ko 14:9 Tako i vi, ako nerazumljiva rijeç reknete jezikom, kako øe se razumjeti, æto se govori? Jer øete govoriti u vjetar. Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; Jak 1:6 Ali neka iæte s vjerom, ne sumnjajuøi niæta; jer tko sumnja, sliçan je morskomu valu, koji vjetar podiœe i goni, Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. VJETRA 4 Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako

veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” Mat 24:31 On øe poslati anåele svoje s velikim glasom trublje, i oni øe skupiti izabranike njegove od çetiri vjetra, od jednoga kraja neba do drugoga. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. VJETRIØA Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. VJETROM 2 Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Prp 2:11 Istraœivao sam sva djela svoja, æto ih uradiæe ruke moje, i trud takoåer, æto sam ga uloœio u to, da ih uradim. I eto: sve je bila taætina i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem. VJETROVE 2 Psl 104:4 Çiniæ vjetrove anåelima svojim i ognjene plamene slugama svojim. Heb 1:7 I anåelima govori: “Koji çini anåele svoje vjetrove i sluge svoje plamen ognjeni.” VJETROVI 4 Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; VJETROVITI 1 Jer 5:13 Proroci su brbljavci vjetroviti: rijeç Boœja nije nikad u njima; neka njima samima bude tako!” VJETRU 2 Job 21:18 Bivaju kao pljeva na vjetru, kao prah, æto ga raznosi vihor. Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. VLAÆIØE 1 Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! VLADA Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po

811 zemlji!” 1Sa 12:12 A kad vidjeste, da amonski kralj Nahaæ izaåe protiv vas, rekoste mi: “Ne, nego kralj neka vlada nad nama! A ipak je kralj vaæ Gospod, Bog vaæ. Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! Psl 66:7 Vjeçno vlada u moøi svojoj; oçi njegove ispituju narode, da se ne podiœu buntovnici. Psl 90:17 Neka vlada nad nama dobrota Gospoda, Boga naæega; daj nam uspjeh djelu ruku naæih, jest, daj uspjeh djelu ruku naæih! Psl 136:8 Sunce, da vlada danom; jer vjeçno traje milosråe njegovo! M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Hos 5:4 Djela njihova se daju da se vrate k Bogu svojemu, jer duh idolopoklonstva vlada u njima, i oni neøe da æto znaju o Gospodu. Dje 2:24 Ali ga Bog odrijeæio veze smrti, i njega je oœivio, jer je bilo nemoguøe, da ona njim vlada. Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:9 Znajuøi da Krist uskrsnuvæi od mrtvih viæe ne umire, smrt viæe ne vlada njime. Rim 6:12 Neka ne vlada dakle grijeh u vaæemu smrtnom tijelu, da sluæate poœude njegove. Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! 1Ti 2:12 A ne dopuætam œeni, da uøi, niti da vlada muœem, nego da bude u tiæini, VLADAÆ 1 Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. VLADAJTE 1 Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” VLADAJU 7 Psl 19:13 I od strasti saçuvaj slugu svojega; ne daj da vladaju nada mnom; tada øu biti çist, slobodan od teæke krivnje. Psl 136:9 Mjesec i zvijezde, da vladaju noøu; jer vjeçno traje milosråe njegovo! M.Iz 8:15 Po meni vladaju kraljevi, odluçuju

velikaæi po pravdi! M.Iz 29:2 Imaju li pravednici moø, veseli se narod; a vladaju li bezboœnici, jadikuju ljudi. Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. Rim 8:14 Jer koji se god vladaju po Duhu Boœjemu, oni su sinovi Boœji. Tit 2:3 Starice isto tako da se vladaju, kako dolikuje svetima, da ne kleveøu, da se ne predaju vrlo vinu, da uçe dobro, VLADAJUØI 2 1Pe 1:14 Kao djeca posluha, ne vladajuøi se po prijaænjim œeljama u svojemu neznanju, 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. VLADALA Rim 5:14 Nego je vladala smrt od Adama sve do Moj sija i nad onima, koji ne sagrijeæiæe prijestupom sliçnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doøi. Rim 5:17 Jer ako je zbog prijestupa jednoga vladala smrt po jednome, VLADALAC 6 Psl 22:28 Jer je Gospodu kraljevstvo, on je vladalac narodima. M.Iz 28:15 Lav, koji riçe, i medvjed gladan, to je bezboœan vladalac siromaænome narodu. Mih 5:2 A ti, Betleheme-Efrato, meåu krajevima Judinim najmanji, iz tebe øe mi izaøi onaj, koji øe biti vladalac u Izraelu. Njegov je poçetak iz davne davnine, iz dana vjeçnosti. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. 1Ti 6:15 Æto øe ga u svoje vrijeme pokazati Blagoslovljeni i jedini vladalac, Kralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; VLADALAÇKI 1 Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. VLADALI 2 Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. Iza 26:13 Gospode, Boœe naæ! Vladali su nad nama drugi gospodari osim tebe, ali mi slavimo samo ime tvoje. VLADAMO 2Ko 1:24 Ne kao da mi vladamo vjerom vaæom, nego smo pomagaçi vaæe radosti, jer u vjeri stojite çvrsto. VLADANJU 1Ti 4:12 Nitko neka ne prezre tvoju mladost; nego budi primjer vjernicima u rijeçi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u çistoøi! VLADAO Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu

naæemu. VLADAOCA Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dje 5:31 Ovoga Bog desnicom svojom uzvisi za vladaoca i spasitelja, da dadne Izraelu pokajanje i oproætenje grijeha. VLADAOCE 3 Iza 40:23 On je onaj, koji obraøa knezove u niæta, koji vladaoce zemaljske uniætava. Hos 7:7 Svi oni plamte kao peø i jedu svoje vladaoce. Svi su kraljevi njihovi bili svrgnuti. Ali ni jedan od njih nije povikao meni. Luk 12:11 Ako vas povuku pred sinagoge i pred poglavarstva i vladaoce, ne brinite se, kako i çim øete se braniti ili æto øete reøi, VLADAOÇE 1 Psl 8:1 Gospode, vladaoçe naæ, kako je divno ime tvoje po svoj zemlji! Veliçanstvom nebo natkriljujeæ. VLADAOCEM Psl 8:6 Postavio si ga vladaocem nad djelom ruku svojih, sve si mu metnuo pod noge: VLADAOCI 4 Psl 2:2 Skupljaju se vladaoci zemaljski, knezovi meåu se vijeøaju protiv Gospoda i pomazanika njegova: Mat 20:25 Isus ih zato dozva k sebi i reçe: “Znate, da vladaoci ispovijedaju nad svojim narodima, i velikaæi uçine, da osjete njihovu moø. Luk 22:25 On im reçe: “Kraljevi neznaboœaçkih naroda njihovi su gospodari, i njihovi vladaoci nazivaju se dobrotvori. Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; VLADAT 3 Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Otk 2:27 I vladat øe njima gvozdenim œezlom, i razbit øe se kao sudovi lonçarski; kao æto sam i ja primio od Oca svojega; VLADATE 2 1Ko 4:8 Veø ste zasiøeni, veø se obogatiste, bez nas vladate kao kraljevi. O da biste kraljevali, da bismo i mi s vama kraljevali! Efe 4:1 Molim vas dakle ja, suœanj u Gospodinu, da se vladate dostojno zvanja, u koje ste pozvani, VLADATI 11 Job 25:2 Moœe li strahotom vladati onaj, koji mirno çini red na visinama? M.Iz 12:24 Ruka øe marljiva çovjeka vladati, a lijena mora robovati. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti

812 razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Zah 6:13 Jest, on øe sagraditi hram Gospodnji. Veliçanstvo ga resi. Na svojemu øe prijestolju sjediti i vladati bit øe sveøenik na svojemu prijestolju, i mir øe biti meåu obadvjema. Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim Izraelom.” Luk 1:33 On øe vladati nad kuøom Jakovljevom u vijeke, i kraljevstvu njegovu neøe biti kraja. Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. Otk 12:5 I rodi muæko, sina, koji øe vladati svim narodima ætapom gvozdenim; i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. VLAGE 1 Luk 8:6 Drugo pade na kamenito tlo. Ono doduæe izniknu, ali se osuæi, jer nije imalo vlage, VLAS 1 Luk 21:18 Ali ni vlas s glave vaæe neøe propasti. VLASI 1 Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” VLASNIÆTVOM Mat 20:15 Ili zar ja ne smijem çiniti svojim vlasniætvom æto hoøu? Zar je oko tvoje zavidno, æto sam ja dobar? VLASNIK 1 P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? VLAST 45 Psl 103:19 Prijestolje svoje postavi Gospod na nebu, vlast njegova proteœe se na sve. Psl 145:13 Kraljevstvo je tvoje kraljevstvo pravjeçno; vlast tvoja traje kroz sva pokoljenja; vjeran je Gospod u svima rijeçima svojim i milostiv u svemu djelovanju svojemu. Iza 9:6 Jer nam se rodi dijete, sir nam se dade. Vlast poçiva na pleøima njegovim, ‘çudo od savjetnika’ glasi ime njegovo, ‘Jaki Bog, ‘Otac vjeçni’, ‘Knez mira’. Dan 2:44 U vrijeme onih kraljeva Bog øe nebeski podignuti kraljevstvo, koje se neøe raspasti dovijeka. Njegova vlast neøe prijeøi na drugi narod. Ono øe satrti i uniætiti sva ona kraljevstva, a samo øe stajati dovijeka. Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje.

Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mat 10:1 On pozva k sebi svojih dvanaest uçenika i dade im vlast da izgone duhove neçiste i da lijeçe svaku bolest i svaku nemoø. Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Mat 28:18 Tada pristupi Isus k njima i reçe im: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. Luk 19:17 On mu odgovori: ‘Dobro, dobri slugo: jer si mi u malom bio vjeran, imat øeæ vlast nad deset gradova.’ Luk 22:53 Dan na dan bio sam kod vas u hramu, i ne staviste ruke na mene. Ali je ovo vaæ ças i vlast tame.” Iva 1:12 A svima, koji ga primiæe, dade vlast, da budu djeca Boœja. Onima, koji vjeruju u ime njegovo, Iva 5:27 On mu dade i vlast, da drœi sud, jer je Sin çovjeçji. Iva 17:2 Jer ti si mu dao vlast nad svakim tijelom, da svima, koje si mu dao, dadne œivot vjeçni. Iva 19:10 Tada mu reçe Pilat: “Zar meni ne govoriæ? Ne znaæ li, da imam vlast raspeti tebe, i vlast imam pustiti tebe?” Iva 19:10 Tada mu reçe Pilat: “Zar meni ne govoriæ? Ne znaæ li, da imam vlast raspeti tebe, i vlast imam pustiti tebe?” Dje 8:19 I reçe: “Dajte i meni tu vlast, da kad poloœim ruke na koga, primi Duha Svetoga.”

1Ko 15:24 Onda svræetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, i kad dokine svako poglavarstvo i svaku vlast i silu. 1So 2:7 Premda smo mogli pokazati svoju vlast kao apostoli Kristovi, bili smo ipak krotki meåu vama, kao æto dojilja njeguje djecu svoju. 1Ti 6:16 Koji jedini ima besmrtnost i prebiva u svjetlosti, kojoj se ne moœe pristupiti; kojega nitko od ljudi nije vidio, a niti moœe vidjeti; kojemu çast i vlast vjeçna! Amen. Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; 1Pe 4:11 Ako tko govori, neka govori kao rijeçi Boœje; ako tko sluœi neka sluœi kao po jakosti, koju Bog daje, da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, kojemu je slava i vlast u vijeke vjekova! Amen. Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 1:6 I uçinio nas kraljevstvom i sveøenicima Bogu i Ocu svojemu: “Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen, Otk 2:26 I tko pobijedi i odrœi djela moja do kraja, dat øu mu vlast nad neznaboæcima; Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 9:3 I iz dima zjala izaåoæe skakavci na zemlju, i dade im se vlast, kao æto je imaju skorpioni zemaljski. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 13:5 I dana su joj usta, da govori velike rijeçi, i psovke, i dana joj je vlast, da çini çetrdeset i dva mjeseca. Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.”

813 Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. VLASTI 23 Job 2:6 Tada reçe Gospod Sotoni: “Dobro, neka ti je on u vlasti! Samo mu moraæ saçuvati œivot!” Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 7:27 Onda øe se kraljevstvo, vlast i moø nad kraljevstvima pod svim nebom dati narodu svetaca Sveviænjega. Kraljevstvo øe njegovo trajati vjeçno, i sve øe vlasti njemu sluœiti i podloœni mu biti. Hos 13:14 Ja øu ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti øu ih spasiti! Gdje je tvoja kuga, o smrti, gdje pomor tvoj, Podzemlje! Samilost se skrila od mojih oçiju! Mat 21:23 Tada otide u hram i poçne uçiti. I pristupiæe k njemu glavari sveøeniçki i starjeæine narodne i upitaæe: “Kojom vlasti to çiniæ Tko ti je dao vlast za to?” Iva 19:11 Isus reçe: “Ne bi imao vlasti nikakve nada mnom, kad ti ne bi bilo dano odozgo. Zato onaj ima veøi grijeh, koji me predade tebi.” Dje 1:7 On im odgovori: “Nije vaæe znati vremena ili çasove, æto ih je Otac zadrœao u svojoj vlasti. Dje 26:18 Da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k svjetlosti i od vlasti sotonine k Bogu, da prime oproætenje grijeha i baætinu meåu svetima po vjeri u mene.’ Rim 9:21 Ili zar lonçar nema vlasti nad glinom, da od iste tvari naçini jednu posudu za çast, a drugu za sramotu ‘S Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; 1Ko 11:10 Zato œena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anåela. 2Ko 13:10 Zato vam piæem ovo nenazoçan, da nazoçan ne moradnem po stupati strogo po vlasti, koju mi je dao Gospodin, da gradim, a ne da ruæim. Kol 1:13 Koji nas izbavi od vlasti tame i premjesti u kraljevstvo Sina ljubavi svoje, Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno.

Kol 2:10 I u njemu ste ispunjeni, koji je glava svakome poglavarstvu i vlasti; Kol 2:15 I razoruœavæi poglavarstva i vlasti, izvede ih smjelo na ugled, pobijedivæi ih u njemu. 2So 3:9 Ne kao da nemamo vlasti, nego da sebe damo vama za uzor, da nas nasljedujete. 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, 1Pe 3:22 Koji je, otiæavæi na nebo, s desne strane Bogu, gdje mu se pokoravaju anåeli i vlasti i sile. Otk 20:6 Blagoslovljen i svet, koji ima dio u prvom uskrsnuøu; nad njima druga smrt nema vlasti, nego øe biti sveøenici Boœji i Kristovi, i kraljevat øe s njim tisuøu godina. VLASTIMA Rim 13:1 Svaka duæa neka se pokorava viæim vlastima, jer nema vlasti, da nije od Boga; a æto su, od Boga su postavljene. Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. Tit 3:1 Opominji ih, da se pokoravaju vlastima i poglavarima, da budu posluæni i spremni na svako dobro djelo; VLASTITA M.Iz 10:22 Blagoslov Boœji obogaøava; vlastita muka ne uçini tu niæta. M.Iz 27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! Jak 1:14 Nego svakoga kuæa vlastita poœuda, koja ga vuçe i mami. VLASTITE 3 M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe. M.Iz 11:6 Poætene izbavlja pravda njihova, a nevjerni se hvataju od vlastite zloøe. M.Iz 27:2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! VLASTITI 6 Psl 139:22 Jest, smrtnom mrœnjom mrzit øu na njih; oni su moji vlastiti neprijatelji. M.Iz 14:10 Srce samo pozna vlastiti bol svoju; u radost njegovu ne umijeæa se tuåin. M.Iz 28:26 Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luåak je; a tko hodi u mudrosti, spasit øe se. PNP 1:6 Ne gledajte me, æto sam crnomanjasta, jer me je sunce opalilo! Ljuto me okupiæe sinovi matere moje: postaviæe me da çuvam vinograde, i nijesam mogla da pazim na vlastiti vinograd. Mat 10:36 Tako neprijatelji çovjeku postaju njegovi vlastiti domaøi. Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” VLASTITIM 6 Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I

ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo. Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. Iza 56:11 Psi su proœdrljivi, ne znaju za sitost. Pastiri su, ne pokazuju razbora. Svi idu svojim vlastitim putem, svaki za svojom koriæøu, jedan kao drugi. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam VLASTITO Psl 37:15 Maç njihov prodire im u vlastito srce, lukovi øe se njihovi polomiti. VLASTITOG 4 Job 19:26 Tada øe ova moja koœa opet biti oko mene, iz svojega vlastitog mesa gledat øu Boga. M.Iz 5:15 Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i œubor-vodu iz svojega vrela! Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. Rim 8:32 Koji dakle svojega vlastitog Sina nije saçuvao, nego ga je predao za sve nas, kako dakle da nam s njim sve ne daruje! VLASTITOM Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. VLASTITU 3 M.Iz 25:9 Raspravi vlastitu stvar svoju s protivnikom svojim; a tajne drugoga ne otkrivaj! Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu 2Pe 3:16 Kao æto i u svim poslanicama kada u njima govori o tom. U njima su neke stvari teæko razumljive, koje neuki i nestalni iskrivljuju, kao i ostala Pisma na svoju vlastitu propast. VOÅA 6 Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. Psl 5:8 Gospode, budi mi voåa na svetoj stazi svojoj; usprkos neprijateljima mojim poravnaj preda mnom put svoj! Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu Dje 1:16 “Ljudi braøo, trebalo je da se ispuni Pismo, koje proreçe Duh Sveti na usta Davidova za Judu, koji je bio voåa onima, æto uhvatiæe Isusa. Rim 2:19 I misliæ, da si voåa slijepima, svjetlost onima, koji su u tami, VOÅE 6 Psl 141:6 Slobodno izaåoæe voåe njihove iz peøine; çuæe, kako su bile blage rijeçi

814 moje. Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. Mih 3:9 Pa çujte ovo, poglavice kuøe Jakovljeve, voåe kuøe Izraelove, koji mrzite na pravdu i sve æto je pravo izvrøete. Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Mat 23:24 Voåe slijepi! Cijedite komarca, a devu proœdirete. VODA6 Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Pst 8:8 Tada ispusti golubicu, da vidi, je li voda otekla sa zemlje. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 17:6 Ja øu se tamo naøi pred tobom na hridi na Horebu. Udari tada po hridi, i voda øe iz nje poteøi, da narod moœe piti.” Mojsije uçini tako pred oçima starjeæina izraelskih. Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova 2Kr 5:12 Nijesu li Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Ne bih li postao i çist, kad bih se okupao u njima?” I on se okrenu i otide pun gnjeva odatle. Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. Psl 32:6 Zato neka se moli tebi svaki poboœni u vrijeme, kad je joæ naøi milost! Nadoåe li tada potop voda: neøe ga stisnuti. Psl 46:3 Da bi buçila i kipjela voda njegova, da bi se tresle gore od sile njegove. Psl 109:18 Oblaçio je kletvu kao haljinu svoju: zato neka ona prodre u nutarnjost njegovu kao voda, u kosti njegove kao ulje! M.Iz 8:24 Nije joæ bilo dubina voda, kada sam se rodila i nije joæ bilo izvora s obilatom vodom. M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, M.Iz 9:17 Tako je slatka ukradena voda, teçan je kruh skriven. M.Iz 20:5 Duboka je voda osnova u srcu çovjeka; çovjek razuman zna je iscrpsti. M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je dobra vijest iz daleke zemlje. Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.”

Iza 33:16 Taj øe stanovati na visinama, gradovi su na hridinama utoçiæte njegovo, kruh njegov ne ponestaje, voda njegova neøe nikada presuæiti. Iza 43:16 Ovako veli Gospod, koji je naçinio preko mora put, stazu preko silnih voda, Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, Jer 15:18 Zaæto da vjeçno traje bol moja, i zaæto je huda rana moja, te neøe da se iscijeli? Ti si mi postao kao varav potok, kao voda, na koju se ne moœeæ osloniti. Eze 7:17 Sve su ruke klonule. Sva su koljena postala kao voda. Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Joe 3:18 I ono øe vrijeme gole kapati slatkim vinom, humovi øe proteøi mlijekom, i svima potocima Judinim teøi øe voda. U kuøi Gospodnjoj provret øe izvor, da natopi dolinu akacija. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 19:34 Nego jedan od vojnika probode mu bok kopljem, i odmah izaåe krv i voda. 1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 16:12 I æesti izli çaæu svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put kraljevima od istoka sunçanoga. Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! VODAMA 8 Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem. Psl 107:23 Drugi, koji su plovili morem na laåama, trgovali na velikim vodama, Psl 137:1 Na vodama babilonskim sjedili smo i plakali spominjuøi se Siona. M.Iz 8:27 Kad je gradio nebo, ja sam onda bila, i kad je razmjeravao svod nad vodama

mora. Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. Otk 17:1 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çaæa, i pro E govori s menom i reçe: “Hodi, da ti pokaœem sud bludnice velike, koja sjedi na vodama mnogim; VODE 56 Pst 1:7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 7:10 Nakon sedam dana prodrijeæe vode potopa na zemlju. Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. Izl 14:21 I pruœi Mojsije ruku svoju na more. Tada dade Gospod cijelu noø uzbijati more natrag jakim vjetrom istoçnim i osuæi more, i vode se razdijeliæe. Izl 17:2 Posvadi se narod s Mojsijem i povika: “Daj nam vode da pijemo!” A Mojsije im reçe: “Æto se vi svaåate sa mnom: Zaæto kuæate Gospoda?” P.Zk 33:8 O Leviju reçe: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u çovjeka su, koji se posvetio tebi. Njega si okuæao kod Mase, s njim se prepirao kod Vode Meribe, Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. Job 22:7 Umornome nijesi pruœio vode, gladnome si uskratio kruha, Psl 42:7 Bezdana doziva bezdanu æumom slapova tvojih; svi valovi tvoji i vode tvoje prelaze preko mene. Psl 45:15 Vode ih veselo i radosno, ulaze u palaçu kraljevu. Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, Psl 69:1 Spasi me, Boœe, jer mi veø dolaze vode do grla. Psl 77:16 Vidjeæe te vode, Boœe, vidjeæe te i ustreptaæe; valovi zahukaæe. Psl 78:20 On doduæe udari u kamen, i potekoæe vode i potoci se razliæe: ali moœe li joæ i kruha dati i mesa postaviti narodu svojemu?” Psl 124:4 Vode bi nas bile odnijele, divlji bi potok bio preæao preko nas, M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod hoøe. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko.

815 Iza 30:20 Dat øe vam Svemoguøi kruha tjeskobe i vode nevolje, ali se neøe viæe skrivati uçitelj tvoj i tvoje øe oçi gledati uçitelja. Iza 35:6 Kao jelen skakat øe tada hrom çovjek, jezik øe nijemoga klicati, jer øe u pustinji tada provreti vode i u pustari potoci. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Iza 43:2 Ideæ li preko vode, ja sam s tobom, preko rijeka, neøe te potopiti, ideæ li kroz oganj, neøeæ izgorjeti, neøe te plamen opaliti. Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji Iza 63:12 Koji je silnom miæicom svojom iæao uz desnicu Mojsijevu? Koji je pred njima razdvojio vode, da steçe sebi vjeçno ime? Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Amo 4:8 Dva, tri grada klecajuøi doæla su u drugi grad da se napiju vode, i nijesu se nasitila: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Mat 3:16 Kad se je bio Isus pokrstio, izaåe odmah iz vode. Tada mu se otvoriæe nebesa. On vidje Duha Boœjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. Mat 7:25 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu; ali ona ne pade, jer je bila sagraåena na hridini. Mat 7:27 I udari pljusak, doåoæe vode, dunuæe vjetrovi i napadoæe na kuøu onu. Ona pade, i pad je njezin bio velik Mat 10:42 Tko jednome od ovih malenih ovdje pruœi samo çaæu hladne vode da se napije, jer je moj uçenik, zaista kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøu svoju.” Mat 27:24 Pilat vidje, da niæta ne postiœe, i

da je buka postajala sve veøa. On dade sebi dodati vode i opra ruke svoje pred narodom govoreøi: “Ja sam neduœan u krvi ovoga pravednika. Vi øete vidjeti!” Mar 1:10 Jedva je bio izaæao iz vode, vidje, kako se otvori nebo, i Duh kao golub siåe na njega. Mar 9:41 Tko vam dadne u ime moje çaæu vode da se napijete, jer pripadate Kristu, zaista, kaœem vam: “On neøe izgubiti plaøe svoje. Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Iva 4:7 Tada doåe œena iz Samarije I da zahvati vode. Isus je zamoli: “Daj mi da se napijem!” Iva 4:13 Isus joj odgovori: “Svaki, koji pije od ove vode, opet øe oœednjeti. Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 7:38 Tko vjeruje u mene, kako kaœe Pismo, iz njegova øe srca poteøi rijeke œive vode.” Dje 8:39 A kad izaåoæe iz vode, Duh Gospodnji uze Filipa, Dvoranin ga viæe ne vidje i pun radosti otide putem svojim. 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, Jak 3:12 Moœe li, braøo moja, smokva masline raåati ili trs smokve? Tako ne moœe slani izvor uçiniti slatke vode. 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. Jud 1:12 Ovo su oni, æto oneçiæøuju vaæe gozbe ljubavi, gosteøi se bez stida, pasuøi sebe same, oblaci bez vode, koje vjetrovi okolo gone, jesenska drveta bez roda, æto su dvaput izumrla, iz korijena iæçupana; Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. VODENE 3 Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 16:4 I treøi izli çaæu svoju na rijeke i na izvore vodene; i postade, krv. VODENIH 1 Iza 63:13 Koji ih je vodio preko vodenih

bezdana kao konja preko tratine, tako da se nijesu spotakli?” VODENIM 2 Psl 1:3 On je kao drvo usaåeno na vodenim potocima, koje rod svoj donosi u pravo vrijeme, i kojemu liæøe ne vene; æto on radi, sve uspijeva. Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. VODENO Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. VODENOM Efe 5:26 Da je posveti, oçistivæi je kupelju vodenom u rijeçi, VODI 32 Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. 2Kr 2:14 Ovdje uze plaæt, æto je bio spao s Ilije, udari njim po vodi i povika: “Gdje je sad Gospod, Bog Ilijin?” I kako on udari po vodi, razdijeli se ona na obje strane, i prijeåe Eliæej. Psl 1:6 Jer Gospod zna za put dobrih, a Put bezboœnika vodi u propast Psl 23:3 On krijepi duæu moju, vodi me pravom stazom zbog imena svojega. Psl 25:9 Ponizne vodi pravom stazom; On uçi ponizne putovima svojim. Psl 27:11 Pokaœi mi put svoj, Gospode, vodi me ravnom stazom usprkos neprijateljima mojim! Psl 43:3 Poælji svjetlost svoju, koja ætiti; neka me vodi i dovede na svetu goru tvoju, k æatoru tvojemu! Psl 106:32 Na vodi svaåe opet ga razdraœiæe; tada morade Mojsije trpjeti zbog njih, Psl 139:24 Vidi, jesam li na zlu putu, i vodi me na put vjeçnosti! M.Iz 11:3 Neduœnost vodi poætene sigurno, a nevjerne upropaæøuje laœljivost njihova. M.Iz 12:28 Staza pravednosti vodi k œivotu, a put opaçine k smrti. M.Iz 20:18 Osnove se utvråuju savjetom; zato vodi rat s mnogo razmiæljanja! M.Iz 21:1 Kao tijek vode srce je kraljevo u ruci Gospodnjoj: On ga vodi kamogod hoøe. PNP 2:4 U vinarnicu on me vodi: kao bojni barjak njegov vije se nada mnom ljubav. Iza 40:11 Kao pastir, tako on pase stado svoje. Janjad uzima u naruçje svoje. Nosi ih na prsima svojim; polako vodi dojilicu ovcu. Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On

816 vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Mat 7:13 Uåite na uska vrata, jer su æiroka vrata i æirok put, koji vodi u propast, i vrlo mnogi njim idu. Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Mat 14:28 Petar mu odgovori: “Gospodine, ako si ti, reci mi, da doåem k tebi po vodi. Mat 15:14 Ostavite ih! Oni su slijepi voåe slijepcima. A kad slijepac vodi slijepca, oba padnu u jamu.” Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. Rim 5:3 A ne samo to, nego se hvalimo i nevoljama znajuøi, da nevolja vodi k strpljivosti; Rim 5:16 I dar nije kao grijeh jednoga: “jer je za grijeh jednoga bio sud na osuåenje, a dar od mnogih prijestupa vodi k opravdanju. 2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. Otk 13:10 Ako tko u ropstvo vodi, u ropstvo ide; ako tko maçem ubije, valja da bude maçem ubijen. Ovdje je strpljivost i vjera svetih. VODILI 2 Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Luk 23:32 S njim su vodili van joæ dva zloçinca, da ih pogube. VODIM 2 Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i mnoœe se. Jer 31:9 Dolaze plaçuøi, ja ih pratim i tjeæim, vodim ih k potocima, ravnim putom, gdje se ne spotiçu; jer sam otac Izraelu. Efraim je moj prvoroåeni sin.” VODIO 9 Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. Izl 15:13 Miloæøu svojom vodio si narod, æto si ga oslobodio; vodio si ga jakoæøu svojom u sveti stan svoj. P.Zk 32:12 Tako ga je vodio Gospod jedini, i nije bilo tuåega boga s njim. P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, Psl 77:20 Vodio si narod svoj kao ovce rukom Mojsijevom i Aronovom.

Psl 78:53 Vodio ih je sigurno, te se nijesu brinuli, a neprijatelje njihove zatrpa more. Iza 54:7 “Ostavio sam te samo za kratko vrijeme, ali sam te s velikim milosråem vodio kuøi. Iza 63:13 Koji ih je vodio preko vodenih bezdana kao konja preko tratine, tako da se nijesu spotakli?” Gal 5:1 K slobodi nas je vodio Krist. Stojte dakle çvrsto i ne dajte se opet u jaram ropstva uhvatiti! VODIT 5 Psl 31:3 Jer si mi hridina i utvrda: radi imena svojega vodit øeæ me i upravljati, Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Mat 10:18 Jest, zbog mene vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçanstvo dadnete pred njima i pred neznaboæcima. Mar 13:9 Çuvajte se! Predavat øe vas zbog mene na sudove, biçevat øe vas u sinagogama i vodit øe vas pred namjesnike i kraljeve, da svjedoçite pred njima. Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” VODITE 1 Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ VODITI 6 Psl 48:14 “Tako je Bog, Bog naæ zauvijek i vjeçno; on øe nas voditi do smrti.” Iza 11:6 Tada øe k boraviti s janjetom, ris øe leœati s jaretom, tele, lav i ovca bit øe zajedno. Malen djeçak moœe ih voditi. Iza 42:16 Slijepce øu voditi putovima, kojih ne poznaju. Vodit øu ih stazama, æto su im nepoznate. Obratit cl pred njima tamu u svjetlost, i æto je neprohodno u ravno tko. To je, æto øu uçiniti i neøu propustiti. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Luk 6:39 A rekoæe im i prispodobu: “Moœe li slijepac voditi slijepca? Neøe li obadva pasti u jamu? Rim 7:10 A ja umrijeh; i naåe se, da mi je zapovijed bila za smrt, a trebala me je voditi k œivotu. VODOM6 Psl 42:1 Kao æto koæuta çezne za izvorvodom, tako çezne duæa moja za tobom, Boœe! M.Iz 8:24 Nije joæ bilo dubina voda, kada sam se rodila i nije joæ bilo izvora s obilatom vodom. M.Iz 25:21 Gladuje li neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, œeåa li, napoj ga vodom; Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! Eze 36:25 Poækropit øu vas vodom çistom, da budete çisti. Oçistit øu vas od svih neçistoøa vaæih i od svih idola vaæih. Dan 12:6 Jedan upita çovjeka, koji je obuçen u platno stajao nad vodom u rijeci: ‘Kad øe biti kraj ovim çudesnim stvarima?’ Mat 3:11 Ja vas krstim samo vodom, da se

obratite. A onaj, koji dolazi za mnom, moøniji je od mene. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Mar 1:8 Ja sam vas krstio vodom, on øe vas krstiti Duhom Svetim. Luk 3:16 A Ivan izjavi svima: “Ja vas krstim samo vodom. Ali dolazi jedan, koji je moøniji od mene. Ja nijesam dostojan odrijeæiti remena na obuøi njegovoj. On øe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. Iva 1:31 Ja ga nijesam poznavao. Ali da se on objavi u Izraelu, doæao sam ja da krstim vodom.” Iva 2:7 Isus im zapovjedi: “Napunite posude vodom!” Napuniæe ih do vrha Dje 11:16 Onda se sjetih rijeçi Gospodinove, kako je govorio: ‘Ivan je krstio vodom, a vi øete se krstiti Duhom Svetim.’ Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! 1Pe 3:20 Koji su nekada bili nevjerni, kad su se u dane Noine oslanjali na dugotrpnost Boœju, dok se je gradio kovçeg, u kojem se malo, to jest, osam duæa, spasilo vodom. 1Iv 5:6 Ovaj je, koji doåe vodom i krvlju i Duhom, Isus Krist, ne samo u vodi, nego u vodi i krvi; i Duh je, koji svjedoçi, jer je Duh istina. VODSTVA M.Iz 11:14 Gdje nema vodstva, propada narod, a dobro stoji gdje se çuju mnogi savjetnici. VODU8 Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. Job 15:16 A kamoli çovjek, sasvim pokvareni, koji pije zlodjela kao vodu. Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. M.Iz 5:15 Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i œubor-vodu iz svojega vrela! M.Iz 5:15 Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i œubor-vodu iz svojega vrela! Iza 12:3 S veseljem øete crpsti vodu iz izvora spasenja. Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Eze 31:16 Tutnjavom pada njegova stresao sam narode, kad sam ga sruæio u svijet mrtvih, k onima, koji su siæli u jamu. Tada su se utjeæila u svijetu mrtvih sva drveta edenska, najizabranija i najbolja na Libanonu, sva, æto su pila vodu. Hos 5:10 Knezovi su Judini postali kao oni, koji premjeætaju meåu. Izlit øu na njih jarost svoju kao vodu. Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u

817 vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.” Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. Iva 13:5 Tada uli vodu u umivaonicu i poçne prati noge uçenicima i otirati otiraçem, kojim je bio opasan. Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!” I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” VOJEVAO Dan 7:21 I bio sam vidio, kako je taj rog vojevao sa svecima i nadvlaåivao ih, 2Ti 4:7 Dobar sam boj vojevao, trku svræio, vjeru oçuvao. VOJNICI 4 Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! Iva 19:2 Vojnici spletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i obukoæe mu skrletnu haljinu. Iva 19:24 Onda rekoæe meåu sobom: “Ne derimo je, nego bacimo kocke za nju, kojemu øe dopasti!” Tako se imala ispuniti rijeç Pisma: “Razdijeliæe meåu se haljine moje i za odjeøu moju baciæe kocke.” I vojnici tako uçiniæe. Iva 19:32 Doåoæe dakle vojnici, i prvome prebiæe golijeni i drugome raspetomu s njim. VOJNICIMA Mat 28:12 Ovi se skupiæe sa starjeæinama i odrœaæe vijeøe. Dadoæe vojnicima mnogo novaca VOJNIK 1 2Ti 2:3 Podnosi s menom napore kao dobar vojnik Krista Isusa! VOJNIKA Mat 8:9 I ja, premda samo podloœnik, reknem jednome od vojnika, koji su poda mnom: ‘Idi!’ i on ide; drugome: ‘Doåi!’ i on doåe; i slugi svojemu: ‘Uçini to!’ i on uçini!” Iva 19:34 Nego jedan od vojnika probode mu bok kopljem, i odmah izaåe krv i voda. Dje 10:7 I kad otide anåeo, koji mu je bio govorio, dozva dvojicu sluga svojih i jednoga bogobojazna vojnika od onih, koji su mu sluœili. VOJNOM Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. VOJSKA 9 1Kr 22:19 A Mikaja nastavi: “Zato çuj rijeç Gospodnju: “Vidjeh Gospoda gdje sjedi na prijestolju svojem, a sva vojska nebeska stoji mu s desne i s lijeve strane. PNP 6:4 Zaruçnik: Lijepa si, draga moja,

kao Tirsa krasna kao Jerusalem, strahovita kao ratna vojska. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Iza 34:4 Proøi øe sva vojska nebeska. Kao knjiga savit øe se nebo i sva vojska njegova pada, kao liæøe s vinove koze, kao æto padaju suhe smokve sa stabla smokova. Jer 33:22 Kao æto se ne meøe izbrojiti vojska nebeska ni izmjeriti pijesak morski, tako øu umnoœiti potomstvo svojega sluge Davida i Levite, koji obavljaju svetu sluœbu moju.’” Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? Luk 2:13 Ujedanput pridruœi se anåelu velika vojska nebeska, koja je hvalila Boga i pjevala: VOJSKAMA 66 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. 2Sa 7:26 Tada øe biti ime tvoje biti uzveliøano dovijeka, i govorit øe se: “Gospod nad vojskama jest Bog Izraelov, i kuøa sluge tvojega Davida stajat øe pred tobom. 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Job 25:3 Vojskama njegovim ima li broja? I koga ne obasjava svjetlost njegova? Psl 44:9 Ali sad si nas posve odbacio i posramio nas; nijesi iæao s vojskama naæim u boj. Psl 46:7 Gospod nad vojskama s nama je, utoçiæte je nama Bog Jakovljev! Psl 80:14 Boœe nad vojskama nebeskim, pogledaj opet s neba i vidi i pobrini se za vinograd svoj! Psl 84:1 Kako su mili æator tvoj, Gospode nad vojskama! Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! Iza 1:9 Jest, da nam Gospod nad vojskama nije ostavio jedan ostatak, bili bismo kao Sodoma, izjednaçili bismo se s Gomorom! Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe rijeç Sveca Izraelova. Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet,

svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Iza 6:5 Tada ja povikah: “Jao meni, ja sam izgubljen; jer sam çovjek neçistih usana i stojim kod naroda neçistih usana. I ugledah kralja, Gospoda nad vojskama, vlastitim oçima!” Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 9:7 Njegova je punina vlasti, mir nema nikada kraja. Vladat øe na prijestolju Davidovu i nad kraljevstvom njegovim. Uçvrstit øe ga i poduprijeti pravicom i pravednoæøu od sada dovijeka. Revnost Gospoda nad vojskama to øe uçiniti. Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad vojskama pregledava vojsku. Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. Iza 28:29 I to dolazi od Gospoda nad vojskama; divna je osnova njegova, velika je mudrost njegova. Iza 29:6 Od Gospoda nad vojskama doøi øe pohod na te gromom i treænjom i bukom velikom, burom i vihorom i plamenom, æto proœdire. Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. Iza 39:5 Tada reçe Izaija Ezekiji: “Çuj rijeç Gospoda nad vojskama: Iza 44:6 Ovako veli Gospod, kralj Izraelov i otkupitelj njegov, Gospod nad vojskama: “Ja sam prvi i ja posljednji, osim mene nema boga. Iza 47:4 “Otkupitelj naæ zove se Gospod nad vojskama, Svetac Izraelov.” Iza 48:2 ni se imenuju po svetom gradu i oslanjaju se na Boga Izraelova, kojemu je ime Gospod nad vojskama. Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 10:16 Ali kao ovi nije dio Jakovljev, nego je on stvoritelj svega, i Izrael je pleme, æto je njegovo. “Gospod nad vojskama ime je njegovo. Jer 11:20 Gospode nad vojskama, ti sudiæ pravedno i ispitujeæ bubrege i srca, daj da vidim osvetu tvoju na njima, jer tebi sam predao stvar svoju. Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila

818 radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Amo 5:14 Traœite dobro a ne zlo, da œivite! Tada øe Gospod, Bog nad vojskama, biti i s vama, kako ste rekli. Mih 4:4 Svaki stanuje pod svojom vinovom lozom i smokvom, a da ga tko ne plaæi, jer to obeøaæe usta Gospodnja nad vojskama. Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Zah 1:17 Nadalje objavi: ‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Na moje øe se gradove opet izliti blagoslovi. Gospod øe se opet smilovati Sionu i opet øe izabrati Jerusalem.’” Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. Zah 6:12 I reci mu: “‘Ovako veli Gospod nad vojskama: Gle, çovjek, “mladica” je ime njegovo! Pod njim øe proklicati, i on øe sagraditi hram Gospodnji. Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” Zah 8:11 A sada neøu viæe biti kao u prijaænje dane ostatku toga naroda, govori Gospod nad vojskama. Zah 13:7 “Maçu, probudi se protiv pastira mojega, protiv çovjeka, koji mi je blizu!” govori Gospod nad vojskama, “Udarit øu pastira, da se razbjegnu ovce. Tada øu okrenuti ruku svoju protiv malenih. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mal 1:6 “Sin poætuje oca i sluga gospodara svojega. Ako sam ja otac, gdje je çast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene?’ veli Gospod nad vojskama vama, sveøenici, koji sramotite ime moje. Pitate: ‘Kako smo mi to sramotili ime tvoje?’

Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 1:9 “Zato umilostivite Boga, da nas primi milostivo! Iz ruke vaæe tako mu je davano. Moœe li on tada biti milostiv prema vama?”, govori Gospod nad vojskama. Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Mal 2:2 Ako ne posluæate i od srca ne idete za tim, da imenu mojemu dadnete çast,” veli Gospod nad vojskama, “tada øu pustiti na vas prokletstvo i pretvorit øu blagoslove vaæe u prokletstva. Jest, veø sam ih pretvorio u prokletstva, jer ih ne primiste k s Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mal 3:10 Donosite svu desetinu u spreme, da bude hrane u mojemu hramu! Okuæajte me ipak u tom”, veli Gospod nad vojskama, neøu li vam otvoriti prozore neba i izliti na vas blagoslov izobilja! Mal 3:12 “Svi øe vas narodi slaviti sretnima, jer ste zemlja meni mila, veli Gospod nad vojskama, Mal 3:13 “Preveø su preuzetne rijeçi vaæe na me”, veli Gospod nad vojskama. “Pitate: ‘Æto govorimo meåu se na tebe?’ Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Mal 3:17 “Oni pripadaju meni”, veli Gospod nad vojskama, “u dan, æto ga spremam, kao svojina moja! Prijazno øu postupati s njima, kao æto otac postupa sa sinom svojim, koji sluœi u njega. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. Mal 4:3 Tada øete pogaziti bezboœnike, jer øe oni biti kao prah pod stopama vaæim u dan, æto ga spremam, veli Gospod nad vojskama. Rim 9:29 Isto je tako prorekao Izaija: “Da nam nije Gospodin nad vojskama ostavio ostatka, bili bismo kao Sodoma i sliçni Gomori.” VOJSKE 9

Joæ 5:15 A voåa vojske Gospodnje reçe Joæui: “Izuj obuøu svoju s nogu svojih; jer mjesto, na kojemu stojiæ, sveto je.” To uçini Joæua. 1Sa 17:45 A David reçe Filistejinu: “Ti ideæ na me s maçem, s kopljem i sa sulicom. A ja idem na te u ime Gospoda nad vojskama, Boga vojske Izraelove, koju si ti pogrdio. 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. Psl 103:21 Slavite Gospoda, sve vojske njegove, sluge njegove, vræitelji volje njegove! Psl 148:2 Hvalite ga, svi anåeli njegovi, hvalite ga, sve vojske njegove! Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Luk 21:20 Kad vidite, da je Jerusalem opkoljen od vojske, onda znajte, da je blizu razorenje njegovo. Heb 11:34 Ugasiæe silu ognjenu, utekoæe od oætrica maça, ojaçaæe od slabosti, postadoæe junaci u boju, rastjeraæe vojske tuåe; Otk 19:14 I vojske nebeske iåahu za njim na konjima bijelim, obuçene u platno bijelo i çisto. VOJSKI 1 Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. VOJSKOM 2 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Joe 2:11 I Gospod drma glasom svojim pred vojskom svojom, jer je vojska njegova vrlo velika, mnogobrojni su izvræitelji rijeçi njegove. Jest, velik je dan Gospodnji i vrlo straæan, Tko øe ga podnijeti? VOJSKOVOÅA Otk 19:18 Da jedete mesa od kraljeva, i mesa ori vojskovoåa i mesa od moguønika i mesa od konja i njihovih jahaça, i mesa od sviju slobodnjaka i robova, i od malih i velikih!” VOJSKOVOÅE 2 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. VOJSKOVOÅI 1 2Ti 2:4 Ni jedan, koji se bori, ne upuæta se u poslove ovoga svijeta; inaçe neøe ugoditi vojskovoåi. VOJSKU 4 Izl 15:4 Kola faraonova i vojsku njegovu pobaca u more. Cvijet boraca njegovih utonu u Crvenom moru. 1Sa 17:10 Filistejin rugao se je dalje: “Danas sam osramotio vojsku Izraelovu. Dajte mi çovjeka, da se bijemo!”: Iza 13:4 Çuj, vika na gorama kao od mnogoga naroda Çuj, buka od kraljevstva, od skupljenih naroda! Gospod nad

819 vojskama pregledava vojsku. Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. VOJUJE 2 1Ko 9:7 Tko vojuje kad o svojemu troæku? Tko sadi vinograd, a od roda, njegova da ne jede? Tko pase stado, i od mlijeka stada ne jede? Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. VOJUJETE 1 Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. VOJUJU 2 Iza 29:7 Kao san, kao noøno viåenje bit øe rulja svih naroda, koji vojuju protiv ognjiæta Boœjemu, i svi, koji udaraju na njega i na gorske utvrde njegove, i koji ga pritiskuju. 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, VOL 2 M.Iz 15:17 Bolje je jelo od zelja, gdje je ljubav, nego vol ugojeni, gdje je mrœnja. Iza 1:3 Vol poznaje gospodara svojega i magarac jasle gospodara svojega. Samo Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!” VOLA Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” Luk 13:15 Gospodin mu reçe. Licemjeri! Ne odvezuje li svaki od vas u subotu svojega vola ili magarca od jasala i ne vodi li ga, da ga napoji” VOLE 2 Jer 14:10 Ovako veli Gospod o na odu ovom: “Tamo i amo lutati, to vole oni. Nikada ne ætede nogu svojih, a Gospodu se ne dopadaju, sada se on spominje krivnje njihove i kazni ih za grijehe njihove.” Mat 23:6 Vole poçasna mjesta na gozbama i prve stolice u sinagogama, VOLI 3 M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. Jer 5:31 Proroci prorokuju laœ, sveøenici rade na svoju ruku, i tako voli moj narod, a æto øete çiniti, kad se pribliœi kraj? Hos 12:7 Laœnu tezulju ima on u ruci kao kakav Kanaanac. Voli prevariti. VOLIÆ 1 Mih 7:5 Nemojte se pouzdati u druga! Ne oslanjajte se na prijatelja! Pred onom, koju voliæ, zatvorl vrata svojih usta! VOLIM 3 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? Amo 5:21 “Mrzim i prezirem sveçanosti vaæe. Ne volim mirisati svetkovina vaæih. 1Ko 14:19 Ali na sastanku crkve volim pet rijeçi umom svojim reøi, da i druge pouçim, negoli deset tisuøa rijeçi jezikom. VOLIO Heb 11:25 I volio je stradati s narodom Boœjim, negoli imati çasovit uœitak grijeha, 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i

poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu; VOLJA2 PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Mat 6:10 Doåi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji! Luk 12:32 Ne boj se, malo stado; jer je bila volja Oca vaæega, da vam dadne kraljevstvo. Luk 22:42 “Oçe, ako hoøeæ, ukloni ovu çaæu od mene! Ali ne moja, nego neka bude volja tvoja!” Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Rim 12:2 Ne izjednaçujte se s ovim svijetom, nego se promijenite obnovljenjem miæljenja svojega, da kuæate, æto je volja Boœja, æto je dobro, ugodno i savræeno. 2Ko 8:12 Jer ako je spremna volja, mila je po onome, æto ima, a ne po onome, æto nema. 1So 4:3 Jer je ovo volja Boœja, svetost vaæa, da se çuvate od bludnosti, Jak 3:4 Gle, i laåe, iako su velike, i silni ih vjetrovi gone, okreøu se malim kormilom, kamogod hoøe volja kormilarova. 1Pe 3:17 Jer je bolje, ako hoøe volja Boœja, da trpite zbog dobrih djela, negoli zbog zlih. VOLJAN 2 Mat 26:41 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast; jer je duh voljan, ali je tijelo slabo.” Mar 14:38 Bdijte i molite se, da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, ali je tijelo slabo.” VOLJE 13 Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Psl 103:21 Slavite Gospoda, sve vojske njegove, sluge njegove, vræitelji volje njegove! Luk 2:14 “Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.” Iva 1:13 Koji nijesu roåeni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muœevlje, nego od Boga. Iva 1:13 Koji nijesu roåeni od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muœevlje, nego od Boga. Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Dje 27:22 A sad vas opominjem: budite dobre volje, jer nijedna duæa od vas neøe propasti osim laåe. Rim 8:20 Jer je stvorenje podvrgnuto prolaznosti, ne od svoje volje, nego zbog onoga, koji ga podvrgnu nadi, Efe 1:5 U ljubavi nas je predodredio po

Isusu Kristu za svoje sinove po slobodnoj odluci volje svoje, Efe 1:9 Oçitovavæi nam tajnu volje svoje po svojoj slobodnoj odluci, koju je predodredio u njemu; Efe 1:11 U njemu i mi postadosmo baætinici predodreåeni po odredbi onoga, koji sve çini po odluci volje svoje, Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. Kol 1:9 Zato i mi od onoga dana, kako çusmo, ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite spoznajom volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. VOLJI 16 Iza 54:16 Gle, ja sam stvorio kovaça, koji raspaljuje ugljevlje i pravi oruœje po svojoj volji, ja sam stvorio i kvaritelja, da uniætava. Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Jer 18:4 Pokvario se sud, æto ga je upravo pravio, kako to bude pod rukom lonçarovom, pa je naçinio drugi sud, kako je lonçaru bio po volji. Mat 27:43 On se je uzdao u Boga; neka ga sad izbavi, ako mu je po volji, jer je govorio: “Ja sam Si Boœji.” Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. Rim 9:19 Reøi øeæ mi dakle: “Æto onda joæ kori? Jer tko se moœe protiviti volji njegovoj? 1Ko 10:5 Ali veøina od njih nije bila po volji Bogu, jer su bili pobijeni u pustinji, Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po volji Boga i Oca na Kol 1:1 Pavao, apostol Krista Isusa po volji Boœjoj, i Timotej, brat, Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. 1Pe 4:19 Zato i koji trpe po volji Boœjoj, neka preporuçuju vjernome Stvoritelju duæe svoje dobrim djelima! 2Pe 1:17 Jer je on primio od Boga Oca çast i slavu, kad siåe k njemu od uzviæene slave ovaj glas: “Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po mojoj volji njega sluæajte.” 2Pe 1:21 Jer nikad nije bilo proroçanstvo javljeno po volji çovjeçjoj, nego su ponukani od Duha Svetoga govorili sveti Boœji ljudi. Otk 4:11 “Dostojan si, Gospodine i Boœe naæ, da primiæ slavu i çast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je.” VOLJU9 Psl 40:8 Volju tvoju çiniti, Boœe moj, meni je slast; zakon tvoj nosim u srcu. Iza 44:28 Koji govorim o Kiru: ‘On je pastir moj’ – Izvræit øe svu volju moju i reknut øe o Jerusalemu: ‘Neka se sazida opet!’ i o hramu: ‘Neka se osnuje nanovo!’” Mat 7:21 Neøe svaki, koji mi govori: “Gospodine, Gospodine! uøi u kraljevstvo

820 nebesko, nego samo tko çini volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mat 21:31 Tko je od ove dvojice ispunio volju oçevu?” Odgovoriæe: “Drugi.” Tada im reçe Isus: “Zaista, kaœem vam: Carinici i bludnice dolaze joæ prije vas u kraljevstvo Boœje. Luk 12:47 A onaj sluga, koji zna volju gospodara svojega, ali ne radi i ne upravlja po volji njegovoj, dobit øe mnogo udaraca. Iva 5:30 Ja ne mogu niæta çiniti sam od sebe. Sudim, kako çujem. Moj je sud pravedan; jer ne traœim volje svoje, nego volju onoga, koji me je poslao. Iva 6:38 Jer siåoh s neba, ne da çinim volju svoju, nego volju onoga, koji me posla. Iva 6:38 Jer siåoh s neba, ne da çinim volju svoju, nego volju onoga, koji me posla. Iva 7:17 Ako tko hoøe çiniti njegovu volju, poznat øe, je li ova nauka od Boga, ili ja sam od sebe govorim. Iva 9:31 A znamo, da Bog ne sluæa grjeænika, nego ako tko poætuje Boga i çini volju njegovu, onoga usliæi. Dje 22:14 A on reçe: ‘Bog otaca naæih izabra te, da upoznaæ volju njegovu, i da vidiæ Pravednika, i da çujeæ glas iz usta njegovih: Rim 2:18 I poznajeæ njegovu volju. U zakonu pouçen znaæ, æto je dobro i zlo; 2Ko 9:2 Jer poznajem vaæu dobru volju, za koju se s vama ponosim kod Makedonaca, da je i Ahaja spremna od lanjske godine, i vaæa je revnost potaknula mnoge. Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Heb 10:7 Tada rekoh: “Evo dolazim u poçetku knjige pisano je za mene, da çinim volju tvoju, o Boœe!” Heb 10:36 Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivæi volju Boœju postignete obeøanje. Heb 13:21 Neka vas usavræi u svakome dobru, da çinite volju njegovu, çineøi u vama, æto je ugodno pred njim, po Isusu Kristu, kojemu slava u vijeke vjekova! Amen. 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. 1Iv 2:17 I svijet prolazi i poœuda njegova; a tko çini volju Boœju, ostaje dovijeka. VOLOVE 2 Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? VOLOVIMA Iva 2:15 Tada on splete od uœeta biç i istjera iz hrama sve zajedno s ovcama i volovima. Mjenjaçima prosu novce i isprevrnu stolove njihove. VOLU 2 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. VOLUJSKI 1 Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani

volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. VOLUJSKO Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. VOØA PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! VOØEM Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. VOSAK 2 Psl 22:14 Kao voda razlijevam se, rasuti su svi udovi moji; srce mi postade kao vosak i topi se u grudima. Psl 97:5 Gore se kao vosak tope pred Gospodom, pred Gospodom cijeloga svijeta. VRABAC 1 Psl 84:3 I vrabac nalazi kuøu, lastavica gnijezdo, da u njih skrije mlade svoje: oltare tvoje, Gospode nad vojskama, kralju moj i Boœe moj! VRABACA Luk 12:6 Ne kupuje li se pet vrabaca za deset novçiøa? A ipak ni jedan od njih nije zaboravljen kod Boga. VRAÇA Jer 27:9 Zato ne sluæajte svojih proroka, vraça, sanjaça, gatara i bajaça, koji vam govore: Neøete sluœiti kralju babilonskom! VRAÇAJ 1 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” VRAÇAJUØI 1 Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima. VRAÇANJA 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” VRAÇAR 1 Dje 13:8 Ali Elimas vraçar – jer to znaçi ime njegovo – protivio im se i gledao je da odvrati namjesnika a od vjere. VRAÇARI 1 Otk 22:15 Vani su psi, i vraçari i bludnici, i ubojice i idolopoklonici, i svaki, koji ljubi i çini laœ. VRAÇARICA Izl 22:18 Ne dopuætaj da vraçarica œivi! VRAÇARIMA Otk 21:8 A straæljivima, i nevjernima i neçistima, i ubojicama i bludnicima, i vraçarima i idolopoklonicima i svima laæcima, njima je dio u jezeru, æto gori ognjem i sumporom. To je smrt druga. VRAÇARSKOGA Dje 16:16 I dogodi se, kad smo iæli u bogomolju, da nas srete jedna ropkinja, koja je imala duha vraçarskoga, i vraçajuøi donosila velik dobitak svojim gospodarima.

VRAÇATI 1 Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. VRAØA 5 Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. Psl 146:4 Izaåe li iz njega duh njegov, to se on vraøa u zemlju; u isti dan rastope se osnove njegove. M.Iz 17:13 Tko vraøa zlo za dobro, kuøu njegovu neøe ostaviti nesreøa. Iza 55:11 Tako je i s mojom rijeçi, koja izlazi iz mojih usta: ne vraøa se k meni prazna, dok nije izvræila, æto sam htio, i ispunila, za æto sam je poslao. VRAØAÆ 2 Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine VRAØAJ 1 Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” VRAØAJTE 2 Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo; nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. VRAØAJU 5 Psl 35:12 Vraøaju mi zlo za dobro; osama je sudbina duæi mojoj. Psl 104:29 A odvratiæ li lice svoje, preplaæe se; uzmeæ li im dah, poginu i vraøaju se opet u prah. Prp 1:7 Sve rijeke teku u more, a more se nikada ne napuni; odakle teku rijeke, onamo se vraøaju da ponovo poçnu svoj tok. Iza 51:11 Osloboåeni Gospodnji vraøaju se i dolaze pjevajuøi u Sion. Na glavi njihovoj sja radost vjeçna, njihov je dio radost i veselje, nestalo je brige i uzdisanja.” Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. VRAØAM 2 Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” VRAØANJE 1 Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova

821 dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” VRAØAO Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. Heb 7:1 Jer ovaj Melkizedek, kralj Salemski, sveøenik Boga sveviænjega, koji srete Abrahama, kad se vraøao nadvladavæi kraljeve, i blagoslovi ga; VRAØATE 2 P.Zk 32:6 Tako li vraøate Gospodu, narode ludi i bezumni? Nije li on otac tvoj. Vlasnik tvoj, Stvoritelj tvoj, koji te napravi i utvrdi? Gal 1:6 Çudim se, da se tako brzo od i vraøate od onoga, koji vas pozva miloæøu Kristovom, na drugo evanåelje; VRAØATI 1 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. VRAPCI 1 Mat 10:31 Ne bojte se dakle! Vi ste viæe vrijedni, negoli mnogi vrapci. VRAT 4 P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Mar 9:42 Tko navede jednoga od ovih malenih koji vjeruju, da se spotakne, za njega bi bolje bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da se baci u more. Dje 15:10 Sad dakle æto kuæate Boga, i hoøete da metnete uçenicima na vrat jaram, kojega ni oçevi naæi ni mi ne mogosmo nositi? VRATA 47 Pst 6:16 Napravi na kovçegu otvor a svjetlost i lakat mu odmjeri visine odozgor naokolo; stavi onda vrata kovçegu sa strane i naçini u njemu donji, srednji i gornji kat! Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” Izl 12:23 Kad onda izaåe Gospod, da bije Egipat, i vidi krv na gornjem pragu i na oba dovratka, proøi øe Gospod mimo vrata i neøe dati anåelu pogubitelju da uåe u kuøe vaæe, pa da ubija. Izl 20:10 Ali sedmi dan jest subota, dan odmora u çast Gospodu, Bogu tvojemu. Tad ne smijeæ raditi nikakva posla, ni ti ni sin tvoj ili køi tvoja, ni sluga tvoj ni sluækinja tvoja ni stoka tvoja ni stranac, koji boravi kod tebe unutar vrata tvojih. P.Zk 6:9 I napiæi ih na dovratnike kuøe svoje i na vrata svoja! Joæ 6:26 U to vrijeme izreçe Joæua ovo prokletstvo: “Proklet neka je pred Gospodom çovjek, koji se hoøe da opet sagradi grad Jeriho! Za cijenu prvoroåenca svojega neka mu postavi temelj i za cijenu najmlaåega sina svojega neka mu stavi vrata!”

Suc 5:8 Jer se traœilo nove bogove, pokuca tada na vrata rat, ali se nije vidio ætit ni koplje meåu çetrdeset tisuøa u Izraelu, Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! Psl 24:7 Uzdignite, vrata, glave svoje! Protegnite se, vrata prastara, moœe uniøi Kralj pun slave! Psl 100:4 Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo! Psl 141:3 Postavi, Gospode, straœu ustima mojim, çuvaj vrata usana mojih! M.Iz 17:19 Tko ljubi svaåu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traœi pad. PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. PNP 7:13 Mandragore diæu veø svojim mirisom. Vrata naæa kriju svakojakoga krasnog voøa: novoga i staroga, za tebe sam ga saçuvala, Dragi moj! PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! Iza 45:2 “Ja idem pred tobom i ravnam putove neprohodne. Razbijam vrata mjedena, lomim prijevornice gvozdene. Iza 54:12 Gradim kruniæta tvoja rubina, vrata tvoja iz kristala i ogradu tvoju iz dragoga kamenja. Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. Jer 17:25 Tada øe ulaziti na vrata grada ovoga kraljevi i knezovi, koji sjede na prijestolju Davidovu, na kolima i konjima, oni, knezovi njihovi, ljudi Judini i stanovnici jerusalemski, i ovaj øe grad ostati napuçen dovijeka. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Mih 7:5 Nemojte se pouzdati u druga! Ne oslanjajte se na prijatelja! Pred onom, koju voliæ, zatvorl vrata svojih usta! Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. Mat 7:13 Uåite na uska vrata, jer su æiroka vrata i æirok put, koji vodi u propast, i vrlo mnogi njim idu. Mat 7:13 Uåite na uska vrata, jer su æiroka vrata i æirok put, koji vodi u propast, i vrlo mnogi njim idu. Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Mat 16:18 I ja tebi kaœem: “Ti si Petar. Na toj hridini sagradit øu Crkvu svoju, i vrata paklena neøe je nadvladati. Luk 13:24“Trudite se da uåete na uska vrata, jer vam kaœem: “Mnogi øe traœiti da uåu, a neøe moøi. Iva 5:2 U Jerusalemu je kod Ovçjih vrata kupelj, koja se zove hebrejski Betsaida, i

ina pet trijemova. Iva 10:1 “Zaista, zaista, kaœem vam: tko ne ulazi na vrata u ovçinjak nego prelazi na drugom mjestu, on je tat i razbojnik. Iva 10:7 Tada im reçe Isus opet: “Zaista, zaista, kaœem vam: “Ja sam vrata k ovcama. Iva 10:9 Ja sam vrata. Tko uåe kroza me, spasit øe se. On øe ulaziti i izlaziti i paæu nalaziti. Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Dje 5:19 Ali anåeo Gospodnji otvori noøu vrata tamnice, izvede ih i reçe: 1Ko 16:9 Jer mi se otvoriæe velika i æirom otvorena vrata, i protivnika ima mnogo. 2Ko 2:12 A kad doåoh u Troadu, da propovijedam evanåelje Kristovo, i otvoriæe mi se vrata u Gospodinu. Kol 4:3 Molite se ujedno i za nas, a nam Bog otvori vrata rijeçi, da propovijedamo tajnu Kristovu, za koju sam i svezan, Heb 13:12 Zato je i Isus, da posveti narod krvlju svojom, trpio izvan vrata. Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. Otk 3:20 Evo stojim na vratima i kucam: ako tko çuje glas moj i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerat øu s njim, i on s menom. Otk 4:1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, æto sam ga çuo kao trubu gdje govori s menom, reçe: “Uzaåi ovamo, i pokazat øu ti, æto treba da bude za ovim.” Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. Otk 21:25 I vrata njegova neøe se zatvarati danju, jer ondje noøi neøe biti. Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! VRATAR 1 Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. VRATARU Mar 13:34 Ono je kao u çovjeka, koji je poæao na put. Kad je ostavljao kuøu svoju, predao je slugama svojim kuøanstvo, svakomu je odredio svoj posao, vrataru je naloœio, da bude budan. VRATE 3 Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Hos 5:4 Djela njihova se daju da se vrate k

822 Bogu svojemu, jer duh idolopoklonstva vlada u njima, i oni neøe da æto znaju o Gospodu. Heb 11:15 I da su mislili na onu zemlju, iz koje su izaæli, imali bi vremena da se vrate. VRATI 18 Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. Brj 22:23 I kad magarica vidje anåela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim maçem u ruci, svrnu magarica s puta i poåe u polje. Balaam je tukao magaricu, da je opet vrati na put. 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n 2Kr 20:5 “Vrati se i javi Ezekiji, knezu naroda mojega: “Ovako veli Gospod, Bog Davida, djeda tvojega: “Çuo sam molitvu tvoju i vidio suze tvoje. I eto, ozdravit øu te opet veø preksutra iøi øeæ u hram Gospodnji. Prp 12:7 I prah se vrati u zemlju, onako, kako je bio, i duh se vrati k Bogu, koji ga je dao – : Prp 12:7 I prah se vrati u zemlju, onako, kako je bio, i duh se vrati k Bogu, koji ga je dao – : Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! Jer 3:12 Idi, viçi ove rijeçi tamo prema sjeveru i reci: Vrati se, odmetnice, Izraele!” veli Gospod. “Neøu viæe gnjevno gledati na vas; jer sam milostiv”, veli Gospod, “ne gnjevim se dovijeka. Jer 4:1 “Ako se vraøaæ, Izraele”, veli Gospod, “vrati se k meni! Ako mi ukloniæ s oçiju te gadove idolske, neøeæ ostati bez domovine Jer 47:6 Ah, maçu Gospodnji, dokle se joæ neøeæ smiriti? Vrati se u korice, Stani, i miran ostani! Eze 3:19 Ako li ti opomeneæ Bezboœnika a on se ne vrati od bezboœnosti svoje i od opakog puta svojega, to øe on poginuti zbog opaçine svoje; a ti si spasio duæu svoju. Eze 46:17 Ako li æto daruje od svoje baætine kojemu slugi svojemu, neka to bude ovomu samo do oprosne godine! Onda neka se vrati knezu! Samo sinovima njegovim ostaje to kao baætinski posjed. Mat 24:46 Blagoslovljen je sluga, kojega gospodar njegov, kad se vrati kuøi, naåe da çini tako. Mat 26:45 Tada se vrati natrag k uçenicima svojim i reçe im: “Jednako spavate i poçivate? Evo se pribliœi ças, i Sin çovjeçji predat øe se u rake grjeænicima. Luk 4:14 U sili Duha vrati se Isus u Galileju.

Njegov se je glas raæirio po svoj okolini. Luk 8:39 “Vrati se kuøi natrag i pripovijedaj, æto ti uçini Bog!” On otide i navjeæøivao je po svem gradu, æto mu je bio uçinio Isus. VRATIÆ 1 Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” VRATIÆE 3 Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” Luk 24:53 Tada se s velikom radoæøu vratiæe u Jerusalem. Bili su uvijek u hramu i slavili su Boga. Amen. VRATIM 2 Psl 116:12 Kako da vratim Gospodu za sve dobro, æto mi uçini? Luk 10:35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioniçaru i reçe mu: “Brini se za njega, i æto viæe potroæiæ, platit øu ti, kad se vratim. VRATIMA3 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Psl 127:5 Blagoslovljen je çovjek, koji je njima napunio tobolac svoj! Neøe se nikada osramotiti, i kada se pravdaju s neprijateljima na vratima. M.Iz 8:34 Blagoslovljen je onaj, koji me sluæa, koji straœi na vratima mojim svaki dan, koji çuva dovratnike moje! M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. M.Iz 31:31 Podajte joj da uœiva plod ruku svojih i neka je hvale na vratima djela njezina! Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. Zah 8:16 Ovo je, æto imate çiniti: govorite jedan drugome istinu! Sudite na vratima na svojim vjerno i mirno! Mat 24:33 Tako i vi, kad vidite sve ovo, znajte, da je pred vratima Luk 16:20 Pred njegovim vratima leœao je jedan siromah po imenu Lazar sav u çirovima. Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” Jak 5:9 Ne uzdiæite jedan na drugoga, braøo, da ne budete suåeni! Gle, sudac stoji na vratima. Otk 3:20 Evo stojim na vratima i kucam: ako tko çuje glas moj i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerat øu s njim, i on s menom. Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. VRATIO 4 Izl 33:11 A govorio je Gospod s Mojsijem

licem u lice, kao æto govori netko s prijateljem svojim. Potom bi se ovaj vratio u tabor, a sluga njegov, mladi Joæua, sin Nunov, ne bi se maknuo od Æatora. Job 34:15 Preminulo bi najednom svako tijelo, çovjek bi se opet vratio u prah. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ 1Pe 2:23 Koji nije vratio pogrde, kad su ga grdili, nije prijetio, kad je trpio, nego se je prepustio onome, koji ga je nepravedno osudio; VRATIT 5 M.Iz 20:22 Ne govori: “Vratit øu zlo!” Çekaj Gospoda, i on øe ti pomoøi! Iza 35:10 Otkupljeni od Gospoda vratit øe se po njemu i doøi øe u Sion pjevajuøi. Glavu øe njihovu obasjavati radost vjeçna, veselje i radost prate ih, briga i uzdisanje bjeœe. Zah 9:12 Vratite se k tvråavi, suœnji puni nadanja! Joæ ti danas javljam: “Vratit øu ti dvojinom. Mat 10:13 Je li kuøa dostojna toga, doøi øe na nju vaæ pozdrav mira; nije li dostojna toga, vaæ pozdrav mira vratit øe se k vama. Mat 12:44 Onda pomisli: “Vratit øu se u kuøu svoju, iz koje sam izaæao. I on doåe, naåe je praznu, lijepo pometenu i ukraæenu. VRATITE 3 Jer 3:22 “Vratite se, sinovi odmetnici, ja øu iscijeliti rane otpada vaæega!” “Evo nas, dolazimo k tebi, jer si Gospod, Bog naæ! Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Zah 9:12 Vratite se k tvråavi, suœnji puni nadanja! Joæ ti danas javljam: “Vratit øu ti dvojinom. VRATITI 11 Pst 22:5 Tada reçe Abraham slugama svojim: “Ostanite ovdje s magarcem a ja i djeçak poøi øemo tamo, da se poklonimo, pa øemo se opet vratiti k vama.” Job 7:10 Nikada se viæe neøe vratiti kuøi svojoj, i njegov ga stan nikada opet neøe vidjeti. Iza 38:8 Evo, ja øu vratiti sjenu po stepenima, po kojima je siæla na sunçaniku Ahazovu, natrag za deset stepena.” Tada se vrati sunce natrag za deset stepena po stepenima, po kojima je bilo siælo. Jer 44:28 Samo øe ih malo biti, koji øe umaknuti maçu i vratiti se iz Egipta I Judu Svi od ostatka Judina, æto su otiæli u Egipat, i se ovdje nastane, upoznat øe, çija se je rijeç ispunila, moja ili njihova. Hos 12:6 “Tako se imaæ i ti vratiti k Bogu svojemu. Çini ljubav i pravicu! Uzdaj se vazda u Boga svojega!” Mat 16:27 Jer øe doøi Sin çovjeçji s anåelima svojim u slavi Oca svojega i tada øe vratiti svakome po djelima njegovim. Luk 14:14 Blagoslovljen si onda ti, jer ti ovi ne mogu vratiti, ali øe ti se vratiti o uskrsnuøu pravednih.” Luk 14:14 Blagoslovljen si onda ti, jer ti ovi ne mogu vratiti, ali øe ti se vratiti o uskrsnuøu pravednih.”

823 Dje 13:34 A da ga je uskrsnuo od mrtvih, i da se on nije imao viæe vratiti u truhlost, izreçe ovako: “Udijelit øu vama, milosti pouzdane, æto sam sveçano obeøao Davidu. Dje 15:16 ‘Potom øu Be vratiti i opet øu sagraditi dom Davidov, æto je pao, i njegove øu ruæevine popraviti, i podignut øu ga. Rim 12:19 Ne osveøujte se sami, ljubljeni, nego podajte mjesto gnjevu, jer je pisano: “Moja je osveta, ja øu vratiti”, govori Gospodin. VRATU 2 Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! VRÆAK 1 Heb 11:21 Vjerom blagoslovi Jakov umiruøi svakoga sina Josipova i nagnu se duboko nad vræak palice svoje. VRÆE 5 Luk 8:21 On im reçe: “Majka moja i braøa moja jesu oni, koji sluæaju rijeç Boœju i vræe je.” Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni proglasiti pravedni, koji vræe zakon. 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? 1Ti 3:10 A i ovi neka se najprije iskuæaju, pa onda da vræe sluœbu posluœitelja, ako su besprijekorni. 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. VRÆENJU Tit 3:8 Pouzdana je rijeç, i ovo hoøu da pastojano uçiæ, da se oni, koji vjeruju u Boga, trude i prednjaçe u vræenju dobrih djela. Ovo je dobro i korisno ljudima. VRÆI 6 Psl 50:6 Oglasiæe nebesa sud njegov, da Bog vræi svoju sluœbu sudaçku. M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Mih 4:13 Ustani, vræi, køeri sionska, jer øu uçiniti rog tvoj gvoœåem, papke øu tvoje uçiniti mjeåu. Satri mnoge narode! Posveti Gospodu blago njihovo, Gospodu çitavoga svijeta dobro njihovo! 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? 1Ko 9:10 Ili govori jamaçno za nas? Jer je za nas napisano: Jer tko ore, treba u nadi da ore, i tko vræi, u nadi øe dobiti dio. Opomena Timoteju, da dobro vræi svoju sluœbu. zavræetak poslanice. VRÆIÆ 1 Mih 6:8 Reklo ti se je, çovjeçe, æto je dobro, æto Gospod iæte od tebe: “Samo da çiniæ æto je pravo, da vræiæ ljubav, da u poniznosti hodih s Bogom svojim. VRÆITE 1 Zah 7:9 “Ovako govori Gospod nad vojskama: Vræite sud pravedno i iskazujte jedan drugome ljubav i milosråe! VRÆITELJI 1 Psl 103:21 Slavite Gospoda, sve vojske

njegove, sluge njegove, vræitelji volje njegove! VRÆNJAKA Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. VRÇ 1 Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. VRCAJU Job 5:7 Ne, çovjek se raåa za patnju, kao æto iskre ognjene vrcaju gore. VREBA 5 Pst 4:7 Jer ako pravo radiæ, smijeæ slobodno dignuti pogled? Ako li krivo radiæ, ne vreba li tada pred vratima grijeh, kojega poœeljenje upravljeno je k tebi, ali mu ti moraæ gospodar biti?” Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Psl 37:32 Zlikovac vreba poboœnika i pun je poœude, da ga ubije. Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. VREDNIJA M.Iz 8:11 Jer je mudrost vrednija od bisera i nikakva dragocjenost nije joj jednaka. VREDNIJE 1 Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” VREDNIJI 1 Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! VRELA Job 38:16 Jesi li prodro ikad do na vrela mora, i jesi li hodio po dnu morskom? M.Iz 5:15 Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i œubor-vodu iz svojega vrela! VRELO Psl 114:8 Koji pretvori hridinu u jezero, kremen u vrelo! Hos 13:15 Rodan øe biti meåu plemenskom braøom svojom, ali øe doøi istoçni vjetar, vjetar Gospodnji, iz pustinje. Tada øe mu usahnuti vrelo, studenac øe mu presuæiti: On øe odnijeti blago njegovo i sve dragocjeno dobro njegovo. VREMEÆNI 1 Job 32:9 Vremeæni nijesu uvijek mudri, ne znaju, æto je pravo, jedino starci! VREMENA 56 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. Izl 2:23 Proåe dugo vremena, pa umrije kralj egipatski. A sinovi Izraelovi uzdisali su joæ uvijek pod teækim poslom i vapili su glasno za pomoø, a vapaj njihov diœe se od ropstva k Bogu. 2Sa 7:19 I nije ti to joæ bilo dosta, svemoguøi Gospode! Ti si dapaçe kuøi sluge svojega dao obeøanje za daleka vremena. Ti si postupao s menom kao s

velikim çovjekom, svemoguøi Gospode! 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. 1Ljt 17:10 Od onoga vremena, kad postavih suce nad svojim narodom Izraelom. Ponizit øu sve tvoje neprijatelje, i javljam ti, da øe ti Gospod sagraditi kuøu Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Psl 18:50 Koje daje sreøu i spasenje kralju svojemu, milost dijeli pomazaniku svojemu, Davidu i rodu njegovu u vjeçna vremena! Psl 89:4 Dovijeka øu utemeljiti pleme tvoje, prijestolje tvoje podignuti za sva vremena!” Psl 90:1 Svemoguøi, ti si nam utoçiæte, ti si to bio u sva vremena! Psl 93:5 Posve je pouzdana rijeç obeøanja tvojega; kuøi tvojoj pripada svetost u sva vremena, Gospode! M.Iz 13:24 Tko ætedi prut, ne ljubi sina svojega, a tko ga ljubi, kara ga za vremena, Prp 7:17 Ne budi previæe bezboœan i ne budi lud; zaæto bi umro prije vremena? Prp 9:11 Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, ni junaci rat, ni mudraci kruh, ni pametni bogatstvo, ni razumni milost, nego sve stoji do vremena i sreøe. Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 33:18 Srce tvoje neka se joæ spomene straænoga vremena: “Gdje je sada, koji je brojio, gdje je, koji je mjerio novce, gdje je, koji je brojio kule?” Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 9:25 Znaj dakle i razumij: Od vremena, kad izaåe rijeç, da se Jerusalem opet sazida, dok ustane pomazanik, knez, proøi

824 øe sedam godiænjih sedmica i æezdeset i dvije godiænje sedmice, i opet øe se sazidati s ulicama i prokopima u teæko vrijeme. Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Mat 8:29 Oni povikaæe: “Æto mi imamo s tobom, Sine Boœji! Jesi li doæao ovamo, da nas muçiæ prije vremena?” Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. Iva 12:35 Isus im reçe: “Samo joæ malo vremena svjetlost je meåu vama. Hodite, dok imate svjetlost, da vas tama ne obuzme! Tko hodi u tami, ne zna kamo ide. Dje 1:7 On im odgovori: “Nije vaæe znati vremena ili çasove, æto ih je Otac zadrœao u svojoj vlasti. Dje 3:19 Çinite dakle pokajanje i obratite se, da se uniæte grijehi vaæi, da doåu vremena okrepe od lica Gospodnjega, Dje 3:21 Njega dakle ima da nebo primi do vremena, kad se sve obnovi, kao æto je Bog od poçetka navijestio na usta svetih proroka svojih. Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. Dje 17:30 Ne gledajuøi dakle Bog na vremena neznanja, sad navjeæøuje ljudima, da svi svuda çine pokajanje. Dje 24:25 A kad je raspravljao o pravdi i o çistoøi i o buduøem sudu, uplaæi se Feliks i odgovori: “Idi za sad, kad imadnem vremena, dozvat øu te.” Rim 8:18 Jer mislim, da trpljenja sadaænjega vremena nijesu niæta prema slavi, koja øe se objaviti na nama. 1Ko 4:5 Zato ne sudite niæta prije vremena, dok ne doåe Gospodin, koji øe osvijetliti, æto je u tami skriveno, i objavit øe namjere srdaca; i tada øe pohvala biti svakome od Boga. 1Ko 10:11 A ovo se sve u slici dogaåalo njima, a napisano je za opomenu nama, koji œivimo u posljednja vremena. Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, Gal 4:10 Obdrœavate dane i mjesece i vremena i godine. Gal 6:10 Zato dakle, dok imamo vremena, çinimo dobro svima, a osobito onima, koji su s nama u vjeri! Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da

sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. 2Ti 3:1 Ali ovo znaj, da øe u Posljednje dane nastati vremena teæka; Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. Heb 11:15 I da su mislili na onu zemlju, iz koje su izaæli, imali bi vremena da se vrate. 1Pe 1:20 Koji je predodreåen prije postanja svijeta, a javio se u posljednja vremena zbog vas, Jud 1:25 Njemu, jedinome Bogu, Spasitelju naæemu, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu, çast i slava, vlast i moø prije svakog vremena i sad i u sve vijeke! Amen. Otk 6:11 I dane su svakome od njih haljine bijele, i reçeno im bi, neka se strpe joæ malo vremena, dok se navræi broj drugova njihovih i braøe njihove, koji valja da budu pobijeni kao i oni. Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, VREMENIMA Psl 10:1 Gospode, æto se drœiæ daleko, krijeæ se u vremenima nevolje? Efe 3:5 Koja se u drugim vremenima ne oçitova sinovima çovjeçjim, kako se je sad otkrila svetim njegovim apostolima i prorocima u Duhu, VREMENU 1So 5:1 A o vremenu i çasu, braøo, ne treba da vam piæemo, VREØA Psl 35:13 A ja? – Kad ih sruæi bolest, bila je vreøa odjeøa moja; muçio sam sebe postom i molio sam se duboko prignut. Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv VREØI 1 Luk 10:13 Teæko tebi, Korozaine! Teæko tebi Betsaido! Jer kad bi se bila u Tiru i Sidonu dogodila çudesa, æto su se dogodila u vama, davno bi veø çinili pokajanje u vreøi i pepelu.

VREØU Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? VRH 2 Psl 38:3 Jer krivnja moja izaåe vrh glave moje, kao teæko breme pritiskuje me. Luk 16:24 Tada povika: ‘Oçe Abrahame, smiluj mi se i poælji Lazara, neka umoçi u vodu vrh prsta svojega i rashladi moj jezik; jer trpim veliku muku u ovom plamenu.’ VRHA Iva 2:7 Isus im zapovjedi: “Napunite posude vodom!” Napuniæe ih do vrha VRHLI 1 Amo 1:3 Ovako veli Gospod: “Za tri opaçine Damaska, za çetiri neøu mu oprostiti: Jer su vrhli Gilead gvozdenom branom, VRHOM 3 Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, VRHOVNI 1 1Pe 5:4 I kad se javi vrhovni pastir, primit øete neuveli vijenac slave. VRHOVNOM 1Pe 2:13 Budite dakle pokorni svakom propisu çovjeçjem zbog Gospodina: bilo kralju kao vrhovnom poglavaru, VRHU 2 Iza 28:1 Teæko gizdavome vijencu pijanica Efraimovih i uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline pijanih od vina! Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. VRHUNAC 2 Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Amo 1:2 On reçe: Gospod riçe sa Siona. Iz Jerusalema grmi glas njegov. Tada tuguju pasiæta pastirska. Vrhunac se Karmelu posuæi. VRHUNCI 1 Psl 95:4 U njegovoj su ruci temelji zemaljski, vrhunci gorski njegovi su. VRHUNCU Izl 24:17 Oçima sinova Izraelovih prikaza se slava Gospodnja kao oganj, æto gori, na vrhuncu gore. VRIJEDAN 3 Pst 32:10 Nijesam vrijedan svih milosti i sve vjernosti; æto si je iskazao slugi svojemu, jer samo ætapom putniçkim svojim prekoraçih Jordan tamo, a sad posjedujem dva tabora. Prp 7:1 Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti viæe je vrijedan, nego dan roåenja. Iza 43:4 Jer si mi tako drag, tako vrijedan i tako mio, dao bih ljude za te, narode za œivot tvoj.

825 VRIJEDI 8 Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, M.Iz 3:14 Jer je bolje nju steøi nego srebro; nju dobiti viæe vrijedi od zlata. M.Iz 22:1 Dobro ime bolje je nego veliko, bogatstvo; omiljelost viæe vrijedi nego srebro i zlato. M.Iz 31:10 Œenu vrsnu tko øe naøi? Vrijedi ona viæe nego biserje. Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan. Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. VRIJEDILA Iva 12:43 Çast kod ljudi vrijedila im je viæe, negoli çast kod Boga. VRIJEDITI 1 M.Iz 17:28 I luåak, kad æuti, moœe vrijediti kao mudar; kao razuman, i kad zatvori usne svoje! VRIJEDNA M.Iz 12:4 Vrijedna je œena kruna muœu svojemu; zla je kao gnjileœ u kostima njegovim. 1Ti 1:15 Pouzdana je rijeç i vrijedna da bude potpuno primljena, VRIJEDNE 1 Dje 19:19 A mnogi od onih, koji su se bavili çarolijama, skupiæe knjige i spaliæe ih pred svima; i proraçunaæe, i naåoæe, da su vrijedne pedeset tisuøa srebrnjaka. VRIJEDNI 3 Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Mat 10:31 Ne bojte se dakle! Vi ste viæe vrijedni, negoli mnogi vrapci. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. VRIJEDNIMA 1Ti 6:1 Robovi, koji su god pod jarmom, neka smatraju svoje gospodare vrijednima svake çasti, da se ne huli na ime Boœje i na nauku. VRIJEDNO M.Iz 16:16 Mudrost steøi daleko je bolje nego zlato; i razboritost dobiti viæe je vrijedno nego srebro. Flp 4:8 Uostalom, braøo, æto je god istinito, æto je çasno, æto je pravedno, æto je sveto, æto je ljubezno, æto je slavno, æto je god kreposno, i æto je god hvale vrijedno, to mislite! VRIJEDNOSTI 3 Jer 7:8 A eto, vi se oslanjate na rijeçi prijevarne, koje nemaju vrijednosti. Jer 32:19 Veliki si u savjetu, moøni l

djelima. Oçi tvoje bdiju nad svim putovima ljudi, da naplatiæ svakome prema putovima njegovim i prema vrijednosti djela njegovih. Rim 4:14 Jer ako bi bili baætinici samo oni, koji su od zakona, to bi bila vjera bez vrijednosti i obeøanje niætavo, VRISKU Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. VRLETNIH 1 Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. VRPCA PNP 4:3 Usne su ti kao vrpca grimizna, milina resi usta tvoja. Kao kriæke mogranja sjaju tvoja lica ispod koprene. VRPCU Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! VRSNU M.Iz 31:10 Œenu vrsnu tko øe naøi? Vrijedi ona viæe nego biserje. VRSTA Mat 17:21 A ova se vrsta izgoni samo molitvom i postom.” VRSTAMA Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. VRSTE 2 Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. 1So 5:22 Uklanjajte se od svake vrste zla! VRSTU Eze 1:22 Nad glavama biøa bilo je vidjeti neku vrstu svoda nebeskoga iz divna kristala, æto se je prostirao gore nad glavama njihovim. VRT 8 Pst 2:10 Od Edena dolazila je rijeka, da natapa vrt, i ona se kod izlaza iz njega dijelila u çetiri otoke. PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u

suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. Iva 18:1 Kad je Isus bio ovo izrekao, izaåe s uçenicima svojim preko potoka Kidrona, gdje je bio vrt, u koji uåe on, i uçenici njegovi. Iva 19:41 A bio je na mjestu, gdje je bio raspet, vrt, i u vrtu grob nov, u koji joæ nitko nije bio poloœen. VRTA Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . VRTLAR 1 Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” VRTOVE 3 Iza 17:10 Jer si ostavio Boga spasenja svojega i nijesi mislio na hridinu moøi svoje. Zato sadi samo krasne vrtove i presaåuj u njih strane mladice! Amo 4:9 “Udario sam vas suæom i medljikom, vrtove sam i vinograde vaæe opustoæio, smokve i masline vaæe izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!” govori Gospod. Amo 9:14 Tada øu okrenuti sudbinu Izraela, naroda svojega: oni øe posagraditi opustoæene gradove i stanovati u njima, nasadit øe vinograde i piti vino iz njih, nasadit øe vrtove i uœivati plodove njihove. VRTU 9 Pst 2:16 A dade Gospod Bog çovjeku ovu zapovijed: “Sa svakoga drveta u vrtu smijeæ jesti; Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol, pa sam se skrio.” PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Iva 18:26 Jedan od sluga velikoga

826 sveøenika, roåak onome, kojemu je Petar bio odsjekao uho, reçe mu: “Nijesam li te ja vidio u vrtu s njim?” Iva 19:41 A bio je na mjestu, gdje je bio raspet, vrt, i u vrtu grob nov, u koji joæ nitko nije bio poloœen. VRUÇINOM Jak 1:11 Jer sunce ogranu s vruçinom, i osuæi travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina uginu; tako øe i bogati na putovima svojim uvenuti. VRUØ 3 Otk 3:15 Znam tvoja djela, da nijesi ni studen ni vruø, O da si studen ili vruø! Otk 3:15 Znam tvoja djela, da nijesi ni studen ni vruø, O da si studen ili vruø! Otk 3:16 Ali jer si mlak, i nijesi ni studen ni vruø, izbljuvat øu te iz usta svojih. VRUØE 1 Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. VRUØICU L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. VRUØINA Otk 7:16 Viæe neøe ogladnjeti ni oœednjeti, i neøe viæe na njih pasti sunçana œega, niti ikakva vruøina. VRUØINE 1 Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” VRVI 1 Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. VUÇE 3 Psl 10:9 Leœi u potaji i vreba kao lav u guætari; vreba da uhvati siromaha; hvata siromaha i vuçe ga u mreœu. Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Jak 1:14 Nego svakoga kuæa vlastita poœuda, koja ga vuçe i mami. VUCI 2 Mat 7:15 Çuvajte se od laœnih proroka! Oni dolaze k vama u odijelu ovçijem, a unutra su vuci grabljivi. Dje 20:29 Ja znam, da øe poslije odlaska mojega uøi meåu vas vuci grabeœljivi, koji neøe ætedjeti stada. VUK 3 Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Jer 5:6 Zato ih bije lav æume, davi ih vuk iz pustare, leœi i vreba ris pred gradovima njihovim: tko izaåe iz njih, bit øe rastrgan, jer su mnogobrojne opaçine njihove, mnogovrsni su grijehi njihovi. Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni.

VUKA Iva 10:12 A najamnik i koji nije pastir, kojemu nijesu ovce njegove, vidi vuka gdje dolazi, i ostavlja ovce, i bjeœi, a vuk grabi ih i razgoni. VUKOVE 2 Mat 10:16 Eto, ja vas æaljem kao ovce meåu vukove. Budite dakle mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi! Luk 10:3 Idite! Eto, ja vas æaljem kao jaganjce meåu vukove. VUKU Jak 2:6 A vi osramotiste siromaha. Nijesu li bogati, koji vas tlaçe d vuku vas na sudove? VUNA Iza 1:18 “Dobro dakle, sudimo se!”, tako govori Gospod. “I ako su grijehi vaæi crveni kao skerlet, postat øe bijeli kao vuna! Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. Otk 1:14 A glava njegova i kosa bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oçi njegove kao plamen ognjeni; VUNOM Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod VUNU Psl 147:16 Koji daje snijeg kao vunu, sipa inje kao pepeo; VUØI 1 Iva 21:6 A on im reçe: “Bacite mreœu na desnu stranu laåice, i naøi øete.” Onda baciæe, i veø je nijesu mogli vuøi od mnoætva riba. ZAÅE 3 Joæ 10:13 I stade sunce, i ustavi se mjesec, dok se ne osveti narod neprijateljima svojim. Ne stoji li to u knjizi junaka? Tako stade sunce nasred neba i skoro cio dan nije htjelo da zaåe. Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” Efe 4:26 Srdite se, a ne grijeæite, sunce neka ne zaåe nad srdœbom vaæom! ZAÅEM Psl 119:10 Svim srcem svojim traœim te, ne daj mi, da zaåem od zapovijedi tvojih! ZAÆTIØUJE 1 Psl 145:20 Zaætiøuje Gospod sve, koji ga ljube, a bezboœnike sve zatire. ZAÆTITA Psl 46:1 Bog nam je utoçiæte i zaætita pomoønik u nevoljama, koji se brzo nalazi. ZAÆTITI 2 Psl 91:1 Onaj koji stanuje u zaætiti Sveviænjega, koji boravi u sjeni Svemoønoga. Iza 49:2 Uçinio je usta moja da su kao oætar maç, drœao me je u zaætiti ruke svoje, uçinio me je da sam kao glatka strijela skrio me u tobolcu svojemu. ZAÆTITILA Job 10:12 I dao si mi œivot pun milosti, i briga je tvoja zaætitila duh moj. ZAÆTITITI 2 Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad

vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. Zah 12:8 U onaj øe dan Gospod zaætititi stanovnike jerusalemske. Najslabiji meåu njima bit øe u onaj dan kao David i kuøa Davidova kao Bog, kao anåeo Gospodnji pred njima. ZAÆTITNA Psl 31:2 Prigni milostivo k meni uho svoje, oslobodi me brzo! Budi mi zaætitna hridina, utvrda, da me spasiæ! ZAÆTITNI 1 Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. ZAÆTITNIK 4 Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 33:20 Duæa naæa çeka Gospoda: “on nam je pomoønik i zaætitnik! Psl 68:5 Otac je siromasima i zaætitnik sirotama Bog u svetom stanu svojemu. Psl 115:9 Izraele, uzdaj se u Gospoda: on im je pomoønik i zaætitnik! ZAÆTITNIKA Rut 4:14 Tada rekoæe œene Noemi: “Neka je blagoslovljen Gospod, koji ti ne uskrati danas zaætitnika! Job 29:12 Spasavao sam siromaha, koji je vikao, i sirotu bez zaætitnika. ZAÆTITU 3 Psl 10:14 Ali ti to vidiæ; ti znaæ za muku i nevolju i uzimaæ ih u zaætitu; tebi se povjerava siromah; ti si pomoønik siroti. Psl 105:39 l Razastrije im oblak kao zaætitu i oganj, da svijetli noøu. Iza 27:5 Ili bi se moralo traœiti u mene zaætitu, sklopiti mir s menom, jest, sklopiti mir s menom. ZAÆUÆTE 1 Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. ZABAÇEN 1Ko 9:27 Nego krotim tijelo svoje i zarobljavam, da kako, poæto sam drugima propovijedao, sam ne budem zabaçen. ZABACUJE 1 Prp 3:6 Vrijeme kad se traœi, i vrijeme kad se gubi; vrijeme kad se çuva, i vrijeme kad se zabacuje; ZABADAJU Psl 38:2 Jer strijele se tvoje zabadaju u me, i ruka je tvoja na meni oteæçala. ZABADAVA 6 Iza 52:3 Jer ovako veli Gospod: “Zabadava su vas prodali; pa øete se i bez novaca iskupiti.” Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! Mat 10:8 Lijeçite bolesne, diœite mrtve çistite gubave i izgonite åavle! Zabadava ste dobili, zabadava dajite! Rim 3:24 I opravdavaju se zabadava miloæøu njegovom po otkupu, koji je u Kristu Isusu. Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!”

827 I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” ZABDIJEVA Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. ZABIJENI 1 Prp 12:11 Rijeçi su mudraca kao ostani volujski, i çlanovi skupljenih priça kao klini zabijeni, one potjeçu od jednoga Pastira. ZABILJEŒENI 1 Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. ZABILJEŒI 1 Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” ZABILJEŒITE 1 2So 3:14 A ako tko ne posluæa rijeçi naæe u ovoj poslanici, toga zabiljeœite i ne drugujte s njim, da se posrami! ZABLISTAJ 1 Psl 80:1 Pastire Izraelov, çuj, koji si Josipa çuvao kao ovce, koji stolujeæ nad kerubinima, zablistaj ZABLUDE 2 2So 2:11 I zato øe im Bog poslati silu zablude, da vjeruju laœi, 1Iv 4:6 Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, sluæa nas; tko nije od Boga, ne sluæa nas. Po ovom poznajemo Duha istine i duha zablude. ZABLUDI 1 Heb 12:13 I poravnajte staze nogama svojim, da nitko ne ohromi i ne zabludi, nego joæ da se iscijeli! ZABLUDU 2 Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; ZABORAVI 4 Psl 10:12 Ustani, Gospode i Boœe, digni ruku; ne zaboravi siromaha! Prp 2:16 Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luåaka; jer u buduøim danima sve se zaboravi. Ah, kako ipak premine mudrac s luåakom! Iza 49:14 A ipak se je tuœio Sion: “Ostavio me je Gospod. Zaboravi me Svemoguøi.” Heb 6:10 Jer Bog nije nepravedan, da zaboravi djelo vaæe i ljubav, koju pokazaste u ime njegovo, posluœivæi svetima i sluœeøi. ZABORAVIÆ 1 P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva! ZABORAVIÆE 1 Psl 106:21 Zaboraviæe spasitelja Boga svojega, koji uçini sjajna djela u Egiptu, ZABORAVIH 2 Psl 119:30 Put vjernosti izabrah, i naputaka tvojih ne zaboravih nikada. Psl 119:176 Lutam naokolo kao ovca

izgubljena; traœi slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ne zaboravih. ZABORAVILI 4 Psl 44:20 Kad bismo zaboravili ime Boga svojega, ruke svoje podizali k bogu tuåemu, Psl 78:7 Da bi i oni stavljali u Boga ufanje svoje, i da ne bi zaboravili djela Boœjih, i da bi posluæni bili zapovijedima njegovim, Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. Amo 3:10 Zaboravili su çiniti pravo, govori Gospod, “Gomilaju opaçinu i krvavo djelo u palaçama svojim. ZABORAVIM Pst 41:51 Prvoroåencu nadjenu Josip ime Manaseh; “jer Bog”, reçe, “dade da zaboravim svu nesreøu svoju i svu kuøu oca svojega.” ZABORAVIO 5 P.Zk 32:18 A na Hridinu, koja ti œivot dade, nijesi viæe mislio, zaboravio si Boga, koji te u svijet stavi. Psl 137:5 Ako bih zaboravio tebe, Jerusaleme, neka usahne desnica moja! Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Jak 1:24 On se je ogledao, pa otiæao, i odmah je zaboravio, kakav je bio. 2Pe 1:9 Jer tko nema ovoga, slijep je i rukom pipa, i zaboravio je oçiæøenje od starih svojih grijeha. ZABORAVISTE 1 Heb 12:5 I zaboraviste na opomenu, koja vam govori kao sinovima: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodinova, i nemoj klonuti duhom, kad te on pokara! ZABORAVITI 3 P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. ZABORAVLJA M.Iz 2:17 Koja ostavlja prijatelja mladosti svoje i zaboravlja zavjet Boga svojega. Jer 23:40 I navalit øu na vas porugu vjeçnu i sramotu vjeçnu, æto se ne zaboravlja.” ZABORAVLJAÆ 1 Psl 44:24 Æto krijeæ lice svoje, zaboravljaæ nevolju naæu i muku naæu? ZABORAVLJAJTE 2 Heb 13:2 Gostoljubivosti ne zaboravljajte, jer njom neki ne znajuøi pogostiæe anåele! Heb 13:16 A dobro çiniti i davati milostinju ne zaboravljajte, jer se takvim œrtvama ugaåa Bogu! ZABORAVLJAJU 2 Psl 9:17 U carstvo mrtvih neka idu bezboœnici, svi narodi, koji zaboravljaju Boga! Psl 119:139 Revnost moja jede me, jer tlaçitelji moji zaboravljaju rijeç tvoju.

ZABORAVLJAM Psl 119:16 Nalazim nasladu u naredbama tvojim, ne zaboravljam rijeçi tvojih. ZABORAVLJEN 3 Psl 9:18 Jer neøe zauvijek biti zaboravljen siromah, nada nevoljnicima neøe se vjeçno varati. Psl 31:12 Zaboravljen sam, bez spomena kao mrtvac; postadoh kao razbijen sud. Luk 12:6 Ne kupuje li se pet vrabaca za deset novçiøa? A ipak ni jedan od njih nije zaboravljen kod Boga. ZABORAVNI 1 Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, ZABRANI 1 Luk 19:39 Tada mu rekoæe neki farizeji: “Uçitelju, zabrani to uçenicima svojim!” ZABRANISMO Mar 9:38 Ivan mu javi: “Uçitelju, vidjesmo jednoga, gdje u ime tvoje izgoni åavle. Mi mu to zabranismo, jer ne ide za nama.” ZABRANITI 1 Dje 11:17 Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama, koji vjerovasmo u Gospodina Isusa Krista: tko, sam ja da bih mogao zabraniti Bogu?” ZABRANJENO Mat 12:2 Farizeji su to vidjeli i rekli mu: “Eto, uçenici tvoji çine, æto je zabranjeno u subotu.” ZABRANJUJE 2 Luk 23:2 Ondje ga poçeæe tuœiti: “Naåosmo, da ovaj buni narod naæ, da zabranjuje plaøati porez caru, i izdaje se za Krista kralja.” 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. ZABRANJUJTE 1 1Ko 14:39 Dakle, braøo, nastojte da prorokujete, i ne zabranjujte govoriti jezicima! ZABRANJUJU 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. ZABRANU 2 L.Zk 4:27 Ako li netko iz obiçnog naroda sagrijeæi nehotice, æto prestupi kojugod zabranu Gospodnju, i tako skrivi, Joæ 7:11 Izrael je sagrijeæio; prestupili su zabranu moju, koju sam im dao, prisvojili su sebi zakleto, po çinili su kraåu, poskrivali su i metnuli meåu svoje stvari ZABRINU Mat 14:9 To zabrinu kralja. Ali zbog zakletve i zbog gostiju zapovjedi da joj se dadne. ZABRINUTI 4 Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Mat 6:28 I æto ste tako tjeskobno zabrinuti za odijelo? Pogledajte na ljiljane u polju! Kako rastu! Ne rade i ne predu; Mat 6:31 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti i ne pitajte: Æto øemo jesti? Æto øemo piti? Çim øemo se odjenuti? Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji

828 dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. ZABRINUTIM Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. ZABRINUTOST 1 Prp 7:3 Bolje je zabrinutost nego smijeh, jer ako je i œalosno lice, moœe ipak biti veselo srce. ZAÇELA Psl 51:5 Jer gle, roåen sam u grijehu, u krivnji me je veø zaçela mati moja. Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. ZAÇELJA Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. ZAÇELO Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. ZAÇETI 3 Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Mat 1:23 “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina, i dat øe mu se ime Emanuel”, to znaçi “Bog s nama”. Luk 1:31 Ti øeæ zaçeti i roditi sina. Nadjeni mu ime Isus. ZAÇEVÆI 1 Jak 1:15 Tada zaçevæi poœuda raåa grijeh, a grijeh izvræen raåa smrt. ZAÇINITI 1 Mar 9:50 Dobra je so. Ali ako so postane bljutava, çim øete je onda zaçiniti? Imajte so u sebi i drœite mir meåu sobom!” ZAÇINJA Mar 9:49 Svaki øe se ognjem posoliti, kao æto se svaka œrtva zaçinja solju. ZAÇINJENA Kol 4:6 Rijeç vaæa neka je svagda u milosti solju zaçinjena, da znate, kako vam treba svakome odgovarati! ZACRVENJETI 1 Iza 54:4 Ne boj se; jer se neøeæ osramotiti! Ne stidi se; jer se ne trebaæ zacrvenjeti, jer øeæ zaboraviti sramotu mladosti svoje i prijekora udoviætva svojega neøeæ se viæe sjeøati. ZAÇUÅEN Iza 63:5 Pogledao sam, a nije bilo pomoønika. Gledao sam zaçuåen naokolo, ali nije bilo nikoga da mi pomogne. Tada mi je pomogla miæica moja, i jarost mi je moja pomogla. ZAÇUÅENI 2 Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. Mat 21:20 Kad to vidjeæe uçenici, upitaæe zaçuåeni: “Kako je mogla smokva odmah usahnuti?” ZAÇUÅENJA Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim

duhovima, i oni ga sluæaju!” Luk 24:41 Ali od radosti i zaçuåenja nijesu oni joæ uvijek mogli vjerovati. Zato ih upita: “Imate li ovdje æto jesti?” ZAÇUÆE 1 Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. ZAÇUDENJA Mat 8:27 Puni zaçudenja rekoæe ljudi: “Tko je ipak ovaj? I vjetar i more sluæaju ga!” ZAÇUDI 1 Mat 8:10 Kad je to çuo Isus, zaçudi se i reçe onima, koji su iæli za njim: “Zaista, kaœem vam, tolike vjere ne naåoh u Izraelu. ZAÇUDIÆE 1 Luk 1:63 On zatraœi pisaøu tablicu i napisa na njoj rijeçi: “Ivan je njegovo ime.” Svi se tomu zaçudiæe. ZAÇUDIH 1 Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. ZAÇUDILA Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; ZAÇUDITI 1 Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada sluæali.” ZAÇUH 15 Pst 3:10 On odgovori: “Kad zaçuh suæanj koraka tvojih u vrtu, uplaæih se, jer sam gol, pa sam se skrio.” Iza 6:8 I zaçuh glas Svemoguøega, koji reçe: “Koga da poæljem? Tko øe iøi po nalogu mojemu?” Ja odgovorih: “Evo mene, poælji me!” Otk 1:10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i zaçuh za sobom glas veliki kao trube, Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 6:1 I vidjeh, kad otvori Janje jedan od sedam peçata, i zaçuh jedno od çetiri biøa gdje govori kao glas groma: “Doåi i vidi!” Otk 6:3 I kad otvori drugi peçat, zaçuh drugo biøe gdje govori: “Doåi i vidi!” Otk 6:6 I zaçuh kao glas izmeåu çetiri biøa gdje govori: “Oka pæenice za denar, i tri oke jeçma za denar; a ulja i vina neøe ni biti!” Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju na citrama svojim. Otk 14:2 I zaçuh glas s neba kao glas voda mnogih i kao glas groma velikoga; i glas, æto ga zaçuh, kao glas sviraça, koji sviraju

na citrama svojim. Otk 14:13 I zaçuh glas s neba gdje mi govori: “Napiæi: “Blagoslovljeni su mrtvi, koji umiru u Gospodinu! Od sada veø, govori Duh, neka poçinu od trudova svojih, jer ih prate djela njihova.” Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! Otk 21:3 I zaçuh glas veliki s prijestolja gdje govori: “Evo æatora Boœjega meåu ljudima, i stanovat øe s njima, i oni øe biti narod njegov, i sam Bog bit øe s njima Bog njihov. ZADAHNI 1 Eze 37:9 On mi reçe: “Prorokuj duhu, prorokuj, sine çovjeçji! Reci duhu: ‘Ovako veli svemoguøi Gospod: Duæe, doåi od çetiri vjetra, zadahni ove usmrøene, da opet oœiviju!” ZADAVALO 2Pe 2:8 Jer pravednik, koji je stanovao meåu njima, gledao je i sluæao bezboœna djela, i to je dan na dan zadavalo muke pravednoj duæi njegovoj. ZADESI 1 Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? ZADESILA Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Iza 26:16 Gospode, u nevolji su te traœili i pokorno su molili, kada ih zadesila kazna tvoja. ZADESITI 2 P.Zk 32:35 Moja je osveta i plaøa, u vrijeme, kad im popuzne noga; jer je blizu dan propasti njihove, ide brzo, æto øe ih zadesiti. Psl 91:10 l zato te nikada neøe zlo zadesiti; biç se neøe pribliœiti æatoru tvojemu. ZADIME 1 Psl 144:5 Gospode, prigni nebo i siåi, dotakni se gola, da se zadime! ZADIMILA Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! ZADIVLJENO Mat 7:28 Sad je bio Isus svræio rijeçi ove, bilo je mnoætvo naroda zadivljeno naukom njegovom. ZADJENI 1 Mat 26:52 Isus mu reçe: “Zadjeni maç svoj u korice! Svi, koji se maæaju za maç, ginu od maça. ZADOBIH 1 Psl 119:104 Od propisa tvojih zadobih razboritost, zato mrzim na svaki put laœni. ZADOBIJE 1 Psl 119:162 Radujem se rijeçima tvojim kao onaj, koji zadobije bogat plijen. ZADOVOLJAN 2 Mat 10:25 Uçenik mora biti zadovoljan, ako mu je kao uçitelju njegovu, i sluga, ako mu je kao gospodaru njegovu. Kad su domaøina grdili kao Beelzebuba, koliko øe viæe grditi domaøe njegove!

829 Flp 4:11 Ne govorim zbog oskudice, jer se ja navikoh biti zadovoljan onim, æto imam. ZADOVOLJAVA M.Iz 6:35 Nikakav otkup ne moœe ga umiriti, i ne zadovoljava se, makar mu joæ ne znam koliko dao. ZADOVOLJITI 3 Iza 57:6 Tvoj je dio na glatku kamenu u dolini potoçnoj. Upravo to je najdraœe mjesto tvoje, i njima, si izlijevao naljev, prinosio dar. Za øu se time zadovoljiti? Mar 15:15 Pilat htjede zadovoljiti narodu i pusti mu Barabu. A Isusa dade biçevati i predade da ga razapnu. 1Ti 5:16 Ako koji vjerni ili koja vjerna ima udovice, neka se stara za njih, i da se ne optereti crkva, da one, koje su zaista udovice, moœe zadovoljiti. ZADOVOLJNI 3 Luk 3:14 Isto tako upitaæe ga vojnici: “Æto da çinimo?” Odgovori im: “Nikomu ne çinite sile i prijevare, i budite zadovoljni svojom plaøom! 1Ti 6:8 A kad imamo hranu i odjeøu, ovim budimo zadovoljni! Heb 13:5 Ne budite lakomci, budite zadovoljni s onim, æto imate, jer on reçe: “Neøu te ostaviti, niti øu te napustiti.” ZADOVOLJSTVOM 2 Psl 49:13 To je sudbina onih, koji su puni preuzetnosti; to je svræetak onih, koji se hvale zadovoljstvom! 1Ti 6:6 U istinu velik je dobitak poboœnost, kad je spojena sa zadovoljstvom. ZADRÆØE 1 Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. ZADRÆØU 3 Prp 12:3 To je doba, kad zadræøu çuvari kuøe, kad se pognu snaœni ljudi, kad poçivaju mlinarice jer ih je premalo, kad se skrivaju, koji vire kroz prozore. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. ZADRHTA Izl 20:18 Kad vidje sav narod gromove, munje, glas trube i goru gdje se dimi, prepade se narod i zadrhta i ostade stojeøi u daljini. Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. ZADRHTALE 1 Iza 64:3 Dok çiniæ strahovita djela, kojih nijesmo nikada oçekivali! O da siåeæ dolje, da bi zadrhtale gore pred tobom! ZADRHTALI 1 Iza 64:2 Kao æto oganj upali granje, i oganj uçini da uzavri voda – , da se oglasi ime tvoje protivnicima tvojim, da bi pred tobom zadrhtali narodi, ZADRHTATI 2 Psl 14:5 Jedanput øe oni zadrhtati od tjeskobe; jer Gospod stoji na strani poboœnika. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati

ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. ZADRMALE 1 Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta ZADRŒAÆE 1 Dje 11:26 I oni se cijelu godinu zadrœaæe u toj crkvi, i uçili su mnogi narod. U Antiohiji se najprije uçenici nazvaæe kræøani. ZADRŒANA 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. ZADRŒAO 3 Dje 1:7 On im odgovori: “Nije vaæe znati vremena ili çasove, æto ih je Otac zadrœao u svojoj vlasti. Dje 5:3 Tada reçe Petar: “Ananija, zaæto napuni sotona srce tvoje, te si slagao Duhu Svetome i zadrœao za sebe jedan dio od novaca, æto si dobio za njivu? Jud 1:6 I anåele, koji ne odrœaæe svojega dostojanstva, nego ostaviæe svoje prebivaliæte, zadrœao je vjeçnim okovima u mraku za sud velikoga dana. ZADRŒAT 1 Iva 20:23 Kojima oprostite grijehe, oprostit øe im se, i kojima zadrœite, zadrœat øe se.” ZADRŒAVA 2So 2:7 Jer tajna bezakonja veø djeluje; samo treba da se ukloni onaj, koja sad zadrœava. ZADRŒAVAJ 1 L.Zk 19:13 Ne zakidaj i ne pljaçkaj bliœnjega svojega! Ne zadrœavaj kod sebe do sutra plaøe radnikove! ZADRŒAVAO Mar 1:45 A jedva je on otiæao, poçne glasno pripovijedati taj dogaåaj i posvuda ga razglasivati. Zato nije mogao Isus viæe javno uøi u grad. Radije se zadrœavao u samotnim mjestima. Ali su dolazili ljudi k njemu sa svih strana. ZADRŒI 1 Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. ZADRŒIM 2 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. Flm 1:13 Ja ga htjedoh da zadrœim kod sebe, da mi mjesto tebe posluœi u okovima evanåelja; ZADRŒITE 2 Iva 20:23 Kojima oprostite grijehe, oprostit øe im se, i kojima zadrœite, zadrœat øe se.” 1So 5:21 A sve kuæajte; æto je dobro, zadrœite! ZADUGO Mat 24:48 Ako li je sluga zao i misli u sebi: “Moj gospodar neøe joæ zadugo doøi, ZADUŒNICU Kol 2:14 Izbrisavæi zaduœnicu, koja je bila svojom odredbom protiv nas, i to uklonivæi prikova je na kriœ; ZAGLEDA Otk 5:3 I nitko nije mogao u nebu i na zemlji i pod zemljom da otvori knjigu i da zagleda

u nju. Otk 5:4 I ja sam plakao mnogo, æto se nitko ne naåe dostojan da otvori knjigu i da zagleda u nju. ZAGLEDAJU 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. ZAGLUÆEN Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil ZAGONETAKA Dan 5:12 Jer visok duh, mudrost i razum za tumaçenje snova, za otkrivanje tajna i za razjaænjivanje zagonetaka naæli su u Daniela, kojemu je kralj dao ime Belteæazar. Neka dozovu Daniela! On øe reøi æto znaçi.” ZAGONETKE 1 Suc 14:18 Tada rekoæe ljudi grada sedmi dan, prije nego zaåe sunce: “Æto je slaåe od meda i æto je jaçe od lava?” On im odgovori: “Da nijeste orali na mojoj junici, ne biste nikada pogodili moje zagonetke.” ZAGOVARA Rim 8:34 Tko øe osuditi? Krist Isus, koji je umro, pa joæ i uskrsnuo, koji je s desne strane Bogu, koji nas i zagovara. Heb 7:25 Zato i moœe uvijek spasiti one, koji po njemu dolaze k Bogu, kad svagda œivi, da ih zagovara. ZAGOVORI 1 1Ti 2:1 Molim dakle prije svega, da se çine proænje, molitve, zagovori, i zahvaljivanja za sve ljude, ZAGOVORNIKA 1Iv 2:1 Djeçice moja, ovo vam piæem, da ne grijeæite. I ako tko sagrijeæi, imamo zagovornika kod Oca, Isusa Krista, pravednika. ZAGRABITE 1 Iva 2:8 Tada im reçe: “Zagrabite sad od toga i nosite ravnatelju stola!” Oni odnesoæe. ZAGRLI 2 Mar 9:36 Tada uze dijete, metnu ga u sredinu meåu njih, zagrli ga i reçe im: “ Mar 10:16 Tada ih zagrli, metnu na njih ruke svoje i blagoslovi ih. ZAGRME 1 Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, ZAGRMI 1 Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. ZAHLADI 1 PNP 2:17 Dok dan zahladi i sjene uteku, doåi, dragi moj, kao srna ili kao jelençe na gorama mirisnim! ZAHTIJEVA Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. ZAHTIJEVALI 1 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao

830 gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” ZAHTJEVE 1 Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. ZAHUKAÆE 1 Psl 77:16 Vidjeæe te vode, Boœe, vidjeæe te i ustreptaæe; valovi zahukaæe. ZAHVALI 4 Mat 26:27 Tada uze çaæu, zahvali i pruœi ga uçenicima i reçe: “Pijte svi iz njega; Mar 14:23 Tada uze çaæu, zahvali i dade im je, i pili su iz nje svi. Luk 22:17 Tada uze çaæu, zahvali i reçe: “Uzmite je i razdijelite meåu se! Luk 22:19 Onda uze kruh, zahvali, prelomi ga i dade im ga govoreøi: “Ovo je tijelo moje, koje se daje za vas. Ovo çinite na moju uspomenu!” ZAHVALIÆE 1 Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. ZAHVALIO Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ ZAHVALIVÆI 1 1Ko 11:24 I zahvalivæi prelomi i reçe: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje koje se predaje za vas; ovo çinite na moju uspomenu!” ZAHVALJIVANJA 1Ti 2:1 Molim dakle prije svega, da se çine proænje, molitve, zagovori, i zahvaljivanja za sve ljude, ZAHVALJIVANJEM Kol 4:2 Ustrajte u molitvi, bdijte u njoj sa zahvaljivanjem! ZAHVALJIVATI 1 2So 2:13 A mi smo duœni svagda zahvaljivati Bogu za vas, braøo ljubljena od Gospodina, æto vas je Bog kao prvence izabrao za spasenje posveøenjem Duha i vjerom istine, ZAHVALJUJ 1 Kol 3:17 I sve ætogod çinite rijeçju ili djelom, sve çinite u ime Gospodina Isusa Krista, zahvaljuj uøi Bogu Ocu po njemu. ZAHVALJUJE 2 Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. Rim 14:6 Koji na dan pazi, zbog Gospodina pazi; i koji jede, zbog Gospodina jede, jer zahvaljuje Bogu. I koji ne jede, zbog Gospodina ne jede, i zahvaljuje Bogu. ZAHVALJUJEM 7 Psl 138:2 Klanjam se prema svetome hramu tvojemu; zahvaljujem imenu tvojemu na dobroti tvojoj i vjernosti tvojoj; jer si iznad svega imena svojega uzveliçao rijeç svoju. Psl 139:14 Zahvaljujem ti divno i çudesno ja sam stvoren; veoma su çudesna djela tvoja; duæa moja to zna dobro.

Dan 2:23 Zahvaljujem ti Boœe otaca mojih! Slavim te; jer si mi dao mudrost i snagu, Ti si mi sada i objavio, za æto smo te molili, jer si nam objavio san kraljev.” Luk 18:11 Farizej stade i poçne se moliti u sebi: ‘Boœe, zahvaljujem ti, æto nijesam kao ostali ljudi, kao razbojnici, varalice, preljuboçinci ili kao ovaj carinik. Rim 1:8 Najprije dakle zahvaljujem Bogu svojemu po Isusu Kristu za sve vas, æto se vjera vaæa glasi po svemu svijetu. 1Ko 10:30 Ako ja sa zahvalom uœivam, zaæto da me psuju za ono, za æto ja zahvaljujem? 1Ti 1:12 Zahvaljujem onome, koji mi dade jakost, Kristu Isusu, Gospodinu naæemu, æto me je drœao za vjerna i postavio u sluœbu, ZAHVALJUJU Psl 140:13 Pravednici samo zahvaljuju imenu tvojemu; poæteni borave pred licem tvojim. ZAHVALJUJUØI 2 Efe 5:20 Zahvaljujuøi svagda za sve u ime Gospodina naæega Isusa Krista Bogu i Ocu! Kol 1:12 Zahvaljujuøi Bogu Ocu, koji nas çini sposobnima, da budemo subaætinici svetih u svijetlu; ZAHVALNI 1 Kol 3:15 I mir Kristov neka vlada u srcima vaæim, na koji ste i pozvani u jednome tijelu, i zahvalni budite! ZAHVALNICU Psl 100:1 Pjesma; za œrtvu zahvalnicu. Poklikni Gospodu, sva zemljo! ZAHVALNOÆØU 3 Kol 2:7 Ukorijenjeni i nazidani u njemu i utvråeni vjerom, kao æto nauçiste, obilujte u njoj zahvalnoæøu. 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. 1Ti 4:4 Jer je svako stvorenje Boœje dobro, i niæta nije na odmet, æto se uzima sa zahvalnoæøu, ZAHVALNU 2 Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje! Heb 13:15 Po njemu dakle prinosimo svagda Bogu œrtvu zahvalnu, to jest, plod usana, koje priznaju ime njegovo! ZAHVALOM 3 1Ko 10:30 Ako ja sa zahvalom uœivam, zaæto da me psuju za ono, za æto ja zahvaljujem? 2Ko 4:15 Jer je sve zbog vas, da milost, rastuøi zahvalom mnogih, sluœi na æto veøu slavu Boœju. Flp 4:6 Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za æto, nego u svemu molitvom i proænjom sa zahvalom neka se javljaju Bogu potrebe vaæe! ZAHVALU 1So 3:9 Jer kakvu zahvalu moœemo uzvratiti Bogu za vas, za svu radost, kojom se radujemo zbog vas pred Bogom svojim? ZAHVATI 1 Iva 4:7 Tada doåe œena iz Samarije I da zahvati vode. Isus je zamoli: “Daj mi da se napijem!” ZAHVATITI 1 Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva?

ZAIÆTEÆ 1 Iva 11:22 Ali i sad znam, da ætogod zaiæteæ od Boga, dat øe li Bog.” ZAIGRA Luk 1:44 Jer evo, çim pozdrav tvoj doåe u uæi moje, zaigra dijete od radosti u utrobi mojoj. ZAISKA Suc 5:25 On zaiska vode. Ona mu pruœi mlijeka. U gospodskoj çaæi pruœi mu povlake. ZAJAM 8 P.Zk 24:10 Ako dadneæ bliœnjemu svojemu æto u zajam, ne idi u kuøu njegovu, da mu uzmeæ zalog! P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. Psl 37:26 Uvijek je milostiv i daje u zajam, i na potomcima je njegovim blagoslov. Psl 112:5. Blagoslovljen je çovjek, koji je milostiv i daje u zajam, i poslove svoje ureåuje po pravici. Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. Jer 15:10 Teæko meni, majko moja, æto si me rodila, çovjeka borbe i svaåe za sve! Nijesam davao u zajam, niti su mi davali u zajam, i opet me sve proklinje. 1Ti 5:4 Ako li koja udovica ima djecu ili unuçad, neka se nauçe najprije svoju kuøu poætovati i zajam vraøati roditeljima; jer je ovo ugodno pred Bogom. ZAJEDNIÆTVO 8 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? 1Ko 10:16 Çaæa blagoslova, koji blagoslivljamo, nije li zajedniætvo krvi Kristove? Kruh, koji lomimo, nije li zajedniætvo tijela Kristova? 2Ko 6:14 Ne budite ujarmljeni s nevjernicima! Jer æto ima pravednost s nepravednoæøu ili kakvu zajedniætvo ima svjetlo s tamom? 2Ko 13:14 Milost Gospodina Isusa Krista, i ljubav Boga, i zajedniætvo Duha Svetoga neka je sa svima vama! Amen.! Efe 3:15 Od koga se zove svako zajedniætvo na nebesima i na zemlji, Flp 2:1 Ako vrijedi dakle koja opomena u Kristu, ako koja utjeha ljubavi, ako koje zajedniætvo duha, ako æto ljubezno i milosrdno srce, 1Iv 1:6 Ako reknemo, da imamo zajedniætvo s njim, a u tami hodimo, laœemo i ne çinimo istine. 1Iv 1:7 Ako li u svjetlosti hodimo, kao æto je on u svijetlu, imamo zajedniætvo jedan s drugim, i krv Isusa Krista, Sina njegova, çisti nas od svakoga grijeha. ZAJEDNICA L.Zk 24:16 Tko opsuje ime Gospodnje, ima se kazniti smrøu; sva zajednica neka ga kamenuje. Stranac i domaøi neka se

831 pogubi, ako opsuje ime Gospodnje. Brj 20:11 I kad Mojsije diœe ruku i dvaput udari ætapom svojim po hridi, isteçe mnoga voda, te se napoji zajednica i stoka njihova ZAJEDNIÇARI 5 1Ko 10:18 Gledajte Izraela po tijelu: koji jedu œrtve, nijesu li zajedniçari œrtvenika? 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 2Ko 1:7 I naæa je nada çvrsta za vas znajuøi, da kao æto ste zajedniçari u patnjama, tako ste i u utjehi. Efe 3:6 Da su neznaboæci subaætinici i sutjelesnici i zajedniçari obeøanja u Kristu Isusu po evanåelju. ZAJEDNICE 3 Brj 16:33 Sa svim, æto su imali, siåoæe œivi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nesta iz zajednice. Dje 8:21 Nema tebi dijela ni zajednice u ovoj stvari, jer srce tvoje nije pravo pred Bogom. Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. ZAJEDNICI 9 Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. Psl 82:1 Bog se diœe u zajednici Boœjoj, drœi sud usred bogova: Psl 89:5 Tada su slavila nebesa, Gospode, çudesa tvoja i vjernost tvoju u zajednici svetoj: Psl 111:1 Aleluja! Od svega srca slavim Gospoda u krugu pravednika i u zajednici: Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Dje 2:42 A bili su postojani u nauci apostoli, u zajednici, u lomljenju kruha i u molitvama. Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. ZAJEDNIÇKI 1 Heb 2:14 A jer djeca zajedniçki imaju tijelo i krv, i on uze dijel u tome, da smrøu satre onoga, koji ima vlast nad smrøu, to jest åavla; ZAJEDNIÇKO Dje 4:32 A mnoætvo vjernika bilo je jedno srce i jedna duæa. I ni jedan nije govorio za imanje svoje da je njegovo, nego im je sve bilo zajedniçko. ZAJEDNICU 5

Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! 1Ko 1:9 Vjeran je Bog, koji vas pozva u zajednicu Sina svojega Isusa Krista, Gospodina naæega. Flp 3:10 Da spoznam njega i silu uskrsnuøa njegova i zajednicu njegovih muka, da mu budem sliçan u smrti, 1Iv 1:3 Æto smo vidjeli i çuli, javljamo i vama, da i vi s nama imate zajednicu; a naæa je zajednici s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. ZAKASNI 1 Heb 4:1 Bojmo se dakle, da kako, dok je joæ ostavljeno obeøanje, da se ulazi u pokoj njegov, ne zakasni tko od vas! ZAKEJ 1 Luk 19:8 A Zakej stupi pred Gospodina i reçe: “Gospodine, pola imanja svojega dajem siromasima; i ako sam koga prevario, vraøam çetverostruko.” ZAKEJU Luk 19:5 Kad doåe Isus na ono mjesto, pogleda gore i reçe mu: “Zakeju, siåi brzo; jer danas moram proboraviti u kuøi tvojoj.” ZAKIDA L.Zk 25:17 Nitko neka ne zakida drugoga, nego se bojte Boga svojega, jer ja sam Gospod, Bog vaæ! ZAKIDAJ 1 L.Zk 19:13 Ne zakidaj i ne pljaçkaj bliœnjega svojega! Ne zadrœavaj kod sebe do sutra plaøe radnikove! ZAKIDATE 1 1So 4:6 I da ne prestupate i zakidate u poslu brata svojega; jer je Gospodin osvetnik za sve ovo, kao æto vam i prije kazasmo i posvjedoçismo. ZAKIDATI 1 Izl 22:21 Stranca ne smijeæ zakidati i ugnjetavati, jer vi ste sami bili stranci u Egiptu. ZAKLAN Otk 5:9 I pjevahu pjesmu novu govoreøi: “Dostojan si da uzmeæ knjigu i da otvoriæ peçate njezine, jer si bio zaklan i otkupio si nas Bogu krvlju svojom od svakoga plemena i jezika i puka i naroda; ZAKLANICA Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” ZAKLANICE 3 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline

ovnujske. Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” ZAKLANJA Psl 27:5 Jer u dan nevolje krije me Bog u potkrovlju svojem, zaklanja me u skroviætu æatora svojega, diœe me visoko gore na hridinu. Iza 53:3 Prezren je bio, posljednji od ljudi, çovjek bolova, viçan patnjama, kao jedan, od koga çovjek zaklanja lice svoje, tako je bio prezren, i nijesmo ga cijenili. ZAKLANJAM Psl 18:2 Gospode, hridino moja, tvråavo moja, Spasitelju moj! Boœe moj, braniæte moje, u koje se zaklanjam! Ætite moj, rog spasenja mojega, grade moj! ZAKLANJAO Iza 6:2 Serafi su stajali pred njim. Svaki je imao æest krila. Dvjema je zaklanjao lice svoje, dvjema noge svoje, a dvjema se lebdeøi drœao. ZAKLANJE 1 Dje 8:32 A mjesto iz Pisma, æto ga je çitao, bilo je ovo: “Kao ovca, æto se vodi na zaklanje, i kao janje, æto je nijemo pred onim, koji ga striœe, ne otvori on usta svojih. ZAKLANO Otk 5:6 I vidjeh nasred prijestolja i çetiri biøa i posred starjeæina Janje, koje je stajalo kao zaklano, i imalo sedam rogova i sedam oçiju: “to su sedam duhova Boœjih poslanih po svemu svijetu. Otk 5:12 Koji su govorili glasom velikim: “Dostojno je Janje, koje je zaklano, da primi silu i bogatstvo i mudrost i jakost i çast i slavu i blagoslov.” ZAKLATI 1 Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. ZAKLE 8 Pst 24:9 Tada metnu sluga ruku svoju pod bedro Abrahamu, gospodaru svojemu, i zakle mu se. Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa sobom kosti moje odavde!” Mat 26:72 On opet zataji i zakle se: “Neznam toga çovjeka.” Luk 1:73 Zakletve, kojom se zakle Abrahamu, ocu naæemu: “da øe nam dati, Heb 6:13 Jer kad je Bog Abrahamu obeøao nemajuøi nikoga veøega, da se njim zakune, zakle se sam sobom, Heb 7:21 Ovaj sa zakletvom po onome, koji mu govori: “Zakle se Gospodin, i neøe se pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka”, Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, ZAKLEÆE 1 Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni

832 jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla. ZAKLEH 2 Psl 89:3 “Uçinih zavjet s izabranim svojim; zakleh se Davidu, slugi svojemu: Heb 3:11 Zato se zakleh u gnjevu svojemu: “Neøe uøi u pokoj moj.” ZAKLEO 8 P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” Psl 63:11 A kralj se raduje u Bogu, koji se zakleo njim, neka kliçe, jer øe se stisnuti usta laæcima. Psl 110:4 Gospod se zakleo, nikad se neøe pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka po redu Melkizedekovu!” Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. Mat 5:33 Joæ ste çuli, da je bilo reçeno: Ne kuni se krivo, i: Drœi, æto si se zakleo Gospodinu! ZAKLETO Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. Joæ 7:11 Izrael je sagrijeæio; prestupili su zabranu moju, koju sam im dao, prisvojili su sebi zakleto, po çinili su kraåu, poskrivali su i metnuli meåu svoje stvari ZAKLETOGA Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. ZAKLETVE 4 Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Mat 14:9 To zabrinu kralja. Ali zbog zakletve i zbog gostiju zapovjedi da joj se dadne. Luk 1:73 Zakletve, kojom se zakle Abrahamu, ocu naæemu: “da øe nam dati, Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. ZAKLETVOM 4 Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.”

Heb 6:17 Zato i Bog, kad je htio baætinicima obeøanja pokazati nepokolebljivost svoje odluke, posluœi se zakletvom, Heb 7:21 Ovaj sa zakletvom po onome, koji mu govori: “Zakle se Gospodin, i neøe se pokajati: “Ti si sveøenik dovijeka”, Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. ZAKLETVU Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” ZAKLINJALI 1 Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” ZAKLINJEM 5 PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! ZAKLINJUØI 1 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” ZAKLJUÇAK 1 Luk 23:51 On nije bio pristao na njihov zakljuçak i postupak. ZAKLJUÇENO Dan 11:36 l kralj øe çiniti æto hoøe. On øe se oholo podignuti protiv svakoga boga. Protiv Boga nad bogovima drsko øe govoriti i nekaœnjen ostati, dok se ne napuni mjera gnjeva; jer øe se izvræiti æto je zakljuçeno. ZAKLJUÇKU Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. ZAKLON 3 Psl 32:7 Ti si zaklon moj, çuvaæ me od tjeskobe; okruœit øeæ me radoæøu spasenja. Iza 28:17 Uçinit øu pravicu pravilom, pravednost mjerilom. Tuça potre utoçiæte lukavosti, voda odnese zaklon.” Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari,

kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. ZAKLONI 1 Izl 3:6 I nastavi on: “Ja sam Bog oca tvojega, Bog Abrahamov, Izakov i Bog Jakovljev.” Tada Mojsije zakloni lice svoje; jer se je bojao gledati u Boga. ZAKLONILI 1 Iza 59:2 Ne, zlodjela vaæa rastavljaju vas s Bogom vaæim, grijehi vaæi zaklonili su lice njegovo od vas, da ne çuje. ZAKLONITI 1 Iza 31:5 Kao ptice krilima Gospod nad vojskama Jerusalem øe zaætititi i zakloniti, izbaviti i osloboditi. ZAKLONJEN Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. ZAKOLJITE 2 Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Luk 15:23 Onda dovedite tele ugojeno i zakoljite ga! Odrœat øemo radosnu gozbu i proveselit øemo se. ZAKON 68 P.Zk 11:22 Jer ako budete drœali sav zakon ovaj, æto vam ga dajem da nas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, hodili svim putovima njegovim i njega se drœali, P.Zk 30:14 Ne, posve blizu ti je zakon. U tvoja usta i u tvoje srce stavljen je, tako da ga mogneæ izvræavati. Psl 19:7 Zakon je Gospodnji siguran voåa, provodi duæu; svjedoçanstvo je Gospodnje pouzdano, çini luåake mudracima. Psl 19:8 Zakon je Gospodnji savræen, veseli srce; naredbe su Gospodnje çiste, prosvjetljuje oçi. Psl 37:31 Zakon je Boga njegova njemu u srcu; koraci njegovi neøe se spotaknuti nikada. Psl 40:8 Volju tvoju çiniti, Boœe moj, meni je slast; zakon tvoj nosim u srcu. Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Psl 89:30 Ali ako sinovi njegovi ostave zakon moj i ne idu za naredbama mojim, Psl 119:34 Prosvijetli me, da çuvam zakon tvoj i da ga drœim svim srcem! Psl 119:44 I çuvat øu zakon tvoj svagda, dovijeka i bez prestanka. Psl 119:77 Neka doåe na me milosråe tvoje, da ozdravim, jer je zakon tvoj naslada moja! Psl 119:92 Kad zakon tvoj ne bi bio slast moja, davno bih poginuo u nevolji svojoj. Psl 119:97 Kako sam zavolio zakon tvoj: povazdan mislim o njemu. Psl 119:142 Pravda je tvoja pravda vjeçna, i zakon je tvoj istina. Psl 119:163 Mrzim i gadi mi se laœ, a zavoljeh zakon tvoj. Psl 119:164 Sedam puta na dan hvalim te za pravedni zakon tvoj. M.Iz 29:18 Bez objave razuzdava se narod; a blagoslovljen je onaj, koji drœi zakon. Iza 5:24 Zato kao æto jezik ognja proœdire strnjiku, i slame nestaje u plamenu, tako øe korijen njihov postati kao truleœ, cvijet øe se njihov razletjeti kao prah, jer odbaciæe zakon Gospoda nad vojskama i pogrdiæe

833 rijeç Sveca Izraelova. Iza 51:7 Posluæajte me, koji teœite za spasenjem, ti narode u kojem stanuje zakon moj! Ne bojte se poruge ljudske, od psovanja njihova ne plaæite se! Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. Dan 7:25 On øe govoriti drske govore protiv Sveviænjega i gledat øe da utamani svece Sveviænjega i pomiæljat øe na to, da promijeni blagdanska vremena i zakon. I oni øe biti predani vlasti njegovoj za jedno vrijeme i za dva vremena i za polovinu vremena. Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Mal 2:6 U ustima njegovim bio je zakon istine, na usnama njegovim nije se naæla prijevara. U miru je i poætenju iæao preda mnom i mnoge je odvratio od grijeha. Mat 5:17 Ne mislite, da sam doæao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam doæao da ih uklonim, nego da ih ispunim. Mat 11:13 Jer su svi proroci i zakon do Ivana proricali o tom. Mat 22:40 O ovim dvjema zapovijedima visi sav zakon i proroci.” Luk 16:16 Zakon i proroci doseœu do Ivana. Otada se navjeæuje radosna vijest o kraljevstvu Boœjemu, i svaki prodire silom u njega. Iva 1:17 Po Mojsiju bio je dan zakon, po Isusu Kristu doåe milost i is Iva 7:19 Nije li vam Mojsije dao zakon? I nitko od vas ne izvræuje zakon. Zaæto traœite da me ubijete!” Iva 7:19 Nije li vam Mojsije dao zakon? I nitko od vas ne izvræuje zakon. Zaæto traœite da me ubijete!” Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” Dje 15:5 Onda ustadoæe neki od sljedbe farizejske, koji su bili vjerovali, i rekoæe: “Valja ih obrezati i zapovjediti, da drœe zakon Mojsijev.” Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni proglasiti pravedni, koji vræe zakon. Rim 2:13 Jer pred Bogom nijesu pravedni oni, koji sluæaju zakon, nego øe se oni proglasiti pravedni, koji vræe zakon. Rim 2:17 Ti se zoveæ Œidov, oslanjaæ se na zakon, hvaliæ se Bogom, Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; Rim 4:15 Jer zakon dovodi samo gnjev: “gdje nema zakona, nema ni prijestupa,

Rim 5:20 A zakon doåe uz to, da se umnoœi prijestup; jer gdje se je umnoœio grijeh, ondje se je joæ veøma umnoœila milost, Rim 7:5 Jer kad smo bili u tijelu, strasti grijeæne, æto ih je upaljivao zakon, djelovale su u udima naæim, da se donosi plod smrti. Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 7:14 Jer znamo, da je zakon duhovan a ja sam tjelesan, prodan pod grijeh. Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. 1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. 1Ko 15:56 A œalac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon. Gal 3:12 A zakon nije od vjere, nego “onaj tko çini, œivjet øe u njima”. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset godina, tako da se poruæi obeøanje. Gal 3:19 Æto øe dakle zakon? Zbog prestupaka bio je postavljen, doli doåe potomak, kojemu je bilo dano obeøanje, odreåen po anåelima, rukom posrednika, Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Gal 3:24 Tako je zakon bio çuvar naæ do Krista, da se vjerom opravdamo. Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, Gal 5:14 Jer se sav zakon izvræuje u jednoj rijeçi: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” Gal 6:2 Nosite bremena jedan drugoga, i tako øete ispuniti zakon Kristov! Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, 1Ti 1:8 A znamo, da je zakon dobar, ako ga tko drœi kako treba. 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, Heb 7:12 Jer kad se promijeni sveøeniætvo, potrebno je, da se i zakon promijeni. Heb 7:19 Jer zakon nije niæta usavræio, ali je uveo bolju nadu, po kojoj se pribliœujemo k Bogu. Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena,

Sina dovijeka savræena. Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; Jak 1:25 Ali tko pomno pogleda u savræeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni sluæatelj, nego izvræitelj djela, taj øe biti Blagoslovljen u djelu svojemu, Jak 2:8 Ako zaista zakon kraljevski izvræujete po Pismu: “Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe”, dobro çinite; Jak 2:9 Ako li gledate, tko je tko, grijeh çinite, i zakon øe vas uvjeriti, da ste prestupnici. Jak 2:10 Jer kojigod vas zakon drœi, a pogrijeæi u jednome, kriv je za sve. ZAKONA 53 Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. Joæ 1:8 Imaj uvijek ovu knjigu zakona u svojim ustima i razmiæljaj o njoj dan i noø, da briœno drœiæ sve, æto je u njoj napisano; jer tada øeæ imati sreøu i uspjeh u svim preduzeøima svojim. Joæ 8:32 Tada napisa ondje na kamenju prijepis zakona Mojsijeva, æto ga je ovaj bio dao sinovima Izraelovim. Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” Ezr 7:26 A svaki, koji ne bi izvræivao zakona Boga tvojega i zakona kraljeva, ima se odmah sudbeno kazniti: bilo smrøu ili progonom ili globom ili tamnicom.” Neh 8:8 Çitali su iz knjige zakona Boœjega dio po dio i razlagali smisao, tako da su razumjeli æto se çitalo. Psl 119:51 Oholi mi se rugaju veoma, ali ja ne odstupam od zakona tvojega. Psl 119:136 Iz oçiju se mojih spuætaju potoci zbog onih, koji ne drœe zakona tvojega. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Mal 2:9 “Zato i ja vas çinim prezrenim i niskim kod svega naroda, jer se nijeste drœali mojih putova i kod primjene zakona gledate na osobu.” Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Mat 7:12 Sve dakle, æto hoøete da çine vama ljudi, çinite i vi njima, jer je to sadrœaj zakona i proroka. Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. Luk 16:17 Ali je lakæe da proåu nebo i zemlja, da propadne i jedna crtica od zakona. Iva 7:49 Nego narod ovaj, koji ne zna

834 zakona – proklet bio!” Iva 12:34 Narod mu odgovori: “Mi smo çuli iz zakona, da Krist ostaje dovijeka. Kako ti moœeæ reøi, da se Sin çovjeçji mora podignuti? Tko je taj Sin çovjeçji?” Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. Dje 13:15 A po çitanju zakona i proroka poslaæe glavari sinagoge k njima i rekoæe: “Ljudi braøo, ako je u vama rijeç utjehe za narod, govorite!” Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Rim 2:23 Hvali; se zakonom, a sramotiæ Boga prijestupom zakona, Rim 3:20 Jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek pred njim, jer po zakonu dolazi poznanje grijeha. Rim 3:21 A sad se bez zakona oçitova pravda Boœja, posvjedoçena od zakona i od proroka; Rim 3:21 A sad se bez zakona oçitova pravda Boœja, posvjedoçena od zakona i od proroka; Rim 3:28 Jer sudimo, da se çovjek opravdava vjerom bez djela zakona. Rim 4:14 Jer ako bi bili baætinici samo oni, koji su od zakona, to bi bila vjera bez vrijednosti i obeøanje niætavo, Rim 4:15 Jer zakon dovodi samo gnjev: “gdje nema zakona, nema ni prijestupa, Rim 5:13 Jer je grijeh bio u svijetu do zakona; ali se grijeh ne raçuna, kad nema zakona. Rim 5:13 Jer je grijeh bio u svijetu do zakona; ali se grijeh ne raçuna, kad nema zakona. Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. Rim 7:6 A sad se oslobodismo od zakona, koji nas je drœao, da sluœimo u novome duhu, a ne u starini slova. Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Rim 7:9 A ja sam œivio nekad bez zakona; a kad doåe zapovijed, grijeh oœivje. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. Rim 8:4 Da se pravda zakona ispuni u nama, koji ne œivimo po tijelu, nego po Duhu. Rim 10:4 Jer je Krist svræetak zakona za opravdanje svakomu, koji vjeruje. Rim 13:10 Ljubav ne çini zla bliœnjemu. Ljubav je dakle izvræenje zakona. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek.

Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 2:16 A jer znamo, da se çovjek ne opravdava djelima zakona, nego samo vjerom u Isusa Krista, i mi vjerovasmo u Krista Isusa, da se opravdamo vjerom u Krista, a ne djelima zakona, jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek. Gal 3:2 Ovo jedno hoøu od vas da doznam: Jeste li primili Duha po djelima zakona ili sluæanjem propovijedanja vjere? Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” Gal 3:10 Jer svi, koji se oslanjaju na djela zakona, pod kletvom su; jer je pisano: “Proklet svaki, koji ne ostaje u svemu, æto je napisano u knjizi zakona, da to çini,” Gal 3:13 Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, jer je za nas postao prokletstvo; jer je pisano: “Proklet svaki, koji visi na drvetu.” Gal 3:18 Jer ako je baætina od zakona, onda nije od obeøanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obeøanjem. Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Gal 5:23 Krotkost, umjerenost; protiv ovakvih nema zakona. Gal 6:13 Jer ni oni sami, koji se obrezuju, ne drœe zakona, nego hoøe, da se vi obreœete, da se hvale vaæim tijelom. Flp 3:9 I da se naåem u njemu, nemajuøi svoje pravde, koja je od zakona, nego onu, koja je po vjeri u Krista, pravdu, koja je od Boga po vjeri, 1Ti 1:7 Htjeli su da budu uçitelji zakona, a da ne razumiju, ni æto govore, ni æto utvråuju. Heb 7:28 Jer zakon postavlja ljude za velike sveøenike, koji imaju slabost; a rijeç zakletve, koja je poslije zakona reçena, Sina dovijeka savræena. ZAKONE 6 L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj, P.Zk 4:6 Drœite i izvræujte ih, jer to øe vas u oçima poganskih naroda uçiniti mudrima i razumnima. Kad oni çuju sve te zakone, reøi øe: Doista, taj veliki narod mudar je i razuman narod. P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 10:13 Drœeøi zapovijedi i zakone Gospodnje, æto ti ih dajem danas, da ti bude dobro, Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih; ZAKONODAVAC 1 Jak 4:12 Jedan je zakonodavac i sudac, koji moœe spasiti i upropastiti. A ti tko si, da

bliœnjega sudiæ?! ZAKONODAVSTVO Rim 9:4 Oni su Izraelci, imaju posinjenje i slavu, i zavjete i zakonodavstvo, i bogoætovlje i obeøanja; ZAKONOM2 Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Rim 2:23 Hvali; se zakonom, a sramotiæ Boga prijestupom zakona, Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; Rim 3:27 Gdje je dakle hvalisanje? Iskljuçeno je. Kojim zakonom? Je li onim djela? Ne, nego zakonom vjere. Rim 3:27 Gdje je dakle hvalisanje? Iskljuçeno je. Kojim zakonom? Je li onim djela? Ne, nego zakonom vjere. Rim 6:14 Jer grijeh neøe vama ovladati, jer nijeste pod zakonom, nego pod miloæøu. Rim 6:15 Æto dakle? Zar øemo grijeæiti, kad nijesmo pod zakonom, nego pod miloæøu? Boœe saçuvaj! Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Gal 3:23 A prije nego je doæla vjera, bili smo pod zakonom çuvani i zatvoreni za vjeru, koja se je imala objaviti. Gal 4:5 Da otkupi one, koji su bili pod zakonom, da primimo posinjenje. Gal 5:4 Rastavljeni ste od Krista, koji hoøete zakonom da se opravdate, izgubiste milost. ZAKONOZNANAC 1 Luk 11:45 Neki zakonoznanac odgovori mu: “Uçitelju, tim rijeçima sramotiæ i nas.” ZAKONSKOJ 1 Flp 3:6 Po revnosti progonio sam crkvu, po pravdi zakonskoj bio sam besprijekoran, ZAKONU 34 Izl 16:4 Tada reçe Gospod Mojsiju: “Dobro, uçinit øu, da vam daœdi kruh s neba. Narod neka onda izlazi van i sebi skupi koliko mu treba na dan. Hoøu da ga time stavim na kuænju, da li øe se ravnati po zakonu mojem ili neøe. Psl 1:2 Nego ima radost svoju u Zakonu Gospodnjem i o Zakonu njegovu razmiælja dan i noø! Psl 1:2 Nego ima radost svoju u Zakonu Gospodnjem i o Zakonu njegovu razmiælja dan i noø! Psl 119:1 Blagoslovljeni su oni, koji su çista œivota, koji idu po zakonu Gospodnjem. Dan 9:11 Sav je Izrael prestupao zakon tvoj, otpadao je, a da nije sluæao glasa tvojega. Prokletstvo i kletva, kako stoje napisani u zakonu Mojsija, sluge Boœjega, izlili su se na nas, jer smo mu sagrijeæili. Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. Luk 24:44 On im reçe: “Ovo je ono, æto sam vam govorio, dok sam joæ bio s vama: “Sve se mora ispuniti, æto stoji napisano o meni u zakonu Mojsijevu, kod proroka i u psalmima.”

835 Iva 8:17 U zakonu vaæem stoji pisano, da je svjedoçanstvo dvojice ljudi istinito. Iva 15:25 Ali se je morala ispuniti rijeç, æto stoji napisana u zakonu njihovu: ‘Mrzili su na mene ni za æto.’ Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.” Dje 13:39 I od svega, oda æto se ne mogoste opravdati u zakonu Mojsijevu, opravdava se u njemu svaki, koji vjeruje. Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” Dje 24:6 On je pokuæao i hram oskvrniti, a mi ga uhvatismo, i htjedosmo da mu sudimo po zakonu svojemu. Dje 24:14 A ovo ti priznajem: Ja sluœim Bogu otaca svojih po nauci, koju oni nazivaju sljedbom. Ja vjerujem sve, æto je pisano u zakonu i u prorocima. Rim 2:12 Kojigod bez zakona sagrijeæiæe, bez zakona øe i propasti, i kojigod sagrijeæiæe pod zakonom, po zakonu øe se suditi. Rim 2:18 I poznajeæ njegovu volju. U zakonu pouçen znaæ, æto je dobro i zlo; Rim 2:20 Odgojitelj nerazumnima, uçitelj djeci, koji u zakonu ima pravilo spoznanje i istine; Rim 3:20 Jer se djelima zakona neøe opravdati ni jedan çovjek pred njim, jer po zakonu dolazi poznanje grijeha. Rim 7:4 Dakle, braøo moja, i vi umrijeste zakonu tijelom Kristovim, da budete drugoga, onoga, æto uskrsnu od mrtvih, da plod donesemo Bogu. Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 7:22 Jer imam radost u zakonu Boœjemu po unutraænjem çovjeku, Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. Rim 8:3 Jer æto je bilo zakonu nemoguøe, jer je bio oslabljen zbog tijela, posla Bog Sina svojega u obliçju tijela grjeænoga, i zbog grijeha osudi grijeh u tijelu, Rim 8:7 Jer mudrost tijela neprijateljstvo je Bogu, jer se ne pokorava zakonu Boœjemu, a niti moœe. 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam pribijen na kriœ. Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam pribijen na kriœ. Gal 2:21 Ne odbacujem milosti Boœje! Doista, ako opravdanje po zakonu dolazi, onda je Krist uzalud umro. Flp 3:5 Koji sam obrezan osmi dan, od roda Izraelova, od plemena Benjaminova, Hebrejin od Hebreja, na zakonu farizej, Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to

jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. Heb 7:16 Koji nije postao po zakonu tjelesne odredbe, nego po sili œivota vjeçnoga, Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 9:22 I gotovo sve se krvlju çisti po zakonu, i bez proljevanja krvi nema oproætenja. ZAKOPAÆE 1 Dje 5:9 Tada joj reçe Petar: “Zaæto se dogovoriste, da iskuæate Duha Gospodnjega? Gle, noge onih, koji zakopaæe muœa tvojega, pred vratima su, i iznijet øe te.” ZAKOPAH 2 Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. Mat 25:25 Zato se pobojah, odoh i zakopah talenat tvoj u zemlju. Ovdje imaæ æto je tvoje. ZAKOPANI 1 Kol 2:12 Zakopani s njim u krætenju, u kojemu s njim i uskrsnuste po vjeri u silu Boga, koji ga uskrsnu od mrtvih. ZAKOPANO Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Job 3:21 Oni çeznu za smrøu, a ona ne dolazi; traœe je veøma nego blago zakopano. ZAKORAÇITE 1 Jer 6:16 Ovako veli Gospod: “Zakoraçite na nove putove, pogledajte naokolo i pitajte za staze stare, gdje je put k spasenju! Ali, idete po njemu, naøi øete mir duæi svojoj, a oni rekoæe: ‘Neøemo da idemo po njemu!’ ZAKRALJEVA Otk 19:6 I zaçuh kao glas naroda mnogoga, i kao glas voda mnogih, i kao glas gromova jakih, koji govore: “Aleluja, jer zakraljeva Gospodin Bog naæ Svemoøni! ZAKRÇUJE 1 Psl 146:9 Gospod çuva tuåince, uzdrœava sirote i udovice; a bezboœnicima put zakrçuje. ZAKRPA Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. ZAKRPE 1 Mat 9:16 Nitko ne meøe zakrpe od nova sukna na staru haljinu; inaçe se razdere zakrpa od haljine, i rupa bude joæ veøa. ZAKRPU Mar 2:21 Nitko ne meøe zakrpu od novoga sukna na staru haljinu; inaçe se nova zakrpa opet razdere od stare haljine, i rupa bude samo joæ veøa. ZAKUNE 1 Heb 6:13 Jer kad je Bog Abrahamu obeøao nemajuøi nikoga veøega, da se njim

zakune, zakle se sam sobom, ZAKUNI 1 Pst 25:33 A Jakov reçe: “Zakuni mi se najprije!” I zakle mu se i prodade tako svoje pravo prvorodstva Jakovu. ZAKUP 2 Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” ZALA 5 Rim 1:30 Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, izmiæljaçi zala, nepokorni roditeljima, 1Ti 6:10 Jer je korijen sviju zala lakomstvo, kojemu neki predavæi se zalutaæe od vjere i na sebe navukoæe jade mnoge. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. Otk 15:8 I napuni se hram dima od slave Boœje i od sile njegove; i nitko nije mogao uøi u hram, dok se ne svræi sedam zala sedmorice anåela Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” ZALAZITI 1 Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. ZALI 2 Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. 1Ko 3:6 Ja posadih, Apolo zali, a Bog dade te uzraste. ZALIJEVA 1Ko 3:7 Tako niti je onaj æto, koji sadi, ni onaj, koji zalijeva, nego Bog koji daje te raste. 1Ko 3:8 A onaj, koji sadi i koji zalijeva, jedno su, a svaki øe primiti svoju plaøu no svojemu trudu. ZALIJEVAT 1 Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. ZALIO Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, ZALIVEN Iza 58:11 Vazda øe te voditi Gospod, pa i u suæi duæu øe ti krijepiti. Kosti tvoje on jaçi, i ti si kao vrt dobro zaliven, kao izvor, kojemu voda ne presuæi nikada. ZALJULJA Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. ZALJULJALA Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja.

836 ZALJULJANU Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. ZALJULJAO Iva 5:4 Jer je anåeo Gospodnji silazio u odreåeno vrijeme u kupelj i zaljuljao vodu. Tko je tada najprije siæao u zaljuljanu vodu, ozdravio bi makar kakva bolest bila na njemu. ZALOG 4 P.Zk 24:10 Ako dadneæ bliœnjemu svojemu æto u zajam, ne idi u kuøu njegovu, da mu uzmeæ zalog! 2Ko 1:22 Koji nas i zapeçati i dade zalog Duha u srca naæa. 2Ko 5:5 A koji nas za to pripravlja, Bog je, koji nam dade zalog Duha. Efe 1:14 Koji je zalog baætine naæe za otkupljenje steçevine na hvalu slave njegove. ZALOGAJ 2 Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. Iva 13:26 Isus odgovori: “Onaj je, kojemu ja pruœim zalogaj kad ga umoçim.” I umoçi zalogaj i dade ga Judi Simona Iskariota. ZALOGAJE 1 Psl 147:17 Koji baca grad svoj kao zalogaje, tko moœe opstati pred studeni njegovom? ZALUDI 1 Hab 2:5 Ali pijanca zaludi vino. Tako je s çovjekom oholim. On nema opstanka. Æiroko kao podzemni svijet otvara on svoje çeljusti. Nezasitan je kao smrt. Grabi sebi sve narode, skuplja oko sebe sva plemena. ZALUDIO Jer 49:16 Strah, æto ga ulijevaæ, zaludio te je, tvoje drsko miæljenje, jer stanujeæ u rasjelinama kamenim, hvataæ se vrletnih visina. I visoko gradiæ gnijezdo kao orao, ipak øu te odanle sruæiti dolje,” govori Gospod. ZALUDJEÆE 1 Rim 1:21 Jer kad spoznaæe Boga, ne proslaviæe ga kao Boga, niti mu zahvaliæe, nego zaludjeæe u svojim mislima, i potamnje nerazumno srce njihovo. ZALUDU L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. ZALUTA Mat 13:21 Ali ne uhvati korijena, nego je nestalan. Kad zbog rijeçi navali nevolja ili progonstvo, odmah zaluta. Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala? Jak 5:19 Braøo moja, ako tko od vas zaluta od istine, i obrati ga tko, ZALUTAÆE 2 1Ti 6:10 Jer je korijen sviju zala lakomstvo, kojemu neki predavæi se zalutaæe od vjere i na sebe navukoæe jade mnoge. 2Pe 2:15 Ostaviæe pravi put, zalutaæe i poåoæe putem Balaama, sina Beorova, koji je volio nepravednu plaøu;

ZALUTAJU Jer 23:1 “Teæko pastirima, koji puætaju, da ovce paæe moje zalutaju i da se rastrçu!” govori Gospod. ZALUTALA Mat 18:12 Æto vam se çini? Ako ima jedan æto ovaca, i jedna od njih zaluta, ne ostavi li on devedeset i øe vet u gori i ne ide li da traœi onu, æto je zalutala? ZAMAHNI 2 Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” ZAMAHNUO Iza 5:25 Zato se je raspalio gnjev Gospodnji na narod njegov. On je zamahnuo rukom svojom na njega, udario ga da su se gore zadrmale i da su mrtva tjelesa njihova leœala po ulicama kao smeøe. Kod svega toga nije popustio gnjev njegov, i joæ je uvijek osta ZAMALO Jak 4:14 Vi, koji ne znate, æto øe biti sutra, jer æto je vaæ œivot? Jer ste dim, koji se zamalo pokaœe, i onda, ga nestane. ZAMAMLJIVIM Kol 2:4 A ovo govorim, da vas nitko ne prevari zamamljivim rijeçima. ZAMAZA Izl 2:3 A kad ga nije mogla dulje skrivati, uze za njega koæaricu od papirusove trstike, zamaza je dobro asfaltom i smolom, metnu djeçaka u nju i stavi je u trsku kraj Nila. ZAMETAK 1 Psl 139:16 Oçi me tvoje vidjeæe kao zametak bezliçan; u knjizi su tvojoj zabiljeœeni svi dani, æto su bili unaprijed odreåeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga. ZAMETNE 1 Otk 13:7 I bilo joj je dano, da zametne rat sa svetima i da ih pobijedi; i dana joj je vlast nad svakim plemenom i Pukom i jezikom i narodom. ZAMKA Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! Iza 8:14 On øe vam postati povod svetosti, kamen spoticanja, hrid spoticanja za obadvije kuøe Izraelove, zamka i mreœa za stanovnike Jerusalema. ZAMKE 5 Psl 18:5 Okovi pakla pritisli me, pale na me zamke smrti. Psl 119:110 Bezboœnici mi metnuæe zamke, ali ja ne odstupih od zapovijedi tvojih. Psl 124:7 Duæa se naæa izbavi kao ptica iz zamke ptiçarske: “zamka je rastrgana, i mi smo slobodni! Psl 140:5 Besramni namjestiæe mi potajne zamke, razapeæe mreœe na putu i metnuæe mi spletke. M.Iz 29:25 Strah od ljudi meøe zamke; a tko se uzda l Gospoda, skriven je. ZAMKU 4 Psl 35:7 Namjestiæe mi potajno bez povoda zamku svoju; bez uzroka iskopaæe mi jamu.

Psl 57:6 Namjestiæe zamku nogama mojim, ali me je on drœao daleko, iskopaæe preda mnom jamu, ali oni sami padoæe u nju. 1Ti 3:7 A valja da ima i dobro svjedoçanstvo od onih, koji su vani, da ne bi upao u sramotu i u zamku åavolju. 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. ZAMOLI 10 Dan 1:8 Daniel je bio çvrsto odluçio, da se ne skvrni hranom kraljevom ni vinom, æto ga je on pio. Zato zamoli predstojnika nad dvoranima, da se ne mora skvrniti. Mat 7:9 Tko øe od vas sinu svojemu dati kamen, ako ga zamoli kruha. Mat 7:10 Ili tko øe mu dati zmiju, ako zamoli ribu? Mat 8:2 Tada doåe jedan gubavac, pade pred njega niçice i zamoli: “Gospodine, ako hoøeæ, moœeæ me oçistiti.” Mat 18:26 Tada mu se sluga baci pred noge i zamoli: “Gospodaru ima strpljenja s menom sve øu ti platiti! Mat 27:58 On otide k Pilatu i zamoli za tijelo Isusovo, Pilat mu dade predati tijelo, Luk 11:1 Jednoø se je molio na jednom mjestu. Kad je svræio, zamoli ga jedan od uçenika njegovih: “Gospodine, uçi nas moliti se, kao æto je i Ivan uçio uçenike svoje moliti se.” Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Iva 4:7 Tada doåe œena iz Samarije I da zahvati vode. Isus je zamoli: “Daj mi da se napijem!” ZAMOLIÆE 5 Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. 1Sa 5:11 Zato poslaæe, te skupiæe sve glavare filistejske i zamoliæe: “Otpravite kovçeg Boga Izraelova! Neka se vrati na mjesto, kamo pripada! Inaçe mogao bi pomoriti nas i narod nas.” Jer je bio smrtan strah nad cijelim gradom. Teæka je bila ruka Boœja n Luk 7:4 Ovi doåoæe k Isusu i zamoliæe ga usrdno: “On zasluœuje, da mu to uçiniæ; Luk 17:5 Apostoli zamoliæe Gospodina: “Umnoœi vjeru naæu!” Iva 12:21 Ovi pristupiæe k Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, i zamoliæe ga: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” ZAMOLILA Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.” ZAMOLIO Mat 26:53 Ili zar misliæ, da mi Otac moj ne bi odmah poslao u pomoø viæe od dvanaest legija anåela, kad bih ga zamolio za to? ZAMOLISMO 1Iv 5:15 I kad znamo, da nas usliæi, ætogod molimo, znamo, da primamo, æto ga

837 zamolismo. ZAMOLITE 5 Mat 6:8 Ne povodite se za njima, jer zna Otac vaæ, æto vam treba, prije nego ga zamolite. Mat 21:22 Sve, æto zamolite pouzdano u molitvi, dobit øete.” Iva 14:14 Ako me za æto zamolite u ime moje, ja øu to uçiniti. Iva 15:16 Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas, i postavih vas, da vi idete i rod rodite, i da vaæ rod ostane, da ætogod zamolite u Oca u ime moje, da vam dadne. Iva 16:23 I u onaj dan neøete me pitati ni za æto. Zaista, zaista, kaœem vam: Ako æto zamolite Oca, dat øe vam u ime moje. ZAMOTA Jon 3:6 Vijest o tom doprije i do kralja u Ninivi. Tada on ustade sa svojega prijestolja, skide sa sebe svoj plaæt, zamota se u pokorniçku haljinu i sjede u pepeo. ZAMOTAVA Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” ZAMRAÇUJE 1 Job 38:2 Tko je to, æto zamraçuje osnovu Boœju govorima bezumnim? ZAMRE 1 1Sa 2:3 Ne govorite toliko rijeçi oholih! U vaæim ustima neka zamre svaka rijeç drzovita, jer Gospod je Bog sveznajuøi, i on mjeri sva djela ljudska. ZAMRZI 1 Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. ZAMRZIÆE 1 Pst 37:5 Jedanput usni Josip san i pripovjedi ga braøi svojoj, a oni joæ veøma zamrziæe na njega. ZAMRZIO Rim 9:13 Kao æto je pisano: “Jakova sam ljubio, a na Ezava zamrzio.” Efe 5:29 Jer nitko nije nikad zamrzio na svoje tijelo, nego ga hrani i grije kao i Krist crkvu, ZAMRZIT 1 M.Iz 25:17 Stavi nogu svoju samo rijetko kad u kuøu bliœnjega svojega, inaçe nasitit øe se tebe i zamrzit øe na te. ZAMRZITI 1 M.Iz 9:8 Ne pouçavaj podsmjevaça: on bi mogao zamrziti na te. Karaj mudroga, on øe te ljubiti. ZAMUKNE 2 Psl 8:2 Ti, çiju slavu nebesa slave rjeçitije, negoli usta çovjeçje djece: “podigao si sebi braniæte nasuprot neprijateljima svojim, da zamukne protivnik i mrzitelj. Hab 2:20 A Gospod stanuje u svetome hramu svojemu. Pred njim neka zamukne cijeli svijet! ZAMUKNUTI 1 Eze 3:26 Ja øu uçiniti da ti se jezik prilijepi za nepce tvoje, i ti øeæ zamuknuti i neøeæ im biti opominjaç; jer su rod nepokoran. ZAMUØEN M.Iz 25:26 Izvor zamuøen, studenac pokvaren, to je pravednik, koji kleca pred bezboœnikom! ZANATA Dje 18:3 I jer su se bavili istim zanatom, ostade kod njih, i radio je. A bili su

æatorskog zanata. ZANATOM Dje 18:3 I jer su se bavili istim zanatom, ostade kod njih, i radio je. A bili su æatorskog zanata. ZANEMARITI 1 Luk 16:13 Ni jedan sluga ne moœe dva gospodara sluœiti: ili øe na jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili øe uz jednoga prianjati, a drugoga zanemariti. Ne moœete sluœiti Bogu i bogatstvu.” ZANEMARUJ 1 1Ti 4:14 Ne zanemaruj milosti, koja je u tebi i dana ti je po proroçanstvu polaganjem ruku sveøeniçkih! ZANEMARUJEMO Dje 6:2 Tada dvanaestorica dozvaæe mnoætvo uçenika i rekoæe: “Nije pravo, da mi zanemarujemo rijeç Boœju i da sluœimo oko stolova. ZANEMARUJETE 1 Mat 23:23 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi dajete desetinu od metvice, kopra i kima, a zanemarujete najvaœnije zahtjeve zakona: “pravednost, milosråe i vjernost, Ovo se ima çiniti, drugo ne popustiti. ZANESE 1 Dje 10:10 I ogladnje, i htjede da jede. I dok su mu pripravljali, zanese se, ZANESOH 1 Otk 1:10 Tada se zanesoh u dan Gospodnji, i zaçuh za sobom glas veliki kao trube, ZANIJEÇEMO 2Ti 2:12 Ako podnosimo, s njim øemo i kraljevati; ako ga zanijeçemo, i on øe nas zanijekati. ZANIJEKATI 3 Job 40:8 Hoøeæ li zanijekati moje pravedno upravljanje, mene okriviti, samo da ti imadneæ pravo? M.Iz 30:9 Inaçe bih, presitivæi se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospod?”, ili, osiromaæivæi, mogao bih postati kradljivac i oskvrniti ime Boga svojega. 2Ti 2:12 Ako podnosimo, s njim øemo i kraljevati; ako ga zanijeçemo, i on øe nas zanijekati. ZANIJEMI 1 Psl 76:8 S neba si oglasio presudu: zemlja se prepade i zanijemi, ZANOSA M.Iz 8:30 Tada sam stajala, miljenica njegova, na strani njegovoj; bila sam iz dan u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, M.Iz 8:31 Puna radosti na æirokoj zemlji njegovoj, puna zanosa nad djecom çovjeçjom. ZANOSI 1 Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; ZANOSU Dje 11:5 “Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu vidio sam viåenje, gdje silazi posuda nekakva kao veliko platno, æto se na çetiri ugla spuæta s neba, i doåe do preda me. ZAO1 M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 11:21 Iako rade zajedno, zao çovjek neøe izaøi bez kazne, a rod pravednika

izbavit øe se. M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 24:48 Ako li je sluga zao i misli u sebi: “Moj gospodar neøe joæ zadugo doøi, Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. Efe 6:13 Zato uzmite sve oruœje Boœje, da biste se mogli oduprijeti u zao dan, i svræivæi sve odrœati se! 1Iv 2:13 Piæem vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Piæem vam, mladiøi, jer nadvladaste onoga, koji je zao. Pisah vam, djeco, jer upoznaste Oca. 1Iv 2:14 Pisah vam, oçevi, jer upoznaste onoga, koji je od poçetka. Pisah vam, mladiøi, jer ste jaki, i rijeç Boœja u vama ostaje, i nadvladaste onoga, koji je zao. ZAODJELI 1 Mat 25:36 Go, i zaodjeli ste me. Bio sam bolestan, i pohodili ste me, u tamnici, i doæli ste k meni. ZAODJENI 1 Izl 28:41 Pa tim zaodjeni brata svojega Arona i sinove njegove i pomaœi ih, stavi ih u sluœbu njihovu i posveti ih, da mi sluœe kao sveøenici. ZAODJENUTI 1 Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. ZAODJEO Psl 93:1 Gospod je kralj; obukao se u sjaj; zaodjeo se Gospod u veliçanstvo, opasao se; tvrdo stoji nadzemaljski svijet, ne pomiçe se nikad. ZAODJETI 1 Iza 58:7 Nije li u tom, da prelamaæ kruh svoj gladnome i primaæ u kuøu svoju bijedne beskuønike? Kad vidiæ koga napola gola, imaæ ga zaodjeti i ne ukloniti se svojemu rodu po krvi. ZAOGRNUO 3 Psl 104:2 Zaogrnuo si se svjetloæøu kao plaætem, drœiæ nebo razapeto kao æator. Iza 59:17 Obukao je pravednost kao oklop, i kacigu je pobjede metnuo na glavu. Obukao je kao haljine odjeøu osvete i zaogrnuo se gnjevom kao plaætem. Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. ZAOGRNUTA Iza 32:11 Straæite se, bezbriœne, i dræøite, bezbriœne, svucite se, skinite haljine i ostavite samo bedra zaogrnuta! ZAOGRNUTO

838 PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? ZAOGRØEM Iza 50:3 Oblaçim nebo u œalost, zaogrøem ga haljinom pokorniçkom.” ZAORI 2 Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. ZAŒELI 1 Psl 2:8 Samo zaœeli od mene: “i dat øu ti narode za baætinu i krajeve zemlje u posjed tvoj! ZAŒELJETI 1 Mar 11:24 Zato vam kaœem: U molitvi moœete zaœeljeti, bilo ætogod. Vjerujte samo, da øete primiti, i bit øe vam. ZAPADA 8 Psl 103:12 Koliko je istok daleko od zapada, toliko on udaljuje od nas grijehe naæe. Iza 43:5 Ne boj se, jer sam ja s tobom! Od istoka dovodim djecu tvoju, od zapada skupljam te. Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. Mat 8:11 Ali vam kaœem, mnogi øe doøi od istoka i od zapada i sjedit øe za stolom s Abrahamom, Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom. Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. Luk 13:29 Od istoka i zapada, od sjevera i juga doøi øe i sjest øe za stol u kraljevstvu Boœjemu. ZAPADNE 1 Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! ZAPADNO Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. ZAPADNU Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. ZAPADU Iza 59:19 Tada øe se na zapadu bojati imena Gospodnjega i na istoku slave njegove, jer øe kao plaha rijeka doøi on, kojega øe goniti dah Gospodnji. ZAPALI 2 Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne

traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Jak 3:5 A tako je i jezik malen ud, a ipak çini silno s velikim stvarima. Gle, mala vatra, i koliku æumu zapali! ZAPALIO Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. ZAPALITI 2 Iza 1:31 Jaki øe biti kao kuçine, djelo njegovo kao iskra. Oboje øe se zapaliti zajedno, i nitko neøe gasiti. Mat 22:7 Tada se razgnjevi kralj. Posla çete svoje, dade pogubiti ubojice i grad njihov zapaliti. ZAPALJEN Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. ZAPALJENA Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. ZAPAST 1 Psl 85:9 Spasenje njegovo, zaista, blizu je onih, koji ga se boje: zemlju naæu zapast øe sjajna sreøa. ZAPASTI 2 Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Mih 3:6 Zato øe vam biti noø, a da ne gledate viåenja i tame, da ne mognete niæta vraçati. Sunce øe zapasti tim prorocima, dan øe im postati noø. ZAPAZI 1 Mat 26:10 Isus to zapazi i reçe im: “Zaæto œalostite œenu? Ona uçini dobro djelo na meni ZAPEÆE 1 2Sa 22:35 Ruku moju upravlja u boju, miæice moje zapeæe luk od mjedi. ZAPEÇAØEN PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. ZAPEÇAØENI 2 Efe 4:30 I ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkupljenja! Zapeçaøeni iz dvanaest plemena. Sveci pred prijestoljem Boœjim. ZAPEÇATI 4 Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. 2Ko 1:22 Koji nas i zapeçati i dade zalog Duha u srca naæa. Otk 10:4 I kad ispustiæe sedam gromova glasove svoje, htjedoh ja da piæem; i zaçuh glas s neba, koji je govorio: “Zapeçati, æto objaviæe sedam gromova! I to ne piæi!” Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, ZAPEÇATIMO Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.”

ZAPEÇATISTE 1 Efe 1:13 U njemu se i vi, çuvæi rijeç istine, evanåelje spasenja svojega, i vjerovavæi zapeçatiste Svetim Duhom obeøanja, ZAPEÇATIVÆI 1 Mat 27:66 Oni odoæe, osiguraæe grob zapeçativæi kamen i postavivæi straœu. ZAPIÆITE 1 Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” ZAPINJU 2 Psl 11:2 Jer evo, veø nateœu bezboœnici luk, zapinju strijelu za tetivu, da iz potaje ubijaju neduœne. Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. ZAPISAN Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, ZAPISANA P.Zk 29:20 Takvu neøe Gospod nikada oprostiti, nego øe se onda brzo raspaliti srdœba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, æto su zapisana u ovoj knjizi, sruæit øe se na njega, i Gospod øe izbrisati ime njegovo pod nebom. Luk 10:20 Ali se ne radujte tomu, æto vam se dusi pokoravaju; nego se radujte, æto su vaæa imena zapisana na nebesima.” Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. ZAPISANI 3 Psl 69:28 Neka se izbriæu iz knjige œivota, s pravednicima neka ne budu zapisani! Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Otk 21:27 I neøe u njega uøi niæta neçisto, i koji çini, æto je gad i laœ, nego samo, koji su zapisani u knjizi œivota Janjeta. ZAPISANO Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. ZAPISAT 1 Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. ZAPISE 1 Mat 23:5 Sva djela svoja çine, da ih vide ljudi. Tako raæiruju svoje zapise i produljuju rese na haljinama svojim. ZAPITA 6 Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Mat 18:21 Tada pristupi k njemu Petar i zapita: “Gospodine, ako brat moj pogrijeæi protiv mene, koliko puta da mu oprostim? Do sedam puta?” Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da

839 postignem œivot vjeçni?” Mat 22:46 Na to mu nije mogao nitko odgovoriti. I od toga dana nije se viæe nitko usudio da ga æto zapita. Mar 12:34 Kad vidje Isus, kako pametno odgovori, reçe mu: “Nijesi daleko od kraljevstva Boœjega.” Otada ne usudi se viæe nitko da ga æto zapita Luk 10:29 A on se htjede opravdati i zapita Isusa: “A tko je moj bliœnji?” ZAPITAÆE 5 Mat 17:24 Kad doåoæe u Kafarnaum, pristupiæe k Petru pobiraøi hramskoga poreza i zapitaæe: “Zar vaæ uçitelj ne plaøa hramskoga poreza?” Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” Mat 22:23 Isti dan doåoæe k njemu saduceji, koji tvrde, da nema uskrsnuøa. Oni ga zapitaæe:! Iva 1:25 Zapitaæe ga dalje, govoreøi“Zaæto dakle krstiæ, kad ti nijesi Krist, ni Ilija, ni prorok?” Iva 9:2 Uçenici njegovi zapitaæe ga: “Uçitelju, tko sagrijeæi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?” ZAPITAJU Izl 12:26 Kad vas onda zapitaju djeca vaæa: Kakav vam je taj obiçaj? ZAPITKIVANJA 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, 2Ti 2:23 A ludih i praznih zapitkivanja kloni se znajuøi, da raåaju svaåe. Tit 3:9 A ludih zapitkivanja i rodoslovlja, i svaåa i prepiranja o zakonu kloni se, jer su beskorisna i isprazna! ZAPJEVA 5 Izl 15:1 Tada zapjeva Mojsije sa sinovima Izraelovim u hvalu Gospodu ovu pjesmu. Pjevali su ovako: “Pjevat øu Gospodu, jer je veoma silan; konja i konjanika baci u more! Mat 26:34 Isus mu reçe: “Zaista, kaœem ti: Joæ noøas, prije nego pijetao zapjeva, tri puta øeæ me zatajiti.” Mat 26:74 Tada se poçne kleti i preklinjati: “Neznam toga çovjeka.” Odmah zapjeva pijetao. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” Iva 18:27 Onda Petar opet zataji, i odmah pijetao zapjeva. ZAPJEVAJU Jer 9:18 Brœe, neka zapjevaju nad nama pjesmu tuœaljku, da oçi naæe pljuæte suzama, da trepavice naæe teku vodom! ZAPJEVALI 2 Mat 11:17, Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali., Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. ZAPJEVAT 1 Iza 5:1 Zapjevat øu o prijatelju svojemu, pjesmu prijatelja svojega o vinogradu njegovu! Vinograd je imao prijatelj moj na plodnoj visini.

ZAPLAKA Luk 19:41 Kad se pribliœi i ugleda grad, zaplaka nad njim i reçe: ZAPLEO Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. ZAPLEØE 2 Iza 52:12 Jer ne treba da izaåete u hitnji, da se odatle uklonite bjeœeøi; jer pred vama ide Gospod, i vaæe je zapleøe Bog Izraelov. Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. ZAPLETEN Tuœ 1:8 U krivnju je zapleten Jerusalem; zato posta ogavan. Svi laskavci njegovi preziru ga: vidjeæe golotinju njegovu. A on sam uzdiæe i okreøe se natrag. ZAPLETU 2Pe 2:20 Jer ako se oni, koji su odbjegli od neçistoøe svijeta pozna, njem naæega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, opet zapletu i budu nadvladani, bude im posljednje gore od prvoga. ZAPNEÆ 2 Mat 4:6 i reçe mu: “Ako si Sin Boœji, baci se dolje, jer stoji pisano: Anåelima svojim naloœio je za tebe. Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” Luk 4:11 Oni øe te nositi na rukama svojim, da ne zapneæ za kamen nogom svojom.” ZAPOÇELO Mar 1:1 Evanåelje o Isusu Kristu, Sinu Boœjemu, zapoçelo je, Heb 2:3 Kako øemo izbjeøi, ako ne budemo marili za toliko spasenje, koje je zapoçelo propovijedanjem Gospodinovim, a od onih, koji su çuli, utvrdilo se za nas; ZAPOÇEO Iza 48:16 Pristupite k meni, çujte ovo! Od poçetka nijesam govorio tajno. Otkako sam to zapoçeo, bio sam kod toga, a sada me posla svemoguøi Gospod s duhom svojim. Luk 3:23 Kad je Isus zapoçeo, imao je oko trideset godina. Drœali su ga za sina Josipova. Ovaj je bio sin Helijev, sin Matatov. ZAPOSLEN 1Kr 18:27 Kad je bilo u podne, naruga se Ilija govoreøi: “Viçite glasnije, jer je on bog, Moœda je zaposlen ili je otiæao na stranu ili je na putu, Moœda i spava i mora se probuditi.” ZAPOSTAVLJALE 1 Dje 6:1 A u one dane, kad je rastao broj uçenika, podigoæe Grci viku na Hebreje, æto su se njihove udovice zapostavljale, kad se dijelila hrana svaki dan. ZAPOVIJED 35 Pst 2:16 A dade Gospod Bog çovjeku ovu zapovijed: “Sa svakoga drveta u vrtu smijeæ jesti; Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed

Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” 2Sa 24:4 Ali zapovijed kraljeva primora Joaba i vojskovoåe, i tako Joab i vojskovoåe otidoæe od kralja, da prebroje narod Izraelov. Psl 106:25 Uzeæe mrmljati u æatorima i svojim i ne htjedoæe viæe sluæati zapovijed Gospodnju. Psl 119:98 Zapovijed tvoja çini me mudrijim negoli neprijatelji moji, jer je ona uvijek moja. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 28:10 Jer zapovijed po zapovijed, zapovijed po zapovijed, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovdje, malo ondje. Iza 29:13 Ovako govori Svemoguøi: “Jer mi se ovaj narod pribliœuje samo ustima svojim i poætuje me samo usnama svojim, a srce im daleko stoji od mene, i strah njegov od mene samo je nauçena ljudska zapovijed: Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 4:26 Zapovijed, da se ostavi podanak drveta, znaçi: kraljevstvo øe tvoje opet zapasti tebi, çim spoznaæ, da nebo ima vlast. Dan 6:16 Tada dade kralj zapovijed. I dovedoæe Daniela i baciæe ga u jamu lavovsku. Kralj reçe joæ Danielu: “Bog tvoj, kojemu tako postojano sluœiæ, neka te izbavi!” Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Luk 2:1 U one dane izaåe zapovijed od cara Augusta, da se popiæe sav svijet. Luk 14:22 Sluga javi: ‘Gospodaru, zapovijed je tvoja izvræena, ali joæ ima mjesta.’ Iva 12:50 I znam, da je zapovijed njegova œivot vjeçni. Æto ja dakle govorim, onako govorim, kako mi reçe Otac.” Iva 13:34 Novu zapovijed dajem vam: ljubite jedan drugoga! Kao æto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedan drugoga! Iva 15:12 Ovo je zapovijed moja: ljubite se meåu sobom, kao æto sam ja ljubio vas! Rim 7:9 A ja sam œivio nekad bez zakona; a kad doåe zapovijed, grijeh oœivje. Rim 7:10 A ja umrijeh; i naåe se, da mi je zapovijed bila za smrt, a trebala me je voditi k œivotu. Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” 1Ko 14:37 Ako tko misli, da je prorok ili duhovan, neka zna: Æto vam piæem, Gospodnja je zapovijed.

840 Efe 6:2 “Poætuj oca svojega i majku; ovo je prva zapovijed s peçaøenjem, 1Ti 1:18 Ovu zapovijed predajem ti, sine Timoteju, po prijaænjim proroçanstvima za tebe, da bijeæ u njima dobar boj, 1Ti 6:14 Da drœiæ ovu zapovijed neokaljanu i besprijekornu do dolaska Gospodina naæega Isusa Krista, Heb 7:5 Istina, i oni od sinova Levijevih, koji primaju sveøeniætvo, imaju zapovijed, da uzimaju po zakonu desetinu od naroda, to jest, od braøe svoje, premda su i oni izaæli IZ bedara Abrahamovih. 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. 1Iv 2:8 Opet vam piæem novu zapovijed, koja je istinita u njemu i u vama, jer tama prolazi, i svjetlost istinito veø svijetli, 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. 1Iv 3:23 A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao æto nam je dao zapovijed. 1Iv 4:21 I ovu zapovijed imamo od njega: “Tko ljubi Boga, neka ljubi i brata svojega! 2Iv 1:4 Obradovah se vrlo, æto naåoh meåu tvojom djecom takve, koji hode u istini, kao æto primismo zapovijed od Oca. ZAPOVIJEDA P.Zk 33:27 Gore pomaœe vjeçni Bog, dolje vjeçne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uniæti!, Mar 1:27 Puni zaçuåenja pitali su svi jedan drugoga: “Æto je ovo? Jedna nova, silna nauka! I usto zapovijeda neçistim duhovima, i oni ga sluæaju!” Heb 11:22 Vjerom se spominje Josip umiruøi izlaska sinova Izraelovih i zapovijeda za kosti svoje. ZAPOVIJEDAÆ 1 Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” ZAPOVIJEDAJ 3 1Ti 4:11 Ovo zapovijedaj i uçi! 1Ti 5:7 I ovo zapovijedaj, da budu besprijekorne! 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; ZAPOVIJEDAJU Psl 49:14 Kao ovce gone se oni u svijet mrtvih: smrt øe ih pasti; pravednici im zapovijedaju ujutro; postojanje njihovo propada u kraljevstvo mrtvih, daleko od postojbine njihove tamo gore. ZAPOVIJEDALI 1 2So 3:10 Jer kad smo bili u vas, ovo smo vam zapovijedali, da, ako tko neøe da radi, neka i ne jede! ZAPOVIJEDAM 3 Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!”

Iva 15:14 Vi ste prijatelji moji, ako çinite, æto vam ja zapovijedam. 1Ti 6:13 Zapovijedam ti pred Bogom, koji sve oœivljuje, i Kristom Isusom, koji je poloœio pred Poncijem Pilatom svjedoçanstvo, dobru ispovijest, ZAPOVIJEDAMO 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. 2So 3:12 Takvima zapovijedamo i opominjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu, da mirno radeøi svoj kruh jedu. ZAPOVIJEDATI 1 Iza 3:4 Djeçake stavljam za gospodare nad njima. Djeca øe im obijesna zapovijedati. ZAPOVIJEDI 48 Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Izl 20:6 A milosråe iskazuje tisuøama, koji me ljube i drœe zapovijedi moje. L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj, P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. P.Zk 10:13 Drœeøi zapovijedi i zakone Gospodnje, æto ti ih dajem danas, da ti bude dobro, P.Zk 11:13 Zato ako budete paœljivo sluæali zapovijedi moje, æto vam ih dajem danas, i budete ljubili Gospoda, Boga svojega, te mu sluœili svim srcem i svom duæom, P.Zk 11:27 Blagoslov, ako budete sluæali zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto vam ih dajem danas. P.Zk 28:13 Gospod øe te uçiniti glavom a ne repom, Ti øeæ samo biti gore a nikada dolje, ako sluæaæ zapovijedi Gospoda, Boga svojega, æto ti ih dajem danas, i toçno ih izvræujeæ. P.Zk 29:29 Tajne su stvari u Gospoda, Boga naæega. Objavljene stvari za nas su i djecu naæu dovijeka, da izvræujemo sve zapovijedi ovoga zakona. Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Psl 119:10 Svim srcem svojim traœim te, ne daj mi, da zaåem od zapovijedi tvojih! Psl 119:32 Putem zapovijedi tvojih idem, jer raæirujeæ srce moje. Psl 119:86 Sve su zapovijedi tvoje istina, prijevarno me progone, o pomozi mi! Psl 119:110 Bezboœnici mi metnuæe zamke, ali ja ne odstupih od zapovijedi tvojih. Psl 119:115 Odstupite od mene, zloçinci, jer hoøu da drœim zapovijedi Boga svojega.

Psl 119:176 Lutam naokolo kao ovca izgubljena; traœi slugu svojega, jer zapovijedi tvojih ne zaboravih. M.Iz 13:13 Tko prezire opomenu, sam sebi ækodi; tko ima strahopoætovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaøa. M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. Jer 15:16 Kad si izdavao zapovijedi svoje, bile su mi kao jelo; rijeç mi je tvoja bila radost i veselje srcu mojemu, jer sam ja prozvan po imenu tvojemu, Gospode, Boœe nad vojskama! Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” Mar 10:19 Znaæ zapovijedi: “Ne ubijaj! Ne çini preljube! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne varaj! Poætuj oca i majku!” Iva 14:15 Ako me ljubite, drœite zapovijedi moje! Iva 14:21 Tko ima zapovijedi moje i drœi ih, on je onaj, koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega øe ljubiti Otac moj, i ja øu ga ljubiti i objavit øu mu sebe samoga.” Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Rim 7:11 Jer grijeh uzevæi prigodu po zapovijedi prevari me, i ubi me njome. Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” 1Ko 7:19 Obrezanje je niæta, i neobrezanje je niæta; nego drœanje zapovijedi Boœjih. 1Ko 7:25 A za djevice nemam zapovijedi Gospodnje, nego dajem savjet, kao koji sam milost dobio od Gospodina, da budem vjeran. Efe 2:15 Tijelom svojim poniæti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega naçini u sebi jednoga novog çovjeka, çineøi mir, Kol 2:22 To su zapovijedi i nauke i ljudske. 1Ti 1:1 Pavao, apostol Isusa Krista, po zapovijedi Boga, Spasitelja naæega i Krista Isusa, nade naæe, 1Ti 1:5 A svrha je zapovijedi ljubav iz çista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne. Heb 9:10 Jer su to zapovijedi o izvanjoj çistoøi, za jela i piøa i razliçna pranja, a postavljene su do vremena popravljenja. Heb 9:19 Jer kad Mojsije izgovori sve zapovijedi po zakonu svemu narodu, uze krvi junaca i jaraca s vodom i vunom crvenom i hisopom, te poækropi i knjigu i sav narod Heb 11:23 Vjerom su Mojsija, poæto se rodi, tri mjeseca skrivali roditelji njegovi, jer vidjeæe krasno dijete i ne pobojaæe se zapovijedi kraljeve.

841 Heb 12:20 Jer nijesu mogli da podnesu zapovijedi: “Ako se i œivinçe dotakne gore, kamenovat øe se.” 2Pe 2:21 Jer im je bilo bolje, da nijesu upoznali puta pravde, negoli kad su upoznali, da se opet odvrate od predane im svete zapovijedi. 1Iv 2:3 I po tom razumijemo, da ga poznajemo, ako zapovijedi njegove drœimo, 1Iv 2:7 Ljubljeni, ne piæem vam nove zapovijedi, nego zapovijed staru, koju imadoste od poçetka; stara zapovijed jest rijeç, koju ste çuli. 1Iv 3:22 I ætogod molimo, primamo od njega, jer zapovijedi njegove drœimo i çinimo, æto je njemu ugodno. 1Iv 3:24 I tko drœi zapovijedi njegove, u njemu ostaje, i on u njemu; i po tom poznajemo, da ostaje u nama, po Duhu, kojega nam je dao. 1Iv 5:3 Jer je ovo ljubav Boœja, da zapovijedi njegove drœimo, i zapovijedi njegove nijesu teæke. 1Iv 5:3 Jer je ovo ljubav Boœja, da zapovijedi njegove drœimo, i zapovijedi njegove nijesu teæke. ZAPOVIJEDIMA 5 P.Zk 4:2 Niæta ne dodajte zapovijedima, æto vam ih dajem, niti oduzmite iæta od 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Psl 78:7 Da bi i oni stavljali u Boga ufanje svoje, i da ne bi zaboravili djela Boœjih, i da bi posluæni bili zapovijedima njegovim, Eze 36:27 Duh svoj metnut øu u nutrinu vaæu i uçinit øu, da hodite po mojim zapovijedima i da toçno izvræujete zakone moje. Mat 22:40 O ovim dvjema zapovijedima visi sav zakon i proroci.” ZAPOVJEÅENO Eze 37:7 Ja sam prorokovao, kako mi je bilo zapovjeåeno. Tada je nastao suæanj, kad sam prorokovao. Bio je ætropot, i kostiju su se pribirale, jedna uz drugu. Dje 10:33 Onda ja odmah poslah k tebi, i ti si dobro uçinio, æto si doæao. Sad dakle mi svi stojimo pred tobom, da çujemo sve, æto je tebi od Gospodina zapovjeåeno.” ZAPOVJEDI 24 Izl 3:5 A on zapovjedi: “Ne primiçi se bliœe ovamo! Izuj obuøu s nogu, jer mjesto na kojemu stojiæ, sveto je tlo!” Izl 12:21 Mojsije sazva sve starjeæine izraelske i zapovjedi im: “Idite, donesite sebi janjad za obitelji svoje i zakoljite Pashalno janje! Izl 24:1 Nato zapovjedi on Mojsiju: “Uzaåi gore Gospodu ti, Aron, Nadab i Abihu i sa sedamdeset starjeæina izraelskih. Ali prinesite izdaleka svoj poklon! Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” 2Sa 1:9 Tada mi zapovjedi. Pristupi k meni i usmrti me; jer su me obuzele muke, a joæ je sasvim duæa u meni. 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao:

“Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Psl 78:5 Zakon postavi u Jakovu; u Izraelu izdade naputak, za koji zapovjedi ocima naæim, da ga predadu dalje djeci svojoj, Psl 105:34 Zapovjedi, i doåoæe skakavci i gusjenice nebrojene. Jer 36:6 Potom zapovjedi Jeremija Baruhu: “Jer sam ja sprijeçen i ne mogu poøi u kuøu Gospodnju. Eze 9:4 Gospod mu zapovjedi: “Idi posred grada, posred Jerusalema, i zabiljeœi ‘Tau’ na çelo ljudima, koji uzdiæu i jadikuju zbog svih gadova, æto su se çinili u njemu!” Jon 2:1 A Gospod zapovjedi, te velika riba proguta Jonu. Tri dana i tri noøi ostade Jona u utrobi ribe. Mat 4:3 Onda pristupi k njemu kuæaç i reçe: “Ako si Sin Boœji, zapovjedi, da ovo kamenje postane kruh!” Mat 4:10 Tada mu zapovjedi Isus: “Odstupi, sotono! Stoji pisano: “Gospodinu, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedino sluœi!” Mat 10:5 Ovih dvanaest posla Isus i zapovjedi im: “Ne idite k neznaboæcima i ne ulazite ni u koji grad samarijski! Mat 14:9 To zabrinu kralja. Ali zbog zakletve i zbog gostiju zapovjedi da joj se dadne. Mat 17:18 Isus zapovjedi zlome duhu, i on izaåe iz njega, tako da je ozdravio od toga çasa. Mar 4:39 On ustade, zapovjedi vjetru i reçe moru: “Umukni! Mirno budi!” Prestane vjetar, i postade tiæina velika. Mar 6:8 Zapovjedi im, da niæta sobom ne uzimaju na put osim jednoga ætapa, ni kruha, ni torbe, ni novaca u pojasu. Luk 15:22 A otac zapovjedi slugama svojim: ‘Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu je! Podajte mu prsten na ruku i obuøu na noge! Iva 2:7 Isus im zapovjedi: “Napunite posude vodom!” Napuniæe ih do vrha Dje 1:4 Kad je bio s njima zajedno, zapovjedi im, da ne idu iz Jerusalema, nego da çekaju obeøanje Oçevo, “koje”: [reçe] “çuli ste od mene. Dje 5:34 Ali ustade u visokom vijeøu jedan farizej, po imenu Gamaliel, uçitelj zakona, poætovan od svega naroda, i zapovjedi, da ljudi malo izaåu van. Dje 13:47 Jer nam tako zapovjedi Gospodin: ‘Postavljam te za svjetlost neznaboæcima, da budeæ na spasenje do kraja zemlje.’” Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. ZAPOVJEDIH 1 Tit 1:5 Zato te ostavih u Kreti, da urediæ, æto je nedovræeno, i da postaviæ po gradovima starjeæine, kao æto ti ja zapovjedih. ZAPOVJEDILI 1 Dje 5:28 “Nijesmo li vam zapovjedili strogo, da ne uçite u ovo ime? A eto, vi napuniste Jerusalem svojom naukom i hoøete da bacite na nas krv ovoga çovjeka.” ZAPOVJEDIO5 Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane

œivota svojega. Pst 6:22 I Noa izvede sve onako, kako mu je bio zapovjedio Bog. Potop. Izl 7:20 Mojsije i Aron uçiniæe tako, kako im bio zapovjedio Gospod. On diœe ætap i udari njim po vodi u Nilu pred oçima faraona i sluga njegovih. Tada se sva voda u Nilu pretvori u krv. Izl 23:15 Blagdan nekvasnih kruhova obdrœavaj. Sedam dana jedi kruh nekvasan, kao æto sam ti zapovjedio, u odreåeno vrijeme u mjesecu abibu. Tada si izaæao iz Egipta. Ali ne smije se izaøi pred lice moje praznih ruku! P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ Iza 34:16 Traœite samo u knjizi Gospodnjoj i çitajte, niæta od ovoga ne fali, nijedno nije bez drugoga, jer je On to zapovjedio, osnova ih je njegova skupila. Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. Mat 1:24 Josip ustade od sna i uçini, kao æto mu je bio zapovjedio anåeo Gospodnji. On uze k sebi œenu svoju. Mat 15:4 Bog je zapovjedio: Poætuj oca i majku! i: Tko pogrdi oca ili majku, neka smrøu umre! Mat 28:20 I uçeøi ih da drœe sve, æto sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svræetka svijeta.” Amen. Iva 14:31 Nego da spozna svijet, da ljubim Oca, i kako mi je zapovjedio Otac, onako çinim. Ustanite, hajdemo odavde!” Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima. 1Ko 9:14 Tako je i Gospodin zapovjedio, da oni, koji evanåelje propovijedaju, od evanåelja trebaju i œivjeti. ZAPOVJEDISMO Dje 15:24 Çuli smo, da su neki, od nas iziæavæi, smeli vas svojim govorima i uznemirili duæe vaæe, a mi im ne zapovjedismo. 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; ZAPOVJEDITI 1 Dje 15:5 Onda ustadoæe neki od sljedbe farizejske, koji su bili vjerovali, i rekoæe: “Valja ih obrezati i zapovjediti, da drœe zakon Mojsijev.” ZAPREKE 1 1Sa 14:6 Jonatan reçe momku, koji mu je nosio oruœje: “Hajde da otidemo k straœi tih neobrezanih tamo! Moœe biti da nas pomogne Gospod; jer za Gospoda nema

842 zapreke, da pomogne do pobjede s mnogo ili s malo ljudi.” ZAPRIJETI 4 Psl 106:9 Zaprijeti Crvenom moru, i presahnu, i provede ih preko morske dubine kao preko pustinje. Mar 9:25 Kad vidje Isus, da se narod sve viæe stjeçe, zaprijeti duhu neçistome i reçe mu: “Duæe nijemi i gluhi! Ja ti zapovijedam: “Izaåi iz njega i ne vraøaj se viæe nikada natrag u njega!” Luk 9:42 Dok se je joæ pribliœavao, trgao ga je i drmao zao duh. Isus zaprijeti neçistome duhu, iscijeli djeçaka i dade ga natrag ocu njegovu. 2Ti 4:2 Propovijedaj rijeç, nastoj oko toga u dobro vrijeme i u nevrijeme, pokaraj, opominji, zaprijeti sa svom strpljivoæøu i naukom! ZAPRIJETIM Jer 31:20 Nije li Efraim sin moj ljubljeni, moje dijete predrago? Kadgod mu se zaprijetim, moram se milo spomenuti njega. Zato za njega kuca srce moje; ja mu se moram smilovati,” govori Gospod. ZAPRIJETIO 4 Izl 32:14 Tada se saœali Gospodu radi zla, kojim se bio zaprijetio narodu svojemu. Jer 26:13 Zato popravite putove svoje i djela svoja i posluæajte glas Gospoda, Boga svojega! Tada øe se saœaliti Gospodu s nesreøe, kojom vam je zaprijetio. Jer 26:19 Je li ga zato ubio Ezekija, kralj Judin, ili itko u Judi? Nijesu li se dapaçe pobojali Gospoda i gledali da umilostive Gospoda? I raœalilo se Gospodu, æto im je bio zaprijetio nesreøom. A mi zar da uçinimo tako veliku nepravdu na svoju vlastitu Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. ZAPRIJETIT 1 Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. ZAPROSISTE 1 Dje 3:14 A vi se sveca i pravednika odrekoste i zaprosiste çovjeka ubojicu da vam se pokloni. ZAPUÆTA M.Iz 11:29 Tko zapuæta kuøu svoju, œanje vjetar: luåak øe sluœiti mudromu. ZAPUÆTENI 1 Mat 9:36 A kad je vidio mnoætvo naroda, saœali mu se; jer su bili kao ovce bez pastira, bijedni i zapuæteni. ZAPUTI 1 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” ZAPUTILI 1 Mar 6:12 Tada su zaputili i propovijedali pokajanje. ZAPUTIMO Iza 2:5 Dakle, kuøo Jakovljeva, zaputimo u svjetlosti Gospodnjoj! ZARÅA Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj,

Nagomilaste blago u posljednje dane. ZARAØEN 2Ljt 35:21 A on posla k njemu poslanike i poruçi mu: “Æto ja imam s tobom, kralju Judin? Ne idem ja danas na tebe, nego na bojno mjesto, s kojim sam zaraøen, i Bog mi je zapovjedio da se poœurim. Proåi se raditi protiv Boga, koji je s menom, da te ne uniæ ZARASLO M.Iz 24:31 Gle, sve je bilo zaraslo u trnje, sve je bio pokrio korov; zid im je bio poruæen. ZAROBE 1 Gal 2:4 A to zbog laœne braøe, koja se nametnuæe i uæuljaæe, da uhode slobodu naæu, koju imamo u Kristu Isusu, da nas zarobe, ZAROBI 1 1Ko 6:12 Sve mi je slobodno, ali nije sve na korist; sve mi je slobodno, ali neøu da me æto zarobi. ZAROBIÆE 1 Psl 137:3 Ah, ondje su iskali od nas oni, koji nas zarobiæe, da pjevamo, koji nas sruæiæe, da se veselimo: “Pjevajte nam pjesmu sionsku!” ZAROBLJAVA Rim 7:23 Ali vidim drugi zakon u udima svojim, koji se protivi zakonu uma mojega i zarobljava me zakonom grijeha, koji je u udima mojim. ZAROBLJAVAM 1Ko 9:27 Nego krotim tijelo svoje i zarobljavam, da kako, poæto sam drugima propovijedao, sam ne budem zabaçen. ZAROBLJEN Hos 5:11 Zarobljen je Efraim, slomljeno njegovo pravo, jer je tako usrdno sluœio idolima. ZAROBLJENE 2 Psl 146:7 Koji çini pravdu potlaçenima, koji daje kruh gladnima. Gospod oslobaåa zarobljene. Efe 4:8 I zato govori “Uzaåe na visinu, odvede zarobljene i porazdijeli darove ljudima.” ZAROBLJENI 1 Luk 21:24 Jedni øe pasti od oætrice maça, drugi zarobljeni bit øe odvedeni meåu sve narode, Jerusalem øe biti gaœen od neznaboœaca, dok ne proåu vremena neznaboœaca. ZAROBLJENICIMA Eze 1:1 U tridesetoj godini, u çetvrtom mjesecu, peti dan toga mjeseca, kad sam boravio meåu zarobljenicima na rijeci Kebaru, otvori se nebo i vidjeh viåenja boœanska. ZAROBLJENIKE 1 Iza 58:6 Nije li ovo post, æto ga volim: da razveœeæ sveze nepravedne, da razdrijeæiæ remene ropstva, da pustiæ na slobodu zarobljenike i izlomiæ svaki jaram? ZAROBLJENIMA Iza 61:1 Duh svemoguøega Gospoda poçiva la meni, jer me je pomazao Gospod, poslao me, da donesem poniznima veselu vijest. On me je poslao, da iscijelim slomljena srca, da navijestim zarobljenima slobodu, vezanima otkupljenje, Luk 4:18 “Duh Gospodnji poçiva na meni. On me pomaza, da nosim radosnu vijest siromasima. Posla me, da navjeæøujem zarobljenima osloboåenje, slijepima vid, da oslobodim potlaçene, ZAROBLJENO

Jer 13:17 Ako ne sluæate, moram ja u tiæini plakati radi oholosti vaæe. Moje øe se oko posve rastopiti u suzama, jer se zarobljeno odvodi stado Gospodnje. ZAROBLJUJEMO 2Ko 10:5 I svaku visost, koja se podiœe protiv spoznaji Boœjoj, i zarobljujemo svaki razum za pokornost Kristu; ZAROBLJUJU 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, ZARUÇENA Mat 1:18 Roåenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova majka Marija bila zaruçena s Josipom, naåe se, da je bila zaçela po Duhu Svetom, joæ prije nego se sastaæe. ZARUÇENOJ 1 Luk 1:27 K djevici zaruçenoj muœu, kojemu je bilo ime Josip, iz kuøe Davidove. Ime je djevici bilo Marija. ZARUÇIH 1 2Ko 11:2 Jer revnujem za vas Boœjom revnosti; jer vas zaruçih muœu jednome, da djevicu çistu privedem Kristu. ZARUÇNICA PNP 1:2 Zaruçnica: Ah, kad bih se mogla nasladiti na cjelovu usta tvojih, jer je slaåe od vina milovanje tvoje. PNP 2:3 Zaruçnica: Kao jabuka meåu drveøem dragi je moj meåu momcima! U sjeni njegovoj sjedim rado; plod je njegov sladak grlu mojemu. PNP 2:15 Zaruçnica: Pohvatajte nam lisice, male lisice, æto pustoæe vinograd, jer je vinograd naæ u cvatu! PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. PNP 4:16 Zaruçnica: Sjevere, ustani sad Juœe, ovamo! Puhnite po vrtu mojemu! Neka kaplju mirisi njegovi! O, neka bi doæao dragi moj u vrt svoj, neka bi uœivao plodove svoje, prekrasne! PNP 5:10 Zaruçnica: Dragi je moj bijel i rumen, meåu tisuøama moœe se poznati. Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! Otk 19:7 Radujmo se i veselimo, i dajmo slavu njemu, jer doåe svadba Janjeta, i zaruçnica se je njegova pripravila. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!” I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” ZARUÇNICE 1 PNP 4:11 Usne tvoje, zaruçnice, kaplju medom. Jezik tvoj krije med i mlijeko. Miris je haljina tvojih kao miris Libanona. ZARUÇNICI 1 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! ZARUÇNIÇKU Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se

843 ne sije, ZARUÇNICU 3 Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” ZARUÇNIK 12 PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! PNP 1:15 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa, oçi su tvoje kao golubice. PNP 2:2 Zaruçnik: Meåu trnjem ljiljan prijateljica je moja meåu djevojkama! PNP 3:5 Zaruçnik: Zaklinjem vas, køeri jerusalemske, srnama i koæutama poljskim: nemojte buditi, nemojte smetati ljubavi, dok njoj samoj ne bude volja! PNP 4:1 Zaruçnik: Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa! Oçi su tvoje kao golubice, ispod koprene svijetle. Kosa ti je kao stado koza, æto silaze gore gileadske. PNP 6:4 Zaruçnik: Lijepa si, draga moja, kao Tirsa krasna kao Jerusalem, strahovita kao ratna vojska. Joe 2:16 Skupite narod! Posvetite zajednicu! Sazovite starce! Skupite djecu i nejaçad! Zaruçnik neka izaåe iz svoje sobe, zaruçnica iz svoje odaje! Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mat 9:15 Isus im odgovori: “Mogu li svatovi tugovati, dok je s njima zaruçnik? Ali øe doøi dani, kad øe se oteti od njih zaruçnik. Onda øe postiti. Mat 25:6 I ponoøi odjeknu poziv: “Zaruçnik dolazi! Izlazite mu u susret! Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. ZARUÇNIKA Iza 61:10 Glasno øu se veseliti u Gospodu. Duæa se moja raduje u Bogu mojemu, jer mo je obukao u haljinu spasenja, zaogrnuo me plaætem pravednosti kao zaruçnika, koji sebi sveçano namjeæta na glavu nakit, kao zaruçnicu, koja na sebe meøe svoj ures. Mar 2:19 Isus im reçe: “Mogu li svatovi postiti, dok boravi kod njih zaruçnik? Dok imaju kod sebe zaruçnika, ne mogu postiti. ZARUÇNIKOV 1 Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. ZARUÇNIKOVU

Iva 3:29 Tko ima zaruçnicu, zaruçnik je. Prijatelj zaruçnikov, koji stoji i sluæa ga, radoæøu se raduje glasu zaruçnikovu. Tako se je sada i moja radost ispunila. ZARUÇNIKU 2 Mat 25:1 Tada øe biti kraljevstvo nebesko kao deset djevica, koje uzeæe svjetiljke svoje i izaåoæe u susret zaruçniku. Otk 21:2 I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba, pripravljen kao zaruçnica, ukraæena zaruçniku svojemu. ZARUMENITI 1 Psl 34:5 Tko pogleda u njega, bit øe vedrijega srca, lice se njegovo ne treba zarumeniti. ZASAÅENI 1 Psl 92:13 Koji su zasaåeni u kuøi Gospodnjoj, zelene se u dvorima Boga naæega: ZASADIO 5 Psl 44:2 Rukom si svojom protjerao neznaboæce, a njih si zasadio; narode si iskorijenio, a njih si namnoœio. Psl 104:16 Tada se napoje najveøa drveta, cedri libanonski, æto ih je on zasadio. Iza 5:2 On ga je ogradio i otrijebio iz njega kamenje i zasadio u njemu lozu plemenitu. Sagradio je u njemu kulu, iskopao tijesak i nadao se, da øe roditi groœåem, a on rodi vinjagom. Mat 15:13 On odgovori: “Svaki nasad, æto ga nije zasadio Otac moj nebeski, iskorijenit øe se. Luk 13:6 Onda im rekoæe ovu prispodobu “Netko je bio zasadio smokvu u svojemu vinogradu On doåe i potraœi roda na njoj, ali ga ne naåe. ZASADIT 1 Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ ZASALIO P.Zk 32:15 Ali se Jeæurun ugoji, pa se stade ritati; utovio si, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga, koji ga je stvorio, i prezre Hridinu spasenja svojega. ZASELKA Psl 84:7 Od zaselka putuju dalje do zaselka, dok se ne pojave pred Bogom na Sionu. Psl 84:7 Od zaselka putuju dalje do zaselka, dok se ne pojave pred Bogom na Sionu. ZASIØENI 1 1Ko 4:8 Veø ste zasiøeni, veø se obogatiste, bez nas vladate kao kraljevi. O da biste kraljevali, da bismo i mi s vama kraljevali! ZASITI 1 Kol 2:23 Imaju doduæe priliku mudrosti po umiæljenoj poboœnosti, postu i trapljenju tijela, ali u njima nema niæta çasno, nego da se zasiti tijelo. ZASJA 8 P.Zk 33:2 Reçe: “Sa Sinaja doåe Gospod, u svijetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s gore paranske, doåe usred svetih çeta anåelskih, iz desnice njegove razbuktio se plamen. Job 33:25 Tada zasja tijelo njegovo viæe nego u mladosti; tada se on povrati u dane mladenaçke snage. Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, Psl 37:6 On øe dati, te pravednost tvoja

zasja kao svjetlost, pravica tvoja kao podnevna svjetlost. Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. Iza 58:10 l gladnome ponudiæ, æto rado imaæ, i nasitiæ nevoljnika, onda zasja svjetlo tvoje u tami, i mlak øe tvoj biti jasan kao podne. Mat 17:2 Tada se preobrazi pred njima Lice se njegovo zasja kao sunce, a haljine se njegove zasvijetliæe kao svjetlo. Mat 24:27 Jer kao æto se munja pomoli na istoku i zasja do zapada, tako øe biti i s dolaskom Sina çovjeçjega. ZASJALA Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. ZASJEDA Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; ZASJEDAMA Efe 6:11 Obucite se u svu ratnu opremu Boœju, da biste se mogli odrœati zasjedama åavla! ZASJENJIVALI 1 Heb 9:5 A povrh njega bili su kerubini slave, koji su zasjenjivali pomiriliæte, o øemu ne treba sad da s govori napose. ZASLIJEPI 1 1Iv 2:11 A tko mrzi na svojega brata, u tami je, i u tami hodi, i ne zna jer mu tama zaslijepi oçi. ZASLIJEPILI 1 Rim 11:7 Æto dakle? Æto je traœio Izrael, ono nije dobio, a izabrani su dobili; a ostali su zaslijepili, ZASLIJEPIO Iva 12:40 Zaslijepio je oçi njihove i otvrdio srce njihovo, da ne vide oçima i ne razumiju srcem, i da se ne obrate, da ih ne iscijelim.” ZASLIJEPLJENO Mar 6:52 Jer joæ nijesu bili doæli do uviåavnosti kod umnoœenja kruhova nego je srce njihovo bilo zaslijepljeno. ZASLIJEPLJENOM Sluga Boœji (Mesija) u svojoj blagosti svjetlo neznaboæcima i voåa zaslijepljenom narodu ZASLJEPLJUJE 2 Izl 23:8 Ne uzimaj mita, jer mito zasljepljuje one, koji vide, i izvrøe stvar pravednu. P.Zk 16:19 Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oçi najmudrijima i preokreøu rijeçi pravednima. ZASLUŒENU Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. ZASLUŒILE 1 Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, ZASLUŒILI 1 Otk 16:6 Jer proliæe krv svetih i proroka; zato si im krv dao da piju; to su zasluœili.” ZASLUŒITI 1

844 Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? ZASLUŒUJE 3 M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. Luk 7:4 Ovi doåoæe k Isusu i zamoliæe ga usrdno: “On zasluœuje, da mu to uçiniæ; Luk 12:48 A koji ga ne zna i radi æto zasluœuje kaznu, dobit øe malo udaraca. Kojemu je mnogo dano, od njega øe se mnogo traœiti; kojemu je mnogo povjereno, od njega øe se joæ viæe iskati. ZASLUŒUJU 2 Jer 17:10 Ja, Gospod, istraœujem srce, ispitujem bubrege, da naplatim svakome prema putovima njegovim, kako zasluœuju djela njegova.” Rim 1:32 Oni, istina, znadu odredbu Boœju, da oni, koji to çine, zasluœuju smrt; ipak oni to çine, dapaçe i odobravaju onima koji to çine. ZASLUZI 2 Psl 28:4 Podaj im po djelima njihovim, po zlobi postupanja njihova! Po djelima ruku njihovih podaj im; plati im po zasluzi! Psl 31:23 Ljubite Gospoda, svi poboœni njegovi! Gospod çuva vjerne, a po zasluzi vraøa oholima. ZASMOLI 1 Pst 6:14 Napravi sebi [plovni] kovçeg od drveta gofera; naçini pregratke u kovçegu i zasmoli ga iznutra i izvana smolom! ZASPIM Psl 4:8 Bez brige legnem i zaspim odmah; jer ti, Gospode, sam dajeæ mi te stojim u sigurnosti. . ZASRAMLJENI 1 Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! ZASTAVA Iza 11:10 U onaj dan izdanak iz korijena Jesejeva stoji kao zastava naroda: neznaboæci ga potraœuju, i poçivaliæte njegovo bit øe slavno. ZASTAVAMA Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa sjevera i silno razorenje.” ZASTAVE 1 Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! ZASTAVU Iza 31:9 Kralj øe njegov propasti od straha, i knezovi øe njegovi ostaviti zastavu.” Veli Gospod, koji ima ognjiæte u Sionu i peø u Jerusalemu. ZASTRAÆITI 1 1Pe 3:14 Ali ako i trpite zbog pravde, Blagoslovljeni ste! Ne dajte se od njih zastraæiti niti uznemiriti. ZASTRAÆIVANJEM 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. ZASTRANIÆE 2 Rim 3:12 Svi zastraniæe, svi se pokvariæe; nema ga, koji çini dobro, nema nijednoga. 1Ti 1:6 Od toga neki zastraniæe i svrnuæe u prazne govore.

ZASTRANILI 1 Psl 14:3 Ali su svi zastranili, svi se pokvarili; nema ga, koji je çinio dobro, nema ni jednoga! ZASTRI 1 Psl 51:9 Zastri lice svoje od grijeha mojih i uniæti sva zlodjela moja! ZASTRO Eze 16:10 Obukao sam te u vezenu haljinu, dao ti obuøu od koœe morske krave, opasao te pojasom od tanka platna i zastro te pokrivalom od svile. ZASTUPA P.Zk 1:17 Budite nepristrani na sudu. Sasluæajte i maloga i velikoga. Ne bojte se nikoga, jer Boœje mjesto zastupa sudac. Ako li vam je koji pravni sluçaj preteœak, predloœite ga meni, da ga istraœim. ZASU Psl 78:27 Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim. ZASUŒNJENI 1 Heb 13:3 Sjeøajte se suœanja, kao da ste s njima zasuœnjeni; onih, koje zlostavljaju, kao da ste i sami u tijelu! ZASUŒNJENIH 1 Psl 102:20 Da çuje uzdisanje zasuœnjenih, da oslobodi djecu smrti, ZASVIJETLI 3 Iva 1:5 Svjetlost zasvijetli u tami; ali tama ga ne obuze. 2Ko 4:4 U kojima bog ovoga svijeta oslijepi miæljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost evanåelja slave Kristove, koji je slika Boœja. 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. ZASVIJETLIÆE 1 Mat 17:2 Tada se preobrazi pred njima Lice se njegovo zasja kao sunce, a haljine se njegove zasvijetliæe kao svjetlo. ZASVIJETLIO 2Ko 4:6 Jer Bog, koji reçe: “Iz tame neka zasvijetli svjetlost”, zasvijetlio je u srcima naæim, da svijetli poznanje slave Boœje u lieu Isusa Krista. ZASVIRALI 2 Mat 11:17, Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali., Luk 7:32 Oni su kao djeca, æto sjede na trgu i dovikuju jedni drugima: Mi smo vam zasvirali, i vi nijeste igrali; mi smo tuœaljke zapjevali, i vi nijeste plakali. ZATAJA Odluka visokog vijeøa. Pomazanje u Betaniji. Izdaja. Posljednja veçera. Getsemani. Isusa uhvatiæe. Isus pred visokim vijeøem. Petrova zataja. ZATAJI 2 Mat 26:72 On opet zataji i zakle se: “Neznam toga çovjeka.” Iva 18:27 Onda Petar opet zataji, i odmah pijetao zapjeva. ZATAJIH 1 Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. ZATAJIO Mat 26:35 Petar ga je uvjeravao: “I ako bih morao poçi u smrt s tobom, ne bih te ja zatajio.” Tako su tvrdili i svi drugi uçenici. ZATAJITE 1 Joæ 24:27 Tada reçe Joæua svemu narodu.

“Evo, ovaj kamen neka nam bude svjedok; jer je çuo rijeçi, æto ih je Gospod govorio nana. Zato neka vam je svjedok, da ne zatajite Boga svojega!” ZATAJITI 6 Mat 26:34 Isus mu reçe: “Zaista, kaœem ti: Joæ noøas, prije nego pijetao zapjeva, tri puta øeæ me zatajiti.” Mat 26:75 Petar se sjeti rijeçi, koju mu je bio rekao Isus: “Prije nego zar pjeva pijetao, tri puta øeæ me zatajiti.” Izaåe i proplaka gorko. Luk 22:61 Tada se obazre Gospodin i pogleda na Petra. I Petar se sjeti rijeçi Gospodinove, koju mu je bio rekao: Joæ pri se nego danas zapjeva pijetao, triput øeæ me zatajiti.” Rim 11:25 Jer vam, braøo, neøu zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoøa pade na jedan dio Izraela, dok ne uåu neznaboæci u punom broju. 1Ko 10:1 Neøu vam naime zatajiti, braøo, da su oçevi naæi svi bili pod oblakom, i svi su kroz more proæli; 2Pe 2:1 A bilo je i laœnih proroka u narodu, kao æto øe i meåu vama biti laœnih uçitelja, koji øe unijeti pogubna krivovjerja i zatajiti Gospodina, koji ih otkupi, i dovodit øe tako sebi brzu propast. ZATEÇE 2 Iva 2:14 U hramu zateçe trgovce, æto su prodavali volove, ovce i golubove, i mjenjaçe, æto su bili ondje posjedali. Iva 5:14 Kasnije ga zateçe Isus u hramu i reçe mu: “Eto si ozdravio. Ne grijeæi viæe, da ti se ne dogodi æto gore!” ZATEÇENU Iva 8:3 Tada knjiœevnici i farizeji dovedoæe œenu zateçenu u preljubi, postaviæe je na sredinu ZATEKAO Jer 2:34 Na skutovima lijepi ti se krv siromaha neduœnih. Kod provale nijesi ih zatekao. ZATILJAK 1 Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam ZATIRE 1 Psl 145:20 Zaætiøuje Gospod sve, koji ga ljube, a bezboœnike sve zatire. ZATISKUJE 2 Psl 58:4 Imaju otrov kao otrov zmijin, kao gluha ljutica, æto zatiskuje sebi uho, Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: ZATISNU Rim 3:19 A znamo, da ætogod zakon govori, govori onima, koji su pod zakonom, da se svaka usta zatisnu, i sav svijet da bude podvrgnut Bogu; ZATISNUÆE 1 Dje 28:27 Jer je otvrdnulo srce naroda ovoga, i uæima teæko çuju, i oçi svoje zatisnuæe, da kako ne vide oçima, i uæima ne çuju, i srcem ne razumiju, i da se ne obrate, da Ih no ozdravim.’ ZATISNUTI 1 Iza 52:15 Tako øe on zaçuditi mnoge

845 narode. Kraljevi øe pred njim zatisnuti usta svoja, kad vide, æto im se joæ nikada nije pripovjedilo, kad çuju, æto nijesu joæ nikada sluæali.” ZATOR 1 Rim 3:16 Na putovima je njihovim zator i nevolja; ZATRAŒI 3 Luk 1:63 On zatraœi pisaøu tablicu i napisa na njoj rijeçi: “Ivan je njegovo ime.” Svi se tomu zaçudiæe. Luk 22:31 Reçe pak Gospodin: “Simone, Simone! Evo, sotona zatraœi, da vas smije reæetati kao pæenicu. 1Pe 3:15 Drœite samo Krista, Gospodina, sveto u srcima svojim! Budite uvijek spremni na odgovor svakome, koji od vas zatraœi raçun o nadi, koja je u vama; ZATRESU Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne ZATRPA Psl 78:53 Vodio ih je sigurno, te se nijesu brinuli, a neprijatelje njihove zatrpa more. ZATRTI 1 P.Zk 7:24 I kraljeve njihove predat øe u tvoje ruke, i ti øeæ zatrti imena njihova pod nebom. Nitko se neøe moøi odrœati pred tobom, dokle ih ne uniætiæ. ZATRU Brj 14:33 Çetrdeset godina vaæi øe se sinovi kao pastiri povlaçiti u pustinji i tako øe trpjeti za vaæ otpad, dokle se tjelesa vaæa posve ne zatru u pustinji. ZATRUBI 5 Amo 3:6 Zatrubi li u gradu truba, a da se ne uplaæe ljudi? Zadesi li nesreøa grad, da je nije uçinio Gospod? Otk 8:8 I drugi anåeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena baçena bi u more; i treøina mora postade krv. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda. Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 11:15 I sedmi anåeo zatrubi, i postadoæe veliki glasovi u nebu govoreøi: “Postade kraljevstvo svijeta Gospodina naæega i Krista njegova, i kraljevat øe u vijeke vjekova.” ZATRUBITI 1 1Ko 15:52 Iznenada, u trenutku oka, u posljednjoj trubi; jer øe zatrubiti, i mrtvi øe uskrsnuti neraspadljivi, i mi øemo se promijeniti, ZATRUDNI 1 Heb 11:11 Vjerom i sama Serah primi silu, da zatrudni i unatoç poodmakloj dobi, jer je vjerovala, da je vjeran onaj, koji je bio obeøao. ZATRUDNIÆ 1 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” ZATRUDNJE 2 Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida

grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. ZATUTNJI 1 Hab 3:10 Vide te gore i tresu se. Povodanj navaljuje. Bezdana puæta da zatutnji tutanj njezin, u vis podiœe ruke svoje. ZATVARA Psl 107:42 To gledaju poboœni i raduju se; sva zloøa zatvara usta svoja. M.Iz 21:13 Tko uho svoje zatvara na jadikovanje siromaha, njemu se neøe odgovoriti, kad zaviçe Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: ZATVARAJU Eze 22:26 Sveøenici njezini prestupaju zakon moj i skvrne, æto mi je sveto. Ne razlikuju sveto od prostote; ne uçe razliku neçistoga i çistoga. Zatvaraju oçi od subota mojih, i bivam oskvrnjen meåu njima. ZATVARAM Iza 1:15 I kad æirite ruke svoje zatvaram ipak oçi svoje od vas, i kad molite joæ toliko, ne sluæam vas: ruke su vaæe pune krvi. ZATVARATE 1 Mat 23:13 Teæko vama, knjiœevnici i farizeji, licemjeri! Vi zatvarate kraljevstvo nebesko od ljudi, Vi sami ne ulazite, niti date da ulaze, koji bi htjeli, ZATVARATI 1 Otk 21:25 I vrata njegova neøe se zatvarati danju, jer ondje noøi neøe biti. ZATVORE 1 Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo, da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. ZATVOREN 2 PNP 4:12 Vrt je sestra zaruçnica moja, dobro ograåen, studenac zatvoren, izvor zapeçaøen. Jer 20:9 Kaœem li: “Neøu viæe misliti a njega, neøu viæe nikada govoriti u ime njegovo k, tada gori i bukti u meni kao oganj, zatvoren u kostima mojim! Muçim se, da ga podnesem, a ne mogu viæe! ZATVORENE 1 Mat 13:15 Otvrdnulo je srce naroda ovoga. Uæi su njegove gluhe, oçi su njegove zatvorene. Oçima neøe da vidi, uæima neøe da çuje, srcem neøe da razumije, niti da se obrati, da ga iscijelim., ZATVORENI 1 Gal 3:23 A prije nego je doæla vjera, bili smo pod zakonom çuvani i zatvoreni za vjeru, koja se je imala objaviti. ZATVORI 10 Brj 16:33 Sa svim, æto su imali, siåoæe œivi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nesta iz zajednice. M.Iz 17:28 I luåak, kad æuti, moœe vrijediti kao mudar; kao razuman, i kad zatvori usne svoje! Iza 22:22 Kljuç Davidov meøem na pleøa njegova, da, kad on otvori, nitko ne zatvori, i kad on zatvori, nitko ne otvori. Iza 22:22 Kljuç Davidov meøem na pleøa njegova, da, kad on otvori, nitko ne zatvori, i kad on zatvori, nitko ne otvori. Dan 12:4 A ti, Daniele, zatvori ova objavljenja! Zapeçati ovu knjigu do posljednjega vremena! Mnogi øe je

pretraœivati, i spoznaja øe biti velika. Mat 6:6 Kad ti hoøeæ da se moliæ, uåi u sobu svoju, zatvori vrata i moli se Ocu svojemu u tajnosti! Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit øe ti. 1Iv 3:17 Tko, ima blago svijeta i vidi brata svojega u nevolji i zatvori srce svoje od njega; kako ljubav Boœja ostaje u njemu. Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 3:7 I anåelu crkve u Filadelfiji napiæi: Ovako govori Sveti, Istiniti, koji ima kljuç Davidov, i koji otvori, i nitko ne zatvori, koji zatvori, i nitko ne otvori: Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, ZATVORIH 1 Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! ZATVORILO Gal 3:22 Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeøanje dadne po vjeri u Isusa Krista onima, koji vjeruju. ZATVORIO 3 Dan 6:22 Bog moj poslao je anåela svojega. On je zatvorio çeljust lavovima. Oni mi nijesu niæta naudili, jer sam bio naåen pred njim neduœan. I protiv tebe, kralju, nijesam uçinio nikakve nepravde.” Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Rim 11:32 Jer je Bog zatvorio sve u nepokornost, da se smiluje svima. ZATVORITI 2 Tit 1:11 Kojima treba usta zatvoriti; koji cijele kuøe prevraøaju uçeøi, æto ne treba, zbog gadna dobitka. Otk 3:8 Znam tvoja djela; gle, postavio sam pred tobom vrata otvorena, koja nitko ne moje zatvoriti, jer imaæ malo sile; ali si drœao moju rijeç, i nijesi se odrekao imena mojega. ZATVORL 1 Mih 7:5 Nemojte se pouzdati u druga! Ne oslanjajte se na prijatelja! Pred onom, koju voliæ, zatvorl vrata svojih usta! ZAUSTAVI 1 Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? ZAUSTAVILE 1 Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. ZAUVIJEK 23 P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek.

846 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! Psl 9:18 Jer neøe zauvijek biti zaboravljen siromah, nada nevoljnicima neøe se vjeçno varati. Psl 12:7 Ti øeæ nas saçuvati, Gospode, zauvijek nas obraniti od roda ovoga. Psl 19:9 Rijeçi su Gospodnje svete, ostaju zauvijek; odluke su Gospodnje istinite, pravedne sve kolike. Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Psl 48:14 “Tako je Bog, Bog naæ zauvijek i vjeçno; on øe nas voditi do smrti.” Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim. Psl 119:111 Baætina su moja zauvijek svjedoçanstva tvoja, jer su samo ona slast srcu mojemu. Iza 17:2 Ostavljeni su gradovi njegovi zauvijek, predani stadima. Ona poçivaju u njima, i nitko ih ne plaæi. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ Jer 37:9 Zato veli Gospod: ‘Ne varajte se pomiælju: “Kaldejci odlaze zauvijek od nas, jer oni ne odlaze. Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. Iva 8:35 Rob ne ostaje zauvijek u kuøi, sin ostaje zauvijek. Iva 8:35 Rob ne ostaje zauvijek u kuøi, sin ostaje zauvijek. Heb 9:12 Niti je s krvlju jaraca, ni junaca, nego sa svojom krvlju uæao jednoø zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vjeçni otkup. Heb 10:10 U ovoj smo volji posveøenu prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek. Heb 10:14 Jer je jednim prinosom usavræio zauvijek one, koji bivaju posveøeni. Jud 1:3 Ljubljeni! Kako mi je veoma na srcu, da vam piæem o naæemu opøemu spasenju, smatrao sam potrebnim opomenuti vas pismom, da se borite za vjeru, koja jedanput zauvijek predana svetima. ZAUZDATI 1 Jak 3:2 Jer svi grijeæimo u mnogome. Ako tko u govoru ne grijeæi, taj je savræen çovjek; moœe zauzdati i sve tijelo. ZAUZDAVA M.Iz 10:19 U mnogom govorenju ne biva bez grijeha, a tko zauzdava jezik svoj, radi razumno. Jak 1:26 Ako li tko misli, da je poboœan, a ne zauzdava jezika svojega, nego vara

srce svoje, njegova je poboœnost isprazna. ZAUZDAVAT 1 Psl 39:1 Rekoh: “Çuvat øu putove svoje od grijeha jezika; zauzdavat øu usta svoja, dok je joæ blizu zlikovac!” ZAUZE 2 Izl 2:25 Bog pogleda na sinove Izraelove, i Bog se zauze za njih. Dan 7:9 Dok sam joæ gledao, bili su postavljena prijestolja, i jedan atarovijeçan zauze mjesto. Odijelo njegovo bilo je bijelo kao snijeg. Kosa mu na glavi kao çista vuna. Prijestolje mu bilo plamen ognjeni, toçkovi mu kao oganj razgoren. ZAUZEO Psl 9:12 Kao osvetnik krvnoga djela zauzeo se on za siromahe, nije çuo jauka njihova. Luk 1:54 Zauzeo se je za Izraela, slugu svojega, sjeøajuøi se milosråa svojega ZAUZIMA Heb 2:16 Jer se nigdje ne zauzima za anåele, nego se zauzima za potomke Abrahamove. Heb 2:16 Jer se nigdje ne zauzima za anåele, nego se zauzima za potomke Abrahamove. ZAUZIMAJTE 1 1So 5:14 A opominjemo vas, braøo, pouçavajte neuredne, tjeæite maloduæne, zauzimajte se za slabe, budite strpljivi sa svima! ZAUZIMAJU Luk 20:46 “Çuvajte se knjiœevnika! Oni rado idu u dugaçkim haljinama, hoøe da ih se pozdravlja na javnim mjestima i da zauzimaju prva mjesta u sinagogama i zaçelja na gozbama. ZAUZIMATI 3 Psl 82:2 “Dokle øete suditi nepravedno i zauzimati se za bezboœnike! M.Iz 18:5 Nije pravo zauzimati se za krivca i onoga koji je pravedan, otjerati sa suda. Dje 20:35 Sve vam pokazah, da se tako valja truditi i zauzimati za nemoøne i sjeøati se rijeçi Gospodina Isus, jer on reçe: ‘Mnogo je viæe blagoslovljeno davati, negoli primati.’ ZAUZME 1 Pst 50:25 Tada zakle Josip sinove Izraelove i reçe: “Kad se Bog jedanput milostivo zauzme za vas, tada uzmite sa sobom kosti moje odavde!” ZAUZMI 1 Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! ZAVAPI 1 Brj 11:2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoø. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj. ZAVAPIÆE 1 Suc 3:9 Kad sinovi Izraelovi zavapiæe Gospodu, podiœe Gospod sinovima Izraelovim izbavitelja, da ih izbavi, Otniela, sina Kenaza, mlaåega brata Kalebova. ZAVAPIH 1 Jon 2:3 I reçe: “Iz tjeskobe svoje zavapih Gospodu: on mi dade odgovor. Iz krila podzemnoga svijeta povikah za pomoø: ti si çuo glas moj. ZAVEDE 6 Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.”

M.Iz 7:21 Mnogim nagovaranjem zavede ga i glatkim usnama odvuçe ga sa sobom. Mat 18:6 Tko zavede jednoga od ovih malenih, koji vjeruju u mene, bolje bi mu bilo, da mu se o vrat objesi mlinski kamen i da potone u dubinu morsku. Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; 1Iv 3:7 Djeçice, nitko neka vas ne zavede! Tko pravdu çini, pravedan je, kao æto je on pravedan. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . ZAVEDEN 1Ti 2:14 I Adam nije bio zaveden, a œena zavedena poçni prijestup. ZAVEDENA 1Ti 2:14 I Adam nije bio zaveden, a œena zavedena poçni prijestup. ZAVEDU Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. ZAVELI 1 Jer 50:6 Narod je moj bio stado izgubljeno. Pastiri su ga njegovi zaveli, vodili su ga okolo po gorama; iæli su s brda na humove, i zaboravili su stan svoj. ZAVELO Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ ZAVESTI 4 Mat 24:5 Jer øe mnogi doøi u ime moje i reøi: “Ja sam Krist. I mnoge øe zavesti. Mat 24:11 laœni øe proroci u velikom broju ustati i mnoge zavesti. 1Ko 15:33 Ne dajte se zavesti: zli razgovori kvare dobro øudoreåe. Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. ZAVEZUJ 2 1Ko 9:9 Jer je u Mojsijevu zakonu napisano: “Ne zavezuj usta volu, koji vræi!” Zar se Bog brine za volove? 1Ti 5:18 Jer Pismo govori: “Volu, koji vræe, ne zavezuj usta” , i “radnik je dostojan svoje plaøe”. ZAVIÇAJEM P.Zk 28:65 Meåu ovim narodima neøeæ uœivati mira. Tvoja noga neøe imati poçivaliæta. Tamo øe ti Gospod utisnuti u srce tjeskobu u oçi teœnju za zaviçajem i u duæu tugu. ZAVIÇAJU 2 Mat 13:57 Tako su se sablaœnjavali o njega Tada im Isus reçe: “Prorok ne vrijedi nigdje manje nego u svojemu zaviçaju i u domu svojemu.” Luk 4:23 On im reçe: “Vi øete meni bez sumnje reøi ovu poslovicu: Lijeçniçe, izlijeçi sam sebe! Uçini i ovdje u svojemu zaviçaju velika djela, æto su se, kako çujemo, dogodila Kafarnaumu!” ZAVIÇE 1 M.Iz 21:13 Tko uho svoje zatvara na jadikovanje siromaha, njemu se neøe odgovoriti, kad zaviçe

847 ZAVIDI 1 1Ko 13:4 Ljubav dugo trpi, dobrostiva je; ljubav ne zavidi, ne ponosi se, ne nadima se. ZAVIDNO Mat 20:15 Ili zar ja ne smijem çiniti svojim vlasniætvom æto hoøu? Zar je oko tvoje zavidno, æto sam ja dobar? ZAVIJA Psl 147:3 On, koji iscjeljuje srca slomljena i zavija rane njihove; ZAVIJATE 1 Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. ZAVIJE 1 Iza 30:26 Tada øe svjetlost mjeseçeva biti kao svjetlost sunçana, a svjetlost øe sunçana biti sedam puta veøa, kao svjetlost od sedam dana, u dan, kad Gospod zavije ranu narodu svojemu i iscijeli modrice, æto ih je zadao. ZAVILO Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. ZAVIST 5 1Ko 3:3 Jer ste joæ tjelesni, jer kad je meåu vama zavist i prepiranje, nijeste li tjelesni, i ne œivite li po çovjeku? 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, Jak 3:14 Ako li imate gorku zavist i svaåu u srcu svojemu, ne hvalite se i ne laœite na istinu! Jak 3:16 Jer gdje je zavist i svaåa, ondje je nered i svako zlo djelo, 1Pe 2:1 Odbacite dakle svaku zlobu i svako lukavstvo, licemjerstvo i zavist i svako klevetanje, ZAVISTI 6 Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, Rim 13:13 Hodimo poæteno kao po danu, ne u raskoænim gozbama i pijankama, e u neçistoøi i raspuætenosti, ne u svaåi i zavisti; 2Ko 12:20 Jer se bojim, da kad doåem, da vas ne naåem, kakve hoøu, i da vi naåete mene, kakva neøete: da kako ne budu kod vas svaåe, zavisti, srdœbe, prkosi, opadanja, æaptanja, nadimanja, bune; Gal 5:21 Zavisti, ubojstva, pijanstva, razuzdane gozbe i ovim sliçna, za koja vam unaprijed kaœem, kao æto sam i prije rekao, da oni, koji tako æto çine, neøe postiøi kraljevstva Boœjega. Flp 1:15 Jedni doduæe iz zavisti i svaåe, ali drugi od dobre volje propovijedaju Krista. Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. ZAVJERIÆE 1 Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” ZAVJERITI 1 Iza 45:23 Sobom sam se zakleo, iz usta

mojih dolazi istina, rijeç neslomiva. Svako øe se koljeno pokloniti preda mnom, svaki øe se jezik zavjeriti meni. ZAVJES 2 Jer 49:7” O Edomu. Ovako veli Gospod nad vojskama: “Zar nema viæe mudrosti u Temanu Zar je nestao zavjes razumnima? Je li im mudrost nestala? Luk 23:45 Sunce pomrça, i zavjes hramski razdera se na dvoje. ZAVJESA Izl 26:1 Æator napravi od deset zavjesa. Oni imaju biti izraåeni od finoga lana uzvedenoga, od modrog i crvenog skerleta i od grimiza s likovima kerubina, kako ih napravi umjetnik. Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, ZAVJESE 2 PNP 1:5 Ja sam pocrnjela, ali mila, køeri jerusalemske, kao æatori cedarski, kao æatorske zavjese Salmini. Heb 6:19 Koju imamo kao sigurno i tvrdo sidro duæe, koje ulazi u unutraænjost iza zavjese ZAVJET 35 Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. Pst 17:4 “Evo, ja sklapam zavjet s tobom, i ti øeæ postati otac mnogim narodima. Pst 17:10 A ovo je zavjet moj izmeåu mene i vas i potomstva tvojega, æto øete ga drœati: sve muæko kod vas ima se obrezivati. Pst 17:14 A neobrezan muæki, koji ne bude obrezan na mesu svoje prednje koœice, neka se istrijebi iz naroda svojega; on je prelomio zavjet s menom.” Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. L.Zk 26:15 Nego prezrete zakone moje i povrgnete naredbe moje, tako da ne ispunjavate svih zapovijedi mojih i kræite zavjet moj, P.Zk 7:9 I tako znaj, da je Gospod, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drœi zavjet i milost iskazuje do u tisuøno koljeno onima, koji ga ljube i drœe zapovijedi njegove. 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” Psl 22:25 Tebe hvalim u skupætini velikoj! Zavjet øu svoj izvræiti pred ætovateljima njegovim. Psl 25:14 Koji ga se boje, to su pouzdanici Gospodnji; on im dade zavjet svoj, da im donese razboritost. Psl 50:5 “Skupite mi sluge moje, æto su sklopile zavjet s menom na œrtvi!” Psl 74:20 Pogledaj na zavjet; jer su peøine zemaljske pune stanova nasilja! Psl 89:2 Jer si rekao: “Zavjet milosti ima da traje dovijeka!” Kao nebo stoji tvrdo vjernost tvoja: Psl 89:3 “Uçinih zavjet s izabranim svojim;

zakleh se Davidu, slugi svojemu: Psl 89:28 Dovijeka øu mu saçuvati milost svoju; zavjet moj s njim stajat øe çvrsto. Psl 132:12 Ako sinovi tvoji uæçuvaju zavjet moj i svjedoçanstva moja, æto øu ih nauçiti, onda øe i sinovi njihovi dovijeka sjediti na prijestolju tvojemu!” M.Iz 2:17 Koja ostavlja prijatelja mladosti svoje i zaboravlja zavjet Boga svojega. Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! Iza 54:10 Ako se i gore pomaknu i humovi se tresu, opet ljubav moja neøe se odmaknuti od tebe i zavjet spasenja mojega neøe se pomaknuti”, veli Gospod, tvoj milosrdnik. Iza 61:8 Jer ja, Gospod, ljubim pravicu, mrzim na grabeœ bezboœan. Tako øu im vjerno dati plaøu i vjeçan zavjet uçinit øu s njima. Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Jer 31:32 Ne zavjet, kako sam ga uçinio s ocima njihovim, kad sam ih uzeo za ruku, da ih izvedem iz Egipta, zavjet, æto su ga prelomili, premda sam bio Gospod njihov,” govori Gospod. Jer 31:33 “Ne, ovo øe biti zavjet, æto øu ga uçiniti s kuøom Izraelovom poslije onih dana”, govori Gospod: “Stavit øu zakon svoj u srce njihovo i upisati ga u duæu njihovu. Tako øu biti Bog njihov, i oni øe biti narod moj. Eze 16:60 Ali øu se ja spomenuti zavjeta svojega s tobom u dane mladosti tvoje i sklopit øu s tobom vjeçan zavjet. Dan 9:4 Molio sam se Gospodu, Bogu svojemu, i priznavao: “Gospode, Boœe veliki i straæni! Ti drœiæ zavjet milosti onima, koji te ljube i drœe zapovijedi tvoje. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Dan 11:32 Rijeçima laskavim privodi k otpadu one, koji su se ogrijeæili o zavjet. Ali mnoætvo onih, koji poznaju Boga svojega, ostat øe tvrdo i çinit øe pravo. Mal 2:10 Nije li nam svima jedan isti otac? Nije li nas stvorio jedan isti Bog? Zaæto onda radimo nevjerno jedan protiv drugoga i skvrnimo zavjet otaca svojih? Luk 22:20 isto tako uze poslije gozbe çaæu i reçe: “Ova je çaæa Novi Zavjet s mojom krvi, koja se prolijeva za vas. Dje 7:8 I dade mu zavjet obrezanja. I tako mu se rodi Izak, i obreza ga u osmi dan, i Izaku se rodi Jakov, i Jakovu dvanaest patrijarha. Rim 11:27 I ovo im je od mene zavjet, kad oduzmem njihove grijehe.” Heb 8:8 Jer kudeøi ih govori: “Evo dolaze dani, govori Gospodin, i naçinit øu s kuøom Izraelovom i s kuøom Judinom nov zavjet, Heb 9:1 Imao je doduæe i prvi zavjet propise za sluœbu Boœju i za svetiæte zemaljsko. Heb 10:16 “Ovo je zavjet, koji øu sklopiti s njina poslije onih dana, govori Gospodin, dat øu zakone svoje u srca njihova, i u pamet njihovu napisat øu ih;

848 ZAVJETA Pst 9:13 Dugu svoju stavljam u oblake, koja øe biti za znak zavjeta izmeåu mene i zemlje! Pst 17:11 A obrezivat øete se na mesu svoje prednje koœice, i to neka bude znak zavjeta izmeåu mene i vas! Izl 24:7 Tada uze knjigu zavjeta i proçita je glasno narodu; a oni se nato zavjeriæe: “Sve, æto zapovjedi Gospod, rado øemo çiniti i ispunjavati!” Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. L.Zk 2:13 Sve prinose svoje moraæ osoliti. Nikada ne smije sol zavjeta s Bogom tvojim uzmanjkati kod prinosa tvojega. Kod svih prinosa svojih moraæ prinijeti sol. P.Zk 4:31 Jer Gospod, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te neøe ostaviti i neøe te upropastiti i neøe zaboraviti zavjeta s ocima tvojim, za koji im se zakleo. Psl 89:34 Nikada neøu pogaziti zavjeta svojega, i æto su izrekla usta moja, neøu poreøi. Psl 105:8 Spominje se uvijek zavjeta svojega, rijeçi, koju je dao za tisuøu koljena, Iza 42:6 “Ja, Gospod, dozvao sam te u dobroti. Drœao sam te za ruku i çuvao te. Uçinio sam te za narod posrednikom zavjeta, svjetlom neznaboœaca, Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Jer 14:21 Ali nas ne odbijaj zbog imena svojega, ne daj da se obeæçasti prijestolje slave tvoje! Spomeni se zavjeta svojega s nama i ne prekidaj ga! Eze 16:60 Ali øu se ja spomenuti zavjeta svojega s tobom u dane mladosti tvoje i sklopit øu s tobom vjeçan zavjet. Eze 20:37 Pustit øu da proåete ispod ætapa mojega i prisilit øu vas pod jaram zavjeta. Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Mat 26:28 Jer je ovo krv moja i Novoga Zavjeta, koja se prolijeva za mnoge na oproætenje grijeha. Luk 1:72 Tako htjede smilovati se ocima naæim i spomenuti se svetoga zavjeta svojega Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ 1Ko 11:25 Tako i çaæu po veçeri, govoreøi: “Ovo je çaæa Novoga Zavjeta u mojoj krvi; ovo çinite, kadgod pijete, na moju uspomenu!” 2Ko 3:6 Koji i uçini nas sposobne da budemo sluge Novoga Zavjeta, ne slova, nego Duha; jer slovo ubija, a Duh oœivljuje. 2Ko 3:14 Ali otvrdnuæe misli njihove; jer danaænjega dana stoji isto pokrivalo neotkriveno u çitanju Staroga Zavjeta, jer u Kristu prestaje. Gal 3:17 A ovo velim: “Zavjeta, koji je od Boga potvråen, ne dokida zakon, koji je postao poslije çetiri stotine i trideset

godina, tako da se poruæi obeøanje. Gal 4:24 A to je u slici reçeno, jer ovo su dva zavjeta: jedan od gore Sinajske, koji rada za robovanje, i to je Agara. Heb 8:6 A sad je dobio uzviæeniju sluœbu, koliko je i posrednik uzviæenijeg zavjeta, koji je utvråen na uzviæenijim obeøanjima. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. Heb 9:20 Govoreøi: “Ovo je krv zavjeta, koji s vama naçini Bog.” Heb 10:29 Koliko goru, mislite, da øe zasluœiti kaznu onaj, koji Sina Boœjega pogazi, i krv zavjeta, kojom je bio posveøen, za neçistu drœi, i Duha milosti obruœi? Heb 12:24 I Isusu, posredniku Novoga Zavjeta, i krvi ækropljenja, koja bolje govori negoli Abelova Heb 13:20 A Bog mira, koji uskrsnu od mrtvih velikoga pastira ovaca, krvlju zavjeta vjeçnoga, Gospodina naæega Isusa, Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. ZAVJETE 2 Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje! Rim 9:4 Oni su Izraelci, imaju posinjenje i slavu, i zavjete i zakonodavstvo, i bogoætovlje i obeøanja; ZAVJETIMA Efe 2:12 Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, iskljuçeni od zajednice Izraelove i bez dijela u zavjetima obeøanja, nade nemajuøi i bez Boga na svijetu. ZAVJETOVAO 4 Psl 56:12 Boœe, dugujem ti, æto sam zavjetovao; œrtvu hvale prinijet øu ti, Prp 5:4 Jesi li uçinio zavjet Bogu, ne oklijevaj ispuniti ga, jer mu nijesu mili luåaci. Æto si zavjetovao, ispuni! Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Dje 18:18 A Pavao ostade joæ podosta dugo, i oprostivæi se s braøom otplovi u Siriju, i s njime Priscila i Akvila. U Kenhreji oæiæa glavu, jer se je bio zavjetovao. ZAVJETU 2 Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. Heb 9:15 I zato je Novome Zavjetu posrednik, da po smrti, koju podnese za otkup od prestupaka u prvome zavjetu, prime pozvani obeøanje vjeçne baætine. ZAVLAÇIT 2 Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred

uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. ZAVLADA Izl 1:8 Tada zavlada novi kralj u Egiptu, koji nije niæta znao o Josipu. Rim 14:9 Jer zato Krist umrije i oœivje, da zavlada i mrtvima i œivima. ZAVLADAT 1 Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” ZAVODE 2 Iza 19:14 Gospod je stavio u njih duh opakosti, tako da zavode Egipat u svim poslovima njegovim, kao æto posrøe pijanac u svoje bljuvanje. Rim 16:18 Jer ovakvi ne sluœe Gospodinu naæemu Kristu, nego svojemu trbuhu; i slatkim rijeçima i blagoslovima zavode srca bezazlenih. ZAVODI 4 M.Iz 28:10 Tko zavodi poætene ljude na zao put, taj øe sam pasti u jamu svoju; a neduœni øe dobiti blagoslov. Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 20:3 I u bezdan baci ga, i zatvori, i zapeçati nad njim, da viæe ne zavodi naroda, dok se ne navræi tisuøa godina; i potom valja da bude odvezan na malo vremena, ZAVODILO Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. ZAVODIO Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. ZAVODITELJ 1 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. ZAVODITELJE 1 Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova ZAVODITELJI 1 2Iv 1:7 Jer mnogi zavoditelji izaåoæe u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist doæao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. ZAVODNICI 1 Iza 3:12 Djeca, narode moj, tvoji su gospodari. Lihvari vladaju nad tobom. Narode moj, zavodnici su tvoje voåe. Oni kvare tijek tvojoj stazi. ZAVODNIKA Tit 1:10 Jer ih ima mnogo neposluænih, praznih brbljavaca i zavodnika, osobito koji su iz obrezanja,

849 ZAVOLIO 3 1Kr 10:9 Blagoslovljen neka je Gospod, Bog tvoj, koji te je zavolio, tako da te je posadio na prijestolje Izraelovo, jer Gospod ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem, da sudiæ i dijeliæ pravicu.” Psl 119:97 Kako sam zavolio zakon tvoj: povazdan mislim o njemu. Hos 11:1 “Kad je bio Izrael mlad, zavolio sam ga i pozvao sina svojega iz Egipta. ZAVOLJEH 2 Psl 119:113 Nestalni su mi mrski, a ja nauku tvoju zavoljeh. Psl 119:163 Mrzim i gadi mi se laœ, a zavoljeh zakon tvoj. ZAVRÆETAK 1 Opomena Timoteju, da dobro vræi svoju sluœbu. zavræetak poslanice. ZAVRÆIO Izl 31:18 Kad je on bio zavræio svoj razgovor s Mojsijem na gori Sinaju, predade mu obadvije ploçe zakona, ploçe kamene prstom Boœjim napisane. ZAVRÆNI 1 Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” ZAVRIJEDIO Gal 2:11 A kad doåe Kefa u Antiohiju, ja sam mu se u lice usprotivio, jer je bio zavrijedio ukor. ZAZELENILI 1 Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. ZAZIVA Joe 2:32 Ali svaki, koji zaziva ime Gospodnje, spasit øe se, jer øe biti spasenje na gori Sionu, u Jerusalemu, kao æto je to obeøao Gospod. Preœivjelima pripada, koga pozove Gospod. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! 2Ti 2:19 A çvrsto stoji temelj Boœji imajuøi ovaj peçat: “Pozna Gospodin svoje”, i dalje: “Neka odstupi od nepravde svaki, koji zaziva ime Gospodnje!” ZAZIVAJTE 1 Iza 12:4 U onaj dan reøi øete: “Pjevajte hvalu Gospodu! Zazivajte Ime njegovo! Navjeæøujte narodima djela njegova! Javljajte, da je uzviæeno Ime njegovo. ZAZIVAJU 7 Psl 145:18 Gospod je blizu svih, koji ga zazivaju, svih, koji ga zazivaju u vjernosti. Psl 145:18 Gospod je blizu svih, koji ga zazivaju, svih, koji ga zazivaju u vjernosti. Jer 10:25 Izlij gnjev svoj na narode, koji te ne poznaju, na plemena, koja ne zazivaju imena tvojega, jer progutaæe Jakova, pojedoæe ga i proœdrijeæe i livade njegove uçiniæe pustinjom. Sef 3:9 Tada øu pribaviti çiste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i sluœe mu jednoduæno. Rim 10:12 Jer nema razlike meåu Œidovom i Grkom; jer je isti Gospodin sviju, bogat za sve, koji ga zazivaju. 1Ko 1:2 crkvi Boœjoj u Korintu, posveøenima u Kristu Isusu, pozvanima svetima, sa svima, koji zazivaju ime

Gospodina naæega Isusa Krista na svakome mjestu, njihovu i naæemu. 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! ZAZIVAM P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! ZAZIVAO Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. Rim 10:13 Jer “kojigod bude zazivao ime Gospodnje, spasit øe se.” ZAZIVATI 2 Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Rim 10:14 Kako øe dakle zazivati onoga, u koga ne vjeruju? Ili kako øe vjerovati u onoga, koga nijesu çuli. A kako øe çuti bez propovjednika? ZAZOVE 1 Psl 91:15 Kad me zazove, usliæit øu ga i iz njega øu stajati u nevolji; spasit øu ga i proslavit øu ga. ZAZOVEM Psl 102:2 Ne skrivaj lica svojega preda mnom! Prigni uho svoje k meni u nevolji; usliæi me brzo u dan, kad te zazovem! ZAZOVEMO P.Zk 4:7 Jer gdje je tako velik narod, kojemu je Bog tako blizu, kako je nama Gospod, Bog naæ, kad ga god zazovemo? ZAZOVI 1 Jer 33:3 ‘Zazovi me, i odgovorit øu ti i pokazat øu ti velike, nevjerojatne stvari, za koje nijesi znao! ZAZOVU Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. ZAZVAÆE 1 Hos 7:11 Efraim je kao golub, budalast, bez razuma. Zazvaæe Egipat. Otidoæe u Asiriju. ZAZVATI 1 Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” ZBAÇEN 3 Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 12:10 I zaçuh glas veliki u nebu, koji je govorio: “Sad doåe spasenje i sila i kraljevstvo Boga naæega, i vlast Krista njegova, jer je zbaçen tuœitelj braøe naæe, koji ih je tuœio pred Bogom naæim dan i noø. ZBAÇENI 1

Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. ZBACIMO Psl 2:3 “Hajde da rastrgamo sveze njihove i da zbacimo sa sebe jaram njihov!” ZBILJA Pst 18:13 A Gospod reçe Abrahamu: “Æto se smije Sara i misli: ‘Zar øu zbilja joæ roditi, kad sam ostarjela?’ Pst 18:23 I Abraham pristupi bliœe i reçe: “Zar øeæ zbilja i pravednoga pogubiti s bezboœnim? ZBILO Luk 23:48 Sav narod, koji je doæao ovome prizoru i vidio, æto se zbilo udarao se u prsa i vraøao se kuøi. ZBIVA Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. Luk 21:31 Tako i vi, kad vidite, da se zbiva ovo, znajte, da je blizu kraljevstvo Boœje! ZBOR 2 PNP 3:6 Zbor naroda: Æto ono ide gore iz pustinje tamo, stupovima dima zaogrnuto? U mirisu smirne i tamjana i svakojakih mirodija? PNP 7:1 Zbor: Kako su lijepi koraci tvoji u papuçama, køeri kneœevska! Okret bedara tvojih kao åerdan oko vrata, djelo ruke umjetniçke. ZBOROM Psl 40:10 I Ne zakopah u srcu sudaçko upravljanje tvoje; slavio sam tvoju vjernost i pomoø; nijesam æutio o tvojoj dobroti i milosti pred zborom velikim. ZBOROVOÅI 1 Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. ZBORU Psl 40:9 Dadoh radosnu vijest o pravednom upravljanju tvojem pred zboru velikom; usta svojih ne zatvorih, ti znaæ, Gospode! ZBUDE 4 Mat 24:34 Zaista, kaœem vam: “Ovaj naraætaj neøe proøi, dok se ovo sve ne zbude. Iva 14:29 I sad vam rekoh, prije nego se zbude, da vjerujete, kad se zbude. Iva 14:29 I sad vam rekoh, prije nego se zbude, da vjerujete, kad se zbude. Otk 1:1 Otkrivenje Isusa Krista, koje dade njemu Bog, da pokaœe slugama svojim, æto ima da se skoro zbude, i pokaza, poslavæi po anåelu svojemu slugi svojemu Ivanu, ZBUNJEN 2 Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Gal 4:20 A htio bih sad da sam kod vas i da izmijenim glas svoj, jer sawn zbunjen za vas. ZBUNJENE 1 Luk 24:4 Dok su one zbog toga bile posve zbunjene, gle, dva çovjeka stadoæe pred njima u sjajnim haljinama. ZBUNJENI 1

850 2Ko 4:8 U svemu trpimo nevolje, ali nijesmo potiæteni; zbunjeni smo, ali ne oçajavamo; ZBUNJUJE 1 Psl 2:5 A tada im govori u srdœbi svojoj i gnjevom ih svojim zbunjuje: ZBUNJUJU Gal 1:7 A drugoga ipak nema; samo æto su neki, koji vas zbunjuju i hoøe da iskrive evanåelje Kristovo. ZDESNA Eze 1:10 Izgled lica njihova bio je ovaj: sprijeda imala su lice çovjeçje, zdesna lice lavovo, slijeva lice volujsko, unutra lice orlovo, u sva çetiri biøa. ZDJELAMA M.Iz 25:11 Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je rijeç u pravo vrijeme izreçena. ZDJELE 1 Mat 23:26 Farizeju slijepi, oçisti najprije nutrinu çaæe i zdjele, onda øe biti çista i vanjætina. ZDJELU Luk 11:39 Tada mu reçe Gospodin: “Vi farizeji drœite çaæu i zdjelu izvana çistu, a iznutra ste puni grabeœljivosti i nepravednosti, ZDRAV 1 3Iv 1:2 Ljubljeni, œelim, da ti u svemu bude dobro, i da budeæ zdrav, kao æto je tvojoj duæi dobro. ZDRAVA 4 Psl 41:12 A za mene, ti me drœiæ zdrava, da ti sluœim uvijek. Iza 1:6 Posve je bolesna glava i posve je iznemoglo srce. Od pete do glave nema niæta zdrava na tebi, samo uboj, modrice i rane svjeœe. Nije ih se iscijedilo, ni zavilo, ni uljem ublaœilo. Mat 12:13 Tada reçe çovjeku: “Pruœi ruku svoju!” On je pruœi, i postade opet zdrava kao druga. Luk 15:27 Brat je tvoj doæao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. ZDRAVE 2 M.Iz 16:24 Prijazne su rijeçi med samotok, slatke duæi, zdrave tijelu. 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. ZDRAVI 4 Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Mat 9:12 Isus je to çuo i reçe: “Ne trebaju zdravi lijeçnika, nego bolesni. Tit 1:13 Svjedoçanstvo je ovo istinito, Zato ih karaj strogo, da budu zdravi u vjeri, Tit 2:2 Starci da budu trijezni, poæteni, mudri, zdravi u vjeri, u ljubavi, u strpljivosti; ZDRAVIH 1 2Ti 1:13 Izgled zdravih rijeçi, æto si ih çuo od mene, drœi u vjeri i ljubavi, koja je u Kristu Isusu! ZDRAVLJE 3 Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. Mal 4:2 A vama, koji smjerno çastite ime moje, ogranut øe sunce spasenja, æto krije zdravlje pod krilima svojim. Vi øete tada izaøi i poskakivati kao teoci, æto su stajali u

ætali. Dje 3:16 I zbog vjere u ime njegovo I ovoga, koga vidite i poznajete, utvrdi ime njegovo; i vjera, koja je po njemu, dade mu cijelo zdravlje pred svima vama. ZDRAVO 4 Mat 6:22 Oko je svjetiljka tijelu tvojemu. Ako je oko tvoje zdravo, onda sve tijelo tvoje ima svjetlo. Mat 26:49 Odmah pristupi k Isusu i reçe: “Zdravo, uçitelju!” i poljubi ga, tada mu Isus reçe: Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Luk 1:28 Anåeo uniåe k njoj i reçe: “Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti meåu œenama.” ZDRAVOJ 1 1Ti 1:10 Bludnicima, muœeloœnicima, Ijudokradicama, laœljivcima, krivokletnicima, i ako æto drugo ima protivno zdravoj nauci, ZDRAVOM Tit 1:9 Koji se drœi pouzdane rijeçi, æto se slaœe s naukom, da bude u stanju i opominjati sa zdravom naukom i pokarati one, koji se protive. ZDRUŒENI 1 Rim 6:5 Jer kad smo s njim najbliœe zdruœeni sliçnosøu smrti njegove, bit øemo i uskrsnuøem; ZDRUŒI 1 1Ko 6:16 Ili ne znate, da tko se s bludnicom zdruœi, jedno postane tijelo? “Jer bit øe”, veli, “dvoje jedno tijelo.” ZDRUŒIÆE 1 Heb 4:2 Jer je i nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomoœe çuvena rijeç, jer je oni, koji je çuæe, ne zdruœiæe s vjerom. ZEBAH 1 Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. ZEBAHA Suc 8:21 Tada zamoliæe Zebah i Salmuna: “Ustani ti i pogubi nas, jer kakav je çovjek, onakva mu je snaga Gideon se diœe i pogubi Zebaha i Salmuna. A mjeseçiøe, æto su Ih o vratu nosile deve njihove, uze sebi. ZEBEDEJEV 1 Mat 10:2 Imena dvanaest apostola jesu: “Na prvom mjestu Simon s pridjevkom Petar i njegov brat Andrija; Jakov, sin Zebedejev, i njegov brat Ivan; ZEBEDEJEVA Mar 3:17 Jakova, sina Zebedejeva, i Ivana, brata Jakovljeva, kojima je dao ime Boanerges, æto znaçi sinovi groma; ZEBEDEJEVE 1 Luk 5:10 Isto tako i Jakova i Ivana, sinove Zebedejeve, koji su bili drugovi Simonovi. Tada reçe Isus Simonu: “Ne boj se! Od sad øeæ ljude loviti.” ZELEN 2 Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. Iza 66:14 Kad to vidite, obradovat øe se srce vaæe, tijelo øe vaæe procvasti kao

mlada zelen.” Tako øe se objaviti ruka Gospodnja na slugama njegovim, a zaprijetit øe neprijateljima svojim. ZELENE 1 Psl 92:13 Koji su zasaåeni u kuøi Gospodnjoj, zelene se u dvorima Boga naæega: ZELENI 2 Psl 92:12 A pravednik se zeleni kao palma, kao cedar libanonski raste gore, Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. ZELENIM Psl 23:2 Na poljanama zelenim pusti me da sjedim; na vodama odmoriæta pusti me da poçinem. ZELENOJ 1 Mih 5:7 Tada øe ostatak Jakovljev biti meåu mnogim narodima kao rosa od Gospoda, kao daœd po zelenoj travi, æto ne çeka çovjeka, niti se uzda u djecu çovjeçju. ZELJA M.Iz 15:17 Bolje je jelo od zelja, gdje je ljubav, nego vol ugojeni, gdje je mrœnja. ZELJE 1 Rim 14:2 Jer jedan vjeruje, da smije sve jesti, a koji je slab, jede zelje. ZEMALJA Jer 23:3 “Skupljam ostatak ovaca svojih iz svih zemalja, kamo sam ih razagnao, i vodim ih opet na paænjak njihov, da rastu i mnoœe se. Eze 36:24 Ja øu vas uzeti iz naroda i pokupit øu vas iz svih zemalja i dovesti vas natrag u vaæu zemlju. ZEMALJSKA 4 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. Jak 3:15 Ovo nije mudrost, æto silazi odozgo, nego zemaljska, tjelesna, åavolska. Otk 1:7 Eno, dolazi na oblacima, i gledat øe ga svako oko, i oni, koji ga probodoæe, naricat øe nad njim sva plemena zemaljska. Da, Amen. ZEMALJSKE 7 Psl 74:17 Utvrdio si sve granice zemaljske; stvorio si ljeto i zimu. Psl 74:20 Pogledaj na zavjet; jer su peøine zemaljske pune stanova nasilja! Psl 76:12 Oholost knezovima ponizuje on; kraljeve zemaljske prepada on. Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. Iza 14:9 Zbog tebe buçi svijet mrtvih dolje, oçekujuøi tvoj dolazak. Zbog tebe probudi on sjene, sve knezove zemaljske, diœe s prijestolja njihovih sve kraljeve naroda. Iza 40:23 On je onaj, koji obraøa knezove u niæta, koji vladaoce zemaljske uniætava. Iza 44:23 Kliçite, nebesa, jer to Gospod çini. Podvikujte, dubine zemaljske! Udarite u klicanje, gore, æume i sva drveta u njima, jer øe Gospod otkupiti Jakova i proslaviti se na Izraelu. ZEMALJSKI 13 Psl 2:2 Skupljaju se vladaoci zemaljski,

851 knezovi meåu se vijeøaju protiv Gospoda i pomazanika njegova: Psl 22:27 Toga se spominjuøi obratit øe se Gospodu svi krajevi zemaljski; klanjajuøi se bacit øe se pred tobom sva plemena naroda. Psl 95:4 U njegovoj su ruci temelji zemaljski, vrhunci gorski njegovi su. Iza 40:12 Tko je æakom izmjerio mora i mjeru neba odredio pedljem? Tko je u korito nasuo prah zemaljski, gore izmjerio na mjerila, bregove na poteg njihov? Iza 45:22 Ovamo se k meni okrenite, dajte se spasiti, svi krajevi zemaljski, jer sam ja Bog, i drugi nitko. Joe 2:1 Trubite u trubu na Sionu! Trubite na uzbunu na svetoj gori mojoj! Da zadræøu svi stanovnici zemaljski, jer dolazi dan Gospodnji, Jest, on je blizu! –: Mat 17:25 On odgovori: “Da.” Kad onda uåe u kuøu, preteçe ga Isus pitanjem: “Æto misliæ, Simone, od koga podiœu kraljevi zemaljski daøe ili porez? Od svojih sinova ili od podanika?” Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Dje 4:26 Diœu se kraljevi zemaljski, i skupljaju se knezovi protiv Gospodina i Pomazanika njegova.’ Dje 10:12 I u njoj su bile svakovrsne çetveronoœne œivotinje i gmazovi zemaljski i ptice nebeske. Flp 3:19 Kojima je svræetak propast, kojima je Bog trbuh, i slava u sramoti njihovoj, koji zemaljski misle. Otk 9:3 I iz dima zjala izaåoæe skakavci na zemlju, i dade im se vlast, kao æto je imaju skorpioni zemaljski. ZEMALJSKIH 6 Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Psl 59:13 Uniæti ih u gnjevu svojem, istrijebi ih, da ih nema, neka spoznaju, da Bog vlada u Jakovu sve do krajeva zemaljskih! Psl 65:5 Ti nas usliæiæ u dobroti çudesnim djelima; ti Bog, spasitelj naæ; ti pouzdanje svih krajeva zemaljskih, najdaljega œala, Psl 71:20 Ti nam dade doœivjeti mnogu muku i nevolju: oœivi nas opet! Izvedi nas opet iz bezdana zemaljskih! Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Iza 40:28 Ne znaæ li, ne çujeæ li? –: vjeçni Bog jest Gospod, stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara, on ne sustaje, nedohitna je razboritost njegova. ZEMALJSKIM4 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima

œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! 1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Psl 139:15 Postanje moje nije bilo skriveno od tebe; kad postadoh u tajnosti, otkan u dubinama zemaljskim, Iza 40:22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim, kojega su stanovnici siøuæni kao skakavci. On razastire nebo kao prekrivalo, razapinje ga kao æator za stan. Nastavak propovijedi na gori: O milostinji; o molitvi; o postu; o zemaljskim dobrima; o tjeskobnim brigama. Luk 21:34 Pazite, da svoja srca ne oteœate raspuætenoæøu i pijanstvom i brigama zemaljskim, i da vam onaj dan ne doåe iznenada. Iva 3:12 Ako ne vjerujete, kad vam govorim o zemaljskim stvarima, kako øete vjerovati, kad vam govorim o nebeskim? Rim 15:27 Oni naåoæe to za dobro, i duœnici su njihovi, jer kad neznaboæci dobiæe dio njihovih duhovnih dobara, duœni su njima i svojim zemaljskim posluœiti. Heb 11:38 Kojih nije bio dostojan svijet; potucali se po pustinjama, po gorama i puçinama, i po Jamama zemaljskim. Otk 1:5 I od Isusa Krista, koji je svjedok vjerni, prvoroåenac od mrtvih, i vladalac nad kraljevima zemaljskim. Njemu, koji nas je ljubio i otkupio nas od grijeha naæih krvlju svojom; Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. ZEMALJSKIMA 1Ko 15:40 I imaju tjelesa nebeska, i tjelesa zemaljska; ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. ZEMALJSKO Heb 9:1 Imao je doduæe i prvi zavjet propise za sluœbu Boœju i za svetiæte zemaljsko. ZEMALJSKOGA Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. ZEMALJSKOJ 1 Otk 9:4 I zapovjedi im se, da ne ækode travi zemaljskoj, niti ikakvoj zeleni, niti ikakvu drvetu, nego samo ljudima, koji nemaju peçata Boœjega na çelima svojim. ZEMALJSKOM 3 Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Zah 7:5 “Objavi svemu narodu

zemaljskom i sveøenicima: ‘Kad ste postili i tugovali u petom i u sedmom mjesecu veø sedamdeset godina, je li ste moœda postili za me? Dje 17:26 I uçinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu lica zemaljskom, i postavio je odreåena vremena i meåe stanovanja njihova. ZEMLJA 71 Pst 1:2 Zemlja je bila joæ pusta i bez oblika. Tama je leœala nad bezdanom. Duh je Boœji lebdio nad vodama. Pst 1:10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Pst 6:11 Tada je bila zemlja pokvarena pred Bogom i puna zloçina. Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Pst 11:1 Sva zemlja govorila je tada samo jedan jezik i rabila jednak govor. L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. Brj 16:33 Sa svim, æto su imali, siåoæe œivi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nesta iz zajednice. P.Zk 10:14 Eto, Gospodu, Bogu tvojemu, pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, æto je na njoj. 1Sa 14:15 Strah nastade u taboru, na slobodnom polju i meåu svom vojskom. I straœa i çeta, æto plijeni, prepadoæe se. Usto se potrese zemlja, i bio je jedan strah od Boga. Job 20:27 Otkrit øe nebo zlodjela njegova, i zemlja øe ustati protiv njega. Job 26:7 Nad prazninom razastire on sjever, iznad niæta daje da lebdi zemlja. Psl 18:7 Tada se uznemiri zemlja i zadrhta, temelji se gora uzdrmaæe i pomakoæe; tako je on bio pun gnjeva: Psl 24:1 Gospodnja je zemlja i æto je ispunja, svijet i stanovnici njegovi. Psl 33:5 On ljubi pravdu i pravo; dobrote je Gospodnje puna zemlja: Psl 46:2 Zato neka nas ne hvata strah, i da bi se zemlja potresla, i da bi se prevalile gore u srce mora, Psl 46:6 Narodi se pobunili, zaljuljala se kraljevstva; on pusti da zagrmi glas njegova groma, i veø zadrhta zemlja. Psl 69:34 Nebo i zemlja pjevaju mu hvalu, more i sve, æto se miçe u njemu. Psl 75:3 Ako se i strese zemlja sa svima, koji stanuju na njoj, ja sam, koji utvråuje stupove njezine. Psl 76:8 S neba si oglasio presudu: zemlja se prepade i zanijemi, Psl 77:18 Çuj, ætropot kola tvojih! Munje su

852 osvjetljivale svijet; zemlja se je tresla i njihala. Psl 89:11 Tvoje je nebo, tvoja i zemlja; ti sazda svijet i æto je god u njemu. Psl 96:11 Nebo se veseli; zemlja se raduje; buçi more i æto je u njemu. Psl 97:1 Gospod je kralj, neka se zato raduje zemlja, neka se vesele otoci mnogi! Psl 99:1 Gospod je kralj: narodi strepe; zemlja se drma. Psl 102:25 Zemlja, koju si u poçetku postavio, i nebesa, djelo ruku tvojih, Psl 104:24 Kako je mnogo djela tvojih, Gospode! Sva si mudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega. Psl 119:64 Zemlja je, Gospode, puna dobrote tvoje, naredbama svojim nauçi me! Prp 1:4 Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomiçna. Iza 6:3 Jedan je vikao drugome: “Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove.” Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Iza 13:13 Zato puætam da se nebo potrese. Zemlja se pokreøe sa svoga mjesta od jarosti Gospoda nad vojskama u dan, kad se raspali gnjev njegov. Iza 24:20 Kao pijan çovjek ljulja se zemlja, kao viseøa postelja njiha se tamo i ovamo. Teæko je tiæti bezakonje njezino, da pada i viæe se ne diœe. Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Iza 66:1 Ovako veli Gospod: “Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi i kakvo je mjesto mojega poçivaliæta? Iza 66:8 Tko je çuo tako æto? Tko je vidio tako æto? Moœe li zemlja u jedan dan doøi na svijet? Moœe li se narod roditi ujedanput, a ipak øe Sion leœati u bolovima i zajedno raåati djecu.

Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. Joe 2:3 Pred njim proœdire oganj. Za njim liœu plamenovi. Kao vrt edenski leœi pred njim zemlja, a za njim pustinja tuœna. Niæta ne uteçe od njega. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. Hab 2:14 Jer øe se zemlja napuniti spoznajom slave Gospodnje, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mal 3:12 “Svi øe vas narodi slaviti sretnima, jer ste zemlja meni mila, veli Gospod nad vojskama, Mat 5:18 Jer zaista, kaœem vam: Dok stoji nebo i zemlja, neøe nestati nijedne crtice slova ili toçke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Mat 24:35 Nebo i zemlja proøi øe, ali rijeçi moje neøe proøi. Mat 27:51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuæe, Mat 27:54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su straœili kod Isusa, vidjeæe da se zemlja trese i drugo æto se dogodilo, prepadoæe se vrlo i rekoæe: “Ovaj je zaista bio Sin Boœji.” Mat 28:2 Tada se zemlja potrese silno. Anåeo Gospodnji siåe s neba, pristupi, odvali kamen i sjede na njega. Mar 1:5 Tada je izlazila k njemu sva zemlja Judeja i svi stanovnici Jerusalema. Oni su se dali krstiti od njega u Jordanu i pritom su ispovijedali grijehe svoje. Luk 16:17 Ali je lakæe da proåu nebo i zemlja, da propadne i jedna crtica od zakona. Dje 7:49 Prijestolje je moje nebo, i zemlja je podnoœje nogama mojim. Kakvu øete mi kuøu graditi? govori Gospodin. Ili koje je mjesto za moje poçivanje?

2Pe 3:5 Jer naumice neøe da znadu, da su nebesa bila veø odavna, i da je zemlja iz vode i po vodi postala rijeçju Boœjom. 2Pe 3:7 A sadaænja nebesa i zemlja tom istom rijeçi zadrœana su i çuvaju se za oganj na dan suda i propasti bezboœnih ljudi. 2Pe 3:10 Ali øe doøi dan Gospodnji kao tat, u koji øe nebesa s velikom bukom proøi, a poçela øe se od ognja rastopiti, i zemlja i djela, æto su na njoj, izgorjet øe. Otk 6:12 I vidjeh, kad otvori æesti peçat, i gle, zemlja se potrese vrlo, i sunce postade crno kao vreøa od kostrijeti, i sav mjesec postade kao krv Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 19:2 Jer su istiniti i pravedni sudovi njegovi, æto je osudio bludnicu veliku, koja pokvari zemlja bludom svojim, i osvetio krv sluga svojih od ruke njezine.” Otk 20:11 I vidjeh veliko bijelo prijestolje, i onoga, koji je sjedio na njemu, od çijega je lica pobjegla zemlja i nebo, i mjesto im se ne naåe. Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. ZEMLJACIMA L.Zk 19:18 Ne budi osvetljiv prema zemljacima svojim i ne nosi niæta za njima, nego ljubi bliœnjega svojega kao sebe samoga. Ja sam Gospod! ZEMLJAKA Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. 2Ko 11:26 Çesto na putovanjima, u pogiblima od rijeka, u pogiblima od razbojnika, u pogiblima od zemljaka, u pogiblima od neznaboœaca, u pogiblima u gradu, u pogiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od laœne braøe, ZEMLJAKE 1 Izl 2:11 U ono vrijeme, kad je bio Mojsije odrastao, posjeti on jednoga dana zemljake svoje i vidje, kako moraju raditi teæke poslove. Kad opazi, kako je jedan Egipøanin povalio jednoga od njegovih zemljaka hebrejskih. ZEMLJAMA 4 Pst 10:5 Od ovih razgranaæe se narodi po otocima. To su Jafetovi sinovi u svojim zemljama - svaki s vlastitim jezikom prema svojim porodicama i narodima. Tuœ: 1:1 Ah, kako leœi pust grad – nekada bogat stanovnicima! Udovica je postao – nekada gospodarica narodima. Nad zemljama nekada kneginja postade podanica. Eze 6:8 Ipak øu neke od vas, koji umaknu maçu, ostaviti meåu narodima, kad se rasijete po zemljama. Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ ZEMLJANIM 2 Iza 45:9 Teæko onome, koji se svaåa s tvorcem svojim! On, krhotina meåu

853 zemljanim sudovima. Smije li glina reøi lonçaru svojemu: ‘Æto radiæ’? I djelo tvoje: ‘Nemaæ ruku’. 2Ko 4:7 Ali ovo blago imamo u zemljanim posudama, da obilje sile bude od Boga, a ne od nas. ZEMLJANOGA 1Ko 15:49 I kako smo nosili sliku zemljanoga, nosit øemo i sliku nebeskoga. ZEMLJE 100 Pst 2:6 No dizala se je magla iz zemlje i natapala je svu povræinu tla. Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Pst 8:8 Tada ispusti golubicu, da vidi, je li voda otekla sa zemlje. Pst 8:11 Golubica se vrati k njemu istom pred veçer; i gle, ona je imala u kljunu zelen list maslinov; tada spozna Noa, da su vode otekle sa zemlje. Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” Pst 9:13 Dugu svoju stavljam u oblake, koja øe biti za znak zavjeta izmeåu mene i zemlje! Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Pst 14:19 I blagoslovi Abrama i reçe: “Blagoslovljen da si, Abrame, od Boga sveviænjega, Stvoritelja neba i zemlje! Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Izl 12:17 Tako dakle svetkujte svetkovinu nekvasnih kruhova, jer upravo na taj dan izvedoh çete vaæe iz zemlje egipatske. Zato drœite taj dan kao vjeçnu ustanovu kroz sve naraætaje! Izl 12:33 Egipøani su navaljivali na narod, da brœe idu iz zemlje, jer su mislili: “Mi inaçe svi pomrijesmo.” Izl 16:35 Sinovi Izraelovi jeli su manu

çetrdeset godina, dok ne doåoæe u zemlju napuçenu. Jeli su manu, dok ne doåoæe na meåu zemlje kanaanske. Izl 20:2 Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji te je izveo iz zemlje egipatske, iz kuøe ropstva. Izl 32:4 On ih uze od njih, preli ih i napravi od njih tele liveno. Tada oni povikaæe: “Ovo je bog tvoj, Izraele, koji te izvede iz zemlje egipatske.” Brj 13:26 Otidoæe kuøi i doåoæe k Mojsiju i Aronu i svoj zajednici sinova Izraelovih u pustinju paransku, u Kadeæ, podnijeæe izvjeætaj njima i svoj zajednici i pokazaæe im plodove zemlje. Brj 22:6 Nego doåi i prokuni mi taj narod, jer je jaçi od mene. Moœda øu ga onda moøi poraziti i istjerati ga iz zemlje, jer znam, koga ti blagosloviæ, bit øe blagoslovljen, a koga prokuneæ, bit øe proklet.” P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ P.Zk 6:12 A tada se dobro çuvaj, da ne zaboraviæ Gospoda, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kuøe suœanjstva! P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! P.Zk 21:23 Neka ne ostane truplo njegovo preko noøi na drvetu! Isti joæ dan moraæ ga pokopati, jer je proklet od Boga tko je objeæen. Ne oskvrni zemlje, koju ti Gospod Bog tvoj, daje ga baætinu! P.Zk 32:13 Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je plodove poljske. Davao mu je da siæe med iz kamena, ulje iz tvrda kremena, 2Sa 23:4 On je svjetlo jutarnje, kad sunce ograne, a nikakav oblak ne muti ranu svjetlost. U sjaju sunçanu iza kiæe mlada trava niçe iz zemlje. 1Ljt 16:23 Pjevajte tako Gospodu, sve zemlje! Iz dan u dan navjeæøujete spasenje njegovo! Psl 2:8 Samo zaœeli od mene: “i dat øu ti narode za baætinu i krajeve zemlje u posjed tvoj! Psl 8:4 Æto je çovjek, da ga se spominjeæ, zemlje sin, da ga pogledaæ? Psl 10:16 Gospod je kralj svagda i vjeçno; nestade neznaboœaca iz zemlje njegove. Psl 10:18 Ti pribavljaæ sirotama i patnicima pravo njihovo; neka viæe ne prkosi çovjek sa zemlje! Psl 18:44 Na rijeç bio mi je posluæan; ljudi iz tuåe zemlje prinosili mi Poklonstvo. Psl 19:4 U sav svijet prodire povik njihov, rijeç njihova do na kraj zemlje! Suncu je stvorio æator na Psl 46:9 Prekida do na kraj zemlje rat, prebija lukove, prelama koplja, izgara kola u ognju. Psl 48:2 Krasno se istiçe radost cijele zemlje: gora Sion, vrhunac na sjeveru, grad moønoga kralja. Psl 49:11 Grob je zauvijek njihov dom, od koljena na koljeno njihov stan, makar i zemlje prozvaæe imenom svojim.

Psl 61:2 S kraja zemlje viçem k tebi klonutim srcem; na hridinu, æto im je odveø visoka, izvedi me! Psl 80:9 Iskrçio si za nju, i ona se ukorijeni, i proæiri se daleko preko zemlje: Psl 82:5 Ali oni ne gledaju na to, ne uviåaju to, tumaraju dalje po tami: drmaju se svi temelji zemlje. Psl 85:11 Vjernost øe niknuti iz zemlje, Pravda øe gledati s neba. Psl 94:2 Digni se, suçe zemlje; naplati oholima djela njihova! Psl 147:6 Gospod pridiœe nevoljne, a bezboœnike ponizuje do zemlje. M.Iz 25:3 Kao visina neba i dubina zemlje, tako je nedohitno srce kraljeva. M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je dobra vijest iz daleke zemlje. Iza 4:2 U onaj øe dan biti mladica Gospodnja na ures i çast, i plod zemlje na ponos i slavu onima, koji su bili spaæeni iz Izraela. Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Iza 25:8 Uniætava smrt zauvijek, Svemoguøi Gospod briæe suze sa svakoga lica. Sramotu naroda svojega uklanja sa sve zemlje; jer je rekao Gospod. Iza 40:21 Ne znate li Ne çujete li? Nije li vam bilo javljano od poçetka? Ne vidite li iz temelja zemlje? Iza 45:19 Nijesam govorio tajno, u kojem tamnu kutu zemlje. Nijesam potajno rekao djeci Jakovljevoj: ‘Traœite me!’ Ja, Gospod, govorim, æto je pravo, javljam, æto je istinito. Iza 46:11 Pozvao sam s istoka pticu grabljivicu, iz daleke zemlje çovjeka svoje odluke. Kako rekoh, tako dovodim, kako naumih, tako uçinim. Iza 49:1 “Posluæajte me, vi zemlje na moru! Pazite, vi narodi daljine: Gospod me je pozvao od krila materina, imenovao me je od krila materina. Iza 49:6 On dakle reçe: “Premalo je, da si mi sluga, da se podignu plemena Jakovljeva, da se vrate otkupljeni Izraelovi. I zato te çinim svjetlom neznaboœaca, da budeæ posrednik mojega spasenja do na kraj zemlje.” Iza 49:23 Tvoji su çuvari kraljevi, tvoje su dojilje kraljice, klanjaju ti se licem do zemlje i cjelivaju prah tvojih nogu. Tako øeæ spoznati, da ja, Gospod, jesam onaj, koji ne da da se posrame oni, koji se ufaju u njega.” Iza 51:5 Blizu je pobjeda moja, Pred vratima stoji spasenje moje. Miæice moje upravljaju narodima, çekaju me zemlje na moru ufaju se u miæicu moju. Iza 53:2 Tako je izrastao pred njim kao mladica, kao korijen iz suhe zemlje. Nema obliçja na njemu, nema ljepote, da bismo ga gledali, i nema izgleda, da bismo naæli ugodnosti na njemu. Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, –

854 “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Iza 62:11 Evo, Gospod oglasuje do na kraj zemlje: “Recite køeri sionskoj: Evo, spasitelj tvoj dolazi! Evo, plaøa njegova dolazi s njim, i vraøanje njegovo ide pred njim!” Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” Jer 16:19 “Gospode, snago moja, grade moj, utoçiæte moje u dan nevolje! Narodi dolaze k tebi s krajeva zemlje i govore: ‘Oci nasi imali su za samo laœne idole, niætave, nekorisne bogove. Jer 24:10 Poslat øu na njih maç, glad i kugu, dok se sasvim ne istrijebe iz remlje, koju sam dao njima i ocima njihovim.” Jer 25:30 “Objavi im sve ove rijeçi i kaœi im: “Viçe s visine Gospod, iz svetoga stana svojega puæta da za grmi glas njegov! Gromovnim glasom viçe preko paænjaka, kao kod gaœenja groœåa podiœe vrisku na sve stanovnike zemlje. Jer 28:16 Zato veli Gospod: “‘Evo, ja te iskorjenjavam iz zemlje. Joæ ove godine umrijet øeæ, jer si propovijedao pobunu protiv Boga.” Jer 51:16 Kad zaori glas njegov, zaæuæte vode na nebu. On vodi oblake s krajeva zemlje, baca munje s daœdom, izvodi vihor iz odaja njegovih. Eze 11:16 Zato reci: Ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Jest, ja sam ih odveo u daljinu meåu neznaboœaçke narode i razasuo ih u zemlje i u zemljama, u koje su doæli, postao sam im samo malo predmet svetoga ætovanja.’ Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Dan 8:5 Dok sam joæ gledao, dolazio je najednom jarac od zapada povrh sve zemlje, a da se nije doticao zemlje. Jarac je imao snaœan rog iznad oçiju. Zah 1:21 Upitao sam: “Çemu su doæli ovi?” Odgovori mi: “Ono su rogovi, æto su razasuli Judu, tako da ni jedan çovjek nije podigao glave svoje. Sada su doæli ovi, da ih uplaæe i da odbiju rogove narodima, koji su podigli rog protiv zemlje Judine, da je raz Mat 11:25 U ono vrijeme progovori Isus i reçe: “Slavim te, Oçe, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Mat 12:40 Kao æto je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noøi, tako øe biti i Sin çovjeçji u krilu zemlje tri dana i tri noøi. Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Mat 21:33 Çujte joæ drugu prispodobu: “Jedan domaøin posadi vinograd. Ogradi ga plotom, iskopa u njemu tijesak i sagradi kulu. Tada ga dade u zakup vinogradarima i otide izvan zemlje. Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, Luk 10:21 U onaj dan obradova se on u

Duhu Svetome i reçe: “Slavim te, Ode, Gospodine neba i zemlje, æto si ovo skrio od mudrih i razumnih, a objavio malenima. Da, Oçe, tako se je dopalo tebi. Iva 3:31 Tko dolazi odozgo, stoji nad svima; tko je sa zemlje, zemaljski je i govori zemaljski. Tko dolazi s neba, stoji nad svima. Iva 12:32 A kad ja budem podignut od zemlje, sve øu privuøi k sebi.” Dje 1:8 Nego øete primiti jakost Duha Svetoga, kad siåe na vas i bit øete mi onda svjedoci u Jerusalemu i po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.” Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” Dje 13:47 Jer nam tako zapovjedi Gospodin: ‘Postavljam te za svjetlost neznaboæcima, da budeæ na spasenje do kraja zemlje.’” Efe 4:9 A “uzaåe” æto je, nego da najprije i siåe u donje dijelove zemlje? Jak 5:7 Strpite se dakle, braøo, do dolaska Gospodinova! Gle, poljodjelac iæçekuje dragocjenoga roda iz zemlje, i strpljivo çeka, dok ne primi daœd, rani i kasni. Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 11:19 I otvori se hram Boœji u nebu, i vidje se kovçeg zavjeta njegova u hramu njegovu, i nastade sijevanje munja, i glasovi, i gromovi, i potres zemlje, i tuça velika. Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” Otk 17:5 I na çelu njezinu napisano ime: “Tajna! Babilon veliki, mati bludnicama i gadovima zemlje.” Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” Otk 18:3 I kraljevi zemlje s njom su bludno grijeæili, i trgovci zemlje obogatili su se od sile raskoæi njezinih.” Otk 20:9 I izaåoæe na æirinu zemlje, i

opkoliæe tabor svetih i grad ljubljeni. I siåe oganj s neba, i proguta ih. Otk 21:24 I hodit øe narodi u svijetlu njegovu, i kraljevi zemlje donijet øe slavu i çast svoju u njega. ZEMLJI 156 Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Pst 4:12 Kad zemlju obradiæ, neka ti viæe ne daje uroda; lutat øeæ i bjeœat øeæ po zemlji.” Pst 4:16 Kain ode nato ispred lica Gospodnjega i nastani se u zemlji Nod istoçno od Edena. Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. Pst 6:6 Pokaja se Gospod, da je bio naçinio ljude na zemlji, i bio je duboko oœaloæøen. Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi. Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi. Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. Pst 11:4 Potom rekoæe: “Hajde da sazidamo sebi grad i kulu s vrhom do neba, i da podignemo sebi spomenik, da se ne raspræimo po svoj zemlji!” Pst 12:3 Blagoslovit øu one, koji tebe blagoslivljaju, i proklet øu one, koji tebe proklinju; u tebi øe biti blagoslovljena sva plemena na zemlji.” Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 13:16 I uçinit øu, da potomstva tvojega bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moøi øe tada izbrojiti i potomstvo tvoje. Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Pst 28:12 I usne san: ljestve stajale na zemlji æto s svojim vrhom dopirale sve do

855 neba; i gle, anåeli Boœji hodili na njima gore i dolje. Izl 2:22 Kad mu ona rodi sina, nadjenu mu on ime Geræom; jer reçe: “Gost sam u zemlji tuåoj.” Izl 9:14 Jer ovaj put uçinit øu, da doåu sva zla moja na tebe, na sluge tvoje i narod tvoj, da spoznaæ, da nitko nije na svoj zemlji kao ja. Izl 9:16 Ostavio sam te ipak naumice na œivotu, da osjetiæ moø moju, i da se ime moje slavi po svoj zemlji. Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Izl 12:29 U po noøi dogodi se, da Gospod pobi sve prvoroåence u zemlji egipatskoj, od prvoroåenca faraonova, koji bi ga imao naslijediti na prijestolju, pa do prvoroåenca suœnja, koji je leœao u tamnici, isto tako svako prvençe od stoke. Izl 16:3 Sinovi Izraelovi rekoæe im: “Radije bismo ipak bili pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj, kad smo sjedili kod lonaca svojih s mesom i jeli do sitosti. A vi nas odvedoste u ovu pustinju, da pomorite svu zajednicu glaåu.” Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. L.Zk 11:44 Jer ja sam Gospod, Bog vaæ. Zato se iskaœite kao sveti i budite sveti, jer sam ja svet! Nemojte se oneçistiti bilo kojim puzavcem, æto puœe po zemlji! L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. Brj 12:3 A Mojsije bio je çovjek veoma blag, blaœi od svih ljudi na zemlji. P.Zk 4:40 Drœi njegove zapovijedi i naredbe, koje ti dajem danas, da bude dobro tebi i djeci tvojoj nakon tebe i da dugo boraviæ u zemlji, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje zauvijek.” P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. P.Zk 28:12 Gospod øe otvoriti bogatu riznicu svoju, nebo, da zemlji tvojoj u pravo vrijeme dadne daœd i da blagoslovi svaki rad ruku tvojih. Onda moœeæ davati u zajam mnogim narodima, a sam da ne moraæ uzimati u zajam. P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom

ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. 2Sa 7:23 Gdje je narod na zemlji kao tvoj narod Izrael, radi kojega je Bog doæao, da ga iskupi sebi za narod, da mu steçe ime, da za vas izvede velika i çudesna djela, da ispred naroda tvojega, æto si ga izbavio iz Egipta, protjera narode i njihove bogove 1Ljt 29:11 Tvoja je, Gospode, veliçina, moø, slava, hvala i visost, jer tvoje je sve na nebu i na zemlji. Tvoje je Kraljevstvo, Gospode, i ti se uzdiœeæ kao Gospod nada sve. 1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Job 28:13 Çovjek ne zna puta k njoj, ona ne boravi u zemlji œivih. Psl 8:1 Gospode, vladaoçe naæ, kako je divno ime tvoje po svoj zemlji! Veliçanstvom nebo natkriljujeæ. Psl 12:6 Rijeçi su Gospodnje rijeçi pune çistoøe, srebro su oçiæøeno u talionici na zemlji, sedam puta pretopljeno. Psl 16:3 Kaœem o svetima u zemlji: “To su plemeniti; njima ide sva ljubav moja.” Psl 27:13 Tvrdo vjerujem, da øu gledati dobrotu Gospodnju zemlji œivih. Psl 37:3 Uzdaj se u Gospoda i çini, æto je dobro, da ostajeæ u zemlji i uœivaæ dobra njezina. Psl 46:10 Prestanite i spoznajte, da sam ja Bog! Slavit øe me meåu narodima i uzvisivati na zemlji. Psl 58:11 Tada øe ljudi reøi: “Eto, isplati se biti poboœan! Ima joæ Bog, koji sudi na zemlji!” Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. Psl 67:4 Sav øe se svijet radovati i veseliti, æto ti pravedno vladaæ nad narodima, upravljaæ narode na zemlji. Psl 74:12 Bog je kralj moj od starine, on çini silna djela na zemlji. Psl 78:12 Pred oçima otaca njihovih uçini çudesa u zemlji egipatskoj, u Soanskom polju, Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve

bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. Psl 104:30 Kad poæljeæ duh svoj, stvaraju se; tako obnavljaæ lice zemlji. Psl 105:27 Oni pokazaæe meåu njima çudesne znakove njegove i strahovita djela u zemlji Kamovoj. Psl 112:2 Moøno øe biti u zemlji potomstvo njegovo, jer øe rod pravednika biti blagoslovljen. Psl 116:9 Hodam pred Gospodom u zemlji œivih. Psl 119:87 Umalo da me nijesu bili ubili na zemlji, ali ja ne odstupih od propisa tvojih. Psl 126:4 Ah, Gospode, okreni sudbinu naæu kao potoke u juœnoj zemlji! Psl 140:11 Çovjek jeziçan neka ne opstane u zemlji, çovjeka nasilja neka nesreøa navede u propast!” M.Iz 8:29 Kad je postavljao moru meåe njegove, da nikada ne prestupi voda obalu svoju, kad je utvråivao stupove zemlji, M.Iz 8:31 Puna radosti na æirokoj zemlji njegovoj, puna zanosa nad djecom çovjeçjom. M.Iz 10:30 Pravednik se neøe nikada pomaknuti, a bezboœnici neøe ostati u zemlji. M.Iz 11:31 Ako se pravedniku plaøa na zemlji, koliko prije bezboœniku i grjeæniku! M.Iz 29:4 Kralj, koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak a koji istikuje poreze, satire je. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Prp 7:20 Jest, ni jedan çovjek na zemlji nije tako pravedan, da bi çinio samo dobro i nikada se ne ogrijeæio. PNP 2:12 Na polju pokazuju se veø cvjetiøi; doælo je vrijeme rezanja loze. Pjevanje grlice çuje se u zemlji. Iza 1:19 Ako hoøete sluæati, uœivat øete najbolje u zemlji. Iza 9:2 Narod, koji hodi u tami, gleda svjetlost veliku. Nad onima, koji stanuju u zemlji tamnoj, sja svjetlost. Iza 11:4 Ne, u pravednosti sudi on malenima, po pravici prosuåuje siromahe u zemlji. Udara silnike ætapom usta svojih. Dahom usana svojih umori bezboœnika. Iza 12:5 Pjevajte hvalu Gospodu; jer je uçinio velike stvari! Neka se to objavi cijeloj zemlji! Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti koji oslabljujeæ narode! Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Iza 23:8 Tko je to smislio na Tir, koji je razdavao krune, kojega su trgovci bili knezovi, kojega prekupci bili su slavni na zemlji? Iza 23:9 Gospod nad vojskama ti je smislio, da osramoti svaki sjaj oholi, da poniæti sve slavne na zemlji. Iza 24:6 Zato prokletstvo proœdire na zemlji i stanovnici njezini ispaætavaju. Zato

856 izgaraju stanovnici zemlje, i od smrtnika ostaje ih samo malo. Iza 24:11 Glasna tuœnjava po ulicama zbog vina, proælo je svako veselje, otiæla radost na zemlji. Iza 32:2 Svaki øe biti utoçiæte od bure, zaklon od vjetra, kao potoci u suhoj pustari, kao sjena velike hridine u zemlji ispucanoj od suæe. Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. Iza 40:24 Jedva su posaåeni, jedva su posijani, jedva im se stablo ukorijenilo u zemlji, tada ih pogodi dah njegov: oni posahnu, i vihor ih raznese kao pljevu. Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. Iza 62:7 Ne dajite mu mira, dok ne uspostavi Jerusalema i ne uçini ga slavom na zemlji! Jer 2:2 “Idi, viçi Jerusalemu glasno u uho: ‘Ovako veli Gospod: Naplatio sam ti mladu ljubav tvoju, zaruçniçku milinu tvoju, kad si u pustinji iæao za mnom, u zemlji, gdje se ne sije, Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Jer 5:19 A kada pitate: ‘Zaæto nam sve ovo uçini Gospod, Bog naæ?’ onda øeæ im reøi: ‘Kako ste ostavili mene i sluœili tuåim bogovima u zemlji svojoj, tako øete sluœiti tuåincima u zemlji, koja nije vasa.’” Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Jer 12:5 Ako se veø umoriæ, kad trçiæ s pjeæacima, kako øeæ se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjeøas sigurnim u mirnoj zemlji, æto øeæ çiniti u guætari Jordana? Jer 14:8 Nado Izraelova, spasitelju njegov u vrijeme nevolje! Æto si kao tuåin u ovoj zemlji, kao putnika, koji se samo zaustavi da prenoøi? Jer 23:5 “Doista, dolazi vrijeme”, govori Gospod, “kad øu podignuti Davidu pravi izdanak. Kralj øe on biti i vladat øe pun mudrosti. Pravo i pravednost çinit øe u zemlji. Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Jer 33:15 U ono dane i u ono nijeme uçinit øu da iznikne Davidu klica prava. On øe çiniti pravo i pravednost na zemlji. Jer 50:22 Çuj, rat je u zemlji i razor velik! Jer 50:34 Ali je jak izbavitelj njihov: ‘Gospod nad vojskama’ ime je njemu. On vodi sigurno stvar svoju, da donese mir zemlji, a nemir stanovnicima babilonskim.” Eze 12:22 “Sine çovjeçji, kakve to prazne rijeçi vodite u zemlji Izraelovoj? Veli se: ‘Prolaze dani, a od proroçanstva nema niæta.’ Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? Eze 34:6 Po svim gorama i na svakom

visokom humu luta naokolo stado moje. Po svoj zemlji razasuto je stado moje. A nitko ga ne traœi, nitko se ne brine za njega. Eze 34:29 Uçinit øu da im nikne obilat nasad. Nitko viæe u zemlji neøe umirati od gladi Neøe viæe podnositi sramote od naroda. Eze 37:22 Uçinit øu ih jednim jedinim narodom u zemlji, na gorama Izraelovim. Jedan øe kralj vladati nad svima njima. Neøe viæe biti dva naroda i neøe viæe biti razdijeljeni u dva kraljevstva.’ Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Dan 2:39 Nakon tebe nastat øe drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treøe kraljevstvo od mjedi, æto øe se prostirati po svoj zemlji. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Mat 2:6 Ti, Betleheme, u zemlji Judinoj, nipoæto nijesi najmanji meåu kneœevskim gradovima Judinim, jer iz tebe ima izaøi knez, koji øe vladati narodom mojim Izraelom.” Mat 5:13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol obljutavi, çim øe se onda osoliti? Ne valja viæe ni za æto; izbacuje se i ljudi je pogaze. Mat 6:10 Doåi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji! Mat 6:19 Ne skupljajte sebi blaga na zemlji, gdje ga uniætava moljac i råa, gdje kradljivci obijaju i kradu! Mat 9:6 Ali znajte, da Sin çovjeçji ima vlast na zemlji opraætati grijehe!” I tada reçe uzetome: “Ustani, uzmi postelju svoju i idi kuøi!” Mat 10:15 Zaista, kaœem vam: “Zemlji Sodomi i Gomori u dan suda bit øe lakæe negoli gradu takvu! Mat 13:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije imalo mnogo zemlje. Ono brzo izniknu, jer nije leœalo duboko u zemlji. Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Mat 16:19 Tebi øu dati kljuçeve kraljevstva nebeskoga. Ætogod sveœeæ na zemlji, bit øe svezano i na nebesima, i ætogod razrijeæiæ na zemlji, bit øe razrijeæeno i na nebesima.” Mat 23:9 I ocem svojim ne zovite nikoga na zemlji, jer je jedan otac vaæ, koji je na nebesima! Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom.

Mat 28:18 Tada pristupi Isus k njima i reçe im: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji. Mar 4:5 Drugo pade na kamenito tlo, gdje nije bilo mnogo zemlje. Brzo izniçe, jer nije leœalo duboko u zemlji, Mar 9:3 Haljine njegove postadoæe sjajnobijele, kako ih ne moœe ni jedan bjelilac ubijeliti na zemlji. Luk 2:14 “Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje.” Luk 15:14 Kad je bio sve potroæio, nastade u onoj zemlji velika glad, i on poçne stradati. Luk 18:8 Kaœem vam, brzo øe im pribaviti pravo. Ali Sin çovjeçji, kad doåe, hoøe li naøi vjeru na zemlji?” Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. Iva 8:6 Ovim pitanjem htjedoæe ga, kuæati, da bi ga mogli optuœiti. Isus se nagnu dolje i uze pisati prstom po zemlji. Iva 17:4 Ja tebe proslavih na zemlji, djelo svræih, koje si mi dao da çinim. Dje 3:25 Vi ste sinovi proroka i zavjeta, æto ga uçini Bog s ocima vaæim, kad reçe Abrahamu: ‘Po tvojim potomcima bit øe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.’ Dje 7:29 Çuvæi Mojsije ovu rijeç pobjeœe, i posta doæljak u zemlji Midjanskoj, gdje mu se rode dva sina. Dje 13:17 Bog naroda ovoga izabra oçeve naæe i podiœe narod, kad su bili u tuåini, u zemlji egipatskoj, i rukom ih jakom izvede iz nje. Rim 9:28 Jer øe potpuno i brzo rijeç svoju ispuniti Gospodin u pravdi; jest, brzo øe je izvræiti na zemlji.” Rim 10:18 Nego velim: “Zar nijesu çuli” Dapaçe po svoj zemlji otide glas njihov, i do granica çitavoga svijeta rijeçi njihove.” 1Ko 8:5 Jer ako bih i bilo takozvanih bogova, ili na nebu ili na zemlji, – kao æto ima mnogo bogova i mnogo gospoda, – Efe 1:10 Da je izvræi u punini vremena: da sve sjedini u Kristu kao glavi, æto je na, nebesima i na zemlji. Efe 3:15 Od koga se zove svako zajedniætvo na nebesima i na zemlji, Kol 1:16 Jer je u njemu sve stvoreno, æto je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno. Kol 1:20 I po njemu da pomiri sve sa sobom, uçinivæi mir krvlju kriœa njegova, bilo æto je na zemlji ili na nebesima. Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, Heb 11:13 U vjeri pomrijeæe svi ovi ne primivæi obeøanja, nego ih vidjeæe izdaleka i pozdraviæe i priznaæe, da su tuåinci i putnici na zemlji, Heb 12:25 Gledajte, da ne odbijete onoga, koji govori, jer kad oni ne utekoæe, koji odbiæe onoga, koji je prorokovao na zemlji, a kamoli mi, koji se odvraøamo od onoga, koji nam govori s nebesa! Jak 5:17 Ilija je bio çovjek podvrgnut patnji kao i mi, i vruøe se je molio, da ne bude daœda, i ne udari daœd na zemlji za tri godine i æest mjeseci. 1Iv 5:8 I troje je, æto svjedoçi na zemlji: “Duh, i voda, i krv; i ovo je troje jedno. Otk 3:10 Jer si odrœao rijeç strpljivosti moje,

857 i ja øu tebe saçuvati od çasa kuænje, koji øe doøi na sav svijet, da iskuæa one, koji stanuju na zemlji. Otk 5:3 I nitko nije mogao u nebu i na zemlji i pod zemljom da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:10 I uçinio si ih Bogu naæemu kraljevstvo i sveøenike, i kraljevat øe na zemlji.” Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” Otk 6:10 I povikaæe glasom velikim govoreøi: “Dokle, Gospodine sveti i istiniti, ne sudiæ i ne osvetiæ krvi naæe na onima, æto stanuju na zemlji?” Otk 7:3 Govoreøi: “Nemojte ækoditi ni zemlji, ni moru, ni drveøu, dok ne zapeçatimo sluge Bog naæega na çelima njihovim.” Otk 12:12 Zato veselite se, nebesa i vi, koji stanujete u njima! Jao zemlji i moru, jer åavao siåe k vama, imajuøi gnjev velik, jer zna, dan vremena malo ima.” Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. Otk 14:6 I vidjeh drugoga anåela gdje leti posred neba, koji je imao da propovijeda vjeçno evanåelje onima, koji stanuju na zemlji, i svakome narodu i plemenu i jeziku i puku. Otk 17:2 S kojom su blud provodili kraljevi zemlje, i koji stanuju na zemlji, opiæe se vinom bluda njezina.” Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. ZEMLJIÆTE 2 Pst 23:4 “Ja sam samo tuåinac i doæljak meåu vama. Dajte mi dakle zemljiæte sa grob kod vas, da iznesem pokojnicu svoju iz kuøe i da je pokopam!” Iza 40:4 Svaka dolina neka se podigne, svaka gora i breœuljak neka se slegnu i Æto je krivo neka bude pravo, bregovito zemljiæte neka bude dno doline! ZEMLJO 4 Psl 98:4 Kliçi Gospodu, sva zemljo, pjevaj, poklikuj i popijevaj! Psl 100:1 Pjesma; za œrtvu zahvalnicu. Poklikni Gospodu, sva zemljo! Iza 1:2 Çujte, nebesa, sluæaj, zemljo, jer Gospod govori: “Djecu odgojih i podigoh, ali mi ona postade nevjerna. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. ZEMLJOM 8 Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. Izl 20:4 Ne pravi sebi lika rezana, niti kakve slike od onoga, æto je gore na nebu ili dolje na zemlji ili u vodi pod zemljom! Psl 103:11 Jer koliko je nebo visoko nad zemljom, tolika je ljubav njegova prema pravednicima njegovim. Iza 55:9 “Ne, kako je nebo visoko nad zemljom, tako su putovi moji visoki nad

vaæim putovima i misli moje nad vaæim mislima. Zah 14:9 I Gospod øe biti kralj nad svom zemljom. U onaj øe dan biti Gospod jedini Bog. Njegovo øe ime jedino ime biti. Jak 5:12 A prije svega, braøo moja, ne kunite se, ni nebom ni zemljom, ni drugom kakvom zakletvom, nego neka vaæ “da” bude “da”, i vaæ “ne” bude “ne”, da ne padnete pod sud. Otk 5:3 I nitko nije mogao u nebu i na zemlji i pod zemljom da otvori knjigu i da zagleda u nju. Otk 5:13 I svako stvorenje, æto je u nebu i na zemlji i pod zemljom i na moru i sve, æto je u njima, zaçuh gdje govore: “Onome, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu blagoslov i çast i slava i vlast u vijeke vjekova.” ZEMLJU24 Pst 1:1 U poçetku stvori Bog nebo i zemlju. Pst 1:22 Bog ih blagoslovi rijeçima: “Raåajte se i mnoœite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se mnoœe i napune zemlju.” Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Pst 2:5 Nije joæ bilo na zemlji nikakva grmlja poljskoga, i na poljima nije joæ raslo nikakvo bilje, jer Gospod Bog nije joæ pustio daœda na zemlju i nije joæ bilo ljudi, da obraåuju zemlju. Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” Pst 4:12 Kad zemlju obradiæ, neka ti viæe ne daje uroda; lutat øeæ i bjeœat øeæ po zemlji.” Pst 7:10 Nakon sedam dana prodrijeæe vode potopa na zemlju. Pst 7:12 Daœd je padao na zemlju çetrdeset dana i çetrdeset noøi. Pst 7:17 Nato se izli potop na zemlju za çetrdeset dana. Voda naraste i podiœe se kovçeg, tako da je plovio nad zemljom. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Pst 12:1 Jednoga dana reçe Gospod Abramu: “Idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju, koju øu ti pokazati! Pst 12:10 A kad nastade glad u zemlji, siåe Abram u Egipat, da se tamo za koje vrijeme skloni; jer je glad teæko pritiskivala zemlju. Pst 15:18 Tada sklopi Gospod zavjet s Abramom i reçe: “Tvojemu potomstvu dat øu zemlju ovu od rijeke egipatske sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” Pst 17:8 Tebi i potomstvu tvojemu dat øu zemlju, u kojoj sad prebivaæ kao tuåinac, svu zemlju kanaansku, u vjeçni posjed; a ja øu biti Bog njihov.” Pst 42:38 Ali on reçe: “Moj sin ne ide s vama; brat je njegov eto mrtav, i on osta sam. Ako bi ga zadesila kakva nesreøa na

putu, na koji morate iøi, onda sijede vlasi moje od tuge spraviste pod zemlju.” Pst 50:24 Jednoga dana reçe Josip braøi svojoj: “Ja øu skoro umrijeti; ali øe vas Bog sigurno posjetiti i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju, koju je pod zakletvom obeøao Abrahamu, Izaku i Jakovu.” Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Izl 3:8 Zato evo siåoh, da ga izbavim iz ruku Egipøana i da ga izvedem iz te zemlje u zemlju lijepu i prostranu, zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, u mjesta, gdje su Kanaanci, Hiteji, Amoreji, Perizeji i Jebuseji. Izl 8:2 Ali ako ga ne htjedneæ pustiti, gle, kaznit øu svu zemlju tvoju œabama. Izl 16:35 Sinovi Izraelovi jeli su manu çetrdeset godina, dok ne doåoæe u zemlju napuçenu. Jeli su manu, dok ne doåoæe na meåu zemlje kanaanske. Izl 20:11 Jer u æest dana stvori Gospod nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima, ali sedmi dan otpoçinu on. Zato je Gospod blagoslovio i posvetio subotni dan. L.Zk 26:19 Slomit øu drsku oholost vaæu i nebo nad vama uçiniti kao gvoœde i zemlju vaæu kao mjed. P.Zk 6:18 Çini, æto je dobro i pravo u oçima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneæ uøi u lijepu zemlju, za koju se Gospod zakleo ocima tvojim, da je uzmeæ u posjed, P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! P.Zk 18:9 Kad doåeæ u zemlju, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj, ne uçi se çiniti gnusobe onih naroda! P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! P.Zk 32:43 Slavite, vi narodi, narod njegov, jer osveøuje krv sluga svojih, osveøuje se tlaçiteljima svojim, çini okajanje za zemlju, narod svoj!” Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. Joæ 2:18 A ti, kad doåemo u zemlju, priveœi ovu crvenu vrpcu na prozor, kroz koji si nas spustila, i skupi kod sebe u kuøi oca svojega, mater svoju i braøu svoju i svu rodbinu svoju! 1Sa 20:41 Kad je bio sluga otiæao, diœe se David u pozadini, baci se niçice na zemlju na lice i pokloni se tri puta. Potom se poljubiæe, i plakali su, privijeni jedan uz drugoga; osobito je David plakao vrlo gorko. 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Job 37:6 Tada govori snijegu: “Padaj na zemlju!” Tako i daœdu i njegovim silnim prolomima oblaka.

858 Job 39:21 Kopa zemlju, veseo je od snage, nasrøe na oruœje; Psl 25:13 Duæa njegova u sreøi prebiva; potomstvo øe njegovo posjedovati zemlju. Psl 37:9 Jer øe se istrijebiti zlikovci; samo oni, koji se uzdaju u Gospoda, posjeduju zemlju. Psl 37:29 Pravednici posjeduju zemlju i stanuju uvijek u njoj. Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, Psl 66:6 More je pretvorio u suhu zemlju; preko rijeke prijeåoæe nogom; zato øemo se veseliti o njemu. Psl 85:9 Spasenje njegovo, zaista, blizu je onih, koji ga se boje: zemlju naæu zapast øe sjajna sreøa. Psl 90:2 Prije nego postadoæe gore, i prije nego si sazdao zemlju i svijet, odvijeka dovijeka ti si, Boœe! Psl 102:19 “On je pogledao sa svete visine svoje, Gospod je s neba pogledao na zemlju, Psl 104:5 Postavio si zemlju na stupove njezine, ona se ne pomjeæta dovijek vijeka. Psl 106:19 Naçiniæe sebi tele na Horebu i pred livenim likom baciæe se na zemlju: Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, Psl 107:33 “On je, koji zemlju rijeçnu pretvara u pustinju, tla bogata izvorima u suhu zemlju, Psl 119:90 Kroz sve naraætaje traje istina tvoja, utemeljio si zemlju, i ona stoji. Psl 146:4 Izaåe li iz njega duh njegov, to se on vraøa u zemlju; u isti dan rastope se osnove njegove. Psl 146:6 U njemu, koji stvori nebo i zemlju, more i sve, æto je u njima; koji drœi vjernost dovijeka, Psl 148:13 Neka hvale ime Gospodnje, jer je samo njegovo ime uzviæeno; slava njegova nadvisuje zemlju i nebo. M.Iz 3:19 Gospod je mudroæøu osnovao zemlju, utvrdio nebo razboritoæøu. Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? Prp 12:7 I prah se vrati u zemlju, onako, kako je bio, i duh se vrati k Bogu, koji ga je dao – : Iza 2:19 Zavlaçit øe se ljudi u peøine kamene, u rupe zemaljske pred strahovitim pogledom Gospodnjim, pred uzviæenim veliçanstvom njegovim, kad ustane da zemlju prepadne. Iza 13:5 Dolaze iz daleke zemlje, s kraja neba: Gospod i oruåa srdœbe njegove, da pohara svu zemlju. Iza 21:3 Zato su bedra moja puna grçeva. Bolovi me obuzimaju kao bolovi porodilje. Zagluæen sam od onoga, æto çujem. Zbunjen sam od onoga, æto vidim. Iza 21:9 I eto, dolazi povorka momçadi na konju, dva reda konjanika.” On povika i reçe: “Pade, pade Babil Iza 24:1 Gle, Gospod ispraœnjuje zemlju, pustoæi je, nagråuje lice njezino, raspræuje stanovnike njezine. Iza 26:9 Duæa moja çezne za tobom u noøi i duh moj traœi te u nutarnjosti mojoj. Kada sudovi tvoji pogaåaju zemlju, tada se uçe pravednosti stanovnici svijeta. Iza 33:17 Kralja u sjaju njegovu gle dat øeæ,

vidjet øeæ zemlju daleku. Iza 41:18 Otvorit øu rijeke na golim bregovima, izvore usred dolina. Pustinju øu obratiti u jezero vodeno, suhu zemlju u izvore vodene. Iza 42:5 Ovako govori Bog, Gospod, koji je stvorio i rasprostro nebo, koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, æto hode po njoj: Iza 44:3 Jer kao æto izlijevam vodu na popucano tlo i potoçiøe na suhu zemlju, tako izlijevam na potomke tvoje Duha svojega, na potomke tvoje blagoslov svoj. Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iza 49:8 Ovako veli Gospod: “U Vrijeme milosti usliæio sam te, pomogao sam ti u dan spasenja. Çuvao sam te, uçinio sam te posrednikom zavjeta za narod, da podigneæ zemlju, da razdijeliæ opustjelu baætinsku zemlju, Iza 51:3 Jest, Gospod øe se smilovati Sionu, utjeæit øe sve ruæevine njegove. Pustinju øe njegovu pretvoriti u zemlju raskoæni, pustaru njegovu u vrt Gospodnji. U njemu øe se nalaziti radost i veselje, hvalospjev i gromka pjesma. Iza 51:6 Podignite gore k nebu oçi svoje, i pogledajte dolje na zemlju, jer øe nebo iæçeznuti kao dim, kao haljina zemlja øe se raspasti. Kao muæice umiru stanovnici njezini, a moja øe pomoø ostati dovijeka, i spasenju mojemu nema nikada kraja. Iza 55:10 Jer kako padaju daœd i snijeg s neba i ne vraøaju se onamo, dok nijesu zemlju natopili i oplodili i zazelenili, da dadne sjemena sijaçu, i kruha onome koji jede. Iza 60:21 Narod øe se tvoj sastojati od samih pravednika. Oni øe zauvijek posjedovati zemlju, mladicu, koju sam posadio, djelo ruku mojih, na moju slavu. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Iza 65:17 Jer gle, ja øu stvoriti novo nebo i novu zemlju. Ne spominju se Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. Jer 4:7 Iz guætare svoje diœe se lav, davitelj se naroda otresa, ostavlja leœaj svoj, da zemlju tvoju uçini pustinjom. Gradovi øe tvoji biti opustoæeni i bez ljudi. Jer 10:12 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Jer 11:5 Da mogu ispuniti zakletvu, koju dadoh ocima vaæim; da øu im dati zemlju, u kojoj teçe mlijeko i med, kako je to joæ danas.” Tada ja odgovorih: “Tako neka bude, Gospode!” Jer 16:18 Tako plaøam najprije dvojinom za krivnju njihovu i za grijeh njihov, jer su oskvrnili zemlju moju svojim neœivim,

gadnim grdobama idolskim, æto napunjaju baætinu moju.” Jer 23:24 Moœe li se tko skriti tako tajno, da ga ja ne bih vidio?” govori Gospod. “Ne ispunjam li ja nebo i zemlju?” govori Gospod. Jer 32:41 Imat øu radost svoju na njima i ljubav im iskazivati i zasadit øu ih zauvijek u ovu zemlju svim srcem i svom duæom.’ Jer 51:15 On je stvorio zemlju snagom svojom, on je utemeljio nadzemaljski svijet mudroæøu svojom, on je razastro nebo razumom svojim. Tuœ 2:9 Utonuæe u zemlju vrata njezina; polomi i razbi prijevornice njezine. Kod neznaboœaca su klali njezin, knezovi njezini. Nema viæe zakona. I proroci njezini ne dobivaju viåenja od Gospoda. Eze 13:9 “Zato øe ruka moja doøi na proroke, koji gledaju praznu opsjenu i prorokuju laœ. Neøe pripadati zajednici naroda mojega i u imenik kuøe Izraelove neøe biti zapisani. U zemlju Izraelovu neøe doøi; tada øe spoznati, da sam ja svemoguøi Gospod, Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. Eze 36:24 Ja øu vas uzeti iz naroda i pokupit øu vas iz svih zemalja i dovesti vas natrag u vaæu zemlju. Eze 38:9 Ti øeæ se podignuti kao bura, doøi øeæ kao oblak, da pokrijeæ zemlju, ti i sve çete tvoje i mnogi narodi s tobom. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Hab 3:6 Kad se pojavi, izmjeri zemlju, kad pogleda, uçini da zadræøu narodi. Vjeçne gore rasprsnu se. Pradavni humovi slegnu se. To su putovi njegovi od vjeçnosti. Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” Zah 9:9 Presuda. Rijeç Gospodnja doåe

859 na zemlju Hadrak i spusti se na Damask. Jer Gospod ima oko na ljude, na sva plemena Izraelova, Mal 4:6 On øe obratiti srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, da ne doåem i ne udarim zemlju prokletstvom.” Mat 5:5 Blagoslovljeni su krotki! Oni øe posjedovati zemlju. Mat 10:34 Ne mislite, da sam ja doæao da donesem mir na zemlju! Nijesam doæao da donesem mir, nego maç. Mat 13:8 Drugo pade na zemlju dobru, i donosilo je rod stostruk, æezdesetostruk, tridesetostruk. Mat 25:18 Koji je bio primio jedan, otide, iskopa zemlju i skrio u nju novac gospodara svojega. Mat 25:25 Zato se pobojah, odoh i zakopah talenat tvoj u zemlju. Ovdje imaæ æto je tvoje. Luk 8:15 Æto napokon pade na zemlju dobru, to su oni, koji rijeç sluæaju, u dobru je i posluænu srcu çuvaju i tako rod stalno donose. Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Luk 19:44 Oni øe tebe i djecu tvoju, æto su u tebi, lupiti o zemlju i neøe ostati u tebi kamena na kamenu, jer nijesi upoznao vremena pohoåenja svojega.” Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. Iva 9:6 Kad reçe ovo, pljunu na zemlju, naçini blato od sline, pomaza blatom oçi slijepçeve Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. Heb 1:10 I “Ti si, Gospodine, u poçetku osnovao zemlju, i nebesa su djela ruku tvojih; Heb 11:9 Vjerom se preselio u zemlju obeøanja kao u tuåu, i u æatorima je stanovao s Izakom i Jakovom, subaætinicima istoga obeøanja; Heb 11:15 I da su mislili na onu zemlju, iz koje su izaæli, imali bi vremena da se vrate. Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” Heb 12:26 Njegov glas potrese onda zemlju, a sad obeøa govoreøi: “Joæ jednom ja øu potresti ne samo zemlju, nego i nebo.” 2Pe 3:13 Ali çekamo po obeøanju njegovu novo nebo i novu zemlju, u kojima stanuje pravednost. Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. Otk 7:1 Potom vidjeh çetiri anåela gdje stoje na çetiri ugla zemlje i drœe çetiri vjetra zemlje, da ne puæe vjetar na zemlju, ni na more, niti na ikakvo drvo. Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 9:3 I iz dima zjala izaåoæe skakavci na zemlju, i dade im se vlast, kao æto je imaju skorpioni zemaljski. Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, Otk 11:6 Ovi imaju vlast da zatvore nebo,

da ne padne daœd u dane njihova proricanja; i imaju vlast nad vodama, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom nevoljom, kadgod htjednu. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 14:7 I govoraæe velikim glasom: “Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer doåe ças suda njegova, i poklonite se onome, koji je stvorio nebo i zemlju, more i izvore vodene.” Otk 14:19 I baci anåeo srp svoj oætri na zemlju, i obra trs zemlje i metnu u veliki tijesak gnjeva Boœjega. Otk 16:1 I zaçuh glas veliki iz hrama gdje govori sedmorici anåela: “Idite i izlijte sedam çasa gnjeva Boœjega na zemlju!” Otk 21:1 I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja proåoæe, i mora viæe nema. ZERAHOVA Joæ 7:1 Ali sinovi Izraelovi prisvojiæe sebi zakleto; jer Akan, sin Karmija, sina Zabdijeva, sina Zerahova, od plemena Judina, uze neæto sebi od zakletoga. Zato se raspali srdœba Gospodnja protiv sinova Izraelovih. ZERUBABELOVOJ 1 Zah 4:10 Jer tko je god prezreo dan malih; poçetaka, vidjet øe pun radosti zavræni kamen u ruci Zerubabelovoj. A ovo sedam svjetionica jesu oçi Gospodnje, koje prelaze svu zemlju.” ZERUBABELU Zah 4:6 Tada mi odgovori: “To je rijeç Gospodnja Zerubabelu: ‘Ne vojnom moøi, niti silom, nego duhom mojim’, veli Gospod nad vojskama. ZGLEDALI 1 Pst 43:33 Sjedili su pred njim, od najstarijega do najmlaåega toçno po dobi razmjeæteni; zato su se ljudi zgledali zaçuåeni. ZGNJEÇI 1 Iza 59:5 Nose jaja gujinja. Pauçinu tkaju. Tko pojede jaja njihova, taj mora umrijeti, zgnjeçi li se jedno, izleœe se guja ljutica. ZGODNIM M.Iz 15:23 Svaki se raduje zgodnim odgovorom usta svojih; rijeç u pravo vrijeme – kako je dragocjena! ZGODU Mar 14:11 Oni se obradovaæe, kad to çuæe, i obeøaæe mu dati novaca. Sad je traœio zgodu, da, ga izda ZGOTOVI 1 Job 38:41 Tko zgotovi gavranu hranu njegovu, kad mladi njegovi viçu k Bogu i oblijetaju bez hrane? ZGOTOVITE 1 Mar 14:15 On øe vam pokazati veliku opremljenu dvoranu. Ondje nam zgotovite! ZGOTOVLJEN Heb 11:3 Vjerom poznajemo, da je svijet rijeçju Boœjom zgotovljen, tako da iz nevidljiva postade vidljivo. ZGRADU 2Ko 5:1 Jer znamo, da kad se ova zemaljska naæa kuøa ili æator rastoçi, imamo zgradu od Boga, kuøu

nerukotvorenu, vjeçnu na nebesima. ZGRÇIO Psl 38:6 Zgrçio sam se i pogurio se posve, povazdan idem œalostan. ZGRØE 2 Hab 1:15 Izvlaçi ih sve udicom, hvata ih u mreœu i zgrøe ih u predu svoju, zato se veseli i raduje. Luk 12:21 Tako biva onome, koji sebi zgrøe blago, mjesto da bude bogat u Boga.” ZGRØEÆ 1 M.Iz 25:22 Jer tako zgrøeæ œivo ugljevlje na glavu njegovu, i Gospod øe ti to platiti. ZID 10 M.Iz 18:11 Posjed bogatoga njemu je jaka tvråava i kao visok zid po miæljenju njegovu. M.Iz 24:31 Gle, sve je bilo zaraslo u trnje, sve je bio pokrio korov; zid im je bio poruæen. PNP 8:9 Ako je ona zid: sagradit øemo na njemu tvråavu od srebra! Ako li vrata, utvrdit øemo ih trenicama cedrovim! Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Iza 59:10 Kao slijepci pipamo zid, tumaramo okolo, kao da nemamo oçiju. Spotiçemo se u po bijela dana kao u sumraçje i zdravi sliçni smo mrtvima. Eze 22:30 Traœio sam meåu njima jednoga, koji bi zid ozidao i preda me stao u prolom za tu zemlju, da je ne uniætim; ali ne naåoh nikoga. Efe 2:14 Jer je on mir naæ, koji oboje sastavi u jedno, i poruæi zid, koji nas je rastavljao, Otk 21:12 I imao je zid velik i visok, æto je imao dvanaestora vrata; i na vratima dvanaest anåela, i imena napisana, i imena dvanaest plemena sinova Izraelovih. Otk 21:14 I zid gradski imao je dvanaest temelja, i na njima dvanaest imena dvanaest apostola Janjetovih. Otk 21:17 I izmjeri zid njegov na sto i çetrdeset i çetiri lakta, po mjeri çovjeçjoj, koja je anåelova. ZIDA 2Ko 11:33 I kroz prozor spustiæe me u koæari preko zida, i tako izbjegoh iz njegovih ruku. Otk 21:19 Temelji zida gradskoga bili su ukraæeni svakim dragim kamenjem: prvi temelj bijaæe jaspis, drugi safir, treøi kalcedon, çetvrti smaragd, ZIDAJU Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. ZIDE 1 Dje 23:3 Tada mu reçe Pavao: “Udarit øe tebe Bog, zide obijeljeni! I ti sjediæ, te mi sudiæ po zakonu, a protiv zakona zapovijedaæ, da me biju?” ZIDOM Amo 7:7 Ovo mi dade da gledam: Gle, Svemoguøi je stajao pred jednim zidom. Drœao je visak u ruci svojoj. ZIDOVE 2 Iza 60:10 Ljudi iz tuåe zemlje zidaju tvoje zidove, i kraljevi njihovi stoje ti na sluœbu, jer ako sam te u gnjevu svojemu i udario, ipak sam se smilovao tebi u milosti svojoj. Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u

860 zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. ZIDOVI 4 Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Iva 5:18 Zato su joæ viæe gledah zidovi da ga ubiju, jer je ne samo prestupao subotu, nego je i Boga nazivao Ocem svojim i stim se gradio jednak Bogu. Heb 11:30 Vjerom padoæe zidovi Jerihonski, kad se obilazilo oko njih sedam dana. ZIDOVIMA Iza 62:6 “Na zidovima tvojim, Jerusaleme, namjestio sam straœare; çitav dan i svu noø neøe oni uæutjeti ni za tren.” Vi, koji imate spominjati Gospoda, ne æutite! Nah 3:17 I neka su knezovi tvoji kao hruætevi, voåe tvoje kao jata skakavaca, koji se namjeste po zidovima u vrijeme studeni: ograne li tada sunce, oni odlete, i nitko ne zna, gdje ostaju. Iva 8:31 Tada Isus reçe onim zidovima, koji vjerovaæe u njega: “Ako vi ustrajete u mojoj nauci, zaista øete biti uçenici moji. ZIDU 2 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Dan 5:5 U taj su se ças pojavili prsti çovjeçje ruke i pisali su prema svijeønjaku po okreøenom zidu kraljevske palaçe. Kada je kralj opazio ruku, æto je pisala, ZIJEVAJU Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” ZIMA PNP 2:11 Gledaj samo, zima proåe, ode i proæumi daœd. Iva 10:22 A bila je tada u Jerusalemu svetkovina posveøenja hrama. I bila je zima. ZIME 1 Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” ZIMI 3 M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. 2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, ZIMSKI 2 Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za

spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” ZIMU 2 Psl 74:17 Utvrdio si sve granice zemaljske; stvorio si ljeto i zimu. Mat 24:20 Molite se, da ne padne bijeg vas u zimu ili u subotu! ZJALA 4 Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. Otk 9:3 I iz dima zjala izaåoæe skakavci na zemlju, i dade im se vlast, kao æto je imaju skorpioni zemaljski. ZJALO Otk 9:2 I otvori zjalo bezdana, i izaåe dim iz zjala kao dim iz velike peøi, i pocrnje sunce i nebo od dima iz zjala. ZJENICU 3 P.Zk 32:10 Naåe ga u zemlji pustari, u pustinji, gdje buçi samoøa. Ogradio ga je, ætitio, çuvao ga je kao zjenicu oka svojega. Psl 17:8 Kao zjenicu oka çuvaj me! Skrij me u sjenu krila svojih Zah 2:8 Jer ovako veli Gospod nad vojskama: “Za slavom poslao me je k narodima neznaboœaçkim, koji su vas oplijenili. Jest, tko dirne u vas, dirnuo je u zjenicu oka mojega. ZLA 48 Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 2:17 Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer çim bi jeo s njega, morao bi umrijeti.” Izl 9:14 Jer ovaj put uçinit øu, da doåu sva zla moja na tebe, na sluge tvoje i narod tvoj, da spoznaæ, da nitko nije na svoj zemlji kao ja. Izl 32:14 Tada se saœali Gospodu radi zla, kojim se bio zaprijetio narodu svojemu. 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” 1Sa 15:23 Jer neposluænost je tako zla kao grijeh vraçanja, nepokornost tako zla kao idolopoklonstvo, jer si prezreo zapovijed Gospodnju, odbacuje on tebe kao kralja.” 1Ljt 21:15 I Bog posla anåela u Jerusalem, da ga uniæti, Kad je on ubijao u njemu, pogleda Gospod na njega, i saœali mu se sa zla. Zato zapovjedi anåelu, koji je ubijao: “Dosta je. Povuci natrag ruku svoju!” Anåeo Gospodnji stajao je upravo kod gumna Jebu Job 2:3 Tada reçe Gospod Sotoni: “Jesi li opazio i slugu mojega Joba? Nema takva çovjeka na zemlji. Poæten je i pravedan, boji se Boga i kloni se oda zla. I premda si me nagovorio, da mu naækodim ni za æto, joæ je uvijek utvråen u svojoj poboœnosti.” Psl 15:3 Tko ne kleveøe jezikom svojim, tko ne çini zla bliœnjemu svojemu, tko ne nanosi sramote drugima, Psl 34:13 Jezik svoj ustavljaj oda zla, usta svoja od prijevarna govora! Psl 34:14 Kloni se oda zla, a çini dobro, traœi

mir i idi za njim! Psl 90:8 Stavljaæ zla djela naæa sebi pred oçi, tajnu krivnju naæu pred svjetlost lica svojega. Psl 112:7 Ne treba se bojati zla glasa, srce je njegovo mirno; on se uzda u Gospoda. M.Iz 3:7 Ne drœi sam sebe mudrim, boj se Gospoda i kloni se zla! M.Iz 4:27 Ne skretaj nadesno ili nalijevo; drœi daleko nogu svoju oda zla! M.Iz 12:4 Vrijedna je œena kruna muœu svojemu; zla je kao gnjileœ u kostima njegovim. M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. 0. M.Iz 29:22 Gnjevljiv çovjek izaziva svaåu; naprasit poçini mnogo zla. Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan pohoåenja i zla vremena, æto dolazi izdaleka? Kojemu øete pribjeøi za Pomoø? I gdje øete ostaviti bogatstvo svoje? Iza 33:15 Tko je pravedan i govori iskreno; tko mrzi na dobitak od nasilja; tko otresa ruku svoju da ne primi poklona; tko zatiskuje uæi svoje, da ne çuje za krv; tko zatvara oçi svoje, da ne vidi zla s dopadanjem: Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Jer 23:2 Zato ovako veli Gospod, Bog Izraelov, protiv pastira, koji çuvaju narod moj: “Vi ste ovce moje rastjerali i raspræili i nijeste se brinuli za njih. Sad ja pohaåam vas za vaæa zla djela”, govori Gospod. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Jon 3:10 Kada Bog vidje djela njihova, da se naime okaniæe svojega zla puta, tada se saœali Bogu zbog nesreøe, kojom im je bio zaprijetio, i ne uçini je. Mat 5:37 Nego vaæa rijeç neka bude: Da, da – ne, ne. Æto je viæe od toga, oda zla je. Mat 6:13 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla, jer je tvoje kraljevstvo, sila i slava, zauvijek. Amen. Mat 6:34 Ne budite dakle tjeskobno zabrinuti za sutraænji dan; jer øe se sutraænji dan brinuti sam za se. Svaki dan ima dosta svojega vlastitog zla. Iva 3:19 A sud stoji u tom: Svjetlost je doæla na svijet, ali su ljudi radije imaju tamu negoli svjetlost; jer su njihova djela bila zla. Iva 7:7 Na vas ne moœe svijet mrziti; a na mene mrzi, jer ja svjedoçim za njega, da su djela njegova zla. Rim 3:8 I zaæto da ne çinimo zla, da doåe dobro, kao æto nas neki kleveøu, da mi to çinimo? Njih çeka pravedna kazna. Rim 9:11 Jer dok se joæ nijesu bili rodili, ni uçinili ni dobra ni zla, da ostane Boœja odluka po izboru, Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo; nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; Rim 13:10 Ljubav ne çini zla bliœnjemu. Ljubav je dakle izvræenje zakona. 2Ko 13:7 A molimo se Bogu, da vi ne çinite nikakva zla, ne da se mi prokuæani pokaœemo, nego da vi dobro çinite, a mi da

861 smo kao neprokuæani. Gal 1:4 Koji dade sebe za grijehe naæe, da nas izbavi od sadaænjega zla svijeta, po volji Boga i Oca na 1So 5:22 Uklanjajte se od svake vrste zla! 2So 3:3 A Gospodin je vjeran, on øe vas utvrditi i saçuvati oda zla. 2Ti 4:18 I Gospodin øe me izbaviti od svakoga zla djela, i spasit øe me u kraljevstvo svoje nebesko. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen. Heb 5:14 A za savræene je tvrda hrana, koji imaju osjeøanja navadom izvjeœbana za razlikovanje dobra i zla. Jak 4:16 A sad se hvalite svojim hvalisanjem. Svaka je hvala takva zla. 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! 1Pe 3:11 Neka se ukloni od zla i neka çini dobro; neka traœi mir i neka hrli za njim! 1Iv 3:12 Ne kao Kain, koji je bio od zloga i ubio brata svojega. A zaæto ga je ubio? Jer su djela njegova bila zla, a brata mu pravedna, Otk 18:8 Zato øe u jedan dan doøi zla njezina: smrt, i tuga i glad, i spalit øe se ognjem, jer je jak Gospodin Bog, koji joj sudi. Otk 22:18 Svjedoçim svakome, koji çuje rijeçi proroçanstva knjige ove: Ako tko æto dometne ovome, Bog øe nametnuti na njega zla napisana u knjizi ovoj. ZLATA3 Izl 25:17 Napravi onda pomiriliæte od çistoga zlata, dva i po lakta dugo i lakat i po æiroko. Izl 37:23 Onda napravi uz to sedam svjetionica, usekaçe i tavice njihove od çistoga zlata. Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. Psl 19:10 Dragocjenije su od zlata, od mnogoga çistog zlata; slaåe su od meda, æto teçe iz sata. Psl 21:3 Izaæao si mu u susret obilnim blagoslovom; metnuo si mu na glavu krunu od zlata M.Iz 3:14 Jer je bolje nju steøi nego srebro; nju dobiti viæe vrijedi od zlata. Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. Zah 4:2 Upita me: “Æto vidiæ?” Ja odgovorih: “Vidim svijeønjak, sav zlata, i gore na njemu uljanicu. On ima sedam svjetionica, i sedam cijevi ide k svjetionicama, æto su na njemu. Zah 9:3 Tir je sebi sagradio bedem i nagomilao srebra kao praha i zlata kao po putu blata. Mat 10:9 Ne uzimajte sobom u pojasima svojim ni zlata ni srebra ni drugoga novca, Dje 3:6 A Petar reçe: “Srebra i zlata nema u mene; ali æto imam, ovo ti dajem: “U ime Isusa Krista Nazareøanina ustani, i hodi!” 1Pe 1:7 Da se kuænja vaæe vjere, mnogo dragocjenija od zlata raspadljivoga, koje se kuæa ognjem, naåe na hvalu i slavu i çast u dan objavljenja Isusa Krista,

Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. ZLATAN 2 Joæ 7:21 Vidio sam meåu plijenom lijep plaæt iz Æineara, dvjesta æekela srebra i zlatan jezik, pedeset æekela teœak. Polakomih se i uzeh. To je zakopano u Æatoru u zemlji i srebro ozdo.” Dan 3:1 Kralj Nebukadnezar dade naçiniti zlatan lik, kojemu je visina bila æezdeset lakata, a æirina æest lakata; i namjesti ga u ravnici Duri u pokrajini babilonskoj. ZLATNA 4 Job 37:22 I zlatna svjetlost zasja od sjevera! Slava pripada strahovito mu Bogu, M.Iz 11:22 U gubici svinje zlatna brnjica: “to je œena lijepa, ali besramna. Prp 12:6 Sjeøaj se Stvoritelja, prije nego se prekine uœe srebrno, çaæa zlatna pukne, vrç se na izvoru razbije, u studenac toçak slomljeni padne. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. ZLATNE 5 M.Iz 25:11 Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je rijeç u pravo vrijeme izreçena. PNP 1:10 Kako pristaje lijepo obrazima tvojim niz bisera, vratu tvojemu ogrlice zlatne! Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Otk 4:4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i çetiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeåahu dvadeset i çetiri starjeæine, obuçene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim. Otk 5:8 I kad uze knjigu, çetiri biøa i dvadeset i çetiri starjeæine padoæe pred Janjetom. Svaki je imao citaru i zlatne çaæe pune tamjana: “to su molitve svetih ZLATNI 3 Iza 62:3 Tada øeæ biti sjajna kruna u ruci Gospodnjoj i kraljevski zlatni vijenac a ruci Boga svojega. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. ZLATNIH 4 Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim.

Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: ZLATNIM 3 Jak 2:2 Jer ako uåe u vaæu skupætinu çovjek sa zlatnim prstenom i u sjajnoj haljini, a uåe i siromah u loæoj haljini, Otk 1:13 I usred sedam zlatnih svijeønjaka kao Sina çovjeçjega, obuçena u dugaçku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnim. Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; ZLATNOM PNP 5:15 Stoji kao na stupovima od mramora, uglavljenim na zlatnom podnoœju. Uzrast mu je kao Libanon, krasan kao cedri. ZLATNU 3 Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. Otk 14:14 I vidjeh, i gle, oblak bijel, i na oblaku sjeåaæe kao Sin çovjeçji, i imao je na glavi svojoj krunu zlatnu, i u ruci svojoj srp oætar. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. ZLATO8 Izl 35:5 I Dajte od onoga æto posjedujete, prilog za Gospoda. Svaki, koga srce njegovo na to ponuka, neka donese kao prilog za Gospoda zlato, srebro i mjed; Job 22:25 Tada øe Svemoøni biti zlato tvoje, i naputak njegov srebro tvoje. Job 23:10 Ali on zna put moj; kad bi me prokuæao, izaæao bih kao zlato. Job 28:1 Jest, zna se toçno, gdje se nalazi srebro, i mjesto, gdje se ispira zlato. Job 28:17 Ne moœe se izjednaçiti s njom ni zlato ni staklo, niti se moœe promijeniti s nakitom. M.Iz 16:16 Mudrost steøi daleko je bolje nego zlato; i razboritost dobiti viæe je vrijedno nego srebro. M.Iz 17:3 Topionica je za srebro, peø za zlato, a Gospod iskuæava srca. M.Iz 22:1 Dobro ime bolje je nego veliko, bogatstvo; omiljelost viæe vrijedi nego srebro i zlato. Iza 60:6 Mnoætvo deva prekrilit øe te, mlade deve od Midjana i Efe. Svi oni dolaze od Sabe. Zlato i kad donijet øe, i radosno øe se navjeæøivati slavna djela Gospodnja. Tuœ 4:1 Ah, kako je poblijedjelo zlato, kako se je pokvarila kovina plemenita! Razasuto je sveto kamenje po uglovima svih ulica. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih

862 je to zavodilo na grijeh. Eze 7:19 Srebro svoje bacaju na ulicu, i zlato im je njihovo kao neçist. Njihovo srebro i zlato ne moœe ih spasiti u dan gnjeva Gospodnjega. Stim ne mogu utiæati gladi svoje niti napuniti nutrine svoje; jer ih je to zavodilo na grijeh. Dan 2:35 Tada se satre odjedanput gvoœåe, glina, mjed, srebro i zlato i raspræa se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta viæe ni trag od njih. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. Zah 13:9 Ovu øu treøinu metnuti u oganj i pretopit øu je, kako se pretapa srebro, i oçistit øu je, kako se çisti zlato. Ona øe tada zazvati ime moje, i ja øu je usliæiti i reøi: ‘Ovo je moj narod’, a ona øe reøi: ‘Gospod je Bog moj.’” Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. 1Ko 3:12 Ako li tko naziåuje na ovome temelju, zlato, srebro, drago, kamenje, drva, sijeno, strnjiku. Jak 5:3 Zlato vaæe i srebro zaråa, råa njihova bit øe svjedoçanstvo protiv vas i izjest øe tjelesa vaæa kao oganj, Nagomilaste blago u posljednje dane. Otk 21:21 I dvanaest vrata dvanaest bisera, svaka vrata bijahu od jednoga bisera; i ulica gradska bijaæe zlato çisto, kao staklo prozirno. ZLATOM 9 Pst 13:2 A bio je Abram vrlo bogat stokom, srebrom i zlatom. Psl 45:13 Køi kraljeva koraça unutra u punom sjaju: haljina njezina zlatom izvezena. Psl 72:15 Neka bi dugo œivio i darivao ih zlatom iz Æebe! A oni neka se svagda mole za njega i neka mu uvijek prose blagoslov! Eze 28:13 Boravio si u Edenu, vrtu Boœjemu. Sve drago kamenje bilo je odijelo tvoje: sard, topaz i dijamant, beril, oniks, i jaspis, safir, rubin i smaragd sa zlatom. Okov tvoj i ures tvoj bili su od zlata. Naçinjeni su bili onaj dan, kad si se rodio. 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. ZLE 9 Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.”

M.Iz 15:3 Na svakom su mjestu oçi Gospodnje; gledaju zle i dobre. Mat 5:45 Tada øete biti djeca Oca svojega nebeskoga, koji puæta da sunce njegovo izlazi nad dobre i zle i daje da daœdi nad pravedne i grjeænike. Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mat 15:19 Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstvo, preljuba, bludnost, kraåa, laœno svjedoçanstvo, hula na Boga. 1Ti 6:4 Taj se je naduo i ne zna niæta, nego boluje od zapitkivanja i praznih prepiranja, oda æto postaje zavist, svaåa, psovke, zle sumnje, Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” Heb 10:22 Pristupajmo istinitim srcem u punini vjere, oçiæøeni u srcima od zle savjesti, i oprani po tijelu vodom çistom! ZLI 11 M.Iz 1:10 Sine moj, nemoj pristati, ako te mame zli ljudi, M.Iz 14:19 Pred dobrima moraju se zli prignuti, i bezboœnici moraju stajati na vratima pravednika. Prp 12:1 Spominji se Stvoritelja svojega u mladim danima, prije nego doåu dani zli i prispiju godine, za koje veliæ: “Ne dopadaju mi se!” Mat 7:11 Kad dakle vi, koji ste zli, znate dobre dare davati djeci svojoj, koliko øe viæe Otac vaæ nebeski dati dobra onima, koji ga za to mole! Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. Luk 10:17 Puni radosti vratiæe se sedamdeset i dvojica i izvijestiæe: “Gospodine, i zli dusi pokoravaju nam se u ime tvoje.” Luk 11:13 Kad dakle vi, koji ste zli, znate djeci svojoj davati dobre dare, koliko øe viæe Otac nebeski dati Duha Svetoga onima, koji ga mole za to!” 1Ko 15:33 Ne dajte se zavesti: zli razgovori kvare dobro øudoreåe. 2Ti 3:13 A zli ljudi i varalice napredovat øe na gore, varajuøi i varajuøi se. 1Iv 5:18 Znamo, da ni jedan, koji je roåen od Boga, ne grijeæi; nego koji je roåen od Boga, çuva se, i zli ga se ne dotiçe. ZLIH 13 2Ljt 7:14 I tada se narod moj, koji je nazvan po mojemu imenu, ponizi i pomoli se i potraœi moje ime i povrati se od zlih putova svojih, onda øu ih ja usliæiti u nebu, oprostit øu im grijehe njihove i spasit øu zemlju njihovu. Ezr 9:13 Poslije svega toga, æto doåe na nas zbog zlih djela naæih i velike krivnje naæe – premda si nas, Boœe naæ, kaznio manje, nego æto su to opaçine naæe zasluœile, i ostavio si nam ovaj ostatak –, Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod.

Zah 1:4 Ne budite kao oçevi vaæi, kojima su vikali prijaænji proroci: “Ovako veli Gospod nad vojskama: Vratite se sa zlih putova svojih i od zlih djela svojih! Ali nijesu posluæali i nijesu pazili na me’, govori Gospod. Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Mat 12:24 A farizeji, koji su to çuli, rekoæe: “Taj izgoni åavle samo po Beelzebubu, poglavici zlih duhova. 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. 1Ko 10:21 Ne moœete piti çaæu Gospodnju i çaæu zlih duhova; ne moœete biti zajedniçari stola Gospodnjega i stola zlih duhova. Flp 3:2 Çuvajte se od pasa, çuvajte se od zlih poslenika, çuvajte se od osakaçenja! 2So 3:2 I da se izbavimo od dosadnih i zlih ljudi; jer vjera nije stvar svakoga 1Ti 4:1 A Duh govori jasno, da øe u posljednja vremena odstupiti neki od vjere, sluæajuøi laœne duhove i nauke zlih duhova, 1Pe 3:17 Jer je bolje, ako hoøe volja Boœja, da trpite zbog dobrih djela, negoli zbog zlih. Otk 2:2 Znam tvoja djela i trud tvoj i strpljivost tvoju, i da ne moœeæ podnositi zlih, i iskuæao si one, koji govore, da su apostoli, a nijesu, i naæao si ih kao laæce; ZLIKOVAC 5 Job 21:30 Za dan nevolje ostaje nekaœnjen zlikovac, a na dan gnjeva odvede se. Psl 15:4 U çijim oçima niæta ne vrijedi zlikovac, ali koji ætuje one koji se Boga boje, tko se kune na ætetu svoju i niæta ne nateœe, Psl 37:32 Zlikovac vreba poboœnika i pun je poœude, da ga ubije. Psl 39:1 Rekoh: “Çuvat øu putove svoje od grijeha jezika; zauzdavat øu usta svoja, dok je joæ blizu zlikovac!” Iza 55:7 Neka bezboœnik ostavi svoj put i zlikovac misli svoje! Neka se vrati Gospodu, i smilovat øe mu se, Bogu naæemu, jer øe mnogo oprostiti! ZLIKOVACA 5 Psl 22:16 Hajka pasa opkoljuje me; çeta zlikovaca okruœuje me; probodoæe mi ruke i noge. Psl 26:5 Skupætina opakih mrska mi je; nikad ne sjedoh kod zlikovaca. Psl 37:17 Je øe se moø zlikovaca slomiti, a oslon je pravedniku Bog. Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. ZLIKOVCA 4 Psl 32:10 Mnoge muke stignu zlikovca, a tko se uzda u Gospoda, toga on okruœi ljubavlju. Psl 34:21 Zlikovca ubije nesreøa; tko mrzi na poboœna, mora to okajati. Psl 36:1 Presuda Boœja nad grijehom za zlikovca duboko je saçuvana u srcu mojem; kazneni sud Boœji ne drœi on pred oçima svojim, Psl 37:10 Samo joæ malo, Pa neøe biti zlikovca; pogledat øeæ na dom njegov, a njega viæe nema.

863 ZLIKOVCE 3 Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. Psl 101:8 Svako jutro uæutkam sve bezboœnike u zemlji, da tako protjeram iz grada Gospodnjega sve zlikovce. Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. ZLIKOVÇE 1 Job 34:18 Koji rekne knezu: nedostojniçe, a velikaæu: zlikovçe? ZLIKOVCI 3 Job 21:7 Zaæto zlikovci ostaju na œivotu, ostare i obogate se? Psl 37:9 Jer øe se istrijebiti zlikovci; samo oni, koji se uzdaju u Gospoda, posjeduju zemlju. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. ZLIKOVCU Job 20:29 To je usud od Boga çovjeku zlikovcu; to je baætina, koju mu je Bog ostavio. ZLIM 6 Luk 9:1 On sazva dvanaestoricu i dade im moø i vlast nad svima zlim duhovima i da iscjeljuju od bolest;. 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. Kol 1:21 I vas, koji ste nekad bili otuåeni i neprijatelji miæljenjem u zlim djelima. 2Iv 1:11 Jer tko ga pozdravlja, prima dio u njegovim zlim djelima. 3Iv 1:10 Zato, ako doåem, spomenut øu njegova djela, kako nas sumnjiçi zlim rijeçima. I nije mu to dosta, nego sam braøe ne prima i zabranjuje onima, koji to hoøe, i izgoni ih iz crkve. ZLIMA 4 Luk 6:35 Nego ljubite neprijatelje svoje, çinite dobro i posuåujte, a da ne oçekujete æto natrag! Tada øe biti vaæa plaøa velika, i bit øete djeca Sveviænjega; jer je on dobrostiv prema nezahvalnima i zlima. 1Pe 2:18 Sluge, budite pokorni sa svim strahom gospodarima, ne samo dobrima, nego i zlima! Otk 9:20 I ostali ljudi, koji nijesu bili pobijeni ovim zlima, ne pokajaæe se za djela ruku svojih, da se viæe ne klanjaju åavolima i idolima zlatnim i srebrnim i mjedenim i kamenim i drvenim, koji niti mogu vidjeti, ni çuti, ni hoditi; Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. ZLO 95 Pst 3:5 Dapaçe zna Bog, da øe vam se otvoriti oçi, çim budete jeli s njega, i da øete postati kao Bog, kad spoznate, æto je dobro i zlo.” Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 6:5 Kad Gospod vidje, da je pokvarenost ljudi na zemlji bila velika i da je

sve miæljenje i htijenje srca njihova svejednako iælo samo na zlo. Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. Izl 11:1 Gospod reçe Mojsiju: “Joæ øu jedno jedino zlo pustiti na faraona i na Egipøane. Onda øe vas pustiti odavde, jest, on øe vas ne samo bezuvjetno pustiti nego øe vas odavde silom otjerati. P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” 2Sa 19:35 Ima mi sada osamdeset godina. Pa mogu li joæ razlikovati dobro i zlo? Ima li sluga tvoj joæ okusa na onom, æto jede i pije? Mogu li joæ sluæati glas pjevaça i pjevaçica? Zaæto da bih sluga tvoj pao joæ na teret svojemu gospodaru i kralju? Job 5:19 U æestorostrukoj potrebi izbavit øe te, u sedmoj neøe te se zlo dotaøi Job 30:25 Zaista, plakao sam, ako je drugima bilo zlo; srce me je boljelo za siromahom. Psl 6:8 Idite od mene svi, koji çinite zlo, jer øe Gospod usliæiti glasni plaç moj! Psl 24:4 U koga su neduœne ruke i çisto srce, tko se ne oslanja u duæi svojoj na zlo i ne kune se laœno, Psl 35:12 Vraøaju mi zlo za dobro; osama je sudbina duæi mojoj. Psl 51:4 Tebi, tebi samo sagrijeæih, æto je pred tobom bilo zlo, to uçinih, tako da se ti pokazujeæ prave dan u presudi svojoj, çist stojiæ u sudu svojem. Psl 53:4 Zar da ne bi morali çiniti okajanje svi, koji su çinili zlo, koji su jeli narod moj kao kruh, koji nijesu çastili Gospoda? Psl 56:5 Svaki dan preokreøu rijeçi moje; sve misli njihove idu na zlo protiv mene. Psl 57:1 Smiluj se meni, Boœe, smiluj se meni, jer se u tebe uzda duæa moja; u sjenu krila tvojih ja øu se skriti, dok zlo ne umine! Psl 69:10 Kad postim i gorko plaçem, i to mi ne prima samo za zlo. Psl 73:14 Zato me svaki dan pogaåalo zlo, svako se jutro iznova podizala bol moja. Psl 91:10 l zato te nikada neøe zlo zadesiti; biç se neøe pribliœiti æatoru tvojemu. Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. M.Iz 1:27 Kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i pogibao vaæa kao oluja kad doåe,

kad nasrne na vas nevolja i muka. M.Iz 6:14 Tko plete spletke u srcu i vazda kuje zlo. M.Iz 8:13 Strah je Gospodnji mrœnja na zlo. Ja mrzim na uznositost i oholost, na zao put i govor laœan. M.Iz 11:15 Veoma se zlo prolazi, kad se jamçi za druge; tko mrzi biti jamac ide bezbriœno. M.Iz 11:19 Tko se drœi pravednosti, ide k œivotu; tko çini zlo, srøe u propast. M.Iz 17:13 Tko vraøa zlo za dobro, kuøu njegovu neøe ostaviti nesreøa. M.Iz 17:26 Zlo je globiti pravednika; plemenite ljude udarati protiv svakomu je pravu. M.Iz 20:22 Ne govori: “Vratit øu zlo!” Çekaj Gospoda, i on øe ti pomoøi! M.Iz 20:30 Krvave modrice operu zlo, i udarci oçiste odaje srca. M.Iz 22:3 Pametan çovjek vidi zlo unaprijed i skrije se; ludi idu dalje i imaju ætetu. Prp 8:9 Sve ovo vidjeh, kad upravih srce svoje na ono, æto se dogaåa pod suncem u vrijeme, kad çovjek vlada nad drugima na zlo njihovo. Iza 1:16 Operite se! Oçistite se! Uklonite zla djela svoja ispred oçiju mojih, prestanite zlo çiniti! Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Iza 7:15 Gruæevinom i medom hranit øe se, dok ne nauçi odbaciti zlo, a izabrati dobro. Iza 11:9 Neøe se çiniti niæta zlo, nikakva nepravda viæe na cijeloj svetoj gori mojoj, jer je zemlja puna poznanja Gospodnjega, kao æto vode pokrivaju dno morsko. Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 3:5 Hoøe li se on vjeçno gnjeviti? Hoøe li se Vjeçno opominjati toga?’ Jest, tako govoriæ, a pritom çiniæ zlo i tjeraæ to do kraja!” Jer 3:9 Svojim lakoumnim, razuzdanim ponaæanjem oskvrnila je zemlju kamenom i drvetom çinila je zlo. Jer 4:6 Razmahnite zastavama prema Sionu! Bjeœite! Ne stajajte, jer æaljem zlo sa

864 sjevera i silno razorenje.” Jer 9:3 Zapinju jezike svoje kao kuk; laœju, a ne istinom moøni su u zemlji. Srljaju iz zla u zlo, a mene ne poznaju”, veli Gospod. Jer 13:23 Moœe li Crnac promijeniti boju na koœi svojoj ili ris æare svoje? Tada biste i vi joæ çinili dobro, koji ste se priviknuli na zlo. Amo 5:13 Zato æuti mudrac u ovo vrijeme; jer je zlo vrijeme. Amo 5:14 Traœite dobro a ne zlo, da œivite! Tada øe Gospod, Bog nad vojskama, biti i s vama, kako ste rekli. Mih 7:3 Ruke su im pruœene na zlo, da, ga çine revno, Poglavar zahtijeva, Sudac radi samo za plaøu. Moguønik odluçuje po svojoj poœudi, i onda izvrøu to meåu se. Hab 1:3 Zaæto puætaæ da gledam zlo, i zaæto gledaæ tlaçenje? Razor, nasilje imam pred oçima, svaåa plane, nesloga nastane. Hab 1:13 Odveø su çiste oçi tvoje, da gledaæ zlo; ne moœeæ gledati nepravde. Zaæto gledaæ bezboœnika i æutiæ, kad zao proœdire bolje. Zah 7:10 Ne pritiskujte udovica i sirota, stranaca i siromaha i ne ne mislite niæta zlo jedan drugome u srcu svom!” Zah 8:17 Nitko neka ne misli protiv drugoga zlo u srcu svojemu! Ne ljubite krive zakletve, jer na sve to mrzim govori Gospod. Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 2:17 Rijeçima svojim uvrijedili ste Gospoda i joæ pitate: ‘Kako smo ga to uvrijedili?’ Eto stim, æto govorite: ‘Svaki, koji çini zlo, dobar je u oçima Gospodnjim; takvi su mu mili’ ili ‘Gdje je Bog suda?’ Mat 5:11 Blagoslovljeni ste vi kad vas ljudi zbog mene grde i progone i za vama laœno sve zlo govore! Mat 7:17 Tako raåa svako dobro drvo rodove dobre, a zlo drvo raåa zle rodove. Mat 7:18 Drvo dobro ne moœe raåati zlih rodova, ni drvo zlo rodova dobrih, Mat 9:4 Isus prozre pomisli njihove i reçe: “Zaæto zlo mislite u srcima svojim? Mat 12:35 Dobar çovjek iz dobre riznice iznosi dobro, zao çovjek iz zle riznice iznosi zlo. Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” Luk 16:25 Abraham reçe: ‘Sjeti se, sinko, tebi je u œivotu tvojemu bilo dobro, a Lazaru zlo. Sad se on ovdje tjeæi, a ti se muçiæ. Luk 23:41 Mi dakako s pravom; jer primamo pravednu kaznu za svoja djela, a ovaj nije niæta zlo poçinio.” Iva 3:20 Jer svaki, koji çini zlo, mrzi na svjetlost i ne dolazi k svijetlu, da ne doåu na vidjelo njegova djela. Iva 5:29 Tada øe oni, koji su çinili dobro, izaøi na uskrsnuøe œivota, a koji su çinili zlo, na uskrsnuøe suda.

Dje 23:9 Tada nastade velika vika. I ustadoæe neki knjiœevnici od strane farizejske, te su se prepirali govoreøi: “Niæta zlo ne nalazimo na ovome çovjeku. Æto, ako mu je govorio duh ili anåeo?” Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; Rim 2:18 I poznajeæ njegovu volju. U zakonu pouçen znaæ, æto je dobro i zlo; Rim 7:19 Jer dobro, æto hoøu, ne çinim, nego zlo, æto neøu, ono çinim. Rim 12:9 Ljubav neka je bez pretvaranja; mrzeøi na zlo prianjajte uz dobro; Rim 12:17 Nikome ne vraøajte zla za zlo; nastojte oko dobra ne samo pred Bogom, nego i pred svim ljudima; Rim 12:21 Ne daj, da te zlo nadvlada, nego nadvladaj zlo dobrim! Rim 12:21 Ne daj, da te zlo nadvlada, nego nadvladaj zlo dobrim! Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. Rim 13:4 Jer je sluga Boœji tebi za dobro. Ako li zlo çiniæ, boj se; jer uzalud ne nosi maça, jer je sluga Boœji, i kazni onoga, koji zlo çini. Rim 14:13 Zato ne sudimo viæe jedan drugoga; nego ovo veøma mislite, da ne postavljate bratu spoticanja ili biti uzrok povoda za zlo! Rim 14:20 Ne ruæi djela Boœjega zbog jela; jer je sve çisto; nego je zlo za çovjeka, koji jede sa spoticanjem. 2Ko 5:10 Jer nam se svima valja javiti na sudu Kristovu, da primi svaki prema tome, kako je çinio u tijelu svojemu dobro ili zlo. 2Ti 2:9 Za koje trpim zlo sve do okova kao zloçinac; ali rijeç Boœja nije okovana, 2Ti 2:24 A sluga Gospodnji ne treba da se svaåa, nego da bude blag prema svima, sposoban da uçi, spreman da podnosi zlo, 2Ti 4:5 A ti budi razborit u svemu, trpi zlo, uçini djelo evanåelista, sluœbu svoju izvræi potpuno! Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga; Jak 1:13 Ni jedan, kad se kuæa, neka ne kaœe, da je od Boga kuæan, jer Bog ne moœe biti kuæan na zlo, a on ne kuæa nikoga. Jak 3:8 A jezika nitko od ljudi ne moœe ukrotiti, to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga. Jak 3:16 Jer gdje je zavist i svaåa, ondje je nered i svako zlo djelo, Jak 4:3 Molite, i ne primate, jer zlo molite, da u nasladama svojim troæite. 1Pe 3:9 Ne vraøajte zla za zlo, ni psovke za psovku, nego nasuprot blagoslivljajte, jer ste na to pozvani, da baætinite blagoslov. 1Pe 3:12 Jer su oçi Gospodinove upravIjene na pravednike, i uæi njegove sluæaju molitvu njihovu, a lice je Gospodinovo protiv onih, koji zlo çine.” Trube. Trostruko zlo. ZLOBE 1 Psl 109:4 Za ljubav moju zlobe mi; a ja se molim samo. ZLOBI 1 Psl 28:4 Podaj im po djelima njihovim, po zlobi postupanja njihova! Po djelima ruku njihovih podaj im; plati im po zasluzi! ZLOBNE 1

M.Iz 15:26 Mrske su Gospodu osnove zlobne, a rijeçi dobrostive rado ZLOBNI 1 Mat 13:19 Svakome, koji sluæa rijeç o kraljevstvu, a ne razumije, dolazi zlobni i grabi, æto je bilo posijano u srce njegovo. Njemu je sjeme posijano na put. ZLOBNIM Psl 43:1 Dosudi mi pravo, Boœe, i raspravi parbu moju s ljudima zlobnim; od laœaca i zlikovaca izbavi me! ZLOBU 2 Psl 141:5 Neka me bije pravednik: “te je milost; neka me kara; to je ulje za glavu moju; glava se moja neøe od toga otimati; jest, zlobu njihovu susreøem vazda joæ s moljenjem. 1Pe 2:1 Odbacite dakle svaku zlobu i svako lukavstvo, licemjerstvo i zavist i svako klevetanje, ZLOÇESTOM Psl 18:26 S çistim postupaæ çisto, samo se zloçestom protiviæ. ZLOÇIN 2 Psl 51:3 Jer ja znam zloçin svoj, krivnja moja vazda mi je pred oçima. Jer 23:10 Jer je zemlja puna preljuboçinaca. – Pod prokletstvom tuguje zemlja, posuæila se tratina na paænjaku. – Teœnja je njihova zloçin, i nepravda je snaga njihova. ZLOÇINA Pst 6:11 Tada je bila zemlja pokvarena pred Bogom i puna zloçina. Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. ZLOÇINAC 5 M.Iz 17:11 Zloçinac ide samo za pobunom; ali se ljut glasnik æalje na njega. Prp 9:18 Bolja je mudrost nego ratno oruœje, ali jedan jedini zloçinac moœe pokvariti mnogo dobra. Iva 18:30 Odgovoriæe mu: “Kad on ne bi bio zloçinac, ne bismo ga bili predali tebi.” 2Ti 2:9 Za koje trpim zlo sve do okova kao zloçinac; ali rijeç Boœja nije okovana, 1Pe 4:15 A nitko od vas neka ne trpi kao krvnik ili tat dli zloçinac ili kao onaj, koji teœi za tuåim dobrom! ZLOÇINACA Luk 23:39 Jedan od zloçinaca, æto su visjeli na kriœu, hulio je na njega govoreøi: “Zar nijesi ti Krist? Onda spasi samoga sebe i nas!” ZLOÇINAÇKOM 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. ZLOÇINCA Luk 23:32 S njim su vodili van joæ dva zloçinca, da ih pogube. ZLOÇINCE 8 Iza 53:9 Odredili su mu grob uz zloçince, a uz bogatoga bio iza smrti, jer nije poçinio nepravde, i nije se naæla prijevara u ustima njegovim. Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.”

865 Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” Mar 15:28 Tako se ispuni rijeç Pisma: “Ubrojen je meåu zloçince,” Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. 1Pe 2:12 Vladajuøi se dobro meåu neznaboæcima, da bi za ono, æto vas kleveøu kao zloçince, vidjevæi vaæa dobra djela, slavili Boga u dan pohoåenja. 1Pe 2:14 Bilo namjesnicima, kao onima, koje on æalje, da kazne zloçince, a pohvale dobre; ZLOÇINCEM Job 17:8 Poboœni su nad tim rasråeni, çisti su nad zloçincem pobunjeni. ZLOÇINCI 4 Psl 92:9 Jer evo, neprijatelji tvoji, Gospode, jer evo, neprijatelji tvoj ginu, svi se zloçinci rasipaju, Psl 119:115 Odstupite od mene, zloçinci, jer hoøu da drœim zapovijedi Boga svojega. Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. Mal 4:1 Jer evo, dolazi dan, koji gori kao peø. Tada øe svi zlikovci i svi zloçinci biti kao strnjika. Spalit øe ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane neøe im ostaviti. ZLOÇINCIMA M.Iz 21:15 Radost je pravedniku, kad se çini æto je pravo, a zloçincima je strah. 1Ti 1:9 Znajuøi ovo, da pravedniku zakon nije postavljen, nego bezakonicima i nepokornima, bezboœnicima i grjeænicima, zloçincima i neçistima, ubojicama oca i majke, krvnicima ljudskim, ZLOÇINSTVO Psl 26:10 Kojima je zloçinstvo prionulo za ruke, i kojima je desnica puna mita! ZLODJELA7 Izl 20:5 Ne padaj niçice pred njima i ne klanjaj se njima, jer ja Gospod, Bog tvoj, jesam Bog ljubomoran, koji kazni zlodjela otaca na djeci, do treøeg i çetvrtog koljena, onih koji me mrze, Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Brj 14:18 Gospod je strpljiv i obilan milosråem. On opraæta zlodjela i grijeh. Ali posve ne otpuæta kaznu, nego pohodi zlodjela otaca na djeci do u treøe i çetvrto koljeno. Ezr 9:7 Od vremena otaca svojih do danas mi smo u velikoj krivnji, i zbog zlodjela naæih bili smo mi, naæi kraljevi i sveøenici, predani kraljevima zemaljskim pod maç, u ropstvo, u grabeœ i u javnu sramotu, kao æto je sluçaj danas. Job 4:8 Vidio sam: tko je orao nesreøu; sijao zlodjela, taj je to i œeo! Job 13:23 Koliko je zlodjela i grijeha mojih? Pokaœi mi krivnju moju i grijeh moj!

Job 15:16 A kamoli çovjek, sasvim pokvareni, koji pije zlodjela kao vodu. Job 20:27 Otkrit øe nebo zlodjela njegova, i zemlja øe ustati protiv njega. Job 31:33 Ako sam, kao æto uçini Adam, tajio grijehe svoje i krio svoja zlodjela u njedrima svojim, Psl 5:4 Ti nijesi bog, kojemu se dopadaju zlodjela; u tebe nema mjesta bezboœnik. Psl 25:11 Radi imena svojega, Gospode, oprosti krivnju zlodjela mojih; jer je tako velika! Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. Psl 32:2 Blagoslovljen je çovjek, kojemu Gospod ne uraçunava krivnje zlodjela, i u çijem srcu nema prijevare! Psl 32:5 Tada priznadoh tebi grijeh svoj i krivnju zlodjela svojih ne zatajih; rekoh: “Priznat øu Gospodu nepravdu svoju!” Tada si oprostio krivnju grijeha mojega. Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! Psl 51:2 Posve me operi od zlodjela mojih, od grijeha mojega oçisti me! Psl 51:9 Zastri lice svoje od grijeha mojih i uniæti sva zlodjela moja! Psl 78:38 Ali je on bio milostiv i opraætao zlodjela njihova i ne bi ih nikada posve pomorio; çesto bi ustavljao gnjev svoj i ne bi podizao sve jarosti svoje. Psl 85:2 Oduzeo si krivnju zlodjela narodu svojemu, pokrio si sve grijehe njihove Psl 103:3 On je, koji ti opraæta za sva zlodjela, koji ozdravlja sve bolesti tvoje, Psl 106:6 Grijeæili smo s ocima svojim, çinili smo zlodjela i poçinjali bezakonje. Psl 125:5 A koji skreøu na krive staze, neka ih Gospod otjera s onima, koji çine zlodjela! Spasenje Izraelu! Psl 130:8 I on øe otkupiti Izraela od svih zlodjela njegovih. Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Iza 6:7 Dotaçe se njim usta mojih i reçe: “Gle, ovo se dotaçe usana tvojih: krivnja zlodjela tvojih iæçeznu, grijeh se tvoj utamani!” Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. Iza 26:21 Jer gle, Gospod izlazi iz stala svojega, da kazni krivnju zlodjela stanovnika zemaljskih. Zemlja otkriva krvno djelo svoje i ne pokriva viæe pobijenih svojih. Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Iza 40:2 “Govorite Jerusalemu ljubezno, javljajte mu, da je protekla rabota njegova, jer su oproætena zlodjela njegova, jer je primio iz ruke Gospodnje dvojaku kaznu za sve grijehe svoje.” Iza 50:1 Ovako veli Gospod: “Gdje je raspusna knjiga matere vaæe, kojom bih je bio Ja otpustio? Ili tko je od vjerovnika mojih, kojemu bih vas bio prodao? Zbog zlodjela prodali ste se sami, i zbog

bezakonja vaæih bila je opustoæena mati vaæa. Iza 53:5 Ali je on bio ranjen za naæe grijehe, izbijen za naæa zlodjela. Za spasenje naæe leœala je kazna na njemu, modricama njegovim mi smo se iscijeljeni. Iza 53:6 Svi smo mi kao ovce lutali naokolo. Svaki je iæao svojim vlastitim putem. A Gospod je stavio na njega grijehe zlodjela sviju nas. Iza 53:11 “Za muku duæe svoje on øe se nasititi obilno. Svojim spoznanjem moj øe sluga kao pravednik donijeti mnogima pravednost, i zlodjela njihova uzima on na se. Iza 59:2 Ne, zlodjela vaæa rastavljaju vas s Bogom vaæim, grijehi vaæi zaklonili su lice njegovo od vas, da ne çuje. Iza 64:6 Tako smo mi svi koliki postali kao çovjek neçist, i sva naæa pravda kao okaljana haljina, mi svi venemo kao liæøe. Zlodjela naæa odnijela su nas kao vjetar. Iza 64:7 Nitko nije zazivao ime tvoje, i nitko nije ustao da se drœi tebe, jer si bio skrio lice svoje od nas i pustio si nas da dræøemo pod pritiskom zlodjela svojih. Jer 33:8 Oçistit øu l ih od sve krivnje njihove, æto su je poçinili protiv mene, i oprostit øu im sva zlodjela njihov, kojima mi sagrijeæiæe i kojima mi se iznevjeriæe, ZLODJELIMA Iza 1:4 Jao, pokoljenje grijeæno, narode zlodjelima natovareni, leglo zlikovaca, djeco izroåena! Oni ostaviæe Gospoda, pogrdiæe Sveca Izraelova, okrenuæe mu leåa. Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija, nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. ZLODUHA Iva 10:20 Mnogi su od njih govorili: “Zloduha ima i luduje. Æto ga sluæate?” ZLOGA Mat 13:38 Njiva je svijet. Dobro sjeme jesu djeca kraljevstva; kukolj su djeca zloga. 1Iv 3:12 Ne kao Kain, koji je bio od zloga i ubio brata svojega. A zaæto ga je ubio? Jer su djela njegova bila zla, a brata mu pravedna, ZLOGLASNE 1 Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. ZLOJ 2 P.Zk 1:27 I mrmljali ste u Æatorima svojim ovako: ‘U zloj namjeri odvede nas Gospod iz zemlje egipatske, da nas preda u ruke Amorejima, da nas oni uniæte.’ Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. ZLOM Mat 21:41 Odgovoriæe mu: “Zloçince øe zlom smrti pogubiti i svoj øe vinograd dati u zakup drugim vinogradarima, koji øe mu davati dio roda u pravo vrijeme.” ZLOME 2 Mat 12:45 Tada otide i dovede joæ sedam drugih duhova, koji su gori od njega. Oni uåu i nastane se u njoj. I potonje çovjeku onome bude gore od prvoga. Isto øe tako biti i ovome rodu zlome. Mat 17:18 Isus zapovjedi zlome duhu, i on izaåe iz njega, tako da je ozdravio od toga

866 çasa. ZLOØA 8 Psl 7:9 Neka se dokrajçi zloøa bezboœnika, a pravednika potpomozi, jer ispitujeæ srca i bubrege, pravedni Boœe! Psl 107:42 To gledaju poboœni i raduju se; sva zloøa zatvara usta svoja. Iza 5:7 Jer je kuøa Izraelova vinograd Gospoda nad vojskama i ljudi su Judini sad miline njegove. On se nadao dobru djelu, a eto zlo djelo, pravednosti, a eto zloøa! Jer 2:19 Zloøa je tvoja, koja te kara, otpad je tvoj, koji te kazni. Upamti i vidi, lako je zlo i gorko, æto ostavljaæ Gospoda, Boga svojega, i ne bojiæ se mene!” veli Svemoguøi Gospod nad vojskama. Jer 5:28 Zato su postali moøni i bogati. Pretili su postali i gojni; jest, zloøa njihova prelazi svaku mjeru. Ne brinu se za pravdu, ne nastupaju za pravicu sirote i ne odluçuju stvar siromaha. Hos 7:1 Kad hoøu da lijeçim Izraela, pokaœe se grijeh Efraima i zloøa Samarije, jer oni çine samo prijevaru: lupeœi provaljuju. Vani robe zloçinci. Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. ZLOØE 10 Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. M.Iz 11:5 Neduœnome ravna put pravda njegova, a bezboœnik pada od vlastite zloøe. M.Iz 11:6 Poætene izbavlja pravda njihova, a nevjerni se hvataju od vlastite zloøe. Jer 4:4 Obreœite se Gospodu i skinite okrajak sa srca svojega, ljudi Judini, stanovnici Jerusalema! Inaçe bukne kao oganj jarost moja i razgori se – i nitko ne moœe ugasiti – zbog zloøe djela vaæih.” Jer 4:14 Operi srce svoje od zloøe, Jerusaleme, tako øeæ se spasiti! Dokle øe joæ u grudima tvojim stajati grijeæne osnove? Mat 23:28 Tako se i vi izvana pokazujete ljudima pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i zloøe. Dje 8:23 Jer, kako vidim, ti si pun gorke œuçi i uhvaøen si od zloøe.” Rim 1:29 Da budu napunjeni svake nepravde, zloøe, bludnosti, lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svaåe, lukavstva, podmuklosti, douænici, 1Ko 5:8 Zato svetkujmo ne u starome kvascu, ni u kvascu zloøe i pakosti, nego u beskvasnom kruhu çistoøe i istine! Jak 1:21 Zato odbacivæi svaku neçistoøu i ostatak zloøe, u krotkosti primite usaåenu rijeç, koja moœe spasiti duæe vaæe! ZLOØI 2 Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” Efe 4:14 Da ne budemo viæe mala djeca, koju ljulja i zanosi svaki vjetar nauke po zloøi ljudi, po lukavstvu, da zavede u zabludu; ZLOØOM 2 Psl 36:4 Na postelji svojoj smiælja

bezakonje, udara putem opakim, ne preda pred zloøom. Psl 52:1 Silniçe, æto se hvaliæ zloøom: “Milost Boœja traje uvijek!” ZLOØU 7 Iza 13:11 “Kaœnjavam na svijetu zloøu, i zlikovce za zlodjela njihova. Uklanjam razmetanje oholih, ruæim ponos silnih. Iza 29:20 Jer nema nasilnika, nestalo je podsmjevaça. Istrijebljeni su svi, koji misle na zloøu, Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. Jer 8:6 Pazim i sluæam: æto nije pravo, govore; nitko se ne kaje za zloøu svoju, da kaœe: ‘Æto sam skrivio?’ Svi trçe od toga tako brzo kao konj, kad nagne u boj. Jer 23:11 “Jest, i prorok i sveøenik opaki su. I u hramu svojemu moram naøi zloøu njihovu”, govori Gospod. Hos 7:2 Ne govore sebi, da ja pamtim svaku zloøu njihovu. Sada stoje oko njih djela njihova, leœe otvoreno pred oçima mojim. Kol 3:8 A sad odbacite i vi sve to: srdœbu, ljutinu, zloøu, psovanje, sramotne rijeçi iz usta svojih! ZLORADIM Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. ZLOSTAVLJAÆ 1 Brj 11:11 Onda se je Mojsije potuœio Gospodu: “Zaæto tako zlostavljaæ slugu svojega, i zaæto do mene tako malo drœiæ, da si mi naprtio teret brige za taj çitav narod? ZLOSTAVLJAJU Heb 13:3 Sjeøajte se suœanja, kao da ste s njima zasuœnjeni; onih, koje zlostavljaju, kao da ste i sami u tijelu! ZLOSTAVLJANJE 1 Jer 6:7 Kao æto bunar drœi svjeœom vodu svoju, tako on drœi svjeœom zloøu svoju, nepravda i nasilje, çuje se u njemu jad i zlostavljanje, jednako su mi pred oçima. ZLOSTAVLJEN Iza 53:7 Bio je zlostavljen, a on se je predao dragovoljno, nije otvorio usta svojih kao janje, æto se vodi na klanje. Kao ovca, nijema pred onima, koji je striœu, nije otvorio usta svojih. ZLOTVORE 1 Mat 13:41 Sin çovjeçji izaslat øe anåele svoje, i oni øe skupiti sve zavoditelje i zlotvore iz kraljevstva njegova ZLOTVORI 1 Mat 7:23 Tada øu im izjaviti; Nikad vas nijesam poznavao; idite od mene, zlotvori! ZLOVOLJNO M.Iz 25:23 Kao æto sjeverni vjetar nosi daœd, tako jezik klevetni zlovoljno lice. ZLU 8 Pst 6:12 I kad Bog vidje, kako je zemlja bila veoma pokvarena, jer je sve çovjeçanstvo u svojemu djelovanju bilo poælo po zlu na zemlji. Psl 101:4 Neka je daleko od mene srce laœno; neøu da æto znam o zlu. Psl 139:24 Vidi, jesam li na zlu putu, i vodi me na put vjeçnosti! Mat 5:39 A ja vam kaœem: Ne opirite se zlu,

nego ako te tko udari po desnom obrazu, obrni mu i drugi! Rim 13:3 Jer vladaoci nijesu strah dobru djelu, nego zlu. A hoøeæ li da se ne bojiæ vlasti: çini dobro, i imat øeæ hvalu od nje; 1Ko 13:5 Ne çini æto ne valja, ne traœi svoje, ne razdraœuje se, ne misli o zlu, Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, 1Iv 5:19 Znamo, da smo od Boga, a sav svijet leœi u zlu, ZMAJ 7 Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; ZMAJEM Otk 12:7 I postade velik rat u nebu: Mihael i anåeli njegovi borili su se sa zmajem, i zmaj se je borio, anåeli njegovi. ZMAJEVE 1 Psl 91:13 Moœeæ stupati po lavovima i zmijama ljuticama, gazit øeæ lavove i zmajeve. ZMAJEVIH 1 Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. ZMAJU Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; ZMIJA 9 Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. M.Iz 23:32 Ali kasnije ujede kao zmija i uætrca otrov kao ljutica. Iza 65:25 Vuk i janje zajedno øe pasti, i lav øe jesti slamu kao goveçe, i zmija øe se hraniti prahom. Neøe zlo çiniti, neøe nikome uditi na svoj svetoj gori mojoj”, veli Gospod. Luk 10:19 Eto, dadoh vam vlast da stupate preko zmija i skorpiona i preko svake

867 neprijateljske sile; niæta vam neøe moøi nauditi. 1Ko 10:9 Niti da kuæamo Gospodina, kao æto su neki od njih kuæali, i od zmija su poizginuli. 2Ko 11:3 Ali se bojim, da kao æto zmija Evu prevari lukavstvom svojim, tako i misli vaæe da se ne pokvare i odmetnu od iskrene odanosti prema Kristu. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. ZMIJAMA Psl 91:13 Moœeæ stupati po lavovima i zmijama ljuticama, gazit øeæ lavove i zmajeve. ZMIJE 10 Brj 21:6 Tada posla Gospod meåu narod zmije otrovne. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izraelaca, Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” M.Iz 30:19 Put orla k nebu, put zmije preko hridine, put laåe posred mora, put çovjeka k djevojci. Iza 11:8 Nejaçe igrat øe se nad rupom gujinom. U rupu zmije baziliska zavlaçit øe ruku svoju dijete odbijeno od prsiju. Iza 14:29 Ne raduj se, sva kolika zemljo filistejska, æto se je slomio ætap, koji te je udarao, jer iz korijena zmije proizlazi guja ljutica, a plod je njezin zmaj krilati. Mih 7:17 Lizat øe prah kao zmije, kao crvi na zemlji! Dræøuøi predat øe se zajedno sa svojim tvråavama, uplaæeni pribliœit øe se Gospodu, Bogu naæemu, i tebe øe se bojati!” Mat 10:16 Eto, ja vas æaljem kao ovce meåu vukove. Budite dakle mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi! Mat 23:33 Zmije i leglo gujino, kako øete umaøi osudi paklenoj? Mar 16:18 Uzimat øe zmije u ruke. I ako otrov smrtonosan popiju, neøe im nauditi. Na bolesnike metat øe ruke, i oni øe ozdravljati. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. ZMIJI 1 Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! ZMIJIN Psl 58:4 Imaju otrov kao otrov zmijin, kao gluha ljutica, æto zatiskuje sebi uho, ZMIJINO Mat 3:7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduceje gdje dolaze na njegovo krætenje, reçe im: “Vi leglo zmijino! Tko vas je uputio, da biste mogli umaøi gnjevu æto dolazi? Mat 12:34 Vi zmijino leglo, kako moœete dobro govoriti, kad ste zli? Jer çega je srce puno, o tome govore usta. ZMIJSKI 1 Rim 3:13 Njihovo je grlo grob otvoren, jezicima svojim varaju; otrov je zmijski pod usnama njihovim, ZMIJU 7 Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga

ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. Mat 7:10 Ili tko øe mu dati zmiju, ako zamoli ribu? Luk 11:11 Ako jedan od vas zamoli oca svojega za kruh, dadne li mu moœda onda kamen? I ako zamoli ribu, dadne li mu mjesto ribe zmiju? Iva 3:14 Kao æto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako se mora podiøi i Sin çovjeçji, Otk 20:2 T uhvati zmaj, staru zmiju, koja je åavao i sotona, i sveza a na tisuøu godina; ZNAÇENJE 1 Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji ZNAÇENJEM Dan 4:19 Tada Daniel, nazvan i Belteæazar, osta æuteøi jedan pun ças. Misli su ga njegove uznemirivale. Ali ga kralj ohrabri: “Belteæazare, ne uznemiruj se tim snom i njegovim znaçenjem!” Belteæazar odgovori: “Gospodaru moj, san neka bude tvojim mrzitelji ZNACI 5 Dan 4:3 Kako su veliki znaci njegovi! Kako su silna çudesa njegova! Kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vjeçno. Vlast njegova traje kroz sve naraætaje. Joe 2:30 I uçinit øu da se pojave çudesni znaci na nebu i na zemlji krv, oganj i stupovi od dima. Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. Dje 4:30 Pruœaj ruku svoju, da se po imenu tvojega svetoga Sluge Isusa dogaåaju iscijeljena, znaci i çudesa!” Dje 14:3 Oni ipak ostadoæe dulje vremena propovijedajuøi odvaœno u Gospodinu, koji je svjedoçio rijeç milosti svoje i davao, da su se çinili znaci i çudesa po rukama njihovim. ZNACIMA 2Ko 12:12 Dokazi apostolstva mojega uçinjeni su meåu vama u svakoj strpljivosti, u znacima i çudesima i silama. 2So 2:9 Kojega je dolazak po djelovanju sotoninu sa svakom silom i znacima i laœnim çudesima, Heb 2:4 Kad i Bog posvjedoçi i znacima i çudesima i razliçnim silama, i dijeljenjem Duha Svetoga po svojoj volji. ZNAK 26 Pst 9:13 Dugu svoju stavljam u oblake, koja øe biti za znak zavjeta izmeåu mene i zemlje! Pst 17:11 A obrezivat øete se na mesu svoje prednje koœice, i to neka bude znak zavjeta izmeåu mene i vas! Izl 12:13 Krv na kuøama, u kojima stanujete, bit øe vam znak zaætitni. Kad vidim krv, proøi øu vas; i meåu vama neøe

øe biti pomora, kad stanem ubijati po zemlji egipatskoj. Izl 31:13 “Objavi sinovima Izraelovim ovu zapovijed: Drœite subote moje, jer one su znak zavjeta izmeåu mene i vas kroz sve naraætaje, da se spozna, da sam ja, Gospod, koji vas posveøujem. 2Kr 20:9 Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospoda, da øe Gospod ispuniti svoje obeøanje, æto ga je dao: “Hoøeæ li da otide sjena za deset stepena naprijed ili za deset stepena natrag?” Iza 7:11 “Izmoli sebi znak od Gospoda, Boga svojega, u dubini dolje, ili gore u visini! Iza 7:14 Zato øe vam sam Svemoguøi dati znak: “Eto, djevica øe zaçeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Emanuel Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. Iza 19:20 To øe biti Gospodu nad vojskama znak i svjedoçanstvo u zemlji Egiptu. Kad zazovu Gospoda na tlaçitelje, on øe im poslati pomoønika, da se bori za njih i da ih spasi. Iza 55:13 Mjesto trnja çempresi øe rasti, mjesto kopriva niknut øe mirte. To øe biti Gospodu u slavu, znak, æto nikada ne iæçezne. Mat 12:38 Neki knjiœevnici i farizeji rekoæe mu: “Uçitelju, htjeli bismo vidjeti od tebe koji çudesni znak!” Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Mat 24:3 Kad je onda sjedio na Maslinskoj gori, pristupiæe samo njegovi uçenici k njemu i rekoæe: “Kaœi nam, kad øe se to dogoditi, i koji je znak tvojega dolaska i svræetka svijeta?” Mat 24:30 Tada øe se pokazati znak Sina çovjeçjega na nebu, i svi øe narodi na zemlji proplakati. Ugledat øe Sina çovjeçjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moø i slavom. Mar 8:11 Tada doåoæe farizeji i poçeæe se s njim prepirati, Traœili su od njega znak s neba, da ga kuæaju. Luk 2:34 Simeon ih je blagoslovio. Tada reçe Mariji, majki njegovoj: “Ovaj je odreåen na propast i na uskrsnuøe mnogima u Izraelu i za znak, kojemu øe se protiviti. Iva 6:30 Oni mu odgovoriæe: “Koji dakle ti çiniæ znak, da vidimo i da i vjerujemo? Æto radiæ? Rim 4:11 I primi znak obrezanja kao peçat pravde, koju je bio postigao vjerom, kad je joæ bio neobrezan, da bude otac sviju, koji vjeruju, iako nijesu obrezani, da se i njima uraçuna u pravdu, 1Ko 11:10 Zato œena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anåela. 1Ko 14:22 Dakle Su jezici za znak ne onima, koji vjeruju, nego onima, koji ne vjeruju; a proroçanstvo ne onima, koji ne vjeruju, nego onima, koji vjeruju. Flp 1:28 I ni u çemu da se ne plaæite od protivnika; jer je to za njih znak propasti, a za vas spasenja, i to od Boga;

868 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, 2So 3:17 Pozdrav mojom rukom, Pavlovom, æto je znak u svakoj poslanici. Ovako piæem. Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 15:1 I vidjeh drugi znak na nebu, veliki i divni: sedam anåela, koji su imali sedam posljednjih zala, jer se u njima izvræi gnjev Boœji. ZNAKA Mat 12:39 On im reçe: “Zao i preljubotvoran rod traœi znak. Ali mu se neøe dati drugi znak osim znaka proroka Jone. Iva 20:25 I rekoæe mu drugi uçenici: “Vidjeli smo Gospodina,” A on im reçe: “Dok ne vidim na rukama njegovim znaka od çavala, i ne metnem prsta svojega u mjesto od çavla, i ne metnem ruke svoje u bok njegov, neøu vjerovati.” ZNAKE 5 Mat 16:3 Ujutro: “Danas øe biti kiæovito vrijeme; jer je nebo crveno i mutno. Lice nebesko znate protumaçiti, a znake vremena ne razumijete? Mat 24:24 Jer øe ustati laœne Kristovi i laœni proroci i çinit øe velike znake i çudesa, da zavedu, ako je moguøe, iste izabranike. 1Ko 1:22 Jer i Œidovi traœe znake, i Grci traœe mudrost; Otk 16:14 To su naime duhovi åavolski, koji çine znake, i izlaze kraljevima svega svijeta, da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svemoønoga. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . ZNAKOVA Iva 4:48 Isus mu reçe: “Ako ne vidite znakova i çudesa, ne vjerujete. ZNAKOVE 2 Psl 105:27 Oni pokazaæe meåu njima çudesne znakove njegove i strahovita djela u zemlji Kamovoj. Iva 9:16 Tada rekoæe neki od farizeja: “Nije ovaj çovjek od Boga, jer ne svetkuje subote.” A drugi rekoæe: “Kako moœe çovjek grjeænik çiniti takve znakove?” I bio je razdor meåu njima. ZNAKOVI 1 Pst 1:14 Tada reçe Bog: “Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noøi, kao znakovi neka ona sluœe i pokazuju vremena, dane i godine. ZNAMEN Pst 4:15 Tada mu Gospod reçe: “Ne! Nego tko god ubije Kaina, bit øe sedam puta osveøen.” I Gospod naçini Kainu znamen, da ga ne ubije nitko, koji ga susretne. ZNAMENJE 1 Iza 8:18 Evo, ja i djeca, koju mi je darovao Gospod, jesmo postavljeni za znak i znamenje u Izraelu od Gospoda nad vojskama, koji stanuje na gori Sionu. ZNANCIMA Psl 31:11 Podsmijeh postadoh svim neprijateljima svojim, susjedstvu svojemu uœas, znancima svojim straæilo; tko me vidi

na putu, bjeœi od mene. ZNANJA 8 Prp 9:10 Æto ruka tvoja moœe çiniti, to neka çini vlastitom snagom, jer nema niti rada ni osnova, niti mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideæ. Iza 11:2 Na njemu øe poçivati duh Gospodnji: duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega. Rim 11:33 O dubino bogatstva i mudrosti i znanja Boœjega! Kako su nedokuçivi njegovi sudovi i neistraœljivi njegovi putovi! Rim 15:14 A ja sam i sam uvjeren za vas, braøo moja, da ste i sami puni dobrote, napunjeni svakoga znanja, da moœete jedan drugoga opominjati. 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. 1Ko 8:11 I zbog tvojega znanja poginut øe slabi brat, za kojega je Krist umro. Kol 2:3 U kojemu je sve blago mudrosti i znanja skriveno. 1Ti 6:20 O Timoteju, saçuvaj, æto ti je povjereno, kloneøi se nevaljalih i ispraznih rijeçi u govoru i prepiranja i laœno nazvanoga znanja, ZNANJE 18 Psl 139:6 Odveø je çudno za me takvo znanje, odveø visoko; ne shvaøam ga nikada. M.Iz 8:12 Ja, mudrost, u savezu sam s razboritoæøu i nalazim znanje i razum. M.Iz 10:14 Mudri kriju znanje, a usta su ludoga blizu pogibli. M.Iz 12:1 Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi na ukor, luåak je. M.Iz 12:23 Pametan çovjek skriva svoje znanje, a srce luåaka izvikuje ludost svoju. M.Iz 14:6 Podsmjevaç traœi mudrost, ali uzalud, a razumnomu je lahko naøi znanje. Prp 1:18 Jer gdje je mnogo mudrosti tu je i mnogo brige, kome se mnoœi znanje, mnoœi se i muka. Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Iza 47:10 Osjeøala si se sigurnom u zloøi svojoj, mislila si: “Nitko me ne vidi! Prevarilo te mudrovanje tvoje, znanje tvoje, mislila si u sebi ovako: “Nema mi viæe jednake.” Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Hos 4:6 Moj øe narod biti uniæten, jer mu fali znanje, jer si ti odbacio znanje, zato øu te ja odbaciti, da mi ne budeæ sveøenik, jer si zaboravio zakon Boga svojega, zato øu i ja zaboraviti djecu tvoju. Dje 13:38 Neka vam je dakle na znanje, ljudi braøo, da se po njemu vama propovijeda oproætenje grijeha. 1Ko 8:1 A za ono, æto se œrtvuje idolima, znamo, jer svi imamo znanje. Znanje nadima, a ljubav izgraåuje. 1Ko 8:1 A za ono, æto se œrtvuje idolima, znamo, jer svi imamo znanje. Znanje nadima, a ljubav izgraåuje. 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve?

1Ko 12:3 Zato vam dajem na znanje, da nitko, koji govori u Duhu Boœjem, ne kaœe: “Proklet Isus”; i nitko ne moœe reøi: “Gospodin Isus”, osim u Duhu Svetom. 1Ko 13:2 I ako imam dar proroçanstva i znam sve tajne i sve znanje, i ako imam svu vjeru, da i gore premjeætam, a ljubavi nemam, niæta sam. 1Ko 13:8 Ljubav nikad ne prestaje, a proroçanstva ako øe i prestati, ili Jezici ako øe umuknuti, ili znanje ako øe proøi. ZNANJEM 2 M.Iz 14:18 Luåaci ostaju u ludosti svojoj, a mudri se kite znanjem. Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. ZNANJU 3 Psl 119:66 O, nauçi me dobrome obiçaju i znanju, jer sam se pouzdao u propise tvoje! M.Iz 1:5 Çuje li ih mudrac, u znanju øe porasti; razum øe sebi steøi œivotnu mudrost. 2Ko 11:6 Jer ako sam i nevjeæt u govoru, a u znanju nijesam. A u svemu se oçitovasmo vama ZNAO4 Izl 1:8 Tada zavlada novi kralj u Egiptu, koji nije niæta znao o Josipu. Jer 33:3 ‘Zazovi me, i odgovorit øu ti i pokazat øu ti velike, nevjerojatne stvari, za koje nijesi znao! Jon 4:2 Ovako se on pomoli Gospodu: “Ah, Gospode, to je eto ono, æto sam mislio, kad sam joæ bio u svojoj postojbini! Upravo zato htio sam prije pobjeøi u Taræiæ, jer znao sam, da si ti Bog milostiv i milosrdan, dugotrpan i bogat milosråem i saœaliæ se zb Mat 24:43 Ali ovo znajte: “Kad bi znao domaøin, u koji ças noøi dolazi lupeœ, zacijelo bi bdio i ne bi pustio da provali u kuøu njegovu. Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. Iva 2:25 I nije mu trebalo, da tko svjedoçi za çovjeka. On je sam znao, æto je bilo u çovjeku. Iva 11:42 Ja sam, istina, znao, da me svagda usliæiæ. Ali rekoh zbog naroda, koji ovdje stoji, da vjeruju, da si me ti poslao.” Iva 13:1 Bilo je pred blagdan Pashe. Isus je znao, da mu je doæao ças, da ide s ovoga svijeta k Ocu. Tada on, koji je ljubio svoje, æto su bili na svijetu, izrazi svoju ljubav do kraja. Iva 13:11 Jer je znao izdajnika svojega, zato reçe: “Nijeste svi çisti.” Iva 19:28 Isus je znao, da se je veø sve svræilo. Zato reçe, da se ispuni Pismo: “Œedan sam.” Dje 18:25 Ovaj je bio upuøen na put Gospodnji, i goreøi duhom govorio je i uçio je marljivo o Isusu, a znao je samo krætenje Ivanovo. Dje 23:5 A Pavao reçe: “Nijesam znao, braøo, da je veliki sveøenik, jer je pisano: “Ne grdi poglavara naroda svojega!” Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!”

869 ZNOJ 1 Luk 22:44 I napade ga smrtna tjeskoba, i molio se je joæ usrdnije. Znoj je njegov bio kao kaplje krvi, æto su tekle na zemlju. ZNOJU Pst 3:19 U znoju øeæ lica svojega jesti kruh, dok se ne vratiæ u zemlju, od koje si uzet, jer prah si i u prah se vraøaæ.” ZORA 5 Pst 32:26 Tada reçe onaj: “Pusti me; jer je zora veø osvanula!” Ali on odgovori: “Ne puætam te, dok me ne blagosloviæ.” Psl 46:5 Bog prebiva u njem: ne moœe se pomaknuti; pomoø je njegova Bog, kad puca zora. PNP 6:10 Tko je ona, koja sja kao zora, lijepa kao mjesec, çista kao sunce, strahovita kao ratna vojska? Iza 58:8 Tada zasja svjetlo tvoje kao zora, zdravlje tvoje brzo procvate, opravdanje tvoje ide pred tobom, sjaj Gospodnji zapleøe je tvoje. Hos 6:3 Budimo razboriti i teœimo revno za spoznanjem Gospoda! Kao zora on øe sigurno doøi. Kao zimski daœd siøi øe nam, kao kasni daœd, koji natapa zemlju.” ZORE 2 Psl 139:9 Da bih uzeo sebi i krila zore i nastanio se na kraju mora, M.Iz 7:18 Pa doåi, uœivat øemo ljubav, plivat øemo u slasti ljubavnoj do zore. ZORIN Iza 14:12 Kako si pao s neba, Svjetlonoæo, sine Zorin! Kako si razmrskan na zemlji, ti koji oslabljujeæ narode! ZORU Psl 108:2 Probudi se, harfo i citaro; hoøu da probudim zoru bijelu. ZOVE 35 Pst 2:14 Treøa se rijeka zove Tigris, koja teçe istoçno od Asirije. Çetvrta je rijeka Eufrat. Psl 12:5 “Zbog nevolje potlaçenih, zbog jadanja siromaha, hajde, veli Gospod, “ustat øu, da pomognem onome, koji zove za to!” Psl 147:4 On, koji odreåuje zvjezdama broj njihov, koji ih sve zove imenom. M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? M.Iz 30:4 Tko je uziæao na nebo i opet sisao? Tko je uhvatio vjetar u ruke svoje? Tko je svezao vode u jednu odjeøu? Tko je utemeljio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove sin njegov? Znaæ li? Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! Iza 19:18 U onaj øe dan biti pet gradova u zemlji Egiptu, koji govore jezik Kanaana i sluœe Gospodu nad vojskama. Jedan se od njih zove sunçani grad, Iza 40:26 Podignite oçi svoje prema nebu i gledajte: tko je to stvorio? On je onaj, koji izvodi vojsku svega toga na broj, koji zove sve po imenu, i zbog velike sile njegove i jake moøi ne izostaje ni jedan jedini. Iza 47:4 “Otkupitelj naæ zove se Gospod nad vojskama, Svetac Izraelov.” Iza 54:5 Jer muœ tvoj jest stvoritelj tvoj, – “Gospod nad vojskama” ime je njegovo, – i otkupitelj tvoj jest Svetac Izraelov, – “Bog cijele zemlje”, tako se on zove. Iza 57:15 Jer ovako govori visoki, uzviæeni,

koji vjeçno stoluje i zove se Svetac: “U visini, u svetiætu stanujem, ali i kod poniznoga i skruæenoga, da nanovo oœivim duh skruæenome i nanovo okrijepim srce slomljenome. Hos 11:10 Dolaze za Gospodom. On zove kao rikom lava. Na poziv njegov pridolaze ovamo dræøuøi djeca Izraelova sa zapada, Mat 1:16 Jakovu se rodi Josip, muœ Marije. Od nje se rodi Isus, koji se zove Krist. Mat 2:23 I nastani se u gradu, koji se zove Nazaret. Tako se je imala ispuniti rijeç proroka: “Zvat øe se Nazareøanin.” Mat 4:18 Kad je iæao pokraj mora Galilejskoga, vidje, kako dva brata, Simon, koji se zove Petar, i njegov brat Andrija, baciæe mreœu svoju u more. Oni su bili ribari. Mat 13:55 Nije li ovo sin tesarov? Ne zove li se majka njegova Marija, i braøa njegova Jakov, Josip, Simon i Juda? Mat 21:13 I reçe im: “Stoji pisano: “Kuøa moja neka se zove kuøa molitve! A vi naçiniste od nje æpilju razbojniçku.” Mat 27:8 Zato se zove ona njiva do danaænjega dana krvna njiva. Mat 27:22 Pilat im reçe: “Æto øu tada çiniti s Isusom, koji se zove Krist?”: “Svi povikaæe: “Neka se razapne!” Mat 27:33 Tako stigoæe na mjesto, koje se zove Golgota, kosturnica. Luk 2:4 Josip je bio iz kuøe i porodice Davidove. Tako uziåe on iz grada Nazareta u Galileji u Judeju u grad Davidov, koji se zove Betlehem, Luk 23:33 Kad doåoæe na mjesto, koje se zove Lubanja, raspeæe ga ondje. Isto tako zloçince, jednoga s desne njegove, drugoga s lijeve njegove. Iva 5:2 U Jerusalemu je kod Ovçjih vrata kupelj, koja se zove hebrejski Betsaida, i ina pet trijemova. Iva 10:3 Njemu vratar otvara, i ovce sluæaju glas njegov. On zove svoje ovce po imenu i izvodi ih. Dje 9:11 A Gospodin mu reçe: “Ustani i idi u ulicu, koja se zove Prava, i potraœi u kuøi Judinoj Tarœanina po imenu Savla! On se moli. Dje 27:8 I muçno ploveøi uz obalu doåosmo na jedno mjesto, koje se zove Dobra pristaniæta, kod kojega blizu bio je grad Laseja. Rim 4:17 On je svima narodima otac pred Bogom po rijeçi Pisma: “Postavio sam te ocem mnogim narodima: “Ili njega, koji oœivljuje mrtve i zove ono, æto nije, kao ono, æto jest, on je vjerovao. 1Ko 5:11 A sad vam napisan, da se ne mijeæate, ako je jedan, koji se brat zove, bludnik, ili lakomac, ili idolopoklonik, ili psovaç, ili pijanica, ili razbojnik; s takvima da i ne jedete! Efe 3:15 Od koga se zove svako zajedniætvo na nebesima i na zemlji, Flp 3:14 Trçim k biljezi cilja, k nagradi nebeskoj, kojoj me Bog zove u Kristu Isusu. 2So 2:4 Koji se protivi i podiœe viæe svega, æto se zove Bog, ili æto se ætuje, tako da øe on sjesti u hramu Boœjem pokazujuøi sebe, kao da je Bog. Otk 1:9 Ja, Ivan, brat vas i dionik u nevolji i u kraljevstvu i strpljivosti u Kristu Isusu, bijah na otoku, koji se zove Patmos, zbog rijeçi Boœje i zbog svjedoçanstva Isusova. Otk 12:9 I zbaçen bi zmaj onaj veliki, stara

zmija, koja se zove åavao i sotona, koji zavodi sav svijet, zbaçen bi na zemlju, i anåeli njegovi zbaçeni biæe s njim. Otk 19:11 I vidjeh nebo otvoreno, i gle, konj bijel, i koji sjeåaæe na njemu, zove se Vjerni i Istiniti, i sudi i vojuje po pravdi. Otk 19:13 I obuçen je u haljinu umoçenu u krv, i ime se njegovo zove “Rijeç Boœja”. ZOVEÆ 3 Iza 47:1 Siåi i sjedi u prah, djevojko køeri babilonska! Bez prijestolja sjedi na zemlju, køeri kaldejska, jer se ubuduøe ne zoveæ viæe njeœna i lijepa. Mar 5:9 Upita ga: “Kako se zoveæ?” “Legija mi je ime”, odgovori mu; “jer nas je mnogo.” Rim 2:17 Ti se zoveæ Œidov, oslanjaæ se na zakon, hvaliæ se Bogom, ZOVEM Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. ZOVEMO 1Iv 3:1 Vidite, kakvu nam je ljubav dao Otac: “Mi se zovemo djeca Boœja, i jesmo. Zato svijet ne poznaje nas, jer ne poznaje njega. ZOVETE 5 Rut 1:21 Bogata sam otiæla, praznih ruku vraøa me Gospod. Æto me zovete Noema, kad Gospod protv mene istupi i Svemoguøi tugu na me navali?” Iza 5:20 Jao vama, koji zlo zovete dobro, i a dobro zlo! Koji pravite od tmine svjetlost, a od svjetlosti tminu, koji pravite od gorkoga slatko, a od slatkoga gorko! Luk 6:46 Æto me zovete: Gospodine, Gospodine! a ne çinite, æto govorim? Iva 13:13 Vi zovete mene Uçiteljem i Gospodinom, i pravo velite, jer jesam. 1Pe 1:17 I ako zovete Ocem onoga, koji, ne gledajuøi tko je tko, sudi svakome po djelu, provodite vrijeme svojega œivljenja u straœu, ZOVITE 4 Iza 8:12 “Ne zovite urotom sve ono, æto ovaj narod zove urotom; i onoga, çega se on boji, ne bojte se i ne plaæite se! Iza 55:6 Traœite Gospoda, dok se moœe naøi, zovite ga, dok je joæ blizu! Mat 23:8 Ali vi se ne zovite uçiteljima, jer je jedan vaæ uçitelj, a vi ste svi braøa! Mat 23:9 I ocem svojim ne zovite nikoga na zemlji, jer je jedan otac vaæ, koji je na nebesima! ZOVNEM Psl 4:1 Kad zovnem, usliæi me, Boœe spasenja mojega! Ti si mi uvijek pomogao u tjeskobi; smiluj ml se, usliæi molitvu moju! ZOVNU Mat 22:3 On posla sluge svoje, da zovnu uzvanike na svadbu. Ali oni ne htjedoæe doøi. ZOVNUH 1 Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji ZOVU 5 Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o

870 svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Jer 23:6 Spasenje nalazi Juda u dane njegove, i Izrael stanuje u sreøi. Ime, kojim ga zovu bit øe: ‘Gospod je pravednost naæa’. Jer 30:17 Jer øu te ozdraviti, rane øu ti tvoje iscijeliti”, govori Gospod, “jer te, Sione, zovu ‘otjeranom’, jednom za koju se viæe ne brine nitko.” Dje 3:2 I bio je jedan çovjek hrom od roåenja svoga, kojega su nosili i svaki dar, metali pred vrata hramska koja se zovu Krasna, da prosi milostinju od onih, koji ulaze u hram. Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. ZRAÇNIM Efe 6:12 Jer naæa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstva, protiv vlastima, protiv upravitelja tame ovoga svijeta, protiv duhova pakosti u zraçnim visinama. ZRAK 1 Otk 12:3 I pokaza se drugi zrak na nebu: i gle, veli, crven zmaj, imajuøi sedam glava i deset rogova; i na glavama njegovim sedam kruna; ZRAKOM Jer 14:6 Divlji magarci stoje na visovima i zijevaju za zrakom kao çagalji, oçi se njihove gase, jer nema hrane.” ZRAKU 3 Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” Efe 2:2 U kojima ste nekad hodili po vijeku ovoga svijeta, po knezu, koji vlada u zraku, po duhu, koji sad radi u sinovima nepokornosti, 1So 4:17 Onda øemo mi, koji œivimo, koji smo ostali, biti zajedno s njima uzeti u oblake, u susret Gospodinu u zraku, i tako øemo svagda biti s Gospodinom. ZRELA Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. ZRELIM Amo 8:2 I on me upita, æto vidiæ, Amose? Ja odgovorih: “Koæaricu sa zrelim voøem.” Tada mi reçe Gospod: “Dolazi kraj mojemu narodu Izraelu. Neøu ga viæe ætedeøi prolaziti. ZRELOSTI 1 Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. ZREO Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. ZRNO 7 Iza 40:15 Eto, narodi su kao kap iz vijedra, kao prah na mjerilima broje se! Eto, otoci su mu kao zrno pijeska, æto ga podigne. Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. Mat 13:4 I kad je sijao, nekoje zrno pade na put, i doåoæe ptice i pozobaæe ga. Mat 17:20 On im odgovori: “Jer imate tako malo vjere, jer zaista, kaœem vam: “Ako

imate vjere kao zrno goruæiçno, moœete reøi gori ovoj: “Prijeåi odavde tamo, i prijeøi øe tamo. Niæta vam neøe biti nemoguøe. Luk 17:6 Gospodin reçe: “Ako imate vjeru kao zrno goruæiçno i kaœete ovome dudu: ‘Izaåi s korijenom van i presadi se u more!’ posluæat øe vas. Iva 12:24 Zaista, zaista, kaœem vam: “Ako zrno pæeniçno ne padne u zemlju i ne umre, ostane za se samo. Ako li umre, mnogo roda rodi. ZUB 4 Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, Izl 21:24 Oko za oko, zub za zub, ruku za ruku, nogu za nogu, Mat 5:38 Çuli ste, da je bilo reçeno: Oko za oko, zub za zub! Mat 5:38 Çuli ste, da je bilo reçeno: Oko za oko, zub za zub! ZUBA 5 Job 29:17 Razbijao sam zube lopovu, trgao grabeœ iz zuba njegovih. Mat 8:12 A djeca kraljevstva bit øe izbaçeni u tamu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba.” Mat 13:42 I baciti ih u peø ognjenu. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Mat 24:51 On øe ga sasjeøi u komade i odredit øe mu mjesto njegovo meåu licemjerima. Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. Mat 25:30 A nekorisnog slugu bacite u tamu ‘Ondje øe biti jauk i ækrgut zuba. ZUBE 2 Job 29:17 Razbijao sam zube lopovu, trgao grabeœ iz zuba njegovih. Psl 3:7 Digni se, Gospode, pomozi mi, Boœe moj! Ti razbi vilicu svima neprijateljima mojim, polomi zube bezboœnicima. ZUBI 4 Pst 49:12 Iskre mu se oçi od vina, i zubi su mu bijeli od mlijeka. Psl 57:4 Duæa moja prebiva meåu ljutim lavovima, meåu ljudima, kojima su zubi koplja i strijele, kojima je jezik maç oætar. Eze 18:2 “Kako dolazite do toga, da u zemlji Izraelovoj imate u ustima ovu rijeç podrugljivu: “Kiselo groœåe jeli su oçevi, a djeci utrnuæe zubi? Otk 9:8 I imahu kose kao kose œenske, i zubi njihovi bijahu kao u lavova; ZUBIMA Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. M.Iz 10:26 æto je ocat zubima i dim oçima, to je lijençina svojemu gospodaru. ZVALA Joæ 2:2 Nato posla Joæua, sin Nunov, potajno iz Lug-akacije dva çovjeka kao uhode s naputkom: “Idite, ogledajte zemlju, osobito Jeriho!” Oni otidoæe i doåoæe u kuøu jedne bludnice, koja se zvala Rahaba, da tamo prenoøe. 1Pe 3:6 Tako je sluæala Serah Abrahama i zvala ga gospodarom, kojoj ste vi køeri, ako çinite dobro i ne gubite srçanosti ni pred kakvim zastraæivanjem. ZVALI 1 2Kr 18:4 On ukloni uzvisine, sruæi likove, isijeçe aætarte i razbi mjedenu zmiju, koju je bio naçinio Mojsije; do njegova vremena bili su joj naime Izraelci prinosili kad. Zvali su je Nehuætan. ZVANJA 5 Efe 1:18 Neka rasvijetli oçi srca vaæega, da

biste znali, koja je nada njegova zvanja, i koje je bogatstvo slave baætine njegove u svetima; Efe 4:1 Molim vas dakle ja, suœanj u Gospodinu, da se vladate dostojno zvanja, u koje ste pozvani, Efe 4:4 Jedno tijelo i jedan duh, kao æto ste i pozvani u jednoj nadi zvanja svojega, 2So 1:11 Zato se i molimo svagda za vas, da vas Bog naæ uçini dostojnima zvanja, i ispuni svaku radost dobrote i djelo vjere u sili. Heb 3:1 Zato, braøo sveta, sudionici zvanja nebeskoga, pogledajte na poslanika i velikog sveøenika vjeroispovijesti naæe, Isusa. ZVANJE 1 1Ko 1:26 Jer gledajte zvanje svoje, braøo, da nema ni mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo silnih, ni mnogo plemenitih; ZVANJEM 2Ti 1:9 Koji nas je spasio i pozvao zvanjem svetim, ne po djelima naæim, nego po svojoj odluci i milosti, koja nam je dana u Kristu Isusu prije vjeçnih vremena. ZVANJU 1Ko 7:20 Svaki neka ostane u onome zvanju, u kojemu je pozvan! ZVAO Iza 65:12 Vas odreåujem za maç. Vi øete svi pripasti na klanje, jer nijeste se odazvali, kad sam zvao, jer nijeste sluæali, kad sam govorio, nego ste çinili, æto je zlo u oçima mojim, i izabrali ste, æto mi se nije dopadalo.” Luk 22:3 Tada uåe sotona u Judu, koji se zvao Iskariot, i koji je bio jedan iz broja dvanaestorice. ZVAT 6 Iza 60:18 O nasilju neøe se u buduøe çuti u zemlji tvojoj, ni o pustoæenju i razaranju u meåama tvojim. Zidove svoje zvat øeæ “spasenjem”, vrata svoja “slavom”. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Mat 2:23 I nastani se u gradu, koji se zove Nazaret. Tako se je imala ispuniti rijeç proroka: “Zvat øe se Nazareøanin.” Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Mat 5:19 Tko dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i tako uçi ljude, zvat øe se najmanji u kraljevstvu nebeskom. A tko ih drœi i uçi drœati, zvat øe se velik u kraljevstvu nebeskom. Luk 1:32 On øe biti velik i zvat øe se Sin Sveviænjega. Gospodin Bog dat øe mu prijestolje njegova oca Davida. ZVATI 16 Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Pst 32:28 A onaj mu reçe: “Od sada se neøeæ viæe zvati Jakov, nego Izrael; jer si se borio s Bogom i s ljudima i nadjaçao si.” Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se

871 kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Iza 58:5 Zar je to post, koji mi je po volji, dan, kada se trapi çovjek? Da objesi glavu svoju kao sita i da stere poda se vreøu i pepeo? Zar øeæ to zvati postom i danom ugodnim Gospodu? Iza 61:6 A vi øete se zvati “sveøenici Gospodnji”, “sluge Boga naæega” nazivat øe vas. Uœivat øete dobra naroda i hvalit øete se bogatstvom njihovim. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Iza 62:4 Neøeæ se viæe zvati “ostavljena”, niti øe se zemlja tvoja zvati “pustinja”, nego øeæ se zvati “milina moja” i zemlja tvoja “udata”, jer øeæ se dopasti Gospodu, i zemlju øe tvoju on uzeti za vjerenicu. Zah 8:3 “Ovako veli Gospod: Vraøam se natrag na Sion i opet øu stanovati u Jerusalemu, i Jerusalem øe se zvati Grad vjernosti i gora Gospoda nad vojskama ‘Sveta gola’.” Mal 1:4 Kada govori Edom: ‘Naæa je zemlja opustoæena, ali øemo opet sagraditi ruæevine’, ovako veli Gospod nad vojskama: ‘Neka oni grade, ali øu ja poruæiti. Oni øe se zvati “zemlja zloçina” i “narod, na koji se gnjevi Gospod dovijeka”. Mat 5:9 Blagoslovljeni su mirotvorci! Oni øe se zvati sinovi Boœji. Luk 1:35 Anåeo joj odgovori: “Duh Sveti doøi øe na tebe, i sila Sveviænjega osjenit øe te. Zato øe se i Sveto, æto øe se roditi od tebe, zvati Sin Boœji. Luk 1:48 Pogledao je on u milosti na neznatnu sluœbenicu svoju. Gle, od sada øe me zvati Blagoslovljenom svi naraætaji. Luk 15:19 Nijesam viæe dostojan zvati se sin tvoj; primi me kao jednoga od svojih najamnika!’ 1Ko 15:9 Jer sam ja najmanji meåu apostolima, koji nijesam dostojan zvati se apostol, jer sam progonio crkvu Boœju. Heb 2:11 Jer i onaj, koji posveøuje, i oni, koji se posveøuju, svi su od jednoga. Zato se ne stidi zvati ih braøom, ZVEÇI 1 1Ko 13:1 Ako jezike ljudske i anåeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam kao mjed, koja jeçi, ili cimbal, koji zveçi. ZVIJER 10 Pst 37:20 Hajde da ga ubijemo i da ga bacimo u jednu jamu, pa øemo tada reøi, da ga je proœderala divlja zvijer. Vidjet øemo, æto øe biti od sanova njegovih.” Iza 35:9 Neøe ondje biti lavova, niti øe ljuta zvijer iøi po njemu. Tako æto neøe se ondje naøi, samo otkupljeni smiju ondje hoditi. Otk 13:1 I vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja je imala deset rogova i sedam glava, i na rogovima njezinim deset kruna, a na glavama ime na psovke. Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 13:4 I pokloniæe se zvijeri govoreøi:

“Tko je kao zvijer, i tko se moœe boriti s njom?” Otk 13:11 I vidjeh drugu zvijer, gdje izlazi iz zemlje, i imala je dva roga kao u janjeta, i govorila je kao zmaj. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . Otk 20:10 I åavao, koji ih je zavodio, bi baçen u jezero ognjeno i sumporno, gdje je zvijer i laœni prorok; i bit øe muçeni dan i noø u vijeke vjekova. ZVIJERI 12 Pst 7:21 Tada pogiboæe sva biøa, æto su se micala na zemlji, ptice, stoka, zvijeri i sve, æto gmiœe po zemlji, a i svi ljudi. Pst 8:1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, æto su bili s njim u kovçegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala. Iza 43:20 Tada øe me slaviti zvijeri poljske, çagalji i nojevi, æto sam izveo u pustinji vode, u pustari rijeke, da napojim narod svoj, iza branika svojega. Otk 13:3 I vidjeh jednu od glava njezinih kao ranjenu na smrt, i njezina rana smrtonosna izlijeçi se. I sva se zemlja zaçudila pristajuøi uz zvijer. I pokloniæe se zmaju, æto je dao vlast zvijeri; Otk 13:4 I pokloniæe se zvijeri govoreøi: “Tko je kao zvijer, i tko se moœe boriti s njom?” Otk 13:17 I da nitko ne moœe ni kupiti ni prodati, osim tko ima œig: “ime zvijeri ili broj imena njezina. Otk 13:18 Ovdje je mudrost! Tko ima um, neka izraçuna broj zvijeri; jer je broj çovjeka, i broj njezin je æest stotina i æezdeset i æest. Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. Otk 17:17 Jer je Bog dao u srca njihova, da uçine odluku njegovu, da dadnu vlast svoju zvijeri, dok se izvræe rijeçi Boœje. Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr ZVIJERIMA Pst 1:26 Tada reçe Bog: “Naçinimo

çovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, æto gmiœe po zemlji!” Otk 6:8 I vidjeh, i gle, konj sivac, i onome, koji sjeåaæe na njemu, bio je ime smrt, i podzemlje pratilo ga. I njemu se dade vlast nad çetvrtim dijelom zemlje, da ubija maçem i glaåu i kugom i zvijerima zemaljskim. ZVIJERIN Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . ZVIJERINA Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. ZVIJERINIH 1 Otk 16:13 I vidjeh iz usta zmajevih, i iz usta zvijerinih, i iz usta laœnoga proroka tri neçista duha kao œabe. ZVIJERINOJ 2 Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. ZVIJEZDA3 Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Iza 14:13 Mislio si u sebi: ‘Penjem se na nebo, viæe zvijezda Boœjih podiœem prijestolje svoje na gori skupætine bogova naseljavam se na skrajnjem sjeveru. Joe 2:10 Pred njima se trese zemlja, drmaju se nebesa. Sunce i mjesec pomrçaæe, svjetlost se zvijezda ugasi. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. Otk 1:16 I imao je u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovih izlazio maç oætar s obje strane; i lice njegovo kao æto sunce sja u sili svojoj. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 1:20 Tajnu sedam zvijezda, koje si vidio na desnici mojoj, i sedam svijeønjaka zlatnih. Sedam zvijezda jesu anåeli sedam crkava. I sedam svijeønjaka jesu sedam Crkava. Otk 2:1 Anåelu crkve u Efezu napiæi: Ovako govori onaj, koji drœi sedam zvijezda u desnici svojoj, koji hodi posred sedam svijeønjaka zlatnih: Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. Otk 8:10 I treøi anåeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja je gorjela kao baklja, i pade na treøinu rijeka i na izvore voda.

872 Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. Otk 22:16 Ja, Isus, poslah anåela svojega, da vam ovo posvjedoçi u crkvama, Ja sam korijen i rod Davidov, sjajna zvijezda danica.” ZVIJEZDE 16 Pst 1:16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veøe, da vlada danom, i manje, da vlada noøu, uz to joæ zvijezde. Pst 22:17 Blagoslovit øu te obilno i potomstvo øu tvoje umnoœiti kao zvijezde na nebu i kao pijesak na obali morskoj, i potomstvo øe tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. Job 25:5 Eto, ni mjesec ne sja bez ljage, ni zvijezde nijesu çiste u oçima njegovim, Job 38:7 Dok su klicale zvijezde jutarnje, dok su uzvikivali anåeli? Psl 8:3 Kad pogledam nebo, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, æto si ih namjestio, Psl 136:9 Mjesec i zvijezde, da vladaju noøu; jer vjeçno traje milosråe njegovo! Psl 148:3 Hvalite ga, sunce i mjeseçe, hvalite ga, sve zvijezde sjajne! Prp 12:2 Prije nego pomrçi sunce, svjetlo i mjesec i zvijezde i iza daœda opet doåu oblaci. Dan 12:3 Poboœni øe sjati kao sjajno nebo, i oni, koji su mnoge privodili k pravednosti kao zvijezde u sve vjekove. Amo 5:8 On, koji je stvorio zvijezde Vlaæiøe i Ætapce, koji pretvara tamu u jutro i dan i potamni u noø. On, koji doziva vode morske i izlijeva ih na zemlju: “Gospod” je ime njegovo! Mat 24:29 Odmah øe po nevolji onih dana sunce pomrçati i mjesec øe izgubiti svoju svjetlost, zvijezde øe s neba pasti, i sile øe se nebeske uzdrmati. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. Flp 2:15 Da budete besprijekorni i bezazleni, djeca Boœja bez mane usred roda nevaljaloga i pokvare noga, u kojemu svijetlite kao zvijezde u svijetu, Heb 11:12 Zato se i rodiæe od jednoga, i to gotovo mrtvoga, potomci: “mnogobrojni kao zvijezde nebeske i nebrojeni kao pijesak na obali morskoj. Jud 1:13 Bijesni valovi morski, æto se pjene svojim sramotama; zvijezde, koje lutaju, za koje se çuva mrak vjeçite tame. Otk 6:13 I zvijezde nebeske padoæe na zemlju, kao æto smokva odbacuje svoje nezrele plodove, kad je veliki vjetar zaljulja. ZVIJEZDI 1 Otk 8:11 I ime je zvijezdi Pelin; i treøina voda postade pelin, i mnogi ljudi pomrijeæe od voda, jer postadoæe gorke. ZVIJEZDU 4 Mat 2:2 “Gdje je novoroåeni kralj œidovski? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doåosmo da mu se poklonimo.” Dje 7:43 Æator Molohov nosili ste sa sobom i zvijezdu boga Remfana, slike, æto ih naçiniste, da im se klanjate. Zato øu vas prognati dalje od Babilona. Otk 2:28 I dat øu mu zvijezdu Danicu. Otk 9:1 I peti anåeo zatrubi, i vidjeh

zvijezdu gdje pade s neba na zemlju, i dade joj se kljuç od zjala bezdana. ZVIŒDAT 1 Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. ZVJERADI 2 Sef 2:15 To je buçni grad, koji je stanovao u sigurnosti, koji je mislio: “Ja sam, i drugo je sve niæta.” Kako je on postao pustinjom, brlogom zvjeradi! Tko proåe pokraj njega, zviœdat øe mu i mahati rukom svojom. 1Ko 15:32 Jer ako sam se po çovjeku borio sa zvjeradi u Efezu, kakva mi je korist? Ako mrtvi ne uskræavaju, “jedimo i pijmo, jer øemo sutra umrijeti.” ZVJEZDAMA Psl 147:4 On, koji odreåuje zvjezdama broj njihov, koji ih sve zove imenom. Luk 21:25 Bit øe znaci na suncu, mjesecu i zvjezdama. Na zemlji øe meåu narodima vladati straæno oçajanje od buke i huke mora. 1Ko 15:41 Druga je slava suncu, i druga slava mjesecu, i druga slava zvjezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi. ZVUCI 1 Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. ZVUK 1 1So 4:16 Jer øe sam Gospodin na dani znak, na glas arkanåelov, na zvuk trube Boœje siøi s neba i mrtvi u Kristu uskrsnut øe najprije, ŒABAMA Izl 8:2 Ali ako ga ne htjedneæ pustiti, gle, kaznit øu svu zemlju tvoju œabama. ŒALAC 2 1Ko 15:55 Gdje je, smrti, pobjeda tvoja? Gdje je, smrti, œalac tvoj?” 1Ko 15:56 A œalac je smrti grijeh, a sila je grijeha zakon. ŒALCE 1 Otk 9:10 I imahu repove i œalce kao skorpioni; u repovima njihovim bijaæe sila, da ækode ljudima pet mjeseci; ŒALJENJE 1 2Ko 7:11 Jer, gle, upravo to, æto se po Bogu oœalostiste, koliko uçini staranje meåu vama, pa opravdanje, pa Œaljenje, pa strah, pa çeœnju, pa revnost, pa pomirenje: u svemu pokazaste, da ste çisti u toj stvari. ŒALOÆØU 2Ko 9:7 Svaki, kako je odluçio u srcu, a ne sa œaloæøu ili od nevolje, jer Bog ljubi vesela darovatelja. ŒALOSNA Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. Psl 42:5 Zaæto si œalosna, duæo moja, æto uzdiæeæ u meni? Çekaj Boga, jer ga joæ slavim, mojega spasitelja i Boga. Mat 26:38 On im reçe: “Œalosna je duæa moja do smrti; ostanite ovdje bdijte s menom!” ŒALOSNE 1 Iza 61:2 Da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete Boga naæega, da utjeæim sve œalosne, ŒALOSNI 3

Mat 5:4 Blagoslovljeni su œalosni! Oni øe se utjeæiti. 2Ko 6:10 Kao œalosni, a jednako veseli, kao siromaæni, a koji mnoge obogaøavaju, kao oni, koji niæta nemaju, a sve posjeduju. 2Ko 7:9 Sad se radujem, ne æto ste bili œalosni, nego æto se oœalostiste na pokajanje; jer se oœalostiste po Bogu, da od nas ni u çemu ne ætetujete. ŒALOSNIMA Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. ŒALOSNO Prp 7:3 Bolje je zabrinutost nego smijeh, jer ako je i œalosno lice, moœe ipak biti veselo srce. ŒALOSNOMU M.Iz 25:20 Kao jedan, koji skida haljinu na zimi, kao jedan, koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj, koji pjeva pjesme œalosnomu srcu. ŒALOSNU 2 Pst 50:11 Kad stanovnici one zemlje, Kanaanci, vidjeæe kod gumna Atad œalosnu sveçanost, rekoæe: “Tu se drœi velika œalosna sveçanost Egipøana.” Zato se prozva ono mjesto Abel-Mizraim; leœi s onu stranu Jordana. Psl 30:11 Tada si obratio plaç moju radost, rastrgao si œalosnu odjeøu moju i opasao me veseljem: ŒALOST 16 M.Iz 10:1 Salomonove mudre izreke: Mudar je sin radost ocu svojemu; a lud je sin œalost materi svojoj. M.Iz 14:13 l kod smijeha moœe se srce œalostiti, i veselju je kraj œalost. Iza 50:3 Oblaçim nebo u œalost, zaogrøem ga haljinom pokorniçkom.” Jer 4:28 Nad tim se zemlja zamotava u œalost, i nebo gore u tamu. Zato sam oçitovao osnove svoje; ne kajem se, i neøu to pustiti!” Jer 20:18 Zaæto sam morao izaøi iz krila materina, da doœivim muku i œalost, da potratim dane svoje u sramoti” Jer 31:13 Sada se veseli djevojka u kolu, mladiø i starac zajedno. “Promjenjujem œalost njihovu u radost, nakon boli dajem im utjehu i veselje. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost. Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Iva 16:22 Tako i vi sad imate œalost, ali øu vas opet vidjeti, i radovat øe se srce vaæe, i vaæe radosti nitko neøe uzeti od vas. 2Ko 2:7 Tako nasuprot treba da mu radije oprostite i tjeæite ga, da dotiçni kako ne padne u preveliku œalost. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. 2Ko 7:10 Jer œalost, koja je po Bogu, raåa stalno spasonosno pokajanje, a œalost svijeta rada smrt. Flp 2:27 Jer, zaista, bio je blizu smrti, ali Bog mu se je smilovao, ne samo njemu, nego i meni, da mi ne doåe œalost na œalost.

873 Flp 2:27 Jer, zaista, bio je blizu smrti, ali Bog mu se je smilovao, ne samo njemu, nego i meni, da mi ne doåe œalost na œalost. Heb 12:11 Jer svako karanje ne çini se za ças, da pruœa radost, nego œalost; ali poslije daje miran rod pravde onima, koji su njime izvjeœbani. Jak 4:9 Osjeøajte svoju bijedu, tugujte i plaçite; smijeh vaæ neka se pretvori u plaç, i radost u œalost! ŒALOSTAN 4 Psl 38:6 Zgrçio sam se i pogurio se posve, povazdan idem œalostan. Mat 19:22 Na ove rijeçi otide mladiø œalostan; jer je posjedovao mnoga dobra. Mar 10:22 Na ovu rijeç posta on œalostan i otide tuœan odatle; jer je posjedovao mnoga dobra. Rim 14:15 A ako je brat tvoj zbog jela œalostan, veø ne postupaæ po ljubavi. Ne upropaæøuj jelom svojim onoga, za kojega je Krist umro! ŒALOSTI 10 Prp 7:4 Srce mudrih ljudi boravi u kuøi œalosti, a srce ludih u kuøi veselja. Iza 53:4 A on je nosio patnje naæe, œalosti je naæe uzeo na se, mi smo ga drœali udarenim, pogoåenim od Boga i muçenim, Iza 60:20 Neøe viæe zalaziti sunce tvoje, niti øe iæçeznuti mjesec tvoj; jer øe ti Gospod postati vjeçnim svjetlom, i pri kraju su dani œalosti tvoje. Iza 61:3 Da œalosnima u Sionu kao dar dadnem na glavu nakit mjesto pepela, ulje radosti mjesto odjeøe œalosti, hvalospjev mjesto plaæljivosti? “Hrastovi pravednosti” zvat øe se oni, “nasad Gospodnji za slavu njegovu”. Iza 63:9 U svakoj œalosti njihovoj osjeøao se i on tuœan, ali ih je spasio anåeo lica njegova. U svojoj ljubavi i milosti on ih je otkupio, podigao ih i nosio ih sve dane u davno doba. Iza 65:14 Gle, sluge øe moje klicati od radosti u srcu, a vi øete jadikovati od œalosti u srcu i ridati iz duha slomljena. Eze 27:31 Za tobom øe se naçiniti øelavi i obuøi øe se u haljine œalosti. Plaçu za tobom srcem zabrinutim, tuguju gorko. Jon 3:8 Nego se moraju – çovjek i stoka – pokriti haljinama œalosti! Neka se glasno zaziva Bog, i neka se svaki okani svojega zla puta i opakoga djela svojih ruku! Mal 3:14 Govorite: ‘Bogu sluœiti ne donosi nikakve koristi. Kakvu imamo korist, æto drœimo zapovijedi njegove? Æto u œalosti hodimo pred Gospodom nad vojskama? Luk 22:45 Diœe se od molitve i poåe k uçenicima svojim, ali ih naåe gdje spavaju od œalosti. ŒALOSTITE 3 Mat 26:10 Isus to zapazi i reçe im: “Zaæto œalostite œenu? Ona uçini dobro djelo na meni Efe 4:30 I ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkupljenja! 1So 4:13 A neøemo, braøo, da vi ne znate za one, koji su usnuli, da se ne œalostite kao i ostali, koji nemaju nade. ŒALOSTITI 2 M.Iz 14:13 l kod smijeha moœe se srce œalostiti, i veselju je kraj œalost. Iva 16:20 Zaista, zaista, kaœem vam: “Vi øete plakati i tugovati, a svijet øe se radovati; vi øete se œalostiti, ali øe se vaæa œalost okrenuti na radost.

ŒAMOR 3 Iza 14:11 U podzemni svijet spustio se je sjaj tvoj, œamor harfa tvojih. Prostrt je poda te truleœ, crvi su ti pokrivaç. Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. Eze 43:2 Tada doåe slava Boga Izraelova od istoka. Œamor je izlazio od nje kao œamor silnih voda. Zemlja je zasjala od slave njegove. ŒANJE 3 M.Iz 11:29 Tko zapuæta kuøu svoju, œanje vjetar: luåak øe sluœiti mudromu. Iva 4:37 Jer ovdje pristaje poslovica: ‘Jedan sije, drugi œanje.’ Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” ŒANJEÆ 1 Mat 25:24 Napokon pristupi i onaj s jednim talentom i reçe: “Gospodaru, znam te, ti si çovjek tvrd, œanjeæ, gdje nijesi sijao, i kupiæ, gdje nijesi vijao. ŒANJEM 2 Mat 25:26 Tada mu odgovori gospodar: “Zli i lijeni slugo, znao si, da ja œanjem, gdje nijesam sijao, i kupim, gdje nijesam vijao. Luk 19:22 On mu odgovori: ‘Iz tvojih øu ti usta suditi, nevrijedni slugo! Znao si, da sam strog çovjek, da uzimam, æto nijesam uloœio, i œanjem, æto nijesam sijao. ŒANJETE 1 Iva 4:38 Ja vas poslah da œanjete, gdje se vi ne trudiste; drugi se trudiæe, a vi u posao njihov uåoste.” ŒANJI 1 Otk 14:15 I drugi anåeo izaåe iz hrama viçuøi velikim glasom onome, æto je sjedio na oblaku: “Zamahni srpom svojim i œanji, jer doåe ças, da se œanje, dozreo je plod zemlje.” ŒANJITE 1 Hos 10:12 Sijte u pravednosti, œanjite u ljubavi! Orite sebi krçevinu, jer je vrijeme da traœite Gospoda, da bi doæao i podaœdio vam pravednoæøu. ŒANJU 4 Psl 126:5 Koji siju sa suzama neka œanju s pjevanjem! Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica! ŒAO 9 Suc 21:15 Jer je narodu bilo œao sinova Benjaminovih, æto Gospod okrnji plemena Izraelova, 2Sa 1:26 Œao mi je za tobom, brate moj, Jonatan! Kako si mi bio drag! Viæa mi je bila ljubav tvoja od ljubavi œenske. Jon 4:10 Gospod reçe: “Tebi je œao bræljana, premda se nijesi trudio za njega i nijesi ga odgojio. U jednoj se je noøi izvio, i u jednoj je noøi propao. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto

i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Mat 15:32 Tada Isus dozva uçenike svoje k sebi i reçe: “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto jesti. Gladne neøu da ih otpustim. Inaçe bi mogli klonuti na putu.” Mar 8:2 “Œao mi je naroda. Veø tri dana stoje kod mene i nemaju æto, jesti. Luk 17:4 I ako se sedam puta na dan ogrijeæi o tebe i sedam puta opet doåe k tebi i rekne: ‘Œao mi je’, oprosti mu!” Rim 9:2 Da mi je vrlo œao, i srce me boli bez prestanka. Gal 4:12 Budite kao ja; jer i ja sam kao vi. Braøo, molim vas, niæta mi ne uçiniste na œao. ŒARE 1 Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. ŒARKO 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? ŒARKOM Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” ŒDRAL 1 Jer 8:7 I roda u zraku zna svoje vrijeme, golub i lastavica i œdral drœe se vremena povratka svojega. A narod moj ne zna pravnoga reda Gospodnjega.” ŒDRIJEB 1 M.Iz 16:33 Œdrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospoda dolazi sav odgovor njegov. ŒDRIJEBACA Jer 47:3 Kada tutnje potkovi œdrijebaca, kada ætropoøu kola, kada praskaju toçkovi. Oci se ne brinu za djecu, ruka je njihova uzeta. ŒEÅA Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. M.Iz 25:21 Gladuje li neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, œeåa li, napoj ga vodom; ŒEÅAJU Mat 5:6 Blagoslovljeni su, koji gladuju i œeåaju pravde! Oni øe se nasititi. ŒEÅAMO 1Ko 4:11 Do ovoga çasa i gladujemo, I œeåamo, i goli smo, i biju nas, i potucamo se, ŒEÅI 6 P.Zk 28:48 Sluœit øeæ neprijateljima svojim, koje protiv tebe poæalje Gospod, u gladi i œeåi, u golotinji i svakoj oskudici. On øe ti metnuti gvozden jaram na vrat, dok te ne uniæti. Iza 41:17 Bijednici, siromasi traœe vode, ali je nema. Od œeåi gine jezik njihov. Ja, Gospod, usliæit øu ih, ja, Bog Izraelov, neøu ih ostaviti. Iza 50:2 Zaæto ja doåoh, a nikoga nije bilo ovdje, zaæto ja zovnuh, a nitko se ne odazva? Da nije prekratka ruka moja za otkupljenje? Ili nema u mene snage za izbavljenje? Gle, karanjem svojim isuæujem more, obraøam rijeke u pustinju. Ribe u njima izagnji

874 Hos 2:3 Inaçe svuøi øu s nje odjeøu njezinu i uçinit øu je, kakva je bila, kad se je istom rodila. Napravit øu je kao pustinju i naçinit øu je kao suhu zemlju, i pustit øu je da umre od œeåi. Hag 1:6 Sijali ste mnogo, a uvozili malo, jeli ste, a nijeste se nasitili, pili ste, a nijeste œeåi utiæali, odijevali ste se, a nijeste se ugrijali, i tko je radio za plaøu, skupljao je plaøu u prodrtu torbu.” 2Ko 11:27 U trudu i muci, u mnogom nespavanju, u gladu i œeåi, u mnogom postu, u zimi i golotinji, ŒEDAN 6 Mat 25:35 Jer sam bio gladan, i dali ste mi jesti, œedan, i dali ste mi piti. Bio sam stranac, i primili ste me na konak, Mat 25:42 Bio sam gladan, i nijeste mi dali jesti, œedan, i nijeste mi dali piti. Iva 7:37 U posljednji veliki dan blagdana stajao je Isus i vikao: “Tko je œedan, neka doåe k meni i pije! Iva 19:28 Isus je znao, da se je veø sve svræilo. Zato reçe, da se ispuni Pismo: “Œedan sam.” Rim 12:20 Ako je dakle gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga; ako je œedan, napoj ga; jer çineøi to, ugljevlje ognjeno skupit øeæ na glavu njegovu. Otk 22:17 I Duh i zaruçnica govore: “Doåi!” I tko çuje, neka govori: “Doåi!” A tko je œedan, neka doåe; i tko hoøe, neka uzme vodu œivota zabadava!” ŒEDNA Psl 63:1 Boœe, ti si Bog moj: Tebe traœim; œedna je tebe duæa moja, za tobom çezne tijelo moje u zemlji okorjeloj, suhoj bezvodnoj. ŒEDNI 2 Iza 49:10 Neøe biti gladni ni œedni, neøe ih pogaåati jug ni sunce, jer øe ih pratiti milosrdnik njihov i odmarat øe ih na izvorvodama. Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! ŒEDNO Iza 35:7 Œedno øe tlo postati jezerom, i zemlja sasuæena vodenim izvorima. Gdje su çagalji stanovali u svojemu logu, izrast øe trava, trska i rogoz. ŒEDNOJ 1 M.Iz 25:25 Hladna voda œednoj duæi, to je dobra vijest iz daleke zemlje. ŒEDNOME 2 Iza 32:6 Jer prostak govori prostaçki, srce njegovo misli na zlo, radi opako i govori laœno protiv Gospoda; gladnoga puæta da strada i œednome uskraøuje pilo. Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. ŒEGA Job 15:30 Noøi neøe umaknuti, œega øe osuæiti grane njegove, dahom usta svojih nestat øe. Job 24:19 Kao æto suha œega siæe vodu snjeœnu: tako podzemni svijet zlikovce. Otk 7:16 Viæe neøe ogladnjeti ni oœednjeti, i neøe viæe na njih pasti sunçana œega, niti ikakva vruøina. ŒEGE 2 Iza 25:4 Jest, bio si branik malenomu, branik siromahu u nevolji njegovoj, krov od oluje, sjena od œege sunçane, jer je gnjev

nasilnika kao zimski pljusak, koji udara o zid, Otk 16:9 I opaliæe se ljudi od velike œege, i psovaæe ime Boga, koji ima vlast nad zlima ovima, i ne pokajaæe se, da mu dadnu slavu. ŒEGI 1 Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. ŒEGU Mat 20:12 I rekoæe: Ovi posljednji radili su samo jednu jedinu uru, i ti si ih izjednaçio s nama, koji smo podnosili teret i œegu dana ŒELE 4 Psl 35:27 A neka se raduju i vesele, koji mi œele pravicu, koji govore vazda: “Velik je Gospod, koji hoøe dobro slugi svojemu!” Psl 40:14 Neka se posrame i postide svi, koji mi rade o glavi, da je uzmu; zasramljeni neka odstupe natrag, koji mi œele nesreøu! Psl 70:2 Neka se postide i posrame svi, koji mi rade o glavi! Neka uzmaknu i osramote se, koji mi œele nesreøu! 1Pe 1:12 Kojima se je objavilo, da nijesu sebi, nego vama sluœili ovim, æto vam se je sad javilo po onima, koji su vam propovijedali evanåelje u Duhu Svetome, poslanom s neba, u koje anåeli œele da zagledaju. ŒELEØI 3 2Ko 5:2 Jer za tim uzdiæemo, œeleøi obuøi se u svoj nebeski stan; 2Ti 1:4 Œeleøi da te vidim, spominjuøi se suza tvojih, da se radosti ispunim, 2Pe 3:12 Iæçekujuøi i œeleøi dolazak dana Boœjega, koji im øe se nebesa spaliti i raspasti, i poçela od ognja rastopiti, ŒELI 8 Psl 34:12 Tko je taj çovjek, koji ljubi œivot, koji œeli sebi godine, da okusi sreøu? Psl 37:4 Imaj svoju radost u Gospodu; on øe ti ispuniti æto ti œeli srce! M.Iz 8:35 Jer tko naåe mene, naåe œivot i æto œeli, dobije od Gospoda. Rim 7:7 Æto øemo dakle reøi? Je li zakon grijeh? Boœe saçuvaj! Nego ja grijeha nijesam poznao osim po zakonu; jer nijesam znao za poœudu, da zakon nije govorio: “Ne œeli!” Rim 13:9 Jer zapovijedi: “Ne çini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoçi laœno! Ne œeli poœudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se rijeçi sadrœi: Ljubi bliœnjega svojega kao samoga sebe!” Gal 5:17 Jer tijelo œeli protiv duha, a duh protiv tijela; a ovo se protivi jedno drugome, da ne çinite ono, æto hoøete. 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. 1Ti 3:1 Istinita je rijeç: ako tko œeli sluœbu nadgledniætva, dobru sluœbu œeli. ŒELIM 3 Psl 55:6 Tada œelim: “Da bih imao krila golubinja: odletio bih odatle i mir bih naæao! Dje 26:29 A Pavao reçe: “Œelim od Boga, i za malo i za mnogo, da bi ne samo ti, nego i svi, koji sluæaju, postali danas takvi, kao i ja æto sam, osim ovih okova.” 3Iv 1:2 Ljubljeni, œelim, da ti u svemu bude dobro, i da budeæ zdrav, kao æto je tvojoj duæi dobro. ŒELIMO Heb 6:11 Ali œelimo, da svaki vas pokaœe istu revnost, da se ispuni nada do kraja, ŒELIO Rim 9:3 Jer bih œelio da ja sam budem

odvuçen od Krista za braøu svoju, æto su mi rod po tijelu. ŒELITE 4 Psl 122:6 Œelite mir Jerusalemu, spasenje onima, koji te ljube! Mal 3:1 “Evo, ja æaljem glasnika svojega, da pripravi put preda mnom. Iznenada øe doøi k svojemu hramu vladalac, kojega œelite, glasnik zavjeta, kojega traœite. Evo, on øe doøi, veli Gospod nad vojskama. Jak 4:2 Œelite i nemate; ubijate i za vidite, i ne moœete postiøi; borite se i vojujete, i nemate, jer ne molite. 1Pe 2:2 I œelite kao novoroåena djeca duhovnoga, çistoga mlijeka, da po njemu uzrastete za spasenje, ŒELJA 9 Psl 112:10 A bezboœnik gleda to pun jeda, ækripi zubima i gine; œelja bezboœnika propada. M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa. M.Iz 13:4 Puna je œelja, ali bez uspjeha, duæa lijençine; œelja se marljivih ljudi obilno utiæa. M.Iz 13:19 Ispunjena je œelja slast srcu, a luåacima je mrsko kloniti se oda zla. Rim 8:27 A onaj, koji ispituje srca zna, æto je œelja Duha, jer po volji Boœjoj moli se za svete. Rim 10:1 Braøo, œelja je mojega srca i molitva Bogu za spasenje njihovo. Gal 5:16 A velim: “U duhu œivite, i œelja tjelesnih neøete izvræiti! 2Ti 2:22 Od œelja mladenaçkih bjeœi, idi za pravdom, vjerom, Ijubavlju, mirom s onima, koji zazivaju Gospodina iz çista srca! 1Pe 2:11 Ljubljeni, opominjem vas kao doæljake i putnike, da se uzdrœite od tjelesnih œelja, koje vojuju na duæu, ŒELJAMA 9 Iva 8:44 Vi imate åavla za oca i hoøete da çinite po œeljama oca svojega, On je bio krvnik ljudi od poçetka. On nije bio utvråen u istini jer nema istine u njemu. Kad govori laœ, od svojega govori, jer je laœac i otac laœi. Rim 1:24 I zato ih predade Bog u œeljama njihovih srdaca u neçistoøu, da sramote sami tjelesa svoja, Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, 2Ti 4:3 Jer øe biti vrijeme, kad zdrave nauke neøe podnositi, nego øe po svojim œeljama nakupiti sebi uçitelje, jer ih uæi svrbe. Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. 1Pe 1:14 Kao djeca posluha, ne vladajuøi se po prijaænjim œeljama u svojemu neznanju, 2Pe 2:10 A osobito one, koji idu za tjelesnim œeljama neçistoøe, i preziru

875 veliçanstvo Gospodina, i drski su i tvrdoglavi, i ne dræøu huleøi na nosioce slave, ŒELJE 4 Job 17:11 Dani moji odoæe, osnove se moje slomiæe, œelje srca mojega. Psl 20:5 Tada øemo klicati na pomoøi, æto je dobivaæ, u ime Boga svojega razvit øemo zastave; neka ti ispuni Gospod sve œelje tvoje! 1Ti 6:9 Jer koji hoøe da se obogate, upadaju u napast, zamku, i u mnoge lude i ækodljive œelje, koje bacaju ljude u propast i pogibao. 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, ŒELJELI 1 Mat 13:17 Jer zaista kaœem vam: “Mnogi proroci i pravednici œeljeli su vidjeti, æto vi vidite, i ne vidjeæe, i çuti, æto vi çujete, i ne çuæe. ŒELJI 1 Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. ŒELJU 5 1Ljt 28:9 A ti, sine moj Salomone, drœi s Bogom oca svojega i sluœi mu cijelim srcem i duæom dragovoljnom; jer Gospod ispituje sva srca i zna svaku pomisao i œelju! Ako ga budeæ traœio, on øe dati da ga naåeæ. Ako li ga ostaviæ, odbacit øe te zauvijek. Psl 20:4 Neka ti ispuni œelju srca tvojega! Neka ti dadne sreøu u svakoj osnovi! Rim 7:8 A grijeh uze prigodu po zapovijedi i naçini u meni svaku œelju; jer je grijeh bez zakona mrtav. Flp 1:23 Jer sam pritisnut s obje strane: imam œelju umrijeti i biti s Kristom, æto bi bilo mnogo bolje. Kol 3:5 Umrtvite dakle udove svoje, koji su na zemlji: bludnost, neçistoøu, poœudu, zlu œelju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo, ŒELUCA 1Ti 5:23 Viæe ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog œeluca i çestih svojih slabosti! ŒELUDAC 1 Mat 15:17 Zar ne uviåate, da sve, æto ulazi u usta, ide u œeludac i tada se izbacuje? ŒENA 58 Pst 2:23 Tada Adam reçe: “Ta je napokon kost od kostiju mojih i meso od mesa mojega. Ona øe se zvati œena, jer je uzeta od çovjeka.” Pst 2:25 Oboje, Adam i œena njegova, bili su goli, pa ipak se nijesu stidjeli jedan od drugoga. Pst 3:6 Sada istom vidje œena, kako je plod drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poœeljan, jer daje spoznanje. I ona uze od njegova ploda i jede; i muœu svojemu, koji je bio uz nju, dade od njega, i on isto jede. Pst 3:8 A kad zaçuæe suæanj koraka Gospoda Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog vjetriøa, skriju se oni, Adam i œena njegova, pred Gospodom Bogom meåu grmenjem u vrtu. Pst 3:12 Adam odgovori: “Œena, koju si mi dao da bude uz mene, ona mi dade s drveta, i jedoh.”

Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. Pst 19:26 A kad se je œena njegova iza njega ogledala natrag postade stup od soli. Pst 39:9 Sam nije veøi od mene u kuøi ovoj i niæta mi ne krati osim tebe, jer si mu œena. Pa kako bih sad ja uçinio tako grdno zlo i Bogu tako sagrijeæio?” Izl 2:9 Njoj reçe køi faraonova: “Uzmi ovog djeçaka i doji ga, a ja øu ti za to platiti!” Œena uze djeçaka i dojila ga. Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! Suc 5:24 Mimo svih œena neka je slavljena Jaela, œena Ebera, Keneja! Mimo svih œena u Æatoru neka je ona visoko çaæøena! Rut 3:14 Izakako je do jutra spavala kod nogu njegovih, ustade, dok joæ nije mogao çovjek çovjeka raspoznati. On reçe: “Ne smije se znati, da je œena doæla na gumno.” M.Iz 11:22 U gubici svinje zlatna brnjica: “to je œena lijepa, ali besramna. M.Iz 12:4 Vrijedna je œena kruna muœu svojemu; zla je kao gnjileœ u kostima njegovim. M.Iz 14:1 Mudrost œena sagradi sebi kuøu; a ludost je raskopa vlastitim rukama. M.Iz 19:14 Kuøa i imanje baætine se od djedova, a od Gospoda dolazi razumna œena. M.Iz 23:27 Jer je bludnica duboka jama, tuåa œena tijesan studenac. M.Iz 31:30 Dragost vara, ljepota prolazi; œena, koja se boji Gospoda zasluœuje pohvalu. PNP 1:8 Zaruçnik: Ako ne znaæ, najljepæa izmeåu œena: slijedi trag stada, tjeraj jariøe svoje na paæu pokraj æatora pastirskih! Iza 4:4 U onaj øe dan sedam œena prionuti za jednoga muœa i ovako øe govoriti: “Same øemo se hraniti i odijevati, samo daj da nosimo tvoje ime, skini s nas sramotu!” Iza 13:8 Oni su smeteni, grçevi ih i bolovi napadaju, svijaju se kao œena porodilja i jedan se koçi na drugoga. Od plamenoga rumenila œare se lica njihova. Iza 42:14 “Æutio sam dugo, çinio sam se nijem, Kao œena kod poroåaja sad øu vikati, duhat øu i bjesnit øu strahovito. Jer 31:22 Dokle øeæ se joæ otimati, køeri odmetnice? Jer je Gospod uçinio neæto novo u zemlji: Œena opkoljava çovjeka.” Mal 2:16 “Jer je otpuætanje œena meni mrsko, veli Gospod, Bog Izraelov, “i tako nasiljem pokriva odjeøu svoju”, govori Gospod nad vojskama. “Zato pripazite na duha svojega i ne radite nevjerno!” Mat 9:20 Tada œena, koja je veø dvanaest godina bolovala od teçenja krvi, pristupi otraga i dotaçe se skuta haljine njegove. Mat 13:33 Joæ im iznese daljnu prispodobu: “Kraljevstvo je nebesko kao kvasac, æto ga uze œena i pomijeæa u tri mjere braæna dok sve ne ukisa.” Mat 14:21 A broj svih, koji su bili jeli, iznosio je oko pet tisuøa muœeva, bez œena i djece. Mat 15:38 Bilo je çetiri tisuøe muœeva, koji su jeli, osim œena i djece. Mat 27:19 Dok je on sjedio na sudu, poruçi

mu œena njegova: “Nemoj imati nikakva posla s tim pravednikom, jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.” Mar 10:4 Oni odgovoriæe: “Mojsije je do 0 pustio, da se napiæe raspusna knjiga, i onda da se otpusti œena.” Luk 11:27 Dok je tako govorio, povika mu jedra œena iz naroda: “Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila!” Luk 15:8 Ili kad koja œena ima deset drahma i od njih izgubi jednu, ne zapali li tada ona svjetiljku, ne pomete li kuøu i ne traœi li briœljivo, dok ne naåe drahmu? Iva 4:7 Tada doåe œena iz Samarije I da zahvati vode. Isus je zamoli: “Daj mi da se napijem!” Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? Iva 4:25 Œena mu odgovori: “Znam, da dolazi Krist – to jest Pomazanik. Kad on doåe, sve øe nam reøi.” Iva 4:39 Mnogi Samarijanci iz onoga grada vjerovaæe u njega, jer je svjedoçila œena: “On mi reçe sve, æto sam uçinila.” Iva 16:21 Œena kad raåa, ima œalost, jer doåe ças njezin. Ali kad rodi dijete, viæe se ne sjeøa muke zbog radosti, jer se rodi çovjek na svijet. Dje 16:14 A sIuæala je jedna bogobojazna œena, po imenu Lidija, prodavaçica skerleta iz grada Tijatire. I Gospodin otvori srce njezino, da pazi na rijeçi Pavlove. Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona muœevljega. 1Ko 7:3 Muœ neka çini œeni duœnost, a isto tako i œena muœu! 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela, nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. 1Ko 7:4 Œena nije gospodar svojega tijela, nego muœ; tako i muœ nije gospodar svojega tijela, nego œena. 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. 1Ko 11:7 Ali muœ ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boœja, a œena je slava muœevlja. 1Ko 11:8 Jer nije muœ od œene, nego œena od muœa. 1Ko 11:9 Jer muœ nije stvoren zbog œene, nego œena zbog muœa. 1Ko 11:10 Zato œena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anåela. Efe 5:33 Ali i vi svaki pojedini neka ljubi onako svoju œenu kao sebe samoga; a œena neka poætiva svojega muœa! 1Ti 2:11 Œena u tiæini neka se uçi sa svom pokornoæøu! 1Ti 2:14 I Adam nije bio zaveden, a œena zavedena poçni prijestup. 1Ti 5:9 Udovica neka se ne izabere mlaåa od æezdeset godina, koja je bila jednome muœu œena, 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni

876 ponaæanjem œena bez rijeçi, 1Pe 3:3 Nakit œena neka ne bude vanjski u pletenju kose ili u kiøenje zlatom ili u sjajnim haljinama, Otk 12:1 I znak veliki pokaza se na nebu: œena, obuçena u sunce, i mjesec pod nogama njezinim, i na glavi njezinoj vijenac od dvanaest zvijezda. Otk 17:4 I œena bijaæe obuçena u grimiz i skerlet i nakiøena zlatom i kamenjem dragim i biserom, i imala je çaæu zlatnu u ruci svojoj punu gada i neçistoøe bluda svojega. ŒENAMA 8 Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko Prikazanje anåela i objavljenje uskrsnuøa. Susret Uskrsnuloga sa œenama. Mat Mat 28:1 Po suboti, u osvit prvoga daru u sedmici, odoæe Marija Magdalena i druga Marija da pogledaj grob. Luk 1:28 Anåeo uniåe k njoj i reçe: “Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom. Blagoslovljena si ti meåu œenama.” Luk 1:42 Ona povika iza glasa: “Blagoslovljena si ti meåu œenama, i blagoslovljen je plod utrobe tvoje! Dje 1:14 Ovi su svi ustrajali jednoduæno u molitvi zajedno sa œenama, s Marijom, majkom Isusovom, i s braøom njegovom. 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. Otk 14:4 Ovo su, koji se ne okaljaæe sa œenama, jer su djevci [nevini]. Ovi prate Janje, kamogod ono poåe. Ovi su otkupljeni od ljudi kao prvenci Bogu i Janjetu. ŒENE 46 Pst 3:15 Neprijateljstvo øu staviti izmeåu tebe i œene, izmeåu roda tvojega i roda njezina. On øe ti satrti glavu; a ti øeæ ga raniti na peti.” Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Pst 4:23 Lamek reçe œenama svojim: “Ada i Sila, çujte govor moj; œene Lamekove, poslu-æajte rijeç moju: Ubio sam çovjeka koji me ranio i momka koji me udario. Pst 6:2 Vidjeæe sinovi Boœji, da su bile lijepe køeri çovjeçje, i uzimali ih sebi za œene, koliko ih htjedoæe. Pst 6:18 S tobom ipak hoøu sklopiti zavjet; u kovçeg uøi øeæ ti i s tobom sinovi tvoji, œena tvoja i œene sinova tvojih. Pst 31:50 Ako bi zlo postupao s køerima mojim ili bi uzeo joæ druge œene uz køeri moje, onda pomisli, makar inaçe i nije nitko uz nas, da je Bog svjedok izmeåu mene i tebe!” Izl 3:22 Œene øe naime izmoliti od svojih

susjeda i domaøica srebrnih i zlatnih dragocjenosti i haljina. To øete metnuti na sinove svoje i na køeri svoje i tako od Egipøana plijen uzeti.” Izl 20:17 Ne poœeli kuøe bliœnjega svojega! Ne poœeli œene bliœnjega svojega, ni sluge njegova, sluækinje njegove, vola njegova, magarca njegova, ni igdje iæta, æto pripada bliœnjemu tvojemu!” P.Zk 21:17 Nego mora prvoroåenca manje ljubljene œene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega, æto ima, jer je on prvenac snage njegove, pripada mu pravo prvoroåenja. P.Zk 29:18 Neka ne bude meåu vama çovjeka, ni œene, ni porodice, ni plemena, koji bi se danas odvratili od Gospoda, Boga naæega! Neka ne bude meåu vama korijena, na kojem bi rastao otrov i pelin! Rut 4:14 Tada rekoæe œene Noemi: “Neka je blagoslovljen Gospod, koji ti ne uskrati danas zaætitnika! 1Sa 18:7 Pritom su œene igrajuøi pjevale: “Saul pobi svoju tisuøu, a David svojih deset tisuøa.” Est 1:9 I kraljica Vaætija uçini sveçanu gozbu za œene u palaçi kralja Ahasvera. Job 14:1 Çovjek, od œene roåen, kratka je œivota, sit briga, Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. Jer 3:3 Bujice su se zaustavile. Nije pao kasni daœd. Ali si ti prihvatio çelo œene zloglasne, ostavio si na stranu svaki sram. Mat 11:11 Zaista, kaœem vam: “Izmeåu onih, koji su roåeni od œene, nije ustao veøi od Ivana Krstitelja. Ipak je najmanji u kraljevstvu nebeskom veøi od njega. Mat 19:10 Tada mu rekoæe uçenici: “Ako je to tako izmeåu muœa i œene, onda nije probitaçno œeniti se” U pratnji Isusovoj. Prispodoba o sijaçu. Roåaci Isusovi. Bura na moru. Iscjeljenje opsjednutoga iz Gadare i bolesne œene. Køi Jairova. Luk 17:32 Sjetite se œene Lotove! Luk 23:29 Jer eto, doøi øe dani, kada øe se reci: ‘Blagoslovljene su nerotkinje, œene, koje ne rodiæe i ne dojiæe!’ Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. Dje 5:2 Ali sa znanjem œene svoje zadrœi za sebe od novaca jedan dio, a drugi dio donese i stavi apostolima pred noge. Rim 1:26 Zato ih predade Bog sramotnim strastima, jer œene njihove pretvoriæe naravno opøenje u ono, æto je protiv naravi. 1Ko 7:1 A za ono, æto ste mi pisali: dobro je çovjeku, da se ne dotiçe œene; 1Ko 7:9 Ako li se ne uzdrœe, neka se œene i udaju; jer je bolje œeniti se, negoli upaljivati se. 1Ko 7:27 Jesi li vezan za œenu, ne traœi rastave; jesi li slobodan, ne traœi œene! 1Ko 7:36 A ako li tko misli, da se ne ponaæa poæteno prema svojoj djevici [zaruçnici], s jakim osjeøajima, i tako mora biti, neka çini, æto hoøe; ne grijeæi, neka se œene! 1Ko 11:8 Jer nije muœ od œene, nego œena od muœa. 1Ko 11:9 Jer muœ nije stvoren zbog œene, nego œena zbog muœa.

1Ko 14:34 Œene neka æute na sastancima, jer se njima ne dopuæta da govore, nego da budu pokorne, kao æto i zakon govori. Gal 4:4 Ali kad doåe punina vremena, posla Bog Sina svojega, roåena od œene, postavljena pod zakon, Efe 5:22 Œene neka se pokoravaju svojim muœevima kao Gospodinu, Efe 5:25 Muœevi, ljubite svoje œene, kao æto je i Krist ljubio crkvu i sebe samoga predao za nju, Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. Kol 3:19 Muœevi, ljubite œene svoje i ne budite osorni prema njima! 1Ti 2:9 Tako i œene u pristojnom odijelu sa stidljivoæøu i bistroæøu da se kite, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim, 1Ti 3:2 Nadglednik dakle treba da je besprijekoran, jedne œene muœ, trijezan, pametan, çastan, gostoljubiv, sposoban da uçi, 1Ti 3:11 Tako i œene [njihove] treba da su poætene, ne koje kleveøu, trijezne, vjerne u svemu. 1Ti 3:12 Posluœitelji neka su muœevi jedne œene, koji dobro upravljaju djecom i svojim kuøama. 1Ti 5:2 Stare œene kao majke, mlaåe kao sestre sa svom çistoøom! Tit 1:6 Ako je tko bez prijekora, jedne œene muœ, i ima vjernu djecu, koju ne treba karati zbog raspuætenosti ili nepokornosti. Tit 2:4 Da mudro upuøuju mlade œene, neka ljube svoje muœeve, neka ljube svoju djecu. Heb 11:35 œene primiæe svoje mrtve uskrsnuøem a drugi su bili pobijeni ne primivæi osloboåenja, da dobiju bolje uskrsnuøe; 1Pe 3:1 Tako i œene neka budu pokorne svojim muœevima, da i oni, koji moœda ne vjeruju rijeçi, budu pridobiveni ponaæanjem œena bez rijeçi, 1Pe 3:5 Jer su se tako kitile nekada i svete œene, koje su se uzdale u Boga i pokoravale se svojim muœevima. ŒENI 16 Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.” Pst 3:20 Adam nadjenu œeni svojoj ime Eva; jer postade mati svima œivima. Pst 3:21 A naçini Gospod Bog Adamu i œeni njegovoj haljine od koœe i obuøe ih u njih. 1Sa 28:8 I Saul se uçini nepoznatim, obuçe druge haljine i zaputi praøen od dva çovjeka. Sad u noøi doåoæe k onoj œeni, reçe: “Vraçaj mi zaklinjuøi mrtvace i daj dozovi mi onoga, koga ti kaœem!” Mal 2:15 Tako ne radi nitko, koji joæ ima kakav ostatak od duha Boœjega. A æto traœi Jedan? Sjeme Boœje! Çuvajte Duha Boœjega, kojega imate! Ne radite nevjerno na œeni mladosti svoje! Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i

877 kosom svojom otre. Luk 7:50 A on reçe œeni: “Vjera te je tvoja spasila. Idi u miru!” Iva 4:42 Oni rekoæe œeni:, “Sad ne vjerujemo viæe zbog izjave tvoje; jer sami çusmo i znamo: “Ovaj je zaista Spasitelj svijeta.” 1Ko 7:3 Muœ neka çini œeni duœnost, a isto tako i œena muœu! 1Ko 11:15 A œeni je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala. 1Ko 14:35 Ako li hoøe øemu da se nauçe, kod kuøe muœeve svoje neka pitaju, jer je loæe œeni da govori na sastanku. Efe 5:23 Jer je muœ glava œeni, kao æto je i Krist glava crkvi; on je spasitelj tijela. 1Ti 2:12 A ne dopuætam œeni, da uøi, niti da vlada muœem, nego da bude u tiæini, Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. Otk 12:14 I œeni dana su dva hila orla velikoga, da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje øe se hraniti vrijeme i vremena i po vremena daleko od zmije. ŒENICE 1 2Ti 3:6 Jer su meåu ovima oni, koji se uvlaçe u kuøe i zarobljuju œenice, koje su natovarene grijehima, i vode ih razliçne œelje, ŒENIDBE 1 Nerazrjeæivost œenidbe. Prednost djeviçanstva. Isus prijatelj malenih. Bogati mladiø. Opasnost bogatstva. ŒENIDBENA Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. ŒENIDBU 3 Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” Mat 19:12 Ima ljudi, koji su od krila majçina nesposobni za œenidbu; ima takvih, koji su od ljudi uçinjeni nesposobnima; i ima takvih, koji sebe same çine nesposobnima za œenidbu, zbog kraljevstva nebeskoga. Tko moœe shvatiti, neka shvati!” Heb 13:4 Œenidbu neka drœe svi u çasti, i postelja œenidbena neka bude çista, jer bludnicima i preljuboçincima sudit øe Bog. ŒENILI 1 Mat 24:38 U dane pred potopom gostili su se i pili, œenili su se i udavali do onoga dana, kad Noa uåe u kovçeg; ŒENITI 4 Mat 19:10 Tada mu rekoæe uçenici: “Ako je to tako izmeåu muœa i œene, onda nije probitaçno œeniti se” Mat 22:30 Jer o uskrsnuøu niti øe se œeniti ni udavati, nego øe biti kao anåeli Boœji na nebu. 1Ko 7:9 Ako li se ne uzdrœe, neka se œene i udaju; jer je bolje œeniti se, negoli upaljivati se. 1Ti 4:3 Koji zabranjuju œeniti se, blagovati jela, koja Bog stvori, da ih vjernici i oni, koji upoznaæe istinu, uzimaju sa zahvalnoæøu. ŒENO 4 Iva 2:4 Isus joj reçe: “Æto ja imam s tobom, œeno? Moj ças nije joæ doæao.” Iva 19:26 Kad vidje Isus majku i uçenika, koga je ljubio, pokraj nje, reçe majki svojoj:

œeno evo ti sina!” Iva 20:13 Oni joj rekoæe: “Œeno, æto plaçeæ!” Reçe im: “Uzeæe Gospodina mojega, i ne znam, gdje ga poloœiæe, Iva 20:15 Isus joj reçe: “Œeno, æto plaçeæ? Koga traœiæ?” Ona misleøi, da je vrtlar, reçe mu: “Gospodine, ako si ga ti odnio, kaœi mi, gdje si ga poloœio, i ja øu ga uzeti.” ŒENOM 7 Rut 1:1 U vrijeme, kada su joæ vladali suci, nasta glad u zemlji. Tada odseli iz Betlehema u Judi Jedan çovjek sa œenom svojom i sa svoja dva sina. Mislio je nastaniti se u zemlji moapskoj. M.Iz 6:32 Ali tko uçini preljubu sa œenom, izgubio je razum; tko hoøe da sam sebe strovali u propast, uçini tako æto. M.Iz 21:19 Lakæe je stanovati u pustinji, nego sa œenom svadljivom i gnjevljivom. Iva 8:9 Kad su çuli odgovor, stadoæe izlaziti jedan za drugim poçevæi d starjeæina. I ostade Isus sam sa œenom, koja je stajala na sredini. Rim 1:27 A tako se i muækarci, ostavivæi naravno opøenje sa œenom, raspaliæe œeljama svojim jedan na drugoga, i muækarci su s muækarcima çinili sram, i sami su na sebi primali zasluœenu plaøu za svoju zabludu. 1Ko 7:14 Jer je posveøen muœ nevjernik œenom, i posveøena je œena nevjernica bratom; jer inaçe djeca vaæa bila bi neçista, a sad su sveta. Otk 12:4 I rep njegov odvuçe treøinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju, i zmaj stajaæe pred œenom, koja je imala da rodi, da joj proœdere dijete, kad rodi. ŒENSKA L.Zk 15:19 Ako œenska osoba ima teçenje, i to mjeseçno teçenje krvi, onda je na njoj neçistoøa sedam dana; tko je se dotakne, neçist je do veçera. ŒENSKE 2 2Sa 1:26 Œao mi je za tobom, brate moj, Jonatan! Kako si mi bio drag! Viæa mi je bila ljubav tvoja od ljubavi œenske. Otk 9:8 I imahu kose kao kose œenske, i zubi njihovi bijahu kao u lavova; ŒENSKO 3 Pst 1:27 Tako stvori Bog çovjeka na sliku svoju, na sliku Boœju stvori ga, muæko i œensko stvori ih. Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. ŒENSKOGA Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. ŒENU 37 Pst 2:24 Zato ostavlja muœ oca i mater i prianja za œenu svoju, i budu jedno tijelo. Pst 3:13 I Gospod Bog upita œenu: “Zaæto si to uçinila?” Œena odgovori: “Zmija me zavede; zato sam jela.” Pst 4:1 Adam spoznade Evu, œenu svoju, a ona zatrudnje i rodi Kaina, pa reçe: “Dobih çovjeka s pomoøu Gospoda.” Pst 4:17 Kain spoznade œenu svoju, ona zatrudnje i rodi Enoka. Kad ovaj, sazida grad, prozva grad po imenu sina svojega Enok. Pst 16:5 Tada reçe Saraja Abramu:

“Uvredu, æto mi se nanosi, ti si skrivio. Ja ti dadoh sluækinju svoju za œenu, a ona sad, kad vidje, da je trudna, prezire mene. Gospod neka sudi meni i tebi!” Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Izl 4:20 Mojsije uze dakle œenu svoju i sinove svoje, posadi ih na magarca i vrati se natrag u Egipat. A ætap Boœji uze Mojsije u ruku. P.Zk 24:1 Kad tko uzme œenu i oœeni se njom, i ona mu se potom viæe ne dopada, jer na njoj nade neæto ruœno, neka joj napiæe pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuøe! M.Iz 18:22 Tko je naæao dobru œenu, naæao je krasan nalaz, i dobio je od Gospoda milost. M.Iz 31:10 Œenu vrsnu tko øe naøi? Vrijedi ona viæe nego biserje. Dan 11:17 Tada naumi da sve njegovo kraljevstvo dobije u svoju vlast. Sklapa s njim ugovor i daje mu køer za œenu u zloj namjeri. Ali se osnova neøe obistiniti i neøe mu uspjeti. Mih 4:9 Ali sada – æto viçeæ tako glasno? – Nema li kralja u tebi! Je li mrtav tvoj savjetnik, da te obuzeæe bolovi kao œenu, æto raåa? Mat 1:20 Dok se je on bavio s tom miælju, javi mu se u snu anåeo Gospodnji i reçe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, œenu svoju; jer æto se je zaçelo u njoj, od Duha je Svetoga. Mat 1:24 Josip ustade od sna i uçini, kao æto mu je bio zapovjedio anåeo Gospodnji. On uze k sebi œenu svoju. Mat 5:28 A ja vam kaœem: Svaki, koji pogleda na œenu poœudno, veø je u srcu svojemu uçinio s njom preljubu. Mat 5:32 A ja vam kaœem: Svaki, koji pusti œenu svoju – osim zbog preljube – ,navodi je, da çini preljubu; i tko puætenicu uzme za œenu, çini preljubu. Mat 19:3 Tada pristupiæe k njemu farizeji, da ga kuæaju. Oni zapitaæe: “Je li dopuæteno çovjeku pustiti œenu svoju iz kojeg mu drago razloga?” Mat 19:4 On im odgovori: “Nijeste li çitali, da je Stvoritelj u poçetku stvorio çovjeka kao muœa i œenu i rekao: Mat 19:5 Zato øe muœ ostaviti oca i majku i prionuti za œenu svoju i dvoje øe biti jedno tijelo? Mat 19:9 Ali vam ja kaœem: “Tko pusti svoju œenu – osim zbog preljube – i oœeni se drugom, çini preljubu. I tko uzme puætenicu, çini preljubu.” Mat 26:10 Isus to zapazi i reçe im: “Zaæto œalostite œenu? Ona uçini dobro djelo na meni Mar 10:11 On im objasni: “Tko otpusti œenu svoju i uzme drugu, çini preljubu na njoj. Luk 7:44 Tada okrenuvæi se k œeni reçe Simonu: “Vidiæ li ovu œenu? Doåoh u tvoju kuøu, a ti mi ne dade vode za noge moje; a ona suzama svojim okvasi noge moje i kosom svojom otre. Luk 14:26 “Ako tko doåe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na œenu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moœe biti moj uçenik. Luk 18:29 On im reçe: “Zaista, kaœem vam: “Nitko ne ostavi zbog kraljevstva Boœjega

878 kuøu, roditelje, brata, œenu ili djecu, Iva 8:3 Tada knjiœevnici i farizeji dovedoæe œenu zateçenu u preljubi, postaviæe je na sredinu 1Ko 5:1 Opøenito se çuje o bludnosti meåu vama, i to o takvoj bludnosti kakve nema ni meåu neznaboæcima, da naime neki ima œenu oçevu. 1Ko 7:2 Ali zbog bludnosti neka svaki ima svoju œenu, i svaka neka ima svojega muœa! 1Ko 7:12 A ostalima kaœem ja, ne Gospodin: “Ako koji brat ima nevjernicu œenu, i ona pristane da œivi s njim, neka je ne otpuæta! 1Ko 7:27 Jesi li vezan za œenu, ne traœi rastave; jesi li slobodan, ne traœi œene! Efe 5:28 Tako su duœni i muœevi ljubiti svoje œene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju œenu, sebe samoga ljubi. Efe 5:33 Ali i vi svaki pojedini neka ljubi onako svoju œenu kao sebe samoga; a œena neka poætiva svojega muœa! 1So 5:3 Jer kad reknu: Mir i sigurnost! onda øe iznenada napasti na njih propast, kao bol na trudnu œenu, i neøe uteøi. Otk 17:3 I odvede me u pustinju u duhu; i vidjeh œenu, gdje sjedi na zvijeri crvenoj, punu imena psovaçkih, imajuøi sedam glava i deset rogova. Otk 17:6 I vidjeh œenu pijanu od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. I zaçudih se çudom velikim, kad je vidjeh. Otk 21:9 I doåe jedan od sedam anåela, koji su imali sedam çasa punih sedam posljednjih zala, i reçe mi s menom govoreøi: “Doåi, pokazat øu ti zaruçnicu, œenu Janjetovu.” ŒEO Job 4:8 Vidio sam: tko je orao nesreøu; sijao zlodjela, taj je to i œeo! Iza 62:9 Ne, tko je œeo zrno, neka ga jede i pritom Gospoda hvali! I tko je unio vino, neka ga i pije u svetim trijemovima mojim! ŒEŒENOGA Otk 3:18 Svjetujem te, da kupiæ u mene zlata œeœenoga u ognju, da se obogatiæ, i bijele haljine, da se obuçeæ, i da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje, i masti, da pomaœeæ oçi svoje, da vidiæ. ŒERAVICA Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! ŒESTINE 1 P.Zk 13:17 Niæta od prokletih stvari neka ne ostane u mojemu posjedu, da se Gospod povrati od œestine gnjeva svojega i udijeli ti milost i, kako se je zakleo ocima tvojim, umnoœi te u svojoj dobroti, ŒESTINI 1 Nah 1:6 Tko so odrœi pred jaroæøu njegovom? Tko odoli œestini gnjeva njegova? Jarost se njegova izlijeva kao oganj. Hridine se raspadaju pred njim. ŒESTINOM Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. ŒESTOK 3 Pst 49:7 Proklet neka je gnjev njihov æto je tako œestok, i ljutina njihova, æto je tako okrutna! Pa øu ih razdijeliti u Jakovu i raspiriti ih u Izraelu. 1Kr 19:11 On odgovori: “Izaåi i stani na gori

pred Gospoda!” Tada proåe Gospod pokraj njega, Pred Gospodom je hodio silan, œestok vihor, koji je brda razdirao i hridine potresao. Ali Gospod nije bio u vihoru. M.Iz 6:34 Jer je ljubomor œestok u muœa: on ne zna za milost na dan osvete; ŒESTOKE 1 2Ko 10:10 “Jer su poslanice”, kaœu, “stroge i œestoke, a kad je tijelom pred nama, slab je, i rijeç njegova ne valja niæta”. ŒESTOKI 1 2Ljt 30:8 Ne budite dakle tvrdokorni kao oçevi vaæi, nego pruœite ruku Gospodu i doåite k svetiætu njegovu, æto ga je posvetio zauvijek, i sluœite Gospodu, Bogu svojemu, da se odvrati od vas œestoki gnjev njegov! ŒESTOKIM 4 Izl 6:6 Zato navijesti sinovima Izraelovim: “Ja sam Gospod! Ja øu vas izbaviti iz robije egipatske, oslobodit øu vas iz suœanjstva njihova, spasit øu vas rukom visoko podignutom i kaznenim sudovima œestokim. Zah 8:2 “Ovako veli Gospod nad vojskama: Revnujem za Sion œarkom revnoæøu i raspaljen sam zbog njega œestokim gnjevom.” Otk 14:8 I drugi anåeo za njim ide govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, koji je œestokim vinom bluda svojega napajao sve narode.” Otk 18:2 I povika jakim glasom govoreøi: “Pade, pade Babilon veliki, i postade stan åavolima, i tamnica svakome duhu neçistome, i tamnica svakoj ptici neçistoj i mrskoj; jer œestokim vinom bludnosti svoje napoji sve narode; ŒESTOKO Hos 9:7 Dolaze dani kazne. Dolaze dani osvete. Izraele, upamti to! “Prorok je luåak, bezuman je çovjek duha” – jer je zloøa tvoja tako velika, neprijateljstvo tvoje tako œestoko. Zah 1:2 “Œestoko se je bio Gospod razgnjevio na oçeve vaæe. ŒESTOKOGA Jer 12:13 Siju pæenicu i œanju trnje, muçe se, a ne postiœu niæta, osramotiæe se ljetinom svojom sa œestokoga gnjeva Gospodnjega.” Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. ŒESTOKOM Eze 36:5 Zato ovako veli svemoguøi Gospod: ‘Zaista, u œestokom ognju govorim protiv joæ preostalih naroda i protiv svega Edoma. Oni hoøe da uzmu u posjed zemlju moju srcem zloradim, duæom punom prezira, i da je oplijene. ŒETELACA Jak 5:4 Gle, plaøa poslenika, koji su jeli njive vaæe, a vi ste im otkinuli prijevarom, viçe, i vika œetelaca doåe do uæiju Gospodina vojski. ŒETEOCI 1 Mat 13:39 Neprijatelj, koji ga je posijao, jest åavao. Œetva je svræetak svijeta. Œeteoci su anåeli. ŒETEOCIMA Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u

œitnicu moju.” ŒETI 3 Hos 8:7 Jer siju vjetar, buru øe œeti. Stabljika nema ploda, i ona ne donosi braæna. Ako bi ga donijela, proœdrijet øe ga tuåinci. 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. 2Ko 9:6 A ovo velim: Tko oskudno sije, oskudno øe i œeti; a tko u blagoslovima sije, u blagoslovima øe i œeti. ŒETVA 6 1Sa 12:17 Nije li sada œetva pæeniçna? Ja øu prizvati Gospoda, neka bi poslao gromove i daœd. Tada øete spoznati i vidjeti, koliko je u oçima Gospodnjim bilo zlo, æto ga poçiniste, kad ste zahtijevali sebi kralja.” Jer 8:20 “Proæla je œetva, proæla je jesen, a nama pomoø nije doæla.” Joe 3:13 Prihvatite za srp, jer je œetva zrela. Ustanite, stupite, jer je tijesak pun. Kace se prelijevaju, jer je zloøa njihova velika. Mat 9:37 I on reçe uçenicima svojim: “Œetva je velika, a poslenika je malo. Mat 13:39 Neprijatelj, koji ga je posijao, jest åavao. Œetva je svræetak svijeta. Œeteoci su anåeli. Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. ŒETVE 8 Pst 8:22 Od sada, dok bude zemlje, neøe viæe nestajati sjetve ni œetve, studeni ni vruøine, ljeta ni zime, dana ni noøi.” Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Prp 11:4 Tko uvijek pazi na vjetar, nikada ne pristupa k sijanju, i tko uvijek gleda na oblake, ne dolazi nikada do œetve, Iza 18:5 Jer prije œetve, kad plode cvat, i cvijet postane zreo grozd, reœu se loze noœevima i odstranjuju se klice, otkinu se. Iza 28:4 I uvelome cvijetu krasnoga nakita na vrhu iznad plodne doline biva kao ranoj smokvi prije œetve: ugleda li je tko, veø je pojede, jedva je doæla u ruku njegovu. Mat 9:38 Molite zato gospodara œetve, da poæalje poslenike u œetvu svoju!” Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” ŒETVI 2 M.Iz 10:5 Tko ljeti skuplja, razuman je; tko spava o œetvi, prouzrokuje sramotu. M.Iz 26:1 Kao snijeg u ljeto, kao daœd o œetvi, tako malo pristaje çast luåaku. ŒETVU 6 Pst 22:7 Tada reçe Izak ocu svojemu Abrahamu: “Oçe!” On odgovori: Evo me, sine!” I zapita: “Evo oganj i drva, ali gdje je janje za œetvu paljenicu?” Iza 16:9 Zato øu plakati s Jazerom za lozama Sibme, zalijevat øu te suzama, Heæbone i Elealo; jer u œetvu tvoju i u berbu tvoju udari poziv na rat. Jer 5:24 I ne kaœi sebi: ‘Bojmo se Gospoda, Boga svojega, koji daje daœd, rani i kasni

879 daœd u pravo vrijeme; koji napaja njive, uzdrœava nam œetvu!’ Mat 9:38 Molite zato gospodara œetve, da poæalje poslenike u œetvu svoju!” Iva 4:35 Ne govorite li vi: ‘Joæ çetiri mjeseca, i dolazi œetva?’ Eto, velim vam, podignite oçi svoje i promatrajte njive! One su veø bijele za œetvu. Heb 11:4 Vjerom prinese Abel Bogu bolju œetvu nego Kain, i po njoj je dobio svjedoçanstvo, da je pravedan, kad Bog posvjedoçi za dare njegove, i po njoj on mrtav joæ govori, ŒEZLO 7 Pst 49:10 Neøe odstupiti œezlo od Jude, niti vladalaçki ætap od nogu njegovih, dok ne doåe onaj, kojemu pripada, i kojemu øe se pokoravat narodi. Brj 24:17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, œezlo se diœe iz Izraela. Razbit øe sljepoçice Moabove, sinove Setove uniætit øe sve kolike. Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Psl 45:6 Prijestolje tvoje, Boœe, stoji zauvijek i vjeçno; œezlo kraljevstva tvojega: œezlo pravice! Zah 10:11 On øe iøi preko mora iz Egipta. Razbit øe vale u moru, sve øe dubine Nilu presahnuti. Slomit øe se ponos Asirije. Œezlo øe se Egiptu oduzeti. Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, Heb 1:8 A Sinu: “Prijestolje je tvoje, Boœe, u vijeke vjekova; i œezlo pravde, œezlo kraljevstva tvoga, ŒEZLOM 2 Otk 2:27 I vladat øe njima gvozdenim œezlom, i razbit øe se kao sudovi lonçarski; kao æto sam i ja primio od Oca svojega; Otk 19:15 I iz usta njegovih izlazi maç oætar, da njim pobije narode. I on øe njima vladati sa œezlom gvozdenim; i on gazi tijesak œestokoga vina gnjeva Boga Svemoønoga. ŒICA 4 Psl 33:2 Pjevajte hvalu Gospodu uz citaru, svirajte mu na harfu od deset œica! Psl 45:8 Smirnom, alojem, kasijom miriæu sve haljine tvoje; iz dvorana od slonove kosti razveseljuju te zvuci œica. Psl 92:3 Uz deset œica na harfu i uz citaru. Psl 144:9 Pjevam pjesmu novu tebi, o Boœe, sviram ti na harfi od deset œica: ŒIÇANIM Hab 3:19 Svemoguøi Gospod meni je snaga. On mi daje noge kao u koæute. On mi daje da hodim po visinama svojim. Zborovoåi. Na œiçanim glazbalima. ŒIDOV 4 Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. Dje 18:24 A doåe u Efez jedan Œidov, po imenu Apolon, rodom Aleksandrinac, çovjek rjeçit, silan u Pismu. Rim 2:17 Ti se zoveæ Œidov, oslanjaæ se na zakon, hvaliæ se Bogom, Rim 2:29 Nego je ono Œidov, koji je to iznutra, i obrezanje je obrezanje srca, duhom, a ne slovom. Tu je priznanje, ne od ljudi, nego od Boga.

ŒIDOVA Iva 4:22 Vi ne znate, çemu se klanjate; mi znamo, çemu se klanjamo jer spasenje dolazi od Œidova. Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. Iva 19:20 I ovaj su natpis çitali mnogi od Œidova; jer je mjesto, gdje je bio raspet Isus, bilo blizu grada; i bilo je napisano hebrejski, latinski i grçki. Dje 13:43 Kad se je skupætina raziæla, poåoæe za Pavlom i Barnabom mnogi od Œidova i poboœnih doæljaka. A oni su ih u razgovoru svjetovali, da ustraju u milosti Boœjoj. Dje 19:13 Kuæali su i neki od Œidova, koji su naokolo obilazili i zaklinjali åavle, zazivati nad opsjednutima ime Gospodina Isusa govoreøi: “Zaklinjem vas Isusom, koga propovijeda Pavao.” Dje 23:12 A kad bi dan, skupiæe se neki od Œidova i zakleæe se govoreøi, da neøe ni jesti ni piti, dok ne ubiju Pavla. Rim 2:9 Nevolja i tjeskoba na svaku duæu çovjeka, koji çini zlo, najprije na Œidova, onda i na Grka; 2Ko 11:24 Od Œidova primio sam pet puta çetrdeset manje jedan udarac. Gal 3:28 Nema tu viæe ni Œidova ni Grka, nema viæe ni roba ni slobodnjaka, nema viæe ni muækoga roda ni œenskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu. Kol 3:11 Gdje nema Grka ni Œidova, obrezanja ni neobrezanja, barbara ni Skita, roba ni slobodnjaka, nego sve i u svima Krist. ŒIDOVE 1 Rim 3:29 Ili je Bog samo za Œidove? Nije li i za neznaboæce Da, i za neznaboæce. ŒIDOVI 20 Mar 7:3 A Farizeji i uopøe Œidovi ne jedu, a da prije ne operu svoje ruke, drœeøi obiçaje starih. Iva 2:20 Tada rekoæe Œidovi: “Çetrdeset i æest godina gradilo se na ovom hramu, i ti da ga u tri dana sagradiæ?” Iva 4:9 Œena mu Samarijanka odgovori “Kako? Ti, Œidov, moœeæ iskati od mene, œene Samarijanke, da se napijeæ?” – Œidovi naime nijesu druœili sa Samarijancima. Iva 5:10 Zato rekoæe Œidovi onome, æto ozdravi: “Subota je! Ne smijeæ nositi postelju svoju.” Iva 6:52 Tada su se prepirali Œidovi meåu sobom, i rekoæe: “Kako nam moœe ovaj dati tijelo svoje da jedemo?” Iva 8:48 Tada mu odgovoriæe Œidovi: “Ne velimo li mi pravo, da si Samarijanac i da imaæ åavla?” Iva 9:22 Ovo rekoæe roditelji njegovi, jer su se bojali Œidova, jer su se veø bili dogovorili Œidovi, da se svaki, koji bi ga priznao za Krista, izopøi iz sinagoge. Iva 10:24 Tada ga opkoliæe Œidovi i upitaæe: “Dokle øeæ muçiti duæu naæu? Ako si ti Krist, kaœi nam otvoreno!” Iva 11:8 Uçenici mu odgovoriæe: “Uçitelju, sad su Œidovi gledali da te kamenuju, pa opet hoøeæ da ideæ onamo?” Iva 11:36 Tada rekoæe Œidovi “Vidite, kako ga ljubio!” Iva 19:7 Odgovoriæe mu Œidovi: “Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti, jer se je gradio Sinom Boœjim.”

Iva 19:12 Otada je gledao Pilat da ga pusti. Ali su Œidovi vikali. “Ako ovoga pustiæ, nijesi prijatelj caru. Svaki, koji sebe gradi kraljem, protivi se caru.” Dje 14:2 Ali Œidovi, koji nijesu vjerovali, podbuniæe i razdraœiæe duæe neznaboœaca na braøu. Dje 19:17 I ovo doznadoæe svi Œidovi i neznaboæci, koji su stanovali u Efezu, i uåe strah u sve njih, i veliçalo se je ime Gospodina Isusa. Rim 3:9 æto dakle? Nadvisujemo li ih? Nipoæto, jer prije kazasmo, da su Œidovi i Grci svi pod grijehom, 1Ko 1:22 Jer i Œidovi traœe znake, i Grci traœe mudrost; 1Ko 12:13 Jer jednim Duhom mi se svi krstimo u jedno tijelo, bili Œidovi ili neznaboæci, ili robovi ili slobodni; i svi se jednim Duhom napojismo. Gal 2:15 Mi smo od roåenja Œidovi, a ne grjeænici od neznaboæca. Otk 2:9 Znam tvoju nevolju i siromaætvo, ali ti si bogat; znam, da te pogråuju oni, koji se zovu Œidovi, a nijesu, nego sinagoga sotonina. Otk 3:9 Evo dajem one iz sinagoge sotonine, koji govore, da su Œidovi, a nijesu, nego laœu; evo øu ih uçiniti, da doåu i da se poklone pred nogama tvojima, i da poznadu, da te ja ljubim. ŒIDOVIMA 6 Iva 18:36 Isus odgovori: “Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi bilo od ovoga svijeta kraljevstvo moje, onda bi se sluge moje borile, da ne budem predan Œidovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.” Iva 19:14 A bila je priprava Blagdana Pashe, oko æeste ure, i reçe Œidovima: “Evo kralj vaæ!” Dje 24:27 A kad se navræiæe dvije godine, izmijeni Feliksa Porcije Festo. A Feliks hoteøi ugoditi Œidovima, ostavi Pavla u suœanjstvu. Dje 25:10 A Pavao reçe: “Ja stojim na sudu carevu. Ovdje treba da mi se sudi. Œidovima niæta nijesam skrivio, kao æto ti najbolje znaæ. 1Ko 1:23 A mi propovijedamo Krista raspetoga, Œidovima spotaknuøe, a neznaboæcima ludost, 1Ko 10:32 Ne budite povodom spoticanja ni Œidovima, ni neznaboæcima, ni crkvi Boœjoj. ŒIDOVOM Rim 10:12 Jer nema razlike meåu Œidovom i Grkom; jer je isti Gospodin sviju, bogat za sve, koji ga zazivaju. ŒIDOVSKI 6 Mat 2:2 “Gdje je novoroåeni kralj œidovski? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doåosmo da mu se poklonimo.” Mat 27:29 Tada opletoæe vijenac od trnja, metnuæe mu ga na glavu i dadoæe mu trsku u desnicu. Onda su pregibali koljeno pred njim i rugali mu se govoreøi: “Zdravo, kralju œidovski!” Mat 27:37 Viæe glave njegove priçvrstiæe natpis s oznakom krivnje njegove: “Ovo je Isus, kralj œidovski.” Luk 23:38 Nad njim je bio natpis napisan pismom grçkim, latinskim i hebrejskim: “Ovo je Kralj œidovski.” Iva 6:4 A bio je blizu œidovski blagdan Pashe. Iva 7:2 A bio je blizu œidovski blagdan

880 sjenica. ŒIDOVSKIH 1 Dje 20:19 Sluœeøi Gospodinu sa svom poniznosti i sa suzama i kuænjama, koje me snaåoæe od zasjeda œidovskih; ŒIDOVSTVU 2 Gal 1:13 Jer ste çuli moje œivljenje nekad u Œidovstvu, da sam odviæe progonio crkvu Boœju i ruæio je. Gal 1:14 I napredovao sam u œidovstvu veøma od mnogih vrænjaka svojih u narodu svojemu, i viæe sam revnovao za predaje otaca svojih. ŒIDOVU 2 Dje 10:28 Tada im reçe: “Kako znate, çovjeku Œidovu nije dopuæteno druœiti se ili dolaziti k tuåinu. Ali Bog meni pokaza, da nijednoga çovjeka ne zovem okaljanim ili neçistim. Rim 1:16 Jer se ne stidim evanåelja, jer je sila Boœja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Œidovu, pa Grku. ŒIG 5 Otk 13:16 I uçini, da se svima, malim i velikim, i bogatim i siromaænim, i slobodnim i neslobodnim dadne œig na desnoj ruci njihovoj ili na çelima njihovim; Otk 13:17 I da nitko ne moœe ni kupiti ni prodati, osim tko ima œig: “ime zvijeri ili broj imena njezina. Otk 14:9 I treøi anåeo za njim ide govoreøi glasom velikim: “Ako se tko pokloni zvijeri i slici njezinoj, i primi œig na çelo svoje ili na ruku svoju, Otk 14:11 I dim muka njihovih diœe se u vijeke vjekova, i neøe imati poçinka dan i noø, koji se klanjaju zvijeri i slici njezinoj, i ako tko primi œig imena njezina. Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . ŒIGA Otk 20:4 T vidjeh prijestolja, i sjedili su na njima, i dade im se sud; i vidjeh duæe pogubljenih zbog svjedoçanstva Isusova i zbog rijeçi Boœje; i koji se ne pokloniæe zvijeri ni slici njezinoj, i ne primiæe œiga na çelu i na ruci svojoj; i oœivjeæe i kr ŒITA 6 Pst 42:7 I Josip kad vidje braøu svoju, poznade ih dakako, ali se uçini kao da ih ne poznaje, oætro se otrese na njih i reçe im: “Odakle dolazite?” Odgovoriæe: “Iz zemlje kanaanske, da kupimo œita.” Rut 3:7 Kad je Boaz jeo i pio i dobre volje bio, leœe da spava iza stoga œita. A ona doåe polako, podiœe pokrivaç s nogu njegovih i leœe tamo. Job 5:26 U sitoj starosti siøi øeæ u grob, kao æto se snopovi œita snose u vrijeme zrelosti. M.Iz 11:26 Tko ne da œita, proklinje ga narod; tko ga daje, na glavu njegovu dolazi blagoslov. Iza 55:1 “Ustanite, svi œedni, doåite na vodu; koji nemate novaca, doåite, kupujte œita i jedite! Doåite, kupujte vina i mlijeka bez novaca i bez plaøanja! Amo 8:6 Kupovat øemo siromaha za novce, ubogoga za par opanaka. Htjeli bismo prodavati otraœak od œita. ŒITNICA Luk 12:24 Pogledajte gavrane! Ne siju, ne œanju, nemaju spremnica ni œitnica: “Bog ih hrani, a koliko ste vi vredniji od ptica!

ŒITNICAMA P.Zk 28:8 Gospod øe ti dati blagoslov u œitnicama tvojim i u svakom poslu ruku tvojih. On øe te blagosloviti u zemlji, koju ti daje Gospod, Bog tvoj. ŒITNICE 4 M.Iz 3:10 Tada øe se napuniti œitnice tvoje obilja, i prelijevat øe se vino iz kaca tvojih. Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. Mat 6:26 Pogledajte na ptice nebeske! One ne siju, ne œanju, ne skupljaju u œitnice: Otac ih vas nebeski hrani. Nijeste li vi viæe vrijedni od njih? Luk 12:18 Ovako øu çiniti, reçe:, Sruæit øu œitnice svoje i sagradit øu veøe. U njih øu skupiti sav prihod svoj i sva dobra svoja. ŒITNICU 2 Mat 3:12 Vijaçom u ruci on øe oçistiti gumno svoje; skupit øe pæenicu u svoju œitnicu, a pljevu øe spaliti ognjem neugasivim.” Mat 13:30 Ostavite samo da zajedno oboje raste do œetve. U vrijeme œetve reøi øu tada œeteocima: “Skupite najprije kukolj i sveœite ga u snoplje da se spali. A pæenicu nosite u œitnicu moju.” ŒITO 5 Psl 4:7 Viæe radosti stavio si mi u srce u doba œetve, kad rodi œito i vino u izobilju. Psl 65:9 Ti si blagoslovio zemlju, zalio si je i bogato napunio potokom Boœjim punim vode; dajeæ da joj uspijeva œito; tako si je opremio, Hos 14:7 Tada øe opet stanovati u sjeni i opet sijati œito i cvjetat øe kao vinova loza. Postat øe slavni kao vino libanonsko. Joe 1:10 Opustjelo je polje, uvenula je zemlja, jest, œito je uniæteno, usahnulo je vino, nestalo je ulja. Joe 1:17 Usjevno zrno leœi trulo pod grudama. Prazne stoje œitnice. Raspadaju se spreme, jer posahnu œito. ŒITOM Psl 65:13 Odijevaju se livade stadima; dokine su pokrivene œitom; vesele se i pjevaju. ŒIV 14 Brj 14:28 Kaœi im: Tako ja œiv bio, to je rijeç Gospodnja, kako vi izgovoriste pred mojim uæima, tako øu ja postupati s vama. P.Zk 16:3 Ne jedi s njom niæta kvasno! Sedam dana jedi 8 njom kruhove nekvasne, kruh nevolje, jer si u hitnji nagloj izaæao iz zemlje egipatske, da se spominjeæ dana izlaska svojega iz zemlje egipatske, dok si god œiv! P.Zk 23:6 Ne teœi nikad, dok si œiv, za njihov mir i njihov napredak! 2Sa 22:47 Œiv je Gospod! U sav glas neka je slavljena Hridina moja! Visoko hvaljen neka je Bog, hridina spasenja mojega! 1Kr 3:13 Ali dat øu ti i to, æto nijesi iskao, i bogatstvo i slavu, tako da tebi jednaka ne bude meåu kraljevima, dok si œiv. Psl 104:33 Pjevat øu Gospodu, dok sam œiv; slavit øu Gospoda, svojega, dok sam god. Psl 143:2 Ne idi na sud sa slugama svojim; jer nitko œiv nije pravedan pred tobom! Prp 9:4 Jer samo tko je pridruœen œivima, ima se joæ neæto nadati; jer bolje je œiv pas, nego mrtav lav. Iza 49:18 Podigni oçi svoje unaokolo i vidi: svi se oni skupljaju i dolaze k tebi. “Tako bio ja œiv”, – veli Gospod –: “svima njima ti

øeæ se zaodjenuti kao nakitom, opasat øeæ se njima kao nevjesta. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Mar 16:11 Kad su oni çuli, da je œiv i da se je objavio njoj, nijesu vjerovali. Rim 14:11 Jer je pisano: “Tako œiv ja, govori Gospodin, meni øe se pokloniti svako koljeno, i svaki øe jezik slaviti Boga.” Heb 9:17 Jer je oporuka po smrti utvråena, a nema nikakve snage, dok je œiv onaj, koji ju je naçinio. Otk 3:1 I anåelu crkve u Sardu napiæi: Ovako govori onaj, koji ima sedam Duhova Boœjih i sedam zvijezda: Znam tvoja djela; imaæ ime, da si œiv, a mrtav si. ŒIVA 7 Pst 1:21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva œiva biøa, æto se miçu, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro. Pst 8:21 Kad omirisa Gospod miris ugodni, reçe u sebi: “Nikada viæe neøu prokleti zemlje zbog ljudi; i makar je miæljenje srca çovje-çjega zlo od njegove mladosti, neøu ipak viæe uniætiti sva œiva biøa, kao æto uçinih. Zah 14:8 U onaj øe dan proteøi iz Jerusalema voda œiva jedna polovina u istoçno, druga polovina u zapadno more. Tako øe biti ljeti i zimi. Iva 4:11 œena mu odgovori: “Gospodine, ni zahvatiti nemaæ çim, a studenac je dubok. Odakle øeæ uzeti vodu œiva? 1Ko 15:45 Tako je i pisano: Prvi çovjek Adam postade duæa œiva”, posljednji Adam duh, koji oœivljuje. 1Ti 5:6 A ona koja je u slastima, mrtva je iako je i œiva. Otk 16:3 I drugi anåeo izli çaæu svoju u more; i postade krv kao od mrtvaca, i svaka duæa œiva umrije u moru. ŒIVE 17 Psl 73:3 Jer se uzbunih zbog bezboœnika videøi, kako bezboœnici dobro œive. Iza 26:19 Ali œive mrtvi tvoji, mrtvaci moji ustaju opet Probudite se i pjevajte, koji poçivate u prahu, jer je rosa svjetlosti tvoja rosa. Zemlja povraøa sjene.” Jer 2:13 “Jest, dvostruk je grijeh poçinio moj narod: “ostavili su mene, izvor œive vode, da kopaju sebi studence, raspucane bunareve, æto ne drœe vode. Jer 17:13 Nado Izraelova: Gospode! Svi, koji te ostave, posramit øe se; koji odstupe od tebe, zapisat øe se u prah, jer ostaviæe izvor vode œive, Gospoda. Luk 7:25 Ili æto ste izaæli? Da vidite çovjeka u mekanim haljinama? Ne, ljudi koji nose fine haljine i œive raskoæno, na dvorima su kraljeva. Iva 7:38 Tko vjeruje u mene, kako kaœe Pismo, iz njegova øe srca poteøi rijeke œive vode.” 1Ko 15:6 A zatim se je javio braøi, kojih je bilo viæe od pet stotina zajedno. Od njih mnogi œive i sad, a neki usnuæe; 2Ko 5:15 I za sve je umro, da i oni, koji œive, ne œive viæe sebi, nego onome, koji je za njih umro i uskrsnuo. 2Ko 5:15 I za sve je umro, da i oni, koji œive,

881 ne œive viæe sebi, nego onome, koji je za njih umro i uskrsnuo. Gal 6:16 I svi, koji po ovome pravilu œive, na njih mir i milosråe, i na Izraela Boœjega! Flp 3:17 Ugledajte se na mene, braøo, i gledajte na one, koji tako œive, kao æto nas imate za ugled! Flp 3:18 Jer mnogi œive, za koje sam vam mnogo puta govorio, a sad i plaçuøi govorim, kao neprijatelji kriœa Kristova; 2Ti 3:12 A i svi, koji poboœno hoøe da œive u Kristu Isusu, trpjet øe progonstvo. 2Ti 4:1 Zaklinjem te pred Bogom i Isusom Kristom, koji øe suditi œive i mrtve, dolaskom njegovim i kraljevstvom njegovim! 1Pe 4:5 Ali øe oni dati raçun onome, koji stoji spreman da sudi œive i mrtve. Jud 1:16 Oni mrmljaju i jadikuju nad svojom sudbinom, a œive po svojim poœudama. Usta njihova govore nadute rijeçi, i laskaju se ljudima zbog dobitka. Otk 7:17 Jer Janje, koje je nasred prijestolja, past øe ih i vodit øe ih na izvore œive vode; i Bog øe otrti svaku suzu od oçiju njihovih.” ŒIVEØI 3 Luk 15:13 Nekoliko dana kasnije, pokupi mlaåi sin sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje œiveøi raspuæteno. Tit 3:3 Jer i mi smo bili negda ludi, nepokorni, lutajuøi, sluœeøi razliçnim œeljama i slastima, u pakosti i zavisti œiveøi, mrski, jedan na drugoga mrzeøi. 1Pe 4:3 Jer je dosta, da ste proælo vrijeme çinili volju neznaboœaca, œiveøi u razuzdanosti, poœudama, pijanstvu, raspuætenim gozbama, pijankama i zloçinaçkom idolopoklonstvu. ŒIVEŒ 1 Luk 21:4 Jer svi baciæe od viæka svojega u darove Boœje, a ona metnu od sirotinje svoje sve, æto je sluœilo za njezin œiveœ.” ŒIVI 44 Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Izl 22:18 Ne dopuætaj da vraçarica œivi! Brj 16:33 Sa svim, æto su imali, siåoæe œivi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nesta iz zajednice. P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. P.Zk 8:3 Ponizio te je i glaåu te morio. Ali te je onda hranio manom, koju ti nijesi poznavao ni oçevi tvoji, da ti pokaœe, da çovjek ne œivi o samom kruhu, jer çovjek œivi o svemu, æto izlazi iz usta Gospodnjih. Job 19:25 Ali znam sigurno, da moj Otkupitelj œivi i da øe se onda dignuti nad prahom. Psl 22:26 Tada jedu siromasi i nasite se; tada hvale Gospoda, koji ga traœe; neka œivi srce njihovo dovijeka! Psl 55:15 Neka ih dostigne smrt, neka œivi siåu u podzemni svijet, jer je kuøa njihova, srce njihovo puno zloøe. Psl 91:16 Dat øu mu, da dugo œivi, i pokazat øu mu spasenje svoje.” Psl 145:16 Otvaraæ ruku svoju i sitiæ sve, æto œivi, dobrotom. M.Iz 21:17 Tko rado œivi u veseljima, u

siromaætvo øe pasti; tko voli vino i ulje, ne obogati se. Iza 34:1 Doåite, narodi, da çujete, pazite, plemena, neka çuje zemlja sa stanovnicima svojim, nadzemaljski svijet i sve, æto œivi na njemu! Jer 10:10 A Gospod je pravi Bog, œivi Bog i vjeçni kralj. Od srdœbe njegove zadræøe zemlja, narodi ne podnose gnjeva njegova. Eze 18:23 Bili bi mi drago bilo da pogine bezboœnik, govori svemoguøi Gospod, “a ne da se odvrati od putova svojih i da œivi?” Dan 4:17 Na zakljuçku nebeskih straœara osniva se ova zapovijed. Po œelji svetaca izlazi ova odredba, da upoznaju œivi, da Sveviænji ima vlast nad ljudskim kraljevstvom. On ga daje, kojemu ga hoøe dati. On moœe i najniœega postaviti za njegova vladaoca. Dan 4:34 “Poslije stanovitog vremena ja, Nebukadnezar, podigao sam oçi svoje k nebu, i razum moj opet mi se je vratio. Tada sam zahvalio Sveviænjemu i hvalio sam i slavio njega, koji œivi u vijeke, çija je vlast vjeçna i çije je kraljevstvo kroz sve naraæ Dan 6:26 Ovim izlazi od mene zapovijed, da se u svem podruçju vlasti moje ima svaki bojati i straæiti Boga Danielova, jer je on Bog œivi, koji ostaje dovijeka. Kraljevstvo se njegovo ne ukida nikada, i vlast njegova nema kraja. Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mat 4:4 On mu odgovori: “Stoji pisano: Çovjek ne œivi samo o kruhu, nego o svakoj rijeçi, æto dolazi iz usta Boœjih.” Luk 15:24 Jer ovaj moj sin bio je mrtav i œivi opet bio je izgubljen i naåe se.’ I stadoæe drœati radosnu gozbu. Luk 15:32 A trebalo je odrœati radosnu gozbu i proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i œivi opet; bio je izgubljen, i naåe se.’” Luk 24:23 Ali ne naåoæe tijela njegova. Doåoæe govoreøi da su im se ukazali anåeli, koji da su rekli, da on œivi. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:57 Kao æto mene posla œivi Otac, i ja œivim zbog Oca, tako øe i onaj, koji jede mene, œivjeti zbog mene. Iva 11:26 I ni jedan, koji œivi i vjeruje u mene, neøe umrijeti dovijeka. Vjerujeæ li to?” Dje 25:19 Nego su se prepirali s njim o nekim pitanjima svoje vjere i o nekakvu Isusu, koji je umro, a Pavao je tvrdio, da œivi. Rim 1:17 Jer se u njemu otkriva pravda Boœja iz vjere u vjeru, kao æto je pisano: “Pravednik œivi od vjere.” Rim 6:10 Jer æto umrije, grijehu umrije jedanput, a æto œivi, Bogu œivi. Rim 6:10 Jer æto umrije, grijehu umrije jedanput, a æto œivi, Bogu œivi. Rim 6:11 Tako i vi drœite sebe, da ste mrtvi grijehu, a œivi Bogu, u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 7:2 Jer je udata œena privezana zakonom za muœa, dok on œivi; a ako li je umro muœ njezin, razrijeæena je od zakona

muœevljega. Rim 7:18 Jer znam, da dobro ne œivi u meni, to jest u tijelu mojemu, jer htjeti imam u sebi, ali uçiniti dobro, ne nalazim. Rim 8:10 A ako je Krist u vama, tijelo je mrtvo zbog grijeha, a duh œivi zbog pravde. 1Ko 7:12 A ostalima kaœem ja, ne Gospodin: “Ako koji brat ima nevjernicu œenu, i ona pristane da œivi s njim, neka je ne otpuæta! 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. 2So 3:6 A zapovijedamo vam, braøo, u ime Gospodina naæega Isusa Krista, da se odvojite od svakoga brata, koji œivi neuredno, a ne po predaji, koju primiæe od nas. Heb 7:25 Zato i moœe uvijek spasiti one, koji po njemu dolaze k Bogu, kad svagda œivi, da ih zagovara. Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. Otk 4:9 I kad biøa dadoæe slavu i çast i hvalu onome, koji sjeåaæe na prijestolju, i koji œivi u vijeke vjekova, Otk 4:10 Padoæe dvadeset i çetiri starjeæine pred onim, koji sjeåaæe na prijestolju, i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova, i metnuæe krune svoje pred prijestolje govoreøi: Otk 5:14 I çetiri biøa govorahu: “Amen”. I dvadeset i çetiri starjeæine padoæe i pokloniæe se onome, koji œivi u vijeke vjekova. Otk 10:6 I zakle se onim, koji œivi u vijeke vjekova, koji stvori nebo i æto je na njemu, i zemlju i æto je na njoj, i more i æto je u njemu, da vremena viæe neøe biti, Otk 19:20 I hi uhvaøena zvijer, i s njom laœni prorok, koji uçini pred njom znake, kojima zavede one, koji primiæe œig zvijerin, i koji se klanjaju slici njezinoj. Œivi su bili baçeni oboje u jezero ognjeno, koje gori sumporom; . ŒIVIÆ 6 Izl 20:12 Poætuj oca svojega i mater svoju, da dugo œiviæ u zemlji; koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! Izl 34:10 On reçe: “Evo, ja sklapam zavjet. Pred cijelim narodom tvojim uçinit øu çudesa, kakva se nijesu dogodila na svoj zemlji i ni u kojem narodu, i narod, meåu kojim œiviæ, vidjet øe djelovanje Gospodnje, jer çudovito je, æto øu uçiniti na tebi. P.Zk 5:16 Poætuj oca svojega i mater svoju, kao æto ti je zapovjedio Gospod, Bog tvoj, da dugo œiviæ i da ti dobro bude u zemlji, koju øe ti dati Gospod, Bog tvoj! P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! P.Zk 16:20 Imaj jedino i samo pravicu pred oçima, da dugo œiviæ i posjedneæ zemlju, koju ti dadne Gospod, Bog tvoj! P.Zk 25:15 Puna i prava utega neka ti je, puna i prava mjera neka ti je, i da dugo œiviæ u zemlji, koju ti da je Gospod, Bog tvoj! ŒIVIH 8 Pst 7:15 Uåoæe k Noi u kovçeg, po dvoje od

882 svih œivih biøa. Brj 18:15 Svako prvençe od svih œivih biøa, æto se prinosi Gospodu, od çovjeka i od stoke, neka je tvoje. Ipak prvoroåeno od çovjeka moraæ dati otkupiti. I prvençe od neçiste stoke imaæ dati otkupiti. Job 28:13 Çovjek ne zna puta k njoj, ona ne boravi u zemlji œivih. Job 33:30 Da otrgne duæu njegovu od groba, da mu svijetli svjetlost œivih, Psl 27:13 Tvrdo vjerujem, da øu gledati dobrotu Gospodnju zemlji œivih. Psl 116:9 Hodam pred Gospodom u zemlji œivih. Iza 53:8 Iz tjeskobe i suda bio je uzet, i tko da iskaœe sudbinu njegovu. Bio je istrgnut iz zemlje œivih i za opaçine naroda mojega bio je na smrt pogoåen. Mat 22:32 Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? A Bog nije Bog mrtvih, nego œivih.” ŒIVIM2 Pst 1:28 I Bog ih blagoslovi, i reçe im Bog: “Raåajte se i mnoœite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama mor-skim, nad pticama nebeskim i nad svakim œivim biøem, æto se miçe na zemlji!” Psl 118:17 Nijesam umro; ja œivim i navjeæøivat øu djela Gospodnja. Psl 119:116 Podupri me po rijeçi svojoj, da œivim, i nemoj me osramotiti u nadanju mojem! Eze 10:2 On reçe çovjeku, koji je bio obuçen u laneno platno: “Uåi u prostor meåu toçkovima pod kerubinima i napuni ruke svoje œivim ugljevljem iz prostora meåu kerubinima i razaspi ga na grad! On uåe pred mojim oçima. Mat 26:63 Isus je æutio. Tada mu reçe veliki sveøenik: “Zaklinjem te Bogom œivim: “Kaœi nam, jesi li ti Krist, Sin Boœji?” Iva 6:57 Kao æto mene posla œivi Otac, i ja œivim zbog Oca, tako øe i onaj, koji jede mene, œivjeti zbog mene. Iva 14:19 Joæ malo, i svijet me neøe viæe vidjeti. A vi me vidite, jer ja œivim, a i vi øete œivjeti. Gal 2:19 Jer ja sam po zakonu umro zakonu, da œivim Bogu; s Kristom sam pribijen na kriœ. Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Gal 2:20 A ja œivim, ali ne viæe ja, nego œivi u meni Krist. A æto sad œivim u tijelu, œivim u vjeri u Sina Boœjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene. Otk 1:18 I œivi: i bio sam mrtav, i evo œivim u vijeke vjekova, i imam kljuçeve od smrti i podzemlja. ŒIVIMA 5 Pst 3:20 Adam nadjenu œeni svojoj ime Eva; jer postade mati svima œivima. Brj 16:48 Osta stojeøi meåu mrtvima i œivima, dok ne presta pomor. Prp 9:4 Jer samo tko je pridruœen œivima, ima se joæ neæto nadati; jer bolje je œiv pas, nego mrtav lav. Dje 10:42 I zapovjedio nam je, da propovijedamo narodu i da svjedoçimo, da je on odreåen od Boga za suca œivima i mrtvima.

Rim 14:9 Jer zato Krist umrije i oœivje, da zavlada i mrtvima i œivima. ŒIVIMO2 Dje 17:28 Jer u njemu œivimo, i miçemo se, i jesmo, kao æto i neki od vaæih pjesnika rekoæe: ‘Njegov smo i rod.’ Rim 8:4 Da se pravda zakona ispuni u nama, koji ne œivimo po tijelu, nego po Duhu. Rim 8:12 Tako dakle, braøo, nijesmo duœnici tijelu, da po tijelu œivimo. 1Ko 10:11 A ovo se sve u slici dogaåalo njima, a napisano je za opomenu nama, koji œivimo u posljednja vremena. 2Ko 4:2 Nego se odriçemo tajnoga srama, ne œivimo u lukavstvu, niti iskrivljujemo rijeç Boœju, nego se navjeæøivanjem istine preporuçujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom. Gal 5:25 Ako u duhu œivimo, i hodajmo u duhu! 1So 4:15 Jer vam ovo govorimo po rijeçi Gospodnjoj, da mi, koji œivimo, koji ostajemo za dolazak Gospodnji, neøemo preteøi onih, koji su usnuli. 1So 4:17 Onda øemo mi, koji œivimo, koji smo ostali, biti zajedno s njima uzeti u oblake, u susret Gospodinu u zraku, i tako øemo svagda biti s Gospodinom. 1So 5:10 koji umrije za nas, da mi, ili bdjeli, ili spavali, zajedno s njim œivimo. Heb 12:9 Onda: “karali su nas tjelesni oçevi naæi, i ætovali smo ih; pa neøemo li se zar mnogo radije pokoravati Ocu duhova, da œivimo? 1Pe 2:24 Koji je grijehe naæe sam na tijelu svojemu ponio na drvo, da grijehima umremo i pravdi da œivimo, çijim se ranama iscijeliste. 1Iv 4:9 Po tom se pokaza ljubav Boœja prema nama, æto Bog Sina svojega jedinoroåenoga posla na svijet, da œivimo po njemu. ŒIVINA Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. ŒIVINÇE 9 L.Zk 24:18 Tko ubije œivinçe, ima ga nadoknaditi, œivinçe za œivinçe. L.Zk 24:18 Tko ubije œivinçe, ima ga nadoknaditi, œivinçe za œivinçe. L.Zk 24:18 Tko ubije œivinçe, ima ga nadoknaditi, œivinçe za œivinçe. Psl 73:22 Tada sam bio kao œivinçe bez razbora; kao nijema stoka, tako sam stajao pred tobom. M.Iz 12:10 Pravednik se brine za ono, æto treba œivinçe njegovo, a u bezboœnika je srce bez osjeøaja. Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. Luk 10:34 Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiœe na svoje œivinçe, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega. Heb 12:20 Jer nijesu mogli da podnesu

zapovijedi: “Ako se i œivinçe dotakne gore, kamenovat øe se.” ŒIVINE 1 Tit 1:12 Reçe netko od njih, njihov vlastiti prorok: “Kreøani su svagda laœljivi, zle œivine, besposleni trbusi.” ŒIVIO 5 Pst 6:9 Ovo je potomstvo Noino: Noa je bio pravedan çovjek i bez prijekora u svojem naraætaju; Noa je œivio po zapovijedi Boœjoj. Psl 72:15 Neka bi dugo œivio i darivao ih zlatom iz Æebe! A oni neka se svagda mole za njega i neka mu uvijek prose blagoslov! Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. Luk 1:80 Djeçak je rastao i jaçao u duhu. Œivio je u pustinji do onoga dana, kad se je pokazao pred Izraelom. Rim 7:9 A ja sam œivio nekad bez zakona; a kad doåe zapovijed, grijeh oœivje. ŒIVITE 17 M.Iz 9:6 Ostavite ludost, da œivite! Poåite putem razboritosti! Eze 18:32 Jer meni nije mila smrt onoga koji ima umrijeti, govori svemoguøi Gospod. “Obratite se i œivite!” Amo 5:14 Traœite dobro a ne zlo, da œivite! Tada øe Gospod, Bog nad vojskama, biti i s vama, kako ste rekli. Rim 8:13 Jer ako œivite po tijelu, umrijet øete; ako li Duhom djela tjelesna umrtvite, œivjet øete. 1Ko 3:3 Jer ste joæ tjelesni, jer kad je meåu vama zavist i prepiranje, nijeste li tjelesni, i ne œivite li po çovjeku? 2Ko 13:11 Uostalom, braøo, radujte se, budite savræeni, tjeæite jedni druge, jednako mislite, œivite u miru, i Bog ljubavi i mira bit øe s vama. Gal 5:16 A velim: “U duhu œivite, i œelja tjelesnih neøete izvræiti! Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Efe 5:8 Jer ste bili nekada tama, a sad ste svjetlost u Gospodinu. Kao djeca svijetla œivite! Flp 1:27 Samo œivite dostojno evanåelja Kristova, da ili doåem i vidim vas, ili sam nenazoçan, çujem za vas, da stojite u jednome duhu, i da se jednoduæno zajedno borite za vjeru u evanåelje. Kol 1:10 Da œivite dostojno Gospodina, te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u spoznaji Boœjoj, Kol 2:6 Kako dakle primiste Krista Isusa Gospodina, onako œivite u njemu, Kol 4:5 Mudro œivite prema onima, koji su vani, vrijeme iskupljujuøi! 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 1So 5:13 Da ih osobito cijenite u ljubavi zbog djela njihova; œivite u miru meåu sobom! 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. 2Pe 3:11 I jer øe se ovo sve jedanput

883 raspasti, kako treba da vi sveto i poboœno œivite, ŒIVJELA Pst 7:23 Tako istrijebi on sva biøa, æto su œivjela na zemlji, çovjeka, stoku, ætogod gmiœe i ptice nebeske; sve je bilo istrijebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i æto je bilo s njim u kovçegu. ŒIVJELI 5 L.Zk 26:34 Tada øe zemlja mjesto poruæenih subota svojih dobiti çitavo vrijeme, kad bude leœala opustoæena, a vi budete œivjeli u zemlji svojih neprijatelja. Zemlja øe poçivati i subote svoje nadomjestiti. Prp 2:7 Nabavih sebi sluga i sluækinja, imadoh kuønu çeljad i posjedovao goveda i ovaca viæe negoli svi, koji su œivjeli preda mnom u Jerusalemu. 2Ko 1:12 Jer je naæa slava ovo, svjedoçanstvo savjesti naæe, da smo u svetosti i iskrenosti pred Bogom, a ne u mudrosti tjelesnoj, nego u milosti Boœjoj œivjeli u svijetu, a osobito meåu vama. Efe 2:3 U kojima smo i mi svi nekad œivjeli po œeljama tijela svojega, çineøi volju tijela i pomisli, i bili smo po naravi djeca srdœbe, kao i ostali; Heb 13:9 Ne dajte se zavesti razliçnim i tuåim naukama, jer je bolje miloæøu utvråivati srce, negoli jelima, od kojih ne imadoæe koristi oni, koji su œivjeli u njima. ŒIVJET 13 Pst 27:40 Od maça svojega œivjet øeæ i bratu øeæ svojemu sluœiti. Otrgneæ li se, jaram øeæ njegov stresti s vrata svojega.” M.Iz 15:27 Tko steçe nepravedan dobitak, razara kuøu svoju; kome se gadi mito, œivjet øe mirno. M.Iz 28:16 Knez, koji nema razboritosti, vræi mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, œivjet øe dugo. Hos 6:2 Iza dva dana on øe nas veø ozdraviti, treøi dan podignut øe nas, i œivjet øemo pred licem njegovim. Amo 5:4 Jest, ovako veli Gospod kuøi Izraelovoj: “Traœite me, i œivjet øete! Iva 5:25 Zaista, zaista, kaœem vam: Dolazi ças, i veø je tu, kad øe mrtvi çuti glas Sina Boœjega, i koji ga budu çuli, œivjet øe. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:58 Ovo je kruh, koji siåe s neba, ne kao æto vaæi oçevi jedoæe manu, i pomrijeæe. Tko jede ovaj kruh, œivjet øe dovijeka.” Iva 11:25 Isus joj reçe: “Ja sam uskrsnuøe i œivot. Tko vjeruje u mene, ako i umre, œivjet øe. Rim 8:13 Jer ako œivite po tijelu, umrijet øete; ako li Duhom djela tjelesna umrtvite, œivjet øete. Gal 3:12 A zakon nije od vjere, nego “onaj tko çini, œivjet øe u njima”. Heb 10:38 A pravednik moj œivjet øe od vjere; ako li odstupi, neøe mojoj duæi ugoditi.” Jak 4:15 Mjesto da govorite: “Ako Gospodin htjedne, œivjet øemo i uçinit øemo ovo ili ono.” ŒIVJETI 8 Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po

njemu. Iva 6:57 Kao æto mene posla œivi Otac, i ja œivim zbog Oca, tako øe i onaj, koji jede mene, œivjeti zbog mene. Iva 14:19 Joæ malo, i svijet me neøe viæe vidjeti. A vi me vidite, jer ja œivim, a i vi øete œivjeti. 1Ko 9:14 Tako je i Gospodin zapovjedio, da oni, koji evanåelje propovijedaju, od evanåelja trebaju i œivjeti. 2Ko 13:4 Jer ako je i raspet bio po slabosti, ali œivi po sili Boœjoj; jer smo i mi slabi u njemu, ali øemo œivjeti s njim silom Boœjom meåu vama. Efe 5:15 Gledajte dakle pomno, kako øete œivjeti; ne kao nemudri, nego kao mudri, 1So 4:1 Uostalom dakle, braøo, molimo vas i opominjemo u Gospodinu Isusu, kao æto ste nauçili od nas, kako vam treba œivjeti i ugaåati Bogu, da tako i œivite, da sve viæe napredujete. 2Ti 2:11 Pouzdana je rijeç: Ako smo s njim umrli, s njim øemo i œivjeti; ŒIVLJENJA Heb 13:7 Sjeøajte se svojih predstojnika, koji su vam govorili rijeç Boœju; gledajte na svræetak njihova œivljenja, ugledajte se na vjeru njihovu! 1Pe 1:17 I ako zovete Ocem onoga, koji, ne gledajuøi tko je tko, sudi svakome po djelu, provodite vrijeme svojega œivljenja u straœu, 1Pe 1:18 Znajuøi, da nijeste otkupljeni raspadljivim srebrom ili zlatom iz grjeænoga svojega œivljenja, koje vam je predano od otaca, ŒIVLJENJE 6 M.Iz 14:14 Za œivljenje svoje prima odmetnik plaøu, a tako i çovjek dobar za djela svoja. M.Iz 19:10 Dobro œivljenje ne pristaje luåaku; joæ manje slugi, da vlada knezovima. Gal 1:13 Jer ste çuli moje œivljenje nekad u Œidovstvu, da sam odviæe progonio crkvu Boœju i ruæio je. 2Ti 3:10 A ti si se ugledao na moju nauku, œivljenje, namjeru, vjeru, dugotrpnost, ljubav, strpljivost, 1Pe 3:2 Kad vide çisto œivljenje vaæe sa strahom. 1Pe 3:16 Ali s krotkoæøu i strahom imajuøi dobru savjest, da se oni, koji kleveøu vaæe dobro œivljenje u Kristu, posrame u onome, u çemu vas kude. ŒIVLJENJEM 2 Jak 3:13 Tko je meåu vama mudar i pametan, neka pokaœe dobrim œivljenjem djela svoja u krotkosti mudrosti! 2Pe 2:7 Samo je izbavio pravednoga Lota, koji morade teæko da prepati pod neobuzdanim œivljenjem bezakonika. ŒIVLJENJU 1Pe 1:15 Nego po primjeru Sveca, koji vas je pozvao, i sami budite sveti u svemu œivljenju; ŒIVO 6 Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Psl 18:13 Gospod pusti, da gromovi zagrme na nebu, Sveviænji pusti, da zaori glas njegov: grad i œivo ugljevlje, Psl 89:47 Spomeni se, Gospode: “Æto je œivo kako si ni na æto stvorio svu djecu çovjeçju?

M.Iz 25:22 Jer tako zgrøeæ œivo ugljevlje na glavu njegovu, i Gospod øe ti to platiti. Luk 17:33 Koji gleda da uzdrœi œivo svoj, izgubit øe ga; tko ga izgubi, uzdrœat øe ga. 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. ŒIVOGA2 Psl 42:2 Duæa moja œeåa Boga, Boga œivoga; kad smijem doøi, prikazati se pred Bogom. Mat 16:16 Simon Petar odgovori: “Ti si Krist, Sin Boga œivoga. Luk 24:5 Od straha sruæiæe pogled na tlo. A oni im rekoæe: “Æto traœite œivoga meåu mrtvima? 2Ko 3:3 Koji ste se pokazali, da ste poslanica Kristova od nas izraåena i napisana ne crnilom, nego Duhom Boga œivoga, ne na kamenim ploçama, nego na tjelesnim ploçama srca. 2Ko 6:16 Kakav li sporazum ima hram Boœji s idolima? Jer smo mi hram Boga œivoga, kao æto reçe Bog: “Stanovat øu u njima, i meåu njima øu hodati, i bit øu im Bog, i oni øe biti moj narod. 1Ti 3:15 Ako li se zadrœim, da znaæ, kako ti se treba vladati u kuøi Boœjoj, koja je crkva Boga œivoga, stup i tvråa istine. 1Ti 4:10 Jer zato se trudimo, i podnosimo sramotu, jer se uzdamo u Boga œivoga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika. 1Ti 6:17 Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj, da se ne ponose, niti uzdaju u bogatstvo nestalno, nego u Boga œivoga, koji nam sve da je obilato za uœitak; Heb 3:12 Gledajte, braøo, da ne bude kad u kojemu od vas zlo srce nevjerstva, da odstupi od Boga œivoga; Heb 10:31 Straæno je upasti u ruke Boga œivoga. Heb 12:22 Nego pristupiste gori Sionskoj i gradu Boga œivoga, Jerusalemu nebeskome, i mnogim tisuøama anåela, 1Pe 1:23 Jer ste ponovo roåeni ne od sjemena, koje trune, nego od onoga, koje ne trune, rijeçju œivoga Boga, koja ostaje dovijeka. ŒIVOME 1 1Pe 2:4 Pristupite k njemu, kamenu œivome, koji je, istina, od ljudi odbaçen, ali je od Boga izabran i çaæøen, ŒIVOMU 3 Psl 84:2 Duæa je moja çeznula i ginula za dvorima Gospodnjim; srce moje i tijelo moje klicali su Bogu œivomu.. 1So 1:9 Jer oni obznanjuju za nas, kakav smo ulazak imali k vama, i kako ste se obratili k Bogu od idola, da sluœite Bogu œivomu i Istinitomu, Heb 9:14 Koliko øe viæe krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, oçistiti savjest naæu od mrtvih djela, da sluœimo Bogu œivomu! ŒIVOT 151 Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Izl 30:15 Bogataæ neka ne daje viæe, a siromah ne manje od pola æekela, kad dajete prilog Gospodu kao otkup za œivot svoj. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na

884 pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. L.Zk 26:16 Onda øu i ja prema tome postupati s vama i staviti na vas kuænje strahovite: suæicu i vruøicu, koje øe vam oçni vid oduzeti i œivot vam oteti. Zaludu øete onda sijati sjeme svoje, jer øe ga pojesti neprijatelji vaæi. P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. P.Zk 28:66 Œivot svoj vidjet øeæ da visi o koncu. Drhtat øeæ danju i noøu i neøeæ se osjeøati nikada siguran za œivot svoj. P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! P.Zk 30:20 Ljubi Gospoda, Boga svojega, sluæaj ga i budi mu vjerno odan, jer o tom ovisi œivot tvoj i duljina dana tvojih, æto ih smijeæ provesti u zemlji, za koju se zakleo Gospod ocima tvojim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da øe im je dati.” P.Zk 32:18 A na Hridinu, koja ti œivot dade, nijesi viæe mislio, zaboravio si Boga, koji te u svijet stavi. 1Sa 19:5 On je œivot svoj stavio na kocku i Filistejina ubio. Tako je dao svemu Izraelu veliku pobjedu. Ti si to vidio i radovao si se. Zaæto dakle da se ogrijeæiæ o krv neduœnu i Davida ubijeæ ni za æto? 2Kr 5:7 Kad je kralj Izraelov bio proçitao pismo, razdrije haljine svoje i povika: “Zar sam ja Bog, koji moœe ubiti i œivot povratiti, te ovaj æalje k meni, da oslobodim çovjeka od njegove gube? Tu vidite jasno, da on traœi svaåu s menom.” Job 2:6 Tada reçe Gospod Sotoni: “Dobro, neka ti je on u vlasti! Samo mu moraæ saçuvati œivot!” Job 10:1 Dodijao je œivot meni; zato øu pustiti od sebe tuœbu svoju; govorit øu u gorkosti duæe svoje. Job 10:12 I dao si mi œivot pun milosti, i briga je tvoja zaætitila duh moj. Job 12:10 Kojemu u rukama poçiva œivot svih biøa i duh svakoga tijela çovjeçjega? Job 33:22 Duæa se njegova pribliœuje grobu, œivot njegov carstvu mrtvih. Psl 23:6 Samo sreøa i milost pratit øe me kroz sav œivot; i prebivat øu u domu Gospodnjem zauvijek. Psl 31:10 Jer iæçezava œivot moju boli, godine moje u uzdisanju; iscrpla se snaga moja od zlodjela mojih, i kosti moje usahnuæe. Psl 34:12 Tko je taj çovjek, koji ljubi œivot, koji œeli sebi godine, da okusi sreøu? Psl 39:5 Eto, s pedlja izmjerio si œivot moj; vrijeme je moje pred tobom kao niæta; samo je dah çovjek, makar kako stoji çvrsto. Psl 39:11 Ti karaæ çovjeka kaznama za zlodjela; ti pustiæ da proåe œivot njegov kao moljçev; ah, samo je dah svaki çovjek! Psl 49:8 Previsoka je cijena za œivot

njegov; ne doteçe dovijeka! Psl 72:13 On se smiluje slabima i ubogima i spasava œivot jadnima. Psl 72:14 iz pritiska i nasilja otkupljuje œivot njihov: “u oçima je njegovim dragocjena krv njihova. Psl 86:13 “Jest, milost je tvoja velika prema meni: izbavio si œivot moj iz dubina carstva mrtvih.” Psl 88:3 Jer je duæa moja puna jada; œivot je moj blizu carstvu mrtvih. Psl 97:10 Koji ljubite Gospoda, mrzite na zlo, on çuva œivot pravednika svojih; otima ih iz ruku bezboœnika. Psl 103:4 Koji çuva od propasti œivot i tvoj, koji te kruni miloæøu i milosråem, Psl 119:9 Kako mladiø drœi çist œivot svoj? Ako toçno obdrœava rijeç tvoju. Psl 119:37 Odvrati oçi moje, da ne gledaju ispraznost; daj mi, da naåem œivot na putovima tvojim! Psl 142:4 Pogledaj nadesno i vidi: nemam nikoga, koji pazi na me; nestade mi svakoga utoçiæta; nitko se ne brine za œivot moj. M.Iz 3:2 Jer ti one donose dug œivot, godine blagostanja i puno sreøe. M.Iz 3:16 Dug œivot krije se u desnici njezinoj, bogatstvo i çast u ljevici njezinoj. M.Iz 4:13 Drœi çvrsto pouke, ne puætaj je, çuvaj je, jer ona je œivot tvoj. M.Iz 8:35 Jer tko naåe mene, naåe œivot i æto œeli, dobije od Gospoda. M.Iz 10:16 Prihodi pravednikovi sluœe za œivot, a dobitak bezboœnikov za grijeh. M.Iz 13:3 Tko çuva usta svoja, çuva œivot svoj; tko razvaljuje usne svoje, propada. M.Iz 13:8 U bogatstvu njegovu otkup je za œivot njegov, a siromah ne treba sluæati prijetnju. M.Iz 14:30 Œivot je tijelu srce mirno, a strast je kao gnjileœ u kostima. M.Iz 16:7 Ako je çiji œivot mio Gospodu, onda on pomiri s njim i neprijatelje njegove. M.Iz 16:17 Put je pravednih: “kloniti se oda zla; tko pazi na put svoj, çuva œivot svoj. M.Iz 19:16 Tko drœi zapovijedi, çuva œivot svoj; tko ne pazi na putove svoje, ide u propast. M.Iz 23:22 Sluæaj oca, koji ti je dao œivot; ne preziri matere svoje, kad ostari! Prp 7:12 Jer je u sjeni mudrosti çovjek tako dobro zaklonjen kao u sjeni novaca; a znanje mudrosti ima prednost u tom, æto daje œivot onome, koji je posjeduje. Iza 38:12 Stan se moj raspada, odnosi se od mene kao æator pastirski; kao tkalac savio sam œivot svoj: on me odsijeca od osnutka, prije nego joæ dan bude noø, çiniæ mi kraj. Iza 43:4 Jer si mi tako drag, tako vrijedan i tako mio, dao bih ljude za te, narode za œivot tvoj. Iza 53:12 Zato øu mu dati mnoge kao dio, mnogobrojne øe on prisvojiti zato, jer je dao œivot svoj na smrt, i bio ubrojen meåu zloçince, i nosio grijehe mnogih, i molio se za zloçince.” Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Jer 45:5 Æto øeæ traœiti za sebe velike stvari? Ne traœi, jer evo: Na svako tijelo pustit øu nesreøu,’ govori Gospod, a tebi øu dati œivot tvoj kao plijen u svim mjestima, kamo otideæ!’”

Dan 12:2 Mnogi od onih, koji spavaju u prahu zemaljskom, probudit øe a se, jedni na œivot vjeçni, drugi na sramotu i prijekor vjeçni. Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Mat 6:25 Zato vam kaœem: Ne budite tjeskobno zabrinuti za œivot svoj, æto øete jesti i æto øete piti, ni za tijelo svoje, u æto øete se obuøi. Nije li œivot viæe od hrane i tijelo nije li viæe od odijela? Mat 6:27 Tko od vas moœe svojim brigama produljiti œivot svoj i za jedan samo pedalj? Mat 7:14 Nasuprot uska su vrata i tijesan put, æto vodi u œivot, i malo ih ga samo nalazi. Mat 10:39 Tko gleda da dobije œivot svoj, izgubit øe ga, a tko izgubi œivot svoj zbog mene, dobit øe ga. Mat 10:39 Tko gleda da dobije œivot svoj, izgubit øe ga, a tko izgubi œivot svoj zbog mene, dobit øe ga. Mat 16:25 Jer tko hoøe œivot svoj da saçuva, izgubit øe ga; a tko izgubi œivot svoj zbog mene, naøi øe ga. Mat 16:25 Jer tko hoøe œivot svoj da saçuva, izgubit øe ga; a tko izgubi œivot svoj zbog mene, naøi øe ga. Mat 18:8 Ako te ruka tvoja ili noga tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci je od sebe! Bolje ti je uøi u œivot hromu ili kljastu, negoli s dvije ruke i dvije noge da budeæ baçen u oganj vjeçni. Mat 18:9 I ako te oko tvoje sablaœnjava, izvadi ga i baci ga od sebe! Bolje ti je s jednim okom uøi u œivot, negoli s dva oka da budeæ baçen u oganj pakleni. Mat 19:16 I gle, tada pristupi jedan k njemu i zapita: “Uçitelju, æto dobra moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mat 19:17 On mu odgovori: “Æto me pitaæ za dobro? Samo je jedan dobar. A ako hoøeæ uøi u œivot, drœi zapovijedi!” Mat 19:29 Jest, svaki, koji ostavi kuøu, brata, sestru, oca, majku, dijete i polje zbog imena mojega, primit øe stostruko za to i baætinit øe œivot vjeçni. Mat 20:28 Tako ni Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da œivot svoj dadne u otkup za mnoge. Mat 25:46 Ovi øe uøi u muku vjeçnu, a pravednici u œivot vjeçni. Mar 3:4 Onda ih upita: “Treba, li u subotu dobro çiniti ili zlo? Œivot spasiti ili pustiti da propadne?” Æutjeli su. da uåeæ sakat u œivot, negoli da s dvije ruke ideæ u pakao, u oganj neugasivi, Mar 10:17 Kad poåe dalje svojim putem, pritrça mu netko, pade pred njega na koljena i upita ga: “Uçitelju dobri, æto moram çiniti, da postignem œivot vjeçni?” Mar 10:30 A da ne primi sve stostruko: “veø sada u ovom svijetu – ako i s progonima – kuøu, brata, sestru, majku, dijete i polje, a u buduøem svijetu œivot vjeçni. Mar 10:45 I Sin çovjeçji nije doæao, da mu sluœe, nego da sluœi i da dadne œivot svoj u otkup za mnoge.” Luk 6:9 Tada im reçe Isus: “Pitam vas: “Ima li se u subotu çiniti dobro ili zlo? Œivot spasiti ili pogubiti?” Luk 10:28 Reçe mu: “Pravo si odgovorio, çini to, i imat øeæ œivot!” Luk 12:15 Onda nastavi: “Pazite i çuvajte

885 se od svake lakomosti! Ako tko i obiluje, njegov œivot nije ipak osiguran njegovim imanjem.” Iva 1:4 U njoj bijaæe œivot, i œivot bijaæe Svjetlost ljudima. Iva 1:4 U njoj bijaæe œivot, i œivot bijaæe Svjetlost ljudima. Iva 3:15 Da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:16 Jer je Bog tako ljubio svijet, da je predao svojega jedinoroåenog Sina, da svaki, koji vjeruje u njega, ne pogine, nego ima œivot vjeçni. Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 4:14 A koji pije od vode, koju øu mu ja dati, neøe oœednjeti dovijeka. Nego voda, æto øu mu ja dati, bit øe u njemu izvor vode, æto teçe u œivot vjeçni.” Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 5:24 Zaista, zaista, kaœem vam: Tko sluæa moju rijeç i vjeruje onome, koji je poslao mene, ima œivot vjeçni i ne dolazi na sud, nego se preæao iz smrti u œivot. Iva 5:26 Jer kao æto Otac ima œivot u sebi, tako dade i Sinu, da ima œivot u sebi. Iva 5:26 Jer kao æto Otac ima œivot u sebi, tako dade i Sinu, da ima œivot u sebi. Iva 5:39 Istraœujete Pisma jer mislite, da imate u njima œivot vjeçni! Upravo su ona, koja svjedoçe za mene. Iva 6:27 Starajte se ne a jelo, æto prolazi, nego za jelo, æto ostaje za œivot vjeçni, koje øe vam dati Sin çovjeçji; jer njega potvrdi Bog Otac.” Iva 6:40 A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan.” Iva 6:47 Zaista, zaista, kaœem vam: “Tko vjeruje u mene, ima œivot vjeçni. Iva 6:51 Ja sam kruh œivi, koji siåoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, œivjet øe dovijeka. Kruh, koji øu ja dati, tijelo je moje za œivot svijeta.” Iva 6:54 Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima œivot vjeçni, i ja øu ga uskrsnuti u posljednji dan. Iva 6:63 Duh je ono, æto oœivljava, tijelo ne koristi niæta. Rijeçi, koje vam ja rekoh, jesu duh i œivot. Iva 10:10 Tat ne dolazi, nego da krade, ubija i upropaæøuje. Ja doåoh, da imaju œivot i obilatije imaju. Iva 10:11 Ja sam pastir dobri, Pastir dobri daje œivot svoj za ovce. Iva 10:15 Kao æto mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca, i œivot svoj polaœem za ovce svoje. Iva 10:17 Zato me ljubi Otac, jer ja œivot svoj polaœem, da ga opet uzmem. Iva 10:28 I ja im dajem œivot vjeçni, i neøe propasti dovijeka, i nitko ih neøe oteti iz ruke moje. Iva 11:25 Isus joj reçe: “Ja sam uskrsnuøe i œivot. Tko vjeruje u mene, ako i umre, œivjet øe. Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni.

Iva 12:25 Tko ljubi œivot svoj, izgubit øe ga; a tko mrzi na œivot svoj na ovom svijetu, saçuvat øe ga za œivot vjeçni. Iva 12:50 I znam, da je zapovijed njegova œivot vjeçni. Æto ja dakle govorim, onako govorim, kako mi reçe Otac.” Iva 14:6 Isus mu reçe: “Ja sam put i istina i œivot: nitko ne dolazi k Ocu, osim po meni. Iva 15:13 Od ove ljubavi nitko veøe nema, da tko œivot svoj poloœi za prijatelje svoje. Iva 17:2 Jer ti si mu dao vlast nad svakim tijelom, da svima, koje si mu dao, dadne œivot vjeçni. Iva 17:3 A ovo je œivot vjeçni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. Iva 20:31 A ova su zapisana, da vjerujete, da Isus jest Krist, Sin Boœji, i da vjerujuøi imate œivot u ime njegovo. Dje 8:33 U njegovu poniœenju bila je uzeta osuda njegova. Tko da opiæe naraætaj njegov, jer se njegov œivot uzima sa zemlje.” Dje 13:48 A kad çuæe neznaboæci, radovali su se i slavili rijeç Boœju, i vjerovaæe, koliko ih je bilo odreåeno za œivot vjeçni. Dje 17:25 Niti prima sluœbe od ruku çovjeçjih, kao da bi æto trebao, kad on sam daje svima œivot i dihanje i sve. Dje 20:24 Ali ja svega se toga ne bojim i ne marim za svoj œivot, samo da svræim trku svoju i sluœbu, koju primih od Gospodina Isusa, da posvjedoçim evanåelje milosti Boœje. Rim 2:7 Vjeçni œivot onima, koji ustraju u dobrim djelima i teœe za slavom i çaæøu i neraspadljivoæøu; Rim 5:21 Da kao æto je vladao grijeh za smrt, tako i milost da vlada pravdom za œivot vjeçni, po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu. Rim 6:13 Niti dajite udova svojih grijehu za oruœje nepravde, nego dajite sebe Bogu, kao koji ste uskrsnuli na œivot od mrtvih, i udove svoje Bogu za oruœje pravde. Rim 6:23 Jer je plaça za grijeh smrt; a milost Boœja: “Œivot vjeçni u Kristu Isusu Gospodinu naæemu. Rim 8:2 Jer zakon Duha, koji daje œivot u Kristu Isusu, oslobodio me je od zakona grijeha i smrti. Rim 8:6 Jer mudrost tijela smrt je, a mudrost Duha œivot je i mir. Rim 11:15 Jer ako je odbaçenje njihovo izmirenje svijeta, æto øe istom biti njihovo primanje, negoli œivot od mrtvih? 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? 2Ko 4:12 Dakle smrt djeluje u nama, a œivot u vama Gal 3:21 Je li dakle zakon protivan obeøanjima Boœjim? Boœe saçuvaj, jer kad bi bio dan zakon, tako da bi mogao œivot dati, zaista bi od zakona bila pravda. Kræøanska sloboda. Œivot u Duhu Svetom. Gal 6:8 Jer koji sije u tijelo svoje, od tijela øe poœeti propast; a koji sije u duh, od duha øe poœeti œivot vjeçni. Flp 1:21 Jer je meni œivot Krist, a smrt dobitak. Flp 1:22 A ako mi œivot u tijelu plod donosi, to ne znam, æto øu izabrati. Flp 2:30 Jer zbog djela Kristova doæao je blizu smrti, ne marivæi za svoj œivot, da naknadi u sluœbi mojoj, æto vas nemam. Kol 3:3 Jer umrijeste, i vaæ je œivot skriven s

Kristom u Bogu. Kol 3:4 Kad se pojavi Krist, œivot naæ, onda øete se i vi s njim pojaviti u slavi. 1So 4:11 I da nastojite da provodite miran œivot, i da gledate svoj posao, i da radite svojim rukama, kao æto vam zapovjedismo; 1Ti 1:16 Ali sam zato bio pomilovan, da na meni prvome pokaœe Isus Krist svu strpljivost za pouku onima; koji øe vjerovati u njega za œivot vjeçni. 1Ti 2:2 Za kraljeve i sve, koji su na: vlasti, da tihi i mirni œivot provodimo u svakoj poboœnosti i çestitosti, 1Ti 6:12 Bori se u dobroj borbi vjere, postigni œivot vjeçni, na koji si pozvan i za koje si dao dobro svjedoçanstvo pred mnogim svjedocima. 2Ti 1:10 A sad se je objavila pojavom Spasitelja naæega Isusa Krista, koji uniæti smrt, a obasja œivot i neraspadljivost evanåeljem; Tit 1:2 Za nadu u vjeçni œivot, koji obeøa istiniti Bog prije vremena vjeçnih; Jak 4:14 Vi, koji ne znate, æto øe biti sutra, jer æto je vaæ œivot? Jer ste dim, koji se zamalo pokaœe, i onda, ga nestane. 1Pe 3:10 Jer tko ljubi œivot i hoøe da vidi dane dobre, neka susteœe jezik svoj od zla, i usne svoje, da ne govore prijevare! 2Pe 1:3 Boœanstvena sila njegova darovala nam je sve, æto sluœi za œivot i poboœnost, poznavanjem onoga, koji nas pozva slavom i moøi. 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 1:2 I œivot se javi, i vidjeli smo, i svjedoçimo, i javljamo vam œivot vjeçni, koji bijaæe u Oca, i javi se nama; 1Iv 3:14 Mi znamo, da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu; tko ne ljubi, ostaje u smrti. 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. 1Iv 3:16 Po tom spoznasmo ljubav Boœju, æto on za nas œivot svoj poloœi; tako moramo i mi poloœiti œivot za braøu. 1Iv 5:11 I ovo je svjedoçanstva, da nam je Bog dao œivot vjeçni; i ovaj je œivot u Sinu njegovu. 1Iv 5:11 I ovo je svjedoçanstva, da nam je Bog dao œivot vjeçni; i ovaj je œivot u Sinu njegovu. 1Iv 5:12 Tko ima Sina, ima œivot; tko nema Sina Boœjega, nema œivota. 1Iv 5:13 Ovo piæem vama, koji vjerujete u ime Sina Boœjega, da znate, da imate œivot vjeçni. 1Iv 5:16 Ako tko vidi brata svojega, gdje çini grijeh, æto ne donosi smrti, neka moli, i dat øe mu œivot. To vrijedi za one, koji ne çine grijeha, æto donosi smrt. Ima grijeh, æto donosi smrt; za tajne govorim, da moli. 1Iv 5:20 Znamo, da je Sin Boœji doæao i dao nam razum, da upoznamo Istinitoga Boga. I mi smo u Istinitome, u Sinu njegovu Isusu Kristu. Ovaj je istiniti Bog i œivot vjeçni. Jud 1:21 Drœite sami sebe u ljubavi Boœjoj i çekajte milost Gospodina naæega Isusa Krista za œivot vjeçni! Otk 12:11 I oni ga pobijediæe krvlju Janjeta i rijeçju svjedoçanstva svojega, i ne mariæe za œivot svoj sve do smrti. Otk 13:15 i bi joj dano, da udahne œivot slici zvijerinoj, da progovori slika zvijerina, i

886 uçini, da se poubijaju, koji se god ne poklone slici zvijerinoj. ŒIVOTA 71 Pst 2:7 Tada naçini Gospod Bog çovjeka [Adama] od praha zemaljskoga i udahnu mu u lice duh œivota. Tako postade çovjek œivo biøe. Pst 2:9 I dade Gospod Bog, te niçe iz zemlje svakojako drveøe, ugodno za pogled i dobro za jelo, i drvo œivota usred vrta i drvo spoznanja dobra i zla. Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega! Pst 3:17 Adamu reçe: “Jer si popustio molbi œene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: ‘Ne smijeæ jesti s njega’, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom øeæ se od nje hraniti sve dane œivota svojega. Pst 3:22 Tada reçe Gospod Bog: “Eto, çovjek sad postade kao jedan od nas, tako da spoznaje, æto je dobro i zlo. Da sada samo on ne pruœi ruku svoju i takoåer ne uzme s drveta œivota i jede i vjeçno œivi!” Pst 3:24 I kad je bio prognao Adama, postavi istoçno od vrta edenskog kerubine s maçem ognjenim, iz kojega se vijao plamen, da çuvaju put k drvetu œivota. . Pst 6:3 Tada reçe Gospod: “Duh moj neøe viæe dugo ostati u ljudima; jer nijesu viæe niæta drugo nego meso, a trajanje œivota njihova neka bude joæ samo sto i dvadeset godina.” Pst 7:11 U godini æeststotoj œivota Noina, sedamnaesti dan drugoga mjeseca, taj dan prodrijeæe svi izvori velikog bezdana, i otvoriæe se ustave nebeske. Pst 27:46 Potom reçe Rebeka Izaku: “Omrznuo mi je œivot zbog køeri Hetovih. Ako i Jakov uzme sebi za œenu jednu takvu Hetovku, jednu izmeåu køeri u zemlji, onda æto imam joæ od œivota?” Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” Pst 47:9 Jakov odgovori faraonu: “Dani putovanja mojega iznose sto i trideset godina; malo ih je na broju, a zle su bile godine œivota mojega. Ne stiœu one, godine œivota otaca mojih, æto ih oni provedoæe na putovanju svojemu.” P.Zk 6:2 Boj se Gospoda, Boga svojega, i drœi zakone i zapovijedi njegove, koje ti dajem, ti i dijete tvoje i unuçad tvoja, sve dane œivota svojega, da œiviæ dugo! 1Ljt 29:15 Ta mi smo samo tuåini i gosti pred tobom kao svi oçevi naæi: Kao sjena dani su naæega œivota na zemlji i bez nadanja. Job 14:1 Çovjek, od œene roåen, kratka je œivota, sit briga, Psl 27:1 Gospod je svjetlost moja i spasenje moje: “koga da se bojim? Gospod je zaætitnik œivota mojega: od koga da predam? Psl 27:4 Za jedno samo molim Gospoda, samo to iætem: da stanujem u kuøi Gospodnjoj sve dane œivota svojega, da iskusim dobrotu Gospodnju, da gledam hram njegov, Psl 30:5 Jer samo za trenut oka traje gnjev

njegov, a milost njegova do œivota; veçerom dolazi plaç, a jutrom veø vlada radost. Psl 32:4 Jer dan i noø leœala je teæko na meni ruka tvoja: kao na ljetnoj œegi otvrdnu sok œivota mojega. Psl 42:8 Danju æalje Gospod milost svoju, noøu je njemu pjesma moja, molitva k Bogu œivota mojega. Psl 63:3 Jer je milost tvoja viæe od œivota; tebi pjevaju slavu usne moje. Psl 69:28 Neka se izbriæu iz knjige œivota, s pravednicima neka ne budu zapisani! Psl 90:10 Vrijeme œivota naæega traje sedamdeset godina, i osamdeset godina, ako doåe visoko; a ipak je dobit njihova jedino muka i nevolja; jer brzo prolazi, i mi odlijeøemo. Psl 119:1 Blagoslovljeni su oni, koji su çista œivota, koji idu po zakonu Gospodnjem. M.Iz 2:19 Tko se svrati k njoj, ne dolazi nikada natrag, ne stane viæe nikada na staze œivota. M.Iz 3:18 Stablo je œivota onome, koji je prihvati i tko je drœi çvrsto, sretan je. M.Iz 11:30 Plod je pravednikov drvo œivota; mudri predobiva srca. Prp 8:15 I tako ja hvalim veselje: jer nema niæta bolje çovjeku pod suncem, nego jesti i piti i veseo biti. To neka ga prati u svemu trudu njegovu kroz sve dane œivota, æto mu ih Bog dadne pod suncem! Iza 44:20 Tko pristaje uz niætetno, toga je zavelo ludo srce. On ne izbavlja nikada œivota svojega i ne govori sebi: ‘Nje li varka, æto mi je u desnici?’ Jer 17:11 Ptica, koja leœi na jajima, æto ih nije snijela, jest onaj, koji steçe bogatstvo, ali nepravdom. U polovini œivota svojega mora ga ostaviti, na svræetku svojemu stoji kao luåak. Jer 22:30 Ovako veli Gospod: “Zapiæite toga çovjeka kao bez djece, kao çovjeka, kojemu za œivota njegova niæta ne polazi za rukom, jer ni jednome od roda njegova ne uspijeva da sjedne na prijestolje Davidovo i onda da vlada u Judi.” Jon 2:6 Vode mi doprle veø do blizu œivota. Dubina me opkolila. I oko glave bila mi se ovila sita. Mat 27:63 I rekoæe: “Gospodaru, sjeøamo se, da je ovaj varalica rekao za œivota svojega: “Poslije tri dana uskrsnut øu. Luk 1:75 U svetosti i pravednosti sve dane œivota svojega Luk 8:14 Æto pade meåu trnje, to su oni, koji doduæe rijeç sluæaju, ali onda zapadnu u brige, bogatstvo i uœivanje œivota i uguæe se i tako roda ne donose. Iva 3:36 Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje Sinu, neøe vidjeti œivota, nego gnjev Boœji ostaje na njemu.” Iva 5:29 Tada øe oni, koji su çinili dobro, izaøi na uskrsnuøe œivota, a koji su çinili zlo, na uskrsnuøe suda. Iva 6:35 Isus im reçe: “Ja sam kruh œivota. Tko dolazi k meni, neøe ogladnjeti; i tko vjeruje u mene, neøe nikad oœednjeti. Iva 6:48 Ja sam kruh œivota. Iva 6:53 Isus im reçe: “Zaista zaista, kaœem vam: ako ne jedete tijela Sina çovjeçjega i ne pijete krvi njegove, nemate œivota u sebi. Iva 6:68 Simon Petar odgovori mu: “Gospodine, kojemu øemo iøi? Ti imaæ rijeçi vjeçnoga œivota. Iva 8:12 Isus im dalje reçe: “Ja sam

svjetlost svijeta. Tko ide za mnom, ne hoda u tmini, nego øe imati svjetlost œivota.” Dje 2:28 Pokazao si mi putove œivota i napunit øeæ me veselja s licem svojim. Dje 3:15 Vi ubiste poçetnika œivota, kojega Bog oœivi od mrtvih, çemu smo mi svjedoçi. Dje 7:38 Ovo je onaj, æto je bio u zajednici u pustinji s anåelom, koji mu je govorio na gori Sinajskoj, i s ocima naæim, koji je primio rijeçi œivota, da ih dadne nama. Dje 13:46 A Pavao i Barnaba rekoæe posve smjelo: “Vama je najprije trebalo da se propovijeda rijeç Boœja. Ali kad je odbacujete i sebe drœite da nije ste vrijedni vjeçnoga œivota, evo se obraøamo k neznaboæcima. 2Ko 2:16 Jednima dakle miris od smrti za smrt, a drugima miris od œivota za œivot. I za ovo tko je sposoban? Efe 4:22 Da iza prijaænjega œivota odloœite staroga çovjeka, koji se raspada u œeljama prevarljivim, Flp 2:16 Drœeøi se rijeçi œivota na moju slavu na dan Kristov, da, nije sam uzalud trçao, niti se uzalud trudio. Flp 4:3 Da, molim i tebe, vjerni druœe, zauzmi se za njih, koji se u evanåelju trudiæe s menom i s Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su imena u knjizi œivota! 1Ti 4:8 Jer tjelesno vjeœbanje malo je korisno, a poboœnost je korisna za sve, jer ima obeøanje œivota sadaænjega i buduøega. Heb 7:16 Koji nije postao po zakonu tjelesne odredbe, nego po sili œivota vjeçnoga, Jak 1:12 Blagoslovljen çovjek, koji pretrpi napast, jer, kad bude prokuæan, primit øe vijenac œivota, koji je Gospodin obeøao onima, koji ga ljube Jak 3:6 I jezik je vatra, svijet nepravde. Jezik je meåu naæim udovima, koji kalja sve tijelo i pali kolo œivota naæega, sam zapaljen od pakla. 1Pe 3:7 Tako i vi, muœevi, œivite u razboritost zajedno sa svojim œenama, kao sa slabijim spolom, iskazujuøi im ætovanje kao onima, koje su takoåer subaætinice milosti œivota, da se ne sprijeçe molitve vaæe. 1Iv 1:1 æto je bilo od poçetka, æto smo çuli, æto smo vidjeli oçima svojim, æto razmotrismo i ruke naæe opipaæe o rijeçi œivota, 1Iv 2:16 Jer sve, æto je u svijetu poœuda je tijela, poœuda oçiju i oholost œivota, nije od Oca, nego od svijeta. 1Iv 3:15 Svaki, koji mrzi na brata svojega, ubojica je, i znate, da ni jedan ubojica nema u sebi vjeçnoga œivota. 1Iv 5:12 Tko ima Sina, ima œivot; tko nema Sina Boœjega, nema œivota. Otk 2:7 Tko ima uæi, neka çuje, æto Duh govori crkvama: Tko pobijedi, dat øu mu da jede od drveta œivota, koje je u raju Boga mojega. Otk 2:10 Niæta se ne boj od muka, æto te çekaju! Gle, åavao øe neke od vas baciti u tamnicu, da se iskuæate i imat øete nevolju deset dana. Budi vjeran do smrti, i dat øu ti vijenac œivota Otk 3:5 Tko pobijedi, on øe se obuøi u haljine bijele, i neøu izbrisati imena njegova iz knjige œivota, i priznat øu ime njegovo pred Ocem svojim i pred anåelima njegovim.

887 Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. Otk 17:8 Zvijer, koju si vidio, bijaæe i nije, i izaøi øe iz bezdana, i otiøi øe u propast; i divit øe se, koji stanuju na zemlji, kojima nije ime napisano u knjigu œivota od postanja svijeta, kad vide zvijer, koja bijaæe, i nije viæe, i opet øe doøi. Otk 20:12 I vidjeh mrtvace velike i male, gdje stoje pred prijestoljem; i knjige se otvoriæe; i druga se knjiga otvori, koja je knjiga œivota; i suåeni biæe mrtvaci po onome, æto, je napisano u knjigama, po djelima njihovim. Otk 21:6 I reçe mi: “Svræilo se. Ja sam Alfa i Omega: “Poçetak i Svræetak. Ja øu œednome dati iz izvora vode œivota zabadava. Otk 21:27 I neøe u njega uøi niæta neçisto, i koji çini, æto je gad i laœ, nego samo, koji su zapisani u knjizi œivota Janjeta. Otk 22:1 I Pokaza mi rijeku vode œivota, bistru kao kristal, koja je izlazila od prijestolja Boœjega Janjetova. Otk 22:2 Nasred ulice njegove i s obje strane rijeke drvo œivota, koje rada dvanaest plodova, dajuøi svakoga mjeseca svoj plod; i liæøe od drveta lijek je narodima, Otk 22:14 Blagoslovljeni su oni, koji peru haljine svoje u krvi Janjeta, da imadnu pravo na drvo œivota, i da uåu na vrata u grad! Otk 22:19 I ako tko oduzme od rijeçi knjige proroçanstva ovoga, Bog øe oduzeti njegov dio od drveta œivota i od grada svetoga, o kojima je pisano u knjizi ovoj. ŒIVOTINJA 7 Pst 3:1 Zmija je bila lukavija od svih œivotinja zemaljskih, æto ih je bio uçinio Gospod Bog. Ona reçe œeni: “Je li doista rekao Bog: ‘Ne smijete jesti ni s kojeg drveta u vrtu’?” Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. Pst 7:2 Od svih œivotinja çistih uzmi k sebi po sedmero, muæko i œensko, a od œivotinja neçistih po dvoje, muæko i œensko. Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Psl 49:10 On vidi, kako i mudri umiru, i luåak kao œivotinja gine, i kako r drugi ostavljaju svoje dobro. Eze 34:4 Slabih œivotinja ne krijepite, bolesnih ne lijeçite, ranjenih ne zavijate, odagnalih ne dovodite natrag, izgubljenih ne traœite, nego ih gazite œestinom i silom. Heb 13:11 Jer se tjelesa onih œivotinja, kojih krv za grijeh unosi velik; sveøenik u Svetinju nad svetinjama, spaljuju izvan tabora. ŒIVOTINJAMA 6 Pst 2:20 Adam nadjenu dakle imena svoj stoci i pticama nebeskim i svima œivotinjama zemaljskim; ali se Adamu ne naåe meåu njima pomoønica, koja bi mu pristajala. Pst 3:14 Tada reçe Gospod Bog zmiji: “Jer si to uçinila, da si prokleta meåu svom stokom i svima œivotinjama zemaljskim! Na trbuhu øeæ svojemu puzati i prah øeæ jesti sve dane œivota svojega!

1Sa 17:46 Danas øe te Gospod dati u moju ruku. Ubit øu te i glavu ti odsjeøi. Trupla vojske filistejske joæ danas øu dati pticama nebeskim i œivotinjama zemaljskim, da spozna sav svijet, da ima Bog u Izraelu. 1Kr 4:33 Pjevao je priçe o drveøu o cedru na Libanonu do hisopa, æto raste na zidu. Sastavio je priçe o stoci, o pticama, o œivotinjama, æto gmiœu, i o ribama. Eze 34:8 ‘Tako ja bio œiv!’ govori svemoguøi Gospod. ‘Jer je stado moje ostalo za grabeœ i stado moje postalo za hranu divljim œivotinjama, i nije bilo pastira, i pastiri se moji nijesu brinuli za stado moje, nego su pastiri moji pasli sami sebe, a ne sta Mar 1:13 Çetrdeset dana ostao je u pustinji i bio je kuæan od sotone, œivio je sa œivotinjama divljim; a sluœili su mu anåeli. ŒIVOTINJE 6 Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Jon 4:11 A meni da ne bude œao Ninive, velikoga grada, u kojem stanuje viæe od sto i dvadeset tisuøa ljudi, koji ne mogu razlikovati izmeåu desna i lijeva, a usto joæ mnoge œivotinje?” Dje 10:12 I u njoj su bile svakovrsne çetveronoœne œivotinje i gmazovi zemaljski i ptice nebeske. 2Pe 2:12 A oni kao nerazumne œivotinje, koje su od prirode stvorene, da se hvataju i ubijaju, hule na ono, æto ne razumiju, i propast øe kao one, Jud 1:10 A ovi pogråuju ono, æto ne znaju, a u onom, æto znaju po prirodi kao nerazumne œivotinje, propadaju. ŒIVOTNA P.Zk 34:7 Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina, kada je umro. Oko njegovo nije joæ bilo slabo, i œivotna snaga njegova nije bila slomljena. ŒIVOTNI 4 Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? Prp 3:21 Tko zna, je li se œivotni dah çovjeka uspinje gore, je li œivotni dah œivotinje ide dolje u zemlju? Iza 2:22 Zato se proåite ljudi, kojima kroz nos ide dah œivotni! Kako ih treba malo cijeniti! Dan 5:23 Nego si se podigao protiv Gospoda nebeskomu. Sudove hrama njegova morali su donijeti preda te, i pio si iz njih vino sa svojim velikaæima, sa svojim œenama i inoçama. Slavio si svoje bogove srebrne i zlatne, mjedene, gvozdene, drvene i kamene, ko ŒIVOTNOM Prp 11:5 Kako ne znaæ, koji je put œivotnom dahu, i kako postaju kosti u krilu trudne œene, isto tako malo znaæ upravljanje Boœje, koji sve tvori. ŒIVOTU 33 Pst 6:20 Od svake vrste ptica, stoke i od œivina, æto gmiœu po zemlji, neka uåe s tobom po dvoje, da ostanu na œivotu. Pst 12:13 Reci jednostavno, da si mi sestra, da mi zbog tebe bude dobro, i da

zbog tebe ostanem na œivotu!” Pst 19:17 Oni ga izvedoæe van i pustiæe ga istom pred gradom, i rekoæe mu: “Bjeœi, jer ti se radi o œivotu, ne ogledaj se natrag i ne ustavljaj se nigdje u toj nizini Jordana; bjeœi u goru, da i ti ne pogineæ!” Pst 32:30 Jakov prozva ono mjesto Penuel, i reçe on: “Vidjeh Boga licem u lice, a ipak ostadoh na œivotu. Pst 45:5 Ali sad se niæta ne uznemirujte i ne korite sebe zato, æto me prodadoste ovamo; jer Bog me posla pred vama, da vas uzdrœi na œivotu! Pst 50:20 Vi dakako misliste zlo protiv mene, ali Bog okrenu to na dobro, da izvræi ono, æto se danas zbiva, da uzdrœi na œivotu mnoge ljude. Izl 9:16 Ostavio sam te ipak naumice na œivotu, da osjetiæ moø moju, i da se ime moje slavi po svoj zemlji. Brj 21:8 I Gospod odgovori Mojsiju: “Napravi sebi lik zmije otrovne i priçvrsti je na motku. Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat øe na œivotu.” Brj 21:9 Tada napravi Mojsije mjedenu zmiju i priçvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na œivotu. P.Zk 30:19 Zazivam danas nebo i zemlju protiv vas za svjedoke: Œivot i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi œivot, da ostaneæ na œivotu, ti i potomci tvoji! 2Sa 1:23 Jest, Saul i Jonatan, mili i dragi: kao u œivotu, tako se i u smrti ne rastaviæe! Brœi su bili od orlova, jaçi od lavova. Job 21:7 Zaæto zlikovci ostaju na œivotu, ostare i obogate se? Psl 16:11 Stazu k œivotu ti mi objavljujeæ: “u tebe je punina radosti, u desnici tvojoj milina vjeçna. Psl 30:3 Gospode, iz carstva mrtvih izveo si duæu moju; opet si me œivotu darovao izmeåu onih, koji siåoæe u carstvo mrtvih. Psl 33:19 Da duæe njihove izbavi od smrti, da ih uzdrœi u œivotu u vrijeme gladi! Psl 54:4 Ali gle, Bog je pomoønik moj, Svemoguøi je potpora œivotu mojemu. M.Iz 6:23 Jer su opomene svjetionice, nauke su svjetiljke; put k œivotu jesu opominjanja na stegu. M.Iz 11:19 Tko se drœi pravednosti, ide k œivotu; tko çini zlo, srøe u propast. M.Iz 12:28 Staza pravednosti vodi k œivotu, a put opaçine k smrti. M.Iz 20:2 Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draœi na srdœbu, grijeæi œivotu svojemu. Prp 11:9 Raduj se, mladiøu, svojemu mladom œivotu i neka vedro bude srce tvoje u mladim danima; idi kamo te srce tvoje vuçe i oçi te tvoje zovu; ali znaj dobro, da o svemu tome Bog od tebe traœi raçun. Jer 21:9 Tko ostane u tom gradu, gine od maça, gladi ili kuge! Tko izaåe i preda se Kaldejcima, koji vas opsjedaju, ostaje na œivotu i ima œivot svoj kao plijen! Eze 3:18 Kad kaœem bezboœniku: ‘Poginut øeæ!’ a ti ga ne opomeneæ i ne progovoriæ mu, da odvratiæ bezboœnika od opakog puta njegova i da ga saçuvaæ u œivotu, to øe bezboœnik poginuti zbog svoje opaçine; ali øu krv njegovu iskati iz tvoje ruke. Hab 2:4 Gle, nadut, nije iskrena njegova duæa u njemu, pravednik ipak ostaje na œivotu svojom vjerom. Luk 16:25 Abraham reçe: ‘Sjeti se, sinko, tebi je u œivotu tvojemu bilo dobro, a Lazaru

888 zlo. Sad se on ovdje tjeæi, a ti se muçiæ. Dje 7:19 Ova je lukavo postupao s narodom naæim. Silio je oçeve naæe, da izlaœu djecu svoju, da ne ostanu na œivotu. Rim 5:10 Jer kad smo se pomirili s Bogom smrøu Sina njegova, dok smo joæ bili neprijatelji, mnogo øemo se veøma kao pomireni spasiti u œivotu njegovu. mnogo øe viæe oni, koji primaju izobilje milosti i dar pravde, u œivotu vladati po jednome Isusu Kristu. Rim 6:4 S njim smo dakle pokopani krætenjem u smrt, da kao æto uskrsnu Krist od mrtvih slavom Oçevom, tako i mi u novom œivotu da hodimo. Rim 7:10 A ja umrijeh; i naåe se, da mi je zapovijed bila za smrt, a trebala me je voditi k œivotu. 1Ko 15:19 Ako se samo u ovom œivotu uzdamo u Krista, bjedniji smo od sviju ljudi. Efe 4:18 Koji imaju razum tamom pokriven i otuåeni su œivotu Boœjemu zbog neznanja, æto je u njima, zbog sljepoøe srca njihova; Heb 7:3 Bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, nemajuøi ni poçetka danima, ni svræetka œivotu, a sliçan Sinu Boœjemu, ostaje sveøenik dovijeka. ŒIVU 5 M.Iz 22:2 Bogati i siromaæni œivu jedni uz druge; Gospod ih je sve stvorio. Eze 38:20 Pred mojim øe licem zadrhtati ribe morske, ptice nebeske, œivotinje poljske i sve, æto gmiœe po zemlji, i svi ljudi, æto œivu na zemlji. Gore øe se rasprsnuti, hridine øe se sruæiti i svi øe zidovi popadati na zemlju. Iva 4:10 Isus joj odgovori: “Kad bi ti znala dar Boœji i onoga, koji ti govori: ‘Daj mi da se napijem’, ti bi ga zamolila, i on bi ti dao vodu œivu.” Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. 1Pe 1:3 Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina naæega Isusa Krista, koji nas po velikom milosråu svojemu ponovo rodi za œivu nadu uskrsnuøem Isusa Krista od mrtvih, ŒRTAVA Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Brj 10:10 Trubite na trube i u dane veselja svojega, na blagdane i mjesece mlaåake, kod svojih œrtava paljenica i œrtava mirotvornih. Tako øe vam to biti za spomen milostiv kod Boga vaæega. Ja sam Gospod, Bog vaæ.” Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Psl 40:6 Œrtava zaklanica i prinosa nijesi htio, ali si mi dao uæi otvorene; œrtava paljenica i œrtava za grijeh ne iæteæ. Iza 1:13 Ne prinosite viæe œrtava nevrijednih, jer mi se gadi. Mjesec mlaåak, subotu, poziv na blagdan sveçan – ne podnosim: zlodjela i blagdan. Iza 43:24 Nijesi mi kupio za novce mirodija,

nijesi me okrijepio pretilinom œrtava svojih. A zadao si mi posla svojim grijehima, raœalostio si me zlodjelima svojim. Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Mar 12:33 Njega ljubiti svim srcem, svom duæom, svom pameti kao samoga sebe: “To je vrednije od svih œrtava paljenica i zaklanica.” Heb 10:5 Zato ulazeøi u svijet govori: “œrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio. ŒRTVA 2Ljt 2:6 Ali tko moœe njemu da sagradi kuøu, kad ga nebo i najviæe nebo ne moœe da obuhvati? Tko sam ja, da bih mu mogao sagraditi hram? Ipak samo, da se œrtva pred njim spali. Psl 51:17 Œrtva, æto se dopada Bogu, skruæen je duh, srce skruæeno i poniœeno, Boœe, to ti ne prezireæ nikada. M.Iz 15:8 œrtva je bezboœnika mrska Gospodu, a molitva mu je pravednika ugodna. Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Dan 9:27 S mnogima øe za jedne godiænje sedmice sklopiti tvrd zavjet i u polovini godiænje sedmice prestat øe œrtva zaklanica i prinos. Na mjestu njihovu zavladat øe grozota pustoæi i trajat øe do svræetka. Tada øe se izliti odreåeno na opustoæitelja.” Dan 12:11 Od vremena, kad se ukine œrtva svagdanja i postavi gnusoba sramotna, bit øe tisuøa i dvjesta i devedeset dana. Mar 9:49 Svaki øe se ognjem posoliti, kao æto se svaka œrtva zaçinja solju. 1Ko 10:19 Æto dakle govorim? idolska œrtva da je æto? ili idol da je æto? 1Ko 10:28 A ako li vam tko rekne: “Ovo je idolska œrtva”, ne jedite zbog onoga, koji je rekao, i zbog savjesti; 1Iv 2:2 I on je pomirna œrtva za grijehe naæe, i ne samo naæe, nego i svega svijeta. ŒRTVAMA 5 Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. Heb 9:23 Tako dakle treba da se slike nebeskih stvari çiste, ali same nebeske stvari boljim œrtvama od ovih. Heb 13:16 A dobro çiniti i davati milostinju ne zaboravljajte, jer se takvim œrtvama ugaåa Bogu! ŒRTVE 22 P.Zk 32:17 Demonima, koji nijesu bogovi, prinosili su œrtve, bogovima, kojih nijesu znali, posve novima, koji istom nastadoæe, kojih nijesu çastili oçevi vaæi. 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima

Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. 1Sa 15:22 A Samuel reçe: “Zar su ugodnije Gospodu œrtve paljenice i zaklanice od posluænosti prema zapovijedima Gospodnjim? Eto, posluænost je bolja od œrtve, pokornost bolja od pretiline ovnujske. Ezr 9:4 Tada se skupiæe oko mene svi, koji su se bojali zapovijedi Boga Izraelova zbog opaçine onih, koji se vratiæe iz ropstva. A ja ostadoh sjedeøi duboko potresen do veçernje œrtve. Psl 66:15 Od pretilih ovaca prinosim ti œrtve paljenice s kadom ovnujskim; junad i jarad spremam ti. Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika! Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” Jer 6:20 æto øe mi joæ tamjan iz Sabe, mirisni cimet iz daleke zemlje? Œrtve vaæe paljenice nijesu mi viæe i ugodne, œrtve vaæe zaklanice ne do padaju mi se.” Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mal 3:3 Tada øe on sjesti, taliti i çistiti srebro. Çistit øe sinove Levijeve, çistit øe ih kao zlato i srebro, da prinose prave œrtve Gospodu. 1Ko 8:7 Ali nemaju svi znanja. Neki naime, jer su navikli na idole sve do sada, jedu meso kao idolske œrtve, i savjest njihova, jer je slaba, kalja se. 1Ko 8:10 Jer ako tko tebe, koji imaæ znanje, vidi u idolskom hramu gdje sjediæ za stolom, neøe li njegova savjest, buduøi da je slaba, navesti da jede idolske œrtve? 1Ko 10:18 Gledajte Izraela po tijelu: koji jedu œrtve, nijesu li zajedniçari œrtvenika? Heb 7:27 Koji ne treba svaki dan, kao veliki sveøenici, najprije za svoje grijehe œrtve prinositi, zatim za narodne; jer je ovo uçinio jednom, kada je sun sebe prinio. Heb 10:1 Jer kako zakon ima samo sjenu buduøih dobara, a ne bitnu sliku stvari, to ne moœe nikada usavræiti one, koji pristupaju svake godine i prinose neprestano one iste œrtve; Heb 10:6 Paljenice i œrtve za grijeh nijesu ti bile ugodne, Heb 10:11 I svaki sveøenik svaki dan sluœi i iste œrtve mnogo puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha; Heb 10:26 Jer kad mi grijeæimo dragovoljno, poæto smo primili poznanje istine, nema viæe œrtve za grijehe; 1Pe 2:5 I sami se kao œivo kamenje uzidajte

889 kao duhovni hram za sveøeniætvo sveto, da prinosite œrtve duhovne, koje su ugodne Bogu po Isusu Kristu. Otk 2:20 Ali imam protiv tebe, æto dopuætaæ œeni Jezebeli, koja govori, da je proroçica, i uçi i zavodi sluge moje, da grijeæe bludno i da jedu œrtve idolske. ŒRTVENE 1 Joe 2:14 Tko zna, neøe li opet poœaliti, tako da vam ipak joæ ostane blagoslov njegov, te imadnete œrtvene prinose i naljeve za Gospoda, Boga svojega? ŒRTVENI 1 Iza 34:6 Mokar øe biti od krvi maç Gospodnji, stat øe se od pretiline, od krvi janjeøe i jareøe, od pretiline bubrega ovnujskih, jer Gospod ima œrtveni blagdan u Bosri, veliko klanje u zemlji Edomu. ŒRTVENICI 1 Eze 6:6 Posvuda, gdje stanujete, gradovi øe se opustoæiti i uzvisine øe se poruæiti. Tako øe se œrtvenici vaæi raskopati i opustjeti. Idoli øe se vaæi izlomiti i uniætiti, sunçani stupovi vaæi isjeøi øe se i loæa øe se djela vaæa uniætiti. ŒRTVENIH 1 Pst 15:17 Kad zapadne sunce i nasta dubok mrak, gle, œeravica se zadimila, i plamen je ognjeni prolazio izmeåu onih komada œrtvenih! ŒRTVENIK 15 Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Pst 13:4 Do mjesta, gdje je prije bio naçinio œrtvenik; i tamo prizva Abram ime Gospodnje. Pst 35:3 Onda øemo se dignuti i poøi gore u Betel; tamo øu naçiniti œrtvenik Bogu, koji me je usliæio u vrijeme nevolje moje i bio sa mnom na putu, kojim sam iæao,” Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. Psl 51:19 Onda øeæ imati radost na pravim œrtvama: na œrtvama paljenicama, çitavim œrtvama; onda øe se stavljati junci na œrtvenik tvoj. Iza 19:19 U onaj øe dan biti œrtvenik Gospodnji usred zemlje Egipta i spomenstup Gospodnji na meåi njezinoj. Tuœ 2:7 Pogrdi Gospod œrtvenik svoj, zamrzi na svetiæte svoje. Pusti da padnu u ruke neprijatelju zidovi dvorova njegovih. Stade ih vika u kuøi Gospodnjoj kao u dan blagdana. Mal 2:13 Drugi put çinite ovo: Pokrivate œrtvenik Gospodnji suzama, plaçem i uzdasima, jer on viæe ne gleda milostivo œrtava i ne prima darova iz vaæe ruke. Dje 17:23 Jer prolazeøi i motreøi vaæe svetinje naåoh i œrtvenik, na kojem je bilo napisano: “Bogu nepoznatomu. Æto dakle ne znajuøi ætujete, to vam ja propovijedam. Heb 9:4 Koja je imala zlatni kadioni œrtvenik i kovçeg zavjeta, obloœen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i ætap Aronov, koji je bio procvao, i ploçe zavjeta. Heb 13:10 Imamo œrtvenik, od kojega ne smiju jesti, koji sluœe æatoru. Jak 2:21 Abraham, otac naæ, ne opravda li se djelima, kad prinese sina svojega Izaka na œrtvenik? Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred

œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. Otk 8:3 I drugi anåeo doåe, i stade pred œrtvenik imajuøi zlatnu kadionicu; i bijaæe mu dano mnogo tamjana, da ga prikaœe s molitvama svih svetih na œrtvenik zlatni pred prijestoljem. Otk 11:1 I dade mi se trska kao palica, govoreøi: “Ustani i izmjeri hram Boœji i œrtvenik i one, koji se klanjaju u njemu; ŒRTVENIKA 7 Psl 118:27 Bog je Gospod, on nas obasja; veœite uœetima œrtve blagdanske sve do rogova œrtvenika! Iza 27:9 Zato øe se tako okajati krivnja zlodjela Jakovljeva, i u tom stoj potpun plod njegov oproætenja od grijeha, da sve kamenje œrtvenika razbije kao kreçno kamenje, da viæe ne bude gajeva ni sunçanih stupova. Jer 17:1 “Zapisan je grijeh Judin gvozdenom pisaljkom, urezan dijamantnim vrhom na ploçi srca njihova, na rogovima œrtvenika njihovih, Joe 2:17 Izmeåu trijema i œrtvenika neka plaçu sveøenici, sluge Gospodnje, i neka mole: “Smiluj se, Gospode, narodu svojemu! Ne daj baætine svoje pod sramotu, da joj se rugaju neznaboæci! Zaæto da se kaæe meåu narodima: ‘Gdje im je Bog?’” Luk 1:11 Tada mu se ukaza anåeo Gospodnji s desne strane œrtvenika kadionoga. 1Ko 10:18 Gledajte Izraela po tijelu: koji jedu œrtve, nijesu li zajedniçari œrtvenika? Otk 14:18 I drugi anåeo izaåe iz œrtvenika, koji je imao vlast nad Ognjem, i povika velikim glasom onome, koji je imao srp oætar, govoreøi: “Zamahni srpom svojim oætrim i beri groœåe od trsa zemlje, jer veø sazreæe jagode njegove.” ŒRTVENIKE 4 Izl 34:13 Nego œrtvenike njihove poruæite, kamene spomenike njihove porazbijajte i lugove idola njihovih sasijecite. 1Kr 19:10 On odgovori: “Pun sam revnosti za stvar Gospoda, Boga nad vojskama; jer sinovi Izraelovi ostaviæe zavjet tvoj, œrtvenike tvoje poruæiæe i proroke tvoje pobiæe maçem. Jedini ja ostadoh, ali i meni rade o glavi.” 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? Rim 11:3 “Gospodine, proroke tvoje pobiæe, œrtvenike tvoje poruæiæe, i ja ostadoh sam, i traœe duæu moju.” ŒRTVENIKOM 4 2Kr 18:22 Ako li mi odvraøate: U Gospoda, Boga svojega, mi se uzdamo. Nije li to onaj, çije je visine i œrtvenike uklonio Ezekija, kad je zapovjedio Judi i Jerusalemu: Samo pred ovim œrtvenikom ovdje u Jerusalemu imate se klanjati? Mat 5:24 ostavi ondje dar svoj pred œrtvenikom, otidi prije i pomiri se s bratom svojim; onda doåi i œrtvuj dar svoj! Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan.

1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? ŒRTVENIKU2 Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. L.Zk 9:9 Sinovi Aronovi dodaæe mu krv, on umoçi prst svoj u krv i namaza je na rogove œrtveniku. Ostalu krv izli na podnoœje œrtveniku. L.Zk 17:11 Jer œivot tijela u krvi je, i samo vam je na œrtveniku dopuætam na pomirenje za duæe vaæe; krv naime pribavlja pomirenje, jer je œivot u njoj. Psl 43:4 Htio bih pristupiti k œrtveniku Boœjemu, k Bogu radosti i veselja svojega, i slaviti uz citaru tebe, Boœe, Boœe moj! Iza 56:7 Njih øu dovesti k svetoj gori svojoj i razveseliti ih u kuøi svojoj molitvenoj. Œrtve paljenice njihove i œrtve zaklanice njihove ugodne su na œrtveniku mojemu, jer øe se kuøa moja zvati kuøa molitve za sve narode.” Amo 9:1 Vidio sam Svemoguøega gdje stoji na œrtveniku i govori: “Udari na glavicu stupa, da se zatresu grede, i razmrskaj ih, da padnu na glavu svima! Maçem øu pobiti, æto ostanu œivi. Neøe uteøi izmeåu njih ni jedan! Ni jedan, koji je umaknuo od njih, ne Mal 1:7 Prinosite neçisto jelo na mojemu œrtveniku i joæ pitate: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Stim, æto mislite: ‘Stol je Gospodnji preziran.’ Mal 1:10 “Tko je meåu vama, koji bi zatvorio vrata i zapalio oganj na mojemu œrtveniku ni za æto? Nijeste mi mili”, veli Gospod nad vojskama, “i ne mogu primiti œrtve iz vaæe ruke. Mat 5:23 Ako dakle prineseæ dar svoj k œrtveniku i ondje se sjetiæ, da brat tvoj ima neæto protiv tebe, 1Ko 9:13 Ne znate li, da oni, koji vræe svetu sluœbu, od svetinje se hrane, i koji œrtveniku sluœe, sa œrtvenikom dijele? Heb 7:13 Jer za koga se ovo govori, od drugoga je plemena, od kojega nitko nije sluœio œrtveniku. ŒRTVENIM Mat 23:18 Nadalje: Ako se tko kune œrtvenikom, onda to niæta ne vrijedi; kune li se œrtvenim darom, koji je na njemu, onda je vezan. ŒRTVENOG 1 M.Iz 17:1 Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuøa puna œrtvenog mesa sa svaåom. ŒRTVENU Luk 21:1 Kad on pogleda gore, vidje, kako bogati bacaju darove svoje u œrtvenu blagajnu. ŒRTVI 1 Psl 50:5 “Skupite mi sluge moje, æto su sklopile zavjet s menom na œrtvi!” ŒRTVIÆTE 1 Jer 7:31 Postavili su u dolini Ben-Hinomu œrtviæte Tofetovo spaljuju svoje sinove; køeri, æto nijesam nikada zapovjedio i æto mi nije nikada doælo na um. ŒRTVOM Heb 9:26 Inaçe bi on morao mnogo puta trpjeti od postanja svijeta; a sad jednom na

890 svræetku vjekova javi se, da svojom œrtvom satre grijeh, ŒRTVOVAÆE 1 Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. ŒRTVOVAN 2 1Ko 5:7 Oçistite stari kvasac, da budete novo tijesto, kao æto ste beskvasni; jer je œrtvovan naæ Pasha, Krist. Flp 2:17 Ali ako i œrtvovan budem za œrtvu i sluœbu vjere vaæe, radujem se i veselim se sa svima vama. ŒRTVOVANO Otk 13:8 I poklonit øe joj se svi, koji stanuju na zemlji, kojima ime nije zapisano u knjizi œivota Janjeta, koje je œrtvovano, od postanja svijeta. ŒRTVOVATI 4 Hos 14:2 Uzmite sa sobom rijeçi pokajanja! Obratite se Gospodu i recite mu: “Oduzmi svu krivnju i umilostivi se! I mi øemo ti œrtvovati hvalospjev usana svojih. Mal 1:11 Jer od istoka sunca do zapada njegova veliko øe biti ime moje meåu narodima, i posvuda øe se œrtvovati imenu mojemu i prinosit øe se çist prinos, jer øe veliko biti ime moje meåu narodima,” veli Gospod nad vojskama. 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? 2Ko 12:15 A ja øu veoma rado sve œrtvovati, i sama øu sebe œrtvovati za duæe vaæe. Kad vas ljubim tako œarko, zar øete vi mene manje ljubiti ? ŒRTVU 27 Pst 8:20 Tada Noa podiœe Gospodu œrtvenik, uze po komad od svih çistih œivotinja i od svih çistih ptica i prinese na œrtveniku œrtvu paljenicu. Pst 22:8 Abraham odgovori: “Bog øe veø pribaviti janje za œrtvu paljenicu, sine!” Tako su iæla obojica zajedno dalje. Pst 22:13 Kad Abraham pogleda oko sebe, vidje odzada ovna, æto se bio rogovima svojim zapleo u trnju. Abraham ode tamo, dovede ovna i prinese ga mjesto sina svojega kao œrtvu paljenicu. Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. L.Zk 1:2 “Govori sinovima Izraelovim ovu odredbu: Ako hoøete Gospodu prinijeti œrtvu od stoke, onda prinesite œrtvu od goveda ili ovaca. L.Zk 6:6 On øe prinesti Gospodu œrtvu za prijestup neka donese sveøeniku od sitne stoke ovna bez pogrjeæke po procjeni tvojoj. 2Ljt 9:4 I jela na stolu njegovu, kako su dostojanstvenici njegovi tu sjedili i sluge njegove dvorile, nadalje odijelo njihovo i peharnike njegove u odijelu njihovu i œrtvu paljenicu, æto bi je on prinosio u hramu Gospodnjem, ona se tada nije viæe mogla u Ezr 6:17 Œrtvovaæe za posvetu hrama Boœjega æto junaca, dvjesta ovnova, çetiri

stotine janjaca i kao œrtvu za grijeh za svega Izraela dvanaest jaraca prema broju plemena Izraelovih. Psl 50:14 Hvalu prinesi Bogu kao œrtvu zahvalnu; ispuni Sveviænjemu zavjete svoje! Psl 56:12 Boœe, dugujem ti, æto sam zavjetovao; œrtvu hvale prinijet øu ti, Psl 100:1 Pjesma; za œrtvu zahvalnicu. Poklikni Gospodu, sva zemljo! Psl 107:22 Neka prinesu œrtvu hvale, neka navjeæøuju djela njegova s radoæøu! Dan 8:11 Sve do kneza vojske nebeske on se je podigao. Uzeo mu je svagdanju œrtvu i oskvrnio mjesto svetiæta njegova, Dan 11:31 Vojska, koju je poslao, nastupit øe, oskvrnit øe svetiæte i tvråavu, prestat øe prinositi œrtvu svagdanju i postaviti sramotnu gnusobu idolsku. Sef 1:7 Tiho pred Gospodom, Svemoguøim! Jer je blizu dan Gospodnji, jer je Gospod prigotovio œrtvu, posvetio goste svoje. Mal 1:8 Kad donosite slijepo œivinçe na œrtvu, nije li to dosta zlo? Kad prinosite hromo ili bolesno, nije li to dosta zlo? Prinesi ga namjesniku svojemu, hoøe li se on obradovati tomu i milostivo te primiti?”, veli Gospod nad vojskama. Mat 9:13 Idite i nauçite se æto znaçi: “milosråe hoøu, a ne œrtvu, jer ja nijesam doæao da dozovem pravednike, nego grjeænike.” Luk 2:24 I oni htjedoæe prinijeti œrtvu, kao æto je propisano u zakonu Gospodnjem: “dvije grlice ili dva golubiøa. Rim 3:25 Njega Bog izloœi kao pomirnu œrtvu po vjeri u krvi njegovoj, da pokaœe pravdu svoju. Rim 12:1 Zaklinjem vas dakle, braøo, milosråem Boœjim, da prikaœete tjelesa svoja za œrtvu œivu, svetu, ugodnu Bogu; tako da vaæa sluœba Boœja bude duhovna. Efe 5:2 I œivite u ljubavi kao æto je i Krist ljubio nas i predao sebe za nas kao prinos i œrtvu Bogu na ugodni miris! Flp 2:17 Ali ako i œrtvovan budem za œrtvu i sluœbu vjere vaæe, radujem se i veselim se sa svima vama. Flp 4:18 A ja sam primio sve i imam izobilja. Obogatio sam se primivæi od Epafrodita, æto ste mi poslali, sladak miris, œrtvu prijatnu, ugodnu Boga. Heb 10:12 A on prinesavæi jednu œrtvu za grijehe sjedi svagda s desne strane Bogu, Heb 13:15 Po njemu dakle prinosimo svagda Bogu œrtvu zahvalnu, to jest, plod usana, koje priznaju ime njegovo! 1Iv 4:10 U tom je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga, nego da je on ljubio nas i poslao Sina svojega kao pomirnu œrtvu za grijehe naæe. ŒRTVUJ 3 Izl 29:36 Œrtvuj svaki dan junca kao œrtvu pomirenja za grijeh. Oçisti œrtvenik od grijeha çineøi na njemu obrede oçiæøenja, i pomaœi ga, da ga posvetiæ. P.Zk 17:1 Ne œrtvuj Gospodu, Bogu svojemu, goveçeta ni ovce, æto ima na sebi bilo kakvu manu ili kakvogod zlo, jer je to gnusoba Gospodu, Bogu tvojemu. Mat 5:24 ostavi ondje dar svoj pred œrtvenikom, otidi prije i pomiri se s bratom svojim; onda doåi i œrtvuj dar svoj! ŒRTVUJE 4 Iza 53:10 Ali je Gospodu bila volja, da ga udari na muke. Kad se sam œrtvuje kao œrtva za grijeh, vidjet øe potomke, dugo øe

œivjeti, i volja øe se Gospodnja ispuniti po njemu. Iza 66:3 Tko kolje bikove, a ujedno je ubojica ljudi; tko œrtvuje ovce, a ujedno psu lomi zatiljak; tko prinosi dar, a ujedno prinosi krv svinjeøu; tko pali kad, a ujedno hvali idola: “kao æto ovi idu svojim vlastitim putovima i nalaze ugodnost na grdobam Mal 1:14 “Proklet varalica, koji ima u svojemu stadu muæko œivinçe i, premda ga je zavjetovao Svemoguøemu, ipak œrtvuje samo loæe; jer sam ja velik kralj”, veli Gospod nad vojskama, “i ime je moje straæno meåu narodima neznaboœaçkim. 1Ko 8:1 A za ono, æto se œrtvuje idolima, znamo, jer svi imamo znanje. Znanje nadima, a ljubav izgraåuje. ŒRTVUJEM 2Ti 4:6 Jer ja se veø œrtvujem, i vrijeme moje smrti blizu je. ŒRTVUJETE 1 Hos 4:14 Ali neøu kazniti køeri vaæih, æto çine blud, ni snaha vaæih, æto çine preljubu; jer vi sami idete nasamo s bludnicama idolskim i œrtvujete s milosnicama hramskim. A narod je u tom nerazuman i tako propada. ŒRTVUJU 2 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. 1Ko 10:20 Ali æto œrtvuju neznaboæci, zlim duhovima œrtvuju, a ne Bogu. A ja neøu, da vi budete zajedniçari s zlim duhovnima. ŒUBOR 1 M.Iz 5:15 Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i œubor-vodu iz svojega vrela! ŒUÇ 1 P.Zk 32:32 Jer je çokot njihov od çokota sodomskoga, od poljana gomorskih. Groœåe je njihovo groœåe puno otrova, jagode su njihove gorke kao œuç, ŒUÇEM Mat 27:34 Ondje mu dadoæe vino pomijeæano œuçem. On okusi to ali ne htjede piti, ŒUÇI 1 Dje 8:23 Jer, kako vidim, ti si pun gorke œuçi i uhvaøen si od zloøe.” ŒUDENI 1 Hag 2:7 I sve øu narode pokrenuti. Tada øe doøi od svih naroda œudeni, i napunit øu ovaj hram slavom, veli Gospod nad vojskama. ŒUDI 1 Psl 45:11 Kralj œudi ljepotu tvoju; jer je on Gospod tvoj: njemu se pokloni! ŒUDIO P.Zk 4:29 Odanle øeæ traœiti Gospoda, Boga svojega, pa øeæ ga i naøi, ako ga budeæ œudio svim srcem i svom duæom. ŒUDJETI 1 Pst 3:16 Œeni reçe: “Mnoge øu ti muke umnoœiti, kad zatrudniæ. U bolovima øeæ raåati djecu, a ipak øeæ œudjeti muœa svojega, koji øe ti biti gospodar.”