Barok Za Ispit

BAROK Rijeć "barok" potječe iz portugalskog jezika i znači "nepravilan biser". Termin su u 16. st preuzeli Francuzi u značenju "neobično". ''Le gout baroque'' bio je s gledišta francuskog klasicizma kasnog 18.st. unjeticki ukus koji je jasnoću renesanse i klasike pretvorio u bizarne, izvitoperene oblike. Umjetnost baroka, koja vremenski obuhvaća 17. i 18. st., nastala je iz borbe katoličke crkve protiv reformacije, pa se prvobitno zvala umjetnost kontrareformacije. Barok se formirao u Rimu, i to potkraj kasne renesanse i usporedo s manirizmom, koji predstavlja razmjerno kratkotrajnu ali značajnu prelaznu stepenicu. Slikarstvo i arhitektura baroka nastaju u Italiji, ali je kulturni prestiž ove zemlje duboko uzdrman, te će nove sile preuzeti vodstvo u likovnom stvaranju. Početci baroka mogu se vidjeti u kasnim djelima Michelangela, Correggia i Tintoretta. Kompozicija baroka je plahovita, puna nemira i uzbuđenja, s razbijenim rasporedom figura i s težnjom da izazove što više dojmova i jakih osjećanja. Barok slika ono sto se ranije preziralo ili rijetko slikalo: pejzaž, mrtvu prirodu, unutrašnjost kuća (enterijer), životinje, cvijeće, kompozicije iz svakidašnjeg života. Zbog toga barok slika i ono što se ranije odbacivalo :bolest, umor, starost, ružnoću, raspadanje. U arhitekturi se novi stil javlja kao težnja ka raskoši, sjaju, pretjeranom ukrašavanju. 17. STOLJEĆE ITALIJA GIAN LORENZO BERNINI (1598.-1680.) - oltar sv. Petra - baldahin nad grobom apostolovim– simbolistička vrijednost - Trg sv. Petra – klasicistički stupovi, 140 svetačkih kipova, u središtu elipse između dva vodoskoka obelisk - fontana del Triton - Triton jaše na školjki koju dupini dižu svojim repovima ; iz goleme pužaste skoljke ide uvis mlaz vode - dosegao izuzetnu tankoću u oblikovanju mramora – Apolon i Dafne – otvorena struktura zasnovana na kompozicijskim linijama koje se od osnovice uspinju uvis. – privid pokreta FRANCESCO BORROMINI (1599.-1667.) - mala crkva sv. Karlo u Rimu - pored cetiri fontane u svoju crkvu sv. Karlo postavio je i ovalne zidove i zvonik iznad glavnog ulaza - crkva sv. Ivo GUARINO GUARINI -

kapelica sv. Pokrova u torinskoj katedrali – stožasta kupola

MICHELANGELO AMERISI DA CARAVAGGIO (1560.-1610.) - više puta slikao Pozivanje i Mučeništvo sv. Mateja - ciklus sv. Mateja i sv. Petra - na slici potpuno ukida sve što nije potpuno ljudsko prisustvo - sisitem silovitog bočnog osvjetljenja - bio veliki protivnik klasične bolonjske škole , koja se borila za ideale antičke ljepote - SLIKE: Varalice u igri, Svirač na lutnji, Polaganje Kristovo u grob, Bogorodica iz Loreta, Bijeg u Egipat, Košara s voćem - prirodna istinitost, svakodnevnica, tamne strane života - ’’slikarstvo podrumskih rupa’’- žestoki kontrasti svjetla i sjene – njegov stil: tenebrozo - cilj: ekspresivan i dramatičan efekt (dijagonalne zrake svjetlosti) PIER PAOLO BONZI: Mrtva priroda s voćem i povrćem EVARISTO BASCHENIS: Mrtva priroda s glazbalima, Mrtva priroda FRANCUSKA FRANCOIS MANSART (1598.-1666.) - gradi crkve sv.Marije i Val-de-Gras u Parizu, Invalidski dom u Parizu itd. LOUIS LE VAU (1612.-1670.) - podize dvorac Bole-Vikont za drzavnog blagajnika - nastavlja s izgradjivanjem dvorca Versailles GEORGES DE LA TOUR (1593.-1652.) - posvećuje svoj rad proučavanju dojma što ga stavara svjetlost svijeće - SLIKE: Magdalena pokornica, Sv. Irena plače nad tijelom sv. Sebastijana ŠPANJOLSKA - arhitektura pod velikim utjecajem «jezuitskog« stila (arhitekt Huan Gomez de Mora) - Francesco Batista – katedrala sv. Izidora DIEGO DE SILVA Y VELASQUEZ (1599.-1660.) - pozvan u Madrid na dvor Filipa IV. – tu radio kao portretist - uz portrete slikao i pse, patuljke te kraljeve dvorske luđake

- Las Meninas - slika malu infantkinju Mariju Margaritu - preteča impresionizma - crvbena, plava boja sa sivo-smeđom bojom okoline - portret pape Inocenta X - Prelje – prva slika modernog pravca NIZOZEMSKA - Flandrija (katolička Nizozemska, za razliku od Holandije) – pod utjecajem Španjolske Jacques Francart - tvorac ckve Avgustinaca u Brislu Peter Huyssens - najveci flamanski arhitekte svoga vremena: kapela Bogorodice u Brislu, crkve sv.Lupa u Namiru, sv.Petra u Ganu i sv.Valpurge u Brizu PETER PAUL RUBENS (1577.-1640.) - najveći predstavnik flandrijske barokne umjetnosti - veliki junaci i bujna ženska ljepota - na slikama prevladavaju svjetlije i toplije boje, a sjenu koristi samo za isticanje svjetlosti - majstor ulja na platnu - Otmica Leukipovih kćeri – mitološka tema - umetnost velikih gesta , patetičkih kretanja, glasne, uverljive retorike - slikao portrete, pejzaže - maslikao niz alegorijsko-poetičkih prizora iz života francuske kraljice Marije Medici, i njezina pokojnog muža kralja Henrika IV. - Podizanje krsta – oltarska slika za Antverpensku katedralu (dijagonalna kompozicija) REMBRANDT HARMENSZOON VAN RIJN (1606.-1669.) - najveći slikar Holandije u 17.st - slikao grupne portrete - SLIKE: sv. Pavle u tamnici, Nocna straža, Staalmeesters, Sat anatomiej, Čovjek sa zlatnim šljemom, Povratak bludnog sina, Sveta obitelj uveče - slikao portrete, mitološke slike, pejzaže, starozavjetne teme - svjetlost na Rembrantovim slikama ne dolazi ni iz jednog odredjenog izvora, ona zraci iz samih boja - kontrast svjetla i sjene, te dijagonalna kompozicija JAN VERMEER VON DELF (1630 – 1675) - prikazuje nizozemski život - unutrašnjost kuće u kojima žene obavljaju svakodnevne poslove - SLIKE: Krist u kući Marte i Marije, The Procuress, Žena u plavom, Djevojka zaspala za stolom, Djevojka svira lutnju, Djevojka koja čita pismo, Djevojka s bisernom naušnicom, Djevojka s crvenim šeširom, Dama piše pismo sa sluškinjom, Dama i

sluškinja, Soldier and a Laughing Girl, Street in Delft, The Concert, The geographer, The Guitar Player, The Love Letter, The Milkmaid, The Music Lesson, View of Delft, Woman Weighing Pearls, Young Woman with a Water Pitcher, The Art of Painting - koristio cameru obscuru, znao da je u sjeni boja, te da boja utječe na boju do nje FLORIS VAN DYCK - Mrtva priroda ENGLESKA INIGO JONES (1573.-1652.) - donio znanje iz Italije - podigao malu vilu u Greenwich – preuzeo forme Paladiovih vila (otvorena loggia sa stupovima na gornjem katu i ravan krov), ali s engleskom hladnoćom - izgradio Banqueting House u kompleksu palace Whitehall ++ EL GRECO (1541.-1614.) - među prvima se upustio u eksperiment s umjetnom svjetlošću - Dječak pali svijeću 18. STOLJEĆE - barokni dvorovi GIAN BATTISTA TIEPOLO (1694.-1770.) - sinovi Gian Domenico i Lorenzo - oslikavali vile, slikali prizore iz seljačkog života VENECIJA ANTONIO CANAL zvan CANALETTO (1697.-1768.) - slikar veduta – koristi cameru obscuru BERNARDO BELLOTTO (1720.-1780.) FRANCESCO GUARDI (1712.-1793.) ____ slikari: Caracci; Reni; Pietro da Cortona; Hals (Niz); Zurbaran (Š); Poussin; Lorraine arhitekti: Frischer von Erlach; Prandtauer; Hardouin-Mansart (F); Christopher Wren (E)