VELEUČILIŠTE U RIJECI STUDIJ INFORMATIKE RIJEKA
VRSTE PISAČA
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Sklopovlje računala Mentor: Jasminka Tomljanović Student: Kristijan Petrović Indeks br.: 2422018459/05
RIJEKA, 24.03.2006.
Od svih ulazni-izlaznih jedinica koje su se kroz prošlost i sadašnjost povezivale s računalima, pisači su zasigurno najučestaliji, najpristupačniji i stoga širem krugu ljudi najpoznatiji, a svakako su oni i vremenski najduže prisutni. Čim su elektronička računala zaživjela u stvarnom svijetu i prve se informacije mogle očitavati na zaslonima s katodnom cijevi, postalo je neophodno udovoljiti i potrebi da se one prenesu na papir i time učine dostupnima i osoblju izvan računskoga centra. Tako su se još u osvitu računalske ere počeli razvijati pisači, što je danas općeniti naziv klase koja okuplja tehnički raznolike uređaje kojima je zajednička osobina da tekstne i grafičke informacije s računala ispisuju na fizičkim medijima koji su za ljudsko oko čitljivi. Današnje tržište pisača obiluje najraznovrsnijim modelima koji su često i toliko različiti da im se masa kreće u rasponu od 1 do oko 100 kg, brzina ispisa od nekoliko znakova u sekundi do cijele stranice u dvije sekunde. Trenutno se u upotrebi nalazi veliki broj raznih vrsta printera koje dijelimo na: 1. PRINTERI S UDARCEM Printeri s udarcem još se zovu i printeri s dodirom, a to su printeri koji na papiru ostavljaju trag uz pomoć mehaničkog udarca. Takav se način otiskivanja znakova koristio već na prvim strojevima. 2. PRINTERI BEZ UDARCA Ovi printeri predstavljaju takvu vrstu printera koji ispisuju znakove na medij bez mehaničkog udarca. Ovakav način otiskivanja znakova je nešto noviji i ima prednost u odnosu na printere s udarcem. Printeri se dalje dijele na linijske i serijske: Linijski printeri - su kompjuterski izlazni uređaji koji u jednom ciklusu rada ispisuju jednu liniju teksta (od 80 do 160 znakova). Brzina pisanja linijskih printera je od 150 do 3000 linija u minuti.
Serijski printeri - pišu znak po znak u redoslijedu kako se pojavljuje u retku teksta.
Ispis teksta može biti s lijeva na desno i s desna na lijevo, čime se
izbjegava nepotreban povrat glave printera na početak retka. Serijski printeri pomiču glavu za pisanje uzduž linije koju ispisuju, a samo pisanje se ostvaruje jednom od tehnika pisanja.
PRINTERI S UDARCEM Printeri s udarcem još se zovu i printeri s dodirom, a to su printeri koji na papiru ostavljaju trag uz pomoć mehaničkog udarca. Takav se način otiskivanja znakova koristio već na prvim strojevima
U skupinu printera s udarcem spadaju: 1. printeri s polugom 2. printeri s bubnjem 3. printeri s metalnom vrpcom ili lancem 4. printeri s iglicama (matrični) 5. printeri s lepezom ili češljem PRINTERI S POLUGOM Printeri s polugom spadaju u printere s dodirom i to su najstariji printeri. Oni se sastoje od vodoravne poluge koja s više vrsta svih znakova dolazi pred papir, dok čekić koji se nalazi iza svake pozicije pisanja udara izabrano slovo koje se otisne na papir PRINTERI S BUBNJEM
Printeri s bubnjem su linijski printeri s trajno oblikovanim znakovima ugraviranim na vanjskom plaštu bubnja koji se proteže cijelom duljinom ispisne linije.
Princip rada ovih printera odvija se na sljedeći način: bubanj na kojem su ugravirana slova stalno se okreće tako da se ispisivanje obavlja u letu, i to tako da se najprije ispišu sva slova A u jednom retku, slova B u jednom retku, itd.
PRINTERI S METALNOM VRPCOM ILI LANCEM
Printeri s metalnom vrpcom ili lancem pripadaju linijskim printerima s dodirom, a imaju lanac na kojem se nalazi više vrsta svih znakova. Princip rada printera s lancem odvija se na sljedeći način: lanac na kojem su jedan do drugog nanizani svi znakovi koje printer može otisnuti se kontinuirano kreće. Između papira i lanca se nalazi vrpca navlažena bojom, a s prednje strane papira niz čekića (nasuprot znakova na metalnoj vrpci). Svaki čekić se nalazi na mjestu jednog znaka u jednom redu Kada, zbog okretanja lanca, željeni znak naiđe na mjesto gdje ga treba otisnuti, čekić udari po papiru i nastaje otisak tog znaka. Dakle, otisak se obavlja u letu i to tako da čekić pritisne papir uz lanac točno u trenutku kada prolazi odgovarajući znak.
PRINTERI S IGLICAMA (MATRIČNI) Printeri s iglicama tj. matrični printeri su najčešće korišteni printeri od printera s udarcem, i to zbog niske cijene, prihvatljive kvalitete ispisa, male dimenzije i jednostavnog rukovanja. Danas su ostali u upotrebi samo za ispis teksta jer je buka koju proizvode vrlo velika i može ozbiljno ometati rad. Izvor buke je udaranje iglica u papir, a ovisi o građi i vrsti printera.
Formiraju znakove u obliku matrice točaka pomoću niza iglica smještenih u glavi printera koje ostavljaju trag na papiru. Dio matričnog printera u kojem se nalaze iglice i koji je odgovoran za otisak zove se glava printera Matrični printeri mogu osim slova, brojka, i ostalih tipografskih znakova ispisivati i crteže, slike i različite grafičke prikaze
PRINTERI S LEPEZOM (ČEŠLJEM)
Printeri s lepezom ili češljem pripadaju skupini serijskih printera s udarcem. Imaju nosač znakova u obliku lepeze na kojem oni rotiraju pod kontrolom servosustava sve dok se traženi znak ne pojavi na mjestu ispisa, gdje ga onda čekić preko tintom namočene vrpce pritisne uz papir nakon čega se nosač sa slovima, čekić i vrpca pomiču do sljedećeg ispisnog položaja
1.
Izvor: Grbavac, Vitomir: INFORMATIKA, KOMPJUTORI I PRIMJENA
Brzina rada printera s lepezom je na početku iznosila 30 znakova u sekundi, nešto kasnije 65 znakova u sekundi, a 1982. godine 192 znaka u sekundi. Ovi printeri imaju vrlo kvalitetan ispis, pa se pretežno upotrebljavaju za pisanje pisama i dokumenata u kompjuterskoj obradi teksta.
LASERSKI PISAČI Osnovna tehnologija rada laserskog printera je smišljena još 1940. godine što je jedan od dokaza da nije sve smišljeno tek nakon razvoja računala. Osnovni dio laserskog printera je bubanj koji se naelektrizira laserskom zrakom na svakom dijelu na kojem želimo točku slike jer se dokument ispisuje kao slika. Na taj način se kreira posebna virtualna slika na bubnju koji je tada spreman za prolaz kraj tonera. Toner je inače kutija s bojom u prahu.
Način na koji laserski printer ispisuje dokument u osnovi je vrlo jednostavan, no u stvarnosti je dovoljno složen da opravda veću težinu laserskih printera kao i njihovu veću cijenu u odnosu na druge tipove printera. LED PRINTERI
Postupak ispisa LED i laserskih printera razlikuje se po tome da umjesto lasera i sustava optike koji se koristi kod laserskih printera, ovdje postoji niz LED dioda koje osvjetljavaju fotoosjetljivi valjak
Izvor:
Vrbanić,
Goran:
Printeri
Postupci nad
fotoosjetljivim
valjkom
oba
u
slučaja
se događaju simultano. Kod ispisa u boji koriste se osnovne boje, odnosno riječ je o CMYK sustavu (cyan (C), magenta (M), yellow (Y), black (K,Bk)). Pojedine boje se na valjak nanose odvojeno, a na papir prenose od jednom. Ovi su printeri cijenom povoljniji od laserskih, jednostavnije su izvedbe i postižu istu kvalitetu ispisa kao i odgovarajući laserski printer
TERMALNI PRINTERI Termalni printeri prvenstveno su namijenjeni kolor ispisu, tj. ispisu fotografija. Kvaliteta ispisa na običnom papiru je nedovoljno dobra i za bilo kakav kvalitetniji otisak potrebno je kupiti specijalni papir koji ne razmazuje boje, niti ih neujednačeno upija. Termalni printeri tako se zovu jer do izbacivanja boje dolazi uslijed zagrijavanja boje u mlaznici čime se stvara zračni mjehurić koji izbacuje boju. Otisak nastaje štrcanjem vrlo tankih mlazova iz mlaznica u smjeru papira.
Izvor:Vrbanić, Goran: Printeri
Slika u boji nastaje tako što se na svaku točku slike postavi određena gustoća svake od tri osnovne boje: Cyan, Magenta, Yellow (CMY). Njihovom kombinacijom dobiva se bilokoja boja točke željene slike. Kod nekih printera postoji i dodatni spremnik sa samo crnom bojom (K). Pojavom digitalnih fotoaparata učestala je potreba ispisa fotografija pomoću postojećih printera. Da bi se omogućio fotorealističan ispis neki printeri imaju čak i šest osnovnih boja, tj. svjetlije i tamnije nijanse triju osnovnih boja: CcMmYy. Dakle, zasad postoje slijedeće moguće kombinacije: CMY, CMYK, CcMmYy, (CMY+K, C+M+Y, C+M+Y+K, C+c+M+m+Y+y).
SUBLIMACIJSKI PRINTERI
Sublimacijski printeri nisu pogodni za ispis teksta ili linijske grafike. Na sintetičkim, grafičkim tvorevinama u pravilu pokazuju porazne rezultate te imaju vrlo nisku razlučivost, ali iz njih ''prave'' fotografije izlaze u zapanjujuće
privlačnom i dojmljivom izdanju. Oni su idealno rješenje za sve korisnike željne brzog, lakog, kvalitetnog, prenosivog i istovremeno relativno isplativog ispisa na mali format. Također, koriste se u profesionalnim grafičkim studijima kao uređaji za probni tisak i kao uređaji za tiskanje na velikim formatima.
Kod sublimacijskih printera osnovne boje se nalaze na vrpcama, odnosno filmovima koji se pretvaraju u plin nakon što prođu kroz grijače.
Izvor: Vrbanić, Goran: Printeri Grijači temperaturnom regulacijom određuju količinu boje koja se u plinovitom stanju prenosi i prodire u papir te izaziva određenu kemijsku reakciju. Podrazumijeva se da je za to potreban specijalan papir. Nanošenje boje se vrši jedna po jedna. Zbog toga je broj stranica, odnosno ukupna površina koju je moguće ispisati, točno određena. Slika dobivena sublimacijskim printerom je fotorealistična. Posebnim vrpcama ispisu se može dodati poseban sjaj ili metalizacija.
SOLID-INK PRINTERI Solid-ink printeri se koriste prvenstveno za ispis fotografija. Fotografije dobivene pomoću solid-ink printera savršeno su glatke, sjajne, boje su vrlo žive, a gotovo da je za kvalitetu slike nebitno kakav je papir na kojem će slika biti ispisana. No, ovakav ispis ima jednu vrlo negativnu stranu. Ispis je termički nestabilan pa je nekoliko minuta na izravnom suncu dovoljno da bismo uništili bilo koju sliku. Tu je i velika osjetljivost na mehanička oštećenja- nepažljivo prelaženje nekim tvrdim predmetom ili primjerice noktom može sastrugati boju s površine papira. Solid-ink printeri za ispis koriste tintu koja je po svojim karakteristikama vrlo slična vosku te se topi i nanosi na papir. Već u trenutku kada printer punimo bojom, postaje jasno da ovdje nije riječ ni o kojoj klasičnoj tehnici. Boje, naime, dolaze u obliku nepravilno oblikovanih komada, čiji oblik ovisi o tome o kojoj je boji riječ. Sama boja nema nikakvu zaštitu, nego je u biti grumen tvrde mase slične vosku, koji ubacujemo u za to predviđeni pretinac.
Izvor: Vrbanić, Goran: Printeri
Solid-ink printeri rade tako da se voštani uložak zagrijava i u tekućem stanju sakuplja u spremniku glave. Boja se u tekućem stanju prenosi na papir gdje se još dodatno mehanički fiksira. Fiksiranje je ravnanje malih izbočina nastalih od kapljica boje. Prilikom ispisa vosak se u prvom dodiru s papirom stvrdne. Vrući vosak nakon hlađenja nije mogao prodrijeti duboko u površinu papira, niti se mogao pretjerano razliti po površini. Na taj je način smanjen utjecaj vrste papira na ispis
VIŠENAMJENSKI PRINTERI Višenamjenski printeri objedinjuju printer (najčešće laserski), telefaks, skener te često i fotokopirni aparat. Njihova najveća prednost je u tome što zauzimaju manje prostora i jeftiniji su nego kada bi kupovali svaki uređaj posebno. Ova objedinjena funkcija omogućava korisnicima da ne moraju više određivati prostor, kvalitetu i produktivnost, već mogu koristiti sve troje simultano što stvara ovaj uređaj idealnim za kućni i mali ured za zahtjevnije individualne korisnike. Postoje tri vrste višenamjenskih printera: 1. photosmart višenamjenski printeri 2. uredski višenamjenski printeri 3. laserski višenamjenski printeri
GRAPHICAL DEVICE INTERFACE (GDI) Naziv za standard koji se koristi za opisivanje grafičkih objekata i njihovo prenošenje vanjskim uređajima poput monitora i pisača. Ovaj se standard koristi samo u MS Windows okruženju, za koje je i nastao. Ovu tehnologiju koju koriste neki (jeftiniji) pisači. GDI pisači ne koriste neki od uobičajenih jezika za opis i ispis stranica, nego umjesto njih računalo obrađuje
i priprema rastersku sliku stranice koju treba ispisati. GDI pisači mogu raditi samo s MS Windows operacijskim sustavom, zahtijevaju posebne upravljačke programe i dodatno opterećuju resurse računala. LINIJSKI PRINTERI Su vrsta igličnih pisača koji imaju ispisnu glavu širine jednake širini papira na kojem se tiska što mu omogućava veliku brzinu ispisa ( i preko 2000 redaka u minuti). Otisak je zbog brzine i robusnosti izvedbe razumljivo lošije kvalitete. Koristi se u velikim poduzećima koja imaju potrebu ogromne količine ispisa (telefonski, poštanski, strujni računi…) Skupi su, od 50000 kn na više, otisak je crno-bijeli i bučni su. Također mogu ispisivati na višeslojne, samoumnožavajuće obrasce.
LITERATURA: 1,
Grundler, Darko: PRIMIJENJENO RAČUNALSTVO, Graphis, Zagreb 2000.
2. Grbavac, Vitomir: INFORMATIKA, KOMPJUTORI I PRIMJENA, Školska knjiga, Zagreb 1990 3. Vrbanić, Goran: Printeri, link: http://pvprm.zesoi.fer.hr/1999-00-web/1999-00seminari/gvrbanic/seminar/ 4.
http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/orpp/rjecnik?faq_view=group&id=55