1.kolokvij Ll.docx

PREDMET : Lučka logistika Pitanja za Kolokvij 1: 1. Skiciraj i opiši osnovne faze logističkih tokova u poduzeću?

Funkcionalne cjeine logistik nabave, proizvodnje, distribucije i povratna logistika čine logistiku poduzeća u industrijskoj djelatnosti. Logistika disribucije je u nekim ranijim tumačenjima definirana kao marketing logistika. Ulazno –izlazni tokovi ind poduzeća podliježu zakonima tržišta sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda pa s logistika abavke i logistika distribucije danas prihvaćaju pod jedinstvenim nazivom marketing logistika. Prva, druga i treća faza orijentirana je od tržišta sirovina prema tržištu gotovih proizvoda,a četvrta faza ima obilježja cikličkog kretanja. Prve tri faze imaju primarnu ulou u procesu reprodukcije i sva pažnja je usmjerea na logistiku. Tokovi četvrte faze predstaljaju povratnu spregu tokova prve 3 faze. 2. Navedi i opiši osnovne elemente funkcionalnog razgraničenja logističkog sustava? Sustav realizacije narudžbi- ima funkciju planiranja, realizacije i kontrole izvršenja svih logističkih aktivnosti u procesu isporuke prave robe, u pravoj količini, vremenu i strukturina pravo mjesto. Zadatak ovog podsustava je da prihvaća i prikuplja informacije o željenoj isporuci robe, orađuje ih praovreen dotavja za ptrebe

planiranja i upravljanja realizacijom vih preocesa pakiranja, skladištenja, transporta, komisioniranja itd. Podsustav realizacije narudžbi ima najveći utjecaj na ostale podsustave logistike. transportni sustav- osnovna funkija je protorno premošćivanje robnih i materijalnih tokova. Zadatak i uloga: prostorno povezivanje mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje na ekonomski racionalan način i uz odgovarajuću kvalitetu usluge. sustav zaliha- zalihe su sastavni dio reprodukcijskog procesa i pojavljuu se na svim mjestima od tržišta sirovina do tržišta gotovih proizvoda. Funkcija zaliha varira o gospodarskoj djelatnosti kojoj pripada sustav. Zalihe predstavljaju regulator protoka robe i materijala. skladišni sustav-ima osnovne funkcije u vremenkoj i kapacitativnoj sinkronizaciji transpornih tokova različitih vidova i tehnologija transporta na svim mjestima u reprodukijskom procesu. Skladišta su mjesta gdje se prelaaju materijalni i robni tokovi i gdje dolazi do transformacije jedne vrste tokova u drugu. sustav pakiranja- ispunjava 4 osnovne funkcije: proizvodnu, maketing, funkciju primjenjivosti i logističku funkciju. Funkcija primjenjivosti pakiranja ogleda se kroz mogućnost višestruke primjene. Logistička funkija pakiranja razgraničava se na funkciju skladištenja, transporta, manipuliranja i funkcije informiranja. 3. Definiraj temeljne zadatke distribucije? -skratiti put i vrijeme robi od mjesta proizvodnje do potrošnje -povećati konkurentsku sposobnost robe -vremenski i prostorno uskladiti proizvodnju i potrošnju -programirati proizvodnju prema potrebama potrošača -osigurati plasman novih proizvoda Utjecati na promjene navika potrošača i zaštititi njihove interese

4. Skiciraj i opiši evoluciju logistike prema upravljanju dobavnim lancem? 1960 i 1970 špediteri su razvili model usluge vrata na vrata. Taj se koncept vodio snažnim razvojem kontejnerizacije. Logistika se mjenjala prema interesima kupaca i to učinkovito, s izraženim prednostima dodane rijednosti. Najveće promjene u logistici dogodile su se posljednjih 10ak godina kao posljedica rasa pocesa globalizacije. Globalizacija i upotreba IT tehnologije okidač su koncepta upravljanja globalnim dobavnim lancem.

5. Definicija,ciljevi i struktura dobavnog lanca? Dobavni lanac može se definirati kao skup događaja u kretanju robe, koji dodaje vrijednost na vrijednost određenog proizvoda. Osnovni cilj dobavnog lanca je smanjenje zaliha, ubrzavanje cijeloga postupka, eliminiranje podvostručenih procesa i aktivnosti, eliminiranje procesa i aktivnosti koji ne dodaju vrijednost i stalno poboljšanje usluge kupcu.

6. Skiciraj i opiši funkcionalne veze u dobavnom lancu?

Logistika značajno proširuje svoje područje djelovanja, postaje aktivnost koja se proteže kroz plairanje, nabavku, proizvodnju i postprodajne usluge. Ima ulogu koordinirati aktivnostima svih sudionika u dobavnom lancu. U dobavnom lancu ključne su veze između nabave i proizvodnje te između proizvodnje i distribucije.

7. Opiši načelo „četiri P“? Temelji se na 4 načela:  Kvalitetan proizvod  Uz prihvatljivu cijenu

 

S odgovarajućom promocijom Na pravo mjesto.

Da bi se to ostvarilo logistička strategija treba se temeljiti na 3 načela:   

Pouzdanost isporuke Ažurnost isporuke Čvrste partnerske veze

8. Opiši mjesto i opcije robnih terminala u logističkim sustavima? Za mjesto i ulogu terminala u logističkim tokovima postoje osnovne opcije:   

Terminali se nalaze u prostoru gospodarskih ustava koji šalju ili primaju robu,kao što su industrijski kompleksi, trgovački centri itd Terminali se nalaze negdje na putu između pošiljatelja i primatelja robe. U funkciji logistike nabavke, logistike distribucije i logistike povratnih materijala.

9. Opiši funkcionalnu ulogu robnog terminala kao logističkog sustava? U robnim terminalima čija je osnovna funkcija povezivanje tokova makro i mikro distribucije logistička funkcija podsustava transporta leži u transformaciji tokova. Sve vrste transformacija robnih tokova mogu se odvijati u terminalima, ali se posebno mora naglasiti funkcija transformacije i povezivanja transportnih tokova. U rt se velike transportne jedinice mogu zamijeniti manjima, zatim dolazi do optimalnog povezivanja različitih vidova transporta, a posebno do promjene nosioca intermodalnih transp jd. 10. Kako možemo razgraničiti sustave prema osnovnoj djelatnosti i logistici?

11. Opiši obilježja aktivnosti logističkog lanca?

12. Kako optimaliziramo logistički lanac u prostoru konfliktnih ciljeva?

13. Opiši pojam lučkog terminala i nabroji luke prema vrsti robnih terminala? Točno određeni, u pravilu, otvoreni prostori s pripadajućim objektima i uređajima locirani u prometnim čvorištima ili u njihovoj blizini koji služe za uskladištenje, privremeno čuvanje, rukovanje, iskladištenje, razvoz, provoz tereta, putnika, živih životija itd. LUKE prema vrsti robnih terminala:          

Logistički centar Robno- transportni centar Hub luka Gateway luka Robni terminal Logistički park Logistička zona Feeder luka Ros docking luka Dry port

14. Opiši pojam lučkih skladišta i navedi podjelu lučkih terminala prema vrsti tereta? Pod lučkim skladištima se podrazumijeva točno određeni prostor u luci koji služi za uskladištenje i rukovanje teretom. Podjele lučkih terminala prema vrsti tereta: 

Kontejnerski

           

Ro-ro Huckepack Bimodalni Terminali za generalni teret Terminali za žitarice Terminali za rasuti teret Terminali za kondicionirane terete Terminali za žive životinje Terminali za drvo Terminali za tekući teret Terminali za opasni teret LNG i LPG

15. Navedi i opiši djelatnosti u luci prema Zakonu o morskim lukama te opiši ljudski potencijal u lukama? Osnovne lučke djelatnosti u hrv lukama:  Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta i putnika  Skladištenje i manipuliranje robom  Privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata  Mnogobrojne ostale gosp djel koje su s prethodnonavedenima u izravnoj prometnoj, ekonomskoj i tehničkoj vezi Ljudski potencijal u lukama: u obavljanju lučke djelatnosti aktivno sudjeluju kreativni i operativni menadžeri. To su obrazovani, osposobljeni i ekspertni timovi: prometni inženjeri, ekonomisti, pravnici, elektroničari koji posjeduju primjeren kvantum višedisciplinarnih znanja, vještina i sposobnosti. Najvažniji su element obavljanja lučke usluge.

16. Po čemu možemo razgraničiti različite varijante naziva robnih terminala odnosno logističkih centara?  Dominantnoj funkciji i pojmu logistika  Pojmovima roba  Vrsti robe  Pripadnosti vrsti prometa  Tehnologiji intermodalnog transporta  Stupnju povezanosti vrstitransporta  Mjestu i funkciji u tokovima i logističkoj mreži  Gospodarsko- urbanim cjelinama i funkcijama

17. Koje su zajedničke aktivnosti robnih terminala?  Prihvat i otprema robnihi transportnih tokova  Pretovar transportnih sredstava  Skladištenje i čuvanje robe  Formiranje tovarnih ejdinica  Formiranje jedinica otpreme  Irada prateće dokumentacije  Niz pratećih usluga za transportna sredstva, robu i osoblje 18. Po čemu se razlikuju pojedini logistički centri?  Osnivačima i vlasnicima  Organizacijskim formama  Pripadnosti vrsti transporta  Pripadnosti vrsti robe  Primjenjenoj tovarnoj jedinici i tehnologiji  Strukturi i obimu logističkih funkcija  Lokaciji u odnosu na prometnu infrastrukturu  Lokaciji u odnosu na urbane sredine i industrijske pogone  Stupnju kooperacije nosioca i korisnika usluga

19. Opiši robne tokove u logističkom sustavu? Rt su temeljna kategorija logističkog sustava, ali isto tako ni jedan rt ne bi se mogao realizirati bez logističkih sustava i logističkih lanaca. Logistički lanci su nositelji realizacije robnih tokova, a logistički sustavi su nosioci realizacije logističkih lanaca. Transformacije robnih tokova odvijaju se u robnim terminalima, a trendovi u proizvodnji i distribuciji proizvoda idu u pravcu približavanja finalizacije proizvoda krajnjem korisniku.

20. Kako se može opisati transformacija robnih tokova? Transf rt možemo opisati:    

Prostorom na kome se transf odvija Vrstom transf Područjem transf Mjestom transf

21. Opiši prostor transformacije robnih tokova u logističkom sustavu? Prostor transf čine svi sustavi i procesi kroz koje prolaze robni tokovi i u kojima se transformacija može obaviti. Sustavi i procesi pripadaju svim djelatnostima, od poljoprivrede i rudarstva, preko industrije, građevinarstva, energetike, trgovine, ugostiteljstva, obrazovanja.... posebno područje u kojem se tranf obavljajuse: sustavi transporta, skladištenja, pakiranja ipretovara.prostoru transf pripadaju i svi sustavi i procesi koji podržavaju kretanje spomenutih kategorija tokova.

22. Definiraj vrste transformacija robnih tokova u logističkom sustavu?  Prostorna- osnovna promjena koja prati tok definirana je kretanjem, odnosno promjenom prostora. Izvorište i odredište rt najčešće su razdvojeni i u prostornom smislu povezani određenim putem i njegovom udaljenošću.  Vremenska- procese kretanja i mirovanja u rt moguće je izmjeriti u pogledu vremena trajanja tih procesa.  Kvantitativna- događa se pri promjenivrste rometa, u procesu pretovara ili pri promjeni veličine tovarno- manipulativne jd.  Kvalitativna- ima više oblika (oplemenjivanje, prerada, dorada i obrada)  Strukturna-rt na dijelu svog puta može imati strukturu robe koja se mijenja u skladu sa zahtjevima krajnjeg kupca ili primatelja robe. Ove se procedure mogu obavljati i tijekom prostorne promjene i tijekom procesa zadržavanja robe u skladištima.  Dinamička- dinamika realizacije toka promatra se kroz njegovu trajnost, odnosno kontinuiranost i diskontinuiranost  Transformacija određenosti toka- razlikujemo 2 osobine određenosti tokova: tokovi koji su potpuno unaprijed određeni u pogledu količine, vremena, strukture itd. usklađuju se s tokovima koji su slučajno određeni u pogledu poznavanja vremena pokretanja toka, količine i strukture robe 23. Definiraj prostornu i vremensku transformaciju robnog toka? -vidi 22.

24. Definiraj kvantitativnu i kvalitativnu transformaciju robnog toka? Događa se pri promjeni vrste prometa, u procesu pretovara ili pri promjeni veličine tovarno-manipulativne jedinice u procesu ukrupnjavanja ili njene razgradnje. Tipičan primjer kvantitativne transformacije dešava se pri pretovaru robe sa broda na znatno manja prometna sredstva kopnenog prometa: kamion, vagon itd. Roba na svom putu, a u funkciji plasmana na tržište, može biti podvrgnuta procesu oplemenjivanja, odnosno preradi, doradi ili obradi. Promjenom osnovnih svojstava proizvoda može se utjecati na poboljšanje kvaliteta

robe. Procesi prepakiranja, obilježavanja, markiranja, čišćenja, sortiranja, sazrijevanja itd. utječu na stvaranje novih oblika robe sa ciljem ispunjenja zahtjeva koje ispostavlja kupac.

25. Skiciraj i opiši stupanj ukrupnjavanja – transformacije logističke jedinice?

26. Skiciraj i opiši dinamičku transformaciju robnog toka?

Dinamika realizacije toka promatra se kroz njegovu trajnost, odnosno kontinuiranost i diskontinuiranost. Tokovi se mogu mijenjati tako da se na putu iz kontinuiranog režima prebacuju na diskontinuirani. Prekid kontinuiranosti toka može imati više uzroka,npr.:

potreba da se jedan kontinuirani tok razdvoji na više isporuka različitih veličina za dislocirana odredišta.

27. Opiši informatičku transformaciju robnog toka? Rt se u procesu distribucije kreću i zaustavljaju po dva osnovna principa:  

po principu tokova za nepoznatog i poznatog kupca, odnosno Po principu guranih i vučenih tokova.

Tokovi se mogu kretati a da ne postoji precizna, pouzdana informacija o odredišnom mjestu i kupcu komu su namjenjeni. Informacijska određenost toka može imati 3 stupnja   

Ne postoji informacija o konačnoj dispoziciji toka Tok je u potpunosti infomacijski određen Tok je potpuno određen do jedne točke na putu, ali nema informacije o konačnoj destinaciji. Za neodređene i nepotpuno određene informacijske elemente toka, transformacija se odvija najčešće u fazi mirovanja rt u skladišnom sustavu, odnosno terminalu.

28. Opiši vlasničku i vrijednosnu transformaciju robnog toka? Vlasništvo nad robom može se promijeniti u bilo kojoj fazi robnog toka koji počinje kod samog proizvodnog sustava, a završava se kod krajnje destinacije toka. Promjena vlasništva nad robom utječe na oblikovanje terminala- log centara jer promjena vlasnika zahtjeva i posebne podsustave terminala, odnosno, tehnologiju, itd. 29. Navedi i opiši vrste podataka koji opisuju robne tokove terminala? (dvostruko bodova) 



VRSTA TOKA- tokovi u terminalu moraju se razgraničiti na dolazne, odlazne i unutrašnje. Dolazno/ odlazni tokovi najčešće su tokovi vanjskog transporta, a tokovi u terminalu su u skladu s procesima koji se provode od prijema robe i transportnih sredstava do otpreme robe iz terminala. Tokovi u dolasku mogu biti makrodistribucije ili mikrodistribucije, isto tako tokovi u odlasku mogu imati obje opcije, tako da se analiza tokova u terminalu mora provesti za sve 4 kategorije tokova: Tokovi makro-makro Tokovi mikro-makro Tokovi makro- mikro Tokovi mikro- mikro distribucije VRSTA ROBE I POJAVNI OBLIK- analiza rt mora obuhvatiti neke osnovne karakteristike, kao što su: vrsta robe- asortiman-pojavni oblik(rasuta, nepakirana,



   







 

komadna i sl.). analiza rt podrazumijeva utvrđivanje kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika robe. VRSTA TRANSPORTA I TRANSPORTNO SREDSTVO- doprema/ otprema robe u/iz terminala realizira se nekom vrstom transporta: cestovni, željeznički, zračni, cjevovodni ili spec transportnim sustavom(trakasti transporteri, viseći konvejeri i sl.). svaka vrsta transporta ima svoju transportnu jedinicu. STRUKTURA POŠILJAOCA, PRIMAOCA ROBE- pošiljatelji/primatelji mogu biti svi gospodarski subjekti. KORIDORI I PRAVCI- određuju mogućnost skupljanja tokova. Robni terminal najčešće se nalazi na mjestu ukrštavanja glavnih prometnih koridora. ZONE OPSLUŽIVANJA-svaki terminal unutar gravitacijske zone ima različite zone opsluživanja. NOSIOCI REALIZACIJE TRANSPORTA-robu u terminal dovoze ili odvoze vlasnici robe, pošiljaoci ili primaoci vlastitim voznim parkom, a transport robe mogu realizirati i transportne firme privatnog ili javnog sektora. VREMENA PRIJEMA/OTPREME ROBE-rad terminala može biti organiziran u 1,2 ili 3 smjene. Dolazak i odlazak transportnih sredstva i robe najčešće nije ravnomjerno raspoređen tijekom dana. Najčešće se pojavljuju tri vršna intervala: JUTARNJI (6-9h) POSLIJEPODNEVNI (14-17h) i VEČERNJI (20-22h) VELIČINA ISPORUKE- pokazuje potencijal skupljanja zahtjeva u prijemu robe u terminal i otpremi robe iz terminala. Ona zavisi od uloge terminala u logističkoj mreži, ali i od strukture korisnika terminala. Jedan od trendova u polju logistike je smanjenje veličine i rast frekvencije isporuke. BROJ TRANSPORTNIH SREDSTAVA U JEDNOJ OTPREMI/DOPREMI- veličina isporuke dopreme, otpreme promatrana kroz veličinu tovara i broj transp sredstava angažiranih za njenu realizaciju može ići od jednog vozila do većeg broja cestovnih transp sredstava, odnosno od grupe kola do blok vlaka, ako je riječ o željeznici. Ovi podatci su od izuzetnog značaja za dimenzioniranje sustava za prihvat i otpremu transp sredstava, kao i za dimenzioniranje kapaciteta pretovara i transportnomanipulativnih sredstava PRIMJENJENA TEHNOLOGIJA TRANSPORTNIH LANACA-pojavljuju se različite tehnologije transp lanaca ZAHTJEVI ZA PODSUSTAVE TERMINALA –ulaskom rt u sustav terminala generiraju se zahtjevi za rad pojedinih podsustava (prijemnog parkinga, prijemnih manipulativnih kolosjeka, sidrišta, vezova, fronta pretovara, sustava kontrole ulaska i izlaska, carinskog sustava itd.). kroz koji podsustav će proći zavisi od njegovih karakteristika i strukture zahtjeva za opslugom u terminalu.

30. Skiciraj glavne operativne i administrativne funkcije luke? (dvostruko bodova)

31. Definiraj luku u logističkim sustavima i opiši što luke moraju posjedovati? (dvostruko bodova)

Uloga luke prije svega je mjesto koje mora osigurati sklonište za brodove, teret i ostala prijevozna sredstva i omogućiti da se lučke djelatnosti obavljaju uz minimalni rizik oštećenja tereta i broda. U skladu s tim luka mora posjedovati adekvatan akvatorij, prometnu infrastrukturu, lučku infrastrukturu i suprastrukturu, pretovarnu opremu i postrojenja koja omogućavaju sigurno pristajanje broda i sigurno skladištenje i rukovanje teretom. Povrh toga neophodne su joj dobre veze s kopnenom prometnom infrastrukturom i prijevoznim sredstvima kao što su: željeznica, kamioni, teglenice i ostalo. (vidi shemu 30.)

32. Opiši globalnu podjelu luka prema općim kriterijima? (dvostruko bodova)

33. Navedi i opiši vrste luka u svijetu? (dvostruko bodova) Javne luke (public service port)-

Tool luke ili Luke Javno-privatnog partnerstva-

Landlord luke-

Privatizirane luke ili Private Service ports-

34. Opiši podjele luka u hrvatskom prometnom sustavu? (dvostruko bodova)

 

luke otvorene za javni promet (robni terminali, putničke luke, itd.) luke posebne namjene (brodogradilišne luke, nautičke luke, industrijske luke, vojne, ribarske, komunalne, itd).

35. Navedi i opiši osnovne čimbenike lučkog sustava? (dvostruko bodova) •Lučko područje

•Lučki akvatorij

•Prometna infrastruktura

•Lučka infrastruktura

•Lučka suprastruktura

•Lučki terminali

•Lučka skladišta

•Djelatnosti u luci

•Ljudski potencijal

•Robni tokovi i tokovi putnika u lučkom sustavu

36. Što se događa sa lukama zbog promjene u globalnoj trgovini?

Rast svjetskog gospodarstva u neposrednoj je vezi s rastom prometa. Nagle promjene u procesu globalizacije tržišta donijele su nove zahtjeve prema dobavnom lancu i posebnom njegovom dijelu, globalnom transportu. Luke su izgubile svoje tradicionalnno mjesto u prometnom sustavu koje se očitovalo kao shvaćanje sustava luka kao odvojenog sustava koji mora biti interno produktivan i eksterno konkurentan. Upravo se ta konkurentnost očitovala po pitanju troškova i lučkih tarifa. Danas, luke se približavaju i sve više postaju osnovni čimbenici dobavnih lanaca. Djelatnosti se u lukama kreću u smjeru stvaranja dodane vrijednosti za svoje korisnike. 37. Opiši generacije luka prema dobavnom lancu?  Prva generacija luka: poslovna luka- konkurencija po troškovima i lučkim tarifama  Druga generacija: gateway luke u intermodalnoj transportnoj mrežikonkurencija po lokaciji, lučkim tarifama, učinkovitosti, nivou usluge, itd.  Treća generacija: dinamički čimbenik globalnog dobavnog lanca- kvalitetan dobavni lanac, konkurencija na stvaranju dodane vrijednosti prema klijentima

38. Objasni pojam terminala i luka – sučelja?

39. Opiši evoluciju dobavnog lanca u odnosu na luke – 4 faze? (dvostruko bodova)

Klasifikacija morskih luka kao terminala s cestovnim i željzničkim transportom može ponekad biti konfuzna jer luke najčešće djeluju kao sučelje između pomorskog i kopnenog transportnog sustavate se mogu definirati kao multimodalni ili intermodalni terminali. Faza 1- mreža točke prema točki, podrazumijeva linearni proces distribucije Faza 2- mreža tzv. Hub and spoke, gdje hub povećava svoj tražišni potencijal prema spoke odnosno dobavni lanac postaje centraliziran. Faza 3- interaktivna mreža tzv. Hub and spoke: operatori terminala, prijevoznici i proizvođači formiraju stratešku alijansu. Treba biti formiran učinkoviti sustav dob lanca da bi se postigla ekonomija razmjera, odnosno smanjila cijena robe po prijevozu većih količina. Faza 4- holistička mreža, postignuta je optimalna učinkovitost u smislu alokacije resursa i ekonomije razmjera.

40. Nabroji i opiši obilježja koja su neophodna za uspješno funkcioniranje robnotransportnih i logističkih centara? (dvostruko bodova)        

Multimodalnost: povezanost različitim vrstama transporta Otvorenost: slobodan pristup za sve javne i privatne kompanije da se lociraju i/ili koriste objekte centra Multifunkcionalnost: sve transportne i logističke funkcije reprezentiraju se kroz prijevoznike: špeditere, agente, brokere, carinske brokere… Rukovanje teretom: širok spektar objekata i opreme za manipuliranje teretom Elektronska razmjena podataka: pristup telematskim sustavima vezanim za transport, administraciju, upravu i dob lanac Međupovezanost: bliska suradnja i integriranje različitih poslovnih sektora u cilju realizacije transportnih i logističkih djelatnosti Ušteda troškova: nema dupliranja sustava, pto se odražava na uštede u skladišnim i pretovarnim prostorima Dodatne usluge: stanice za opskrbu vodom, gorivom i sl, sustavi održavanja, carinska kontrola, istraživačke aktivnosti…

41. Skiciraj i opiši moguće kombinacije strukturiranja logističkog centra? (dvostruko bodova)

42. Nabroji logističke usluge robno-transportnog i logističkog centra? Intermodalni transport, city logistika, logistički outsourcing, logoističke usluge skladištenja, log nabavke i diistribucije, log otpadnih i povratnih materijala, logistika opasnih tvari, transportne i špediterske usluge, log dodane vrijednosti, usluge transportne burze, dry port, usluge blok vlakova.

43. Opiši intermodalni transport? Jedna od osnovnih funkcija robno-transportnog centra koja se bazira na koncentraciji i sabiranju robnih, transportnih tokova. Centar ima funkciju opsluživanja i komcemtracije intermodalnih transportnih tokova u svim vrstama cestovnog, željezničkog, vodnog i zračnog transporta. Logistički centri su pogodno mjesto za razvoj i primjenu tehnologija intermodalnog transporta. 44. Definiraj pojam logističkog outsourcinga? Može se definirati kao strateško korištenje vanjskih kompanija za izvođenje određenih aktivnosti koje je tradicionalno izvršavalo interno osoblje koristeći interne resurse. 45. Skiciraj i opiši evoluciju logističkog outsourcinga? (dvostruko bodova) Evaluacija log outousrcinga ide u pravcu integracije i međusobnog povezivanja korisnika i davatelja logističke ulsuge s ciljem da se ostvari kompleksna ponuda logističke usluge, poveća kvaliteta i smanje troškovi. 46. Iz kojih se razloga pojavljuju skladišne funkcije u okviru logističkih centara? Skladišne funkcije u okviru logističkih centara pojavljuju se iz nekoliko razloga:        

Dobra infrastrukturna povezanost s različitim vrstama transporta Direktan priključak na značajne transportne tokove garantiraju dobru organizacijsku vezu s pojedinim vrstama transporta Mogućnost ispomoći s drugim podsustavima u pogledu manipulativno pretovarnih aktivnosti i opreme Nepotrebna investiranja za male i srednje kompanije, kompanije s promjenjivim obujmom zahtjeva za skladištenjem Olakšan, ekonomičan i fleksibilan pristup korištenju specijalnih skladišnih objekata Prisustvo pratećih djelatnosti Prisustvo logističkih provajdera za kompletnu uslugu u dobavnom lancu Promjena vrste transporta i oblika distribucije

47. Opiši logistiku nabavke i distribucije?

Dobra lokacija u odnosu na gravitacijsku zonu, izuzetna povezanost s nacionalnom i internacionalnom logističkom mrežom, dobra prometna povezanost i prisutnost skladišnih sustava, mogućnost konsolidacije i kooperacije, prisustvo logističkih provajdera, širok i kvalitetan servis svih pratećih i pomoćnih djelatnosti osnovni su razlozi za usmjeravanje tokova logistike nabave i distribucije na logistički centar. 48. Skiciraj i opiši logistički centar u procesima povratne logistike? (dvostruko bodova) Logistika povratnog materijala se za logističke centre definira kao upravljanje materijalnim resursima koji se dobivaju od klijenata. Obuhvaća bilo koje materijale, pakiranje ili proizvode, primljene od klijenata. Log povratnog materijala u praksi se sastoji od brojnih procesa, koji su osmišljeni s ciljem dobijanja maksimalne vrijednosti od vraćenih proizvoda i materijala, uz minimalne troškove. 49. Opiši logistiku dodane vrijednosti (VAL)? Zahtjevi koje klijenti postavljaju prema logističkom centru i specijaliziranim logističkim provajderima ima stalnu tendenciju rasta. Klijenti zahtjevaju aktivnosti koje povećavaju vrijednost njihovog proizvoda. Oni traže provajdera koji će ponuditi širi asortiman usluga, kako bi ostvarili veću vrijednost i postali konkurentniji na tržištu. 50. Opiši logistiku dodane vrijednosti (VAL) u lukama? U lukama VAL se ponekad upotrebljava naizmjenično s value added uslugama i generalnim logističkim servisom, ali je posljednji vezan uz pojam skladištenja, konsolidacije, break-bulk i cross docking. U pojmu log menadžmenta, added-value se koristi u procesu post-produkcije/ pre-distribucije uključujući, ali ne uvjetno sljedeće aktivnosti: prolongiranje, povratnu logistiku i pakiranje. 51. Opiši pojam Dry port?

Dry port je logistički sustav u zaleđu luke koji opslužuje industrijske, trgovačke i druge kompanije u gravitacijskoj zoni. Povezan je željezničkim ili cestovnim prometnicama sa jednom ili više luka. On nudi specijalizirane usluge, uglavnom orijentirane prema transportu kontejnera i multimodalnom transportu. Također, pružaju sve potrebne logisitčke usluge.