Uvod-u-transformacijske-procese-u-kineziologiji.docx

UNIVERZITET U TUZLI MEDICINSKI FAKULTET ODSJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA / STUDIJ FIZIOTERAPIJE

UVOD U TRANSFORMACIJSKE POSTUPKE U KINEZIOLOGIJI

Profesor:

Studenti:

Dr.sc Fuad Babajić, docent

Bajrić Adnan Burgić Benjamin

Tuzla, januar 2019. SADRŽAJ 1.

UVOD...................................................................................................1

2.

PRVI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI...................2

3.

DRUGI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI................3

4.

ANTROPOLOŠKI STATUS.................................................................4

5.

OSNOVE KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE...............................7

6.

KORELACIJA OSOBINA I SPOSOBNOSTI.......................................9

7.

PODJELA TRANSFORMACIJSKIH PROCESA...............................10

8.

FORMALNI MODEL KINEZIOLOSKIH TRANSFORMACIJSKIH

PROCESA..................................................................................................11 9.

REMETEĆI FAKTORI........................................................................12

1. UVOD Općenito gledano, ljudsko biće se može opisati na više načina. Ovisno o interesu stručnjaka i znanstvenika, pažnja se može usmjeriti na različite aspekte funkcioniranja ljudske jedinke i/ili interakcije individue s okolinom. S obzirom na to da je ovaj udžbenik namjenjen prvenstveno studentima kineziologije i sporta, kao i drugima koje zanimaju složeni sustavi funkcioniranja ljudi u sustavu tjelesnog vježbanja ovom prilikom pokušat će se sve one koji ga čitaju upoznati s dva načina koja su za ovu struku najzanimljivija i s aspekta transformacijskog djelovanja putem kinezioloških operatora, najpraktičnija.

1

2. PRVI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI Prvi način je u osnovi način opisivanja koji se proučava kroz anatomiju i fiziologiju. Sveobuhvatno gledano, radi se o anatomsko-fiziološkom načinu opisivanja ljudskoga bića. Karakteristično za takav pristup je da se pokušavaju opisati organi, organski sustav, njihova građa i funkcija. Osnova ovakvog pristupa je u nedvojbenoj činjenici da svi ljudi imaju iste ili barem podjednake "satavne dijelove" i njihovu funkciju. Ovo je bez sumnje jedan od detaljnjih i sveobuhvatnijih načina proučavanja ljudske cjelokupnosti. Da je to doista tako, najbolje se može uvjeriti kroz kvalitetu i sveobuhvatnost medicinskig metoda koje se danas primjenjuju u svijetu, a koje se gotovo potpuno temelje na anatomsko-fiziološkoj osnovi ljudskih bića

2

3. DRUGI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI Drugi način sagledavanja cjelovite ličnosti sastoji se od određivanja ljudskih sposobnosti i osobina. Sve one ( osobine i sposobnosti ) odreda imaju anatomsko-fiziološku osnovu, ali je razlika u tome što ovakav pristup uključuje i neke segmente koji još nisu potpuno anatomsko-fiziološki jasni niti objašnjeni. Razlog ovakvom proučavanju i objašnjavanju ljudskih bića nalazi se u činjenici da se često neke ljudske karakteristike ( osobine) manifestiraju kroz neđudjelovanje većeg broja organskih sustava pa samim tim proučavanje jednog organa ili organskog sistema ( kroz anatomsko-fiziološku osnovu) u pravilu tada nije svrsishodno. Mnoge ljudske karakteristike se upravo manifestiraju na takav "interakcijski" način. Ovaj sustav naziva se antropološki pristup. Antropološki pristup karakterizira prepoznavanje određenog broja ljudskih osobina i sposobnosti na temelju kojih se može okarakterizirati svaka pojedina ljudska jedinka. Sve je njih potrebno objasniti i poznavati, a to u prvom redu zbog toga jer se samo na taj način može prepoznati na koje od njih, ali i u kolikoj mjeri, možemo djelovati primjenom kinezioloških procesa i sustava vježbanja. Premda unutar ovog udžbenika nije moguće potpuno se posvetiti objašnjavanju antropološkog statusa jer je to problematika koja praktički zahtjeva poseban udžbenik, u daljem tekstu pokušat će se u kratkim crtama predstaviti struktura antropoloških osobina i sposobnosti, i to u onolikoj mjeri, koliko je potrebno da bi se problematika koju namjeravamo predstaviti u daljnjem tekstu, mogla pratiti bez nejasnoća. Uobičajeno je da se atropološki statusa dijeli na dva velika podsegmenta i to: antropološke osobine i antropološke sposobnosti.

3

4. ANTROPOLOŠKI STATUS

Slika 1. antropološki status



KONATIVNE OSOBINE – crte ličnosti definiraju oblike ponašanja u najrazličitijim



situacijama u kojima se ljudska bića nalaze tijekom života ZDRAVSTVENE OSOBINE – zdravstveni status (ukazuju na stanje zdravlja



stanja organa i organskih sustava) MORFOLOŠKE OSOBINE – osovine građe tijela ( ukazuju na aktualno stanje



građe tijela odnose između mekih tkiva i tvrdih). MOTORIČKE SPOSOBNOSTI – sposobnosti koje određuju mogućnost različitih



motoričkih manifestacija pojedine ljudske jedinke FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI – sposobnosti koje određuju učinkovitost



sustava za iskorištavanje energije pri obavljanju rada u različitim režimima. KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI – spoznajne sposobnosti ljudskih bića

4

U osnovi radi se o skupinama osobina i sposobnosti. Dakle, niti jedna od nabrojenih nije jednoznačno određena, već se unutar svake skupine ( osobina i/ili sposobnosti), nalazi veći broj pod-segmenata. O nekima od tih pod-segmenata ( točnije. O onima koji su predmet proučavanja u području koojeg obrađuje ova knjiga) i bit će više riječi kasnije. Ako se oadabere jedna osoba i samo toj osobi pokuša izmjeriti bilo koja skupina nabrojenih osobina i sposobnosti očekuje Vas veliki posao. Međutim, ako to i uradite izmjerili ste stanje samo te skupine ( osobina i sposobnosti ). Uzmimo primjer koji je vjerovatno svima poznat: pokušajmo definirati zdravstveni status. Svaki liječnik reći će Vam da je to praktički nemoguće jer bi podrazumijevalo bezbroj analiza i prehleda uputit će Vas da izmjerite onaj dio zdravstvenog statusa koji je u Vašem slučaju najzanimljiviji – ovisno o eventualnim tegobama koje osječate, obiteljskog anamnezi ili rizičnim čimbenicima kojima ste izloženi. Dakle objasniti cjelokupan zdravstveni status jedne ljudske jedinke praktički je – nemoguće. Isto takva ili slična situaciaj jest i s drugim ljudskim osobinama i sposobnostima. Nemoguće je objasniti cjelokupan prostor motoričkih sposobnosti kao ni morfoloških osobina, konativnih, kognitivnih, socijalnih niti funkiconalnih dimenzija. Logično je postaviti potanje. Kako onda objsniti antropološki status, ako je on tako važan ? u osnovi, on se potpuno ne može niti objasniti niti izmjeriti, alo se mogu u većoj ili manjoj mjeri opisati njegovi dijelovi koji su nam iz nekoga razloga zanimljivi i na taj način predstaviti ljudsku jedinku u onom opsegu i dubini kona nam je dovoljna za ono čime se bavimo, jednako kao što je liječnik iz prethodnoga teksta najrpije posumnjao na probleme s plućima ili će Vas, ukoliko se žalite na bolove u lumbalnom dijelu kralježnice, uputiti na pregled elektromagnetskom rezonancom. Činjenica je da se ljudi međusobno razlikuju u pogledu natropološkog statusa. Postavlja se pitanje: odakle razlike ako svi imaju sve osobina i sposobnosti ? Generator tih razlika zapravo je – stupanj razvijenosti pojedine osobine ili sposobnosti, ali i kvaliteta odnosa između različitih osobina i sposobnosti. Upravo po tim pitanjima ljudi se međusobno razlikuju. Takve različitosti i njihove kombinacije tvore razlike među ljudima u onom pojavnom obliku koji u svakodnevnom životu uočavamo. Osim što se međusobno

5

razlikuju, svaki se pojedini čovjek tijekom svog života mijenja i tijekom različitih faza praktički se sam od sebe razlikuje u pojedinim antropološkim osobinama i sposobnostima. Uzmimo jednostavan primjer osobe koju analiziramo u njenoj antropološkoj ukupnosti u 10-oj godini života i potom ponovno u 20-oj godini. Da nam problem bude bliži, pretpostavimo da se ta osoba kroz tih deset godina akivno bavila sportom. U čemu se sva ta osoba razlikuje od same sebe ? Definitivno u morfkološkoj strukturi osoba je narasla, otežala, dobila na mišičnom tkivu. Zdravstveni status se vjerovatno također promijenio, motorika je vjervatno uznapredovala.

6

5. OSNOVE KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE OKT su znanstveno – nastavno disciplina koja proučava najučinkovitije trenažne procese ( kineziološke transformacijske procese) pomoću kojih je moguće unaprijeđivati i održavati na dostignutoj razini funkcionalne, motoričke i promjenjive morfološke (antropometrijske) dimenzije ljudskih bića neovisno o dobi, spolu, i prethodno stečenom motoričkom znanju. Ova definicija u osnovi iznačava pravilo da neovisno o čitavom nizu čimbenika ljudska bića mogu provoditi različite osnovne kineziološke transformacijske procese pri čemu se uvijek mogu imati definirani ciljevi, a u okviru nabrojene tri kategorije osobina i sposobnosti ljudskih bića. Dakle, trening u okviru osnovnih kinzeioloških transformacija provodi se s ciljem da se razviju ili održe funkcionalne, motoričke i morfološke sposobnosti i osobine ljudi. U svim dijelovima svijeta ovaj predmet se izučava u školovanju ljudi kineziološkog profila, samo pod drugim nazivima. Iz tog razloga nabrojit čemo te nazive. U samom početku školovanja kadrova našeg proofila, ovaj se predmet i područje koje izučava nazivalo " Opća fizička priprema". U nekim zemljama također je poznat i kao "Opće fizičko obrazovanje", Opća fizička sprema". U nekim zemljama također je poznat i kao "Opće fizičko obrazovanje, "Osnove psiho-motorike". Sve su to zaprav pojmovi koji više ili manje obuhvaćaju područje izučavanja koje je sukladno predmetu izučavanja ovog predmeta koji se u našoj zemlji naziva " Osnove kineziološke transformacije".

7

Prethodno je pomenuto kako se OTK prvenstveno odnosi i bavi trima dimenzijama antropološkog statusa i to: motoričkim i funkcionalnim sposobnostima te promjenjivim morfološkim osobina. U ovom trenutku bilo bi se najuputnije upoznati sa sastavnicama transformacijskih procesa u OKT-u. Kako bi ovom problemu pristupili na najshvatljiviji način, uzet čemo primjer jednog kineziološkog transformacijskog postupka. Prvo pitanje ko se postavlja jeste: šta nam je cilj ? Drugim riječima, trebamo definirati što trenažnim transformacijskim procesom uopće želimo postići. Međutim želje su jedno, a mogučnosti nešto skroz drugo. Možda želimo postići nešto što je teško izvodivo ili čak neizvodivo. Primjerice, možemo trenirati koliko hoćemo i koristiti pri tome najsofisticiranije moteode i pomagala, ali ne možemo učiniti da naš sportaš pod uticajem treninga – naraste u visinu, ma koliko nam to moža bilo zanimljivo. Dakle, pravilnije bi bilo tražiti odgovor na sljedeće pitaje, što želimo a istvoremeno i možemo li postići transformacijskim procesom. Zaključimo, cilj je potrebno psotaviti imajući u vidu mogućnosti transformacije pojedinih antropoloških osobina i sposobnosti. OKT su specifično područje i to najviše zbog toga jer su mogućnosti djelovanja na promjene antropološkog statusa vezane za prethodno nabrojene tri antropološka područja.

8

6. KORELACIJA OSOBINA I SPOSOBNOSTI Osobine i sposobnosti mogu biti: 1. Pozitivno korelirane, što je slučaj ukoliko: 

Porast jedne osobine ili sposobnosti povlaći za sobom porast druge



Pad jedne uvjetuje pad druge

2. Negativno korelirane, što je slučaj ukoliko: 

Porast jedne osobine ili sposobnosti povlači za sobom pad druge



Pad jedne uvjetuje porast druge

Pojasnimo tako da se vratimo na naš primjer u kojemu je osoba pokušala izgubiti određenu količinu masnoga tkiva. Ustvrdili smo kako je taj pad uvjetovao porast snage. Što je korelacijom ove osobine ( količina potkožnog masnog tkiva ) i ove sposobnosti ( snaga) ? Prema prethodno definiramo jasno je kako se radi o negativnoj korelaciji. Zašto je to važno naglasiti ? zatp da bo se pojasnilo kako pojam negativne korelacije ne zači nešto loše. Isto tako, lako bi pronašli primjer kojim bi pokazali da pozitivna korelacija ne označava nužno nešto dobro. Jednostanov radi se o izražavanju međuovisnosti osobina, i dimenzija.

9

7. PODJELA TRANSFORMACIJSKIH PROCESA Transformacijski procesi dijele se na : OPĆE I SPECIFIČNE transformacijske procese. Općim kinezioloskim transformacijskim procesima cilj je djelovati na promjene u opcim sposobnostima i osobinama ljudi. Na opce transformacijske procese nailazimo u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, kineziterapiji i/ili rekreaciji. Specificne kinezioloske transformacijske procese pronalazimo u košarci, specificne vjezbe za korekciju polozaja tijela, u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, gimnastici... Opci i specificni transformacijski postupci su vrlo slicni, ako ne i identicni. Primjer: - Izaberu li se kao sadrzaj treninga neke slozene kretne strukture koje zahtjevaju koordinirano ponasanje, izvodeci ih, aktivirat ce se cimbenici koordinacije koji su opet jedna od dimenzija motorickih antropoloskih sposobnosti, zbog cega u konacnici mozete ocekivati razvoj ukupnih koordinacijskih kapaciteta. -Upotrijebi li se kao sadrzaj treninga motoricki zadaci pri cijem se izvodjenju nuzno pokrece metabolizam masti, mogu se nakon odredjenog broja treninga ocekivati rezultati u pogledu smanjenja masnog tkiva sto je jedna od dimenzija morfoloskog statusa.

Specificni transformacijski procesi u kineziologiji koriste se kako bi se uticalo na specificne antropoloske osobine i sposobnosti koje su iz nekog razloga zanimljive u pojedinim podrucijma primjenjene kineziologije.

10

8. FORMALNI MODEL KINEZIOLOSKIH TRANSFORMACIJSKIH PROCESA Ovo je univerzalni model kinezioloskih transformacijskih procesa koji se primjenjuje u svim podrucjima primjenjene kineziologije. Primjenjuje se u situacijama kada je glavni cilj razvoj i promjena neke od nabrojene tri grupacije antropoloskih obiljezja- motorickih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloskih karakteristika Sve osobe u trenutku pocetka transformacijskog procesa imaju svoje osobine i sposobnosti razvijene na nekoj pocetnoj razini sto se naziva POCETNO – INICIJALNO STANJE. Stanje ljudskog organizma u bilo kojem trenutku zivota odredjeno je: 

RAZINOM RAZVIJENOSTI SPOSOBNOSTI, OSOBINA I ZNANJA



MEDJUSOBNIM ODNOSIMA KOJE U POJEDINOM TRENUTKU POSTOJE IZMEDJU POJEDINIH OSOBINA, SPOSOBNOSTI I ZNANJA

U svakom pojedinom treningu primjenjuju se transformacijski operatori, s ciljem da se pocetno stanje u konacnici izmjeni. TRANSFORMACIJSKI OPERATORI mogu se definirati kao UKUPNOSTI KINEZIOLOSKOG SADRZAJA METODA I POSTUPAKA KOJIMA SE MIJENJA STANJE SUBJEKTA. Svaki trening mijenja se transformacijski operator ! Nakon nekog vremena provedenog u treningu, vjezbaci ce se u svojim osobinama i sposobnostima izrazito promjeniti i to ce postati vidljivo. Nazovimo to TRANZITIVNIM ILI PRIJELAZNIM STANJEM. Nakon toga, nastavlja se sa treningom i na kraju dolazimo do FINALNOG STANJA koje bi, ako je sve islo po planu, trebalo biti BOLJE nego je bilo POCETNO INICIJALNO STANJE.

11

Ako smo uspjeli u namjeri da finalno stanje bude bolje od inicijalnog onda smo napravili dobar posao! Treba znati planirati trenazni poces i predvidjeti stupanj promjena koje se mogu ocekivati. Predvidjanje je moguce izvesti samo ako se dobro poznaju antropoloske osvnove ljudskog bice, ukoliko se poznaje kineziologija i njene mogucnosti i ukoliko se poznaju svi REMETECI FAKTORI.

9. REMETEĆI FAKTORI Od remetećih fakora imamo one koji su UBRZAVAJUCI i oni koji su USPORAVAJUCI.. 

Ubrzavajuci faktori su spolno sazrijevanje, rast i razvoj...



Usporavajuci su bolest, ozljede, socijalni problemi, rast i razvoj

Proces treninga relativno je dugotrajan i naporan. Ozljedjivanje sportasa nije nikakva rijetkost. Ozbiljne ozljede mogu udaljiti osobu iz treninga i po nekoliko sedmica, mjeseci pa i godina. Samim time postaje jasno koliko potencijalno remetecih faktora dobar strucnjak treba poznavati, i sto je mozda jos vise vaznije, imati pod maximalnom kontrolom koliko god je to moguce. Remeteci cimbenici-remete, a nije nuzno da unazadjuju ili unapredjuju kinezioloski transformacijski proces.

12