Ugovori Rh+vatikan

UGOVORI RH + SVETA STOLICA iliti + NESVETI BRAK DRZAVE I CRKVE + PREVARENI HRVATSKI NARODE !

Ovo je napisano za one Hrvate koji imaju toliko “mozga” da misle svojom glavom i razumiju ono sto citaju. Evo vam dolje kopije originalnih tekstova UGOVORA IZMEDJU SVETE STOLICE I RH (ukupno 4 Ugovora) koje je izdajnicka i pokvarena HDZ-ovska vlast sklopila s crkvenom drzavom Vatikan. Na celu s Prvim Predsjednikom Franjom Tudjmanom i njegovim ulizicama, castohlepcima i vlastohlepcima, a s crkvene strane gramzivom HBK kamarilom. I uz toleranciju usljive opozicije koja je to gledala kukavickom sutnjom. Oni su prodali svoju zemlju i narod “svetoj stolici”, pa je tako Hrvatska postala Vatikanska kolonija. Vi nemate ni pojma koliko novca iz Hrvatske odlazi u papinske kase! A ne znate ni to, da sva ogromna crkvena imovina ne pripada Hrvatskoj nego je vlasnistvo Vatikana! Ti su Ugovori prevarantski, ucjenjivacki, izrabljivacki, ponizavajuci i stetni za svaku normalnu drzavu i njezin narod. Nije ni cudno sto su ih neki pametni ljudi prozvali "ugovori s djavlom". Nijedna katolicka zemlja nije sklopila tako nepovoljne i stetne Ugovore s Vatikanom! Najgora stvar je u tome, sto su tako potpisani Ugovori (Konkordati) “zacementirani” za nesagledivo dugo vrijeme i prakticki nepromjenjivi. A evo zasto? Naprosto zbog jedne lukave “misolovke” spretne i vjeste vatikanske diplomacije, a koja se nalazi na kraju takvih Ugovora sa “svetom stolicom”. Evo u cemu je stvar: - zadnja recenica u svakom Ugovoru glasi – “Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima”. I sad, eto ti ga vraga, naravno da Vatikan nece nikad htjeti mijenjati Ugovore koji su tako povoljni i u njegovu korist, pa nikad nece ni zapocinjati neke pregovore! A

ako pak druga strana zeli zapoceti pregovore o izmjenama, naici ce na tvrdi otpor domacega klera (Crkve), kao i na neprekidno i beskrajno odlaganje i odugovlacenje sa vatikanske strane. (To najbolje potvrdjuje primjer Madjarske i Slovacke koje su htjele izvrsiti neke promjene u svom Ugovoru sa “svetom stolicom” te su poslale svoje predstavnike u Vatikan. Ali tamo “nitko nije imao vremena” da porazgovara s njima po tom pitanju, pa su se nakon par dana cekanja vratili kuci ponizeni.) Takva je lukava i podmukla papinska diplomacija. Uzimajuci sve u obzir, Prvi Predsjednik F. Tudjman sa svojom kamarilom je naprosto pocinio veleizdaju. Ne treba zaboraviti, da je on vec bio ozbiljno bolestan ( na mozgu) kad je to potpisivanje i proglasenje bilo u tijeku, pa mozda nije niti bio svijestan kakvou strasnu gresku je napravio. (Nazalost, to mu nije bila jedina kardinalna greska, bilo ih je podosta, a posljedice hrvatski narod snosi i dandanas. I tko zna koliko dugo ce ih jos snositi!?) Osim sto je bio veliki nepotista, bio je i vrlo tasta osoba koji je volio ulizice i dodvoravanja, spektakle i pompu (prisjetite se samo one srednjovjekovne paradne garde ispred Banskih dvora) a bio je i megaloman, te je stvorio ogroman i skup drzavni aparat. Bio je tip diktatora i oponasao je nekog monarha, ili mozda Marsala Tita! No, tesko je reci, zbog cega je pristao na te sramotne i toliko stetne Sporazume s Vatikanom, a koji Hrvatsku pritiscu poput teskog jarma i koce svaki napredak zemlje pretvorivsi ju u smijesnu crkvenu drzavu. A oni castohlepni kukavice sabornici, sminkeri i manekenke, paradni konji i kobile na vasaru tastine u onom “uzvisenom Domu”, dali su svoje DA (ratifikacija Ugovora u Saboru) poltroni koji bi sve ucinili samo da zadrze svoje saborske stolice. Inace, u “uzvisenom Domu” ponasaju se kao losi glumci koji zabavljaju publiku kao u nekom bljutavom vodvilju. Uf, bas jadno i zalosno. I tako je temeljem tih nesretnih Ugovora Hrvatska postala "najkatolickija" drzava u Evropi, a po svoj prilici i sire. Drzava i Crkva su sklopile "nesveti brak" i spojile se, usprkos ustavnoj odredbi o ODVOJENOSTI. Hrvatska je postala klerikalna (crkvena) drzava u kojoj katolicka Crkva sudjeluje u svemu sto se dogadja u drustvu, ima neogranicen utjecaj, uziva izobilno drzavno financiranje, razne povlastice, zastite, izuzeca……itd. (sve ono sto su napredne evropske drzave onemogucile Crkvi jos u 19.stoljecu.) Kolike razmjere je to crkvenjastvo poprimilo u Hrvatskoj dovoljan je samo jedan podatak – u manje od 20 godina postojanja samostalne hrvatske drzave, obnovljeno je i sagradjeno vise crkava i raznih crkvenih objekata nego u prethodnih stotinu godina! Sto na to reci, osim – uzas jedan! Jer umjesto toga, mogli su to biti drustveno neusporedivo korisniji objekti poput djecjih vrtica, starackih domova, jeftinijih stanova za mlade bracne parove, utocista za beskucnike…isl. Posebna je prica rastrosnost i razmetljivost klera za osobne udobnosti i lagodan zivot na grbaci naroda……etc.etc. Svatko tko ima malo pameti i misli svojom glavom, postavit ce par temeljnih logickih pitanja, poput ovih (i trazit ce konkretne odgovore): ZBOG CEGA SU TAKOVI UGOVORI UOPCE SKLOPLJENI? (jer, ako se htjelo ici u neku regulaciju odnosa Drzave i Katolicke crkve, zasto se nije primijenio model drugih evropskih drzava koje imaju kratke racionalne konkordate?) STO JE HRVATSKI NAROD DOBIO OPCEDRUSTVENA KORIST OD NJIH? I trece pitanje, ne manje vazno i bitno:

TEMELJEM

TIH

UGOVORA

I

KOJA

JE

KOJA I KAKOVA JE TO NEZAMJENJIVA POVIJESNA I SADASNJA ULOGA KATOLICKE CRKVE U HRVATSKOM NARODU ? (te je ona zasluzila takovo nagradjivanje i privilegije koje joj ti Ugovori daju?). Naime, tri od cetiri Ugovora (a sva cetiri se smatraju cjelinom) zapocinju upravo s tim isticanjem "nezamjenjive povijesne i sadasnje uloge KC u hrvatskom narodu, u njegovom kulturnom i moralnom odgoju, obrazovanju….!" Jedan vrlo lukav, ali i prljav neposten trik preuvelicavanja crkvenih zasluga za narod …. tipicna politicka kozmetika. Na pocetku 1. Ugovora o suradnji na podrucju odgoja i kulture spominju se i neke odredbe Ustava…. clanci 14. 40. i 68. Pa shodno tomu, hajmo se malo "poigrati" tim clancima i primijeniti ih na Ugovore (kao sto su se poigrali i oni koji su sastavljali Ugovore). Clanak 14. Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koze, spolu, jeziku, vjeri, politickom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rodjenju, naobrazbi, drustvenom polozaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Clanak 40. Jamci se sloboda savjesti i vjeroispovijesti drugog uvjerenja.

i slobodno javno ocitovanje vjere ili

Clanak 68. Jamci se autonomija sveucilista. Sveuciliste samostalno odlucuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Na temelju ova tri kratka clanka dobili smo Crkvu koja je svugdje, svagdje i stalno prisutna….od skola, medija, vojske, ulica i cesta….etc. i za to je odlicno placena. Nema veze sto je recenica iz cl.14 odnosno jednostavno pogazena.

"svi su pred zakonom jednaki"

zaobidjena,

*2. Ugovor o dusebriznistvu vojske i policije ne spominje nikakve ustavne odredbe. Ali nam je donio regimentu vojnih kapelana, misa i blagosiljanja oruzanih snaga, i naravno njihovoh vrhovnog dusebriznika Vojnog ordinarija koji obitava u svojoj luksuznoj palaci okruzen regimentom svog pomocnog osoblja. *U 3. Ugovoru o pravnim pitanjima navode se clanci 40. i 41. iako je ovaj potonji blatantno pogazen, posto je jednu vjersku zajednicu – Katolicku crkvu spojio s drzavom! On glasi: *Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drzave.* Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati skole, ucilista I druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove, te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uzivaju zastitu i pomoc drzave. *Sto se tice 4. tzv. Gospodarskog ugovora (Financije) mozemo vidjeti samo kratak opceniti navod na pocetku – na temelju odredaba Ustava i zakona (ali ne i kojih).

Prema tomu, najkrace receno, Ugovori su velika prijevara i nepostena trik muljaza njihovih tvoraca (osobito HBK kamarile, Jure Radica, Adalberta Rebica i drugih "strucnjaka" za crkvene stvari). Dakle, oni su protuustavni. Kolikogod se HDZ i Crkva trudili dokazivati svoje lazi i nesuvisle tlapnje svim mogucim propagandnim metodama i efektima – samo da spomenem svecane politicke mise s vrlim katolickim politicarima u prvim redovima, raspela i kipovi na svakom koraku, skropljenja "svetom vodicom i blagosiljanja" svega svacega, raskosni obredi, procesije. .. prijevara je prozirna. Ali jao, usprkos svoj toj katolickoj "duhovnoj obnovi" i preodgajanju hrvatskog puka od A.D. osamostaljenja Hrvatske, taj puk je po svemu sudeci, na najnizoj duhovnoj i moralnoj razini u svojoj povijesti. I sad, bez namjere upustanja u neke dublje analize i mudrovanja o protuustavnosti tih Ugovora, postavila bih jos jedno pitanje: -Kad je vec prekrsen Ustav muckanjem s ustavnim odredbama i sklopljeni Ugovori samo s jednom vjerskom zajednicom KC, zar ne bi bilo ustavno i logicno da je Drzava sklopila slicne Sporazume i s ostalim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj (u isto vrijeme a ne nekoliko godina kasnije) postupajuci prema dvama od onih temeljnih ustavnih clanaka: Svi su pred zakonom jednaki. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drzave. Ili jos bolje – da nije sklopila nikakve Ugovore/Sporazume niti sa jednom vjerskom zajednicom! A sto bi bilo i najpravicnije. I Hrvatska bi ostala sekularna drzava sa vjerskom slobodom, kakva je i bila do samostalnosti. A misljenja sam, da se protiv toga nitko normalan ne bi bunio osim -Katolicke crkve. Zbog svega navedenog kao i opceg loseg stanja u hrvatskom drustvu, smatram i vjerujem da pod hitno: 1) treba pokrenuti 'ZAHTJEV ZA SEKULARIZACIJOM DRZAVE' , ukazivati na stalne zloupotrebe religije, nacije, tradicije…u politicke svrhe i radi stjecanja moci i materijalnih dobara i to putem brosura, traktata, javnih tribina.. i svih dostupnih nacina. 2) osnovati i zapoceti 'POKRET ZA SEKULARNU DRZAVU' s kratkim i jasnim sloganom STOP KLERIKALIZMU ! (Odnos spram religije rijesiti na razuman, civiliziran nacin shodno sadasnjem vremenu) I ne stati dok se ne postigne taj cilj. Za ovakvo lose stanje (i propadanje) u Hrvatskoj kriva je 20-godisnja vladavina koalicije hrvatskih "nacionalista" i Katolicke crkve! Stoga, samo i jedino razbijanjem te cvrste kopulacije Drzave i Crkve ( koje su se dobrano namirile zemaljskim blagom u ovih 20 godina a na stetu naroda!) zemlja ce moci izaci iz totalne moralne i politicke krize i nagomilanih problema. Evo ovo je moje razmisljanje i sagledavanje tog problema. Zanima me vase misljenje o tomu.

UG OVORI IZMEDJU SVETE STOLICE I RH.

U G O V O RIZMEDJU SVETE STOLICE I REBUBLIKE HRVA TSK E O SU R A DNJI NA POD R UCJU ODG OJA I KULTU RE

Sveta Stolica i Republika Hrvatska

zeleci urediti odnose izmedju Katolicke Crkve i Hrvatske Drzave na podrucju odgoja i kulture

*temeljeci se na odredbama Ustava, navlastito na clancima 14, 40, i 68, a Sveta Stolica na dokumentima Drugoga vatikanskog sabora, posebno na Deklaraciji “Gravissimum educationis”, i na odredbama kanonskog prava, *imajuci u vidu nezamjenjivu povijesnu i sadasnju ulogu Katolicke Crkve u Hrvatskoj u kulturnom i moralnom odgoju naroda, te njezinu ulogu na podrucju kulture i obrazovanja, *uzevsi na znanje da vecina gradjana RH pripada Katolickoj Crkvi, dogovorili su se o slijedecem:

Clanak 1. 1. Republika Hrvatska u svijetlu nacela o vjerskoj slobodi, postuje temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece te se obvezuje da ce u sklopu skolskog plana i programa i u skladu s voljom roditelja i skrbnika jamciti nastavu katolickog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim skolama i u predskolskim ustanovama kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta. 2. Odgojno -0brazovni sustav u javnim predskolskim ustanovama i skolama, ukljucujuci i visoka ucilista, uzimat ce u obzir vrijednosti krscanske etike.

Clanak 2. 1. Postujuci slobodu savjesti i odgovornosti roditelja za odgoj svoje djece, svakome je zajamceno pravo izbora vjeronauka. 2. Skolske vlasti u suradnji s crkvenim vlastima omogucit ce roditeljima i punoljetnim ucenicima da izaberu vjeronauk pri upisu u skolu na nacin da njohova odluka ne bude povod bilo kakvom obliku diskriminacije na podrucju skolskog djelovanja.

3. Ako bi roditelji i punoljetni ucenici zeljeli promijeniti odluku o kojoj se govori u stavku 1 ovog clanka, duzni su o tome pismeno obavijestiti skolu prije pocetka nove skolske godine.

Clanak 3. 1. Katolicki vjeronauk predaju kvalificirani vjeroucitelji koji su po sudu crkvene vlasti prikladni za to i koji zadovoljavaju odgovarajuce odredbe zakonodavstva RH pridrzavajuci se svih duznosti i prava koji iz toga proizlaze. 2. Vjeroucitelji moraju ispravu o kanonskom mandatu (missio canonica) koju je izdao dijecezanski biskup. Opoziv mandata nosi sa sobom neposredni gubitak prava na predavanje katolickoga vjeronauka. 3. Vjeroucitelji su clanovi, sa svim ucincima, nastavnickoga zbora u osnovnim i srednjim skolama, odnosno odgojiteljskoga zbora u predskolskim ustanovama. 4. Programi i nacin odvijanja katolickog vjeronauka u skolama svih vrsta i stupnjeva, uredit ce se posebnim ugovorima izmedju Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije.

Clanak 4. U dogovoru nadleznih skolskih vlasti, mjerodavne crkvene vlasti moci ce organizirati u odgojno-obrazovnim ustanovama druge dopunske djelatnosti u svezi s odgojem i vjerskom kulturom, koristeci se prostorijama i pomocnim pedagoskim pomagalima tih ustanova. Clanak 5. Katolicka Crkva moze slobodno priredjivati predavanja i poduzimati djelatnosti duhovno-vjerskoga obrazovanja u sveucilisnim ustanovama, u dogovoru s nadleznim tijelima sveucilista. Clanak 6. 1. Program i sadrzaje nastave katolickog vjeronauka u skolama bilo koje vrste i stupnja, te udzbenike i didakticku gradju, sastavlja Hrvatska biskupska konferencija koja ih podastire nadleznim tijelima RH radi njihova uvodjenja u skolske programe. 2. RH snosi troskove izradbe i tiskanja udzbenika vjeronauka i organizira izdavacki postupak u skladu s postojecim odredbama za ostale skolske udzbenike.

Clanak 7. 1. Mjerodavne vlasti na crkvenom i drzavnom podrucju, prema vlastitim nadleznos-tima, bdiju da se vjeronauk u skoli i vjerski odgoj u predskolskim ustanovama i u sadrzajnom i u didakticko-metodickom pogledu odrzava kvalitetno i u skladu s propisima crkvenoga i drzavnoga zakonodavstva.

2. Vjeroucitelji ce obdrzavati crkvene zakone i odredbe u pitanjima sadrzaja vjerskog odgoja i obrazovanja; sto se ostaloga tice obdrzavat ce odredbe zakonodav-stva RH i postivati stegovne odredbe odgojne ustanove u kojoj djeluju.

Clanak 8. 1. Katolicka crkva ima pravo osnivati skole bilo kojega stupnja i predskolske ustanove i njima upravljati prema odredbama kanonskog prava i zakonodavstva RH. 2. U ostvarenju plana i programa temeljnih obveznih predmeta, te pri izdavanju sluzbenih isprava, katolicke skole ce postivati zakone RH.

Clanak 9. Katolicke skole s pravom javnosti, njihovi ucitelji i nastavnici, odgojitelji i drugi djelatnici, jednako kao i ucenici i odgajanici, uzivat ce ista prava i duznosti kao i oni u drzavnim skolama i imat ce pravo na primanje novcane potpore kako je predvidje-no zakonodavstvom RH.

Clanak 10. 1. Pravni ustroj katolickih visokih ucilista s pravom javnosti kao i nacin priznanja strucnih naziva, akademskih stupnjeva i diploma koje izdaju, ravnaju se prema zako-nima RH. Njihova ce se primjena urediti posebnim ugovorom izmedju RH i Hrvatske biskupske konferencije, uz prethodno odobrenje Svete Stolice. 2. RH osigurava novcana sredstva Katolickom bogoslovnom fakultetu pri Sveucilistu u Zagrebu, s njegovim podrucnim studijima, odnosno afiliranim Teologijama u Djakovu, Makarskoj, Rijeci i Splitu. 3. Nadlezne crkvene vlasti mogu osnivati nova visoka katolicka ucilista. Uz prethodni dogovor mjerodavnih crkvenih i drzavnih vlasti ona ce imati pravo javnosti i za njih ce RH osiguravati odgovarajuca novcana sredstva.

Clanak 11. 1. Crkveni instituti za obrazovanje vjeroucitelja i drugih pastoralnih djelatnika, osnovani prema odredbama kanonskog prava, imaju pravo javnosti u skladu s odred-bama zakonodavstva RH. 2. Republika Hrvatska osigurava novcana sredstva za profesore, odgojitelje i druge djelatnike tih instituta, kako je predvidjeno odredbama zakonodavstva RH o visokim javnim katolickim ucilistima. 3. Isto tako, studenti o kojima se govori u stavku 1. ovog clanka, imat ce ista prava i duznosti studenata u visokim javnim katolickim ucilistima.

Clanak 12.

1. Zbog sluzbe koju Katolicka Crkva obavlja u drustvu i postujuci vjersku slobodu, RH omogucuje Crkvi dolican pristup sredstvima javnog priopcivanja, a navlastito radiju i televiziji. Pojedinosti u svezi s tim bit ce dogovorene izmedju RH i Hrvatske biskupske konferencije. 2. Katolicka Crkva ima pravo posjedovati i vlastita sredstva javnog priopcivanja, u skladu s odredbama crkvenih zakona i zakonodavstva RH. 3. Postujuci nacela vjerske slobode u pluralistickom drustvu, RH ce dosljedno paziti da u sredstvima drustvenoga priopcivanja budu postivani osjecaji katolika i temeljne ljudske vrijednosti eticke i vjerske naravi.

Clanak 13. 1. Kulturna i umjetnicka bastina Katolicke Crkve, te brojni dokumenti pohranjeni u crkvenim arhivima i knjiznicama sacinjavaju dragocjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne bastine. Katolicka Crkva zeli nastaviti sluzenje drustvenoj zajednici i svojom kulturnom bastinom, omogucujuci svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proucavaju. 2. Potrebna je suradnja Crkve i Drzave da se ta bastina ocuva, da se napravi i njezin popis, da se osigura njezina zastita i omoguci daljne povecanje te da se ucini dostupnom gradjanima, u granicama koje zahtijeva zastita te bastine i skrb za arhive 3. Da bi se to ostvarilo, ustanovit ce se sto prije mjesovita komisija predstavnika Katolicke Crkve i RH. 4. Republika Hrvatska se obvezuje da ce sustavno materijalno pridonositi obnovi i cuvanju spomenika vjerske kulturne bastine i umjetnickih djela u posjedu Crkve. 5. Republika Hrvatska se obvezuje da ce vratiti crkvene maticne knjige, knjige stanja dusa, ljetopise i druge knjige koje su za vrijeme komunistickog rezima nezakonito oduzete Katolickoj Crkvi, a koje su u njezinu posjedu.

Clanak 14. Visoke ugovorne strane ce zajednickim dogovorom rjesavati moguca medjusobna razilazenja koja se ticu tumacenja ili primjene odredbi ovoga Ugovora.

Clanak 15. 1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima obiju visokih ugovornih strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih instrumenata. 2. U slucaju da jedna od visokih ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor i da ga treba mijenjati, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Potpisano u Zagrebu, dne 18.prosinca 1996, u dva izvorna i jednako vjerodostojna primjerka na talijanskom i hrvatskom jeziku.

**** za Republiku Hrvatsku J. Radic

2. UGOVO R IZMEDJU SVETE STOLICE I REPUBLIKE H RVA TSK E O D USOBRIZNISTVU KATOLICKIH VJER NIKA PRIPA DNIKA OR UZA NIH SNAGA I RED A RSTVENIH SLUZBI REPUBLIKE HR V ATSKE

Sveta Stolica i Republika Hrvatska

zeleci na prikladan i trajan nacin urediti dusobriznicku skrb za vjernike katolike, pripadnike oruzanih snaga i redarstvenih sluzbi RH

dogovorili su se o slijedecem:

Clanak 1. 1. Sveta Stolica ce u Republici Hrvatskoj osnovati Vojni ordinarijat zadusobriznistvo katolickih vjernika, pripadnika oruzanih snaga i redarstvenih sluzbi RH. 2. Vojni ordinarijat koji se prema apostolskoj konstituciji Spirituali militum curae u kanonskom pravu izjednacuje s biskupijom, imat ce na celu biskupa vojnoga ordinarija. On ce imati sva prava i duznosti kao dijecezanski biskup. 3.

Vojni ordinarij ce istodobno obavljati i sluzbu dijecezanskoga biskupa.

4. Vlast upravljanja(jurisdikcija) vojnoga ordinarija je osobna, redovna i vlastita, ali skupna s vlascu mjesnog ordinarija.

5.

Vojni ordinarij je po pravu clan Hrvatske biskupske konferencije.

Clanak 2. Vojnoga ordinarija ce imenovati Vrhovni Svecenik, prethodno o tome obavijestivsi Hrvatsku vladu.

Clanak 3. Vojnom ce ordinariju prema kanonskim odredbama pomagati generalni vikar kojega ce sam odabrati, kao i vojni kapelani.

Clanak 4. 1. Prezbiterij Vojnoga ordinarijata sacinjavat ce dijecezanski i redovnicki svecenici, odredjeni za dusobriznistvo vojske i redarstvenih sluzbi, uz prethodno dopustenje vlastitog dijecez. biskupa, odnosno redovnickoga poglavara. 2. Clanovi svjetovnoga klera moci ce biti inkardinirani u vojni ordinarijat, prema propisima kanonskog prava. 3. Svecenici koji su za stalno odredjeni za dusobriznistvo vojske i redarstvenih sluzbi, tako da im to bude glavna sluzba, nazivat ce se kapelani vojnog ordinarijata, imat ce kanonska prava i duznosti kao i zupnici i zupni vikari. 4. Vojni ordinarij, po potrebi i u dogovoru s mjerodavnim biskupom ili redovnickim poglavarom, moci ce traziti svecenike i redovnike za povremenu ili vremenski ogra-nicenu sluzbu u Vojnom ordinarijatu.

Clanak 5. Prema odredbama kanonskog prava pod jurisdikciju Vojnog ordinarijata pripadaju: a) vojnici i pripadnici redarstvenih sluzbi, te druge osobe stalno zaposlene u oruzanim snagama i red. sluzbama RH. b) clanovi njihovih obitelji, to jest bracni drugovi i njihova djeca, pa i ona koja su punoljetna ako zive s roditeljima u istome domu, kao i njihova rodbina i ostale osobe koje s njima dijele isto prebivaliste. c) kadeti vojnih skola i skola redar. sluzbi, kao i oni koji obavljaju sluzbu u vojnim ustanovama ili ustanovama redar. sluzbi. d) svi vjernici, muskarci i zene, pa bili i clanovi neke redovnicke ustanove, koji stalno obavljaju sluzbu koju im je povjerio vojni ordinarij ili im je za nju dao svoju suglasnost.

Clanak 6. 1. Svi djelatnici Vojnog ordinarijata kao stalni kapelani ili svecenici koji su na ispomoc, zadrzavsi stanje vlastito svojemu stalezu, u postoralnom radu uklopit ce se u vojnu sredinu i sluzit ce postojecim ustrojem oruzanih snaga RH.

2. Kapelani i svi djelatnici Vojnog ordinarijata obavljat ce svoju sluzbu postujuci pravila vojnih vlasti i vlasti redarstvenih sluzbi, prema odredbama kanonskog prava u skladu s odredbama Vojnog ordinarija. 3. Ako bi clan klera Vojnog ordinarijata morao biti podvrgnut stegovnim mjerama vojne naravi, nadlezni zapovjednik poduzet ce predvidjene korake uz prethodni dogovor s Vojnim ordinarijem; on ce obavijestiti vojnu vlast o mozebitim kanonskim kaznenim mjerama koje je poduzeo u odredjenim slucajevima.

Clanak 7. Vojni ordinarij ce slobodno komunicirati s kapelanima i s drugim djelatnicima u dusobriznistvu V. ordinarijata, slat ce im pogodne upute o toj sluzbi i od njih ce traziti povremene izvjestaje o obavljanju njihove sluzbe.

Clanak 8. Vojni ordinarijat ce svoje sjediste imati u Zagrebu.

Clanak 9. 1. Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova brinut ce se za materijalno uzdrzavanje osoblja Vojnog ordinarijata. 2. Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova osigurat ce materijalne uvjete potrebne za djelovanje Vojnog ordinarijata, prije svega dolicno sjediste Vojnog ordinarija i njegove kurije, te prikladna mjesta za bogostovlje.

Clanak 10. Naknadnim sporazumom izmedju Vlade RH koju ce zastupati nadlezna ministarstva i Hrvatske biskupske konferencije priredit ce se pravilnik s razradjenim pojedinostima o djelovanju Vojnog ordinarijata.

Clanak 11. Ako bi se pojavila kakva dvojba u tumacenju i provedbi ovog Ugovora, dvije ce visoke ugovorne strane uzajamnim dogovorom traziti pravedno rjesenje.

Clanak 12. 1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima obiju visokih ugovornih strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih instrumenata. 2. U slucaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Potpisano u Zagrebu dne 18.prosinca 1996, u dva izvorna i jednako vjerodostojna primjerka na hrvatskom i talijanskom jeziku.

**** za Republiku Hrvatsku J. Radic

3.

UGOVO R IZMEDJU SVETE STOLICE I REPUBLIKE H RVA TSK E O PR A V NIM PITA NJIMA

Sveta Stolica i Republika Hrvatska nastojeci odrediti pravni okvir odnosa izmedju Katolicke Crkve i Hrvatske Drzave,

*temeljeci se Republika Hrvatska na odredbama Ustava, posebno na clancima 40. i 41. o vjerskoj slobodi i slobodi savjesti, a Sveta Stolica na dokumentima Drugoga vatikanskog sabora i na odredbama kanonskog prava; *imajuci u vidu nezamjenjivu ulogu katolicke Crkve u odgoju hrvatskoga naroda i njezinu povijesnu i sadasnju ulogu na drustvenom, kulturnom i obrazovnom podrucju, *svijesni da vecina gradjana Republike Hrvatske pripada Katolickoj Crkvi, *pozivajuci se na medjunarodno priznata nacela o vjerskoj slobodi, dogovorili su se o slijedecem: Clanak 1. Republika Hrvatska i Sveta Stolica potvrdjujuci da su Drzava i Katolicka Crkva, svaka u svom poretku, neovisne i samostalne, obvezuju se da ce u medjusobnim odnosima potpuno postivati to nacelo te da ce medjusobno suradjivati u brizi za cjelovit duhovni i materijelni razvoj covjeka i u promicanju opceg dobra.

Clanak 2. 1.

Republika Hrvatska priznaje javnu pravnu osobnost Katolicke crkve.

2. Republika Hrvatska priznaje i javnu pravnu osobnost svih crkvenih ustanova koje imaju takvu pravnu osobnost prema odredbama kanonskog prava. 3. Nadlezna crkvena vlast moze osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe, prema odredbama kanonskog prava. Ona o tome obavjestava nadlezno tijelo drzavne uprave radi njihova upisa u skladu s odgovarajucim drzavnim propisima.

Clanak 3. Republika Hrvatska jamci Katolickoj Crkvi i njezinim pravnim i fizickim osobama slobodu opcenja i odrzavanja veza sa Svetom Stolicom, s biskupskim konferencijama drugih zemalja, s partikularnim crkvama te s ustanovama i osobama bilo u Drzavi bilo u inozemstvu.

Clanak 4. Postujuci pravo na vjersku slobodu Republika Hrvatska priznaje katolickoj Crkvi i njezinim zajednicama bilo kojeg obreda slobodu vrsenja njezina apostolskog poslanja, posebno u onome sto se odnosi na bogostovlje, upravu, uciteljstvo i djelatnost drustava o kojima se govori u clanku 14.

Clanak 5. Iskljucivo na nadleznu crkvenu vlast spada slobodno uredjivati vlastiti crkveni ustroj, osnivati, mijenjati i ukidati crkvene pokrajine, nadbiskupije, biskupije, apostolske administrature, teritorijalne prelature, opatije, osobne prelature, zupe, ustanove posvecenog zivota i druzbe apostolskog zivota te druge crkvene pravne osobe.

Clanak 6. 1. Katolicka je Crkva nadlezna za sva crkvena imenovanja i dodjelu crkvenih sluzbi, prema odredbama kanonskoga prava. 2. Imenovanja, premjestaj i smjena biskupa u iskljucivoj su nadleznosti Svete Stolice. 3. Sveta Stolica ce prije objavljivanja imenovanja dijecezanskih biskupa o tome na povjerljiv nacin obavijestiti hrvatsku Vladu.

Clanak 7. 1.

Republika Hrvatska jamci Katolickoj Crkvi slobodu obavljanja bogostovlja.

2. Republika Hrvatska jamci nepovredivost mjesta za bogostovlje, crkava, kapela te crkvenih prostora. 3. samo zbog posebno vaznih razloga, te s izricitim pristankom crkvene vlasti ta mjesta mogu biti namijenjena u druge svrhe. 4. Nadlezna tijela RH mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima i bez prethodne obavijesti nadleznih crkvenih vlasti, ako je to hitno zbog zastite zivota i zdravlja ili zbog spasavanja dobara posebne povijesne i kulturne vrijednosti. 5. Prije odrzavanja bogostovlja (kao u slucaju procesija, hodocasca i slicno) na ostalim mjestima, osim na oznacenim u stavku 2. mjerodavne crkvene vlasti obavijestit ce o tome nadlezne vlasti RH kojima je duznost osigurati javni red i jamciti sigurnost.

Clanak 8. 1. U slucaju sudske istrage o kleriku zbog mozebiti krivicnih djela predvidjenih krivicnim zakonikom, sudske vlasti ce o tome prethodno obavijestiti nadlezne crkvene vlasti. 2.

Ispovjedna tajna je u svakom slucaju nepovrediva.

Clanak 9. 1.

Neradni dani su nedjelje i slijedece svetkovine: a) 1. sijecnja, Svetkovina svete majke bogorodice, -Nova Godina. b) 6. sijecnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja. c) Vazmeni ponedjeljak d) 15. kolovoza, Velika Gospa. e) 1. studenoga, Svi sveti. f) 25. prosinca, Bozic. g) 26. prvi dan po Bozicu, Sv.Stjepan.

2.

Ugovorne strane ce se dogovoriti o mogucim promjenama neradnih dana.

Clanak 10. 1. Crkvene pravne osobe mogu kupovati, posjedovati, koristiti ili otudjivati pokretna i nepokretna dobra, te stjecati i otudjivati imovinska prava, prema odredbama kanonskoga prava i zakonodavstva RH. 2. Pravne osobe iz stavka 1. ovoga clanka mogu osnivati zaklade. Djelatnost tih zaklada, s obzirom na gradjanske ucinke, ravna se prema odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 11. 1. Katolicka Crkva ima pravo graditi crkve i crkvene zgrade te povecavati i preuredjivati vec postojece, prema zakonodavstvu RH. 2. Dijacezanski biskup odlucuje o potrebi izgradnje crkvenog objekta i izabire lokaciju u dogovoru s nadleznim tijelima RH. 3. Nadlezna tijela Republike Hrvatske nece uzeti u obzir molbe za lokacije crkvenih objekata bez prethodnog pismenog pristanka dijacezanskog biskupa.

Clanak 12. 1. Katolickoj je Crkvi zajamcena sloboda tiska, tiskanje i sirenje knjiga, novina, casopisa, te druge djelatnosti povezane s njezinim poslanjem. 2. Katolicka crkva ima pristup i na drzavna sredstva javnog priopcivanja (novine, radio, televizija). Ona ima takodjer pravo osnivati i obavljati djelatnosti radija i tele-vizije u skladu s odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 13. 1. Kanonska zenidba od trenutka sklapanja ima gradjanske ucinke prema odredbama zakonodavstva RH ako ugovorne stranke nemaju civilne zapreke i ako su ispunjeni propisi predvidjeni odredbama zakonodavstva RH. 2. Nacin i rok upisa kanonske zenidbe u drzavne matice vjencanih propisuje zakonodavstvo RH. 3. Priprava za kanonsku zenidbu obuhvaca pouku buducih supruznika o crkvenom nauku glede uzvisenosti sakramenta zenidbe, navlastito o njezinoj jednosti i nerazrjesivosti i o gradjanskim ucincima zenidbe sukladno sa zakonodavstvom RH. 4. Odluke crkvenih sudova o nistavosti zenidbe i odluke vrhovne vlasti Crkve o razrjesenju zenidbenog veza, dostavljaju se nadleznome drzavnom sudu radi primjene gradjanskih ucinaka odluke u skladu s odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 14. 1. Republika Hrvatska priznaje pravo vjernika da osnivaju drustva s ciljevima koji su vlastiti Crkvi. Sto se tice gradjanskih ucinaka njihova djelovanja, ta se drustva ravnaju prema odredbama zakonodavstva RH. 2. Republika Hrvatska jamci katolicima i njihovim drustvima i ustanovama potpunu slobodu djelovanja i javnog nastupa, bilo usmeno bilo pismeno.

Clanak 15. Katolicka crkva ima pravo osnivati obrazovne ustanove bilo kojega stupnja i njima upravljati prema vlastitim pravilima, postujuci odredbe zakonodavstva RH.

Clanak 16.

1. Republika Hrvatska priznaje i jamci Katolickoj Crkvi pravo na dusobriznistvo vjernika koji se nalaze u zatvorima, bolnicama, sirotistima i u svim ustanovama za zdravstvenu i drustvenu skrb, bilo da su javnog ili privatnog znacenja. 2. Dusobriznicka djelatnost u navedenim ustanovama koje su javnog znacenja, bit ce uredjena posebnim ugovorom izmedju nadleznih crkvenih vlasti i tijela RH.

Clanak 17. 1. Katolicka crkva moze slobodno organizirati ustanove koje ce osiguravati karitativno djelovanje i drustvenu skrb, u skladu s odgovarajucim drzavnim propisima. 2. Crkvene ustanove za karitativno djelovanje i skrb ili ustanove koje ovise o Crkvi djeluju prema vlastitim statutima te imaju ista prava i povlastice koje imaju i drzavne ustanove osnovane u tu svrhu. 3. Katolicka Crkva i RH dogovorit ce se o medjusobnoj suradnji vlastitih ustanova za karitativno djelovanje i drustvenu skrb. 4. Nadlezna tijela Republike Hrvatske i nadlezne crkvene vlasti medjusobnim ce dogovorom odrediti novcanu pomoc koju ce RH davati ustanovama Katolicke crkve koje su u sluzbi opceg dobra drustva. 5. Sto se tice gradjanskih ucinaka, ustanove iz stavka 1. ovog clanka ravnat ce se prema odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 18. 1. Republika Hrvatska i Sveta Stolica u medjusobnom ce dogovoru, diplomatskim putem, rijesavati dvojbe ili teskoce koje bi mogle nastati glede tumacenja ili primjene odredbi ovog Ugovora. 2. Mjesovita komisija, sastavljena od predstavnika dviju Strana, raspravljat ce o svim pitanjima od zajednickog interesa koja ce zahtijevati nova ili dodatna rjesenja, te ce svoje prijedloge podastrijeti mjerodavnim Vlastima na odluku.

Clanak 19. 1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima visokih ugovornih strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih instrumenata. 2. U slucaju da jedna od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, zapocet ce odgovarajuce pregovore.

Potpisano u Zagrebu, dne 18.prosinca 1996, u dva izvorna i jednako vjerodostojna primjerka na hrvatskom i talijanskom jeziku.

****

za Republiku Hrvatsku J. Radic

4.

UGOVO R IZMEDJU SVETE STOLICE I REPUBLIKE H RVA TSK E O GOSPODA RSKIM PITA NJIMA

Sveta Stolica i Republika Hrvatska u skladu s odredbama Ugovora izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima;

Katolicka Crkva u nastojanju da u Republici Hrvatskoj osigura materijalne uvjete za pastoralno djelovanje u skladu s odredbama Drugoga vatikanskog sabora i kanonskih propisa; Republika Hrvatska na temelju odredaba Ustava i odgovarajucih zakona; Republika Hrvatska s obzirom na veliku ulogu Katolicke Crkve u drustvenoj, odgojnoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti; dogovorile su se o slijedecem:

Clanak 1. 1. Pravne osobe Katolicke Crkve, u skladu s odredbama kanonskog prava, mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika te prihvacati druge uobicajene oblike prinosa vjernika za uzdrzavanje crkvenih ustanova. 2. Na primanja iz stavka 1. ovoga clanka ne primjenjuju se odredbe poreznoga sustava Republike Hrvatske.

Clanak 2. U zelji da financiranje Katolicke Crkve bude uredjeno na suvremen i djelotvoran nacin, u skladu s demokratskim drustvenim ustrojem, Republika Hrvatska se obvezuje da ce: 1. a) Katolickoj Crkvi vratiti imovinu koja joj je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunisticke vladavine, a koju je moguce vratiti prema zakonskim odredbama.

b) naci odgovarajucu zamjenu za dio dobara koji nije moguce vratiti; c) isplacivati pravnim osobama Katolicke Crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja nece biti vracena; 2. priznajuci opce drustveno vrijedan rad Katolicke crkve na kulturnom, odgojnom, drustvenom i etickom polju osiguravati joj odredjen godisnji novcani iznos.

Clanak 3. 1. Republika Hrvatska se obvezuje da ce katolickoj crkvi, u razumnom roku, vratiti u naravi imovinu koju je moguce vratiti prema zakonskim odredbama. 2. U roku od 6 mjeseci po stupanju na snagu ovoga Ugovora, mjesovito povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije, priredit ce popis imovine koja ce biti vracena, s naznakom Clanak 4. Republika Hrvatska u dogovoru s mjerodavnim vlastima katolicke crkve u skladu sa zakonskim odredbama, izvrsit ce prikladnu zamjenu za dio dobara koja nije u stanju vratiti Crkvi. Zamjenu dobara i rokove takodjer ce utvrditi mjesovito povjerenstvo u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Clanak 5. 1. Republika Hrvatska ce pravnim osobama Katolicke crkve od godine 2000.,kao naknadu za oduzeta dobra koja nije moguce vratiti, isplacivati primjerenu novcanu naknadu u cetiri godisnja obroka. 2. Ukupan iznos naknade za oduzetu imovinu, koja ce se isplacivati u novcu, utvrdit ce crkveno-drzavno povjerenstvo strucnjaka na temelju procjene vrijednosti tih dobara, a u skladu sa zakonskim odredbama, najkasnije u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Ugovora. 3. Mjerodavno tijelo RH isplacivat ce Katolickoj crkvi novcani iznos svaka tri mjeseca na racun Sredisnjeg fonda Hrvatske biskupske konferencije za crkvene ustanove. Sredisnji fond ce dospjeli iznos dostavljati (nad)biskupijama te ustanovama posvecenog zivota i druzbama apostolskog zivota, na temelju vrijednos-ti oduzete imovine.

Clanak 6. 1. Republika Hrvatska sukladno Ustavu i odgovarajucim zakonima priznaje opce drustveno vrijedan rad Katolicke crkve u sluzbi gradjana na kulturnom, odgojnom i etickom polju (usp. cl. 2. st. 2. ovoga Ugovora). 2. Da bi Katolicka crkva mogla na dolican nacin mogla nastaviti svoje djelovanje RH ce joj mjesecno davati iz godisnjeg drzavnog proracuna iznos koji odgovara dvjema prosjecnim bruto placama pomnozenim s brojem zupa koje postoje u RH na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora.

3. Hrvatska biskupska konferencija ce svake godine do 1. prosinca dostaviti ovlastenome drzavnom uredu popis novih ili ukinutih zupa kako bi se cinjenicno stanje moglo uskladiti s odredbom iz stavka 2. ovoga clanka. U taj popis nece ulaziti novoosnovane zupe koje u gradu broje manje od 3000 vjernika, a na selu manje od 1000 vjernika. 4. U novcani iznos o kojemu se govori u stavku 2. ovoga clanka osim troskova za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika, ukljuceni su i troskovi izgradnje i uzdrzavanje crkava i pastoralnih sredista koji nisu u popisu spomenika kulture, te doprinos za karitativnu djelatnost Katolicke crkve. 5. Oznaceni ce se iznos dostavljati mjesecno Sredisnjoj ustanovi Hrvatske biskupske konferencije za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika. 6. Mjerodavne vlasti Crkve i RH pri odredjivanju spomenutoga novcanoga iznosa imali su na umu postotak gradjana RH koji se izjasnjavaju katolicima.

Clanak 7. 1. Hrvatska biskupska konferencija radi pravicne rasporedbe navedenih novcanih sredstava, osnovat ce Sredisnju ustanovu za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika. Isto ce uciniti i sve (nad)biskupije za svoje podrucje. 2. Navedene ustanove duzne su postivati zakone RH o financijskom poslovanju.

Clanak 8. 1. Ustanove za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika osiguravat ce novcana sredstva za mjesecne prihode klera i crkvenih sluzbenika koji rade u pastoralu, imajuci na umu nacela pravednosti i crkvenog zajednistva. 2. Sto se tice gradjanskih prava i obveza, navedene ustanove ce se ravnati po drzavnim propisima. U drugim ce se stvarima ravnati po crkvenim propisima.

Clanak 9. Radi rjesavanja pitanja mirovinskog osiguranja clanova klera, redovnika i redovnica koji su navrsili 65 godina zivota, a cije mirovinsko osiguranje do sada nije sustavno rijeseno, RH ce tijekom prvih deset godina primjene ovog Ugovora novcani iznos o kojem se govori u cl. 6. ovoga Ugovora isplacivati uvecan za 20%.

Clanak 10. 1. Pravne osobe Katolicke crkve u odnosu na porezni sustav smatrat ce se neprofitnim ustanovama. 2. Odredba iz stavka 1. ovoga clanka ne primjenjuje se na profitne djelatnosti pravnih osoba Katolicke crkve. Clanak 11.

Na preporuku dijecezanskog biskupa drzavne ce vlasti svake godine razmatrati, odobriti i financijski pomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katolicke crkve, koji su korisni za opce dobro.

Clanak 12. 1. Planovi razvoja gradova i mjesta, na prijedlog dijecezanskog biskupa, predvidjet ce prikladne lokacije za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogosluzje i pastoralni rad (usp. cl. 11. Ugovora izmedju svete stolice i RH o pravnim pitanjima). 2. Buduci da pastoralna sredista osiguravaju javnu sluzbu korisnu drustvenoj sredini, mjerodavna tijela pridonosit ce izgradnji i obnovi crkvenih zgrada prema svojim mogucnostima.

Clanak 13. 1. U skladu sa stavkom 1. clanka 15. ovaj ce se Ugovor poceti primjenjivati prve proracunske godine nakon njegova stupanja na snagu. 2. Mjesovito povjerenstvo ce dogovoriti pojedinosti u svezi s primjenom navedenih nacela. Clanak 14. Sveta Stolica i RH zajednickim ce dogovorom rjesavati moguce dvojbe ili poteskoce koje bi mogle nastati u svezi s tumacenjem ili provodjenjem bilo koje tocke ovoga Ugovora.

Clanak 15. 1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima visokih ugovornih Strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih isprava. 2. Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Potpisano u Zagrebu, 9. listopada 1998., u dva izvorna i podjednako vjerodostojna primjerka na hrvatskom i na talijanskom jeziku.

**** za Republiku Hrvatsku dr. Jure Radic Napomena: za Svetu Stolicu sve Ugovore je potpisao +Giulio Einaudi.