Seminar Ski Rad - Biostatistika

Otvoreni univerzitet “Apeiron” , Travnik Fakultet zdravstvene njege

OPERACIJE NA KLINICI ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU

SEMINARSKI RAD

Predmet :

Biostatistika i statističke metode u zdravstvu Profesor :

Asistent :

Sead Karakaš

Amra Živanović

Studenti : 1. Dijana Dizdarević

0009-08/VST

2. Sandra Brkić

0010-08/VST

3. Halima Dumanjić

0008-08/VST Travnik , oktobar 2008 god

SADRŽAJ

1.Uvod ---------------------------------------------------------------------------------------- 3. 2.Razrada teme----------------------------------------------------------------------------- 4. 2.1 .Raspodijela vršenja operacija po godinama------------------------- 4.

2.2 .Raspodijela operacija prema godinama pacijenata---------------- 6.

2.3 .Raspodijela operacija prema spolu pacijenata---------------------- 10.

2.3.1. Statistička obrada podataka----------------------------------- 11.

2.4 .Najčešći uzročnici preloma kosti---------------------------------------- 13. 2.4.1. Osteoporoza---------------------------------------------- 13. 2.4.2. Vitamin D-------------------------------------------------- 14. 2.4.3. Saobraćajne nesreće----------------------------------- 15. 2.4.3.1. Alkoholizam------------------------------------16.

3. Zaključak----------------------------------------------------------------------------------18. 2

4.Literatura----------------------------------------------------------------------------------- 19.

1.UVOD

Stečenim iskustvom u radu na klinici za ortopediju i traumatologiju , ovim radom želimo da statističkim podacima pokažemo koje su grupacije stanovništva sklone ovim vrstama povreda. Ovaj rad temeljimo na podacima koji su nam bili dostupni na našim radnim mjestima, u periodu između 2006 godine i 2007 godine. Nakon što smo sve podatke i informacije sakupili, sortirali smo ih u par tabela koje nam daju uvid u kvantativno stanje operacija po grupacijama, po godinama vršenja operacije, po starosti kao i po spolu. Nakon uvida u sve ove tabele, došli smo do zaključaka koje osobe su naši najčešći pacijenti, znači njihove godine i spol. Zato smo obratili pažnju na ove slučajeve, pokušavajući shvatiti zašto su baš oni najčešći pacijenti klinike za ortopediju i traumatologiju. Zatim smo iznijeli neka naša objašnjenja tog problema, o čemu će se govoriti kasnije. Također smo uporedili koliko se naša klinika za ortopediju i traumatologiju promijenila u poređenju 2006 godine i 2007 godine, indirektno pokazujući da

3

iskustvo u radu kao i edukacija zdravstvenih radnika pomaže u kvalitetu pružanja zdravstvene pomoći i kvantativnom omjeru operacija

2. RAZRADA TEME

Kako smo u samom uvodu rekli da se u čitavom seminarskom radu baziramo na statističke činjenice i numeričke omjere, tako bi bilo najbolje da počnemo sa našim informacijama i tabelama.

2.1 Raspodijela operacija po godinama vršenja

Vrsta operacije

2006 god

2007 god

Ukupno

Hitna operacija

84

106

190

Redovna operacija

1680

1910

3590

Ukupno po god.

1764

2016

Na ovoj tabeli je prikazano kvantativno stanje operacija za 2006/2007 godinu. 4

Naime, kako se u našem radnom okruženju sve više naših suradnika odlučuje za dodatnu edukaciju, samim tim se operacije izvršavaju mnogo brže i bolje što je najvažnije. U ovoj tabeli je tačno pokazan taj omjer. Vidimo da je u 2007 godini završeno mnogo više redovnih operacija, znači operacija koje su na dnevnom redu nego u 2006 godini. S tim da također možemo primjetiti da je u 2007 godini također porastao i broj hitnih operativnih zahvata, što opet nije pozitivna stvar, sa pogleda broja operacija ipak daje na važnosti na situaciju na ovoj klinici.

Statistički gledajući, ovdje možemo izračunati tačan omjer operacija za posmatrane godine. Možemo izvući statistički indeks dinamike u pogledu operacija.

Iz ovih podataka u 2006 godini smo imali mnogo manje redovnih operacija nego u 2007.

5

Tako da je u čitavoj 2006 godini urađeno samo 87,95 % od ukupnog broja operacija koje su rađene 2007 godine. Isto tako vidimo da je urađeno mnogo više i hitnih slučajeva u prošloj godini. U 2006 godini imamo tek 79,25 % operacija od ukupnog broja operacija 2007 godine.

2.2 Raspodijela operacija prema godinama pacijenata (U periodu 2006/2007)

Kada smo prikupljene podatke sortirali po sasvim drugom kriteriju, dobili smo raspodijelu prema godinama pacijenata. Ova raspodijela nam je jako važna zbog uznemirujućih zaključaka do kojih smo došli analizom ove tabele.

Godine pacijenta

Hitna operacija

Redovna operacija

Ukupno

Procentualno

0-9

2

110

112

2.89 %

10-19

15

248

263

6.78 %

20-29

94

388

482

12.43 %

30-39

32

542

574

14.8 %

40-49

19

952

970

25 %

6

50-59

18

1023

1042

26.86 %

60-80

10

427

437

11.26 %

Detaljnim pregledom ove tabele i podataka u njoj vidimo dvije kritične skupine . Znači . našli smo skupine koje se izdvajaju u kvantativnom pogledu operacija, i daljnom analizom smo probali utvrditi razloge ovih problema.

Jedna od tih skupina se nalazi u polju hitnih operativinih zahvata, što nam u glavnom prestavlja teže tjelesne povrede i zahtjeva mnogo više napora za pripremanje operacije.

Godine pacijenta

Hitna operacija

Redovna operacija 7

20-29

94

388

30-39

32

542

Ovi brojevi nam govore da su pacijenti od 20-40 godina najčešći pacijenti hitnih operativnih zahvata. Uvidom u vrste operacija kao i u vanjske okolnosti (vrstu povrede, način zadobivanja povrede isl.) primjetlili smo da su ovo u glavnom slučajevi automobilskih nesreća. Zabilježeno je također i da su veliki broj sudionika ovih automobilskih nesreća bili pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava. Za ove faktore znamo da utiču na brzinu refleksa kao i moć rasuđivanja. To su najčešće povrede koljena, nogu, kičme i glave. Ove operacije često nisu tako uspješne kao operacije na redovnom planu iz više razloga. Samim tim što su hitni slučajevi u većem broju dosta komlikovaniji, jer se ne radi samo o jednoj povredi , nego o sklopu povreda . Povrede su glavnom teže vrste povreda u kojima operativni zahvat nema pun o porstora da djeluje, jer su pojedini dijelovi tijela pacijenta nepovratno oštećeni. Tu imamo veliki broj ljudi koji ostaju, bez dijela noge, nepokretni, ograničenog kretanja, sa lakšim i težim povredama glave, grudnog koša itd...

8

Alkolohisano stanje, stanje pod dejstvom narkotika i ne poštivanje saobraćajnih propisa nama daje jednu kritičnu grupaciju pacijenata na ortopedsko traumatološkoj klinici. Zato ćemo u kasnijem tekstu malo više reći o ovim uzročnicima.

Druga gurpacija pacijenata se nalazi u skupini redovnih operacija i to je populacija od 40 do 60 godina. Godine pacijenta

Hitna operacija

Redovna operacija

40-49

19

952

50-59

18

1023

Analizirajući vanjske okolnosti došli smo do zaključka da pacijenti ove starosne skupine dolaze na operativne zahvate zbog (tako reći) istrošenosti organizma. Naime javlja se veliki broj ljudi čije su kosti jako podložne pucanju a zglobovi iščašenju, pogotovo kod žena u periodu osteoporoze. Manjak vitamina D u organizmu, dovodi do oštećenja koštanog sistema. I na kraju velika naprezanja mišića i koštanog sistema organizma što u duže, periodu dovodi do velikih oštećenja i proizvodi jake bolove, većinom u predjelu kičmenog stuba. 9

Ovakvim analiziranjem problematičnih grupa dobivamo uvid u polja prevencije oboljenja koja se liječe na ortopedsko traumatološkoj klinici. Generalno gledajući sliku, vidimo da se na planu prevencije ovih oboljenja samo izvođenje statističkih podataka pokazalo jako uspješno. To nam daje potpunu sliku koje su grupacije ugrožene i kada obavimo malo detaljniju analizu vanjskih faktora, možemo doći do zaključaka zašto je to tako.

2.3 Raspodijela operacija prema spolu pacijenata

Godine pacijenta

Muski spol

Procentualno Ženski spol

Procentualno

10-19

180

12 %

83

6.4 %

20-29

365

24.33 %

117

9%

30-39

379

25.26 %

195

15 %

40-49

206

13.73 %

231

17.8 %

50-59

368

24.53 %

674

51.84 %

Ukupno

1498

1300

U ovoj tabeli vidimo da su ukupne brojne vrijednosti muškog i ženskog spola približno jednake. A također vidimo da su grupacije muškog spola između 19 i 29 ugroženije naspram ostalih starosnih dobi kao i žene kojima se drastično povećava broj operacija kada pacijentica predje 45-50, vidimo po tabeli da za pacijente ženskog spola u rasponu od 50 do 59 godina prati povećanje do 291% što je ozbiljan podatak. Tako da su ovi podaci u velikom slučaju potvrdili naša

10

objašnjenja uzroka problema ovih grupacija.

2.3.1. Statistička obrada podataka :  Statistička obrada prema godinama pacijenata

Ukupno pacijenata

Kumulativna frekfenca

Sredina granica interval

fx’

Srednje apsolutno odstupanje

Prosječno kvadratno odstupanje

(Fx’)²/f

10-19

112

112

4,5

504

-442

195364

2268

20-29

263

375

14,5

3813

-291

84681

55281

30-39

482

857

24,5

11809

-72

5184

600

40-49

574

1431

34,5

19803

20

400

683203

50-59

970

2401

44,5

43165

416

173056

1920842

∑

3880

166473

1846

710518

7898494

Godine pacijenta

11

MMe = ( 3880 + 1 ) / 2

Q1 = 970,25

(30-39)

MMe = 1940.5

Q2 = 2910,75

(50-59)

Me = 56,2 godina

So = 263,7

Mo = 54,5 godina

σ² = 101502,5

SD = 554 ± 318,59 (√ Σ(x-¯X)2 /N)

SD = 13,97 (√ Σfx² /Σf - ¯X²)

ֿX = 42,9

KV = 32,57 %

42,9 ± 13,97  Satistička obrada hitnih slučajeva :

Fx’

Srednje apsolutno odstupanje

Prosječno kvadratno odstupanj e

(Fx’)²/f

4,5

9

-25

625

40,5

17

14,5

217,5

-12

144

3153,7

94

111

24,5

2303

67

4489

56423,5

30-39

32

143

34,5

1104

5

25

38088

40-49

19

162

44,5

845,5

-8

64

37624,8

50-59

18

180

54,5

981

-9

81

53464,5

60-80

10

190

70

700

-17

289

49000

Godine pacijenta

Hitna operacija

Kumulativna frekvenca

Sredina graničnog intervala

0-9

2

2

10-19

15

20-29

12

∑

190

-

6160

143

5717

MMe = ( 190 + 1 ) / 2

Q1 = 48,25

(10-19)

MMe = 95,5

Q2 = 143,75

(30-39)

Me = 24,5 godina

So = 143 / 7 = 20,4

Mo = 23,2 godina

σ² = 816,7

SD = 27,4 ± 28,5

(√ Σ(x-¯X)2 /N)

ֿX = 190 / 7 = 27,4

SD = 22,3

237794

(√ Σfx² /Σf - ¯X²)

KV = 81,38 %

27,4 ± 22,3

2.4 Najčešći uzročnici preloma kosti

Svi znamo da nije moguće nabrojati I opisati sve moguće uzročnike ortopedsko traumatoloških oboljenja , al u ovom radu smo izložili neke podatke I njihovom analizom smo došli do uzročnika koji se poljavljuju kod čak 51,6% pacijenata koji su ušli u statistiku ovog rada. Zato smo mi i odabrali takav pristup, da kažemo nešto više o ovim problemima i njihovoj prevenciji.

2.4.1 Osteoporoza Osteoporoza je poremećaj gubitka koštane mase, a tipičan je za žene u postmenopauzi, te može uzrokovati frakture. Do bolesti dolazi kada osteoklasti napadaji i razgrađuju kost, a osteoblasti nisu u mogućnosti potpuno obnoviti kost, kao što je u normalnim okolnostima slučaj.

13

Gotovo svaka četvrta žena starija od šezdeset godina boluje od osteoporoze. Podložnije obolijevanju su žene koje su rano ušle u menopauzu ili su im kirurški, prije 45-e godine, uklonjeni jajnici. Postoje i ostali čimbenici koji pridonose obolijevanju: nizak rast, neuravnotežen menstrualni ciklus, anoreksija, alkoholizam i pušenje. I muškarci mogu obolijeti od osteoporoze, a najčešći je uzrok alkoholizam. Potaknuti je može i gubitak testosterona. Kako bi se spriječila i pravodobno liječila, potrebno je ići na liječničke preglede kako bi liječnik ocijenio navike pacijenta, moguće smetnje. te eventualnu pojavu osteoporoze obitelji. Najpouzdanija metoda otkrivanja osteoporoze je koštana denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće koštane mase. Osteoporoza se može ne samo spriječiti, već se i sve uspješnije liječi. Liječi se lijekovima i određenim životnim pravilima koji olakšavaju bolest.

2.4.2 Vitamin D Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom sunca. Iz povijesnih se razloga svrstava među vitamine iako se po većini obilježja radi o hormonu (steroidna struktura). Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi. Nedostatak vitamina D očituje se klinički hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, bolovima u kostima, spontanim frakturama i slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako može doći i do bolesti koja se zove rahitis. To je metabolička bolest kostiju. Kosti postaju mekane i naginju deformacijama dok zubi postaju defektni. Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina. Ali se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i žumanjku. Dnevni zahtjevi za vitaminom D relativno su mali i odrasli ga nadoknađuju izlaganjem suncu ili hranom. Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi jačim kostima i zdravim zubima. 14

Ukoliko imate manjak vitamina D nije dovoljno samo da jedete namirnice bogate ovim vitaminom, već je neophodno uzimati i tablete ili riblje ulje, pokazalo je istraživanje koje je sprovela grupa londonskih naučnika. Ispitivanje nivoa vitamina D u krvi 7.437 osoba starosti oko 45 godina, pokazalo je da se kod 62 odsto ljudi nedostatak tog vitamina javlja tokom zime, a kod 18,6 odsto tokom leta i jeseni. Vitamin D se nalazi u džigerici, masnim ribama, buteru, pečurkama, jajima... Naučnici, osim odgovarajućeg načina ishrane, preporučuju kao meru za obezbedjivanje dovoljne količine vitamina D i izlaganje sunčevim zracima koji kroz kožu podstiču proizvodnju tog vitamina. Dovoljno je samo 10 do 15 minuta dnevno izlagati lice i podlaktice sunčevim zracima da bi se stvorile potrebne količine vitamina D. Medjutim, veća količina sunčanja može biti štetna zbog nekih drugih svojstava sunčevih zraka.

2.4.3 Saobraćajne nesreće (pod uticajem alkohola i opojnih sredstava ili ne poštivanje saobraćajnih propisa) Ovo je treći glavni uzrok tjelesnih povreda koje se lijece na ortopedskoj klinici a i smrtnih slučajeva u svijetu. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), problem je gori u siromašnijim zemljama. Tokom 2002. godine, više od polovice 380,000 mladih osoba koje su poginule u saobraćajnim nesrećama živjelo je u Africi i Jugoistočnoj Aziji. Izvještaj WHO-a također govori da svake godine širom svijeta otprilike 1,2 miliona osoba svih starosnih dobi pogine u saobraćajnim nesrećama. "Većina žrtava su mladići i dječaci. Muškarci mlađi do 25 godina gotovo su na trostruko većem riziku da će poginuti u saobraćajnoj nesreći u odnosu na žene iste starosne dobi,” piše The Lancet. Svaki dan slušamo o ovim tragičnim nesrećama i još uvijek imamo veliki broj vozača koji ne poštuju saobraćajne propise. Evo nekih primjera iz naše okolice. 15

Svake godine u saobraćajnim nesrećama pogine između 800 i 1.000 ljudi, dok između 16.000 i 20.000 zadobije lakše ili teže telesne povrede. Najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda svakako je nepoštovanje dozvoljene brzine kretanja vozila. U periodu od 2003. do 2007. godine čak 35 odsto svih nesreća uzrokovano je prekoračenjem brzine. Kao posledica nepoštovanja brzine kretanja, poginulo je više... Utorak, 30. Septembar 2008. 12:33

Na osnovu izvještaja operativnih centara kantonalnih MUP-ova u 24 sata na području Federacije BiH dogodila se 101 saobraćajna nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, dvije su teže, a 17 lakše povrijeđene.

Ovaj problem crne statistike Uprave policije MUP-a Federacije BiH upozoravale su još u prva tri mjeseca ove godine. One pokazuju da je u saobraćajnim nesrećama u prva tri mjeseca poginulo 65 ljudi, što je 25 više izgubljenih života u odnosu na isti period prošle godine. Zabilježeno je 6.645 nezgoda/nesreća (za 659 više u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine), a pijani vozači su skrivili 5,8 odsto, odnosno 382 nezgode ili nesreće. Prema podacima MUP-a RS, u 2007. godini dogodile su se 10.933 saobraćajne nesreće, više za devet odsto nego u 2006. godini, kada ih je evidentirano 10.066.

2.4.3.1 Alkoholizam Stanje organizma koji je pod dejstvom alkohola, nazivamo pijanstvom. U zavisnosti od koncentracije alkohola u krvi (alkoholemije) dešavaju se telesne promene i promene svesti, opažanja i ponašanja. Alkoholemija se meri promilima – koncentracija alkohola izražena u cm3 na 1000 cm3 krvi. 16

0.03%o – ovaj nivo alkohola u krvi nastaje tokom metabolizma ugljenih hidrata. Može da se javi i kod osoba koje nisu pile alkohol, već koka-kolu. To je normalna fiziološka koncentracija, bez uticaja na organizam. 0.5%o je koncentracija pri kojoj se javljaju prvi znaci pripitosti, gornja granica gde još uvek postoji sposobnost efikasnog obavljanja raznih radnji. Kod vožnje, motornih vozila dolazi do promene kod sinhronizacije pokreta i produžava se vreme reakcije. Delimično je smanjena sposobnost obavljanja preciznih radnji, zbog čega profesionalnim vozačima nije dozvoljena ovolika koncentracija alkohola u krvi. 0.5%o do 1.5%o je stanje pripitosti. Može se zapaziti crvenilo lica, živahnost u govoru sa promenama u gestikulaciji i mimici, opširnost u izlaganju. Pokreti su žustriji i blago nekoordinisani. U psihičkoj sferi postoji doza nekritičnosti sa osećajem povećane samouverenosti. Javlja se povišeni arterijski pritisak, proširenost zenice i promena brzine pulsa. Vožnja motornih vozila je opasna zbog pada psihofizičkih sposobnosti. 1.5%o do 2.5%o je pijano stanje. Pojačavaju se svi prethodno navedeni simptomi. Ponašanje postaje agresivnije. Izražena je nekritičnost u rasuđivanju. Alkoholičari smatraju da mogu sve i gube kontrolu nad svojim ponašanjem. Produženo je vreme reagovanja, pokreti su usporeniji. Javljaju se teškoće u mišljenju, razumevanju, pažnji i koncentraciji. Često dolazi do pada pritiska i povraćanja. 2.5%o do 3.5%o je stanje teškog pijanstva. Alkohol deluje deprimirajuće na organizam. Alkoholičar ima teškoće u hodu, zapliće jezikom, otežano diše, oseća pospanost. Nije sposoban za bilo kakve aktivnosti. 3.5%o do 4.5%o – organizam dospeva u stanje kome. Ono se manifestuje intenzivnom pospanošću, do potpunog gubitka svesti. Neophodna je intervencija medicinskih stručnjaka, jer postoji opasnost od smrtnog ishoda. 4.5%o do 5.0%o i preko toga, jeste smrtonosna koncentracija alkohola koja deluje umrtvljujuće na centar za disanje. Paralelno sa ovim dolazi do kolapsa kardiovaskularnog sistema, što takođe dovodi do smrtnog ishoda. Smrt nastupa 5 do 10 sati od početka kome.

17

3. ZAKLJUČAK

Naime , sada kada smo prošli kroz sve podatke, grafove i sve to analizirali našli smo uzroke velikog broja povreda koštanog sistema pacijanata na klinici za ortopediju i traumatologiju. Nadamo se da će se ovi podaci smanjiti i da neće toliko mladih osoba bivati na operativnim zahvatima zbog brzine i alkohola u saoraćaju. Kao i da će se odrasle osobe prdržavati nekih osnovnih preventivnih njega kod problema sa nedostatkom vitamina D u organizmu, id a će se broj osoba oboljelih od osteoporoze smanjiti. Do tada bitno je da zdravstveni radnici nastave sa dobrim poslom i da rade na edukaciji kako bi se taj posao obavljao još kvalitetnije.

18

4. LITERATURA  Otvoreni univerzitet Apeiron – predmet : Biostatistika

 www.wikipedia.org

 www.vitamindcouncil.org/

 www.who.int/

 www.bih-rss.net

 www.alkoholizam.com

 Časopis “Vaša apoteka” , broj 9 , septembar 2008

19

 www.banjalukaonline.com

 Klinički centar , Klinika za ortopediju i traumatologiju

20