Alternativne Valute I Način Na Koje Su Promjenile Svjetsku Ekonomiju (primjer Bitcoin).docx

UNIVERZITET FAKULTET

ALTERNATIVNE VALUTE I NAČIN NA KOJE SU PROMJENILE SVJETSKU EKONOMIJU (PRIMJER BITCOIN) -seminarski rad-

2017.

SADRŽAJ 1.

UVOD ................................................................................................................................. 2

2.

VALUTE............................................................................................................................. 3 2.1.

Valutni paritet .............................................................................................................. 3

2.2.

Devizni kurs ................................................................................................................. 4

2.2.1.

Fiksni devizni kurs ............................................................................................... 5

2.2.2.

Fleksibilni devizni kurs ........................................................................................ 6

2.3.

Teorije o deviznom kursu ............................................................................................ 7

3.

ALTERNATIVNE VALUTE ............................................................................................ 9

4.

BITCOIN .......................................................................................................................... 11

5.

ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 14

LITERATURA ......................................................................................................................... 16

1

1. UVOD Valuta je riječ italijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji). Bosansko-hercegovačka valuta se zove konvertibilna marka, američka valuta je dolar, valuta Europske unije je euro itd. Novac jedne nacionalne ekonomije javlja se u inostranstvu u dvije vrste, i to kao efektivni inostrani novac ili valuta i kao kratkoročna potraživanja u inostranom novcu ili devize. Deviza predstavlja sredstvo međunarodnih plaćanja.1 Sama riječ deviza vodi porijeklo od francuske riječi ”devise” i može imati više značenja. Međutim, uglavnom se razlikuje uže i šire značenje pojma deviza. Tako se deviza u užem smislu najčešće definiše kao kratkoročno potraživanje (mjenica ili ček) koje glasina inostranu valutu. U širem smislu, pojam deviza u međunarodnoj ekonomiji, pored kratkoročnog potraživanja koje glasi na inostranu valutu, obuhvata i efektivni strai novac (valute) koji vrši funkciju svetskog novca. Devize kao potraživanja u inostranoj valuti predstavljaju specifičnu robu koja se kupuje i prodaje na deviznom tržištu. Za imaoca deviza (domaći rezident) one nisu novac jer će imalac deviza dobiti novac kada proda devize na deviznom tržištu ili kada ih prezentuje kod neke banke za naplatu. Devize, u stvari, predstavljaju uputnicu kupovne moći u inostranstvu, a to znači da inostrani devizni rezident kao korisnik potraživanja u inostranstvu dobija devize koje predstavljaju potraživanja u inostranoj valuti. U sadašnjim uslovima, sa makro-ekonomskog aspekta, devize su potraživanja koja poseduje jedna nacionalna privreda u valutama drugih nacionalnih privreda (drugih zemalja). Potraživanja koja imaju tretman deviza bila bi potraživanja po tekućim računima kod inostranih banaka, čekovi i menice koje glase na inostrane valute i vučene u inostranim bankama, primljeni akreditivni nalozi, kreditna pisma, telegrafski nalozi i druge hartije od vriednosti koje glase na inostrane valute.

U okviru seminarskog rada biće analizirane

pojmovno i funkcionalno valute. U radu će prevashodno biti analizirane alternativne valute sa fokusom na Bitcoin.

Unković M., Todorović T., Devizno i carinsko poslovanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999. 1

2

2. VALUTE Valuta je efektivno sredstvo plaćanja (papirni i kovani novac) bilo koje države ili više država u svijetu.2 Tu spadaju kovati i papirni novac, ali ne i kovani zlatni novac. Valute služe za gotovinsko plaćanje (iz ruke u ruku). U međunarodnim plaćanjima koriste se prilikom turističkih i drugih putovanja u inostranstvo. Plaćanje valutama je nepraktično i rizično. Devize podrazumijevaju sva potraživanja na računima kod banaka u stranim valutama (dolarima, evrima, jenima i slično). One su osnov bezgotovinskog plaćanja, kada se radi o specifičnim međunarodnim virmanskim nalozima, čekovima, mjenicama, akreditivima, kreditnim karticama i slično.3 Između valuta i deviza ne postoje nikakve prepreke, stalno se pretvaraju valute u devize i obrnuto, devize u valute. Valute i devize se dijele na čvrste (konvertibilne) i meke. Konvertibilne se mogu međusobno zamjenjivati na deviznom tržištu i njima se slobodno obavljaju sva međunarodna plaćanja. Meke valute su u principima nekvalitetne i uglavnom služe samo za plaćanja u granicama zemlje, čije su one zakonsko sredstvo plaćanja.

2.1.

Valutni paritet

Valutni paritet predstavlja od strane države utvrđen odnos – vrijednost jedne valute prema zlatu, nekoj drugoj valuti, ili prema više drugih valuta (tzv. korpi valuta). Tako su na primjer, Sjedinjene Američke Države 1934. godine, odredile zlatni paritet dolara: 35 dolara = 1 fina unca zlata (31,1035 gr.). To znači da je zlatni paritet dolara iznosio 0,88867 grama čistog zlata. Drugi primjer se odnosi na propisivanje pariteta jedne valute u drugoj valuti. To je naprimjer konvertibilna marka naše zemlje koja ima stalni kurs u odnosu na euro. Treći primjer predstavlja izražavanje vrijednosti određene valute u korpi dvije druge valute, kao kada bi na kurs konvertibinlne marke uticali dolar i euro u odnosu ½ : ½ . Ako bi se tako kurs dolara promjenio za 10%, a kurs eura ostao nepromjenjen, kurs konvertibilne marke bi se mijenjao za 5%. Na ovom principu djeluje paritet nacionalne valute, i kada se vrijednost valute mjeri, u tzv. specijalnim pravima vučenja novcem koji kreira

2 3

Bernstein, P., A Primer on Money, Banking and Gold, Hoboken, NJ., 2008., str. 19. Ibid, str. 20.

3

Međunarodni Monetarni Fond (MMF). U praksi se uglavnom paritet nacionalne valute izražava u nekoj drugoj valuti: dolar u funti, jenu i slično.

2.2.

Devizni kurs

Devizni kurs je cijena koja se u jednoj zemlji plaća za neku stranu valutu, odnosno cijena strane valute izražena u domaćoj valuti. Spoljna trgovina se ne može zamisliti bez deviznog kursa. Ako se na primjer izveze 1000 automobila „Kia Sports“ po 6000 eura, vrednost tog izvoza je 6.000.000 eura. Kurs je važan i za uslužne poslove, putovanja, kupovine koje građani obavljaju u inostranstvu. On svuda omogućava da se valuta pretvara u valutu, da se vrši plaćanje i upoređuju cijene u pojedinim zemljama. Vrijednost jedne valute u odnosu na drugu valutu najviše zavisi od odnosa ponude i tražnje deviza. Ako je ponuda deviza veća od tražnje kurs strane valute pada; ako je tražnja veća onda on raste; a ako su ponuda i tražnja uravnotežene i devizni kurs je uravnotežen, to jest formira se ravnotežni devizni kurs. Od deviznog kursa zavisi cijena domaće robe na inostranom tržištu i cijena strane robe na domaćem tržištu. Važi i obrnuto: kretanje domaćih i inostarnih cijena su osnovni uzrok promjena deviznog kursa.4 Osnovna funkcija deviznog kursa je da omogući upoređivanje cijena u zemlji i inostranstvu. Devizni kurs može biti: a) Fiksan, kada država određuje zvanični valutni paritet svoje valute, ili b) Fleksibilan - repušten zakonima ponude i potražnje.5 Ponuda i potražnja deviza proističu iz transakcija platnog bilansa. Deficit platnog bilansa znači veću potražnju od ponude deviza, a kurs domaće valute opada u odnosu prema stranoj valuti, a suficit platnog bilansa veću ponudu od potražnje deviza, tada vrijednost deviza u domaćem novcu opada. Ponuda deviza potiče, naprimjer od: izvoznika, stranih investitora, kredita uzetih u inostanoj valuti i sl., a potražnja od: uvoznika,

domaćih investitora u

inostranstvu, vraćanja kredita uzetih u inostranstvu i sl.

4 5

Dwivedi, D., N., Macroeconomics: Theory and Policy. Tata McGraw-Hill, 2005., str. 182. Krugman, P., Wells, R., Economics, Worth Publishers, New York, 2006., str. 23.

4

Osim od stanja platnog bilansa, i nivoa deviznih rezervi, kurs nacionalne valute zavisi i od nivoa i kretanja cijena u zemlji u odnosu na svijet, ili u odnosu na zemlje glavne spoljnotrgovinske partnere. To je takozvani paritet kupovne snage nacionalnih valuta. Postoje dve osnovne vrste deviznih kurseva: a) Fiksni devizni kurs i b) Fleksibilni devizni kurs.6 Kurs koji izjednačava ponudu i tražnju deviza naziva se ravnotežni devizni kurs, i pri njemu je platni bilans u ravnoteži. Kurs koji izjednačava opšti nivo cijena u zemlji i inostranstvu naziva se realni devizni kurs.7 Efekti precjenjene domaće valute na trgovinu: visok uvoz, nizak izvoz, nerealna slika komparativnih prednosti zemlje. Efekti potcenjene domaće valute na trgovinu: nizak uvoz, visok izvoz, nerealna slika komparativnih prednosti zemlje.

2.2.1. Fiksni devizni kurs Fiksni devizni kurs je kurs koji propisuje država, najčešće na prijedlog Centralne Banke, utvrđivanjem pariteta valute u zlatu, nekoj nacionalnoj valuti, korpi nacionalnih valuta, ili u specionalnim pravima vučenja. Fiksni devizni kurs primenjivan je u vrijeme zlatnog standarda. Njegova visina je zavisila od sadržaja zlata u pojedinim nacionalnim valutama. Zemlja koja je imala deficit platnog bilansa morala je da koristi zlato iz rezerve da bi taj deficit pokrila. U zemlji koja je imala suficit, dolazilo je do priliva, što je uvećalo uvoz, smanjivalo izvoz, i vodilo ravnotežu platnog bilansa. Tako se za vrijeme zlatnog standarda uravnoteženje platnog bilansa odvijalo automatski. Za fiksni devizni kurs, karakteristično je da uvijek daje prednost unutrašnjoj privrednoj stabilnosti u odnosu na spoljni sektor privrede, privredna kretanja u svijetu pa i stanje platnog bilansa. Monetarne vlasti određuju dugoročni valutni paritet, a deviznom kursu se dozvoljava da pod uticajem ponude i potražnje varira u malom intervalu oko pariteta. Centralna banka ima obavezu da “štiti” devizni kurs intervencijama na deviznom tržištu. Ona to čini tako što u prometu deviza učestvuje: kao ponuđač (prodavac deviza – smanjenje deviznih rezervi) ili kao kupac (povećanje deviznih rezervi). Prednosti fiksnog deviznog kursa:

6 7

Dwivedi, D., N., Macroeconomics: Theory and Policy. Tata McGraw-Hill, 2005., str. 185. Ibid., str. 186.

5

a) Eliminiše devizni rizik u međunarodnom poslovanju, pa tako podstiče spoljnu trgovinu i međunarodne investicije, b) Destimuliše špekulativno kretanje kapitala, c) Podstiče štednju u domaćoj valuti, d) Mnogo više stabilizuje cijene u zemlji i sl. Nedostaci fiksnog deviznog kursa: sprečava uticaj ponude i tražnje deviza na devizni kurs, nacionalnu privredu sporije povezuje sa svjetskom, zahtjeva usklađivanje domaćih i inostranih cijena (ograničava samostalnu monetarnu politiku), domaća valuta najčešće je precjenjena, pa postoji mogućnost devalvacije, potrebne su visoke devizne rezerve i sl.

2.2.2. Fleksibilni devizni kurs Fleksibilni devizni kurs je kurs koji se formira pod uticajem ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu. Pošto je kurs veoma značajan instrument ekonomske politike, on se nigde ne prepušta stihijskom odnosu ponude i tražnje, nego ga država i CB usmeravaju raznim merama ekonomske politike. Prednosti fleksibilnog deviznog kursa: a) Rezultat je ponude i potražnje deviza, b) Efikasnije djeluje na uspostavljanje ravnoteže platnog bilansa, c) Brzo izjednačava domaće i spoljne cijene, i na taj način olakšava privrednu saradnju sa svijetom, d) Omogućava nezavisno kretanje domaćih cijena u odnosu na inostrane (nezavisna monetarna politika), e) Smanjuje potrebu uvođenja dodatnih mjera da bi se domaće cijene uskladile sa cijenama strane konkurencije, f) Ne zahtjeva velike devizne rezerve i sl.

Nedostaci fleksibilnog deviznog kursa: postoji devizni rizik u poslovanju sa inostranstvom, podstiče i uvećava inflaciju u domaćoj privredi, ne obezbjeđuje pouzdane kalkulacije i kriterijume za ocjenjivanje rentabilnosti investicija, kao i izvoznih i uvoznih poslova, podstiče špekulativno kretanje kapitala, stimuliše zamjenu nestabilne domaće valute za strane stabilnije valute i sl. Nijedan režim deviznog kursa nije optimalan za sve zemlje i za sva vremena. U praksi postoji mnogo međuvarijanti između čisto fiksnog i čisto fleksibilnog deviznog kursa, kao što su: puzeći kurs, rukovođeno fluktuirajući devizni kurs i dr. 6

2.3.

Teorije o deviznom kursu

U periodu zlatnog standarda kursevi su bili određeni “kovničkom stopom”, tj. količinom zlata sadržanom u jedinici valute.8 U novije vrijeme papirni novac nije zamjenljiv u zlato, a na visinu deviznog kursa utiču mnogi faktori. Objašnjene su tri teorije o deviznom kursu: a) Teorija pariteta kupovnih snaga, b) Platnobilansna teorija i c) Teorija pariteta kamatnih stopa. Prema teoriji pariteta kupovnih snaga devizni kurs izjednačava opšti nivo cijena u zemlji i inostranstvu. Devizni kurs se mijenja u skladu sa promjenama kupovne moći (opšteg nivoa cijena) u dvije zemlje. Pad kupovne moći neke valute (rast opšteg nivoa cijena - inflacija) podrazumijeva pad vrijednosti te valute. Dakle, ako je inflacija u našoj zemlji veća od inflacije u Euro zoni, vrijednost konvertibilne marka u odnosu na euro pada, tj. devizni kurs raste. Obrazac za izračunavanje novog deviznog kursa je:

K1=K0 * ICdom/ICino

Prema platnobilansnoj teoriji, devizni kurs se formira i mijenja u skladu sa promjenama ponude i potražnje deviza, odnosno u skladu sa stanjem platnog bilansa. Deficit platnog bilansa znači veću potražnju od ponude deviza i dovodi do rasta deviznog kursa. Suficit platnog bilansa znači veću ponudu od potražnje deviza i dovodi do pada deviznog kursa. Prema teoriji pariteta kamatnih stopa, devizni kurs zavisi od pravaca međunarodnog kretanja kapitala. Pravac kretanja kapitala određen je: sigurnošću kapitala, te stopom prinosa (kamatnom stopom). Veća kamatna stopa u zemlji nego u inostranstvu podrazumijeva priliv kapitala, veću tražnju domaće valute i rast njene vrijednosti. Mnogostruki devizni kursevi podrazumijevaju istovremeno postojanje više različitih deviznih kurseva za različite vrste transakcija. Primjenjuju ih samo zemlje sa deviznom kontrolom. Vlasti određuju jedan zvaničan, centralni kurs, kao i “lepezu” kurseva nižih i viših od centralnog.

8

Bernstein, P., A Primer on Money and Banking, and Gold, Wiley, 2008., str. 39.

7

Cilj upotrebe mnogostrukih deviznih kurseva je: podsticaj određene vrste izvoza (upotrebom deviznog kursa višeg od centralnog), destimulisanje određene vrste uvoza (upotrebom deviznog kursa višeg od centralnog), destimulisanje određene vrste izvoza (upotrebom deviznog kursa nižeg od centralnog), ili podsticaj određene vrste uvoza(upotrebom deviznog kursa nižeg od centralnog).9

Unković M., Todorović T., Devizno i carinsko poslovanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999., str. 87-8. 9

8

3. ALTERNATIVNE VALUTE Alternativna valuta je pojam koji se odnosi na bilo koju valutu koja se koristi kao alternativa dominantnim nacionalnim ili multinacionalnim valutnim sistemima. Alternativne valute mogu izdavati pojedinci, korporacije ili organizacije, mogu ih izdavati i nacionalne vlade ili jedinice lokalne samouprave, a mogu se pojaviti i prirodno same od sebe kad ljudi počnu koristiti određenu vrstu robe kao valutu. Kada se koriste u kombinaciji s nacionalnim ili multinacionalnim službenim valutama, onda se nazivaju komplementarne valute. Većina komplementarnih valuta su također i lokalne valute jer je njihova upotreba ograničena na određena područja. Zakonitost i porezni status alternativnih valuta varira od zemlje do zemlje, upotreba nekih sistema je u nekim zemljama legalna dok bi u drugim ista bila ilegalna.10 Sistemu alternativne valute je moguće pristupiti putem interneta kroz računara ili mobilne uređaje. Sistem funkcionira u sklopu Udruge Crom Alternativna Razmjena, a može mu se priključiti svako uz uvjet da ima e-mail adresu, i to kao "Čovjek", "Pravna osoba iz javnog sektora", "Pravna osoba iz privatnog sektora" ili "Virtualna Organizacija". Svaki "Čovjek" svakog prvog u mjesecu prima od sistema 730 croma (24 sata x 30 dana). Razmjene se obavljaju u obliku više vrsta elektroničkih transakcija. Unutar sistema postoji tržnica na kojoj se susreću ponuda i potražnja u vidu oglasa sa slikama, dogovore je moguće ostvarivati internim sistemom poruka. Zdrav globalni sistem čine zdrave lokalne zajednice. Ideja ovog projekta je zasnovana na uspostavljanju međusobne suradnje umjesto odnosa međusobne konkurencije, promicanju i revitalizaciji lokalnog ekonomskog razvoja kroz zajednički rad na stvaranju malih mreža društvenih zajednica koje bi zajedno činile jednu veliku mrežu bez političke obojanosti i omogućile stvaranje nove kolektivne svjesti bazirane na zdravom razumu, budućnosti u kojoj bi slobodno tržište odlučivalo o vrijednosti novih ideja. Sudionici u projektu su povezani u zajednicu od čijeg progresa imaju korist, u njemu ne sudjeluju samo zbog vlastitog interesa, koristi i zarade već imaju zajednički cilj, napredak cijele zajednice. Jedna od primarnih funkcija alternativne valute Crom je kroz mjesečna primanja osigurati svima osnovni nivo dostojanstvenog ljudskog života. Osim toga, cilj je ljudima pružiti ekonomsku i socijalnu sigurnost, te jednake mogućnosti, kroz alternativnu

10

Alternativne valute, http://www.cromalternativemoney.org/index.php/hr/forum/, 27.05.2017.

9

valutu izgraditi mostove između pojedinaca, poduzeća, zajednica, gradova, država i njihovih neispunjenih potreba i objektiva. Budući da su centralizirani novac i centralizirana moć simbiozni par, u pogledu dosezanja što višeg oblika demokracije, namjera je rasporediti potreban uloženi rad za opstanak i razvoj neke zajednice, te uživanje u njegovim plodovima na što više pripadnika zajednice kako bi se decentraliziralo bogatstvo i ujedno skratilo radno vrijeme. Udruga Crom Alternativna Razmjena je organizacija osnovana s ciljem da zainteresiranima omogući razmjenu intelektualnih, materijalnih i drugih dobara izvan zatvorenog okvira privatiziranog globalnog finansijskog sistema ograničenih mogućnosti u kojem cirkuliraju konvencionalne valute bez ikakve materijalne podloge, i time ponudi mogućnost otklanjanja njegovih negativnih posljedica čiji su uzroci pronađeni u:11 a) izdavanje novca u obliku duga, b) seigniorage (razlika između intrinzične i nominalne vrijednosti novca), c) nejednakost raspodjele bogatstva, d) bankarska praksa djelomične rezerve (kreditni multiplikator). Stajalište Udruge Crom Alternativna Razmjena je da je odgovor na pitanje da li je finansijski sistem pošten i efikasan ili ne, prvenstveno određen načinom na koji se stvara i izdaje novac, tko ga stvara i u kojem obliku. Polazište je da novčani sistem utječe na naš svakodnevni život više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno, da temeljan izvor moći leži u stvaranju novca a ne zakona, pa je sukladno tome sloboda temeljena na monetarnoj suverenosti i finansijskoj neovisnosti šire populacije osnovni uvjet za razvoj bilo koje vrste civilnog demokratskog društva.

11

Alternativne valute, http://www.sm-studiomarketing.com/hr/intelligence/cool-stvari/spremni-zaalternativne-valute-2/, 27.05.2017.

10

4. BITCOIN Bitkoin (engl. bitcoin) je digitalna i globalna valuta. Stvorena je 2009. godine od strane lica ili grupe ljudi pod pseudonimom Satoši Nakamoto. Bitkoini se stvaraju tokom vremena od strane korisnika bitkoin mreže, umjesto od strane centralne banke kao u slučaju standardnih valuta. To znači da je bitkoin "nepouzdan" i korisnici ne moraju da vjeruju u bilo kakav veći autoritet, čak ni međusobno, kako bi njihov novac bio siguran. Bitkoin nazivaju "kriptovaluta", jer je sistem zaštićen matematikom (kriptografijom) umjesto od strane centralnog organa.12 Decentralizacija takođe znači da različite osobine bitkoina, na primjer njegova vrijednost u odnosu na druge valute, broj bitkoina u opticaju, stopa inflacije, i naknade za transakcije ne mogu biti izmanipulisani od strane bilo koje pojedinačne osobe ili grupe. To takođe znači da i ne postoji organizacija koja "štiti" korisnike bitkoina i njegovi korisnici sami odgovaraju za svoje gubitke. Proširenja u dizajnu Bitkoina omogućava anonimno plaćanje na internetu. Usvajanje bitkoina i njegovo korišćenje nastavlja da raste svake godine. Prihvatili su ga ne samo za potrošači, već i mnoge kompanije koje žele da iskoriste prednosti bitkoina. Bitcoin kao način plaćanja za proizvode i usluge je u porastu. Trgovci prihvaćaju digitalnu valutu jer su naknade 2-3% niže nego kod kartičnih procesora. Europska bankarska agencija je upozorila da Bitcoin platnoj mreži nedostaje zaštite potrošača. Za razliku od kreditnih kartica, naknade za transakciju plaća kupac, a ne trgovac. Bitcoin transakcije su nepovratne - jednom izvršenu transakciju nije moguće poništiti. Komercijalna upotreba Bitcoin sistema je trenutno relativno mala u odnosu na njegovu uporabu od strane špekulanata koji zarađuju na cjenovnoj nestabilnosti (volatilnost) bitcoina. Bitcoin se zbog svoje anonimnosti, kao i gotovina, može koristiti za ilegalne aktivnosti. U listopadu 2013. američki FBI zatvorio je "Silk Road" - online crno tržište i pritom su zaplijenili 144.000 bitcoina u vrijednosti 28,5 miliona američkih dolara (prema tadašnjem kursu). Odnos državnih institucija prema Bitcoinu varira od zemlje do zemlje, a u SAD-u i od savezne države do savezne države. U Njemačkoj bitcoin ima status privatnog novca, u Danskoj i Ujedinjenom kraljevstvu se na trgovanje bitcoinom ne plaća porez, a u većini zemalja EU se bitcoin slobodno koristi. Međutim, neke vlade su pak neprijateljski nastrojene

12

Hajdarbegovic, N., Bitcoin Foundation to Standardise Bitcoin Symbol and Code Next Year., CoinDesk., 2014., str. 16.

11

prema bitcoinu - Rusija je zabranila korištenje bitcoina, a u Kini kupovina bitcoina podliježe ograničenjima (na primjer kineske banke ne smiju poslovati sa bitcoin kompanijama).13 Bitcoin za sada funkcionira na margini finansijskog sistema. Ne izdaje ga središnja banka. Nije pod ingerencijom monternih vlasti i funkcionira bez ikakvih institucionalnih posrednika (banaka). Bitcoin je teoretski osmišljen u znanstvenom radu objavljenom 2008. godine. Identitet autora koji se potpisao sa "Satoshi Nakamoto" je nepoznat. Bitcoin mreža u praksi počinje sa radom u siječnju 2009. godine. U samim početcima Bitcoin mreža je bila sklona greškama. U 2009., pronađena je greška u ranom Bitcoin klijentu što je dopustilo stvaranje velikog broja bitcoina. U martu 2013. tehnički kvar je izazvao podjelu Bitcoin mreže na dva neovisna dijela. Šest sati dvije različite Bitcoin mreže su radile paralelno, svaka sa svojom verzijom povijesti transakcija. Programeri Bitcoin sistema pozvali su na privremenu obustavu prometa, što je izazvalo oštar pad cijene. Normalni način rada je obnovljen kroz nekoliko sati. Veće web stranice počele su prihvaćati Bitcoin otprilike 2013. WordPress je započeo u novembru 2012. nakon čega slijede OKCupid u aprilu 2013., Atomic Mall u novembru 2013., TigerDirect i Overstock.com u januaru 2014., Expedia je u junu 2014. Određene neprofitne ili interesne skupine, kao što su Electronic Frontier Foundation dopuštaju Bitcoin donacije. Vlasnik trgovine Overstock.com je u martu 2014. izjavio da ta trgovina ima dnevni promet od 20-30 hiljada dolara od kupaca koji plaćaju Bitcoinom. Prve veće policijske i pravosudne akcije protiv onih koji zloupotrebljavaju Bitcoin sistem kreću u maju 2013. u SAD-u. Imovina koja pripada berzi Mt.Gox zaplijenjena je od strane američkog Ministarstva nacionalne sigurnosti, a Silk Road ilegalna trgovina je zatvorena od strane FBI-a. U oktobru 2013. kineski internetski gigant Baidu je uveo plaćanje Bitcoinom. Tijekom novembru 2013, Bitcoin berza osnovana u Kini "BTC China" je pretekla japansku burzu Mt. Gox i europsku burzu Bitstamp i postala najveća Bitcoin burza po obujmu trgovine. Dana 19. novembra 2013. vrijednost Bitcoin na berzi Mt. Gox je skočila na vrhuncu US$ 900 nakon što je na ročištu odbora Senata SAD-a je bilo rečeno da su virtualne valute legitimna finansijska usluga.

13

Sparkes, M., The coming digital anarchy. The Telegraph. London: Telegraph Media Group Limited., 2014., str, 45.

12

Na isti dan, jedan Bitcoin je vrijedio više od RMB 6780 ¥(US $ 1100) u Kini. Dana 5. decembra 2013. Narodna banka Kine je zabranila kineskim finansijskim institucijama korištenje bitcoin valutnog sistema. Nakon objave, vrijednost bitcoina je pala i Baidu više ne prihvaća bitcoins za određene usluge. Kupnja u stvarnom svijetu roba s bilo kojom virtualnom valutom je u Kini ilegalna barem od 2009.14

14

Tasca, P., Digital Currencies: Principles, Trends, Opportunities, and Risks., Social Science Research Network., 2015., str. 21.

13

5. ZAKLJUČAK Valuta je efektivno sredstvo plaćanja (papirni i kovani novac) bilo koje države ili više država u svijetu. Tu spadaju kovati i papirni novac, ali ne i kovani zlatni novac. Valute služe za gotovinsko plaćanje (iz ruke u ruku). U međunarodnim plaćanjima koriste se prilikom turističkih i drugih putovanja u inostranstvo. Plaćanje valutama je nepraktično i rizično. Devize podrazumijevaju sva potraživanja na računima kod banaka u stranim valutama (dolarima, evrima, jenima i slično). One su osnov bezgotovinskog plaćanja, kada se radi o specifičnim međunarodnim virmanskim nalozima, čekovima, mjenicama, akreditivima, kreditnim karticama i slično. Valutni paritet predstavlja od strane države utvrđen odnos – vrijednost jedne valute prema zlatu, nekoj drugoj valuti, ili prema više drugih valuta (tzv. korpi valuta). Devizni kurs je cijena koja se u jednoj zemlji plaća za neku stranu valutu, odnosno cijena strane valute izražena u domaćoj valuti. Spoljna trgovina se ne može zamisliti bez deviznog kursa. Postoje dve osnovne vrste deviznih kurseva: fiksni devizni kurs i fleksibilni devizni kurs. Kurs koji izjednačava ponudu i tražnju deviza naziva se ravnotežni devizni kurs, i pri njemu je platni bilans u ravnoteži. Kurs koji izjednačava opšti nivo cijena u zemlji i inostranstvu naziva se realni devizni kurs. Alternativna valuta je pojam koji se odnosi na bilo koju valutu koja se koristi kao alternativa dominantnim nacionalnim ili multinacionalnim valutnim sistemima. Alternativne valute mogu izdavati pojedinci, korporacije ili organizacije, mogu ih izdavati i nacionalne vlade ili jedinice lokalne samouprave, a mogu se pojaviti i prirodno same od sebe kad ljudi počnu koristiti određenu vrstu robe kao valutu. Kada se koriste u kombinaciji s nacionalnim ili multinacionalnim službenim valutama, onda se nazivaju komplementarne valute. Većina komplementarnih valuta su također i lokalne valute jer je njihova upotreba ograničena na određena područja. Zakonitost i porezni status alternativnih valuta varira od zemlje do zemlje, upotreba nekih sistema je u nekim zemljama legalna dok bi u drugim ista bila ilegalna. Bitkoin je digitalna i globalna valuta. Stvorena je 2009. godine od strane lica ili grupe ljudi pod pseudonimom Satoši Nakamoto. Bitkoini se stvaraju tokom vremena od strane korisnika bitkoin mreže, umjesto od strane centralne banke kao u slučaju standardnih valuta. To znači da je bitkoin nepouzdan i korisnici ne moraju da vjeruju u bilo kakav veći autoritet, čak ni međusobno, kako bi njihov novac bio siguran. Bitkoin nazivaju kripto-valuta, jer je sistem zaštićen matematikom - kriptografijom, umjesto od strane centralnog organa. 14

Decentralizacija takođe znači da različite osobine bitkoina, na primjer njegova vrijednost u odnosu na druge valute, broj bitkoina u opticaju, stopa inflacije, i naknade za transakcije ne mogu biti izmanipulisani od strane bilo koje pojedinačne osobe ili grupe. To takođe znači da i ne postoji organizacija koja štiti korisnike bitkoina i njegovi korisnici sami odgovaraju za svoje gubitke. Proširenja u dizajnu Bitkoina omogućava anonimno plaćanje na internetu. Usvajanje bitkoina i njegovo korišćenje nastavlja da raste svake godine.

15

LITERATURA 1. Alternativne

valute,

http://www.cromalternativemoney.org/index.php/hr/forum/,

27.05.2017. 2. Alternativne

valute,

http://www.sm-studiomarketing.com/hr/intelligence/cool-

stvari/spremni-za-alternativne-valute-2/, 27.05.2017. 3. Bernstein, P., A Primer on Money and Banking, and Gold, Wiley, 2008. 4. Dwivedi, D., N., Macroeconomics: Theory and Policy. Tata McGraw-Hill, 2005. 5. Hajdarbegovic, N., Bitcoin Foundation to Standardise Bitcoin Symbol and Code Next Year., CoinDesk., 2014. 6. Krugman, P., Wells, R., Economics, Worth Publishers, New York, 2006. 7. Sparkes, M., The coming digital anarchy. The Telegraph. London: Telegraph Media Group Limited., 2014. 8. Tasca, P., Digital Currencies: Principles, Trends, Opportunities, and Risks., Social Science Research Network., 2015. 9. Unković M., Todorović T., Devizno i carinsko poslovanje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999.

16