Odgovori-na-pitanja-za-prvi-parcijalni.docx

1. po srodnosti ideja ili po naglasku na pojedine komponente ili gledišta organizacijske teorije; po vremenskom razdoblju u kojem se pojavila pojedina teorija, pravac ili škola. 2. 1. bihevioristička škola 1.1. međuljudski odnosi 1.2. sociološki sistemi 2. empirička škola 3. škola teorije odlučivanja 4. kvantitativna škola 5. škola upravljačkih procesa 3. 1. klasičnu teoriju organizacije: od 1900. do (1930.). 2. neoklasičnu teoriju organizacije: od 1930. do 1950. 3. modernu teoriju organizacije: od 1950. do danas. 4. razvoj naučnih metoda kao zamjena za empirijske metode, selekcija radnika na naučnoj osnovi, prenošenje naučnih saznanja na radnika, podjela rada između rukovoditelja i radnika 5. 1. podjela rada, 2. autoritet, 3. disciplina, 4. jedinstvo naređivanja (zapovijedanja), 5. jedinstvo upravljanja, 6. podčinjavanje osobnog interesa općim interesima, 7. nagrađivanje, 8. centralizacija, 9. hijerarhija autoriteta, 10.red (urednost), 11.pravednost, 12.stalnost osoblja, 13.inicijativa, 14.duh tijela (jedinstvo osoblja). 6. Poduzeće budućnosti zasnivat će se na znanju i informacijama i bit će najvećim dijelom sastavljeno od stručnjaka - specijalista organiziranih u ad-hoc timovima 7. Ljudi u organizaciji uz pomoć odgovarajućih sredstava ispunjavaju određene zadatke (obavljaju dodijeIjene posIove) uz najmanje moguće (optimalne) resurse i napore na bilo kojem području. 8. ORGANIZACIJA = ORGANIZACIJSKA STRUKTURA 9. Pomoću organizacije postižemo ciljeve racionalnom upotrebom resursa 10. . 11. . 12. .

13. - Princip evidencije tačno samo ono što je dokazano argumentima princip Proučavanja Rada - Princip analize raščlanjivanje kompleksa na elemente i pojedinačno posmatranje smanjenje problema i pojednostavljenje - Princip sinteze spajanje parcijalnih rješenja vodeći računa o zavisnostima - Princip kontrole testiranje rješenja 14. Tehnička podjela ili pojedinačna podjela rada javlja se u okviru jednog poslovnog sistema odnosno nekog njegovog dijela kao prirodan nastavak društvene podjele rada. 15. Specijalizacija je tendencija ograničavanja djelatnosti rada pojedinca, grupe ljudi ili čitavih poslovnih sistema na sve manji dio društvene reprodukcije odnosno složenog zadatka 16. Kooperacija je oblik rada većeg broja ljudi koji rade u istim ili različitim proizvodnim procesima, koji su međusobno povezani i imaju zajednički cilj 17. Tipizacija je grupisanje članova nekog skupa u razrede, prema veličini odabrane karakteristike. Svaki razred je jedna veličina te karakteristike. Time se gube slučajne varijacije te karakteristike i dobiva jedan tip unutar skupa.

STANDARDIZACIJA OLAKSAVA: Konstrukcija, Nabava

i skladištenje,

Izrada (manji asortiman daje veće serije, pojednostavljuje se tehnološki proces, smanjuje broj sredstava za rad, olakšava održavanje sredstava za rad, smanjuje potrošnja energije, po jedinici proizvoda, obezbjeđuje zamjenjivost dijelova i olakšava montažu i povećava tačnost i efikasnost kontrole koja se može mehanizovati i automatizovati. Prodaja, Korištenje Održavanje

18.

Mehanizacija je zamjena mišičnog rada čovjeka radom mašina. Nastala je kao odgovor na rast potreba i želju ljudi da te potrebe podmiruju što brže, lakše i jeftinije. Primjenjuje se ne samo na operacije prerade materija već i na transport, na preradu energije i informacija (pisanje, računanje, crtanje)

19. CILJEVI AUTOMATIZACIJE: Povećanje sigurnosti rada, Povećanje kvaliteta proizvoda, Povećanje ekonomičnosti rada 20. Materijalna dobra i usluge 21. Rasčlanjivanje zadataka koje se vrši u organizaciji nije sama sebi cilj, već se vrši radi naknadne sinteze, tj. povezivanja srodnih skupina zadataka u sve šire i šire cjeline.

22. Zavisno o složenosti, načinu organizacije i okruženju poduzeća mogu se formirati različite funkcije, pri čemu se svaka od funkcija organizira dalje u podfunkcije, grupe, itd. 23. Za industrijska poduzeća zadatak se svodi na usklađivanje proizvodnog trinoma KVALITET - VRIJEME - NOVAC ; znači proizvodnju potrebnih količina kvalitetnih proizvoda uz tržišno prihvatljive cijene i željene rokove isporuke.

24.

25. 26. Proizvodnja je prostorno i vremenski određen proces svjesnog djelovanja čovjeka temeljen na naučnim zakonitostima pri čemu dolazi do svrsishodne korelacije više faktora među kojima su elementarni ljudska aktivnost, sredstva rada i predmet rada, a u cilju stvaranja materijalnih dobara i usluga. Rezultat proizvodnje je proizvod ili neka usluga 27. Proizvodni proces podrazumijeva sve aktivnosti i djelovanja koja rezultiraju pretvaranjem ulaznih materijala (sirovina, poluproizvoda) u gotov proizvod Tehnološki proces je bitan sastavni dio proizvodnog procesa, i to onaj dio koji se odnosi na promjenu izgleda, oblika, dimenzija i svojstava materijala (sve kvalitetne promjene fizikalnih i hemijskih svojstava, kvaliteta površine, relativan položaj ili vrstu spajanja u ugradbene cjeline) od sirovog stanja do gotovog proizvoda 28. Tehnološki proces je bitan sastavni dio proizvodnog procesa, i to onaj dio koji se odnosi na promjenu izgleda, oblika, dimenzija i svojstava materijala (sve kvalitetne promjene fizikalnih i hemijskih svojstava, kvaliteta površine, relativan položaj ili vrstu spajanja u ugradbene cjeline) od sirovog stanja do gotovog proizvoda 29. obradni podsistem (izraci, oprema, alati), transportni sistem (transport, manipulacija, skladištenje), sistem prostora (proizvodni, pomoćni, skladišni, saobraćajni), energetski sistem (izvori, mreže), informacijski sistem (podloge, oprema, podrška), sistem radnog osoblja (proizvodni, pomoćni, rukovodioci), sistem organizacije (makro i mikro organizacija, rukovođenje)

30.

izrada

tehnoloških procesa, konstrukcije i osiguranja alata, poslovi studija rada i racionalizacije, planiranje proizvodnje i materijalnih resursa, izrada i lansiranje operativne dokumentacije, te praćenje proizvodnje poslovi

31.

32. obuhvata poslove izrade tehnološkog procesa, konstrukcije spec. alata, izradu normativa 33. To je postupak koji se uvijek javlja kod projektovanja novih proizvodnih sistema odnosno to je stalan proces tehnološke pripreme u pojedinačnoj i maloserijskoj proizvodnji, a rjeđi kod masovne i velikoserijske proizvodnje jer ga veoma često radi funkcija razvoja ako je konstituisana u preduzeću 34. izbor početnog materijala, izboru vrste i redoslijeda operacija i kontrola, određivanju mašina za izvođenje operacija, određivanju potrebnih alata, pristroja i pomagala, određivanju potrebnog profila izvršilaca i određivanju vremena potrebnog za izvođenje svake operacije, određivanje drugih resursa za realizaciju (energije, pomoćnih materijala, dodatnih materijala i dr.) 35. plan izrade proizvoda, tehnička (radioničkom) dokumentacija proizvoda, pregled raspoloživih mašina i uređaja, pregled raspoloživih alata, pristroja i pomagala i pregledom postojećih kadrova

36. Od rada tehnološke pripreme veoma zavisi odvijanje proizvodnog i poslovnog procesa i njihovi efekti, a posebno: ekonomičnost tehnoloških procesa, ravnomjerno opterečenje radnih mjesta, kretanje materijala u procesu prerade, racionalno korišćenje mašina i postrojenja, racionalno korišćenje alata i naprava, racionalno korišćenje materijala, pravilan rad operativne pripreme i nesmetan tok proizvodnje obzirom na tačnost podataka koji se daju u tehnološkoj razradi 37. tehnologiju prerade materijala i njegove karakteristike, karakteristike mašine za preradu materijala, stanje radnih sposobnosti mašine u preduzeću, stručni nivo zaposlenih, principe ekonomike proizvodnje i strukturu troškova izrade, principe i metode proučavanja rada, sisteme mjera i tolerancije, tehničke karakteristike, funkcionalnost i namjenu proizvoda za koje projektuje tehnološki proces U svom radu tehnolozi treba da su u neposrednoj vezi sa proizvodnjom kako bi pratili i provjeravali svoj rad. Tehnolozi trebaju imati i teoretska znanja i praktična iskustva 38. operativno planiranje, administrativno sprovođenje operativnog plana koje se svodi na izradu radne dokumentacije, lansiranje, obezbjeđenje radnih mjesta izrade alatima, materijalima, energijom i drugim potrebnim elementima

39.

40.

koje

operacije, dijelove i proizvode treba u planskom periodu uraditi i sa kojim vremenskim trajanjem, koje zadatke treba izvršiti na svakom radnom mjestu, kojim redom i vrijeme trajanja izvršenja, odnosno rokove 41. odabere odgovarajuća metoda planiranja za postojeći tip proizvodnje, tačno definiše postupak planiranja, preciziraju instrumenti na kojima počiva plan, odabrati odgovarajuću terminsku jedinicu, raspolagati standardima osnovnih faktora proizvodnje i raspolagati najnovijim informacijama o značajnim parametrima sistema i njegovog okruženja 42. dužina operativnog planskog perioda ovisi najviše od slijedećih faktora: - proizvodnog programa i asortimana, - tipa proizvodnje, - stanja na tržištu materijala i - preciznost planskih podloga 43. uticaji: promjene na tržištu gotove robe, promjene na tržištu materijala, promjene u stanju proizvodih kapaciteta, promjene u pogledu kadrova, nepredviđene atmosferske prilike (recimo za montažu vani), nedovoljno tačan račun u osnovnom planu jer se radi sa prosječnim veličinama itd Operativni plan treba da obuhvati sva radna mjesta u radionicama i sve operacije, dijelove i proizvode koji treba da se rade na tim radnim mjestima. Operativni plan dalje treba da precizira: koje su to operacije, dijelovi i proizvodi koji će se raditi u planskom periodu i kojim redom treba da uđu u rad svaka operacija, dio ili proizvod kriteriji: obaveze prema kupcima (najznačajniji element), potreba za što potpunijim korišćenjem kapaciteta i održanje kontinuiteta rada na započetim poslovima (jednom započeti posao ne prekida do njegovog završetka) 44. stanje izvršenja poslova u toku, stanje ugovaranja novih poslova, stanje materijala za izradu na zalihi, stanje i raspoloživost kapaciteta, zalihe alata i stanje pribora, stanje sa kadrovima, stanje normi rada i njihova pripremljenost za korištenje pri operativnom planiranju i nivo razrađenosti tehnološke dokumentacije

45. Sa stanovišta tipa proizvodnje razlikujemo: pojedinačnu proizvodnju – za slučaj da se proizvodi jedan ili nekoliko različitih proizvoda, količinsku proizvodnju – za slučaj da se proizvodi u nekim određenim količinama 46. proizvodnja se vrši po narudžbi, za poznatog kupca, tehnička priprema se vrši za svaki posao-proizvod priprema radnog mjesta se vrši za svaku operaciju na svakom mjestu, mašinski park je sastavljen od univerzalnih mašina usljed potrebe prilagođavanja svakodnevnim promjenama asortimana proizvoda, bogat mašinski park radi mogućnosti ostvarenja svakog posebnog zadatka, radna mjesta su raspoređena u grupama prema srodnosti (što svakako zahtijeva i drugačiju organizaciju unutrašnjeg transporta),: obzirom na česte promjene asortimana kao i na okolnost da je otežano planiranje vrsta proizvoda koji će se raditi potrebno je posjedovati radnu snagu sa prosjećno većim stepenom kvalifikovanosti, zalihe materijla su veće nego u serijskoj ili masovnoj proizvodnji, ciklus proizvodnje je duži nego u serijskoj ili masovnoj proizvodnji, a mogućnost primjene standarda (vremena) daleko manja. 47. proizvodnja se vrši za skladište, ne čekajući kupca troškovi pripreme radnog mjesta odnose se na sve komade jedne serije, troškovi konstruktivno-tehnološke razrade odnose se na čitavu seriju, razrada tehnološkog procesa je detaljna, stepen detaljnosti zavisi od broja komada struktura radne snage je na prosječno nižem nivou nego u pojedinačnoj proizvodnji jer je tehnološki proces podjeljen na veći broj jednostavnijih operacija. Ovdje mogu da rade i priučeni radnici što pojeftinjuje proizvodnju, mašinski park i alati imaju specijalistička obilježja, a stepen specijalnosti zavisi od tipa proizvodnje (malo, srednje ili velikoserijska), primjena standarda (vremena) je široka 48. uzak asortiman prizvoda, proizvodnja je kontinuirana – radi se u tri smjene, postojanje stalnog i trajnog tržišta, postojanje stabilne sirovinske baze, specijalne i automatske mašine, radna mjesta su grupisana u odjeljenja prema toku tehnološkog procesa, odjeljenje vrši samo jednu fazu prerade,

radionička priprema je izvršena u fazi izgradnje ciklus proizvodnje je ravan vremenu koje je

tehnološki neophodno da materijal prođe od prve do posljednje faze, priučena radna snaga, efikasna tehnička kontrola, nema praznih hodova, unutrašnji transport je mehaniziran je se radi o velikim količinama, problemi održavanja sredstava i uređaja su jako izraženi, proizvodnja se prekida obično jedanput u godini radi remonta postrojenja. 49. ... 50. Proizvodi iste serije idu postupno po operacijama. Tek kada je zadnji komad iz serije gotov na prvoj operaciji, prelazi se na obavljanje sljedeće operacije

51. Svaki komad serije prelazi na sljedeću operaciju čim završi sa prethodnom, pa je proizvodni ciklus kraći.

52. može se zaključiti, ukoliko je vrijeme trajanja naredne operacije kraće od vremena trajanja prethodne operacije, obrada se izvodi tako što se posljednji komad naredne operacije počinje obrađivati upravo po završetku posljednjeg komada na prethodnoj operaciji

53. a) Smaknuti (grupni) b) Linijski c) Kombinovani d) Po sistemu istostranog trougla e) Po sistemu koncentričnih krugova 54. Mašine se raspoređuju po grupama, ali su u okviru jedne grupe mašine jednakih karakteristika

Prednosti:

- manje investicije - bolje korištenje kapaciteta jer je veća elastičnost u rasporedu poslova Nedostaci: - priprema proizvodnje se ponavlja kada se mijenja

karakter operacije; - dug i krivudav put kretanja materijala - otežano operativno planiranje - neracionalno korišćenje prostora - neposredni proces obrade traje duže 55. Raspored prema toku operacija

Prednosti: - Skraćuje ciklus proizvodnje - Priprema radnog mjesta samo jednom - Unutrašnji transport mehanizovan - Kontinuitet između radnih mjesta - Kontrolu materijala vrši radnik - Racionalni prostor radnog mjesta - Olakšano operativno planiranje Nedostaci: - Traži velike investicije - Kvar povlači zastoj na cijeloj traci 56. Raspoloživi kapaciteti planskog perioda su uslovljeni brojem radnih mjesta odnosno stanjem proizvodnih radnika kojima se raspolaže u planskom periodu. Da bi se uspostavio bilans između raspoloživog fonda radnog vremena i zadataka koje planom treba postaviti potrebno je izvršiti uporednu analizu: raspoložive radne snage vremenski izražene u norma satima (Ri) i potrebnog rada prema zadacima opet izraženog u norma satima (Pi) 57. U okviru planiranja opterećenja radnih mjesta je da: utvrdi prelazno opterećenje iz prošlog planskog perioda,

utvrdi

slobodno opterećenje za naredni period, opterećuje sva radna mjesta i ravnomjerno vrši raspodjelu opterećenja kroz planski period 58. Planiranje materijala obuhvata radnje na utvrđivanju potrebnih količina i strukture materijala po nositeljimaproizvodima i dinamici ulaganja u tehnološki proces Osnovni zadaci planiranja materijala i pripreme su: proračun nabavnih količina sirovina i materijala potrebnih za izradu planiranih proizvoda, izrada specifikacija sirovina i materijala po kvalitetu i količinama, kao i potrebnim rokovima isporuke, da prati stanje promjena zaliha materijala, kao i potrošnje materijala i da obezbjedi da ne dođe do zastoja u proizvodnji zbog pomankanja materijala. ravnomjerno

Osnovu za utvrđivanje potrebnih količina i vrsta materijala po proizvodima čine sastavnica dijelova i operacijski list Normativ materijala predstavlja potreban materijal za izradu jedinice proizvoda a sadrži: početni materijal od kojeg će se izrađivati proizvod (određuje tehnolog na osnovu crteža proizvoda i tehnološkog procesa), gubitak materijala usljed rezanja da bi se dobile početne dimenzije, gubitak koji nastaje zbog krojenja, gubitak materijala usljed manipulisanja u skladištu i manipulisanje (rastur materijala), škart i razni drugi specifični gubici materijala. Rokovi isporuke materijala zavise od: rokova početka korištenje iz operativnog plana, izvora snabdjevanja, količina materijala, vrsta materijala, karakter proizvodnje traženog materijala (sezonska proizvodnja, po narudžbi, serijska ili masovna), blagovremenost ugovaranja, raspoloživih zaliha, troškova nabave i raspoloživih finansijskih sredstava 59. Osnovni zadaci pripreme alata i naprava su da se na osnovu razrađenog tehnološkog procesa i utvrđenih operativnih planova blagovremeno obezbjede proizvodnja sa svim potrebnim alatima i napravama i da vode brigu o racionalnoj potrošnji alata i naprava 60. Lansiranje predstavlja dodjeljivanje rada svakom radnom mjestu i ustvari pokreće početak rada

61.

62.

63.

64.

65.

66.

Osnovni zadaci lansiranja su: - prijem i provjera radne dokumentacije po kompletnosti, sadržaju i usklađenosti sa propisima, - pregled postavljenih rokova, - fino planiranje rokova po danima i smjenama, a na osnovu stvarnog stanja u radionici, - podjela poslova po radnim mjestima u skladu sa postavljenim rokovima, redoslijedu operacija, sistemu kretanja posla kroz radionicu, prioritetu poslova i stvarnom opterećenju radnih mjesta, - osiguranje svih elemenata za početak prve operacije (dokumentacija, materijal, alat), - na vrijeme uputiti potrebnu dokumentaciju i pokrenuti poslove pripreme i dejstva skladišta, alatnice, kontrole kvaliteta, unutrašnjeg transporta itd. - praćenje opterećenja radnih mjesta i izvršenje rokova i - obavještavanje određenih funkcija i izvršilaca o izvršenju i tendencijama izvršenja poslova provjeri u skladištu da li je pripremljen materijal po radnim nalozima ili trebovnicama materijala, provjeri u izdavaonici alata ili alatnici da li su sav potreban alat i naprave pripremljeni, interveniše kod službe operativnog plana u vezi isporuke materijala i alata, utvrdi se kontrolom kvaliteta stanje prijema proizvoda, prati dinamiku kretanja poslova kroz radionicu i prati zauzetost unutrašnjeg transporta prvo se radi posao koji je prije stigao, prvo se radi posao koji je najskuplji, prvo se radi najduži posao, naručilac stalni poslovni partner, osvajanje određenog dijela tržišta, posao sa najmanjim angažovanjem materijala, posao koji će rasteretiti skladište materijala table za lansiranje, kartoteka za lansiranje dokumenata, dosijei za klasiranje dokumenata, telekomunikacione veze (telefon, signalne veze), terminali u kompjuterski integrisanom sistemu upravljanja proizvodnjom (CIM) Za pokretanje, praćenje i upravljanje poslovima koristi se pisana dokumentacija, najčešće u obliku određenih obrazaca-formulara Radna dokumentacija je izvor informacija o izvršenom radu i radi toga ima trajniju vrijednost, a njeno kretanje treba da je utvrđeno organizacionim propisima (hodogram) Priprema radnih mjesta obuhvata sve poslove koji će omogućiti da izvršenje određenog zadatka (izrade proizvoda) može da pođe u planiranom roku Poslovi pripreme rada su brojni i raznovrsni. Svi oni postoje u svim poslovnim sistemima samo u različitom

obimu i međusobnim odnosima. Uticaj pripreme rada na efikasnost odvijanja proizvodnog i poslovnog procesa je veliki. Zato je značajna i njena organizacija odnosno mjesto u organizacionoj strukturi poslovnog sistema 67. Kapacitet je sposobnost nekog sistema da u određenom vremenu ostvari određenu količinu izlaza odnosno učinaka uslovi: vrsta izlaza iz sistema odnosno vrsta učinaka (asortiman proizvoda i usluga), kvalitet izlaza odnosno učinaka, elementi sistema (sredstva za rad, kadrovi), struktura sistema (veze elemenata sistema, način funkcionisanja), vrijeme posmatranja kapaciteta, proces u sistemu, itd 68.

69. ovi kapaciteti se sastoje od više komponentnih kapaciteta koji zajedno čine jednu cjelinu. U toj cjelini svaki komponentni kapacitet zadržava svoj kapacitet i svoje karakteristike 70. Posljedice: nagomilavanje predmeta rada na pojedinim radnim mjestima, nedovoljna iskorištenost kapaciteta ostalih radnih mjesta Mjere za njihovo otklanjanje kao: uvođenje boljih organizacionih metoda, poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih, rekonstrukcija pojedinih sredstava za rad,

nabavljanje

novih sredstava za rad, više radnih smjena, saradnja sa drugim privrednim subjektima (kooperacija) itd 71. ... 72. način izražavanja jediničnog učinka odnosno kapaciteta, mogućnosti utvrđivanja stepena iskorištenja odnosno vrste i veličine gubitaka uslovljenim objektivnim uzrocima u datim uslovima 73. Kontrola je događaj i postupak kojim se u proizvodnom i poslovnom procesu utvrđuje da li se u prethodnim aktivnostima postiglo ili dobilo ono što je planirano, zamišljeno ili projektovano uvođenje

Na sisteme i procese djeluje čitav niz uticaja koji ih odvlače od normalnog i projektovanog stanja. Da bi ih vratili u dozvoljene granice potrebno je da kontrolišemo parametre stanja i upoređujemo sa granicama stanja te donosimo određene odluke 74. Sa stanovišta ciljeva, metoda i sredstava koje koristi kontrola u poslovnom sistemu može da se podijeli na: tehničku, ekonomsku. Sa stanovišta stepena obuhvatnosti skupa parametara koji se kontrolišu kontrola se dijeli na: ukupnu ili potpunu kontrolu i statističku kontrolu 75. Tehnička kontrola je upoređivanje stvarnih vrijednosti skupa tehničkih parametara elemenata poslovnog sistema i njegovih procesa sa modelima tih parametara u određenom vremenu i uslovima Ciljevi tehničke kontrole su da: postoje li odstupanja kontrolisanog parametra izvan dozvoljenih granica, locira mjesto odstupanja (proizvod, operacija, radno mjesto), ukaže na uzroke odstupanja i ukaže na metode odklanjanja odstupanja utvrdi

tehnička kontrola može se podijeliti: predmeta rada, proizvoda, sredstava za rad i uslova rada 76. Kvalitet proizvoda predstavlja skup njegovih fizičkih i hemijskih karakteristika koje određuju funkcionalna svojstva, oblik, dimenzije, sastav, boje i estetski izgled proizvoda. Kvalitet treba da obezbjedi upotrebu proizvoda prema njegovoj namjeni. Ukoliko proizvod ispunjava osnovni uslov sa stanovišta cilja kome je namjenjen, znači da je obezbjeđen povoljan kvalitet proizvoda

ključne operacije vrši se u toku rada ili po završetku operacije od koje najviše ovisi kvalitet. Obično je to skupa ili složena operacija; retrospektivna kontrola primjenjuje se kod naročito osjetljivih proizvoda ili dijelova. U svakoj narednoj operaciji radnik provjerava šta se uradilo u prethodnim operacijama; kontrola prije montaže primjenjuje se u nekim osjetljivim situacijama da bi se još jednom prije montaže provjerilo da li svi dijelovi odgovaraju konstrukcionim karakteristikama; funkcionalna kontrola gdje se provjerava da li proizvod zadovoljava uzajamno funkcionisanje dijelova; završne kontrola predstavlja kompleksnu kontrolu sa ciljem da se utvrdi da li proizvod odgovara konstrukciji, specifikaciji i standardima; najzad proba je kontrola proizvoda u korišćenju za izvjestan period vremena pod određenim uslovima, pri čemu se ispituju i posmatraju njegovi kvaliteti. To je recimo probna vožnja automobila, probni rad... Itd 78. Zadaci ove kontrole su da utvrdi: da li nabavljeni materijali, poluproizvodi i proizvodi odgovaraju u pogledu kvaliteta i količine potrebama proizvodnje odnosno ugovoru, narudžbi ili tovarnom listu, stanje zaliha polaznih elemenata za proizvodnju, stanje izlaza zaliha i stanje poluproizvoda i proizvoda na prelazu iz faze u fazu proizvodnog procesa odnosno između OJ poslovnog sistema 79. Ova kontrola obuhvata kontrolu: mašina i uređaja i alata i pribora 80. Metode: sa razaranjem bez razaranja 77.

kontrola

sredstva: jednostavna mjerni sistemi inteligentni mjerni sistemi 81. - jednostavna sredstva, kao što su pomična mjerila, termometar, metar, različiti šabloni, profili itd., uređaji za kontrolu kao što su komparateri za dimenzije, dinamometri, ampermetri, vage itd., - mjerni sistemi kao što su spektrometri, uređaji za mjerenje vibracija, sistemi za optičku kontrolu profila (recimo profila zupčanika;), sistemi za mjerenje koncentracije metana u rudarskim jamama itd. - inteligentni mjerni sistemi koji predstavljaju u stvari robote koji u skladu sa datim programom automatski i samostalno vrše određene postupke kontrole

82. Organizacija tehničke kontrole ovisi od: proizvodnog programa (složenost, raznovrsnost), toga koje sve aktivnosti vrši, tipa proizvodnje, obima proizvodnje, veličine poslovnog sistema, prostornog rasporeda poslovnog sistema i mogućnosti dobivanja usluga tehničke kontrole na tržištu 83. Cilj ekonomske kontrole proizvodnje je provjeravanje postignutog kvaliteta ekonomije organizacije. Ekonomskom kontrolom proizvodnje ne obuhvata se čitav kvalitet ekonomije nego samo onaj dio koji se formira u procesu proizvodnje 84.