O Znanju

REKLI SU O ZNANJU Onaj koji zna ne govori; onaj koji govori ne zna. Lao-Ce, oko 600. godine prije naše ere, kineski filozof i vjerski reformator

Tko zna da ne zna najviši je. Lao-Ce, oko 600. godine prije naše ere, kineski filozof i vjerski reformator

Znati da znaš ono što znaš, i da ne znaš ono što ne znaš – eto ti najvišeg znanja. Lao-Ce, oko 600. godine prije naše ere, kineski filozof i vjerski reformator

Htjeti povećati svoje znanje najveća je lakoumnost. Čuang-Ce, 380. – 320., kineski filozof i pjesnik

Ono što ljudi mogu a da nisu učinili, to je njihova prava moć. Ono što ljudi znaju a nisu o tome razmišljali, to je njihovo pravo znanje. Meng-Ce, 372. – 289., kineski filozof

Lako je zadovoljiti neznalicu, još lakše je zadovoljiti znalca; ali ni Stvoritelj glavom ne može ugoditi čovjeku koji je tek čalabrcnuo od znanja. Bhartrihari, ? – 651., indijski pjesnik i gramatičar

Ma kakvim znanjem ovladao tvoj um, ne zastaj nikad u učenju – ni časa, jer znaj: da prekidanja u učenju nema. Abulkasim Firdusi, 932. – 1020., perzijski pjesnik

Od svih dobrih stvari znanje je najbolje: zato što ga nitko ne može ukrasti, zato što ga nitko ne može kupiti, zato što je neuništivo. Hitopadeša, 10. – 14. stoljeće, popularna indijska zbirka priča u sanskrtu narativno-didaktičkog karaktera, sastavljena od 2800 stihova

Tko je toliko mudar da bi mogao sve potpuno znati? Toma Kempinski, 1380. – 1471., njemački crkveni pisac, autor djela De imitatione Christi, koje je na naš jezik preveo, oko 1500. godine, Marko Marulić

Znati napamet ne znači znati. Michel Eyquem seigneur de Montaigne, 1533. – 1592.

Više zna glupan u svojoj kući nego mudrac u tuđoj. Miguel de Cervantes Saavedra, 1547. – 1616., španjolski romanopisac, pripovjedač, dramski pisac i pjesnik

Svatko vrijedi toliko koliko zna, a mudar može sve. Baltasar Gracián y Morales, 1601. – 1658., španjolski pisac i moralist

Širina sama nikada nije mogla izaći iz osrednjosti i nevolja je univerzalnih glava što hoteći u svemu biti stručne nisu to ni u čemu. Baltasar Gracián y Morales, 1601. – 1658., španjolski pisac i moralist

Kudikamo je bolje znati o svakoj stvari ponešto nego o jednoj sve. Blaise Pascal, 1623. – 1662., francuski filozof i književnik

Ne valja suditi o nekom čovjeku po onome što ne zna, već po onome što zna. Etienne Bonnot de Condillac, 1715. – 1780., francuski filozof i ekonomist

2

Bolje je znati malo, ali to malo temeljito, nego mnogo i površno.

Imanuel Kant, 1724. – 1804., njemački filozof

Ono što sam naučio, više ne znam. Ono što još znam, dokučio sam.

Nicolas-Sébastien Rauch Chamfort, 1741. – 1794., francuski književnik, pisac znamenitih Maksima i anegdota

Bolje je što ne znati, nego naopako i zlo znati.

Dositej Obradović, 1742. – 1811., srpski književnik

Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja.

Johan Wolfgang Goethe, 1749. – 1832., njemački pjesnik, romanopisac i esejist

Ima ljudi koji uvijek studiraju, uvijek uče i u osnovi imaju mnogo znanja; ali oni su obavljeni tamnim velom, nedostaje im jasnoće da bi sakupljeno mogli prenijeti u život, jedino čime sve znanje tek dobiva vrijednost. Friedrich Schiller, 1759. – 1805., njemački pjesnik, dramski pisac i esejist

Između mislioca i erudita ista je razlika kao između knjige i sadržaja na kraju knjige.

Jean-Baptiste Say, 1767. – 1832., francuski ekonomist

Sveđer znanje za ljubavlju slijedi.

Antun Kazali, 1784. – 1874., hrvatski pjesnik

Ljudska znanja sva su neznan,

Sima Milutinović Sarajlija, 1791. – 1847., srpski pjesnik i povjesničar

Živjeti, trpjeti, umrijeti: tri stvari koje se ne uče na našim sveučilištima, a koje ipak u sebi sadrže sve znanje potrebno čovjeku.

Paul Auguez, 1792. – 1864., francuski pjesnik

Upravo onako kako znanje raste, tako se vjera smanjuje.

Thomas Carlyle, 1795. – 1881., engleski esejist i povjesničar

Ključ je svakog znanja upitnik, o tome nema spora; većinu velikih otkrića dugujemo pitanju: Kako?, a životna se mudrost možda sastoji u tome da se svakom prilikom zapitamo: Zašto?

Honoré de Balzac, 1799., 1850., francuski romanopisac

Biti svjestan svog neznanja velik je korak k znanju.

Benjamin Disraeli, 1804. – 1881., engleski državnik i pisac

I posljednji učenik danas zna istine za koje bi Arhimed žrtvovao svoj život.

Joseph-Ernest Renan, 1823. – 1892., francuski filozof i povjesničar

Oni koji čitaju znaju mnogo; oni koji promatraju znaju ponekad još i više.

Alexandre Dumas (Sin), 1824. – 1895., francuski književnik

Ako je malo znanja opasno, gdje je čovjek koji ga ima toliko da bi bio izvan opasnosti?

Thomas Huxley, 1825. – 1895., engleski biolog

Znanje je otrov koji u velikim dozama liječi u malim ubija.

Mór Jókal, 1825. – 1904., mađarski romansijer

Svako znanje proizlazi iz sumnje, a svršava u vjerovanju.

Marie v. Ebner-Eschenbach, 1830. – 1916. austrijska književnica

Valja već nešto i znati ako se hoće sakriti da se ništa ne zna.

Marie v. Ebner-Eschenbach, 1830. – 1916. austrijska književnica

3 Znanje je vrlina koja ujedinjava dvije najljepše ljudske osobine: pravednost i moć.

Paolo Mantegazza, 1831. – 1910., talijanski fiziolog i antropolog

Znanje vodi k jedinstvu, kao što neznanje vodi k raznovrsnosti.

Šri Ramakrišna, 1836. – 1886., indijski filozof i publicist

Znanje nastaje od zrnaca svakodnevno iskustva.

Dmitrij Ivanovič Pisarev, 1840. – 1868., ruski književni kritičar i publicist

Znanje, samo znanje čini čovjeka slobodnim i velikim.

Dmitrij Ivanovič Pisarev, 1840. – 1868., ruski književni kritičar i publicist

Učim svakog dana da bi sutradan mogao poučavati.

Émile Faguet, 1847. – 1916., francuski književni kritičar i povjesničar; autor mnogih monografija i studija

Znanje i pravda govore, dok neznanje i nepravda urliču.

Arturo Graf, 1848. – 1913., talijanski književnik, poznat i po duhovitim aforizma

Što čovjek manje zna, zadovoljniji je sa sobom i sa onim što zna.

Božidar Knežević, 1862. – 1905., srpski književnik

Znanje je potrebno u životu kao puška u borbi.

Nadežda Konstantinovna, 1869. – 1939., Krupska, ruska društveno-politička djelatnica

Što više škola – to manje robova. Što više znanja – to više imanja.

Stjepan Radić, 1871. – 1928., hrvatski političar i pisac

Težnja za znanjem, mislim, ponajviše je potaknuta ljubavlju za moći.

Bertrand Russell, 1872. – ?., engleski filozof i književnik

Ljudi koji prekomjerno gase žeđ za znanjem postaju društvena nevolja.

Karl Kraus, 1874. – 1936., austrijski književnik i novinar

U praznu glavu stane mnogo znanja.

Karl Kraus, 1874. – 1936., austrijski književnik i novinar

O mnogim stvarima znamo samo njihova imena i ništa više.

Josef Čapek, 1887. – 1945., češki slikar i književnik

Pretjerano znanje katkada nas čini plašljivima i oduzima nam povjerenje u naše spontane poticaje.

Octavio Paz, 1914. – ?, meksikanski pjesnik i esejist

Najgore je mnogo znati.

Mirko Božić, 1919. – ?, hrvatski romanopisac, dramatičar, pripovjedač, filmski i televizijski scenarist

Svijet je zli genij za znanje, a znanje je zli genij za svijet. Nitko na svijetu nije jači od čovjeka koji zna. Mnogo znao, mnogo i patio. Jedni govore što znaju, a jedni znaju što govore. Nije učen onaj tko čita knjige, nego onaj tko zna što čita.

Indijska narodna poslovica Japanska narodna izreka Hrvatska narodna poslovica Rumunjska narodna poslovica Rumunjska narodna poslovica

4 Između znanja i stvaranja postoji golem ponor preko kojega se često tek poslije teških borbi izgrađuju most. Robert Schumann

Nitko ne zna sve, nego svatko zna nešto. Tko zna odviše za ovaj svijet, mora da umre. Više ljudi više ne zna. Što čovjek više uči, to više osjeća da malo zna. Znati da znamo i da ne znamo što ne znamo pravo je znanje.

Ante Starčević Tito Strozzi Stanislav Šimić Josip Broz Tito Henry David Thoreau

Nitko ne može znati sve, a sramotno je i štetno pretvarati se da znaš nešto što ne znaš.

Tolstoj

Znanje oruđe, a ne cilj.

Isti

Znanje je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem.

Isti