Mikroekonomija Vjezbe

Vježbe 2 Ponašanje potrošača

Pregled 

Sklonosti potrošača



Budžetska ograničenja



Potrošačev izbor



Otkrivene preferencije



Granična korisnost i izbor potrošača 2

Ponašanje potrošača 

Ponašanje potrošača objašjavamo kroz tri različita koraka: 1) Preferencije ili sklonosti potrošača. 

Prvi je korak pronaći praktičan opis razloga zašto ljudi više vole jedno dobro od drugog

3

Ponašanje potrošača 

Ponašanje potrošača objašnjavamo kroz tri različita koraka: 2) Budžetska ograničenja 

Potrošači imaju ograničene dohotke.

4

Ponašanje potrošača 

Ponašanje potrošača objašjavamo kroz tri različita koraka: 3) Izbori potrošača 

Koju kombinaciju dobara će potrošač kupovati da bi maksimizirao svoje zadovoljstvo

5

Sklonosti potrošača (preferencije) Tržišne košare 

Tržišna košara je popis određenih količina jednog ili više dobara



Jedna tržišna košara može biti preferirana u odnosu na drugu koja sadrži različitu kombinaciju dobara

6

Sklonosti potrošača Tržišne košare 

Tri osnovne pretpostavke sklonosti 1) Sklonosti su ukupne (potrošači mogu

uspoređivati i kombinirati sve moguće košare)

2) Sklonosti su tranzitivne. 3) Potrošači uvijek preferiraju više u odnosu na manje (dobra su poželjna) 7

Sklonosti potrošača Tržišna košara Jedinice hrane Jedinice odjeće

A

20

30

B

10

50

D

40

20

E

30

40

G

10

20

H

10

40 8

Sklonosti potrošača Krive indiferencije 

Kriva indiferencije odražava sve kombinacije tržišnih košara koje potrošaču osiguravaju jednaku razinu zadovoljstva.

9

Sklonosti potrošača Odjeća (jedinica sedmično)

50

B

40

H

Košara A je poželjnija od košare G, dok je E poželjnija u odnosu na košaru A

E A

30

D

G

20 10 10

20

30

40

Hrana (jedinica sedmično) 10

Sklonosti potrošača Odjeća (sedmično)

B

50 40

Kombinacija B,A, i D Pružaju isto zadovoljstvo •E je više preferirano od U1 •U1 je više pref. od H i G

H

E A

30

D

20

G

U1

10 10

20

30

40

Hrana (sedmično) 11

Sklonosti potrošača 

Krivulje indiferencije 

Krive indiferencije opadju s lijeva na desno 

Ako pretpostavimo suprotno onda bi to značilo da je manje dobra bolje nego više (značilo bi da želimo imati manju količinu nekog proizvoda)

12

Sklonosti potrošača 

Krivulje indiferencije 

Bilo koja tržišna košara koja leži iznad i desno od krivulje indiferencije poželjnija je od tržišne košare koja leži na krivoj

13

Sklonosti potrošača Mape indiferencije 

Graf koji sadrži skup krivulja indiferencije koje pokazuju tržišne košare između kojih je potrošač indiferentan. 

Svaka od krivih indiferencije pokazuje na mapi tržišne košare prema kojima je potrošač indiferentan 14

Sklonosti potrošača 

Krive indiferencije 

Konačno, krive indiferencije se ne mogu sjeći. 

Ovo bi opet narušilo pretpostavku da je više dobra bolje za potrošača

15

Sklonosti potrošača odjeća (sedmično)

Tržišna košara A je više prefer. od B. Tržišna košara B je prefer. od D.

D B

A

U3

U2 U1 hrana (sedmično) 16

Sklonosti potrošača Krive indiferencije se ne mogu sjeći

odjeća

U2

U1

Potrošač bi trebao biti Indiferentan između A, B i D. No, B sadrži više dobara

A B D hrana 17

Sklonosti potrošača odjeća

A

16

Zapažamo: količina odjeće data za jedinicu hrane iznosi 6

14 12

-6

10

B

1

8

-4

Pitanje: da li ovaj odnos vrijedi kod zamjene hrane za odjeću?

D

6

1 -2

4

E

G

1 -1 1

2 1

2

3

4

5

hrana) 18

Sklonosti potrošača Granična stopa supstitucije 

Granična stopa supstitucije (The marginal rate of substitution – MRS) je količina dobra koju je potrošač spreman žrtvovati da bi dobio dodatnu jedinicu drugog dobra 

Uzrokuje negativni nagib krive indiferencije. 19

Sklonosti potrošača A

Odjeća (C) 16

14 12

MRS = − ∆C

MRS = 6 -6

10

B

1

8

∆F

-4

D

6

MRS = 2

1 -2

4

E

G

1 -1 1

2 1

2

3

4

5

Hrana (F) 20

Sklonosti potrošača Granična stopa supstitucije 

Dodajemo četvrtu pretpostavku sklonosti potrošača: 

MRS opada kako se pomičemo prema dolje (udesno) po krivulji indiferencije

21

Sklonosti potrošača Granična stopa supstitucije 

Pitanje

Znate li koje su prve tri? 1) Sklonosti su ukupne (potrošači mogu uspoređivati i kombinirati sve moguće košare) 2)

Sklonosti su tranzitivne.

3) Potrošači uvijek preferiraju više u odnosu na manje (dobra su poželjna)

22

Sklonosti potrošača Granična stopa supstitucije 

Krive indiferencije su konveksne iz razloga, kako se jedno dobro više troši, možemo očekivati da će potrošač biti spreman žrtvovati sve manje jedinica drugog dobra



Potrošači u pravilu vole uravnotežene tržišne košare 23

Sklonosti potrošača Granična stopa supstitucije 

Savršeni supstituti i savršeni komplementi 

Dva dobra su savršeni supstituti ako je granična stopa supstitucije jednog dobra za drugo konstantna.

24

Sklonosti potrošača Granična stopa supstitucije 

Savršeni supstituti i savršeni komplementi 

Dva dobra su savršeni komplementi ako je MRS beskonačan; krive indiferencije imaju oblik pravog ugla.

25

Sklonosti potrošača Sok od jabuke (čaša)

4

Savršeni supstituti

3

2

1 0

1

2

3

4

Sok od narandže (čaša) 26

Sklonosti potrošača Lijeve cipele

4

Savršeni komplementi

3

2

1 0

1

2

3

4

Desne cipele 27

Sklonosti potrošača 

Korisnost 

Korisnost: Brojčana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje potrošač dobiva od određene tržišne košare.

28

Sklonosti potrošača 

Ordinalna i kardinalna korisnost 



Ordinalna funkcija korisnosti rangira tržišne košare od najpoželjnije do najmanje poželjne. Kardinalna funkcija korisnosti: pridružuje tržišnim košarama brojčane vrijednosti.

29

Budžetska ograničenja Budžetsko ograničenje ograničenja s kojima se potrošači suočavaju u vidu ograničenih dohodaka

30

Budžetska ograničenja 

Budžetska crta 

budžetska crta pokazuje sve moguće kombinacije dobara za koje je ukupan zbir potrošenog novca jednak dohodku potrošača.

31

Budžetska ograničenja 

Budžetska crta 

 

Neka je F količina kupljene hrane, a C količina odjeće. Cjena hrane = Pf i cjena odjeće = Pc Tada Pf F je iznos novca potrošenog na hranu, a Pc C je iznos novca potrošenog na odjeću.

32

Budžetska ograničenja 

Budžetska linija tada može biti napisana kao:

PFF + PCC = I

33

Budžetska ograničenja Tržišn košara Hrana (F) Odjeća (C) Ukupna potrošnja Pf = ($1) Pc = ($2) PfF + PcC = I

A

0

40

$80

B

20

30

$80

D

40

20

$80

E

60

10

$80

G

80

0

$80 34

Budžetska ograničenja Odjeća (jedinica sedmično)

(I/PC) = 40

Pc = $2

Pf = $1

I = $80

Budžetska crta F + 2C = $80

A

1 Nagib = ∆C/∆F = - = - PF/PC 2

B

30 10 20

D 20 E

10

G 0

20

40

60

80 = (I/PF)

Hrana (jedinica sedmično) 35

Budžetska ograničenja 

Efekti promjene cijena i dohotka 

Promjene dohotka 

Promjena dohotka (uz nepromijenjene cijene) uzrokuje paralelni pomak crte s početnog položaja.

36

Budžetska ograničenja 

Efekti promjene cijena i dohotka 

Promjena dohotka 

Povećanje dohotka uzrokuje pomak budžetke crte prema van, paralelno početnoj crti

37

Budžetska ograničenja Odjeća (jedinica sedmično)

Porast dohotka pomiče budžetsku crtu prema van

80 60

Smanjenje dohotka pomiče budžetsku crtu prema unutra

40 20

L3 (I = $40)

0

40

L2

L1

(I = $160)

(I = $80)

80

120

160

Hrana (jedinica sedmično) 38

Budžetska ograničenja 

Efekti promjene cijena i dohotka 

Promjena dohotka 

Povećanje dohotka uzrokuje pomak budžetke crte prema van, paralelno početnoj crti

39

Budžetska ograničenja Odjeća (jedinica sedmično)

Porast cijene hrane na $2.00 mijenja nagib budžetske crte i rotira je unutra. smanjenje cijene hrane na $0.50 mijenja nagib budžetske crte i rotira je prema van.

40

L3 (PF = 2)

L1

L2 (PF = 1)

40

80

(PF = 1/2) 120

160

Hrana (jedinica sedmično) 40

Maksimizacija korisnosti 



Potrošač s fiksnim dohotkom koji je sučeljen s danim tržišnim cijenama postići će maksimum zadovoljstva ili korisnosti kada je granična korisnost zadnjeg dolara utrošenog za svako dobro jednaka graničnoj korisnosti zadnjeg dolara utrošenog za bilo koje drugo dobro.

GK dobra 1 GK dobra 2 GK dobra 3 = = = GK P1 P2 P3

Viša cijena dobra 1, smanjuje se njegova optimalna potrošnja, raste GK dobra 1, na novoj smanjenoj razini potrošnje izjednačava se GK dobra 1, s GK dobra 2, GK dobra 3.

41

Q od A

Potrošačeva ravnoteža 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

Potrošačeva ravnoteža postiže se u tački u kojoj budžetska krivulja Potrošačeva dodiruje najvišu ravnoteža krivulju indiferencije. U toj tački potrošačeva stopa supstitucije (odnos relativnih graničnih 4 6 8 10 12 korisnosti) upravo je jednaka odnosu Q od B cijene dobra A i B. GK dobra A GK dobra B = Cijena dobra A Cijena dobra B 

0

2

42

zadatak Ukoliko potroši čitav dohodak na jabuke i ananas kupac može da priušti tačno 8 kg jabuka i 15 ananasa dnevno. Kupac može da potroši svoj dnevni budžet i na kupovinu 12 kg jabuka i 3 ananasa. Cijena jabuka je 12 za kg. Koliki je dnevni budžet ovog kupca? a)146 b)156 c)7 d)301 e)nijedan od odgovora nije tačan.

43

The End

44