Maturalni Rad (1).docx

SREDNJA EKONOMSKA ŠKOLA JOZE MARTINOVIĆA

POJAM I FUNKCIJE TRŽIŠTA Završni rad

Mentor: Ružica Andričić, prof.

Učenik: Ana Marija Slišković, IV.b Zanimanje: Komercijalist

Mostar, svibanj 2019.

SADRŽAJ UVOD........................................................................................................................................1 1.

2.

POJAM TRŽIŠTA..............................................................................................................2 1.1.

Dimenzije tržišta..........................................................................................................3

1.2.

Klasifikacija tržišta......................................................................................................4

1.3.

Nedostatci tržišta.........................................................................................................7

SEGMENTACIJA TRŽIŠTA.............................................................................................8 2.1.

3.

Razine tržišne segmentacije........................................................................................9

FUNKCIJE TRŽIŠTA......................................................................................................11 3.1.

Alokacijska funkcija..................................................................................................11

3.2.

Selekcijska funkcija...................................................................................................11

3.3.

Distribucijska funkcija...............................................................................................12

3.4.

Informacijska funkcija...............................................................................................12

3.5.

Razvojna funkcija......................................................................................................13

3.6.

Značaj i rezultati djelovanja tržišnih funkcija...........................................................13

ZAKLJUČAK..........................................................................................................................15 LITERATURA.........................................................................................................................16

UVOD Tržište u svom izvornom, užem značenju predstavlja mjesto gdje su se našli kupci i prodavači u nakani da ponude ili kupe, dakle razmijene određena materijalna dobra. U suvremenome značenju tržište predstavlja skup kupovnih i prodajnih aktivnosti onih koji žele trgovati nekim dobrom ili uslugom. Razmjena je proces u kojemu dobra – proizvodi, usluge – prelaze iz jednoga vlasništva u drugo. Međutim, postoji mogućnost razmjene jednoga proizvoda za drugi, što nazivamo trampom. Da bi do razmjene na tržištu zaista došlo potrebno je da predmet razmjene ima određenu vrijednost koja se izražava preko cijene. Razmjena između subjekata se vrši uz pomoć novca, a cijena se formira na osnovu odnosa ponude i potražnje. U današnjim uvjetima sa razvojem komunikacijskih sredstava više nije potrebno da prodavač i kupac budu fizički prisutni na jednom mjestu, kao što nije potrebno ni da proizvod koji je predmet razmjene bude prisutan. Razvoj tehnologije je omogućio da danas pristup tržištu bude moguć sa bilo koje točke na planeti. Glavna zadaća tržišta jest omogućiti slobodan susret ponude i potražnje te postupak provođenja kupnje (prodaje) i naplate uz najveću moguću zaštitu svih sudionika od mogućih prijevara i zlouporaba. Zbog različitih odnosa koji se utvrđuju na tržištu, mogu se definirati i neke njegove funkcije. Cilj rada je objasniti pojam tržišta, njegove elemente i tipologiju, te funkcije tržišta.

1

1. POJAM TRŽIŠTA Tržište predstavlja predmet istraživanja i proučavanja više znanstvenih disciplina, prije svega ekonomije, marketinga, organizacije, sociologije, psihologije informatike, i drugih.1 Postoje različiti načini i kriteriji na osnovu kojih se pristupa definiranju tržišta. Jedna od nejjednostavnijih definicija tržišta je ona koju daje poznati američki ekonomist Paul Samuelson koji kaže: „Tržište je mehanizam putem kojeg kupci i prodavači međudjeluju da bi nekoj robi odredili cijenu i količinu.“2 Pojam tržišta udomaćen je u svakidašnjem govoru i u gospodarskoj teoriji te je svima dobro razumljiv. No, riječ tržište može imati više značenja: 

općenito, to je mjesto na kojemu se susreću ponuda i potražnja za nekim dobrima (proizvodima ili uslugama),



fizički i prostorno, to je povremeno ili stalno organizirano mjesto trgovanja, tj. razmjene bilo koje robe za novac (tržnica, sajam, prodavaonica),



na razini nacionalnoga gospodarstva to je uređeno djelovanje svih gospodarskih subjekata koji jedni drugima nešto prodaju; uređenost se postiže zakonima i ostalim propisima koji vrijede unutar državnih granica, uz primjenu domaće valute,



na svjetskoj razini to je promet proizvodima i uslugama između svih pojedinačnih subjekata svih država u svjetskoj zajednici. Tržište može biti, dakle, sasvim određeno mjesto u gradu, jedan kiosk ili robna kuća, a

može biti teritorijalno potpuno neodređen skup svih kupaca i prodavatelja u nekoj državi. Za tržište je bitno da postoji roba koja se nudi na prodaju (ponuda) te potreba za tom robom i kupovna moć da ju se zadovolji (potražnja).3 Plaćanje je nekad u povijesti bila razmjena jedne robe za drugu (trampa), a kasnije je uveden novac kao mjerilo vrijednosti svih vrsta roba pa se roba prodaje za novac kojim se opet može kupiti neki drugi proizvod ili usluga. U suvremenom svijetu trgovanje se sve manje obavlja za gotovinu, a sve više se umjesto novca koriste računi u bankama, kreditne

1 Važniji pojmovi o tržištu i istraživanje, http://www.seminarskidiplomski.co.rs/MARKETING/VaznijiPojmoviTrziste.html (pristupljeno 25.02.2019) 2 Bernik, J. i sur. (2008) Poduzetništvo 2, Školska knjiga, Zagreb, str. 13 3 Zoretić, G., Cingula, M. (2006) Gospodarstvo 1, Školska knjiga, Zagreb, str. 68

2

kartice, čekovi i ostali načini bezgotovinskog plaćanja. Tako se bezgotovinskim plaćanjem može ubrzati trgovanje, a izbjegavaju se brojni rizici gubitka novca ili krađe. Poslovanjem na Internetu tržište je postalo jedinstveno i dostupno svim ljudima na svijetu tako da se pojedini proizvodi mogu kupovati po istim cijenama i uz iste uvjete, bez obzira na to u kojoj se zemlji nalaze kupac ili prodavatelj.4

1.1. Dimenzije tržišta Brojne definicije tržišta ukazuju na njegove osnovne dimenzije. Osnovne dimenzije tržišta bez kojih se ono ne može definirati su sljedeće: 

ljudi,



platežna sposobnost,



spremnost ljudi,



proizvodi ili usluge,



vrijeme,



prostor. Ljudi se na tržištu mogu pojaviti kao kupci ili kao prodavači. Bez ljudi tržište ne bi

moglo funkcionirati. Međutim razvoj suvremenih komunikacija i sredstava za komunikacije sve više zauzimaju mjesto čovjeku, pa se očekuje da će tržište u budućnosti sve manje ovisiti od ljudi, a sve više od sredstava i informacija. Prema tome za očekivati je da u budućnosti ova dimenzija – ljudi – bude djelomično ili u potpunosti zamijenjena novom dimenzijom – sredstva i informacije. Platežna sposobnost u određenom vremenskom intervalu, ne ograničava se samo na zarade i plate koje se mjesečno primaju već se mora dopuniti štednjom (ulozi na štednji, pokretna i nepokretna imovina koja se može prevesti u novac) i potrošačkim kreditima. Platežna sposobnost daje ritam tržištu. U situacijama kada platežna sposobnost pada, opada i ritam kupovina i prodaja. Ovo ipak ne mora biti u direktnoj ovisnosti jer se ritam može regulirati i drugim instrumentima marketing miksa. Spremnost ljudi da kupuju ili prodaju, također definira tržište. Ljudi mogu imati novac (kupci) i robu (prodavači) – a da nisu spremni prodavati ili kupovati. Dobro osmišljena 4 Zoretić, G., Cingula, M., nav. dj., str. 69

3

kombinacija instrumenata marketing miksa svakako će potaknuti spremnost ljudi za kupoprodaju. Također spremnost ljudi na veću kupovinu, je u direktnoj vezi sa kamatnom stopom – ako se novac može dobiti sa niskim kamatama, to će potaknuti potrošnju i obrnuto, visoke kamatne stope potaknut će štednju. Također i visoka inflacija se može spomenuti kao faktor koji vodi potrošnji. Vrijeme je također bitna dimenzija tržišta. Imati kvalitetne proizvode i usluge ali i pogrešno vrijeme je isto kao i nemati ih uopće ili još gore od toga. Imati proizvode i usluge u pogrešno vrijeme je čist promašaj jer smo sredstva i resurse nenamjenski potrošili. Zbog toga moramo raspolagati sa tržišnim informacijama kako bi pravu robu obezbjedili u pravo vrijeme. Prostor kao dimenzija tržišta je slična prethodnoj. Imati proizvode i usluge na pogrešnom mjestu je čist promašaj. Bolje da ih uopće nismo imali, jer smo bespotrebno i pogrešno utrošili resurse. Na osnovu predhodno navedenih dimenzija, tržište možemo definirati kao težnju poduzeća da svoje proizvode i usluge plasira tamo gdje su kupci koji su platežno sposobni i spremni za kupovinu na mjestu koji oni žele i u vremenu kada im odgovara.5

1.2. Klasifikacija tržišta Tržište je neophodno klasificirati iz razloga što predstavlja kompleksnu društveno ekonomsku kategoriju. Ako se ne bi vršila klasifikacija tržiša na specifične tipove, marketing istraživanja bila bi veoma skupa i neefikasna, dugotrajna, i bilo bi veoma teško istražiti i sprovesti operativne aktivnosti na cijelom tržištu. Klasifikacija tržišta olakšava djelovanje marketinga i drugih sektora u poduzeću. Tržišta se najčešće klasificiraju na: 1. domaća i inostrana, 2. tržišta proizvodnih i potrošnih dobara, 3. konkurentska i nekonkurentska tržišta, 4. tržišta prodavača i tržišta kupaca, 5. generička tržišta i tržišta proizvoda,

5 Tržište: pojam, funkcije, značaj u savremenoj privredi, https://www.dropbox.com/s/2xmb6err7frmxih/Seminarski%20rad%20-%20(makroekonomija)%20trziste %20(16).doc?dl=0 (pristupljeno 25.02.2019)

4

6. raspoloživa i neraspoloživa tržišta, 7. sadašnja, tekuća i potencijalna tržišta, 8. masovna, uska, i stegnuta tržišta, 9. elastična i neelastična tržišta, 10. slobodna, zaštićena i kontigentna tržišta. Domaće tržište se odnosi na tržište u okviru granica jedne zemlje. Na domaćem tržištu mogu djelovati domaći i inostrani konkurenti. Ono se može klasificirati na: 

lokalno tržište - koje obuhvata grad, naselje, selo,



regionalono tržište - koje se odnosi na područje više gradova,



nacionalno tržište - koje obuhvata teritorij cijele zemlje.

Inostrano tržište je ono tržište koje obuhvata područje izvan granica posmatrane zemlje. Ono se može klasificirati na: 

monoidno - koje se odnosi na tržište jedne zemlje,



duoidno - koje se odnosi na tržište dve zemlje,



globalno tržište - koje se odnosi na tržišta svih zemalja. Tržište proizvodnih dobara je ono tržište na kome se vrši kupoprodaja sredstava za

proizvodnju i investicijske opreme, kao što su: mašine, alati, uređaji, oprema, postrojenja, instalacije i slično. Tržište potrošnih dobara je ono tržište na kome se vrši kupoprodaja proizvoda široke potrošnje, a to su: prehrambeni proizvodi, obuća, odjeća, elektronski uređaji i slično. Konkurentna tržišta su ona tržišta na kojima se nude proizvodi više proizvođača odnosno na kojima je ponuda veća od potražnje, i ona najveću korist pružaju potrošačima, a ona se ogleda u nižim cijenama u većem izboru proizvoda bolje kvalitete. Nekonkurentno tržište je ono tržište na kome djeluje jedan ili manji broj proizvođača, odnosno potražnja je veća od ponude. Na ovom tržištu proizvođači se ponašaju kao monopolisti, diktirajući kvalitetu proizvoda, cijene i uvjete prodaje, dok su potrošači u podređenom položaju i prihvaćaju sve uvjete proizvođača.

5

Tržište prodavača ima zajedničkih karakteristika sa konkurentskim tržištem, a one se ogledaju u tome da je kod oba ponuda veća od potražnje, i na tržištu djeluje mnoštvo proizvođača. Tržište kupaca je slično nekonkurentnom tržištu, a ta sličnost se ogleda u tome što je potražnja veća od ponude. Na generičkom tržištu se javlja širok spektar potreba potrošača, ali postoji i široka i raznovrsna ponuda proizvođača i trgovine da se potrebe zadovolje. Na njemu kupci imaju mogućnost da uspoređuju i biraju proizvode iz različitih asortimana kao što su odjeća, obuća, namještaj i drugo, tj. proizvodi se alternativno posmatraju. Tržište proizvoda karakteriziraju slične potrebe potrošača i uska ponuda proizvođača i trgovine. Na tržištu proizvoda uspoređuju se istovrsni proizvodi (elektronski uređaji različitih proizvođača) i traži ona alternativa koja najracionalnije zadovoljava odgovarajuću potrebu. Raspoloživo tržište je ono tržište koje je za individualnog potrošača ili grupu potrošača dostupno u geografskom pogledu kao i u pogledu cijene i asortimana. Određeno tržište potrošač smatra raspoloživim ako do njega može jednostavno i brzo doći i pronaći odgovarajuće proizvode po odgovarajućoj cijeni. Neraspoloživo tržište je ono koje doslovno postoji i zadovoljava neke potrošače ali ne i konkretnog potrošača ili grupu potrošača. Na ovom tržištu prodajni objekti su koncentrisani na užem području pa su teško dostupni potrošačima, npr. velika udaljenost. Cilj marketinga uvijek mora biti da se sva neraspoloživa tržišta pretvore u raspoloživa. Sadašnja tržišta čine svi proizvođači određene vrste proizvoda i svi potrošači koji te proizvode kupuju. Ovo tržište ne treba shvatiti kao statičku kategoriju jer je izloženo promjenama u kratkom vremenskom periodu. Tekuća tržišta predstavljaju vid sadašnjih tržišta i odnose se na kupoprodaju onih proizvoda koje potrošači stalno traže. To su najčešće poljoprivredni i industrijski proizvodi. Potencijalna tržišta su ona na kojima se proizvodi konkretnog proizvođača trenutno ne prodaju iz razloga kao što su: neinformisanost potrošača da proizvodi postoje, istiskivanje proizvoda od strane konkurenata, previsoka cijena u odnosu na kupovnu snagu potrošača i dr. Za konkretnog proizvođača ovakvo trzište je neosvojeno. Zadatak marketinga je da svojim planovima, strategijama, taktikama i akcijama potencijalno tržište pretvori u osvojeno. Masovna tržišta karakteriziraju postojanje velikog broja proizvođača i potrošača, pa je karakteristično za proizvode široke potrošnje. Usko tržište karakterizira mali broj potrošača jer se na njemu nude luksuzni proizvodi kao što su dijamanti, zlato, srebro i slično. Stegnuto tržište karakterizira mali broj proizvođača koji determiniraju broj potrošača i diktiraju cijene.

6

Elastično tržište se lako prilagođava promjenama koje se na njemu dešavaju u cjelini ili u pojedinim djelovima, a odnose se na usklađivanje odnosa ponude i potražnje. Na ovakvom tržištu proizvođači istovrsnih proizvoda konstantno prate potražnju i prilagođavaju joj svoju ponudu izbjegavajući na taj način nepovoljne posljedice na prodajnu cijenu. Neelastična su ona tržišta na kojima proizvođači ne uspjevaju da usklade ponudu sa potražnjom. Slobodna tržišta karakterizira slobodno formiranje ponude i potražnje pri čemu u ponudi sudjeluju domaći i inostrani proizvođači bez ikakvih ograničenja. Ovakvo tržište je više teorijska nego realna kategorija. Zaštićena tržišta su karakterisična po tome što ih država štiti putem zakonskih propisa i različitih administrativnih mjera. Ovim mjerama se štite domaći proizvođači u odnosu na inostrane konkurente. Kontingentna tržišta predstavljaju vid zaštićenih tržišta koji se odnosi na ograničavanje ponude domaćih proizvođača inostranstvu i ponude inostranih proizvođača domaćem tržištu.6

1.3. Nedostatci tržišta Tržište nije savršen mehanizam koji može rješavati sve probleme u ekonomiji. Ono ima svoje nedostatke koji utječu na ekonomsku nestabilnost pa na njih treba obratiti pozornost pri razmatranju ponude i potražnje. Kao najznačajnije nedostatke tržišta treba navesti: 

Nesavršena konkurencija - kada se na tržištu stvori monopol, monopson ili neki drugi oblik nesavršene konkurencije, dolazi do porasta cijena koje kao posljedicu imaju smanjenje potražnje. Do toga ne bi došlo da na tržištu postoji savršena konkurencija.



Eksternalije - nastaju kada se vanjski učinak proizvodnje i potrošnje ne uključuje u tržišnu cijenu.



Nesavršena obavještenost - iako se pretpostavlja da su kupci i prodavatelji potpuno obavješteni o robama i uslugama koje prodaju ili kupuju, ponekad to nije tako. Odstupanja od savršene obavještenosti nekad su neznatna, a nekad značajna. Uloga je države da prepozna područja na kojima su nedostaci informiranosti značajni te da nađe instrumente da ih ispravi.7

6 Važniji pojmovi o tržištu i istraživanje, http://www.seminarskidiplomski.co.rs/MARKETING/VaznijiPojmoviTrziste.html (pristupljeno 25.02.2019) 7 Bačić, A. (2014) Tržišni ciklusi u morskom brodarstvu, Pomorski fakultet, Rijeka, str. 9

7

8

2. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA Kako bi poduzeća efikasnije poslovala i imala prednost nad konkurencijom potrebna je identifikacija ciljnog tržišta za koje se smatra da najviše odgovara određenim proizvodima i koje bi potencijalno donijelo najviše profita. Segmentacija pomaže tako da dijeli tržište na demografske, geografske, psihografske i biheviorističke elemente, te tako olakšava poslovanje. Segmentacija tržišta se radi zbog razumijevanja tržišta kao i odabira segmenta tržišta kojem želimo prodavati naše proizvode, tj. skupini osoba ili poduzeća prema kojima se kreira marketinški splet (proizvod, cijena, distribucija i promocija).8 Slika 1: Segmentacija tržišta

Izvor: Ćorić, V. (2017) Segmentacija tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Poljoprivredni fakultet, Osijek

Segmentacija je dakle podjela tržišta na posebne skupine odnosno grupe potrošača koji imaju zajedničke osobine, te odabir tržišnih segmenata na koje će proizvođači ciljati. Danas segmentaciju koriste svi, i proizvođači na veliko i na malo, industrijski proizvođači, ponuđači usluga itd., a sve zbog veće i jače konkurentnosti poduzeća, koja se međusobno natječu koja će imati bolju segmentaciju i strategiju dobivanja novih potrošača. S druge

8 Skopur, M. (2018) Ponašanje potrošača uslijed segmentacije tržišta, Požega, str. 2

9

strane tu su potrošači koji imaju puno izbora kod kojeg poduzeća kupovati tako da poduzeća sa segmentacijom moraju pogoditi.9

2.1. Razine tržišne segmentacije Postoje 4 razine segmentacije, od najšire prema najužoj: 1. Masovni marketing, 2. Segmentirani marketing, 3. Marketinška niša, 4. Individualni marketing. Sve te razine segmentacije preciziraju kakve proizvode poduzeća proizvode, kakvi su njihovi tržišni segmenti, njihov način pozicioniranja, i njihov utjecaj na potrošače. Ovisno o stupnju širine, najšire će razine segmentacije imati najviše tržišnih segmenata, njihovo će ciljno tržište biti globalno, jer su to uglavnom poduzeća čiji je proizvod poznat po cijelom svijetu, te čiji proizvod koriste svi potrošači.10 Masovni marketing je strategija pokrivanja tržišta u kojoj tvrtka odlučuje ignorirati razlike tržišnih segmenata i privlači jedno tržište s jednom ponudom ili jednim proizvodom. Masovni marketing nema definiranih tržišnih segmenata; oni na tržište postavljaju univerzalan proizvod; proizvod koji će odgovarati svima u svakom trenutku, u svako vrijeme i na svakom mjestu. Dakle potrebe kupaca nameću potrebu poduzećima da koriste masovni marketing; i upravo zato se masovni marketing koristi u poduzećima čiji proizvod koriste svi potrošači. Primjerice sapun. Potrošači imaju potrebu kupovati sapun zbog osobne higijene, i to je proizvod koji je nužan svim potrošačima; iz tog razloga će brend Palmolive koji je dio tvrtke Colgate – Palmolive koristiti masovni marketing.. Segmentirani je marketing razina segmentacije gdje se za razliku od masovnog marketinga definiraju tržišni segmenti na temelju karakteristika potrošača, svoje proizvode prilagođavaju potrebama potrošača. Segmentirani marketing nije namijenjen svakom potrošaču individualno. Ovdje se potrošači dijele na segmente, prema pretpostavkama kako oni vide proizvod i kako ga žele koristiti. Za marketing prilagođen kupcu zadužen je individualni marketing. Kod segmentiranog marketinga dakle, poduzeće će sastaviti tržišne 9 Pokrajac, D. (2017) Povezanost segmentacije i ponašanja potrošača, Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković», Pula, str. 2 10 Pokrajac, D. nav. dj., str. 4

10

segmente na temelju potreba ljudi i kako oni potencijalno doživljavaju proizvod, tržišne segmente će uspostaviti tako što će uzeti u obzir čimbenike potrošača, odredit će dobnu skupinu, stil življenja (poslovni ljudi...) te na temelju toga će formirati tržišne segmente. Treća je razina segmentacije marketinška niša koja je već više određenija od masovnog i segmentiranog marketinga. Tržišna niša je određena, uže definirana skupina ljudi unutar tržišnog segmenta čije potrebe nisu zadovoljene – to može biti iz bilo kakvih razloga, ovisno o vrsti proizvoda. Tržišna niša jesu ljudi koji imaju drugačije karakteristike i potrebe, te koji traže specijalizaciju. Posljednja razina segmentacije je individualni marketing. To je fokus na jednog potrošača; svakog potrošača posebno. Primjer individualnog marketinga jesu krojačnice koje kroje hlače, majice ili bilo koje tekstilne stvari prema mjerama određenog potrošača. Svaki radnik o odjelu orijentira se na svoj dio: jedan će se orijentirati na visoke potrošače, jedan na niske, jedan na fizički jače, drugi na fizički slabije itd. Individualni marketing je potpuna suprotnost masovnom marketingu – ne koristi masovne medije kao svoje oglašavanje, imaju različitiji spektar usluge itd.11

11 Pokrajac, D., nav. dj., str. 7

11

3. FUNKCIJE TRŽIŠTA Uvijek prisutna konkurencija faktor je koji određuje postojanje različitih funkcija tržišta. Na tržištu opstaju samo oni sudionici koji se svojim poslovanjem najbolje prilagode potrošačima. Oni koji to nisu u stanju učiniti neće opstati na tržištu jer će ih potisnuti konkurencija. Sudionici tržišta trebaju težiti da budu jedan korak ispred konkurencije u cilju sigurnog opstanka i stjecanja većih koristi u odnosu na druge sudionike.12 Kao glavne funkcije tržišta mogu se izdvojiti: 

alokacijska funkcija,



selekcijska funkcija,



distribucijska funkcija,

a u novije vrijeme i informacijska (obavjesna) i razvojna (motivacijska) funkcija.

3.1. Alokacijska funkcija Alokacijska funkcija objašnjava sposobnost tržišta da „razmjesti“ određene vrste robe na pojedina mjesta, tj. različita tržišta gdje će se one najviše tražiti. To znači da će mehanizam tržišta odrediti količinu robe tj. njezinu ponudu u odnosu na njezinu potražnju pa ne bi trebalo biti na nekim tržištima previše određene robe, a na drugima nedostatak te robe. Primjer: Dobar primjer za razumijevanje te funkcije može biti prodaja kupaćih kostima u našoj zemlji tijekom godine. Trebala bi biti veća ponuda kupaćih kostima od proljeća do početka jeseni, a manja ponuda u ostalim dijelovima godine. No, u našim trgovinama se često izvan ljetne sezone ne mogu nabaviti ljetni kupaći kostimi, a trgovci odgovaraju da sada nije vrijeme za takve artikle.13

3.2. Selekcijska funkcija Kao prvo, tržište provodi učinkovitu selekciju potrebnih proizvoda. Naime, proizvedena dobra se realiziraju procesom razmjene na tržištu. Djelovanjem ponude i potražnje formira se tržišna cijena koje djeluje kao signal proizvođačima za proizvodnjom 12 Bačić, A., nav. dj., str. 8 13 Zoretić, G., Cingula, M., nav. dj., str. 70

12

onih dobara i usluga koje potrošači potražuju, odnosno koji su potrebni sa stajališta društva kao cjeline.14 Primjer: Većina je doživjela istu stvar pri upisu u srednju školu, kada smo htjeli biti na listi primljenih učenika, tj. iznad crte jer oni ispod crte su „otpali“ i morali su pronaći druge mogućnosti, tj. upisati se u neku drugu školu.15

3.3. Distribucijska funkcija Distribucijska funkcija određuje položaj svih sudionika ekonomskog procesa u primarnoj (osnovnoj) raspodjeli dohotka. To se ostvaruje na način da se uspostavljenim sustavom cijena odnosno njihovih razina i relevantnih odnosa, određuje proporcija učešća svakog sudionika u prisvajanju ostvarenog dohotka.16 Primjer: Sigurno je svatko od vas kupovao za sebe cipele ili neku drugu stvar. Vjerojatno ste prije obišli nekoliko prodajnih mjesta, pogledali cijene, uzeli tu stvar u ruke i razgledali, a možda i isprobali. Tek ste potom odlučili i kupili nešto. Rijetki su ljudi koji uđu u prvi dućan i odmah kupe što ugledaju, nekima je čak teško i isprobati.17

3.4. Informacijska funkcija Informacijska (ili obavjesna) funkcija daje povratne informacije proizvođačima o ispravnosti tržišne politike koju vode i signalizira potrebna unapređenja ili promjene. 18 Potrošači putem tržišta saznaju koji se proizvodi i usluge se nude, a proizvođači saznaju koji proizvodi i usluge se traže. Tržište na taj način pruža informacije o tražnji i ponudi za određenim proizvodima i uslugama, a te informacije se dobiju putem praćenja tržišnih cijena. Učesnici na tržištu, i oni sa strane tražnje, i oni sa strane ponude, informiraju se na tržištu, a zatim na osnovu dobivenih informacija donose ekonomske odluke.19

14 Škvorc, M. (2016) Analiza tržišne ravnoteže, Sveučilište Sjever, Varaždin, str. 9 15 Zoretić, G., Cingula, M., nav. dj., str. 70 16 Bačić, A., nav. dj., str. 9 17 Zoretić, G., Cingula, M., nav. dj., str. 70 18 Bačić, A., nav. dj., str. 9 19 Ćorić, V. (2017) Segmentacija tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Poljoprivredni fakultet, Osijek, str. 10

13

3.5. Razvojna funkcija Tržište na različite načine motivira različite pojedince ili grupe. Dobro informirani potrošači su u stanju da sa istim osobnim ili obiteljskim budžetom zadovolje više potreba od slabije informiranih potrošača. Na primjer posrednici u prometu nekretninama zarađuju koristeći

informacije

o

tržištu

nekretnina,

radnici

nastoje

da

se

zaposle

u

industrijama/privrednim društvima sa najvećim platama itd. U tržišnoj ekonomiji u svim slučajevima u kojima stječu informacije, ljudi nastoje da djeluju u skladu s njima. U okviru toga, dobit se često spominje kao osnovni motiv. Iako profit čini manji dio dohodaka pojedinaca njegova važnost proističe iz motivacije koju on predstavlja za menadžere privrednih društava, koji kombinacijom faktora proizvodnje i koordinacijom rada i kapitala nastoje ostvariti što veći profit u poslovanju privrednih društava.20

3.6. Značaj i rezultati djelovanja tržišnih funkcija Funkcije tržišta nam ukazuju da se na tržištu uvijek susrećemo sa konkurencijom u slučaju kada na odabranom području poslovanja nastupa veliki broj proizvođača, odnosno, monopolska pozicija na tržištu u slučaju kreiranja nove vrijednosti za potrošača, čime stječemo kvalitetne prednosti u odnosu na konkurenciju. Izjednačavajući kupce i prodavače (ponudu i potražnju) na svakom tržištu, tržišna privreda istovremeno rješava tri problema: što, kako i za koga proizvoditi. 1. Što će se proizvoditi određuje se novčanim glasovima potrošača - ne svake 2 ili 4 godine na izborima, već prema njihovim dnevnim odlukama što će kupiti. Novac koji pristiže u blagajne poduzeća omogućava plaće, rente i dividende koje potrošači, kao zaposleni, primaju kao dohodak. Poduzeća su vođena željom da maksimiziraju profite - profite koji su zapravo neto prihodi odnosno razlika između ukupnih prihoda od prodaje i ukupnih troškova. Poduzeća su privučena visokim profitima u proizvodnju dobara s najvećom potražnjom; po istom principu, poduzeća napuštaju područja u kojima gube novac. Relativni troškovi također utječu na proizvodnju i trgovinu među narodima. Tako npr. Japan proizvodi i izvozi potrošnu elektroniku, a uvozi hranu, dok Amerika uvozi potrošnu elektroniku i izvozi hranu. 2. Kako će se stvari proizvoditi određuje se konkurencijom među različitim proizvođačima. Najbolji način za proizvođače da izdrže cjenovnu konkurenciju i 20 Ekonomske funkcije tržišta, https://www.pdfcoke.com/doc/172709065/EKONOMSKE-FUNKCIJE-TR %C5%BDI%C5%A0TA (pristupljeno 25.02.2019)

14

maksimiziraju profite je da održe minimalne troškove uvodeći najefikasnije metode proizvodnje. Zbog toga što su proizvođači poticani željom za profitom, jeftinije metode proizvodnje će zamijeniti skuplje. Povijest je prepuna primjera kako su efikasne tehnologije zamijenile skuplje. Parne mašine su zamijenile konje zato što je para bila jeftinija po jedinici korisnog rada. Diesel i električne lokomotive su zamijenile one na ugalj zbog veće efikasnosti novih tehnologija. U 1990-ima, optička vlakna i svjetlosne komunikacije počinju zamijenjivati tradicionalne bakrene telefonske linije. 3. Za koga se proizvode stvari odlučuje se pomoću ponude i potražnje na tržištima proizvodnih faktora. Tržišta faktora određuju nadnice, zemljišne rente, kamatne stope i profite - cijene proizvodnih faktora. Sabirajući sve prihode od faktora možemo izračunati nacionalni dohodak. Raspodjela dohodaka među stanovništvom je tako određena količinama faktora (sati rada, jutara zemlje, itd.) koje posjeduje i cijenama svakog faktora (nadnice, zemljišne rente, itd.) . Međutim na raspodjelu dohodaka također utječu mnogi utjecaji izvan tržišta. Dohodak pučanstva značajno ovisi o njihovom posjedu odnosno vlasništvu (poput zemlje ili dionica), o stečenim odnosno naslijeđenim sposobnostima, sreći i o stupnju rasne i spolne diskriminacije.21

21 Ekonomske funkcije tržišta, https://www.pdfcoke.com/doc/172709065/EKONOMSKE-FUNKCIJE-TR %C5%BDI%C5%A0TA (pristupljeno 25.02.2019)

15

ZAKLJUČAK Za tržište je bitno da postoji roba koja se nudi na prodaju (ponuda) te potreba za tom robom i kupovna moć da ju se zadovolji (potražnja). Osnovne dimenzije tržišta bez kojih se ono ne može definirati su ljudi, platežna sposobnost, spremnost ljudi, proizvodi ili usluge, vrijeme i prostor. Tržište nije savršen mehanizam koji može rješavati sve probleme u ekonomiji. Ono ima svoje nedostatke koji utječu na ekonomsku nestabilnost pa na njih treba obratiti pozornost pri razmatranju ponude i potražnje. Kako bi poduzeća efikasnije poslovala i imala prednost nad konkurencijom potrebna je identifikacija ciljnog tržišta za koje se smatra da najviše odgovara određenim proizvodima i koje bi potencijalno donijelo najviše profita. Segmentacija pomaže tako da dijeli tržište na demografske, geografske, psihografske i biheviorističke elemente, te tako olakšava poslovanje. Segmentacija je dakle podjela tržišta na posebne skupine odnosno grupe potrošača koji imaju zajedničke osobine, te odabir tržišnih segmenata na koje će proizvođači ciljati. Na tržištu opstaju samo oni sudionici koji se svojim poslovanjem najbolje prilagode potrošačima. Oni koji to nisu u stanju učiniti neće opstati na tržištu jer će ih potisnuti konkurencija. Sudionici tržišta trebaju težiti da budu jedan korak ispred konkurencije u cilju sigurnog opstanka i stjecanja većih koristi u odnosu na druge sudionike. Kao glavne funkcije tržišta se mogu izdvojiti alokacijska, selekcijska te distribucijska funkcija, a u novije vrijeme i informacijska i razvojna funkcija. Izjednačavajući kupce i prodavače (ponudu i potražnju) na svakom tržištu, tržišna privreda istovremeno rješava tri problema: što, kako i za koga proizvoditi.

16

LITERATURA 1. Bačić, A. (2014) Tržišni ciklusi u morskom brodarstvu, Pomorski fakultet, Rijeka 2. Bernik, J. i sur. (2008) Poduzetništvo 2, Školska knjiga, Zagreb 3. Ćorić, V. (2017) Segmentacija tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Poljoprivredni fakultet, Osijek 4. Pokrajac, D. (2017) Povezanost segmentacije i ponašanja potrošača, Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković», Pula 5. Skopur, M. (2018) Ponašanje potrošača uslijed segmentacije tržišta, Požega 6. Škvorc, M. (2016) Analiza tržišne ravnoteže, Sveučilište Sjever, Varaždin 7. Zoretić, G., Cingula, M. (2006) Gospodarstvo 1, Školska knjiga, Zagreb

Internetske stranice: 1. Ekonomske funkcije tržišta, https://www.pdfcoke.com/doc/172709065/EKONOMSKE-

FUNKCIJE-TR%C5%BDI%C5%A0TA (pristupljeno 25.02.2019) 2. Tržište:

pojam,

funkcije,

značaj

u

savremenoj

privredi,

https://www.dropbox.com/s/2xmb6err7frmxih/Seminarski%20rad%20%20(makroekonomija)%20trziste%20(16).doc?dl=0 (pristupljeno 25.02.2019) 3. Važniji

pojmovi

o

tržištu

i

istraživanje,

http://www.seminarski-

diplomski.co.rs/MARKETING/VaznijiPojmoviTrziste.html (pristupljeno 25.02.2019)

17