Jure Radic Betonske Konstrukcije 1 - Prirucnik.pdf

BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK • Jure Radic i suradnici Recenzenti:

•

Prof.dr.sc. Drazen AniCie, redovni profcsor u miru, Gradevinski fakultct Sveucilista 1.1. Strossmayera u Osijeku

•

Profemerit.dr.sc. Ivan Tomicie, Gradevinski fakultet Svcucilista u Zagrcbu

•

Prof.dr.sc. Roko :lamie, izvanrcdni profesor Fakultcta za gradevinarstvo i gcodcziju Svcucilista u Ljubljani

Jure Radic i suradnici

Urednik izdanja:

Prof.dr.sc. Vinko Candrlic Strucni redaktor:

Prof.dr.sc. Drazcn AniCie Tehnicki urednik:

Alex Kindij

BETONSKE KONSTRUKCIJE PRIRUCNIK

Lektor:

1adranka Ra(Jie, prof. Likovno rjesenje omota:

Ticija Piculin elf> - Katalogizacija u Jlublikaciji Nacionalna i svcucilisna knjiznica, Zagrcb

UDK 624.012.4 (075.8) 691.32 (075.8) RADle, Jure Betonske konstrukcijc : prirucnik / Jure Rudie i suradnici. - Zagreb: Hrvatsku s.veuCilisna naklada : Sveuciliste u Zagrebu, Gradcvinski fakultct : Andris, 2006. - (Udzbenici SveuCilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis)

953-169-126-6 ISBN naklada)

(Hrvatska

I. Betonske konstrukcijc -- Udzbcnik

svcucilisna HRVATSKA SVEUCILISNA NAKLADA SVEUCILISTE U ZAGREBU - GRADEVINSKI FAKULTET ANDRIS

460127033 Zagreb, 2006.

BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK • Jure Radii i suradnici Recenzenti:

•

Prof.dLSC. Drazen AniCi6, redovni profesor u miru, Gradevinski fakultet Sveucilista 1.1. Strossmayera u Osijeku

•

Prof.cml:rit.dr.sl:. Ivan TomiCi6, Gradevinski fakultet SveuCilista u Zagrebu

•

PmLdLsc. Roko Zarnic, izvanredni profesor Fakulteta za gradevinarstvo i geodeziju Sveucilista u Ljubljani

Jure Radii i suradnici

Urcdl1ik izdanja: ProLdr.sc. Vinko Candrli6 Slrucni redaktor: Prof.dr.sc. Drazen AniCic Tehnicki urednik: Alex Kindij

BETONSKE KONSTRUKCIJE PRIRUCNIK

Lektor: ladranka Radi6, prof. Likovno rjesenje omota: Ticija Piculin CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica, Zagreb

UDK 624.012.4 (075.8) 691.32 (075.8) RADle, Jure Betonske konstrukcije : prirucnik / Jure Radic i suradnici. - Zagreb: Hrvatska s,veucilisna naklada : Sveuciliste u Zagrebu, Gradevinski fakultet : Andris, 2006. - (Udzbenici SveuCilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) ISBN 953-169-126-6 naklada)

(Hrvatska

I. Betonske konstrukcije -- Udzbenik

sveucilisna HRVATSKA SVEUCILISNA NAKLADA SVEUCILISTE U ZAGREBU - GRADEVINSKI FAKULTET ANDRIS

460127033 Zagreb, 2006.

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

POPIS AUTORA PO POGLAVLJIMA I.

UVOD prof.dr.se. Jure RADIC mr.se. Mihaela ZAMOLO

II.

MA TERIJALI prof.dLse. Dubravka BJEGOVIC doe.dLse. Ivana BANJAD PECUR Emilija BARISIC prof.dr.se. Dunja MIKULIC mLse. Ruziea ROSKO VIC due. Marijan SKAZLIC mLse. Irina STIPANOVIC dr.se. Nina STIRMER

III.

SUVREMENI PRISTUP PRORACUNU KONSTRUKCIJA doe.dLse. Zlatko SAVOR mr.se. Ana MANDIC mr.se. Igor GUKOV

IV.

DJELOV ANJA prof.dLse. Jure RADIC doe.dLse. Zlatko SAVOR mLse. Ana MANDIC

V.

OSNOVE PRORACUNA prof.dLSC. Zorislav SORIC prof.dLse. Srecko PICULIN

Tisak: mtg-topgraf, Velika Goriea, 2006.

mr.se. Mihaela ZAMOLO

Tiskano potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

mLse. Tomislav KISICEK

5

\'1

(>BLIKOVANJE I KONSTRUIRANJE POSEBITOSTI

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

doe.dr.se. Ziatko SAVOR Alex KlNDIJ

SADRZAJ

Zana BANIe VII.

MEDUOVISNOST KONSTRUKCIJE I TEHNOLOGIJE IZVEDBE due. Jovo BESLAe

P( >PIS AUTORA PO POGLAVLJIMA

5

SADRZAJ

7

PREDGOVOR

21

(>ZNAKE

23

Alex KlNDIJ Davor BANIe

I. POGLAVLJE - UVOD .......................................................................................... 49 VIII.

TRAJNOST KONSTRUKCIJA prof.dr.se. Jure RADle

1.1

POCETCI PRIMJENE BETONA U SVIJETU lUNAS ......................... 51

1.2

USKLADIVANJE HRV ATSKOG ZAKONODAVSTV AS EUROPSKlM ................................................................................................. 57

1.3

ZAKONODAVSIVO EU............................................................................. 58

1.4

NOVO ZAKONODAVSTVO RH............................................................... 60

1.4.1

Ugradnja naceia Novog pristupa i Opceg pristupa ....................................... 60

1.4.2

Transpozieija Direktive za gradevne proizvode u zakon.............................. 62

1.4.3

Implementacija Direktive za gradevne proizvode ........................................ 04

mr.se. Jelena BLEIZIFFER mr.se. Damir TKALCIC

IX.

STRUKTURA I ODREDBE TEHNICKOG PROPISA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE LinoFUCIC

1.4.3.1 Donescnc nove hrvatske norme ..................................................................... 65

1.4.3.2 Uspostava sustava za potvrdivanje sukladnosti ............................................. 66 1.4.3.3 Tehnicki propis za betonske konstrukeije ..................................................... 70

II. POGLAVWE - MATERIJALI .......................................................................... 71 UVOD .............................................................................................................. 73 2.1

BETON ............................................................................................................ 76

2.1.1

Opcenito ........................................................................................................... 76

2.1.2

Podjela bctona ................................................................................................. 76

2.1.3

Tehnicka svojstva............................................................................................. 77

2.1.3.1 Svjezi bcton ...................................................................................................... 77

.:.1.3.2 Oc'Vrsnuli beton ............................................................................................... 85 2.1.3.3 Trajnost betona ............................................................................................... 89 2. I .4

6

Potvrdivanje sukladnosti betona .................................................................... 107

7

2.1.'1.1 2. 1.4.2 2.1.4 .3 2.1.4.4

Plan llZorkovanja i ispitivanja ............................................................ ............. 108 Kritc.:riji sukladnosti t1acne evrstoce ...... ......................................................... 108 Krilc.:riji sukladnosti vlacne cvrstoce cijepanjem ............................ ............... 110 Kritcriji sukladnosti otpornosti betona na smrzavanje i na smrzava nje sa soli za odmrzavanje ............................................ .................... .................... . 110 2. 1A.5 Kritcriji sukladnosti posebnih svojstava ..... ............................... ....... .. .. ......... 111 2. 1.4 .6 Nesukladnost proizvoda ......... ....... ........ .. ............ ............................................ 114

2.3.4 .U.4.1 .U .4.2 2.3.4.3

Kontrola i potvrdivanje sukladnosti cementa ........................................ .. .. ... 152 Obveze proizvodaca .......... ... ....... .. .. ........... .. ............ .. .... ..... ....... ............... ..... . 154 Obveze ovlastene osobe .. ............................. .. ...... .. ........ ............................. .. .. 155 Statisticki kriteriji sukladnosti ........................................................................ 155

'2.4

AGREGAT ........ .. .. ................ ................. ....... ................................................. 160

2.4.1

Tehnicka svojstva agregata za beton .... ......... .. .......... ......................... ............ 161

2.1.5

2.4.1.1 Granulometrijski sastav frakcije agregata .. ... .... ....... ........... .............. ............ 161 2.4.1.2 Sadrzaj sitnih cestica ................................................... .. .... .. ........................ .... 164

Tvornicka kontrola proizvodnje ..................................................................... 115

2. 1.6 Odredivanje sastava betona .. ...................................... .. .................................. 117 2.1.6.1 Sastav projektiranog betona ........ ............................................................. .. .... 117 2.1.6.2 Specifikacije betona ....................... .. .... ........................................................ .. . 125 2.2

ARMATURA ....................................... ...... ............... ........ ................ .. ........... 127

2.2.1

Tehnicka svojstva .. ........ ............................................................................ ... .... 128

2.2.1.1 Celik za armiranje ..... .. ........................ .. .......................................................... 128 2.2.1 .2 Celik za prednapinjanje .................................................................................. 133

2.4.1.3 Oblik zrna krupnog agregata .. .............. ........................................ .................. 164 2.4.1.4 Otpornost na droblj e nje krupnog agregata ................................................... 165 2.4.1.5 SadrZaj sulfata topljivog u kiselini ........................ ........................... .. ...... ..... .. 165 2.4.1.6 SadrZaj ukupnog sumpora .................. ................ .. ............. ........ .. ................... 165 2.4.1.7 Sadrzaj klorida ................................................................................................. 166 2.4.1.8 Gustoca zrna i upijanje vode ............. .......... ................. .......... ........................ 166

2.2.2

Ispitivanje ......... ............................... .... .. ........ ................ ....... ................ ............ 136

2.2.3

Dokazivanje uporabljivosti i potvrdivanje sukladnosti .................... .. ......... .. 137

2.2.4

Ugradnja armature .......................................................................................... 137

2.2.5

Kontrola armature prije betoniranja ................... ...... .................................... 138

2.3

CEMENT .................................... .. ................................................ .. ................ 138

2.4. 1.10 Mineralosko-petrografski sastav agregata ........................................ .. .......... . 166 2. 4.1.11 Otpornost na smrzavanje krupnog agregata ................................................. 166 2.4.1.12 Otpornost na abraziju .... .. ..................................... .......................................... 167 2.4.1.13 Alkalno reaktivni sastojci ........... .. ........................ .................... .............. ......... 167 2.4.1 .14 Sadrzaj skoljaka u krupnom agregatu .. .. ..................... .. ............... ...... ............ 167 2.4.1.15 Skupljanje agregata uslijed susenja .............. ....................... ....................... .. .. 168 2.4.1.16 SadrZaj raspadnutog dikalcijevog silikata i raspadnutog zeljeza ..... .... ........ 168

2.3.1

Priroda i povijest primjene cementa ......................................... .. ................... 138

2.4.2

Tehni cka svojstva laganog agregata za beton ............. .. ...................... .......... 168

2.3.2 2.3.2.1 2.3.2.2 2.3.2.3 2.3.2.4 2.3.2.5 2.3.2.6 2.3.2.7

Vrste cementa, sastav i oznacavanje .................. ................ .. ................ .. .. ...... 140 Cementi opce namjene ............................................................ .. ..... .... ............ 144 Cement opce namje ne niske topline hidratacije .......... ..... ........ .. ........ .. ........ 144 Metalurski cement niske rane ('Vrstoce ............................. ............... ............. 147 Posebni cement vrlo niske topline hidratacije ............ .................................. 147 Sulfatnootporni cement .............................................. ... .................. .. ............. 147 Bijeli cement ..... .. ................................................ .. ....... ........ ........................ .. .. 148 Aluminatni cement ....................... ....................................... .. ............. .. ....... .... 148

2.4.3

Potvrdivanje sukladnosti i dokaziva nje uporabljivosti ... .. ............ .............. .. 168

2.4.4

Kontrola agregata prije proizvodnje betona ................... .. ...... ... .. ...... ........... 169

2.4.5

Odrzavanje svojstava agregata ....................................................................... 169

2. 5

DODACI BETONU ........... .. ................... ........................................... ............ 169

2.5.1

Primjena dodataka betonu .......................... .... .. .......... .... ...... .. ...... .. ............... 169

2.3.3 2.3.3.1 2.3.3.2 2.3.3.3

Svojstva i ispitivanja cementa ...................................................... .. ............ .. ... Mehanicki i fizikalni zahtjevi ............... ... ...... ....................... .................. ......... Kemijski zahtjevi ........... ... .. .. ...................................... .................... .... ...... ..... .. Zahtjevi za trajnost.. ..... ...... .. ......................................................................... ..

149 149 152 152

,.

I ~

1 "f

2.5.2 Kemijski dodaci ...................... .... ...... ...... ............................... .... ................. ..... 170 2. 5.2.1 Tehnicka svojstva kemijskih dodataka ................ .. ......................................... 171 2.5.2.2 Posebni zahtjevi ...... .. ..... ...................... ............................................................ 175

t

2.5.3 Mineralni dodaci .. ... ............................................... ... .. ....... .. .. ............... ....... ... 1H4 2.5.3. 1 Tehni cka svojstva mineralnih dodataka .................... .......... .... .. ......... .. ......... I H5 2.5.4

8

I I

2.4. 1.9 Sastojci koji utjecu na brzinu vezanja i o('VfsCivanja betona ... ..................... 166

~l

Potvrdiva nje sukladnosti dodataka bctonu ............ ................ ...... .. ............... 19 1

~.

9

- .. ",~

L I Kcmijski doliaci ............................................................................................... 191

1\1 im:ralni dodaci ............................................................................................. 191 i(ontrola dodatka betonu prije proizvodnje betona i dodatka mortu injt:ktiranje prije injektiranja ..................................................................... 192

la

2.8"UJ Proizvodi za injektiranje (HRN EN 1504-5) ................................................. 223 .:.8.4.7 Proizvodi za sidrenje armature (prEN 1504-6) ............................................. 225 .2.:-1.4.:-1 Proizvodi za zastitu armature od korozije (prEN 1504-7) ........................... 225 2.:-15

Svojstva i ispitivanja ........................................................................................ 225

Lil

VODA ............................................................................................................... 193

.:.11.1

Voda za izradu betona .................................................................................... 193

2.il.2

Voda za njcgu betona ..................................................................................... 194

Potvrdivanje sukladnosti ................................................................................. 2.:-1.6.1 Propisi .............................................................................................................. 2.8.6.2 Odredbe Dodataka ZA niza HRN EN 1504-2 do -7 .................................... 2.:-1.6.3 Kontrola kvalitcte i vrednovanje sukladnosti, HRN EN 1504-8 .................

2.6.3

Kontrola i potvrdivanje prikladnosti .............................................................. 194

2.<>.

2.7

PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI ....................................... 196

2.7.1

Op6enito ........................................................................................................... 196

III. POGLAVUE - SUVREMENI PRISTUP PRORACUNU KONSTRUKCIJA ................................................................. 245

2.7.2

Zahtjevi prema normi HRN EN 13369 ......................................................... 197

:1.1

EUROPSKE NORME I HRVATSKE NORME ........................................ 247

2.7.3

Dokazivanje uporabljivosti, potvrdivanje sukladnosti .................................. 202

3.2

BITNI ZAHTJEVI NA GRADEVINSKU KONSTR UKCIJU ................. 251

2.7.4

Gradenje s predgotovljenim betonskim elementima .................................... 202

3.3

PRORACUNSKE SITUACIJE, UPORABNI VIJEK I TRAJNOST ...... 254

3.4

GRANICNA STANJA U KONSTRUKCIJAMA. ...................................... 256

2.8

PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZASTITU I POPRAV AK BETONSKIH KONSTRUKCIJA ................................................................. 211

3.5

DEFINIRANJE DJELOV ANJA NA KONSTR UKCIJE .......................... 261

3.6

OSIGURAV ANJE KV ALI TETE ................................................................ 264

211

3.7

LITERATURA ............................................................................................... 265

211 212

IV. POGLAVLJE - DJELOVANJA........................................................................ 267

Opcenito ........................................................................................................... 2.8.1.1 Uvod ................................................................................................................. 2.8.1.2 N orme specifikacije za proizvode i sustave ................................................... 2.8.1.3 Os tale nor me koje se primjenjuju za popravak i zastitu ..............................

2.8.1

211

2.:-16

242 242 242 243

LlTERATURA ............................................................................................... 243

Projcktiranje .................................................................................................... 213 2.8.2 2.8.2.1 Odredbe TPBK ................................................................................................ 213

4.1

UVODNO ....................................................................................................... 269

4.2

VLASTITA TEZINA ..................................................................................... 270

2.8.2.2 Odabir proizvoda iii sustava ........................................................................... 214

4.3

PUZANJE, SKUPLJANJE I PREDNAPINJANJE ................................... 271

Izvodenje zastite i popravka i odrZavanjc nakon izvodenja ......................... 216 2.8.3.1 Odredbe TPBK ................................................................................................ 216 2.8.3.2 Op6i zahtjevi za izvodcnje (HRN EN 1504-10) ............................................ 217

4.4

UPORABNA OPTERECENJA ZGRADA ................................................ 276

4.5

PROMETNA OPTERECENJA MOSTOV A ............................................. 282

4.5.1

Cestovni mostovi ............................................................................................. 282

4.5.2

PjeSacki mostovi .............................................................................................. 293

4.5.3

Zeljeznicki mostovi ......................................................................................... 295

4.6

OPTERECENJE SNIJEGOM ...................................................................... 302

4.7

OPTERECENJE VJETROM ....................................................................... 314

4.7.1

Tlak vjetra na zgrade ...................................................................................... 315

2.8.3

Vrste proizvoda i sustava ................................................................................ 218 2.8.4 2.8.4.1 Glavni kemijski tipovi i sastojci proizvoda i sustava (prcma HRN EN 1504-1) ............................................................................... 218 2.8.4.2 Vrste proizvoda i sustava ................................................................................ 219 2.8.4.3 Proizvodi i sustavi za povrsinsku zastitu (HRN EN 1504-2) ........................ 220 2.8.4.4 Proizvodi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak (HRN EN 1504-3) ........................................................................................... 221 2.8.4.5 Proizvodi za konstrukcijsko ojacanje (HRN EN 1504-4) ............................. 223

10

11

4.7.2

Tlak vjetra

4.S

TO I' LI NSKA DJELOV ANJA ...................................................................... 329

4XI

Tl:l1lpl:raturne promjene u zgradama ............................................................ 330

-!'S.2

Tl:mpl:raturne promjene kod mostova .......................................................... 335

..I.\)

P()ZAR ............................................................................................................ 342

4.\).1

Djelovanja na konstrukcije izlozene pozaru ................................................. 342

4.9.2

Primjeri tablicnih postupaka provjere elemenata na pozar.. ....................... 348

4.W

DJELOVANJA PRI IZVEDBI .................................................................... 352

4.10.1

Pojedina opterecenja pri izvedbi .................................................................... 352

4.10.2

Kombinacije djelovanja opterecenja pri izvedbi ........................................... 356

4.11

IZV ANREDNA DJELOV ANJA UZROKOV ANA UDAROM ............. 360

4.12

POTRESNO DJELOV ANJE ........................................................................ 363

4.12.1

Elasticni spektar odziva .................................................................................. 365

4.12.2

Proracunski spektar odziva ............................................................................ 366

4.12.3

Faktor ponasanja ............................................................................................. 368

4.12.4

Potresno djelovanje na zgrade vezano uz metode proracuna ..................... 370

4.12.5

Potresno djelovanje na mostove vezano uz metode proracuna .................. 373

4.13

PRORACUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA I MJERODAVNE KOMBINACIJE ............................................................................................. 377

4.13.1

Kombinacije djelovanja za zgrade ................................................................. 378

4.13.2

Pojednostavnjena provjera konstrukcija zgrada ........................................... 382

4.13.3

Kombinacije djelovanja za mostove .............................................................. 383

4.14

LITERATURA ............................................................................................... 396

n
mostove ................................................................................... 323

V. POGLAVLJE - OSN OVE PRORACUNA ....................................................... 399

).3. J

Ploce ................................................................................................................. 425

.~ ..\.2

Grede ................................................................................................................ 434

.~.:U.I

Proracun nosivosti na savijanje ...................................................................... 435

'U.2.2 Proracun nosivosti na poprecnu silu .............................................................. 440 5.3.2.3 Posmik izmedu hrpta i pojasnice .................................................................... 466 5.3.2.4 Torzija .............................................................................................................. 469 5.3.2.5 Granicna stanja uporabljivosti ....................................................................... 475 5.3.3

Proboj ............................................................................................................... 496

5.3.4

Stupovi .............................................................................................................. 506

5.3.4.1 Stupovi optereceni sarno uzduznom silom .................................................... 508 5.3.4.2 Stupovi optereceni uzduznom silom i momentom savijanja ........................ 514 5.3.5

Zidovi ............................................................................................................... 532

5.3.6

Pojedinosti armiranja ...................................................................................... 533

5.4

BETONSKE KONSTRUKCIJE ZGRADA OTPORNIH NA POTRES ................................................................................................... 537

5.4.1

Uvod ................................................................................................................. 537

5.4.2 5.4.2.1 5.4.2.2 5.4.2.3 5.4.2.4 5.4.2.5

Svojstva zgrada otpornih na potres ................................................................ 541 Potresna otpornost zgrada .............................................................................. 541 Konstrukcijska pravilnost ............................................................................... 544 Ki'iteriji pravilnosti u tlocrtu ........................................................................... 545 Kriteriji pravilnosti po visini ........................................................................... 546 Kriteriji za torzijske ucinke - priblizni proracun .......................................... 547

5.4.3 5.4.3.1 5.4.3.2 5.4.3.3 5.4.3.4 5.4.3.5 5.4.3.6 5.4.3.7

Poracun konstrukcije ...................................................................................... 549 Mode1iranje ..................................................................................................... 549 Slucajni torzijski uCinci ................................................................................... 550 Metode proracuna ........................................................................................... 550 Proracun pomaka ............................................................................................ 557 Nekonstrukcijski e1ementi .............................................................................. 558 Koeficijenti ponasanja .................................................................................... 559 Razredi vaznosti i faktori vaznosti ................................................................. 560

5.1

UVOD .............................................................................................................. 401

5.1.1

Osnovni pojmovi armiranog bctona .............................................................. 401

5.1.2

Hrvatske nor me za projektiranje betonskih konstrukcija ............................ 402

5.2

OSNOVE PRORACUNA BETONSKIH KONSTRUKCIJA .................. 402

5.4.4 Provjera sigurnosti ........................................................................................... 562 5.4.4.1 Granicno stanje nosivosti ................................................................................ 562

5.3

DIMENZIONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA ...... 423

5.4.4.2 Granicno stanje uporabljivosti ....................................................................... 564

12

13

.~A ..1

S.·L5.1

Matcrijali .......................................................................................................... 565 Ikt<m ................................................................................................................ 565

.~..!.").2

:\rmatura - celik za armiranje ........................................................................ 565

).7

SREDSTVA ZA PREDNAPINJANJE ....................................................... 640

SA.i)

Vrste konstrukcija i faktori ponasanja ........................................................... 566

·'.K

OSNOVE PRORACUNA PREDNAPETlH KONSTRUKCIJA ............ 643

:'l.U).1

Vrste konstrukcija ........................................................................................... 566

'l,K, I

Uvod ................................................................................................................. 643

~X2

UCinei prednapinjanja ..................................................................................... 644

~.~.3

Prednapeti beton ............................................................................................. 649

~.()

POPIS LITERATURE .................................................................................. 662

:'i.·Lld I'aktori ponasanja ............................................................................................ 567

5.4.7

Odredbe za proracun i pravila armiranja ...................................................... 570

5.4.7.1 Kriterij lokalne nosivosti ................................................................................. 570 5.4.7.2 Kriterij prema kapacitetu nosivosti ................................................................ 570

VRSTE PREDNAPINJANJA ...................................................................... 63K

5.4.7.3 Kriterij lokalne duktilnosti ............................................................................ 570 5.4.7.4 Konstrukcijska redundantnost (staticka neodredenost) .............................. 571

VI. POGLAVLJE - OBLIKOVANJE I KONSTRUIRANJE

POSEBITOSTI ...................................................................... 665

5.4.7.5 Nosivosti drugog red a ..................................................................................... 572 5.4.7.6 Posebne dodatne mjere .................................................................................. 572

UVOD .............................................................................................................. 667

5.4.7.7 Provjera sigurnosti ........................................................................................... 573 5.4.7.8 Odredbe za sidrenja i preklope ...................................................................... 573

h.1

PRA VILA ARMIRANJA ............................................................................. 668

Odredbe za konstrukcijske elemente ............................................................. 577 5.4.8 5.4.8.1 Odredbe za grede ............................................................................................ 577

h.2

NAJMANJA DEBLJINA ZASTITNOG SLOJA ....................................... 668

5.4.8.2 Odredbe za stupove ......................................................................................... 584 5.4.8.3 Dodatne mjere za okvire sa zidanom ispunom ............................................. 592 5.4.8.4 Odredbe za cvorove greda-stup ..................................................................... 596

IJ.3

CELIK ZA ARMIRANJE ............................................................................. 672

1>.3.1

Prionljivost betona i armature ........................................................................ 672

(>.3.2

Sidrenje armature ............................................................................................ 674

5.4.8.5 Odredbe za nosive zidove ............................................................................... 601 5.4.8.6 Odredbe za stropove ....................................................................................... 616

h.3.3

Nastavljanje armature ..................................................................................... 677

().3.4

Tablice za brzo odredivanje duljine sidrenja i preklopa .............................. 680

5.4.8.8 Prethodno dimenzioniranje rubnih elemenata armiranobetonskih zidova 625

bJ.5

Dodatna pravila za rebrastu armaturu promjera veCih od 32 mm .............. 682

Naeionalni dokumenti za primjenu u RH (NAD-ovi) ................................. 625

h.3.6

Snop armature ................................................................................................. 683

5.4.9.1 Naeionalni dokument za primjenu norme HRN ENV 1998-1-2 ................. 625

11.-'1.7

Savijanje jednim dijelom vee ugradene armature ......................................... 686

h.3.8

Preklapanje mreZa u dvije razine ................................................................... 686

(1.4

KONSTRUKCIJSKA PRAVILA PREDNAPETlH KONSTRUKCIJA. 688

h.4.1

Granicno stanje uporabljivosti ....................................................................... 688

h"!.2

Najmanje udaljenosti uzadi i natega .............................................................. 690

()A.3

Annatura prednapetih konstrukeijskih elemenata ....................................... 691

h.4.4

Najmanji razred evrstoce betona u trenutku prednapinjanja ...................... 694

h.t5

Vodenje natega ................................................................................................ 695

il.·i.6

Dodatna naceia za vanjsko prednapinjanje bctonskih mostova .................. 697

5.4.8.7 Proracun na potres predgotovljenih betonskih zgrada ................................ 617

5.4.9

5.4.9.2 Nacionalni dokument za primjenu norme HRN ENV 1998-1-3 ................ 627 5.5

PREDNAPETI BETON ................................................................................ 628

5.5.1

Uvod ................................................................................................................. 628

5.5.2

Osnovni pojmovi prednapetoga betona ......................................................... 629

5.5.3

Svojstva gradiva ............................................................................................... 631

5.5.3.1 5.5.3.2 5.5.3.3 5.5.3.4

Beton ................................................................................................................ 631 Celik za prednapinjanje .................................................................................. 632 Mort za injektiranje i cijevi natega ................................................................ 636 Sidra i spojke ................................................................................................... 637

14

15

!lA.7

l'odrucjl: sidrl:nja pri naknadnom napinjanju ............................................... 700

hA.X

I'olozaj i raspored spojki ................................................................................. 701

hA.()

Zaslitnc cijevi natega ...................................................................................... 704

6.4.10

Injl:ktiranje ....................................................................................................... 706

6.5

TLACNO OPTERECENI STUPOVI... ....................................................... 708

6.5.1

Uzduzna armatura .................................................... ·...... ·.............. ·................ 708

6.5.2

Poprecna armatura .................................................................................. ·....... 709

6.5.3

Najmanja konstrukcijska armatura ................................................................ 710

6.5.4

Armiranje armiranobetonskih stupova za udar vozila ................................. 710

6.5.5

Betonski stupovi - ovijanje plasticnih zglobova ............................................ 712

6.5.6

Armatura za ovijanje ....................................................................................... 713

6.5.7

Duljina plasticnog zgloba - visina ovijanja zgloba ........................................ 714

7.1

OPCENITO ..................................................................................................... 741

6.5.8

Sprecavanje izvijanja uzduzne armature ....................................................... 715

7.2

RAZREDBA I SPECIFlKACIJE ................................................................ 742

6.6

GREDE I PLOCE .......................................................................................... 715

7.2.1

Razredi izlozenosti .......................................................................................... 743

6.6.1

Uzduzna armatura ............................................................................ ·.............. 716

7.2.2

Razredi svojstava betona ................................................................................ 747

6.6.2

Sidrenje armature u polju na krajnjem osloncu ............................................ 717

7.2.3

Specifikacije ..................................................................................................... 749

6.6.3

Sidrenje donje armature na srednjem osloncu ............................................. 718

7.3

PROJEKTIRANJE SASTAVA BETONA .................................................. 762

6.6.4

Poprecna armatura .......................................................................................... 718

7A

6.6.5

Torzijska armatura .......................................................................................... 721

PROIZVODNJA I SUKLADNOST KV ALI TETE PROIZVODNJE BETONA .......................................................................... 768

6.7

PUNE PLOCE BETONIRANE NA GRADILISTU ................................. 721

7.4.1

Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti ................................................... 768

6.7.1

Armiranje slobodnih rubova ploce ................................................................ 721

7.4.2

Pogoni, organizacija i kontrola proizvodnje betona ..................................... 773

7.'1.3

Isporuka betona ............................................................................................... 779

6.8

KRATKE KONZOLE ................................................................................... 722

7.4.4

Mjere u slucaju nesukladnosti kvalitete proizvedenog betona .................... 780

6.9

OBLIKOV ANJE CVOROVA ...................................................................... 725

7.4.5

OznaCivanje betona ......................................................................................... 780

6.9.1

Rubni evor okvira - negativni moment (vlak izvana) ................................... 725

7.5

IZVEDBA BETONSKlH KONSTRUKCIJA ............................................ 781

6.9.2

Rubni evor okvira - pozitivni moment (vlak iznutra) ................................... 726

7.5.1

Projekt i dokumentiranje izvedbe .................................................................. 781

6.9.3

Stubisni podesti ............................................................................................... 727

7..'i.2

Skele i opiate .................................................................................................... 782

6.9.4

Vanjski (bocni) cvor okvira ............................................................................ 728

7.5.3

Armatura i armiranje ...................................................................................... 785

6.9.5

Unutarnji evor okvira ............................................................. ·........................ 731

16

fl.IO

ZIDNI NOSACI ............................................................................................. 732

(1.11

ARMIRANOBETONSKI ZIDOVI ............................................................. 732

1l.II.l

Vcrtikalna armatura ........................................................................................ 733

h.II.2

I lorizontalna armatura ................................................................................... 733

0.12

MONTAZNI STROPNI SUSTAVI ............................................................. 735

ILl

Poprecna raspodjela opterecenja ................................................................... 735

n.I.2.2

Montazni sustavi s naknadno izvedenom armiranobetonskom plocom ..... 735

fLI"

LITERATURA ....................................................................... .'....................... 737

VII. POGLAVLJE - MEDUOVISNOST KONSTRUKClJE I TEHNOLOGIJE IZVEDBE ............................................ 739

17

;\1

IZVODENJE TRAJNIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA I KONTROLA KV ALI TETE ....................................................................... 867

:U.I

Povezanost izvedbe i trajnosti betonske konstrukcije .................................. 867

.'i.,,~,2

Njega betona .................................................................................................... 869

;;.,\,3

Kontrola kvalitete ............................................................................................ 870

:--I.S

ODRZAV ANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA. .................................. 872

:--lSI

Osnovno

Klizani beton .................................................................................................... 812

:--IS2 ;".'1.1.1 1;,).2.2 :--I.S.2.3

Radovi na odrzavanju konstrukcija ................................................................ 874 Pregledi konstrukcija ...................................................................................... 876 UObicajeni radovi na oddavanju betonskih konstrukcija ............................ 882 Sanacije i rekonstrukcije ................................................................................. 883

7.6.5

Kolnicki bet on ................................................................................................. 814

.'1S3

Baza podataka i «servisna knjizica» konstrukcije ......................................... 884

7.6.6

Hidrotehnicki beton ........................................................................................ 817

:--1 •.'1.4

Zastita i popravci betonskih konstrukcija ..................................................... 887

7.6.7

Valjani beton ................................................................................................... 818

:--I,()

7.7

NESUKLADNOST I NAKNADNO ISPITIV ANJE BETONA U KONSTRUKCIJI ........................................................................................... 822

PLANIRANJE UPORABNOG VIJEKA ZA ZGRADE I DRUGE GRADEVINE ................................................................................. 891

:--I. 7

LITERATURA ............................................................................................... 896

7.5.4

Prcdnapinjanje ................................................................................................. 786

7.5.5

Betoniranje ...................................................................................................... 788

7.5.6

Izvedba predgotovljenirn elernentirna ........................................................... 796

7.5.7

Dopustena odstupanja .................................................................................... 798

7.5.R

Nadzor .............................................................................................................. 799

7.6

POSEBNI POSTUPCI TRANSPORTA I UGRADNJE BETONA ........ 800

7.6.1

Purnpani beton ................................................................................................. 800

7.6.2

Mlazni beton .................................................................................................... 805

7.6.3

Sarnougradivi beton ........................................................................................ 809

7.6.4

7.8

ISPITIVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA POKUSNIM OPTERECENJEM ........................................................................................ 825

7.8.1

Uvod ................................................................................................................. 825

7.8.2

Pokusno opterecenje rnostova ........................................................................ 826

7.8.3

Pokusno optereCivanje zgrada ........................................................................ 832

7.9

LlTERATURA ............................................................................................... 833

VIII. POGLA VLJE - TRAJNOST KONSTRUKCIJA ................................... 835 8.1

UVOD ............................................................................................................... 837

8.2

OSNOVNI POJMOVI PROBLEMATIKE TRAJNOSTI ................................ 838

8.3

PROJEKTIRANJE TRAJNIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA .................... 843

8.3.1

Postupci projektiranja trajnosti ...................................................................... 843

8.3.2

Pravila za irnplicitno projektiranje trajnosti .................................................. 851

8.3.3

Eksplicitno projektiranje trajnosti (pre rna ponasanju) ................................ 863

18

0

oddavanju konstrukcija ............................................................... 872

IX. POGLA VLJE - STRUKTURA I ODREDBE TEHNICKOG PROPISA ZA BETONSKE KONSTRUKClJE ................................. 899 9, I

UVODNO .............. :........................................................................................ 901

'),2

STRUKTURA I GLAVNE ODREDBE TEHNICKOG PROPISA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE ............................................................ 901

9.2.1

Opee odredbe TPBK ....................................................................................... 903

'),2.2

Tehnicka svojstva betonske konstrukcije ....................................................... 904

').2.3

Gradevni proizvodi za betonske konstrukcije ............................................... 906

'1.2.4

Projektiranje betonskih konstrukcija ............................................................. 908

'1.2.5

Izvodenjc i uporabljivost bctonskih konstrukcija ......................................... 909

'U

PRIJELAZNE ODREDBE TPBK ............................................................... 913

'1..1.1

Osvrt na priznata tehnicka pravila ................................................................. 913

'1.3.1

Vaznost postupnog prijelaza na TPBK .......................................................... 914

19

') ..Ll

Prijelazllc odrcdbe koje se odnose na projektiranje ..................................... 916

9.:1.4

Prijch~znc.odredbe koje se odnose na gradevne proizvode i njihovo

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

ugradlvanJe ....................................................................................................... 917

PREDGOVOR

TEKST TPBK ................................................................................................. 920 9.5

LlTERATURA ............................................................................................... 921

').6

TEHNICKI PROPIS ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE ....................... 922

• ;V!.:llC ilisni

prirucnik Betonske konstrukcije prireden je s namJerom da pomogne citateljima 1'''Ii 1I1aze u podrucje konstruiranja, proracunavanja, gradenja iii odrzavanja ovih I.ollslrukcija prema nacelima Telmickog propisa za betonske konstrukcije, primjena kojeg l'()clIlje I. srpnja 2006. godine. Mnoge novosti koje taj propis donosi u odnosu na do sada \ ,·I.rei, zastarjeli pravilnik, obinme su i vrlo slozene. Temelje se na bitno dnlkcijem ",Ilovnom pristupu konstruiranju i gradenju kakav je vee zazivio u tehnickom i.lkollodavstvu zemalja Europske unije. \utori su stoga detaljno razradili sva podrucja koja su sadrZaj toga propisa, nastojeei ih 1'Il'loCiti u prakticne upute za svakodnevnu primjenu, ilustrirajuei to i poveznicom s dosadasnjim naCinom rada. hllovna je namjena ove knjige da bude svakodnevan, praktican prirucnik studentima koji plollcavaju grad iva, betonske konstrukcije iii trajnost konstrukcija. Takoder, ona bi trebala I'omoei i inienjerima u praksi da brie i jednostavnije ovladaju novim pravilima, kako bi u iJ\I(\lIenosti podizali betonske strukture prema novim propisima, a na nacin kako ee to raditi I IIj ihove kolege u Europskoj uniji.

I

Stvaranje ovog prinu3nika u tako kratkom roku, svega nekoliko mjeseci nakon donosenja Il()vog propisa, bio je vrlo slozen zadatak. U njemu je sudjelovao, za nase prilike,

!H'lIobicajeno veliki broj autora i suradnika. Svi su oni svoje zadaee obavili hitro, marljivo i na primjerenoj strucnoj razini, i unatoc razlicitim osnovnim poslovima kojima se bave. No i'itO je tako ozbiljan zadatak bio dovodenje vrlo raznolikih uradaka u okvire podnosljive 1I1rdnacenosti. Koliko smo u tome uspjeli prosudit ee Citatelji, a put prema boljemu vodit ee hoz sljedeea izdanja. Do nj ih ee morati doCi vee i zbog toga sto ee se u buduenosti i tehnicki propis umjesto na ('\II'opske prednorme morati osloniti na norme, i sto ee neke, vee uocene nepreciznosti i I!clogicnosti koje u njemu postoje, valjati ispraviti. No, neovisno 0 tome on je pravi put plcma uskladivanju nasega zakonodavstva s europskim. Prvijenac u graditeljstvu, kojeg ce nadamo se, uskoro slijediti i slicni za zidane, metalne, spregnute, drvene i druge kOllslrukcije, kao i druga podrucja graditeljstva. I 11 ovom radu osjetili smo probleme koji proizlaze iz naseg neuskladenog tehnickog nazivlja. Valjda ce doci vrijeme da se ita tema, u Hrvatskoj prisutna koliko i inienjerska udruga, punih cetrnaest desetljeca, usuglasi i pretoci u jedno kapitalno djelo. zahvalu svim kolegicama i kolegama suautorima, recenzentima, redaktoru i drugim \\II'adnicima, nadam se da ce i ovaj prirucnik doprinjeti nasim kvalitetnijim europskim ultcgracijama i odrzavanju visokih do meta hrvatskoga graditeljstva, te biti korisno pOlllagalo svima koje se bave betonskim konstrukcijama. I.agreb, 15. sijecnja 2006.

20

Prof. dr. sc. Jure Radie

21

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

OZNAKE Dan je popis opcenitih oznaka koje se primjenjuju kroz cijeli priru6nik (A). Dodatno navedene i oznake koje se koriste za djelovanja na konstrukcije (B.l), projektiranje armiranobetonskih konstrukcija (B.2), prednapetih betonskih konstrukcija (B.3), seizmicko projektiranje (BA) te trajnost konstrukcija (B.5). Sll

A) OPCENITE OZNAKE

J'clika latinicna slova .1

izvanredno djelovanje

,I

plostina proracunska vrijednost izvanrednog djelovanja proracunska vrijednost seizmickog djelovanja karakteristicno seizmicko djelovanje karakteristicna vrijednost izvanrednog djelovanja konstanta nazivna vrijednost iIi funkcija odredenih proracunskih svojstava materijala modul elasticnosti ucinak djelovanja proracunska vrijednost uCinaka djelovanja proracunski uCinak destabilizirajuceg djelovanja proracunski uCinak stabilizirajuceg djelovanja

F

djelovanje

,

F

proracunska vrijednost djelovanja karakteristicna vrijednost djelovanja

Ii kmax

najveca karakteristicna vrijednost djelovanja

(i

reprezentativna vrijednost djelovanja najvece dopusteno opterecenje dobiveno za promatrani konstrukcijski element iz zahtjeva uporabljivosti Cl najvece dopusteno opterecenje dobiveno za promatrani konstrukcijski element iz zahtjeva uporabljivosti C2 madul pasmika

(i

stalno djelovanje proracunska vrijednost stalnog djelovanja

23

Gd.h!l

donja proracunska vrijednost stalnog djelovanja

,Hi/iii lalinicna slova

karakteristicna vrijednost stalnog djelovanjaj geometrijska vrijednost

II

gornja proracunska vrijednost stalnog djelovanja

proracunska vrijednost geometrijskih veliCina

neizravno stalno djelovanje

karakteristicna dimenzija

karakteristicna vrijednost stalnog djelovanja Cl k•in!

donja karakteristicna vrijednost stalnog djelovanja gornja karakteristicna vrijednost stalnog djelovanja

I

moment tromosti

L

rasp on

M

moment savijanja

N

uzduzna sila

P

djelovanje izazvano prednapinjanjem, sila prednapinjanja

nazivna vrijednost geometrijskih velicina

"

Ii

I

cvrstoca (materijala) funkcija raspodjele ucestalosti otpornosti funkcija raspodjele ucestalosti djelovanja visina (elementa, presjeka) polumjer tromosti koeficijent, faktor duljina, raspon

II/

srednja vrijednost funkcije otpornosti

proracunska vrijednost promjenljivog djelovanja

srednja vrijednost funkcije opterecenja srednja vrijednost funkcije podrucja sigurnosti

karakteristicna vrijednost pojedinacnoga promjenljivog djelovanja

r

polumjer

karakteristicna vrijednost prevladavajucega promjenljivog djelovanja

l/r

zakrivljenost

karakteristicna vrijednost ostalih promjenljivih djelovanja i

promatrano vrijeme

otpornost

debljina

proracunska vrijednost otpornosti

r,Y,z

karakteristicna otpornost

( ;rcka slova

karakteristicna vrijednost funkcije otpornosti od koje ce sarno u 5% slucajeva otpornost biti manja ucinci djelovanja, unutarnje sile, sile i momenti

IX

koordinate

promjene nazivnih geomctrijskih velicina za odredenu proracunsku svrhu, npr. za procjenu uCinaka nesavrsenosti kut; omjer

proracunska vrijednost djelovanja

kut; omjer

karakteristicna vrijednost funkcije djelovanja od koje ce u 95% slucajeva stvarno djelovanje biti manje

prethodno nadvisenje grcde

T

moment torzije

V

poprecna sila

X

svojstvo materijala

24

masa

promjenljivo djelovanje

neizravno promjenljivo djelovanje

s

promjer ekscentricnost

proracunska vrijednost djelovanja izazvanog prednapinjanjem u granicnom stanju nosivosti karakteristicna vrijednost djelovanja izazvanog prednapinjanjem

sirina (elementa, presjeka)

progib grede uslijed stalnog opterecenja progib grede uslijed promjenljivog opterecenja i vremenski promjenljivih deformacija od stalnog opterecenja najveCi progib grede u odnosu na horizontalu y

parcijalni koeficijent (sigurnosti iii uporabljivosti)

proracunska vrijednost svojstva materijala

globalni koeficijent sigurnosti

karakteristicna vrijednost svojstva matcrijala

parcijalni kocficijent za izvanredna djelovanja A

25

Yo

parcijalni koeficijent sigurnosti za beton parcijalni koeficijent za djelovanja F, takoder uzimajuci u obzir nepouzdanost modela i dimenzijskih odstupanja parcijalni koeficijent za stalna djelovanja G

YOA

kao Yo, ali za izvanredne proracunske situacije

YOAj

YG,int'

YGj

YO,sup

Ym

yp

kao

YOj'

koeficijent za cestu vrijednosti promjenljivog djelovanja koeficijent za rijetku vrijednosti promjenljivog djelovanja koeficijent za neucestalu vrijednost vodeceg promjenljivog djelovanja koeficijent za nazovistalnu vrijednost promjenljivog djelovanja koeficijent za nazovistalnu vrijednost i-toga promjenljivog djelovanja

ali za izvanredne proracunske situacije

IlId"ksi

parcijalni koeficijent za stalna djelovanja pri proracunu donjih proracunskih vrijednosti parcijalni koeficijent za stalno djelovanje parcijalni koeficijent za stalna djelovanja pri proracunu gornjih proracunskih vrijednosti koeficijent vaznosti

betonski eelik beton tlak l'r

(crit)

kriticno

d

proracunska vrijednost

tlst

destabilizirajuCe, nepovoljno


izravno

parcijalni koeficijent za svojstva materijala parcijalni koeficijent za svojstva materijala, uzimajuci u obzir i nepouzdanost modela i dimenzijskih odstupanja parcijalni koeficijent za prednaponsko djelovanje

df

proracunsko (efektivno), djelotvorno

kao YP, ali za izvanredne proracunske situacije

ext

vanjski, izvan

parcijalni koeficijent sigurnosti za eelik za armiranje iIi celik za prednapinjanje

f

pojasnica

Ys

parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja

F (iIi P)

djelovanje, sila

Yo

parcijalni koeficijent za promjenljiva djelovanja

g (iIi G)

stalno djelovanje

Yo;

parcijalni koeficijent za promjenljivo djelovanje i

h

visok, visi

Ad

parcijalni koeficijent povezan s nepouzdanoscu modela otpornosti i dimenzijskim odstupanjima

ind

neizravan

illf

donji, nizi

int

unutarnji, unutar

parcijalni koeficijent za otpornost, ukljucujuCi nepouzdanost svojstava materijala, nepouzdanost modela i dimenzijska odstupanja parcijalni koeficijent povezan s nepouzdanoscu modela otpornosti parcijalni koeficijent povezan s nepouzdanoscu djelovanja i/ili modela ucinaka djelovanja

k

karakteristican

I

nizak, nizi

m (iii M)

materijal (gradivo) savijanje

deformacija

m

vitkost

m

prosjek, srednji

koeficijent smanjenja

max

najveCi, maksimalan

koeficijent trenja

min

najmanji, minimalan

v

Poissonov omjer

nom

nazivna vrijednost

p

gustoca

P (iIi P)

sila prednapinjanja

normalno (os no) naprezanje

pI

plastican

posmicno naprezanje

ps

celik za prednapinjanje

koeficijenti za odredivanje reprezentativnih vrijednosti promjenljivih djelovanja

q (iliQ)

promjenljivo djelovanje

koeficijent za kombinaciju vrijednost promjenljivog djelovanja

R

otpor

koeficijent za kombinaciju vrijednost i-toga promjenljivog djelovanja

rep

reprezentativno

\1'<)

26

27

cc:lik za armiranje

:\I"

moment savijanja od prednapinjanja

1\""

1'",.1

donja karakteristicna vrijednost sile prednapinjanja za dokaz granicnog stanja uporabljivosti gornja karakteristicna vrijednost sile prednapinjanja za dokaz granicnog stanja uporabljivosti srednja vrijednost sile prednapinjanja u vrijeme I u nekoj tockix duz elementa

Nfl

relativna vlaznost okolisa

;;

1I1111tarnji momenti i sile

,th

stahilizirajuce, povoljno djelovanje

'liP I (iii lell)

vlak

t (iii tm)

torzija

\I

krajnji, granicni

v

posmik

sirina hrpta

W

hrhat

sirina gornje ploce

~ore,

gornji

Al{zia lalinicna slova

x, y, z

koordinate

h"

y

popustanje

h,

sirina donje ploce raspon donje ploce izmedu hrptova ekscentricitet sile prednapinjanja

B) DODATNE OZNAKE

ho

srednji polumjer presjeka kontinuirano opterecenje usmjereno prema gore, kao zamjena djelovanju sile prednapinjanja koeficijent za gornju vrijednost sile prednapinjanja

B.I) DJELOVANJA VLASTITA TEZINA I UPORABNA OPTERECENJA ZGRADA

koeficijent za donju vrijednost sile prednapinjanja

Velika latinicna slova

starost betona u danima u trenutku prednapinjanja

A Qk

opterecena plostina

I,

starost betona u danima u trenutku kad se pocinje promatrati skupljanje

pojedinacno promjenljivo djelovanje

10

starost betona u danima u trenutku pocetka djelovanja opterecenja

II

opseg presjeka betona plostine Ac

Mala latinicna slova

11

stalno opterecenje po jedinici plostine

C;rcka slova

broj poduprtih katova

IJ(LJ

jednolicno rasprostrto promjenljivo opterecenje iIi linijsko opterecenje

/JH

Mala grcka slova koeficijenti smanjenja

/JRH.,RH

r

prostorna tezina

/J,c

ifI,

koeficijent kombinacije promjenljivog djelovanja

P(to)

\VI

koeficijent cestih vrijednosti promjenljivog djelovanja

rp

kut trenja

PUZANJE, SKUPUANJE, PREDNAPINJANJE Velika lalinicna slova

Ac Ec.ctt

Ecrn E,

28

PJt-/!))

koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj starosti betona na pocetku djelovanja opterecenja na osnovnu vrijednost koeficijenta puzanja koeficijent koji opisuje vremenski tijek puzanja nakon nanosenja optereeenja

jJ(t-/!))

koeficijent koji opisuje vremensku promjenu skupljanja

f:"O

osnovna vrijednost koeficijenta skupljanja

I.-JI-I)

skupljanje u vremenu I-Is koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj cvrstoce betona na puzanje

plostina betonskog presjeka

osnovna vrijednost koeficijenta puzanja

djelotvorni modul elasticnosti betona sekantni modul elasticnosti obicnoga betona

koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj cvrstoce betona na osnovni koeficijent puzanja koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj relativne vlage RH i srednjeg polumjera elementa ho na puzanje koeficijenti kojima se uzima u obzir utjecaj relativne vlage RH na konacnu vrijednost skupljanja koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vrste cementa na skupljanje

'PRH

koeficijent koji uzima u obzir utjecaj relativne vlage RH na osnovnu vrijednost koeficijenta puzanja

modul elasticnosti celika

29

'1'(1'/11)

vrijcdnost koeficijenta puzanja koja daje velicinu puzanja u vremenu izmedu t" it

PROMETNA OPTERECENJA ZELJEZNICKIH MOSTOVA J

7

I'ROMETNA OPTERECENJA CESTOVNIH I PJESACKIH MOSTOVA

elika iatiniena siova raspon mosta; duljina

Velika ia/illiena siova

L

srednji raspon

raspon mosta

mjerodavna duljina za dinamicki koeficijent

pojedinacni raspon mosta sila pokretanja

broj ocekivanih teretnjaka

sila kocenja

karakteristicna vrijednost pojedinacne sile (model opterecenja 2) za cestovne mostove

bocni udar

karakteristicna horizontalna sila za pjesacke mostove

centrifugalna sila

karakteristicna vrijednost pojedinacne sHe (kotaca) za pje!iacke mostove

vertikalno osovinsko opterecenje

velicina karakteristicnog osovinskog pritiska (model opterecenja 1) za i-ti vozni trak cestovnih mostova

opterecenje kotaca

velicina karakteristicne uzduzne sile (kocne i sile pokretanja) za cestovne mostove

v

velicina karakteristicne centrifugalne sile za cestovne mostove

Maia iatinicna siova

ukupno pokretno vertikalno opterecenje po modelu 1 od koncentriranih sila jedne osovine za proracun centrifugalne sile kod cestovnih mostova

a

duljina opterecenja za model opterecenja SW

polumjer horizontalne zakrivljenosti mosta

c

uzduzni razmak izmedu opterecenja

Maia iatiniena siova

e

ekscentricitet rezultirajucega vertikalnog djelovanja

n

broj voznih trakova u cestovnih mostova

f

koeficijent smanjenja sile iii ccntrifugalne sile

q'"k

karakteristicno jednolicno raspodijeljeno opterecenje na hodnicima iii pjesackim mostovima razina jednolicno raspodijeljenog opterecenja (model opterecenja 1) na i-tom voznom traku cestovnih mostova razina jednolicno raspodijeljenog opterecenja na preostaloj plohi kolnika (model opterecenja 1) cestovnih mostova sirina kolnika cestovnih mostova, ukljucujuci zaustavne trakove, bankine i rubne trakove sirina voznoga traka cestovnog mosta

It

visina (nadsloja)

k

koeficijent uvecanja srednjeg raspona

n

broj raspona

R

W

Wi

vlastita frekvencija neopterecenog mosta jednoliko raspodijeljeno opterecenje po modelu SW ift

dodatni faktor povecanja za dokazivanje zamora u blizini prijelaznih naprava

r

razmak tracnica

prilagodbeni faktor za osovinsko opterecenje na i-tome voznom traku

v

brzi na u m/s

prilagodbeni faktor za jednoliko raspodijeljeno opterecenje na i-tome voznom traku prilagodbeni faktor za jednoliko raspodijeljeno opterecenje na preostaloj plohi O"LM.01,IX O"LM.mil1

jednolicno raspodijeljena centrifugalna sila jednolicno raspodijeljeno vertikalno opterecenje

Greka slova

lXoi

brzina u km/h

najveca i najmanja naprezanja za provjere zamora po 60"konceptu

Greka siova

a

faktor razreda opterecenja

¢,
dinamicki koeficijent, na pazljivo odrzavanim prugama, na uobicajeno odrZavanim prugama koeficijent smanjenja

30

31

(Wn:.Rl:('ENJl~ SNIJEGOM

Velika !alillh"I111 s!ovl/

Mala latilliclla slova

b

dinamicki koeficijent

koeficijent izlozenosti

koeficijent izlozenosti vjetru

kodicijent izuzetnog snijega

koeficijent sile

toplinski koeficijent

koeficijent sile za konstrukcije iii konstrukcijske elemente beskonacne vitkosti

sila nastala klizanjem snjdne mase racunska vrijednost izuzetnog snijega na tlu za odgovarajucu lokaciju

sirina konstrukcije iii njezinog dijela; visina rasponske konstrukcije mosta i ograde

koeficijent tlaka

c,

koeficijent hrapavosti

Mala latilliclla slova

c,

topografski koeficijent

b

sirina; raspon valjkastoga krova; horizontalni razmak snjegobrana na krovu

d

sirina konstrukcije iii elementa; sirina rasponske konstrukcije mosta

k

koeficijent koji uzima u obzir nepravilan oblik snijega

e

ekscentricnost sile; manja vrijednost od sirine b iii dvostruke visine 2h zgrade

(

duljina snjdnog nanosa; raspon valjkastog svoda za f3 '5, 60"

g

vrsni faktor (udarni koeficijent)

s

opterecenje snijegom na krovu

h

Sk

karakteristicna vrijednost snijega na tlu

visina gradevine; visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije mosta do donjeg ruba ograde

s,

opterecenje snijegom po metru sirine zbog prevjesa (konzolnog prijepusta)

visina pune ograde iii zastitne ograde koeficijent zemljista

Grcka slova

duljina gradevine u horizontalnom smjeru

a

nagib krova mjeren od horizon tale ["]

f3

kut izmedu horizon tale i tangente na krivulju valjkastoga krova

r

prostorna tdina snijega

!~

koeficijent oblika za opterecenje snijegom

f/,

koeficijent oblika uslijed klizanja snijega

J~v

koeficijent oblika uslijed vjetra

q,d

poredbena brzina vjetra

w

tlak vjetra

z

visina nad tlom duljina hrapavosti poredbena visina za mjesni iii unutarnji tlak

OPTERECENJE VJETROM Velika latilliclla slova

najmanja visina Orcka slova

nagib privjetrene strane; kut djelovanja vjetra u odnosu na horizontalu

poredbena plostina rezultantna sila vjetra

koeficijent punoce

karakteristicno opterecenje vjetrom

gus toca zraka

nazivno opterecenje vjetrom

faktor umanjenja aerodinamickoga koeficijenta sile za gradevine i elemente konacne vitkosti

nazivno opterecenje vjetrom za kombinaciju s prometnim opterecenjem kod cestovnih mostova nazivno opterecenje vjetrom za kombinaciju s prometnim opterecenjem kod zeljeznickih mostova

OF

faktor mahovitosti intenzitet turbulencije

32

poredbeni tlak vjetra pri srednjoj brzini vjetra

Indeksi

e

vanjsko unutarnje

ref

poredbeno, koje se odnosi na sto

v

brzina vjetra

33

II

smjeru vjetra

p( 'prijeko na smjer vjetra

y

1I

\ 1'\\

111"1'.

nelinearni dio temperaturne razlike

vertikalnom smjeru

tcmperaturna razlika razlicitih dijelova konstrukcije

deset-minutna

10111111

ncgativna linearna temperaturna razlika

\1'\\,,,,11

koeficijent linearnoga toplinskog produljenja (11"C)

TOI'IJNSKA DJELOVANJA

faktor smanjenja za jednolicnu komponentu temperature za kombinaciju s linearnim temperaturnim razlikama faktor smanjenja za linearne temperaturne razlike za kombinaciju s komponentom jednolicne temperature

, '<'lika Ilitinicna slova

T

prosjecna temperatura elementa

7;,

proracunska temperatura konstrukcijskog elementa kada je upet; pocetna temperatura elementa prcporucene vrijednosti unutrasnje temperature Tin za zgrade

T, ' T2 T3 , T., Ts T" T7 , ,T,

T"

T J ' Tz,

T"T4 TO'"" Tm,,,,",, ,

Tmin rel="nofollow">

preporucene vrijednosti temperature pojedinih elemenata za dijelove zgrade iznad tla za odrcdivanje vanjske temperature T"U(

djelovanje od izlozenosti pozaru proracunska energija pozara

vrijednosti temperatura kod temperaturnih profila

proracunska vrijednost djelovanja u pozarnoj situaciji

neizravno djelovanje pozara proracunska vrijednost vaznih ucinaka djelovanja u pozarnoj situaciji u trenutku I

godisnja vrijednost najvise temperature zraka u hladu s povratnim razdobljem od 50 godina, temeljena na najvisoj registriranoj satnoj vrijednosti

proracunska nosivost pri normalnoj temperaturi

godisnja vrijednost najnize temperature zraka u hladu s povratnim razdobljem od 50 godina, temeljena na najnizoj registriranoj satnoj vrijednosti

nosivost koja se odnosi na izlozenost pozaru proracunska nosivost u pozarnoj situaciji u trenutku I \lalll lalinicna slova

najniza proracunska temperatura mosta

T"

unutrasnja temperatura

7~,,,(

vanjska temperatura

Mala lalil1icl1a slova

visina pojedinih dijelova presjeka kod odredivanja temperaturnih profila k,ur

1 I'lika latinicna slova

preporucene vrijednosti vanjske temperature Tnu ( za dijelove zgrade ispod tla

najvisa proracunska temperatura mosta

Tc,ntin

1'()/AR

faktor povrsinske linearne temperaturne razlike

1/

osni razmak armature (razmak od osi armature do ruba betonskog presjeka

I,

najmanja izmjera za sirinu stupa iii debljinu zida iii sirinu grede tok topline na jedinicu plostine povrsine [W/m2]

Ii it",

toplinsko djelovanje prikazano neto gustocom toplinskog toka

1td"I"

prijenos topline konvekcijom

if",11

prijenos topline zracenjem

debljina zastora

normna poiarna otpornost (svojstvo elemenata iii konstrukcija) [min]

I"

Grcka slova

L\TN I'lTu I'lTN,p", I'lTN,cxp t:.TN.l)cg

zahtijevano normno vrijeme pozarne otpornosti (nazivna vrijednost) [min] jednolicna temperaturna komponenta

( ;,,''ka slova

faktor konfiguracije

najveca razlika pozitivne proracunske temperature mosta

temperatura ["C] e["C]=

najveca razlika ncgativne proracunske temperature mosta

tJ.TN,l.:on

I'lTM I'lT.'I.[,O' i.1TM,Ill'dt

kriticna temperatura [0C] mjerodavna za celik

linearno promjenljiva temperaturna komponenta ,)

·1 d

pozitivna linearna temperaturna razlika

71K ]-273

racunska vrijednost temperature materijala proracunska vrijednost kriticne temperature materijala temperatura zracenja okolisa elementa [DC] temperatura plinova pri pozaru ["C]

34

35

p
'I""

karakteristicna vrijednost jednolicno raspodijeljenog opterecenja sustava npr. pokretnim skladistem gradevnog materijala na rasponskome sklopu mosta tijekom izvedbe

kucficijcnt prijenosa topline [W/m2 "K] isijavanJc koje se odnosi na povrsinsku tvar; povrsinsko isijavanje elementa

( ;n'ka slova

isijavanje koje se odnosi na pozarni odjeljak; isijavanje pozara rczultantno isijavanje koeficijent kombinacije za cestu vrijednost vodecega promjenljivog djelovanja II/~.I

koeficijent kombinacije za nazovistalnu vrijednost vodecega promjenljivog djelovanja parcijalni koeficijent sigurnosti kod djelovanja pozara koeficijent umanjenj a

I'""

srednja brzina vode u m/s

/'""

gustoca vode u kg/m'

I ZVANREDNA DJELOVANJA UZROKOVANA UDAROM

l'l'lika latinicna slova

sila udara

razina optereeenja za slucaj pozara

sila udara broda pod pravim kutom

omjer glavnoga promjenljivog i stalnog djelovanja

sila udara broda okomito na zid Indeksi

sila udara broda u smjeru zida

c

konvektivna sastavnica prijenosa topline

I"d.x

istovrijedna horizontalna staticna udarna sila u smjeru kretanja

fi

vrijednost koja se odnosi na proracun na pozar

F",y

istovrijedna horizontalna staticna udarna sila okomita na smjer kretanja

sastavnica prijenosa top line zracenjem

/,

duljina broda

trajanje izlozenosti pozaru

DJELOVANJA PRI IZVEDBI Velika latinicna slova

Fh

karakteristicna vrijednost koncentriranog opterecenja, npr. pokretnim skladistem gradevnog materijala na rasponskome sklopu mosta tijekom izvedbe opca oznaka za horizontalnu silu

;'\;[ala latinicna slova

udaljenost od konstrukcijskog elementa do osi najblizega kolosijeka

r

koeficijent trenja faktor smanjenja udarnih opterecenja na vertikalne povrsine

( ;rcka slova

()

kut pri udaru

horizontalna sila na zagate i stupove mosta izazvana strujanjem vode opca oznaka za opterecenja u izvedbi

QCh

opca oznaka za opterecenja uzrokovana radnicima, osobljem, posjetiteljima i lakom opremom opca oznaka za opterecenje uzrokovana pokretnim skladistem gradevnog materijala, predgotovljenim elementima i opremom opca oznaka za tesku opremu u polozaju za uporabu iii tijekom pomicanja

Velika latinicna slova /3

sirina kolnicke konstrukcije

EE

ucinak potresnog djelovanja

opca oznaka za optereeenja kranovima, dizalicama, vozilima, energetskom opremom, presama, teskim kontrolnim uredajima opca oznaka za optcrecenje snijegom

F:Cd

proracunski ucinak potresnog djelovanja

opca oznaka za djelovanje vode

I~Cdz

opca oznaka za djelovanje vjetra Mala latinicna slova

b

sirina gradevine

h

dubina vode koja ne ukljucuje lokalno podlokavanje

k

faktor oblika poprecnog presjeka

36

SEIZMICKO DJELOVANJE

F: 17

"X' E bJy

proracunske vrijednosti unutarnjih sila uzrokovane horizon talnom komponentom potresnog djelovanja proracunska vrijednost unutarnjih sila uzrokovanih vertikalnom komponentom potresnog djelovanja horizontalna potresna sila ukupna poprecna sila horizontalna sila koja djeluje na i-tom katu krutost sustava

37

L

ukupna duljina kolnicke konstrukcije

Al

ukupna djelotvorna mas a sustava

\.!

maksimalna razlika pomaka

torzijski moment uzrokovan potresom

II,

faktor povecanja spektralnog ubrzanja pri viskoznom prigusenju 5%

parametar tla

'I

faktor popravka za prigusenje

'i>

bezdimenzijska uzduzna sila

omjer proracunskog ubrzanja tla i ubrzanja sile tde

torzijski moment kata i oko njegove vertikalne osi

ordinata elasticnog spektra odziva u jedinici ubrzanja tla za poredbeno povratno razdoblje

duktilnost izrazena pomakom

Sd(T)

ordinata proracunskog spektra odziva za poredbeno povratno razdoblje

viskozno prigusenje u %

Sd(T 1)

ordinata proracunskog spektra odgovora za osnovni period vibracija

T

osnovni period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode

koeficijenti kombinacije za promjenljivo djelovanje koji se uzima u obzir pri odredivanju uCinaka proracunskoga potresnog djelovanja

Tg, Tc

granice podrucja stalne vrijednosti spektralnog odziva

To

granica koja definira pocetak podrucja spektra s konstantnim pomacima

Tk

period vibracija k-tog oblika vibracija

TI

osnovni period vibracija konstrukcije

W

tdina

11.2) ARMlRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE I dika latinicna slova .1

ukupna plostina unutar vanjskog opsega (ukljucujuCi plostinu unutarnje supljine), kod torzije

Mala latinicna slova

plostina betonskoga presjeka proracunsko ubrzanje tla

plostina obuhvacena srednjom linijom tankostijenoga supljega

pomak

presjeka (ukljucujuCi i plostinu unutarnje supljine)

srednji pomak u poprecnom smjeru svih vrhova stupova pod poprecnim seizmickim djelovanjem

eli

ell

pomak u promatranom smjeru kada je sustav opterecen silama f, koje djeluju u svim cvorovima u istom smjeru

plostina presjeka betonskog celika u vlacnom podrucju .. I"

plostina presjeka betonskog celika u tlacnom podrucju u granicnom stanju nosivosti

slucajni ekscentricitet

plostina presjeka poprecne armature

dinamicki ekscentricitet

plostina presjeka jedne grane poprecne armature

slucajna ekscentricnost katne mase i

ukupna plostina (svih) torzijskih sipki uzduzne armature

teoretski ekscentricitet izmedu centra krutosti i sredista masa

proracunski sekantni modul elasticnosti betona

horizontalne sile u i-tom cvoru

proracunski tangentni modul elasticnosti obicnoga betona pri naprezanju 0;;=0 u vrijeme t

g

ubrzanje sile tde

k

broj promatranih oblika vibracija

proracunski tangentni modul elasticnosti obicnoga betona pri naprezanju 0;;=0 i nakon 28 dana

eksponenti koji utjecu na oblik spektra odziva

mi

plostina presjeka djelotvorne vlacne armature u presjeku

masa koncentrirana u i-tom cvoru

!~"'111

sekantni modul elasticnosti obicnoga betona

efektivna modalna masa koja odgovara svojstvenom obliku k

modul elasticnosti betonskog celika iii celika za prednapinjanje

n

broj katova nad tlom

tlacna sila u betonu u smjeru osi elementa

q

faktor ponasanja

q" s

osnovni faktor ponasanja zgrada

z

visina mase m iznad razine potresnog djelovanja

38

pomak mase m

vlacna sila u uzduznoj armaturi IFd

I" I,

promjena velicine uzduzne sile u dijelu pojasnice na duljini a v moment tromosti betonskoga presjeka grede (moment tromosti u stanju L) moment tromosti betonskog presjeka

39

momcnt tromosti betonskoga presjeka stupa (moment tromosti u stanju I.)

udaljenost kriticnoga presjeka za proboj od teiista presjeka stupa

funkcija puzanja u vremenu t

zamjenjujuca proracunska visina za dokaz na proboj ploce s pojacanjem pri vrhu stupa

koeficijent smanjenja pri proracunu ekscentricnosti e2 prema teoriji II. reda

proracunske visine za smjerove x i y u tocki presjeka teorijske slomne plohe i

koeficijent kojim se uzima u obzir smanjenje zakrivljenosti (1//") zbog povecanja uzduZne sile

uzduzne armature

L"Ly Msu

razmaci stupova u smjerovimax iy

udaljenost vlacne armature od blizeg (vlacnog) ruba presjeka

proracunski (djelujuCi) moment savijanja

udaljenost tlacne armature od blizeg (tlacnog) ruba presjeka

A1Rd

proracunska nosivost na moment savijanja

ekscentricnost prema teoriji II. reda

MSdl

proracunski moment savijanja prema teoriji I. reda

neieljena dodatna ekscentricnost zbog geometrijskih nesavrsenosti

N Rd

proracunska nosivost na uzduznu silu

zamjenjujuca ekscentricnost

Nsu

proracunska (djelujuca) uzduzna sila (vlak iii t1ak)

ekscentricnost prema teorij i I. reda

Nud

proracunska granicna nosivost presjeka naprezanog samo centrickim t1akom

ekscentricnosti uzduzne sile na krajevima elementa prema teoriji I. reda,

TSd

proracunski moment torzije

gdjeje le)~

TRd1

proracunski torzijski moment kojeg preuzimaju betonski tlacni stapovi

e tot

ukupna ekscentricnost

TRd2

proracunski torzijski moment kojeg preuzima poprecna armatura (spone)

ey

eksccntricnost u smjeru osi y

TRdJ

proracunski torzijski moment kojeg preuzima uzduzna armatura

ez

ekscentricnost u smjeru osi z

V'd VRd ,

proracunska nosivost na poprecne sile betonskoga tiacnog podrucja

t1acna evrstoca betona

ukupna nosivost na poprecnu silu izazvanu savijanjem i probojem

proracunska t1acna cvrstoca betonskog valjka

VRdl

proracunska nosivost na poprecnu silu presjeka elementa

karakteristicna t1acna cvrstoca betonskog valjka starog 28 dana

VRd2

najveca proracunska nosivost na poprecnu silu, koja se moze preuzeti bez

srednja t1acna evrstoca betonskog valjka

otkazivanja t1acnih stapova

karakteristicna osna vlacna cvrstoca bctona (centricni vlak)

umanjena nosivost VRd2 zbog djelovanja uzduzne sile

len21

srednja osna vlacna cvrstoca betona (centricni vlak)

proracunska nosivost na poprecnu silu elementa s poprecnom armaturom vlacna cvrstoca celika za armiranje

proracunska djelujuCa poprecna sila

karakteristicna vlacna evrstoca celika za armiranje

proracunski doprinos nosivosti na poprecne sile koje preuzima poprecna armatura

z

moment otpora

proracunska granica popustanja poprecne armature

Mala latinicna slova

Iy

granica popustanja celika za armiranje

a

razmak

IYd

proracunska granica popustanja eelika za armiranje

a,

razmak izmedu nultocke momentnog dijagrama i presjeka s najvecim momentom

IYk

karakteristicna granica popustanja celika za armiranje

IWd

proracunska granica popustanja eelika za armiranje za poprecnu armaturu

h,

debljina pojasnice nosaca presjeka T

hH

visina pojacanja ploce (kapitel na stupu)

dodatak za sigurnost koji neki geometrijski podatak umanjuje iii povecava ukupna sirina presjeka iii sirina pojasnice grede presjeka sirina hrpta grede presjeka

r , T iii I

nazivna vrijednost sirine hrpta proracunska visina (staticka visina) presjeka nazivni najveCi promjer zrna agregata

40

r, T iii I

k"

koeficijent poloiaja rezultante tlacnih naprezanja (tlacne sile)

kAili kB

koeficijenti koji opisuju stupanj upetosti na krajevima stapa proracunski rasp on

41

I"

lIdaljcnost ruba pojacanja ploce od ruba stupa (vidi sliku 4.39)

I"I!

izmjcrc pravokutnog otvora u ploci

karakteristicna jednolika deformacija eelika za armiranje iii celika za prednapinjanje pri najveeem optereeenju

(.

promjer stupa kruznoga presjeka

proracunska deformacija koja odgovara granici popustanja armature

1",1,

izmjere stupa pravokutnoga presjeka

1,,,,

kriticna vitkost

rid

duljina stupa izmedu idealiziranih mjesta upetosti

I",

duljina tlacnoga pojasa, mjereno izmedu bocnih priddanja

u

III'

zakrivljenost kriticnoga presjeka na mjestu upetosti proracunskoga modela stupa

~ • 1\, II

koeficijenti koji se rabe za odredivanje donjih i gornjih karakteristicnih vrijednosti sile prednapinjanja u granicnom stanju uporabljivosti

1'1\012

s

koeficijent trenja izmedu natege i cijevi proracunska nosivost na poprecne sile po jedinici duljine kriticnog opsega ploce bez poprecne armature tiacna nosivost betona na poprecne sile po iedinici duljine kriticnog opsega ploce poprecnom armaturom

razmak spona razmak poprecnih sipki armature u pojasnici nosaca presjeka T razmak poprecne torzijske armature uzduz grede, swT::;; u k/8 debljina (zida, stijenke)

t"

vrijeme prvog optereCivanja betona

u

opseg presjeka betona plostineA,

u,v,W

komponente pomaka neke tocke

u

vanjski opseg presjeka plostineA,kod torzije

x

visina tlacnoga podrucja

z

krak unutarnjih siIa

Grcka slova

\",,1

proracunska poprecna sila po jedinici duljine kriticnog opsega

\'()

bezdimenzijska uzduzna sila za element

I l,

gustoca betona osusenoga u susioniku u kg/m3

;',

omjer armiranja uzduznom armaturom

1'1'<

omjer armiranja poprecnom armaturom

j1,

koeficijent djelotvornosti armiranja uzduznom armaturom

a

I'h

koeficijent armiranja uzduznom armaturom u smjerux

j1h

koeficijent armiranja uzduznom armaturom u smjeru y

,J,

tlacno naprezanje u betonu

(~\I

tlacno naprezanje u betonu pri slomnoj deformaciji c,.u

(

..)

kut izmedu betonskih tlacnih stapova i uzduzne osi grede

kut izmedu pravca armature i ravnine ploce

koeficijent djelotvornosti

a

koeficijent kojim se uzimaju u obzir uvjeti upetosti grede na suprotnom kraju

ex.,

koeficijent punoce dijagrama

a

kut izmedu poprecne armature i osi elementa

p

koeficijent za povecanje nosivosti VRdl

P P

koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj ekscentricnosti

armature

koeficijent duljine izvijanja stupa; p= 1"/(.,,,

proracunsko posmicno naprezanje

koeficijent armiranja poprecnom armaturom

I', ! ~\ JJIII}

minimalni koeficijent armiranja poprecnom armaturom

cr

srednje naprezanje betona izazvano uzduznom silom osnovna vrijednost proracunske posmicne cvrstoce elementa bez poprecne

'I\d

deformacija betona pri tlaku deformacija betona pri najvecem tlacnom naprezanju betona!,

koeficijent puzanja izmedu vremena t" i t u odnosu na elasticnu deformaciju pri starosti betona od 28 dana

deformacija pri slomu betona

konacni koeficijent puzanja

deformacija celika za armiranje vlacnog podrucja

nazivni promjer celika za armiranje, natege iii cijevi za nategu

deformacija eelika za armiranje tlacnog podrucja

poredbeni promjer snopova sipki

deformacija celika za armiranje iii eelika za prednapinjanje pri najveeem tlaku

42

~

proracunska nosivost na poprecne sile po jedinici duljine kriticnog opsega ploce !i poprccnom armaturom

I' ~{d I

opseg kriticnoga presjeka pri proboju opseg plostineA k kod torzije

koeficijent visine tlacnog podrucja

..

:Id

koeficijent kraka unutarnjih sila

43

11.3) ,'IWf)NAPETE BETONSKE KONSTRUKCI]E

I ; /('/\(/

slova

I eltlw /ill/II/('na slova

E,IE trn

, tI'

plostina presjeka jedne iii vise natega

zbroj skretnih kutova na dllijini x (neovisan

koeficijent koji povezuje duljinu prijenosa sile u natezi s cvrstocom betona

f ,

granicna vlacna sila u nategama u raspucalom podrucju sidrenja

ii"

I'"

sila prednapinjanja

!.

I'"

sila prednapinjanja na kraju sidra nepos red no nakon prednapinjanja

')"111<1:>'

I' 111.,1

(1,1,,)

0

smjeru i predznaku)

procijenjena deformacija skupljanja najvece naprezanje u natezi

dopustena najveca vrijednost Po

naprezanje u natezi neposredno poslije prednapinjanja iii prijenosa sile

srednja vrijednost sile prednapinjanja neposredno nakon prednapinjanja (naknadno prednapinjanje) iii nakon prijenosa sile prednapinjanja (prethodno prednapinjanje) na proizvoljnome mjestu xu uzduznome smjeru elementa (npr. sila neposredno nakon gubi taka sile prednapinjanja)

prednapinjanja pocetno naprezanje natege zbog prednapinjanja i stalnih djelovanja naprezanje betona u visini natege zbog vlastite Idine i drugih stalnih djelovanja pocetna vrijednost naprezanja u betonu u visini natege zbog prednapinjanja

srednja vrijednost sile prednapinjanja na mjestu x u uzduznome smjeru elementa nakon svih gubitaka sile prednapinjanja

promjena naprezanja u nategama zbog puzanja, skupljanja i opustanja na mjestu x u trenutku t

gubitak sile prednapinjanja zbog elasticnog deformiranja elementa kod prijenosa sile prednapinjanja

promjena naprezanja u nategama na mjestu x zbog opustanja

!:>P"

gubitak sile prednapinjanja zbog prokliznuca klina

!:>Pm(x)

gubitak sile prednapinjanja zbog trenja

IJA) SEIZMICKO PRO]EKTIRAN]E

!:>Pt(t)

gubitak sile prednapinjanja zbog puzanja, skupljanja i opustanja 1I vremenu t Napomena: Naprezanje kojim se proracunava vrijednost ""Pt(t) oznaceno je s licrr,th+r

Velika latiniena slova

fr

vlacna cvrstoca eelika za prednapinjanje

plostina jezgre betonskoga presjeka (plostina presjeka nakon odlamanja zastitnog sloja) proracunska vrijednost potresnoga djelovanja za poredbeno povratno razdoblje

frk

karakteristicna vlacna cvrstoca celika za prednapinjanje

visina zgrade

f pO.1

naprezanje celika za prednapinjanje pri 0,1 %-tnoj zaostaloj deformaciji

Mala latiniena slova

karakteristicno naprezanje eelika pri 0,1 %-tnoj zaostaloj deformaciji

k

ndeljeni kllt skretanja (po jedinici duljine), ovisan

vrsti natege

Hw

visina zida

M pLRd

proracunski granicni moment u plasticnome podrucju

N rLRd

proracunska granicna uzduzna sila u plasticnome podrucju

R,y

nosivost na granici popustanja

duljina sidrenja unutar koje se granicna vlacna sila Fl'O pri prethodnome napinjanjll potpuno prenosi na beton

V"

poprecna sila na kraju presjeka grede od vertikalnog opterecenja kombiniranog s potresnim djelovanjem

duljina prijenosa unutar koje se sila napinjanja od napete natege potpuno prenosi na beton

Vud

nosivost sipke armature na odrez (djelovanje trna)

VIU

nosivost na trenje

0

proracunska vrijednost duljine prijenosa

V,d

nosivost na poprecnu silu nagnutih sipaka

Vrl,RU

proracunska granicna poprecna sila u plasticnome podrucju

duljina uvodenja, unutar koje se tlacno naprezanje u betonu kontinuirano

VS,l.CD

poprecna sila proracunana prema kapacitetu nosivosti

rasprostire sve do jednolicne raspodjele u presjeku (proracunska duljina lIvodenja)

Mala latiniena slova

duljina neutralnoga podrucja na krajevima prednapetog elementa s prethodnim napinjanjem u slucaju naglog otpustanja sile napinjanja

sirina stllpa lIsporedno sirini b w grede koja je oslonjena na stup

ukupni broj zica iii uzadi u natezi broj zica iii uZadi preko kojih se prenosi radijalna sila svih zica iii uzadi mjestu skretanja razmak izmedu tdista betonskoga presjeka i tezista natege

1I

natezi na

proracunska sirina spoja greda-stup sirina hrpta grede; debljina elementa zida debljina hrpta zida promjer armaturne sipke

44

45

promjer stremenova u gredama i stupovima najveca izmjera presjeka stupa

fy.:lcr

fy

,tll!m

promjer pricvrscivaca tipa trna (odnosno istovrijedni promjer) najveci pomak tla vlacna cvrstoca armature stvarna granica popustanja celika nazivna granica popustanja celika sirina stupa u smjeru grede koja se oslanja na stup kriticna visina armiranobetonskog zida svijetla visina kata visina grede duljina sidrenja armature

11.5) TRAjNOST KONSTRUKC/JA

i"ltka latinicna slova koncentracija klorida koncentracija klorida na povrsini Ii

n,

n.

o. , I II:

kriticna koncentracija klorida promjer sipke armature pocetni promjer sipke armature koeficijent difuzije pocetni koeficijent difuzije brzina napredovanja korozije kriticna kolicina produkata korozije koji uzrokuju raspucavanjc

/.:

konstanta procijenjeni uporabni vijek elementa referentni uporabni vijek elementa

duljina plostine zida s ovijenom armaturom svijetla visina stupa duljina kriticnoga podrucja duljina zida

ISLC I,SLC

polumjer

II,

dubina prodora fronte karbonatizacije

(,II'

funkcija pogreske

r

srednja tlacna cvrstoca nakon 2 dana

razmak horizontalne armature hrpta u zidu razmak vertikalne armature hrpta u zidu

Grcka slova

\{,t/a latinicna slova

111.2

(111,2X

srednja tlacna cvrstoca nakon 28 dana

II/

empirijska konstanta

koeficijent pri proracunu prema kapacitetu nosivosti horizontalna ucinkovitost ovijanja

parametar koji uzima u obzir brzinu smanjenja presjeka celika

posmicni omjer (posmicna vitkost)

razvoj cvrstoce betona

proracunski koeficijent povecane cvrstoce celika (eng!. overstrength)

povrsinska temperatura betona

faktor promjenljivosti momenata koji se upotrebljava u proracunu prema

I"

kriticno vrijeme do trenutka raspucavanja

kapacitetu nosivosti

I"

vijek trajanja konstrukcije debljina betonskog elementa

deformacija, koeficijent, faktor

A

koeficijent, faktor


faktor kojim se uzima u obzir dostupna posmicna nosivost nearmiranoga betona nakon ciklicke degradacije u spojevima greda-stup

Vl

bezdimenzijska vitkost

14

koeficijent trenja beton-beton

Jillr

dogovorni faktor duktilnosti izrazen zakrivljenoscu (eng!. conventional curvature ductility factor - CCDF) armiranobetonskoga presjeka

p

omjer vlacne armature (koeficijent armiranja)

p

omjer tlacne armature

p,

omjer ukupne uzduzne armature

co

mehanicki obujamski omjer armiranja (mehanicki koeficijent armiranja); kut

46

dodatak debljine zastitnog sloja (razlika izmedu najmanje i nazivne debljine zastitnog sloja)

47

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

I. POGLAVLJE

UVOD

49

1.1

POCETCI PRIMJENE BETONA U SVIJETU lUNAS

:\h;Ull gradivima koja su kroz povijest koristena, iii se danas koriste u graditeljstvu, ilclollll pripada jedna od najznacajnijih uloga. Po funkcionalnosti, jednostavnosti 1'lill1jcllC, ekonomicnosti i konstruktivnim dome tim a znatno nadmasuje usporedne Illogllcnosti drugih gradiva. I'ovijcst razvoja betona kao gradiva, a usporedno s time, i razvoja konstrukcija u kojima je koristen vrlo je zanimljiva i ilustrativna. Ocrtana je, kao uostalom i povijest Ilil10gih drugih dostignuea, valovitom razvojnom linijom, prema kojoj su neke, u ',!arome vijeku poznate cinjenice postupno nestajale da bi u slicnom iii ponesto 1/IIlijcnjenom obliku ponovno osvanule u postrenesansnome razdoblju. IlUdllCi da je beton gradivo koje je od svojih pocetaka u vrlo sirokoj, masovnoj prillIjcni, vrlo je vjerojatno da brojna iznasasea i dostignuea znacajna za njegov razvoj, ;1 osobito ona u daljnjoj proslosti, imaju paralelna i neovisna ishodista u raznim dijclovima svijeta. Potrebno je kriticno odvagnuti decidirane tvrdnje koje susreeemo u Ilicraturama pojedinih jezicnih podrucja, a u kojima zasluge za odredena iznasasea i dOllJcte pripisuju iskljuCivim zaslugama njihovih graditelja, makar i bezimenih. Beton - danasnjih svojstava i suvremenog naCina proizvodnje i primjene - relativno je /lOV materijal, ali mu je povijest vrlo, gotovo nevjerojatno duga i zanimljiva. Cesto se (s pravom?) tvrdi da su ga Ijudi otkrili tek u XIX st., s druge pak strane, arheoloska 1,1 razivanja nedvojbeno pokazuju da je bio poznat i siroko primjenjivan u Rimskomu ('arstvu. Najnovija istrazivanja, medutim dokazuju njegovu prisutnost u graditeljstvu Ilckih civilizacija kamenoga doba. Ocito je da u tome, gotovo osam tisuCIjeea dug om razdoblju, koliko dugo vee traje lIajstariji poznati beton na nasem planetu, mozemo uocavati betone posve razlicitih wojstava, posve razliCitih kvaliteta, porijekla i naCina primjene, NajveCi dio toga rdzdoblja bet on je ipak bio sporedan, osnovnim gradivima dodatni matcrijal, s IUllkcijom da povezuje dijelove u cjelinu iii zatvara rupe i prazninc, a tck posljcdnjih 'Ioljcca postao je osnovno gradivo za gradnju fascinantnih struktura, pa tako i Illostova. Vclike i razvijene civilizacije staroga svijeta, osobito one u porjecjima NiIa, Eufrata, i'igrisa, Inda i lianga donijele su svaka za sebe velik napredak u razvoju graditcIjstva. l'otiizane su gradevine, i s danasnjega gledista izuzetnih dimenzija: piramide, hramovi, Illvrde, grobnice, nasipi, kanali, ceste itd., iznalazeni su i razvijani novi tipovi nosivih 'Muktura (svod, luk itd.), otkriveni su i masovno proizvodeni neki gradcvinski IIIatcrijali (posebno crijep i opeka), koristena su razIicita veziva (zemlja, bitumen, "Iovo), nevjerojatno precizno obradivani su i ugradivani kameni blokovi, gradcni I l!Jjckti takvih karakteristika i dimenzija za koje je bila potrebna i do danas IIl:dokucena, fascinantna organizacija procesa izgradnje. I te su kulture bile u svojem

51

LI/\'O)ll i lItjeeajima prostorno ogranicene i nisu - koliko je do danas poznato pU/.II:lvak malerijale identicne iii slicnc danasnjem betonu. Mcdllt iill tijekom prvog tisuCijeca prije Krista u graditeljstvu se ponovno pojavljuje jeda II IIOV materijal: "kamen koji se dobiva iz praha koji je nastao od kamena" i koji je vjernjatllo neovisno pronaden i proizvoden u raznim dijelovima svijeta. Nedvojbeno je da Sli bcton poznavali stari Hebreji i Etruscani (sredinom I. tisuCijeca pI. Krista). Najvise pod at aka 0 primjeni betona u starome vijeku potjece iz Rimskoga Carstva u kojem je primjena ovoga gradiva vjerojatno i dosegnula najsire razmjere. BuduCi da su nasi krajevi bili znacajan dio Rimskog Carstva, i u njima je izgradeno nebrojeno mnostvo gradevina po svim principima rimskoga graditeljstva i uz primjenu tada uobicajenih grad iva. Do podataka 0 graditeljstvu Rimskoga Carstva, nosivim strukturama i materijalima od kojih su sagradene, znanost dolazi na temelju proucavanja do danas sacuvanih gradevina iii njihovih ostataka, ali i pisanih dokumenata, osobito velikoga rimskoga graditelja Vitruvija, koji je pisao u I. st. pI.n.e. On u svojem djelu "De Architectura" opisujuCi prirodni cement koji se kopao na padinama Vezuva, govori 0 "cudnom prahu koji sljepljuje kamenje tako da se njime mogu izgradivati zidovi i u samome mom". On nadalje opisuje beton, tj. umjetni kamen, koji su Rimljani proizvodili i koristili pod nazivom "opus signinum ". Tako se saznaje da su Rimljani vrlo organizirano pekli vapno i koristili vapneni mort u zidanju mnogih kamenih gradevina. Uocili su medutim da se taj vapneni mort ne stvrdnjuje pod vodom, ali su znali da su stari Hebreji taj problem na svojim podvodnim gradnjama rjesavali dodavanjem mljevene opeke vapnenomu mortu Cime su postizali podvodno stvrdnjavanje. Po uzoru na njih i Rimljani su proizvodili hidraulicka veziva (dakle ona koja se stvrdnjuju i pod vodom) dodavanjem brasna od mljevene opeke proizvedene od pecene gline, vapnenomu mortu. Medutim, oko 200. god. pI.n.e. tehnologija proizvodnje betona biljezi znacajan napredak. Rimljani su u to vrijeme najvjerojatnije na temelju slucajnog otkrica - spoznali da dobiveni bet on ima jos bolja svojstva ako se toj smjesi dod a jos i vulkanski pepeo. Aktivni silicij i spojevi aluminija iz vulkanskoga pepela i pecene gline kombinirani su s vapnom pa je nastao "pucolanski cement" - koji je i s danasnjega gledista bio vrlo kvalitetan i trajan - a koji je dobio naziv prema mjestu Puteoli (danas Puzzuoli) na padinama Vezuva u blizini kojeg se kopao spomenuti vulkanski prah. Zanimljiv je podatak 0 ispitivanju svojstava betona ugradenog u stupove Trajanova mosta na Dunavu, koji se kao jedini ostaci ovoga glasovitoga mosta - sto ga je 103. do 104. godine u vrijeme Trajanova pohoda na Daciju sagradio Apolodor iz Damaska nalaze na obje obale Dunava, oko 6 km nizvodno od Kladova. Prilikom ispitivanja, koje je proveo svicarski istrazivac Voellmy taj je beton imao evrstocu koja odgovara danasnjoj MB 30.

52

'i:lsljedc rimskoga graditeljstva u poznavanju betona nakon propasti Rimskoga (':Irstva zadrlo je jos pond to u bizantsku umjetnost gradenja, ali se moze reCi da je Il' ltl IIlI proteklo Citavo jedno tisucljece u kojem nije bilo hidraulickih veziva, dakle ni I.(lristenja betona u podvodnim radovima. rck II razdoblju od XV. do XVII. st. stari talijanski graditelji, 06to po uzoru na stare IIlllSkc gradevine, proizvode hidraulicko vezivo i beton koji je imao sposobnost "tvrlinjivanja pod vodom. '\lcuvisno 0 tome, engleski graditelj John Smeaton (1724.-1792.), prilikom izgradnje 1,.'IIH.:ija jednog svjetionika u Eddystoneu 1756, godine podigao je zidove oblozene k:llllellom i ispunjene nekom vrstom betona. Taj je beton bio pripremljen tako da je \ :ljlllcnome mortu dodavan tras iz delte rijeke Rajne jer je graditelj uocio da beton d"biva svojstva postojanosti u vodi ako se vapnu dodaju glinoviti materijali, I.I~, Perronet (1708,-1794.) u drugoj je polovini XVIII, st. prilikom gradnje svojih kllll1cnih mostova velike smjelosti (male strelice u odnosu na raspon) koristio u ,\pilmicama beton dosta lose kvalitete pa su mu, nakon otpustanja skela, neki svodovi Illlali dosta vel ike progibe (cak i do 1170 otvora svoda), sto je rezultiralo boljom i Jlr:lvilnijom obradom svodnih kamenova tako da vezivni materijal nije ni bio potreban,

i'utkraj XVIII. i pocetkom XIX. st. pronadene su i druge vrste hidraulickih veziva; lIL:ka su se u primjeni zaddala i dulje vrijeme. No tek u izravnoj sprezi s razvojem kClllijc dolazi do novih spoznaja znacajnih za razvoj betona, temeljenih na znanstvenoj , l,;tlovi, ~k()tski zidar Jeste Aspdin proizveo je i 1824, godine patentirao materijal koji je u ",'vrslom stanju bojom odgovarao boji vrlo dobroga gradevinskoga kamena iz okolice !'yada Portland a, pa je materijalu sto ga je proizveo dao naziv "portlandski cement" koji "c' Za odredenu vrstu cementa i danas koristi, Zanimljivo je da svojstva cementa koji je I,wizveo Aspdin danas ne bi odgovarala onima koja se traze od cementa koji nosi to Illle,

Prvi pronalazac cementa koji po svojim svojstvima odgovara danasnjemu 1" Irtlandskom cementu jest engleski industrijalac Isaac Charles Johnson ( I,') 11.-191 L), kome je uspjelo taj proizvod dobiti prilicno slucajno, ""vi, kvalitetan, za primjenu jednostavan i ekonomican materijal, koji se proizvodio ,It! jeftinih i dosta rasprostranjenih sirovina, u pocetku je nalazio veliku primjenu ,,,obi to tamo gdje druga veziva nisu mogla bili koristena, na primjer pri gradnji u Iliuru (a to je upravo razdoblje izgradnje najveCih svjetskih luka), ali je ubrzo bio pril1ljenjivan u svim ostalim podrucjima gradevinarstva. hallcuzi Cointeraux i Lebrun sagradili su prvu poznatu stambenu zgradu od betona 1)~17, godine. Takoder jc zabiljezen podatak da je G,A Ward 1837, go dine sagradio IVl\lIlI hetonsku kucu u Americi,

53

IslolioilJlo zapOC111Je i povijest betona u gradnji mostova, premda, zahvaljujuCi odrnkniJlI okolnostima, ne toliko uspjeSno kao u drugim vrstama gradevina. Stoga je vrio z;l11imljiva izgradnja prvoga veeega betonskoga mosta u svijetu: akvedukta preko tioiiJlc rijcke Yonne (Francuska).

IlulJlland Wilkinson je 1854. godine u Engleskoj patentirao svoj sistem gradenja .!lum'JllOilctonskih stropova, a Wiliam E. Ward je u Americi u Port Chesteru I X7.l."" 76.) sagradio armiranobetonsku kueu nastojeCi da podigne objekt siguran.od lUliar;l.

Ovaj 1.460 m dugacak most sa 156 otvora medu kojima najvcCi ima raspon 40 m, gradcn je u razdoblju od 1870. do 1873. Gradnja sredisnjih otvora mosta uspjesno je zavrscna tek u cetvrtom pokusaju, nakon sto je skela triput otpustena i ponovno podizana jer su iii deformacije iii pukotine bile takve da nisu bile prikladne za koristenje most a, pa je sredisnji dio dovrsen u klesancima, sto je dobrano poljuljalo ugled betona u izgradnji ovih konstrukcija.

"lugu sc nabrojiti i druga imena na razlicite nacine znacaJna za pojavu, razlicitu pllJllJcnu i razvoj armiranog betona. Ipak u toj pocetnoj fazi razvoja najzasluzniji je s\lmnje veliki francuski konstruktor i graditelj Francois Hennebique (1842.-1921.). ()n jc pravi zacetnik teorije i tehnike armiranog betona i armiranobetonskih k'lllslrukcija.

Proteklo je stoga dobrih desetak godina prije ponovnog povratka betona u mostogradnju, i to u Njemackoj gdje su otkupljeni Monierovi patenti. Tamo je za gradnju zeljeznickih mostova, ali i drugih umjesto klasicnih kamenih lukova zapocela primjena zanimljivih betonskih trozglobnih lukova. I pronalazak armiranog bet on a razliCiti autori pripisuju razlicitim istrazivacima. UvrijcZilo se stajaliste da je Joseph Monier, vrtlar iz Francuske, sa svojim posudama za cvijeee, koje je 1849. godine izradivao tako da je unutar betonskih elemenata postavljao celicnu zicu, otac armiranoga betona. On je kasnije prijavio vise patenata vezanih za armirani beton, razlicite armirane cijevi, rezervoare i dr., analizom kojih je moguee uociti da je autor shvaeao da zeljezo ojacava betonske elemente, da za elemente izlozene veCim optereeenjima treba vise armature, ali dalje od toga nije isao. On je 1867. godine - kada je i prijavio prve patente - na svjetskoj izlozbi u Parizu izlozio svoje armiranobetonske proizvode koji su izazvali veliko zanimanje javnosti, a 1879. godine njegovi patenti pocinju se primjenjivati i izvan Francuske, u Austriji i Njemackoj. Poznato je da je, takoder u Francuskoj, Joseph Lambot vee 1848. godine napravio jednu ladu s armaturom od celicne mreze u cementnomu mortu debelom nekoliko centimetara, koju je tek 1855. godine izlozio na svjetskoj izlozbi u Parizu. Unatoc t0111 neSto zakasnjelom prikazu javnosti, Francuzi su 1950. godine prigodom stogodisnjice armiranog betona priznali da je on prvi pronasao to gradivo. Francois Coignet je 1852. godine izradivao prve zidove u stanogradnji ojacane zeljeznim zicama, a potom i ploce, i prvi je u svojim radovima objavljenim 186l. godine iznio prve zametke prave teorije armiranog betona. Matias Koenen je 1866. godine u Njemackoj armirao betonske ploce tako da je armaturu jasno postavio u vlacnu zonu, i cini se da je tek on potpuno shvatio sustinu armiranog betona. Zapoceo je s jasnim diferenciranjem konstruktivnih elemenata u zgradama i uocio je moguenost odstranjivanja suvisnog betona iz vlacnih dijelova struktura.

54

IlcnJlcbique je tijekom zadnjega desetljeea 19. stoljeea shvatio i definirao gotovo sve 1I'lncljne postavke armiranog betona. On je vee 1880. godine zapoceo primjenjivati okrllglc zeljezne profile u armiranom betonu, a 1888. izveo je prvu medukatnu plocu s prillljcnom okruglih profila, da bi 1892. patentirao primje~u vilica u grednim l1osaCima, 1894. sagradio je prvi armiranobetonski most u Svicarskoj, a 1899. u :\lJstriji. Ipak, njegov je najveCi doprinos u pronalasku rebrastih stropnih ploca kojima 1': istisnuo iz upotrebe celicne nosace u stanogradnji. Shvatio je vaznost monolitnosti .lrJniranog betona i nastavio s izvedbom ne sarno ploca i greda nego i stupova, zidova p:1 cak i armiranobetonskih pilota. Osim toga Hennebique je dao i prve priblizne itlJ'nlule za proracun armiranobetonskih konstrukcija, a preko svojih poduzeea koja su mnivana diljem Europe neposredno je i vrlo intenzivno utjecao na razvoj i primjenu ,lrIniranog betona. J z iziozenih je pod at aka vidljivo da prvi armiranobetonski objekti zapravo ni nisu bili gradevine nego plovni objekti, vrtne posude i sl. Medutim, istrazivaci su ubrzo uocili I'rijcdnosti i potencijale toga materijala u raznim podrucjima graditeljstva pa mozemo lOS potkraj 19. stoljeea uociti primjenu armiranog betona u najrazliCitijim podrucjima gradcvinarstva: stambenim i drugim zgradama, mostovima, industrijskim objektima (hangar u Orliju) itd., au prvim desetijeCima 20. stoljeea susreeemo i prve vrlo velike i zJlacajne armiranobetonske mostove kakav je Most Preporoda u Rimu i dr.

I'ml utjecajem istrazivanja i pronalazaka u Europi, a osobito pod utjecajem llcnnebiqueovih patenata i gradnji potkraj 19. stoljeea, i u nasim krajevima dolazi do prvih primjena armiranog betona za razlicite objekte. Strucni tisak, koji u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeea ima vaznu ulogu u razvoju graditeljstva sireCi i propagirajuCi najnovije domete u svijetu, biljezi i pojavu :Irmiranog betona, ali - zanimljivo - ne kao neku veliku i znacajnu novost nego gotovo lISput, pa npr. u Vijestima druztva inzinira i arhitekta (broj 1 od 1891) citamo: " ... da ic J. Monier u Parizu gradio vodospreme tako da je oko zeljeznih resetaka ovijao mort iii beton od najboljeg cementa i dobivao tijelo koje ima izvanrednu evrstoeu, te moze ,loga upitni sis tern od velike vaznosti za buduenost biti, ako se budu trajne pokazale do(icne gradnje".

55

Pct godilla kasnije M. Ursiny (1896. u is tom easopisu) objavljuje opsiran CIanak 0 primjene betona u gradenju mostova istieuCi: "NaroCito kod mostogradnja lIijc zahvalnijega gradiva od betona, te nije dvojbe da ee koli starovieki monumentalni lIlostovi od kamena, toli i moderni od zeljeza naCi u mostu od betona pogibeljnog lakmaca". Medutim, u istom CIanku, vee kad pise 0 armiranom betonu, autor uzima dosta ograda: "Svrha zeljeznih ulozaka kod mostova od betona je ta da preuzmu llatezanje ako se u svodu pojavi, te se beton i zeljezo uzajamno popunjavaju, prvi preuzima tIak drugi natezanje. 0 shodnosti tih sustava za gradnju mostova (Monier, Melan, Wunsch itd.) nije jos zadnja izreeena, jer manjka dosad najglavnija stvar, a to je praktieno izkustvo".

1IiogUCllOSti

U eitavoj Austro-Ugarskoj Monarhiji nije sve do samoga kraja 19. stoljeea bilo sire primjene armiranobetonskih konstrukcija. A i inaee, kako je vee napomenuto, veea i sveobuhvatnija primjena armiranog betona dolazi tek nakon 1894. godine, kada su u Francuskoj izvedene prve veee konstrukcije Hennebiqueova sistema, s raSCianjenom ploeom, koja je umjesto kuka na krajevima bila rasjeeena i razdvojena u obliku ribljega repa i bila povezana vilicama od plosnatoga zeljeza. Zadnjih godina 19. stoljeea izvodeni su manji objekti pretdno visokogradnje toga tipa, a prvi pravi veCi i grandiozniji objekti kao sto su mostovi Schwechat, Imphy, Risorgimento i dr. tek u prvom desetljeeu 20. stoljeea.

fie opislIjemo sve dosege izmedu Lomosta i Krekoga mosta, sva ostvarenja iz

!

pllllnga jcdnoga stoljeea vee se sarno uvodno u tematiku Priruenika podsjecamo 11

L'a nas jt: dakle puno stoljeee armiranobetonskih gradnji na hrvatskome tlu. U to 1HII',a(O iskustvo koje se diei i svjetskim dosezima usaduje se danas nov pristup

II,klatlcn s curopskim iz kojeg ee proizlaziti dobre podloge i za buduea ostvarenja.

1.2

USKLADIVANJE HRV ATSKOG ZAKONODA VSTVA S EUROPSKIM

(;,kladivanje zakonodavstva RH sa zakonodavstvom EU mozemo podijeliti u dva :l/dohlja, jedno razdoblje do 2003. godine i razdoblje nakon toga. Zajednieko je IcdllOlI1 i drugom razdoblju da se prilagodba, a zatim i uskladivanje temelji na 11,1\\;lima Novog i Opeeg pristupa i Direktivi za gradevne proizvode 89/106/EEZ.1.

I

II prvom razdoblju koje je zapoeelo 1992. godine na polju zakonodavstva, a ubrzo ;;ilim i u podrueju normizacije i akreditacije, u praksi poCinje primjena novih 1.'llropskih normi, a u nastavne se programe uvode saddaji iz novih europskih norma.

Zakonodavstvo - U Zakonu 0 gradenju (<
Utoliko je vredniji podatak da je prva prava armiranobetonska gradevina u nas, izvedena upravo po sistemu Hennebique koliko je do danas poznato, podignuta vee 1900. godine. Rijee je 0 jednom relativno malom mostu preko potoka Lomost u OguIinu, koncipiranoga i izvedenoga s armiranobetonskim rebrima i ploeom u pravom Hennebiqueovu sustavu s rasponom 10 m i sirinom 7 m, koji je dovrsen i predan prometu 25. listopada 1900. godine, pa je to datum dovrsetka prve prave armiranobetonske gradnje u nas.

Normizacija - Od 1993. u Drzavnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnivaju su pTvi tehnicki odbori (DZNM3/TO), koji obllhvacaju podrucju racia CEN/TC i IS0/TC. U skladu sa Zakonom 0 nOlmizaciji (<
Prema saeuvanim podacima poznato nam je da je beton za gradnju ovoga mosta pripreman od beoCinskoga portlandskog cementa, savskoga pijeska, koji je zeljeznicom dopreman iz Zagreb a, i kamena tueenca u volumnim omjerima 1:3:5. Armatura ugradena u most sastoji se od zeljeznih sipki profila 27 iii manjeg, obuhvaeenih viIicama od plosnatoga zeljeza, koje su bile rasljasto zavrsene. Beton je pripravljan rueno, a Citava je ploea bila izbetonirana u jednom danu uz sudjelovanje 30 radnika. Nakon tog armiranobetonskog prvijenca sagradeno je mnostvo betonskih gradevina. Moze se reCi da je, isto kao i diljem svijeta, i u nas beton postao dominantno gradivo. Od njega su vise iii manje uspjesno sazdane brojne gradevine sve do najveeega armiranobetonskog luka kojeg je eovjek sagradio onoga izmedu kopna i otoeiea Sv. Marka u sklopu Krckoga mosta. Taj luk s rasponom 390 m nad morem a 420 pod morem jedan je od vrhunskih dosega gradnji betonom uopee.

svjetskim razmjerima i njihovih dodira sa zbivanjima u Hrvatskoj.

Akreditacija - 1996. gociine unutar DZNM poCinje radom i tijelo za akreditaciju 4 koje potvrduje osposobljenost, u prvim godinama sarno laiJoratorija, a kasnije i certiJikacijskih i nadzornih tijela za rad prema normama niza HRN EN 45000, a poslije i niza HRN EN ISO/IEC 17000. Obrazovanje - U nastavi, na svim gradevinskim Jakultetima u nastavnim programima vee niz godina postoje veCi iii manji dijelovi sadriaja Ilovih europskih normi, posebno prednormi za projektiranje.

I

f'FZ Europska ekonomska zajednic
\' j,tnicc

, ",,1<1 H rvatski zavod za norme (HZN) I \ada Hrvatska agencija za akreditaciju (HAA)

56

57

I'raksa - U veeini slucajeva postojeee gradevinsko tehnicko zakonodavstvo zastarjelo je i nepotpuno pa su strucnjaci relativno brzo poceli s primjenom europskih prednormi za projektiranje (ENV)- ellrokodova 5• Upitna je zajednicka uporaba oba sustava. Donosenjem Tehnickog propisa za betonske konstrukcije ta je mogucnost postala i nedopustenal>. Od 2003. godine pocinje razdoblje sustavnog uskladivanja gradevinskoga tehnickog zakonodavstva. Stvoreni su politicki i gospodarski uvjeti.

Politicki uvjeti - 2001. godine potpisan je Sporazum 0 stabilizaciji i pridruiivanju (SSpf RH 2003. godine podnosi 2ahtjev za Clanstvo a EU, a iste godine donesena je Nacionalna strategija za uskladivanje tehnickog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i prvi Nacionalni program RH za pridruiivanje EU Gospodarski - Gospodarstvo mora prepoznati svoje interese u nacelima nesmetanog protoka roba, usluga i kapitala na triiste Europskoga gospodarskog podrucja (EGP).8 Gospodarstvo treba pomoc kroz podizanje svijesti 0 pravilima i naCinu djelovanja unutar triista, i kroz prijenos informacija i znanja.

1.3

ZAKONODAVSTVO EU

Uvjet da se kvalitetno pristupi uskladivanju dobro je poznavanje zakonodavstva EU. Cilj je EU osigurati slobodno kretanje rob a, usluga i kapitala i sprijeciti ulazak nekvalitetne robe i usluga na tdiste EU. Da bi se postigli postavljeni ciljevim, na razini EU postavljena su nacela Novog pristupa i Opceg pristupa koje sve drzave Clanice moraju usvojiti i ugraditi u svoj zakonodavni sustav.

Novi pristup (eng!. New Approach, NA) - Rezolucija Vijeca 0 Novom pristupu tehnickom uskladivanju i normama (85/C 136/01). Til su dana nacela i elementi za uklanjanje tehnickih zapreka trgovini, dan je novi pristup tehnickoj harmonizaciji i normama, dan je priO/'itet potvrdivanju sukladnosti proizvoda. Novim pristupom driave Clanice obvezuju se na zakonodavno uskladivanje «bitnih zahtjeva» za pojedine skupine proizvoda kojima se osigurava zastita iivota, zdravlja, okolisa i potrosaca, koji su dani u direktivama Novog pristupa. OpCi pristup (engl. Global Approach, GA) - Rezolucije Vijeea 0 opcem pristapu ocjeni sukladnosti (90/C 10/01) i Odluke Vijeea u svezi s modulima za razliCite faze postupaka ocjene sukladnosti i pravilima za stavljanje i uporabu CE oznake sukladnosti namijenjenim uporabi u direktivama 0 tehnickom uskladivanju (93/465/EE2). Dva glavna nace/a jesu: 1

U zakonodavstvu treba osigurati uvodenje modala za faze postupaka potvrdivanja sukladnosti i postavljenje kriterija za njihova primjenu, te

, vidi tocku 3.3 6 vidi tocku 3,3 7 Posebno je vazan clanak 73. K EGP je siri od gospodarskog podrucja EU i ukljucuje drZave Clanice EFTE,

58

kriterija za imenovanje prijavljenih tijela za potvrdivanje sukladnosti i uporabu CE oznake 2

U driavama Clanicama treba promicati opce zahtjeve europskih normi za osiguravanje kvalitete (EN 29000)v i zahtjeve koje moraju zadovolj'iti prijavljena tijela (EN 45000), te uspostavu sustava ovlasCivanja (imenovanja) tih tijela.

[)jrektiva za gradevne proizvode 89/106/EEZ (engl. Construction Product Directive, CPD) jedna je od direktiva novog pristupa. Prema njoj drzave clanice obvezne su osigurati projektiranje gradevina tako da sigurnost Ijudi, domaCih zivotinja i dobara ne bude ugrozena, te da se postuju ostali bitni zahtjevi koji su u interesu opceg dobra. Nacela direktive moraju biti sadrzana u zakonima, pravnim odredbama i propisima.

Podrucje primjene direktive su gradevine, jer se na njih odnose bitni zahtjevi koje u skladu s direktivom moraju zadovolj'iti. Gradevni proizvodi utjeeu na bitne zahtjeve i moraju biti tako proizvedeni da se rabe za trajnu ugradnju u gradevine, a pri tome gradevine moraju zadovoljiti bitne zahtjeve (sve iii samo neke, ovisno o namjeni gradevine). U skladu s Novim pristupom sve direktive novog pristupa koje se odnose na proizvode, definiraju bitne zahtjeve, harmonizirane europske norme, potvrdivanje sukladnosti, prijavljena tijela, CE oznaku, EZ dokumente 0 sukladnosti i nadzor nad tdistem. Direktiva za gradevne proizvode dodatno definira temeljne dokumente i europsko tehnicko dopustenje.

Bitni zahtjevi (eng!. Essential Requirements, ER) nadredeni su i posebni kriteriji kojima gradevine, uz uobicajeno odriavanje, moraju udovoljiti s gospodarskog stanovista u primjerenom rokL!. Temeljni dokumenti odreduju tehnicka svojstva koja mora imati pojedini gradevni proizvod, kad je ugraden a gradevinu, da osigura da gradevina zadovolji bitne zahtjeve. Harmonizirane (uskladene) tehnicke specifikacije (engl. Harmonized Technical Specification, HTS), prema direktivi za gradevne proizvode su ellropske harmonizirane norme (hEN) i europska tehnicka dopustenja (eng/; European Technical Approval, ETA'o). Osnova su sukladnosti i uporablj'ivosti gradevnih proizvoda. Ellropsko tehnicko dopllstenje izdaje se ako nema harmonizirane norme, iii ako proizvod znatno odstupa od norme. Potvrdivanje sukladnosti (eng!. Attestation of Conformity, AoC) ovisno je 0 znacenju proizvoda u odnosu na bitne zahtjeve. Navedeni elementi kontrole sukladnosti jesu moduli iz Opceg pristupa. Sustavi potvrdivanja sukladnosti, "Te norme po sadrzaju odgovaraju medunarodnim normama niza [SO 9000, HI To ima samo Direktiva 89/106/EEZ,

59

IfI:/illirani u direktivi oznaceni su brojevima 1 +, 1, 2+, 2, 3 i 4, i predstavijajll \/dIJl oc/redenih radnji koje provode proizvodac i/ili prijavljeno tijelo. Prema dircktivi ovlastena tijela su certifikacijsko tijelo, nadzorno tijelo i ispitni la/)oratorij, koja na razne naCine slldjeluju u potvrdivanju skladnosti. Na razini driave Clanice takvo tijelo zove se potvrdeno tijelo (eng/. Approved Body), a na razini EU takvo tijelo zove se prijavljeno tijelo (engl. Notijied Body, NB). Tije/a moraju iSPllnjavati zahtjeve u pogledu osoblja, sredstva i opreme. Za izdavanje tehnickih dopustenja pos((ije potvrdbena (ijela (eng/. Approval Body).

tijela za potvrdivanje, dokumente za proizvode, naCin oznaCivanja proizvoda, te fladzor nad ispunjenjem zahtjeva. Ne primjenjuje se za proizvode koji Sll uredeni posebnim zakonima 15• Zakon 0 sigurnosti proizvoda ("Narodne novine» br. 158/2003) 16 llredllje opeu sigllrnost proizvoda koji se stavljaju na triiste, ako neki drugi zakon ne llreduje sigurnost proizvoda 17• Proizvod se smatra sigurnim kad ispunjava sve zahtjeve sadriane u tehnickim propisima iii, ako nema tehnickog propisa, kad ispunjava zahtjeve hlvatskih normi kojima su prellzete europske norme iii kad je sukladan s hlvatskim nonnama i pravilima kojima se na uobicajeni naCin stiti sigllrnost i zdravlje korisnika.

CE oznaka ll (eng/. CE Marking) iCE znak (eng/. CE Mark) predstavljaju naCin oznacavanja proizvoda i stavlja se na proizvod za koji se izdaje Jzjava 0 sukladnosti.

Zakon 0 normizaciji «
[;java 0 sukladnostil 2 (eng/. Declaration of Conformity, DC) dokllment je koji prati proizvod koji je pozitivno zavrSio procedure potvrdivanja sukladnosti. Trzisna inspekcija (eng/. Market Surveil/ance, MS) predstavlja povremeno uplitanje driave u nadzor u postupku potvrdivanja sllkiadnosti kroz ulogu kupca iii bez nje.

1.4

Zakon 0 akreditaciji «
NOVO ZAKONODAVSTVO RH

Novo zakonodavstvo RH uskladuje se s europskim nacelima Novog i Opceg pristupa ugradivanjem tih nacela u zakone koji cine infrastrukturu za kvalitetu, transponiranjem direktiva u zakone i na kraju implementacijom direktiva u zakonom uredeno podrucje za samu primjenu.

1.4.1

(HAA).

Zakon 0 mjeriteljstvu «
Ugradnja nacela Novog pristupa i Opceg pristupa

Ugradnja nacela provodi se postavljanjem infrastrukture za kvalitetu (eng/. Quality Infrastructure, QI) Cime se postavljaju nacela za tehnicko zakonodavstvo. Infrastruktura za kvalitetu ureden je sustav akreditaeije, potvrdivanja sukladnosti, normizaeije, mjeriteljstva i zastite potrosaca (trZisna inspekeija) i stvara uvjete za razdvajanje zakonodavnog dijela, koji je obvezan za primjenu, od normirnog dijela, koji je neobvezan za primjenu. Taj sustav cesto se naziva i (,horizontalno zakonodavstvo», a cine ga sest zakona u koje su utkana nacela Novog i Opceg pristupa i direktiva Novog pristupa!3. Zakon 0 tehnickim svojstvima proizvoda i ocjeni sukladnosti «, br. 158/2003)14 krovni je zakon koji ureduje naCin propisivanja tehnickih svojstava za proizvode, postllpke potvrdivanja sukladnosti, donosenje tehnickih propisa, prava i obveze osoba koje stavljaju proizvod na trziSte, prava i obveze II

U direktivi je definirano sto sadrzi CE oznaka.

I., l! direktivi je definiran sadrzaj EZ izjave, ali se nista ne govori

0 jamstvu i 0 uputi za uporabu proizvoda. Samo odredenih direktiva. II \I /;Ikon su unesena naccla Rezolucije Vijeca 85/C 136/01, Rezolucije Vijeca 90/C 10, Odluke Yijeca 1)\/~65/EZ i Direktive Parlamenta i Yijeca 98/34/EZ II

Jamstvo (garancija) izvodaca, projektanta, nadzornog inzenjera, u odnosu na bitne zahtjeve, propisano je u trajanju od 10 godina.

" Moze se primijeniti i na Zakon 0 gradnji. U Zakon su ugradena nacela Direktive 2001/95/EEZ 0 opcoj sigurnosti proizvoda i dijela Direktive 85/374/EEZ 0 odgovornosti proizvodaca za proizvod. 17 Moze se primijeniti na Zakon 0 gradnji. " U Zakon su unesena nacela Rezolucije Yijeca 85/C 136/01, Rezolucije Yijeca 90/C 10 i Odluke Yijeca 'i3/465/EZ. 1'1 U Zakon su unesena nacela Rezolucije Vijeca 85/C 136/01, Rezolucije Yijeca 90/C 10 i Odluke Vijeca 93/465/EZ. U Zakonu su ukljucena nacela Direktive 71/3l6/EEZ, Direktive 90/38/EEZ i Direktive za mjerila (2002). Treba novelirati Zakon 0 mjernim jedinicama na nacelima Direktive 80/l8l/EEZ. '1 U Zakonu Sli ugradena nacela Direktive 85/374/EEZ 0 odgovomosti proizvodaca za proizvod.

I,

61

tckuceg otpada, nepropisnog postupanja s krutim otpadom i skupljanja vlage u dijelovima gradevine iii na unutarnjim povrsinama gradevine.

Proizvodac koji stavi II promet neki proizvod odgovoran je za stetu prouzrocenu neispravnoscu toga proizvoda bez obzira na krivnju, a oslobada se odgovornosti samo ako pruzi odredene propisane dokaze. Jamstvo (garancija) proizvodaca za sigurnost proizvoda propisana je u trajanju od 10 godina. Proizvodac je osoba koja je izradila gotov proizvod, osoba koja je proizvela sastavni materijal, te osoba koja se, za uvezene proizvode, oznaCivanjem proizvoda svojim imenom, zigom iii kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvodac22• Ako je nastanku stete djelomicno pridonijela treca strana (ovlasteno tijelo), ona odgovara solidarno s proizvodacem u dijelu svoje profesionalne odgovornosti 23

1.4.2

Bitni zahtjevi (poglavlje II, Cianci 6. do 23. ZOG-a) - U skladu sa Zakonom njihova primjena je obvezna, a gradevine moraju zadovoljiti bitne zahtjeve. U Zakonu su bitni zahtjevi navedeni kvalitativno, a razrada i kvantitativno odredivanje pojedinih zahtjeva predmet je tehniekih propisa. Sve gradevine, ovisno 0 konaenoj namjeni, moraju zadovoljiti navedene bitne zahtjeve, sve, iii sarno neke. Bitni zahtjevi jesu:

Mehanicka otpornost i stabilnost (1) - Gradevina mora biti projektirana i izgradena tako da tijekom gradenja i uporabe projektom predvidena djelovanja ne prouzroee: rusenje gradevine iii njezina dijela, deformiranje nedopustenog stupnja, ostecenja elemenata konstrukcije iii opreme zbog deformiranja nosive konstrukcije i nesrazmjerna ostecenja u odnosu na uzrok nastanka. Sigurnost u s/ucajll poiara (2/5 - Gradevina mora biti projektirana i izgradena tako da se u slueaju pozara: oeuva nosivost konstrukcije tijekom odredenog vremena (sto utvrduje pose ban propis), sprijeCi sirenje pozara i dima unutar gradcvine, sprijeCi sirenje pozara na susjedne gradevine, omoguCi osobama da neozlijedene napuste gradevinu i omoguCi zastita spasavatelja. Higijena, zdravlje i okoliS (3)26 - Gradevina mora biti projektirana i izgradena tako da ne ugrozava higijenu i zdravlje Ijudi, radni i zivotni okolis, zbog: oslobadanja opasnih plinova, para i drugih stetnih tvari, opasnih zracenja, oneCiscenja voda i tla, neodgovarajuceg odvodenja opasnih voda, plinova i To je ovlasteni predstavnik proizvodaca. U skladu s Novim i Opeim pristupom. " U Pravilniku pise umjesto "potvrdivanje" rijec "ocjenjivanje". " Ovaj se bitni zahtjcv u ZOG-u naziva «zastita od pozara". Of> Ovaj sc bitni zahtjev u ZOG-u naziva «higijena, zdravlje i zastita okolisa». 22

62

Zastita od buke (5) - Gradevina mora biti projektirana i izgradena tako da zvuk koji zamjecuju osobe koje borave u zgradi iii u njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrozava zdravlje te da osigurava nocni mir i zadovoljavajuce uvjete za odmor i rad. USteda energije i toplinska zastita (6) - Gradevina i njezini uredaji za grijanje, hladenje i ventilaciju moraju biti projektirani i izgradeni tako da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potrosnja energije prilikom njihova koristenja bude jednaka propisanoj razini iii niza od nje, a da za osobe koje borave u gradevini budu osigurani zadovoljavajuCi toplinski uvjeti.

Transpozicija Direktive za gradevne proizvode u zakon

Nacionalni dokumenti u RH u koje je transponirana Direktiva za gradevne proizvode 89/106/EEZ jesu Zakon 0 gradnji (<
21

Sigllrnost u korWenju (4) - Gradevina mora biti projektirana i izgradena tako da se tijekom uporabe izbjegnu ozljede korisnika koje mogu nastati od klizanja, pada, sudara, opeklina, elektrienog udara i eksplozije.

(:radevni proizvodi (poglavlj'e I!. Clanak 15. i poglavlje III. Cianci 24. do 31. ZOG-a) 1l1Oraju imati tehnicka svojstva takva da u projektiranom (predvidenom) roku trajanja gradevine uz propisanu ugradnju sukladno namjeni gradevine, uz propisano odrzavanje pod nose sve utjecaje uobicajene uporabe i utjecaje okolisa, tako da gradevina u koju su ugradeni ispunjava bitne zahtj eve 27.

Tehnicka svojstva specificirana (definirana) su u tehnickim specifikacijama. U sirem smislu to Sll norme i tehnicka dopustenja, a prema direktivi to Sll harmonizirane ellropske norme prihva(:ene kao nacionalne norme i ellropska tehnicka dopllstenja.

Potvrdivanje sukladnosti (poglavlje II!. Cianci 25. do 29. ZOG-a) - navedeno je u Zakonu, a detaljno razradeno u Pravilniku 0 potvrdivanju 28 (ocjenjivanju) sukladnosti, ispravama 0 sukladnosti i oznaCivanju gradevnih proizvoda «(Narodne novine» hr. 1/2005). U Pravilniku su dani sustavi potvrdivanja 29 , popis gradevnih proizvoda s odgovarajucim sustavom potvrdivanja 30, uvjeti za imenovanje potvrdenih tijela 31 (ovlastene pravne osobe), definirani dokumenti za proizvode (izjava 0 sukladnosti, certifikat 0 sukladnosti (proizvoda), i certifikat 0 tvornickoj (unutarnjoj) kontroli proizvodnje, te tko izdaje pojedine dokumente i tko stavlja oznaku sukladnosti, te 0 sadrzaju dokumenata, izgledu i sadrZaju oznake i znaka sukladnosti 32 •

Clanak 15. ZOG-a. U Pravilniku pise umjesto "potvrdivanje" rijec "ocjenjivanje". 29 U prilogLJ 3 Pravilnika, tabliea skLJpina radnji koje se provode u pojedinom SLJstavu potvrdivanja sLJkladnosti. \11 U prilogu 4 Pravilnika, tablica Popis gradevnih proizvoda s odgovarajucim sustavom ocjenjivanja sukladnosti. 11 U PravilnikLJ se govori 0 oviustcnoj pravnoj osobi i uvjctima koje one moraju ispunjavati, prilozi 1 i 2 - tablice 7ahtjeva kojc mora ispunjavati ovlastena osoba za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti gradevnih proizvoda i poslova izdavanja c~rtitlkata sukladnosti. " II prilogu 5 Pravilnika. tablice Oznaka gradevnih proizvoda (uvJcti CJ.32, stavak 1 driavni nivo) i u prilogu 6 Oznaka gradevnih proizvoda (uvjcti ':1.41 nivo Ell) 27

2\

63

potvrdivanju sukladnosti, ispravama 0 sukladnosti i oznaCivanju gradevnih proizvoda (<
IJrcma normi HRN EN 450011 za certificiranje i nadzor tvornicke kontraie flroizw)(inje za odredeni braj proizvoda 41 .

Stavlja se na praizvode na koje se pnmjenJuJu odredbe priznatih tehnickih pravila (naredbe i prapisi s obveznom primjenom) i na proizvode za koje ne postoji harmonizirana tehnicka specijikacija (HTS).

Spremnost proizvodaca ostaje velik problem, posebno za male i srednje {i0dllzetnike, zbog pomanjkanja vlastite opreme i sredstava, ali isto tako i zbog osoblja koje tesko prihvaca nove zahtjeve.

Oznake i znak sukladnosti - definirani su u Pravilniku

0

/)ofleseni su tehnicki propisi 42 <move generacije» - do sada Iri tehnicka propisa, a imuluju se i drugi.

36

Ostale dvije oznake koje su pO sadrzaju veoma slicne, jedna sadrzi CE znak , a jedna je bez ikakvog znaka, stavljaju se na proizvode za koje postoji tehnicki propis «nove generacije» i hrvatska norma specifikacija koja .ie prihvacena harmonizirana europska norma iii Europsko tehnicko dopustenje. Oznaka bez CE znaka odgovara naCinu oznaCivanja proizvoda do trenutka kada ce RH postati drzava clanica, a sa CE 37 znakom, kada ce postati clanica EU iii kada se potpise ACCA sporazum •

1.4.3

IA.J.l J)onesene nove hrvatske norme

Tablica 1.1 Tehnicki propisi i norme na koje upucuju (doneseue u RH) Nove hrvatske norme (HRN) 0)

Implementacija Direktive za gradevne proizvode

Da bi se implementacija mogla provesti, potrebno je izraditi infrastrukturu za kvalitetu, prihvatiti europske harmonizirane iii neharmonizirane norme kao nacionalnc hrvatske norme, transponirati direktivu u zakon, imenovati tijela za potvrdivanje sukladnosti proizvoda (ukljucujuCi i akreditaciju koja nije obvezna), utvrditi spremnost proizvodaca za provodenje radnji novog sustava potvrdivanja sukladnosti proizvoda i izraditi tehnicke propise. Infrastruktura za kvalitetu postavljena je na razini drzave donosenjem horizontalnih zakona. Transponirana je direktiva II Zakon 0 gradnji i pripadajllce pravilnike, U veroj iii manjoj mjeri, s vjerojatno potrebnim izmjenama i dopunama. Harmonizirane iii neharmonizirane norme se prihvacaju i donose kao hrvatske norme38• Ov/astene Sit pravne osobe za radnje certificiranja, nadzora i ispitivanja II podrucju potvrdivanja sukladnosti proizvoda 3Y• Provedena je akreditacija prema normi HRN EN ISO/lEe 17025 za velik braj ispitnih metoda-lO i akredilacija

tahlici 1.1 naveden je popis svih do sada donesenih tehnickih propisa i normi na upucuje odredeni propis,

I!

!'"hllicki propis za projektiranje

za proizvode

za ispitivanje

(norme specifikacija)

(norme metoda ispitivan.ia)

za izvodeuje i odriavanje

ukupno

TI'BK') TPCBK4)

'I'PoUTEiTZZ5 )

32 1)

63 2)

263

15

15 2)

60

14

372

90

Napomena: II)

na norme iz tablice upucuju propisi

I)

niz HRN ENV 1991: 2005 (Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije) niz HRN ENV 1992: 2004 (Projektiranje betonskih konstrukcija) niz HRN ENV 1997: 2001 (Geotehnicko projektiranje) niz HRN ENV 1998: 2005 (Projektiranje konstrukcija otpornih na potres)

lJ

Neka su natela postavljena i u krovnom Zakonu 0 proizvodima (NN 158/03).

14~ J5

Prema Pravilniku

0

izgledu i upotl'ebi potvrdbenog (eertifikacijskog) znaka (<
Vecina su prihvacene harmonizirane europske norme. Tehnicki propis za betonske konstrukcije (NN 101/05)

I)

/65/98 i 8/99-ispravak).

Tehnicki prop is za cement za betonske konstrukcije (NN 64/05)

'.) Tehnicki propis

C(

Dokument ACCA (eng!. Agreements on Conformity Assessment and Acceptance of Industrial Products, ACAA's) Spol'azumi 0 ocjenjivanju sukladnosti i prihvlaeanju industl'ijskih proizvoda, opisuje sadrzaj posebne vl'ste sporazuma 0 medusobnom priznavanju, osnovanim na ujednacavanju zakonodavnog sustava i infrastrukture odredene drzave s onim EU. Dokument navodi nuzne uvjete za pocetak pregovora. " Doneseno je oko 1000 normi, od toga 116 hrvatskih normi (vidi tab lieu I) .1') Za cement, termoizolacijske materijale, ETICS ("kit" proizvod). 40 Akreditacija za oko 100 metoda ispitivanja prema EN 1I0rmama.

')

I)

0

ustedi toplinske energije i toplinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05)

.17

64

Akreditacija za proizvode: cement, agregat, eelik za armiranje, celik za prednapinjanje, termoizolacijske proizvode, ETICS i konstrukcijske celike . 11 Dosad donijeti tehnicki propisi navedeni su u tablici 1.1. \I

65

Doncs(;l1 je daleko veCi broj normi, ali na njih ne upucuju navedeni tehnicki propisi. Od 201 harmonizirane norme (hEN), u Hrvatskoj je prihvaceno 116, a od toga za impicmcntaciju do sada donesenih tehnickih propisa potrebno je oko 75 normi. Do sada samo tri za cement43 •

Tablica 1.2 Sustav potvrdivanja sukladnosti ' I~;I'H:\ VI:

iST:\V I'OTVRDIVANJA SUKLADNOSTI

1.4.3.2 Uspostava sustava za potvrdivanje sukladnosti Sustav potvrdivanja sukladnosti nije u cijelosti postavljen za sve proizvode na raZllll drzave, tj. nije donesen krovni zakon 44 • Sustav potvrdivanja sukladnosti gradevnih proizvoda postavljen je na nivou drzave prema odredbama Zakona 0 gradnji i Pravilnika 0 potvrdivanju 45 sukladnosti, ispravama 0 sukladnosti i oznacivanju gradevnih proizvoda (<
Radnje potvrdivanja sukladnosti Sustav potvrdivanja za pojedini proizvod, grupu proizvoda iii proizvod za odredenu namjenu propisan je nacionalnom norm om koja je prihvacena harmonizirana europska norma iii u tehnickom propisu iii u Pravilniku 0 potvrdivanju sukladnosti 46 , gdje su dane radnje koje pripadaju pojedinom sustavu 47 (vidi tablicu 1.2) i naCin oznacivanja proizvoda 48 • Proizvodac odabire sustav potvrdivanja prema kojem ce potvrdivati svoj proizvod. Ako odabere sustav koji je naveden u nacionalnoj normi koja je prihvacena harmonizirana europska norma i nalazi se u dodatku ZA norme 49 , ana koju upucuje tehnicki propis, odabrao je najjednostavniji i najbdi naCin da dokaze da je proizvod uporabljiv.

() SUKLADNOSTI

tvornicka kontrola proizvodnje (FPC) (QA) I'

i{

ispitivanje prema utvrdenom programu (QC)

I{

\

pocetno ispitivanje tipa

I>

pocetno ispitivanje tipa

.\J

N Il

J

E

pocctni pregled proizvodnje i FPC stalni nadzor, ocjenjivanje i vrednovanje FPC ispitivanje slucajnih uzoraka

I

- Izjava

('"

- Certifikat

(',.

ITT

.

0

sukladnosti 0

sukladnosti

I Cp

Cp

CF

CF

ITT

1+

I

2+

2

3

· · · · · ·

· · · · ·

· · . . · -· · . . · · ·

PR - proizvodac - prva strana NB - prijavljeno tijclo (potvrdeno tijelo) - treca strana

- Certifikat tvornicke kontrole proizvodnje

MS (kupac) - druga strana 2

- Izvjestaj

FPC (eng!. Factory Production Control)

0

pocetnom ispitivanju tipa

obvezna radnja

4

QC (eng!. Quality Control) QA (eng!. Quality Assurance)

Sudionici u potvrdivanju sukladnosti l'ostoje tri strane u sustavu potvrdivanja sukladnosti. Prva strana je proizvodac, druga ;lranaje kupac, a treca stranaje prijavljeno (potvrdeno) tijelo. I'roizvodac, prva strana, u svim sustavima mora uspostaviti i provoditi tvornicku kontrolu proizvodnje (engl. Factory Production Control. FPC) koja predstavlja osiguravanje kvalitete za proizvod, mora provesti pocetno ispitivanje tip a (sustavi 2+, 2 i 4), mora provoditi ispitivanja prema utvrdenom programu (sustavi 1+, 1 i 2 I).

41 Vidi tocku 3.3.3 «Tehnicki propisi» • prva harmonizirana norma EN 197·1 donesena je 2000. godine " Sarno djelomicno to propisuje Zakon 0 tehnickim svojstvima proizvoda i ocjeni sukladnosti (NN 158(03) - vidi tocku 3.1. 4l U Pravilniku pise «ocjenjivanje» '6 Prilog 4 Pravilnika • tablica 47 Prilog 3 Pravilnika • tablica 4X Prilog 5 i 6 Pravilnika 49 Svaka harmonizirana norma ima dodatak ZA.

66

Za uspostavu i provedbu tvornicke kontrole proizvodnje proizvotJac mora izraditi Prirucnik za kvalitetu (prema normi HRN ISO 10013). Prirucnik kvalitete sadrii opis ciljeva i organizacijsku struktum s jasno definiranim odgovornostima i ovlastenjima. upravljanje dokulllentacijom. odgovornost uprave. upravljanje reslIrsima, realizaciju proizvoda. sto ukljucuje nabavu. proizvodnju. kontrollt proizvoda i prodaju. te IIljerenja, analize i poboljsanje.

I Po sadrzajll ovaje tablicajednaka onoj iz Pravilnika (NN 2/05) i oSlalim sadrzajima iz Pravilnika. 'II tablici nije oznucena njegova ulogajcr je ona povremena i niJe lInapriJed delinirana.

67

U spim Sllstavima potvrdivanja sllkladnosti, osim za sllstav 3, proizvodac treba illlati vlastiti laboratorij u kojem provodi ispitivanja u skladu s programom za pocetno ispitivanje tipa ili ispitivanja prema lltvrdenom planu. Potrebno je napomenuti da do provedbe pocetnog ispitivanja tip a proizvoilae provodi eitav niz prethodnih ispitivanja za utvrdivanje sastava, svojstava iii nosivosti. 52 Prema tome prethodno ispitivanje nije pocetno ispitivanje tipa. Pocetno ispitivanje tipa poCinje kad proizvodac objavi (deklarira) svojstva proizvoda. Slijedom toga proizvodac i u sustavu potvrdivanja 3, trebao bi imati laboratonj. Za sva ispitivanja moze koristiti i us luge drugih laboratorija, prema Pravilnikll.

Proizvodac izdaje I;javu 0 sukladnosti u skladu sa Zakonom 0 gradnji i s odgovarajucom normom za proizvod. Izjava se izdaje na kraju pozitivno zavrsene procedure potvrdivanja sukladnosti. Osim izjave, proizvodac mora dati jamstvo za proizvod u skladu sa Zakonom 0 obveznim odnosima 53 tc uputu za uporabu proizvoda u skladu sa Zakonom 0 sigurnosti proizvodaS4 . Ako se radi 0 proizvodu iz uvoza, sve te dokumente izdaje ovlasteni predstavnik proizvodaca 55 . Osim tih dokumenata proizvodae prikuplja (dobavlja) i sam izraduje ettav niz drugih dokumenata.

llRN EN 45004:1998 - OpCi uvjeti Zit rad razliCitih vrsta ustanova koje provode nadzor - akreditacija nadzornih tijela HRN EN 45011:1998 - OpCi zahtjevi za ustanove koje provode potvrdivanje proizvoda - akreditacija certifikacijskih tijela HRN EN 45012:1998 - OpCi zahtjevi za ustanove koje provode ocjenjivanje i potvrdivanje /upis sustava kakvoce.

I.a provedbu potvrdivanja sukladnosti u zakonom uredenom podrucju, tijcla moraju Illlati ovlastenja koja se daju u skladu s Pravilnikom 0 potvrdivanju sukladnosti 57 • ()vlasteno tijelo je ovlastena pravna osoba koja ima ovlastenje za obavljanje poslova potvrdivanja sukladnosti. Ministarstvo zastite okolisa, prostornog uredenja i graditeljstva (MZOPUG) drzavno je tijc\o koje izdaje ovlastenja, a dokaz da su ladovoljeni svi kriteriji u skladu s Pravilnikom jest Rjdenje 0 ovlastenjll58. Ovlasteno tijelo na temelju pozitivno ocijenjenog provedenog postupka potvrdivanja .,ukladnosti za odredeni gradevni proizvod izdaje dokumente: certifikat 0 sllkladnosti (proizvoda) (sustavi 1 +, 1) iii certijikat tvornicke kontrole proizvodnje (sustavi 2+, 2) iii izyjdtaj 0 pocetnom ispitivanjll tipa (sustav 3). Dodatni dokumenti koji se izdaju jesu izvjdtaj 0 plvom pregledu proizvocinje i tvornieke kontrole proizvodnje, izvjdtaj(i) 0 ispitivanju, izvjeStaj 0 vrednovanju sllkladnosti (potvrda da se maze jzdati certifikat iii izvjdtaj), izvjdtaj(i) 0 nadzoru i jzvjdtaj(i) 0 ispitivanju kontrolnih uzoraka, godisnji izvjdtaj (potvrda cia odgovarajuca isprava ostaje valjana).

Proizvodac oznaeuje proizvod u skladu s Pravilnikom 0 potvrciivanju sukladnosti i u skladu s dodatkom ZA normc prema kojoj se provodi potvrdivanje sukladnosti. Ovlastena tijeJa - (tijela za potvrdivanje (eng/. Certification Assesment Bodies, LABs)(ovlastene pravne osobe), kao treca strana ovlastena su na razini drzave u skladu s Pravilnikom. Uloga tih tijela razliCita je i ovisi 0 propisanom sustavu potvrdivanja sukladnosti pa su radnje razliCite za pojedine sustave potvrdivanja, a odnose se na pocetni pregled proizvodnje i tvornicku kontrolu proizvodnje (sustavi 1 +, 1, 2+ i 2), na pocetno ispitivanje tipa (sustavi 1 +, 1 i 3), stalni nadzor, ocjcnjivanjc i potvrdivanje tvornicke kontrole proizvodnje (sustavi 1 +, 1 i 2+), te ispitivanje slucajnih uzoraka uzetih u tvornici, na trZistu iii gradilistu (sarno u sustavu 1 +). Sposobnost pri ovlasCivanju tijela mogu se s, u odnosu na postavljene zahtjeve za opremu, sredstva i osoblje, dokazati i potvrdom 0 akreditaciji. To jc dokument na tcmelju kojeg se potvrduje osposobljenost za obavljanje odredenih poslova na podrucju potvrdivanja sukladnosti. Akreditacija se provodi primjenom normi niza HRN EN 45000 i HRN EN/ISO/lEe 17000 i temelji se na provjeri svih zahtjeva odgovarajuce norme od navedenih 56 : HRN EN ISO/IEC 17025:2000 - OpCi zahtjevi za osposobljenost ispitnih i mjerite/jskih laboratorija - akreditacija ispitnih i umjernih laboratorija Kod betona utvrduje se sastav betona, kod dodataka betol1u se utvrduju svojstva i sastav, a kod predgotovljenih betonskih proizvoda nosivost. ;\ vidi tocku 3.1 q vidi tocku 3.1 5' u skladu sa Zakonorn 0 gradnji i Pravilnikorn "vise nego sto trali Pravilnik (NN 1/05)

68

Kupac, tj. druga strana, dosad nema definiranu ulogu u sustavu potvrdivanja sukladnosti. Zastita kupaca, potrosaca, definira se indirektno kroz tdisnu inspekciju (eng/. Market Swveillance, MS), koja na temelju prigovora kupaca (svi sustavi, osim sustava 4) provodi odredene zadatke (ispitivanja, kontrole i sl.). U slucaju sustava 4 trZisna inspekcija moze sarna od proizvodaca zahtijevati odredene dokumente. U tom sm~~lu u RH podru{je nadzora nad tJiistem nije rijdeno. Postoje, Zit sada, dva sustava inspekcije, gospodanka, unutar Ministarstva gospodarstva, koja djeluje na trzistll i gradevinska, unutar MZOPUG-a, koja dje/uje na gradilistu.

Za proizvod, u skladu sa Zakonom 0 obveznim odnosima i Zakonom 0 sigurnosti proizvoda, odgovoran je proizvodac, za sve proizvode neovisno 0 sustavu potvrctivanja proizvoda. Prijavljeno (potvrdeno) tijelo odgovorno je za profesionalnu grdku u dijelu svojeg posla unutar sustava potvrdivanja sukladnosti (pre rna Novom i Opcem pristupu «the notified bodies arc liahle for their professional errors but not for the safety of the product»). Ako se radi 0 proizvodu iz uvoza onda je za proizvod odgovoran ovlasteni predstavnik proizvodaca rcgistriran u RH59.

i<

vidi tocku 3.2 Do sada ovlastenje za certificiranje, nadzor i ispitivanje cementa irna sarno IGH, d.d - evidencijski broj

1;05 'q

Sada se to odnosi na sve proizvode proizvedenc izvan RH, a nakon ulaska u EU to ce se odnositi sarno na proizvode koji su proizvedeni izvan EU.

69

I A ..U Tdlllicki l)fOpiS za betonske konstrukcije 60 Il11pkllleJllaeija je moguca donosenjem tehnickih propisa s obzirom da Zakon 0 gradnji nl! daje direktno pravo uporabe hrvatske norme u zakonom uredenom

Jure Radic i suradnici

BETONSKE KONSTRUKCljE • PRIRUCNIK •

j1nd111l'ju,

Tdm;i'ki propis za betonske konstntkcije (<
II. POGLAVLJE

MATERIJALI

Zgrada je gradevina kojoj je glavna svrha zastita korisnika iii sadJiaja; obicno je zatvorena i projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1). Inienjerska gradevina je gradevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, ieljeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su jaruianje, zemljani radovi, geotehnicki postupci, ali iskljucuje zgradu i radove koji su joj pridruieni na gradilistu (HRN ISO 6707-1). Tchnicki propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva mehanicke otpornosti i stabilnosti i dijela sigurnosti u slucaju pozara. Ovaj drugi bitni zahtjev takoder se odnosi na mchanicku otpornost i stabilnost, ali uslijed djelovanja pozara. U tehnickom propisu n<1vodi se da gradevina, projektirana i gradena u skladu s ovim propisom, mora zaliovoljiti i druge bitne zahtjeve, prema drugim propisima62 • Tckst Tchnickog propisa za betonske konstrukcije i os tali podaci bitni za primjenu prnpisa dani su u 8. poglavlju ovog prirucnika.

"" llkijlli'cn.ie i Tt'ililicki propis za cement za betonske konstrukcije. 'd II skladu sa ZOG-om ',2 Zakon 0 z;]sliti od po?_ara (NN 5R/93), Zakon 0 zastiti od buke (NN 20/03), Zakon 0 gradnji (NN 175/03) i Tehnicki propis 0 lIsledi lopiinske energije i top1inskoj zastiti u zgradama (NN 72/05),

70

71

IJVOD \'lJc(~e

hlropske zajedniee donijelo je za podrucje gradevnih proizvoda 1989. godine I )lIl:ktivll za gradevne proizvode (89/106/EEZ) prema kojoj gradevni proizvod moze hit! plIsten u promet samo ako je prikladan za predvidenu namjenu (uporabljiv),
/

Kako gradevina nastaje povezivanjem gradevnih proizvoda, razumljivo je da se ;llJevni proizvodi mogu ugraditi u gradevinu ako su takvi da gradevina ispunjava IlIllle zahtjeve, pa je vrlo vazno osigurati da budu proizvedeni i da im je potvrdena \ukladnost prema tehnickoj specifikaciji. ('I'!)ralleni u ovom poglavlju, jesu: I'RILOG A: Beton I'RI l.OG B: Armatura, celik za armiranje i celik za prednapinjanje

I

73

I'RILOO C: Cement I'RlLOG D: Agregat I'RlLOG E: Dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega PRILOG F: Voda I'RILOG G: Predgotovljeni betonski elementi PRILOG K: Proizvodi i sustavi Z.l zastitu i popravak betonskih konstrukcija Za svaki gradevni proizvod opisan je postupak potvrdivanja sukladnosti uz naglasak na radnje proizvodaca i ovlastene pravne osobe. Shema potvrdivanja sukladnosti dana je na slici 2.1. U tablici 2.1 prikazani su gradevni proizvodi obuhvaceni TPBK-om s pripadajuCim normama, specifikacijama i sustavom potvrdivanja sukladnosti.

UJ

Z

POTVRDIVANJE SUKLADNOSTI

A. Tvornicka kontrola proizvm!nje (uvijek i svi) B. Pocetno ispitivanje tipa (2+, 2, 4) C. Ispitivanje prema programu (1+, 1,2+)

Isprave

0

WJ

Potvrdeno tijelo Radnje:

Proizvodac Radnje:

D. Pocetni pregled proizvodnje i tvornicke kontrole proizvodnje (1+, 1,2+,2) E. Pocetno ispitivanje tipa (1 +,1,3) F. lspitivanje slucajno uzetih uzoraka iz proizvodnje (1 +) G. Stalni nadzor, ocjenjivanje i potvrdivanje tvornicke kontrole proizvodnje (1+, 1, 2+)

Z

Q

u

WJ

Z

sukladnosti :

sustavi 1 + i 1 ).> Certifikat 0 sukladnosti (proizvoda) za izdavanje: radnje A, DiE za odrzavanje: radnje A, C, FiG sustavi 2+ i 2 ).> Certifikat tvornicke kontrole proizvodnje za izdavanje: radnje A, BiD za odrzavanje: radnje A, C i G Svi sustavi:

Izjava

0

WJ

Z

a<

sukladnosti

Slilca 2.1 Shema potvrdivanja sukladnosti

74

75

2.1

BETON

2.1.1

Opcenito

!.I.J

Tehnicka svojstva

Il'ililicku svojstva betona i materijal od kojih se beton proizvodi moraju biti specificirana rI'13K i normi HRN EN 206-1, te normama specifikacijama za materijale.

I'n:llla

Betoll je gradevni proizvod izraden od cementa (kao ve~iva), agregata, do.dataka beto.nu i v()de. TPBK propisuje tehnicka svojstva i druge zahtJeve za beton kOJi se ugrad~J.e u hetonsku konstrukciju te nacin potvrdivanja sukladnosti betona. Beton na kOJI se ()dnosi TPBK moze biti: 3 obicni (gustoce izmedu 2000 i 2600 kg/m ) 3 lagani (gustoce izmedu 800 i 2000 kg/m ) i 3 tcSki beton (gustoCe vece od 2600 kg/m ).

Svo.istva ocvrsoulog betooa specificiraju se u projektu betonske konstrukcije (dio: !'[(ljckt hetona). Obvezno se specificira razred tlacne Cvrstoce (tablice 2.6 i 2.7) te ostala w(llstva prema potrebl (otpornost na cikJuse smrzavanja odmrzavanja, v( It\oncpropusnost i drugo).

Napomena: U normi za projektiranje/proracun bctonskih konstrukcija HRN ENV 1992-1-1 navodi se
2.1.3.1

TPBK se ne odnosi na: poraste betone betone otvorene strukture (beton od jednakozrnatog agregata) 3 betone gustoce manje od 800 kg/m i na betone otporne na pozar.

Dodatni iii razliCiti zahtjevi za betone za neke specijalne namjene iii posebne tehnologije kao sto su: beton za primjenu u cestama i drugim prometnim gradevinama, heton s uporabom drugih materijala (npr. vlakana), beton s maksimalnim zrnom agregata 4 mm iii manjim (mort), specijalne tehnologije (npr. mlazni.• bet.nn), b~~~n .za odlag~nJe otpadnih tekuCina i plinova, beton za posude za skJadlstenJe oneC\Scem~ .matenpla: beton za masivne konstrukcije (npr. brane), suho mijesani beton, mogu bltl propls,ml prema dijelovima norme HRN a: 206-1 iii prema drugim odgovarajuCim normama.

2.1.2

Podjela betona

Prema mjestu proizvodnje (proizvodnom pogonu) beton se dijeli na: _ beton proizveden u tvorniei betona (centralna betonara) beton proizveden u betonari na gradilistu za potrebe toga gradilista beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente. Prema zahtjevima iz specifikacije (tehnicki uvjeti) beton se proizvodi kao: projektirani beton (zadavanjem svojstava) beton zadanog sastava i beton normiranoga zadanog sastava. Za sastav projektiranog betona odgovoran je proizvodac, uvjetovatelj je. odgovoran za sastav betona zadanog sastava a normizaeijsko tijelo za sastav normlranog betona zadanog sastava. Prcma TPBK rabi se pojam porodica betona. Porodica betona je skup sastava betona kojima je utvrdena i dokumentirana veza izmedu bitnih svojstava.

Svnjstva svjezeg betooa specificira izvodac betonskih radova, iii su prema potrcbi 'pecificirana u projektu betonske konstrukcije.

1

Svjezi beton

1.3.1.1 Opcenito

I'roizvodac je odgovorna za proizvodnju i transport, a izvodac za ugradnju, zhijanje i Iljegu svjezeg betona. Ako se ne posveti dovoljno pozornosti svim postupcima prilikom projektiranja sastava betona (prethodna ispitivanja, utvrdivanje sastava hetona), proizvodnji, transportu, ugradnji, zbijanju i njezi betona, nece se postiCi zeljena (vrstoca i trajnost konstrukcijskog elementa. Vazno je naglasiti da nije dovoljno sarno ispravno ugraditi beton; tretman betona u prvih sest do de set sati nakon ugradivanja, Ie prvih nekoliko dana ocvrsclvanja (postupak njege betona pre rna 11RN ENV 13670-1) znacajno utjecu na kasnija svojstva betona_ Ovdje se ne opisuje oprema za mijeSanje, zbijanje i za zavrsnu obradu betona, odnosno lehnologija proizvodnje i ugradnje betona. Cilj je naglasiti vaznost proizvodnje homogene strukture betona, s minimalnom koliCinom supljina, osiguranje stabilnosti hctona, te vaznost svojstava betona izmedu ugradnje i vezivanja u ranom razdoblju hidratacije. ("avna svojstva koja treba imati svjeZa betonska mjesavina za vrijeme ugradnje i zbijanja su sljedeca:

1.

Fluidnost. Svjezi beton mora biti dovoljno tekuc da se moze ugraditi u oplatu i oko armature uz pomoc odgovarajuce opreme. Na primjer, beton za slabo armiranu tanku plocu ne treba biti tako tekuc kao za jako armirani vitki stup.

2.

Zbijenost. Say iii gotovo say uhvaceni zrak za vrijeme mijeilanja trebao bi izaCi za vrijeme zbijanja betona pomocu vibratora.

3.

Stabilnost ili kohezivnost. Beton bi trebao ostati kao homogena masa. Na primjer, mort ne bi trebao biti tako tekuc da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.

Prva dva svojstva, fluidnost i zbijenost opcenito se nazivaju jednim imenom obradivost. Opcenito, beton vece obradivosti lakse se ugraduje, ali ako je ta velika obradivost dobivena, na primjer povecanjem koliCine vode, takav ce beton imati manju evrstocu i

77 76

pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutrasnjih Iomova rnase, Iagano l:looilazenje zapreka (npr. oko armature, izboCina u oplati i ugradenih elemenata) ,Iabilnost u pogledu homogenosti za vrijeme transporta, ubaeivanja u oplatu i I.oijanja, ukljucujuCi stabilnost na izdvajanje vode

lrajnost. Stoga se u praksi treba upotrebljavati beton najmanje obradivosti koji se moze efikasno ugradivati i obradivati. NajveCi dio volumena betona (70-80%) otpada na sitni i krupni agregat, dok preostali dio volumena ispunjava eementna pasta; 30-50% volumena eementne paste otpada na eement, a ostalo je voda. Prema tome, eementna pasta, mort i beton su koneentrirane suspenzije cestiea razliCitih veIiCina. Unutrasnje sile u svjezem betonu, koje se suprotstavljaju preoblikovanju, mogu se razvrstati na sile kohezije (povrsinske sile cestiea eementa), siIe trenja i interfereneije krupnih cestiea i kapilarne sile od povrsinske napetosti tekuce faze. Za prakticne potrebe, dovoljno je svjezi beton pribIizno prikazati Binghamovim reoloskim model om. Beton poCinje teCi kad naprezanje dostigne vrijednost graniee tecenja Cry), tj. kada je dovoljno veliko da nadjaca efekt interfereneije krupnih cestiea. Kod vecih naprezanja posmicna brzina priblizno se Iinearno mijenja s posmicnim naprezanjem, a koefieijent smjera tog pravea odreduje plasticnu viskoznost (Il). Najcesci pojmovi kojima se definiraju i mjere svojstva svjezeg betona jesu: obradivost - konzisteneija izdvajanje vode segregaeija vrijeme vezivanja betona homogenost betonske mjesavine temperatura koliCina pora u svjezemu betonu. 2.1.3.1.2 Obradivost

sIn manja adhezija na kIiznu oplatu odnosno eijev pumpe pri transportu betona bolja adhezija na podlogu sto oolja zbijenost plasticnost za zavrsnu obradu.

~to

\Ja gradilistu se najcesce pod konzisteneijom podrazumijeva stanje sVJezeg betona Il:mjereno nekom empirijskom metodom kojom se mjeri nacin preoblikovanja uzorka (IIPr. sIijeganje iIi rasprostiranje). Konzisteneija betona razvrstava se u razrede prema tahIiei 2.2. Za zadane sastavne materijale betona, obradivost u prvoj mde za 1 m3 betona na sIjedeci naCin: izbor koliCine vode ovisi 0 odabranoj konzisteneiji tipa plastifikatora, superplastifikatora iIi aeranata. vode potrebne za odabranu konzisteneiju vidi tablieu

U reologiji se konzisteneija definira kao svojstvo materijala, kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika i definirana je funkeijom posmicno naprezanje - tecenje. Tako definirano svojstvo konzisteneije iziskivalo bi komplieirane uredaje za ispitivanje i dugotrajna mjerenja. Neki vazniji zahtjevi koji se postavljaju na svjezi beton jesu: - brza homogenizaeija u mijesaliei

78

0

koliCini

i primjeni dodataka betonu Za izbor priblizne koliCine 2.3.

Tablica 2.2 Razredi konzistencije svjezeg betona RAZREDI KONZISTENCIJE RlIzredi slijeganjem

\

i Razred

Obradivost svjezeg betona je relativno svojstvo, koje obuhvaca namjenu betona, naCin mijesanja i ugradnju. Obradivost se moze definirati koliCinom korisne unutrasnje energije potrebne za potpuno zbijanje betona, tj. koliCinom energije koja je potrebna da se svlada unutrasnji otpor izmedu pojedinih cestiea u betonu. Sire shvaceni pojam obradivosti obuhvaca svojstva tijekom mijesanja, prijevoza, ubaeivanja u oplatu, zbijanja i zavrsne obrade povrsine, dakle do trenutka kada beton poprimi svoj konacni oblik i gustocu. U praksi se obradivost najcesce izrazava pomocu konzistencije betona.

aproksimaeiji ovisi

Slijeganje (mm)

Razred

SI

IO do 40

VOl)

S2

50 do 90 100 do 150 160 do 210 > 220

VI V2 V3 V4 1)

S3 S4 S';l)

Ij

'I _

Vebe razredi Vebe vrijeme (s) '" 31 30 do 21 20 do 11 10 do 6 5 do 3

Razredi zbijanjem Razred COl)

CI C2 C3 C4 2)

Stupanj zbijenosti '" 1,46 1,45 do 1,26 1,25 do 1,11 1,10do 1,04 < 1,04

Razredi rasprostiranjem Razred Fl F2 F3 F4 F5 F6 1)

Promjer rasprostiranja (mm) s 340 350 do 410 420 do 480 490 do 550 560 do 620 '" 630

zbog osjetljivosti postupaka izvan odredenih vrijednosti konzistencije preporucljivo je naznacene postupke primjenjivati za: slijeganje kunusa: prema HRN EN 12350-2 '" 10 is 210 Vebc vrijeme: s30si>5s prema HRN EN 12350-3 prema HRN EN 12350-4 stupanj zbijenosti: '" 1,04 i < 1,46 rasprostiranje: >340 mm i s 620 mm - prema HRN EN 12350-5 primijeniti sarno za lagani beton

RazIiCiti razredi konzisteneije u tabliei 2.2 nisu u izravnoj vezi, pa je kod kontrolnih ispitivanja potrebno ispitivanje provesti prema istoj normi ispitivanja prema kojoj je ispitivanje proveo proizvodac. U posebnim sIucajevima konzisteneija se moze zahtijevati kao zadana vrijednost.

79

2.1.3.1.3 Utjecaj raznih Cimbenika na svojstva svjezeg betona OSl1ovni je eilj pri projektiranju sastava betona ostvariti takvu obradivost svjeZeg betona, odnosno konzistenciju, da se beton uz raspoloziva transportna sredstva i sredstva za zbijanje, moze uspjesno ugraditi i zbiti do propisane gustoce. Konzistencija i obradivost svjeZeg betona se s vremenom mijenjaju, pa .ie vazno projektirati sastav svjezeg betona tako da ima potrebnu konzistenciju u trenutku ugradnje u konstrukciju. 0 cemu treba voditi racuna kada se beton prije ugradnje dulje vremena transportira, a naroCito u nepovoljnim (vruCim) klimatskim okolnostima. Prema danasnjem stanju u tehnologiji betona sve se vise betona pripravlja u centralnim betonarama i prevozi na velike udaljenosti. tako da ispravno projcktiranje svjezeg betona dobiva sve vise na vaznosti. Svojstva svjezeg betona moraju se kontrolirati i na mjestu proizvodnje i pri preuzimanju na mjestu ugradnje. Kolicina vode i konzistencija betona

~:ipt~limclltalr~O je ust~n~vlje~~ da se uk~.pna. koliCi~a vode prilikom prilagodbe , " I.)~to~avmoze lZrazlti kao ~UnkCl!.a mJere shJeganja. Utjecaji temperature ,I st,lrostl sVJezeg betona na konzlstenclJu su veliki, pa ih treba posebno uvesti u lilOlcktlralije Stvarne potrebne kolicine vode z a proJe . kt'Iralll. sastav , . . sastava betona. .. ,:dOIl:l lllorajU se odredltl eksperimentalno, 0 cemu ce se podrobnije raspraviti u tocki , l.h.

<';II!ttllV

betona i sitne cestice

dO,bar sastav betona, ~oji .se p~! obradi nece segregirati i u kojem se nece pretjerano dY,lj,lti. v~da nako~ zbIJ~n]a, lllJe dovoljno odabrati dobar granulometrijski ~astav llq;O sc .lOS .,?ora oSlguratl. dovoljna kolicina sitnih cestica. Kolicinu sitnih cestica cini lIK,llpna zrnaca piJ'eska . Obicno se za t 0 uZlmaJu . . zrnca k dkoliCina cementa ' I naisitnijih . i' lJ<.:S a . 0 0,25 ~m, ali treba voditi racuna ° tome da glinene cestice djelu'u J m:poyolJno na svoJstva oevrsnulog betona. f

t,

Za odabrane sastojke betona, konzistencija sVJeze mJcsavine u prvoj aproksimaciji ovisi jedino od kolicine vode. Naime, ta zavisnost znaci da se koliCina cementa moze mijenjati u relativno sirokim granicama, a da konzistencija ostaje ista. Pri tome se onda mijenja po volji vodocementni omjer, tj. svojstva oevrsnulog betona.

Potrebna kolicina sitnih cestica za kubicni metar svjezeg betona ovisi 0 maks' I . t' v " I Ima nom .agrega a u mJesavIlll. zborom najmanje ukupne koliCine cestica do 0 25 I cgllhra se moguce izdvajanje vode i segregacija agregata. Preporuke za koli::U t'cstlea do 0,25 mm dane su u tablici 2.4.

Kolicina potrebne vode u kubicnom metru ugradenog svjezeg betona moze se rasclaniti na: vodu koju upije agregat (obicno 0,5 do 1,5 % od mase agregata), vodu koja omoCi povrsinu agregata, dodatnu vodu koja ovisi 0 obliku i teksturi zrna, vodu potrebnu za normiranu konzi:;~cnci.iu cementne paste i dodatnu vodu za postizanjc zeljene konzistencije betona.

Tablica 2.4 KoliCina sitnih cestica

Tahlica 2.3 Priblizna koliCina vorlc za 1 m3 betona u ovisnosti Dona. * i konzistencije slijeganjcm ---, 1--GraniCl1a lillij,,*'

A63 A:l2 A 16 A~

13 63 13 .,2 B 16 BS C63 C 32 C Ii) _CS I

D nh1x - veiil::in:l

Litara ,ode Z:l 1m' svjezeg betona

82

S3

Sl

S2

S3

120 130 140 155 135 140 150 175 145 165 11)5 ZOO

145 155 170 190 160 175

160 175 190 210 180 195 205 225 200 220 235

95 105 123 150 115 130 140 170 135 16') 175 185

125 135 155 185 145 165 180

140 150 175 205 165

n~.iveccg

205 l~\O

2m 215 230

-

250

ZOO 175 195 205 215

185

200 220 190 215 225 235

zrna agrq;ata,t: 'nm (S, 16,32,62)

U TrBK nisu definirane gra

Najkrupnija frakcija agregata (mm)

Najmanja ukupna kolicina cestica manjih od 0,25 mm u kg/m3 betona

4-8

500

8 - 16

425

16 - 32

350

32 - 63

300

RiJecni agregat

Drobljeni "grrga!

Sl

IS:;

Ifill!

tlje ·;,greg'lta. ':Ji

Il~N U.M1.057 iii DIN 1045-:? i l'oglavJje

Stabilnost svjezeg betona

Po~ sta~ilnoscu se razu.~ijeva sp~so?n~st..svjezeg betona da agregat ne segregira, da se ne IzdvaJa voda, a plastlcno skuplJanJe 1 sliJeganje zbijenog betona svede na minimum. ('imbenici koji povecavaju sklonost betona segregaciji su sljedeCi: povecanje koliCine maksimalnih zrna veCih od 25 mm - p~veca~je ~oliCine krupnije frakcije, npr. promjenom iz kontinuirane u dlskontlllUiranu krivulju prosijavanja - povecanje gustoce krupne frakcije u odnosu na pijesak - smanjenje udjela pijeska - smanjenje udjela cementa - povecanje udjela zrna nepovoljnog oblika - promjena u kolicini vode tako da mjesavina postane suvise suha iii suvise vlazna.

80 81

Skl()llost :,vjdcg !ldona segregacljl moze se sprijeCiti ispravnim projektiranjem (()(Iahirolll) S
Utjecaj vremena i temperature Nakon pripravljanja svjezi beton s vremenom postaje sve kruee konzistencije, i to naroCito u prvih nekoliko minuta. Dobrim dijelom takvo je ponasanje betona posljedica kemijskih reakcija cementa i vode. Za praksu uzima se kao mjerodavno ispitivanje konzistencije tek nakon 10 minuta. U procesu vezivanja mogu se dobro razlikovati cetiri faze kemijskih reakcija. Vee u prvom kontaktu s vodom otpoCinje reakcija uz relativno veliko oslobadanje topline. Iza toga slijedi vrijeme od nekoliko sati kada kemijske reakcije napreduju sporije, pa onda vrijeme koje nazivamo "pocetak vezivanja" i konacno cetvrto razdoblje «kraj vezivanja». Vrijeme vezivanja betona nije jednako vremenu vezivanja cementa. Veea koliCina vode i niza temperatura produzuju vrijeme vezivanja, i obrnuto. Prakticni interes da se odredi vrijeme vezivanja betona jest u tome da ga se prema potrebi prilagodi odgovarajuCim dodacima s obzirom na udaljenosti prijevoza, potrebu betoniranja sloja na sloj bez radnih razdjelnica, kiimatske prilike itd. Vrijeme vezivanja betona moze se odrediti normiranim postupkom penetracije igle prema americkoj normi ASTM C-403, slicno kao i kod cementne paste prema normi HRN EN 196-3. Na gradilistu se vrijeme kraja vezivanja sVJezeg betona moze odrediti postupnim i/.vlaccnjem pervibratora iz betona u odredenim vremenskim razmacima. Kraj vezivanja je vrijeme protekio od trenutka kada je beton zamijesan pa do trenutka kada sc nakon izvlacenja pervibratora beton vise ne zatvara (ostaje rupa). TClllperatura betona znatno utjece na potrebnu kolicinu vode za odabranu konzistcncijll svjezeg betona. Promjena temperature vise utjece na beton s veeom koliCinolll cementa.

To jc u prvom redu posljedica gubitka vode ~~apo.~aci.i0m sa slobod~e. pov:.sine.?~tona iii lIpijanja vode u oplatu iii podlogu betona Ih uplJanJa agregata kOjl Je pnJe mlJesanJa hctona bio suh. I'lasticno skupljanje dodatno poveeava i kemijsko skupljanje cementne paste .sto je posljedica smanjenja njezina volumena uslijed kemijskih :eakcija ~.ri vezlvan~u ccmenta. Posljedice plasticnog skupljanja su vlacna naprezanJa u povrsmskom sloJ.u hdona, jer je deformacija sprijecena dijelom betona koji ne gu~i vodu, pa kako Je bdon u to vrijeme vrlo male evrstoee, nastaju tzv. plasticne pukotme. Te yukotme su pri povrsini siroke i plitke. Na mjestima naglih promjena .~:~sJ:ka, npr. pnJe~~za grede 1I plocu, apsolutni iznosi slijeganja betona su vrlo. ra~~ICltl,.. sto se ope~. ~~ltuJe k~o plasticna pukotina. Plasticno skupljanje moze se naJveclm dlJelom smanJltl Ispravmm :,astavom i njegom mladog betona. 2..1.3.1.4 Svojstva i ispitivanje svjezeg betona Velika vaznost ispitivanja svjezeg betona jest u njegovu preventivnomobilj~zju. Nairne, vee male promjene u sastavu betona imaju za posljedicu .znatne promJene konzistencije betona, tako da se moze intervenirati jos prije nego sto Je beton ugraden. lspitivanja svjezeg betona trebaju naroCito biti ucestal~. ~ pocet~~ proizvod~je ouredenog betona, kada se ispituje prakticno svaka zamlJesana kohcma. Redovlta kontrolna ispitivanja obuhvaeaju ispitivanja sljedeCih svojstava:

- konzistencija: Konzistenciju betona treba odrediti u vrijeme uporabe betona iii u vrijeme isporuke u slucaju tvornickog (transpor~iran~g) beton~. Ak? se bet~n isporucuje u automijesalicama iii autoaglt~tonma, ~onzlst~nclp .s.e moze mjeriti na reprezentativnom uzorku doblVenom IZ p?,~e~ne Ispor~,ke. Reprezentativni uzorak treba uzeti nakon isporuke u kohcml o~ pnbhzno 0,3 m3 betona prema HRN EN 12350-1. Konzistencija betona IspltuJe se prema normama: o

HRN EN 12350-1, Ispitivanje svjezeg betona. - 1. dio: Uzorkovanje

o

HRN EN 12350-2, Ispitivanje svjezeg betona. - 2. dio: Ispitivanje slijeganjem

o

HRN EN 12350-3, Ispitivanje svjezeg betona. - 3. dio: Vebe ispitivanje

o

HRN EN 12350-4, Ispitivanje svjezeg betona. - 4. dio: Stupanj zbijenosti

o

HRN EN 12350-5, Ispitivanje svjezeg betona. - 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem

Plasticno skupljanje betona o

los uok je Cl:mcntna pasta plasticna smanjuje joj se volumen, i to reda veliCine oko 1 % ukllpnog vollimenCl cementa. Ta pojava je poznata kao plasticno skupljanje.

82

posebnim poslllpcima koje trebaju llSllglasiti llvjetovatelj i proizvodac betona za posebne primjene (npr. zemljovlaini beton). Konzistencija moze biti uvjetovana razredom konzistencije prema tablici 2.2 i dopustenim odstupanjima prema tablici 2.5.

83

Tahlica 2.5 Dopusteua odstupanja za zadane vrijeduosti konzistencije

SlIjeganje konusa Podrucie zadanih vriiednosti DODusteno odstupanje mm

I

I

< 40 +10

I

I

50 do 90 +20

I

> 100

I

+ 30

lOdo6 +2

I

I

<5 +1

Vebe vrijeme Podrucie zadanih vrijednosti s I Dopusteno odstupanje, s T

>11

+3

I

I

Zbijanje (stupanj zbijenosti) Podrucie zadanih vriiednosti DODusteno odstupanje

I

> 126

I 125 do 111 I

I

+010

I

+008

< 110

I +0,05

Rasprostiranje PodruCie zadanih vriiednosti DODusteno odstupanje, mm

T

5VC

I

vriiednosti +30

Ako se radi 0 betonima s uvucenim zrakom, onda se koliCina zraka kontrolira pri svakom ispitivanju svjezeg betona. Mjeri se porometrom prema normi IlRN EN 12350-7, Ispitivanje svjezog betona. - 7. dio: Sadrzaj pora - Tlacne metode, a njegov se rad zasniva na Boyle-Mariotteovom zakonu. ( ),illl loga povremeno se provode jos i slozenija ispitivanja, kao sto je analiza svjezeg ill.tuna, promjena obradivosti s vremenom i s temperaturom, izdvajanje vode, vrijeme lo.ivanja betona, homogenost svjezeg betona.

\naliza svjefeg betolla :\nalizom svjcZeg betona provjerava se stvarni sastav betona nakon mlJesanja u 111I]Csalici, iii nakon dopreme do gradilista, iii cak nakon ugradnje (najcesee u slucaju IlIlaznog betona). Postupak analize svjezeg betona iziskuje mnogo vremena i veliku Ijdlinu u ispitivanju, jer je vrlo osjetljiv i na najmanje pogreske u postupku i u IlIjcrenjima, a sastoji se od provjere: koliCine vode u uzorku koja se odreduje susenjem iii izotopima, ali oba postupka ne daju precizne podatke, a to je najvazniji podatak 0 sastavu

- gustoca betona:

betona,

Gustoea svjezeg betona ispituje se svaki put kada se mjeri konzistent:ija, iii ~ada ~e ispituje kol~ci~a zraka, iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrstoce betona. IspltuJe se ugradivanjem i zbijanjem u posudi poznatog volumena. Rezultat ispitivanja usporeduje se s proracunskom gustocom svjezeg betona.

koliCine t:ementa koja se odreduje ispiranjem na situ 0,25 mm, s time da se od dobivenih podataka oduzme procijenjena koliCina sitnih cestica iz pijeska. I taj podatak podlijcZe oCito vrlo grubim procjenama, pa i pogreskama. Jedino na osnovi velikog broja ovih dugotrajnih ispitivanja moglo bi se doCi do pouzdanijih rezultata.

Betoni s manjom koliCinom cementne paste (cement + voda), tj. betoni s veeom koliCinom agregata imaju veeu gustoeu.

o

Najv~Ci u~jecaj na promjene gustoee betona ima promjena kolicine zraka, pa se mJerenJem gustoee betona ujedno moze odrediti i koliCina zraka u betonu. Gustoea betona ispituje se prema normi:

1.1.3.2

HRN EN 12350-6, Ispitivanje svjezog betona. - 6. dio: Gustoea

I'rijt: proizvodnje i upotrebe novog betona iii porod ice betona potrebno je provesti jlol'dno ispitivanje kako je dana u Dodatku A norme HRN EN 206-1. POCetnim I',pilivanjem treba utvrditi sastav betona koji zadovoljava sva spet:ifit:irana svojstva wjczt:g i oCvrsnulog betona.

- temperatura: Temperatura svjezeg betona ne smije biti ispod 5 °c u vrijeme isporuke. Kada se zahtijeva isporuka pri drukCijoj minimalnoj (iii maksimalnoj) temperaturi svj~zeg betona, .to treba utvrditi uz utvrdivanje dopustenog odstupanja. Bilo k0.11 uVJet za umJetno hladenje iii grijanje betona treba prije otpreme usuglasiti izmedu proizvodaca i korisnika. Gornja granica temperature nije definirana u TPBK i u normi HRN EN 206-1. Predlaze se primijeniti dodatne mjere zastite betona ako je temperatura ..;vjcZcg betona pri ugradnji visa od 30 C. [71 D

- kolicill3 zraka: Klllicina zahvaeenog zraka u svjezem betonu obicno se ne kontrolira tijekom rcllovlte kontrole betona. KoliCina zahvaeenog zraka je pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske krivulje agregata.

Ocvrsnuli beton

1.3.2.1 Pocetno ispitivanje

fa poiSetna ispitivanja sastava projektiranog betona odgovoran je proizvollac, Ilvjctovatelj za beton zadanog sastava i normizacijsko tijelo za normirani beton zadanog ',aslava. Poectno ispitivanje provodi se na svjcZem betonu temperature od 15 DC do 22 DC .1 Ireba ispitati najmanje tri uzorka iz svake od tri mjesavine. Rezultat je pOCetnih I';pilivanja betona srednja vrijednost Cvrstoea mjesavina .

I.nacajno veCi broj ispitivanja potreban je kod normiranog betona zadanog sastava da bi ohuhvatili svi dopusteni sastavni materijali koji ee se predvidivo upotrijebiti na II:lcionalnoj razini. Rezultati pocetnih ispitivanja trebaju biti dokumentirani kod \ Idgovorne normizacijske organizacije.

85

84

JSril~JjiLl1rihvacanja

Tablica 2.7 Razredi tIai'ne cvrstoce za lagane betone

rezultata poeetnih ispitivanja Hall'.<1 tlacne

Pri (l''lclljivanju i prihvacanju svojstava betona, posebno svojstava svjezeg betona, treba II/eli II ohzir cventualne razlike u tipu mijesalice i postupku mijesanja, primijenjenih pri POl'ctIlil1l ispitivanjima i onih u stvarnoj proizvodnji.

(\VI·stuce

Najmanja karakteristicna cvrstoca kocke', (k,~~ (N/mm')

8 12 16 20 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80

9 13 18 22 28 33 38 44 50 55 60 66 77 88

IOlj9 1('12/13 I( '16/18 1('20/22 I J '25/28

T]aCIla Cwstoca projektiranog betona, sastava koji treba prihvatiti, treba biti veca od vrijcdnosti fek u tablicama 2.6 i 2,7 za odgovarajucu vrijednost, odnosno: fe,m > fek

Najmanja karakterlsticna cvrstoca valjka, f,.."u (N/mm')

+ (6 do 12) N/mm2.

LOOm I( '35/38 LC40/44 LC45/50 I,C50/55 LC55/60 I,C60/66 LC70/77 LC80/88

Kriterij prilagodbe rezultata poeetnih ispitivanja za normirani beton zadanog sastava je: fe,m > fek + 12 N/mm 2, Konzistencija betona treba biti unutar granica razreda konzistencije, u vrijeme koje odgovara vremenu ugradnje iIi u slueaju tvornieki proizvedenog betona u vrijeme isporuke, Za ostala svojstva beton treba zadovoljiti zahtijevane vrijednosti.

, :'-.Iogu se rabiti i druge vrijednosti ako je korelacija izmedu njih i evrstoCe reprezentativnog valjka \Ilvrdcna i dokumentirana s dovoljnom tocnoscu.

2,1.3,2.2 Ispitivanje svojstava oevrsnulog betona Svojstva betona koja se najeesce specificiraju (zahtijevaju) u projektu betonske konstrukcije su sljedeca:

I :sporcdba marke betona prema Pravilniku za beton i armirani beton (PBAB) iz 1987, g, I

Iazrcda tlacne evrstoce prema TPBK prikazana je u tablici 2.8, rahlica 2.8 Marka betona prema PBAB-u i odgovarajuci razred tIacne cvrstoce prema TPBK

Tlaena evrstoca betona

Obvezno svojstvo koje se definira za oCvrsnuli beton je tlaena Cvrstoca. U tablicama 2,6 i 2.7 dani su razredi tlaene C'Vrstoce za obiene, teske i lagane betone,

Obieni i teski betoni razreda evrstoce C55/67 i lagani betoni razreda evrstoce LC55/60 i vise pripadaju u betone visoke evrstoCe. Tablica 2.6 Razredi tIai'ne i'vrstoce za obii'ne i teske betone Razredi t1acne cvrstoce C8/l0

C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37

C35/45 C40/50

C45/55 C50/60

C55/67 C60!75 C70/85 C80/95 C90/l05 C1D0/l15

86

Najmanja karakteristicna evrstoca valjka, f,,,,,u (N/mm')

Najmanja karaktensticna cvrstoca kocke, ~.."'" (N/mm')

8 12 16 20 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80 90 100

10 15 20 25 30 37 45 50 55 60 67 75 85 95 105 115

Marka betona (MB)

15

20

30

40

50

60

Razred tIai'ne i'vrstoce

C12115

C16/20

C25/30

C30/37

C40/50

C50/60

lJacna evrstoca prema TPBK odreduje se na uzorcima oblika valjka dimenzija d,h=150/300 mm i oblika kocke stranice a=150 mm. Oblik, izrada i ispitivanje uzoraka lie' finirana je normama: ! IRN EN 12390-1 Ispitivanje oevrsnulog betona - 1 dio: Oblik, dimenzije i drugi I.ahtjevi za uzorke i kalupe J IRN EN 12390-2 Ispitivanje oevrsnulog betona - 2, dio: Izradba i njegovanje llzoraka za ispitivanje evrstoce J IRN EN 12390-3 Ispitivanje oevrsnulog betona - 3. dio: Tlaena evrstoca uzoraka.

Karakteristiena tlaena Cwstoca betona mora biti jednaka iIi veca od minimalne karakteristiene tlaene evrstoce trazene za zahtijevani razred tlaene Cvrstoce, Dokazivanje I Jacne Cvrs toce prikazano j e u toeki Kontrola sukladnosti betona. Vlaena i'vrstoca betona

YJacna Cvrstoca cijepanjcm odreduje se na uzorcima starosti 28 dana. Karakteristiena \'Jaena evrstoca betona cijepanjem treba biti veca iIi jcdnaka od zahtijevane karakteristiene vI acne evrstoce cijepanjem. Za pojedine zahtjeve moze se ispitivati i vJacna Cvrstoca savijanjem. Norme prema kojima se provodi ispitivanje vI acne evrstoce:

87

IIRN EN 12390-1 Ispitivanje oevrsnulog betona - 1 dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjt:vi za uzorke i kalupe

IIRN EN 12617-4* Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispilne metode - 4. dio: Odredivanje skupljanja i bubrenja.

- IIRN EN 12390-2 Ispitivanje oevrsnulog betona - 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje evrstoee

l'llzanje je povecanje deformacije ispitnog uzorka pri dugotrajnom djelovanju opterecenja. Kao i skupljanje, puzanje se moze odrediti prema nonni ! IRNENV 1992-1-1 i eksperimentalno prema normi:

- HRN EN 12390-5 Ispitivanje oevrsnulog betona - 5. dio: Vlacna evrstoea savijanjem uzoraka - HRN EN 12390-6 Ispitivanje oevrsnulog betona - 6. dio: Vlacna evrstoea cijepanjem uzoraka. Gustoca betona

lIRN EN 13584* Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode - Odredivanje tlacnog puzanja proizvoda za popravak Napomena: Ove norlne propisuju ispitni uzorak dimenzija 4x4x 16 em za ispitivanje skupljanja i puzanja, \to nije reprezentativni uzorak za beton. Stoga je primjerenije ispitivanje skupljanja i puzanja provesti prcma normama:

Beton u oCvrsnulom stanju prema gustoCi definira se kao obicni, lagani i teski beton. Gustoea betona u oCvrsnulom stanju ispituje se prema normi: - HRN EN 12390-7 Ispitivanje oevrsnulog betona -7. dio: Gustoea oCvrsnulog betona Ako je gustoea zahtijevana kao zadana vrijednost za sastav betona, najveee dopusteno odstupanje je ±100 kg/m3. Razredi gustoee laganih betona prikazani su u tablici 2.9.

IIRN U.Ml.029 IIRN U.M1.027 ,\STM C 157 ASTM C 512

Beton - Odredivanje volumenskih deformacija Beton - Odredivanje puzanja Ispitivanje promjene duljine uzoraka od oevrsnulog cementnog morta i betona Ispitivanje tlacnog puzanja betona.

Deformacije prouzrocene skupljanjem i puzanjem utvrdene ispitivanjem ispitnih uzoraka izrazavaju se bez dimenzija u (mm/m iii %0). Ispitivanje drugih svojstava betona opisano je u sljedeeoj tocki.

Tablica 2.9 Razredi gustoce laganih betona Razred gustoce Podrucje gustoce (kJVmJ)

01,0

01,2

01,4

2:800 i ,;1000

>1000 i ,;1200

>1200 i ,;1400

2.1.3.3 01,6 >1400 i ,;1600

01,8 >1600 ,;1800

>1800 i "z000

Modul elasticnosti betona

Modul elasticnosti betona uz evrstoeu najvaznija je znacajka betona za proracun betonskih konstrukcija. Ispitivanje statickog modula elasticnosti provodi se prema normi: - prEN 1341 Odredivanje tlacnog modula elasticnosti Dinamicki modul elasticnosti betona moze se odrediti mjerenjem rezonantne frekvencije iii mjerenjem vremena prolaza ultrazvucnog vala kroz beton prema normi: - HRN EN 12504-4 Ispitivanje betona u konstrukciji - 4. dio: Odredivanje brzine ultrazvuka. Skupljanje i puzanje betona

Skupljanje je volumenska deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa i karbonatizacije. Skupljanje betona u slucaju sprijecenosti deformiranja moie uzrokovati naprezanja u betonu koja su veea od Cvrstoee betona sto za posljedicu ima pojavu pukotina. Skupljanje se moze odrediti prema normi HRN ENV 1992-1-1 iii eksperimentalno prema normi:

88

Trajnost betona

02,0

Betonske konstrukcije treba projektirati i izvesti tako da pod ocekivanim utjecajima okolisa, njihova sigurnost i uporabljivost ostane tijekom uporabnog vijeka gradevine bez zahtjeva za visokim troskovima oddavanja i popravaka. Trajnost betonskih konstrukcija ostvaruje se pravilnim projektiranjem konstrukcije, pravilnim odabirom svih materijala u konstrukciji te pravilnim izvodenjem i odrzavanjem konstrukcija. Opee odredbe Tehnickog propisa (TPBK) propisuju zahtjeve za betonske konstrukcije, It: ureduju projektiranje, izvodenje i odrzavanje betonskih konstrukcija i gradevnih proizvoda namijenjenih ugradnji u betonske konstrukcije. Tehnicka svojstva betonske konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja gradevine uz projektiranje, izvodenje i oddavanje sukladno odredbama Tehnickog propisa, djclovanja ne prouzroce rusenje gradevine iii njezina dijela, deformiranja nedopustivoga stupnja, I)steeenja gradevnog sklopa iii opreme zbog deformiranja nosive konstrukcije, te nesrazmjerno velika osteeenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Smatra se da gradevina Cija betonska konstrukcija ima tehnicka svojstva propisana Tehnickim propisom ispunjava bitni zahtjev mehanicke otpornosti i stabilnosti te dio bitnog zahtjeva zastite od pozara koji se odnosi na ocuvanje nosivosti konstrukcije u slucaju Jjclovanja pozara (tzv. pozarna otpornost) tijekom odredenog vremena utvrdenog posebnim propisom. "lPBK zahtijeva da se projektiranjem betonske konstrukcije moraju predvidjeti svi

Iltjecaji na betonsku konstrukciju koji proizlaze iz nacina i redoslijeda gradenja, predvidivih uvjeta uobicajene uporabe gradevine i predvidivih utjecaja okolisa na gradevinu.

89

Postivanjem TPBK, odnosno svih zahtjeva na projektiranje betonskih konstrukcija, zahtjeva na beton, zahtjeva na izvodenje radova, te na odrZavanje, ostvaruje se uporabni vijek od najmanje 50 godina. Planiranje uporabnog vijeka zgrada i drugih gradevina moze takoder biti provedeno u skladu s nizom normi HRN ISO 15686 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe: - HRN ISO 15686-1 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 1. dio: Opea nacela (ISO 15686-1:2000)

Dfofllliraujf'

Potreb! l.o;l':.ui.k:t. aZl~;l. zp,h1cm. n:~ .. 1 Lt'.pO"::;. '.:.z:ocni1;a, Z.lUTjen. Zl p.O!.l..'l:;I.u;eru.l;I1;:.1:enz.:tap <:'!.;terija:z< y

PriprnD.l Id;m.t~:1kJ.:l~':.l 'l~~:.::.ik;} ~P:3d.,<::;e. p":'!ll.,:.Ulj.!

!l.lelucizmi t 'U:1::cl. cd:l:m Zlll~;d.::i i pO:Ht;Y.i p:oc:ene J,:'O',rr::::A ~UfOtnU~lJ;! ~z; d:ugili ·,tUdlJ~

- HRN ISO 15686-2 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 2. dio: Postupci predvidanja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2001) - HRN ISO 15686-3 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava (ISO 15686-3:2002). Planiranje uporabnog vijeka dio je projektiranja kojim se zeli osigurati sto je vise moguee da uporabni vijek gradevine bude jednak iii da premasi projektirani uporabni vijek uzimajuCi u obzir (po moguenosti i optimirajuCi) troskove zivotnog ciklusa konstrukcije. Kao sto se vidi na slici 2.2, analiticko predvidanje uporabnog vijeka konstrukcija osniva se na procesima degradacije materijala, koji su podijeljeni na vise stupnjeva s obzirom na razinu osteeenja, u ovisnosti 0 vremenu. Za predvidanje uporabnog vijeka armiranobetonskih konstrukcija izlozenih djelovanju klorida i karbonatizaciji postoji nekoliko matematickih modela, koji se osnivaju na procesu difuzije agresivnih tvari (Cr, CO 2) u beton [2-6]. Svi ovi modeli su pouzdani za proracun vremena inicijacije korozije.

A.naliza.rum:lCfnj@-

t)tq-adin fu.nk{'iJl~ poru:.anj~- ·,·"LjeD)f :;: ::cza - od.::n:

Prijevod niza normi ISO 15686 Planiranje uporabnog vijeka gradevina dan jc u [1]. Tehnicka svojstva betona moraju ispunjavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 206-1, normama na koje ta norma upueuje i odredbama vazeeega tehnickog propisa. Postupak projektiranja sastava betona, sto ukljucuje prethodno ispitivanje i utvrdivanje sastava betona, vezan uz trajnost betonske konstrukcije u obzir uzima svaki odgovarajuCi mehanizam dotrajavanja, uporabni vijek konstrukcijskog elementa i kriterije koji definiraju kraj tog uporabnog vijeka na kvantitativan naCin. Ovakav postupak moze se zasnivati na zadovoljavajueem iskustvu s lokalnom praksom u lokalnim uvjetima, na podacima utvrdenih postupaka ispitivanja svojstava odgovarajueeg mehanizma iii na uporabi dokazanih predvidivih modela.

zb"g n;.,!iliy~;'l. Ul>..">de:.a pn:!d~.idxqJ.

Prffi\id.lluSe uporabnog \l}E!M

Odredena agresivna djelovanja najbolje su vezana na trajnost opisnim pristupom, npr. alkalno-silikatna reakcija, sulfatni napad iii abrazija.

Stika 2.2 Metodologija predvidanja uporabnog vijeka za elemente zgrade

90

91

I'Ilst llpci flwjc ktiranja sastava vezani uz trajnost bolje odgovaraju otpornosti na kllrm.iju i I\lOgUCOj otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje betona. Ovaj pristup moze hili alk kvatan gdje: - sc trazi uporabni vijek znacajno razlicit od 50 godina - se radi 0 «posebnoj» konstrukciji za koju se zahtijeva manja vjerojatnost o tkazivanja - su djelovanja okolisa posebno agresivna iii dobro definirana - se oce kuju visoke norme rada - je uvedena strategij a menadzmenta i odrzavanja, moguce viseg stupnja - ce biti izgraden znatan broj slicnih konstrukcija iii el emenata - ce se upotrijebiti novi iii razliCiti materijali - je primijenjen postupak u projektiranju pre ma pro pisanim granicnim vrijednostima sastava beto na, ali je pogrij eseno u izvedbi. U praksi postignuta r azina trajnosti ovisi 0 kombinaciji projektnog rjesenj a, odabiru ma terij ala i izvedbe. Kompatibilnost materijala, postupka izvedbe, kvalitete rada, razine kontrole i osiguravanja kvalitete znacajni su parametri postupka projektiranja trajnosti.

T razeno svojstvo trajnosti ovisi 0 trazenom uporabnom vijeku, 0 mogucoj buducoj uporabi konstrukcije, 0 posebnim zastitnim mjerama, 0 pl aniranom odrzavanju tijekom uporabnog vij eka i 0 posljedicama o tkazivanja u posebnim loka lnim uvjetima.

II)

PIlstllpci zasnovani na odobrenim i dokazanim ispltlVanjima 1~' l'r cz cl1ti raju stvarne uvjete i imaju odobrene kriterije primjene

,.)

P "SI II pci

'i;lstav

koja

zasnovani na analitickim mode lima kalibriranim pre ma podacima ispitiva nja stvarnih uvj e ta u praksi. i sas tavni materij ali trebaju biti precizno utvrdeni radi omogucavanja ,-, razine izvedbe.

h c! (lIta

d d t i; l va nj ~1

.' l UI

Razredba djelovanja iz okolisa

/I 'II K sc osl anja na normu HRN EN 206-1 prema kojoj je dana razredba uvjeta "f.; nlisa (l ablica 2.10), a s time u vezi i minimalni tehno loski zahtjevi pre ma ko jima i I <.·h;1 pro jcktirati odgovarajuce sastave betona. Beton moze biti izlozen vecem broju dll'itlVanj a iz tablice 2.1 0, pa uvje ti o ko lisa kojima je izlozen mo gu zahtijevati da se 1/ 1:IZC knmbinacijom razreda izlozenosti. Donosenjem Tehnickog propisa uCinjen je iII:i('ajan korak s obzirom na prepoznavanje razlicitih djelovanj a iz oko lisa, odnosno 'I vodc njem osamnaest razreda izlozenosti. Osim toga postavlj eni su strozi kriteriji za ·.. ISl av i svojstva betona (tlacna evrstoca, minimalni zastitni sloj, maksimalni \ tldllcc l1le ntni o mj er, minimalni sadrzaj pora) u odnosu na zahtjeve starog propisa. Tablica 2.10 Razredi iziozenosti izloi enosli !I I

Z a bilo koju zahtijevanu razinu svojstava moguce je izvesti altern ativna istovrijedna rjesenja razliCitim kombinacij ama utjecajnih Cimbenika pri projektiranju npr. odgovarajuCim presj ekom konstrukcijskog elementa, dimenzijo m zastitnog sloj a, dimenzijom promjera armature, odabirom materij ala i izvedbe. R azina znanja sredine i lokalna mikroklima vazni su u uspostavi postupaka projektiranja veza nim uz trajnost. Prilikom projektiranja sastava betona u svrhu ostvarivanja sto vece trajnosti vazno je unaprijed utvrditi sljedece parametre: - tip i oblik konstrukcij e - lo kalne uvje te o ko lisa - razinu izvedbe - zahtijevani uporabni vijek. Pritom ce obicno biti potrebne odredene pretpostavke i prosudbe radi o granicavanj a izabranih postupa ka na pragmaticnu i pra kticnu razinu. Tada se mogu primij eniti sljedeCi postupci: a)

detaljniji pristup projektiranju sas tavu be tona zasncivan na dugotrajnom iskustvu s lokalnim materijalima i praksom i detaljnom poznavanju lokalne okoline

E leme nti be z armat ure u neagrc sivno m oko li su (n pr. ne a rmirani teme lji koji nis u izlozeni smrzavanju i od mrzava nju , near mira ni unut arnji eleme nti) _ Z a beton s a rmaturom iii ugradenim metalo m: vrlo s uho. \2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom" I ! K, tll a jc beto n s a rmaturo m iii drugim ugradenim metalom izloien zra ku i vlazi. izloienost t re ba svrslati u I" d't: !; I.n rc Ue k a k0 site E leme nti u prosto rijama ob icne vlainos ti zra ka (ukljucuj uCi kuh inje, Suho iii trajno \C1 kupaonice , praonice rub lja u slambenim zgrauam a); elementi sta lno vlaino I uronie ni u vodu Vl aino, rijetko Oije lovi spremnika za vouu; dijelovi lemelj a \C2 suho r Oije lovi do kojih vanjski zra k im a sta lni iii povremeni prist up ( npr. zgrade o tvore nih oblik a, li pa sed) ; pros tor ije s atmosferom visoke vlaznosti ( npr. U mje rena I \C3 vlaznost jayne kuilinj e , kupa lista, prao nice, vlaini prostori zatvo re nih bazena za I I ku pa nje ... ) ,I Cik licko vlazno i Va njs ki beto nski e lementi izravno izloi e ni kisi; ele me nti u podrucju XC4 kvasenja vodom (slatkovouna je zera Viii rij eke) suh o Korozi.ia uzrokovana kloridima koji nisu iz mora J Kada je be to n, koji sad ri i armaturu iii drugi ugrade ni materij a l, u uod iru s vouom koja sad rii klo ride, tl kljucuj uci so li za odmrzava nje. koji nisu iz mo ra, razrede izloie nosli tre ba svrsta ti kako slijedi :

1·\0

r

!

\--

I

I

XOI X0 2 X0 3

92

Bez r izika dje lovanj a

Pouru cja prskanj a voue s prometnih povrsin a; privatne garai c U mjere na vlai nost Baze ni za plivanje i kupa lista; e le menti izloze ni industrij skim vodama kOje Vl ai no, rijetko suho sad rie klo ride Ci klicko vlaino i Ele me nti izlo ieni prska nj u vode s pro me tnih povrsina na koja se nanose sredstva za od mrzava nje; park ira lisne ploce bez zas titnog slo ia h) suho

93

r

..

'

1

Tahlica 2.11 Granicne vrijednosti razreda izlozenosti kcmijske agresije prirodnog tla i podzemne vode

!,

''''lII/illl lllrukovana k10ridima iz morske vode I" 1",lnn koji sadrzi armawru iii drugi ugradeni metal u dodiru s kloridima iz morske vode iii solima iz 1(101 .. Il\l,'cllim zrakom, razrede izlozenosti treba svrstati kako sJijedi: I'" Izlozen solima iz zraka. ali ne Vanjski elementi u blizini obale u izravnom dodiru s XSI morskom vodom Stalno uronjeno XS2 Stalno uronjeni elementi u lukama U zonama pJime i oseke i Zidovi lukobrana i molova XS3 I prskanja vode Korozija uzrokovana smrzavanjem i odmrzavanjem bez sredstva za odmrzavanje iii s njima 5 Kada je beton izlozen znacajnom djelovanju smrzavanja i odmrzavanja u vlaznom stanju, razrede izlozenosti treba svrstati kako slijedi: U mjereno zasicenje vodom, Vanjski elementi XFl bez sredstva za odmrzavanje Umjereno zasicenje vodom, POdrucja prskanja vode s prometnih povrsina, sa sredstvom za sa sredstvom za odmrzavanje odmrzavanje (ali drukcije od onog za XF4); podrucje prskanja XF2 iii morska voda morskom vodom Jako zasicenje vodom, bez Otvoreni spremnici za vodu, elementi u podrucju kvasenja XF3 sredstva za odmrzavanje vodom (slatkovodna jezera i/ili rijekel Prometne povrsine tretirane sredstvima za odmrzavanje; pretcl'no vodoravni clementi izlozeni prskanju vode s Jako zasicenje vodom, sa promctnih povrsina na koja se nanose sredstva za XF4 sredstvom za odmrzavanje iii odmrzavanje; parkiralisne ploce bez zastitnog sloja 0); elementi morskom vodom u podrucju morske plime; mjesta na kojima moze doCi do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz kanaJizacije Kemijska kortlzi,ja ,1) Ii Kada jc beton izlozen kcmijskom djelovanju koje se javlja iz prirodnog tla i podzemne vode kako je dana u tablici 2, II, razrede izlozenosti treba svrstati kako dolje slijedi. Svrstavanje morske vode ovisi 0 geografskoj lokaciji, pa treba primijeniti razvrstavanje koje vrijedi na mjestu uporabe betona. Siabo kcmijski agresivna Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije, XAI okolina spremnici tekucih umjetnih gnojiva Umjereno kemijski Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u XA2 agresivni okolis agreslvnom Ilu Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih Jako kemijski agresivni voda; spremnici za silazu i korita (zljebovi) za hranjenje XA3 okolis zivotinja; rashladni tornjevi s dimnjacima za odvodenje dimnih · plinova 7 Beton izloien habanju

i ,,
I

XMI

Umjereno habanje

XM2

Znatno habanje

XM3

Ekstremno habanje

Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu vozila s · pneumatskimJSumama na kotaCima Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu vilicara s · pneumatskim iii tvrdim gumama na kotacima Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu vili':ara s pneumatskim gumama iii celicnim kotacima; hidraulicke konstrukcije u vrtloznim (uzburkanim) vodama (npr. bazeni za destilaciju\; povrsine izlozene prometu gusjenicara

a) Podaci 0 vlazi odnose sc na uvjete unutar zastitnog sloja. Moze se opcenito pretpostaviti da SU uvjeti unutar zastitnog slop isll kao uvjeti okoJine kojem je element izlozen. Medutim, to nije nuzno slucaj ako postoji barijera za sprccavanje isparavanja izmedu betona i okolisa. b) Takve ploce zahtijevaju dodatnu povrsinsku zastitu kao sto je sloj za prekrivanje pukotina. ') Prvi nizi razred evrstoce ako sc odabire aerirani beton za razred XF. ") Vidi tablicu 2.25 za granicne vrijcdnosti komponenata, sastava i svojstava betona.

94

I·.I""~

Hijcdnosti u razrede kemijski agresivnog okolisa zasnivaju se na prirodnom tlu i II1dl pri IClJlpcraturi vode/tla izmedu 5 °C i 25°C i dovoljno maloj brzini vode, pribJizno c; .Jlhil/a vrijcdnost bilo koje pojedine kemijske znacajke odreduje razred. Kada dvije iii vise Indc ka islom razredu, okolis treba razvrstati u sljedeCi visi razred osim ako posebnim 1111'- IJllrdcno dn to nije potrebno.

\

l

hrmjjl;ka 1.II:1cajka

.

.

Metoda ispitivanja

I

XA2

XA3

> 600 i

> 3000 i

,;3000 < 5,5 i ~ 4,5 > 40 i < 100

0; 6000 < 4,5 i ~ 4,0 > 100 do zasicenja

15 i ,;30

> 30 i

> 60 i

,; 60

,; 100

300 i < 1000

> 1000 i

> 3000

< 3000

do zasicenja

> 3000' i

> 12000 i

< 12000

< 24000

XAl

Podzemna voda ',I )1' 1I1g11

HRN EN 196-2

I'll

HRN ISO 4316

, 0, IJ1pJI agresivni

prEN 13577

:\ III \ mgll

HRN ISO 7150-1 iii HRN ISO 7150-2

\lg"

I

mg/I

HRN ISO 7980

~

200 i ,; 600 ,; 6,5 i ~ 5,5 ~ 15 i < 40 ~

~

Tlo SO" llIg1kg" lIkll[lno

i

Kisclost mgll

HRN EN 196-20 DIN 4030-2

~2000

i

< 3000'1

> 200 Baumann Gully

Nije se susretalo u praksi

, ( ;liucna tla propusnosti ispod 10''\ m/s mogu se razvrstati u nizi razred. l'IlSllIpak ispitivanja propisuje izdvajanje SOl hidroklornom kiselinom, alternativno moze se ''1lOlrijcbiti izdvajanje vodom ako postoji dovoljno iskustvo na mjestu uporabe betona. (iranii'na vrijednost od 3000 mglkg umanjuje se na 2000 mglkg ako postoji rizik od prisutnosti \(11I;lInih iona u betonu zbog susenja i vlazenja iii kapilarnog upijanja.

) 1.3.3.2 Odredivanje trajnosnih svojstava betona I'l)stupci proracuna granicnog stanja nosivosti i granicnog stanja uporabljivosti dobra ddinirani i matcmaticki precizirani na nacelima tehnicke mehanike u propisima, Ilormama i raznim preporukama za projcktiranje armiranobetonskih i prednapetih kOllstrukcija.

'ill

Trajnost konstrukcija jos se uvijek prapisuje iskustvenim pravilima i uglavnom uhrtnickim mjerama. To znaci da su svojstva betona, postupci ugradivanja i njege dani S'lmo na osnovi iskustva, bez inzenjerskih modela fizikalnih, mehanickih i kemijskih proecsa, koji upravljaju razaranjima betona i armature.

95

U IS. clanku Tehnickog propisa govori se 0 predvidanju svih utjecaja okoline na gralkvinu i odredivanje projektiranogluporabnog vijeka konstrukcije no nigdje se u normama na koje propis upueuje ne daje nacin ispunjavanja tog zahtjeva. Ispunjavanjem tehnoloskih zahtjeva to i nadalje ne mora biti slucaj.

l'ahllrll 2.12 Kolicina mikropora uvucenog zraka u odnosu na najvecu frakciju agregata

Otpornost na djelovanje smrzavanja i soli za odmrzavanje Mehanizam d;elovanja smrzavanja i soli

Razaranje betona djelovanjem niskih temperatura vrlo je slozena pojava, a OVISI ponajvise 0 velicini i rasporedu pora. U krupnijim kapilarama voda se pocinje smrzavati kod 0 °C, ali u manjim porama temperatura ee biti znatno niza i prije nego !ito voda prijede u led. Prijelazom vode u led volumen se povecava za oko 9 %, pa preostala voda u kapilarama dolazi pod tlak. Pri tome se led ne moze siriti u smjeru okomito na stijenku pore, zbog otpora krute tvari, vee samo u smjeru osi pore, prema mjestu ispunjenom zrakom. Smrzavanje betona pocinje od povrsine betona i u dubinu napreduje sve sporije. Zbog toga su osteeenja povrsine najjace izrazena. Soli za odmrzavanje kojima se posipaju prometnice, kao NaCI i CaCl z i druge, otapaju se u vodi koja prodire u pore. Za vrijeme smrzavanja, smrzava se samo voda, a soli ostaju u nesmrznutom dijelu vode, gdje se njihova koncentracija poveeava. Kada se koncentracija soli u otopini toliko poveea da otopina postane zasieena, pocinje kristalizacija soli u porama. Kristalizacijski tlak soli na stijenke pora istog je reda veliCine kao tlak leda. Zbog ovih efekata beton izlozen djelovanju soli za odmrzavanje mnogo se bde ostecuje i razara. Uvlacenjem mjehurica zraka u beton i stvaranjem kuglastih pora mehanizam djclovanja smrzavanja drasticno se smanjuje. Zrak u kuglastim porama kompenzira povecanje volumena vode (led a), a najpovoljniji utjecaji postizu se ako su kuglaste pore cim sitnije, dakle u sto vecem broju i jednoliko rasporedene u betonu. Uvlacenjem zraka u beton smanjuje se volumenska koncentracija vode, odnosno kapilarnih pora, te se prekida sustav pora, i smanjuje stupanj zasicenja betona vodom. To su sve razlozi zbog kojih se u beton namjerno uvode pore, primjesavanjem dodatka acranta u svjezi beton. Smatra se da je beton otporan na smrzavanje ako ima faktor razmaka pOTa manji od 0,2 mm [7, 8].

Najveca frakcija agregata (mm)

Kolicina mikropora ('¥oj

32-63

2-3

16-32

3-5

8-16

5-7

4-8

7-10

(ldn:divanje otpornosti betona na smrzavanje i na soli za odmrzavanje moze se I dkllt\er odrediti prema prCEN/TR 15177 ispitivanjem ostecenja strukture betona. ()vaj dokument nije naveden u TPBK. lkloni izlozeni agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda izlozenosti XF1 i XF3 jllcllla normi HRN EN 206-1 zadovoljavaju zahtjeve trajnosti ako ispunjavaju kriterije (It pllrllosti na smrzavanje: a)

najmanje 100 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prema normi HRN U.Ml.016 za razred izlozenosti XF1

b)

najmanje 200 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prema normi HRN U.Ml.016 za razred izlozenosti XF3.

Iktoni izlozeni agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda izlozenosti XF2 i XF4 pn:ma normi HRN EN 206-1 zadovoljavaju zahtjeve trajnosti ako ispunjavaju kriterije otpornosti na smrzavanje i soli za odmrzavanje: a)

najmanje 28 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prema prCEN/TS 12390-9 za razred izlozenosti XF2

b) najmanje 56 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prema prCEN/TS 12390-9 za razred izlozenosti XF4, uz najveCi gubitak mase nakon 28 ili 56 ciklusa od 1,0 kglm 2 (pojedinacni rezultat ne veCi od 1,5 kglm 2).

Ispili\'(/Ilie olpornosti betona na smrzavanje ina soli za odmrzavanje

Iznimno, otpornost betona izlozenog agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda izlozenosti XF1 do XF4 prema normi HRN EN 206-1 ne treba dokazivati prema gore navedenim kriterijima, ako je pocetnim ispitivanjima oevrsnulog betona prema normi I1RN EN 480-11 dokazano da je faktor razmaka mikropora uvucenog zraka manji od n,20.

Beton izlozen agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda izlozenosti XFl do XF4 prema nOfmi I-TRN EN 206-1 mora se aerirati s kolicinom mikropora uvucenog zraka utvrdenoj prema normi HRN EN 12350-7, a sukladno tablici 2.12.

Otpornost betonskih blokova i ploca za poploCivanje na djelovanje smrzavanja i soli za odmrzavanje odreduje se prema normama HRN EN 1338 i HRN EN 1339 Dodatak D.

Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje provodi se prema normi HRN U.Ml.016, a ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje i na soli za odmrzavanje prema prCEN/TS 12390-9.

96

Norme: - HRN U.Ml.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje smrzavanja - prCEN/TS 12390-9 Ispitivanje oevrsnulog betona - 9 dio: Otpornost na smrzavanje lju~~~ .

97

- prCF,NfTR 15177 Ispitivanje oCvrsnulog betona - Otpornost na smrzavanje ()steccnjc strukture betona - HRN EN 1338 Betonski blokovi za poploCivanje - Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338:2003) - HRN EN 1339 Betonske ploce za poploCivanje - Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339:2003). Otpornost na alkalno-silikatnu reakciju

Kada agregat sadrZi silikatne spojeve s mogucnoscu napada alkalija (Nap i KzO podrijetlom iz cementa iIi drugog izvora) i kada je beton izlozen vlazi, treba poduzeti pouzdano utvrdene mjere sprecavanja alkalno-silikatne reakcije. Do stetnih pojava u betonu uslijed alkalno-silikatne reakcije dolazi kod odredenog udjela reaktivnog agregata, koji ovisi 0 stupnju reaktivnosti minerala i 0 krupnoCi zrna odnosno ukupnoj plostini zrna izlozenoj alkalijama. Za opal je to 3-5 % zrna veliCine 2 do 4 mm od ukupne mase agregata, za neke 6ertove 5-10 % (prema iskustvima iz SAD-a), a za slabije certove i do 100 % (iskustva u Europi). Sprecavanje ostecenja uslijed alkalno-silikatne reakcije postize se dodavanjem odredene koliCine pucolana iIi drugih oblika reaktivnog Si0 2 , pri cemu se svi alkalni oksidi utrose na formiranje alkalno-silikatno-vapnenog gela u fazi oCvrscavanja betona. Druga je mogucnost da se odabere niskoaIkaIni cement. To su cementi koji u svom sastavu imaju manje od 0,6 % alkalnih oksida. Odredivanje udjela alkalija u cementu treba odrediti prema normi HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa - Odredivanje udjela klorida, ugljicnog dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1989). Moguca stetnost od alkalno-siIikatne reakcije moze se provjeriti ispitivanjem mortnih prizmi prema normi ASTM C 227-81 [7, 8]. Prevcntivne mjcre treba prilagoditi geoloskom izvoru agregata uzimajuCi u obzir prethodno iskustvo s odredenom kombinacijom cementa i agregata. Pregled ovih mjcra opreza vazeCih u razliCitim europskim zemljama dan je u dokumentu CEN Report CR 1901. Norme: - HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa - Odredivanje udjela klorida, ugljicnog dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1989) - ASTM C 227 - 81 Potential Alkali Reactivity of Cement-Aggregate Combinations; Mortar-Bar Method) - CEN Report CR 1901 Regional specifications for the avoidance of damaging alkalisilica reactions in concrete (Lokalni uvjeti za izbjegavanje stetnosti od alkalno-silikatne reakcije u betonu).

98

11I11"nlH~1

lIa haballje

!letona pojava je karakteristicna za prometne povrsine, od pjesackih staza, n;sta do acrodromskih pista. Na povrsinama gdje treba postiCi bolju otpornost h,lhallje izvodi se povrsinski betonski sloj s agregatom od kvarca iIi eruptivnog ili s dodatkom drugih tvrdih i na habanje otpornih zrnaca, npr. korunda, i sL ('csto se u zavrsni sloj stavljaju i celicna iIi neka druga vlakna. Istrazivanja dobru korelaciju otpornosti na habanje i tlacne evrstoce, ali neotporniji dio jc svakako cementni kamen, pa veliku evrstocu treba postiCi sa sto manje "lIlClltllog kamena. Najbolje prakticne rezuItate daju betoni s maksimalnim zrnom ne ,.'\lllllltl [() mm, uz upotrebu plastifikatora. [7,8] lfporllost

agregata

na

habanje

odreduje

se

ispitivanjem

prema

normi

III
Knlll'ina cementa treba biti najmanje 350 kg/m 3 . Pri izboru granulometrijskog sastava It:rcilata valja primijeniti isto naceIo kao kod betona niskog koeficijenta puzanja. Po/djan je blazi tip diskontinuiteta granulometrijskog sastava. !'nvrsinski sloj debljine oko 1 mm vakuumiranog betona vrlo je otporan na habanje i (\I'iju, pa se takav beton primjenjuje za predgotovljene elemente za oblaganjc ndcllih tokova, za industrijske podove i kolnicke ploce. ( Hporllost betona na habanje moze se poboljsati povecanjem zastitnog sloja za oko 1 111111 za razred izlozenosti XM1, 10 mm za razred izlozenosti XM2 i 15 mm za razred I/lp/,cnosti XM3 (vidi tablicu 2.10). Il:illalljc betona ispituje se brusenjem ispitnog uzorka prema normiranom postupku. ~licra otpornosti na habanje je koliCina izbrusenog materijala u propisanom vremenu, I/razcna u postocima pocetne mase. Otpornost betonskih blokova i ploca za Iplocivanje na habanje odreduje se prcma normama HRN EN 1338 i IIRN EN 1339, Dodatak G i Dodatak H. ~orl11c:

IIRN EN 1097-1 Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 1. dio: Odredivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996) IIRN EN 1097-l/A1 Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 1. dio: Odrcdivanje otpornosti na habanje (miLTo-Deval) fAl (EN 1097-l/A1:2003) IIRN EN 1338 Betonski blokovi za poploCivanje - Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338: 2003) IIRN EN 1339 Betonske ploce za poploCivanje - Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339: 2003). I'ozarna otpornost Ako sc beton sastoji od sastojaka koji odgovaraju normi HRN EN 206-1, a biti ce izlozen tcmperaturi <100°C, ne treba ga ispitivati (razvrstava se u europski pozarni razred A pll:m<J normi HRN EN 13501-1).

99

l'rolHisnost betona Trajnnst ncarmiranog, armiranog i prednapetog betona odredena je moguenoscu prodora agresivnih tvari iz okolisa u unutrasnjost elementa. Iz tog razloga su svojstva apsorpcije, difuzije i tecenja fluida pod tlakom kroz poroznu strukturu cementnog kal11cna osnovni parametri koje treba poznavati za procjenu potencijalne trajnosti hetonske konstrukcije. Prisl1tnost vode, odnosno vlage, najvazniji je faktor koji utjece n
1'llnllprol}USnost t'llIl(lpropusnost je svojstvo materijala da propusta plinove uslijed razlike tlakova l/llll:\tll dviju povrsina. Ispitivanje plinopropusnosti betona provodi se mjerenjem I'lutllka plina pod tlakom u odredenom vremenu. ()vlsno (I sastavu, beton moze imati veeu iii manju propusnost za plin. Medutim nije IIH1)!,lICe izraditi beton bez sustava pora, dakle beton nepropustan za plin. Zbog l'lill()propusnosti od obicnoga se betona u pravilu ne mogu izvoditi rezervoari za plin Iii lekuce gorivo, vee se moraju upotrijebiti posebni betoni. hpilivanje plinopropusnosti nije propisano u TPBK, no moze biti zahtijevano jllUjektom za betone izlozene agresivnom djelovanju okolisa. U tom slucaju svojstvo plillupropusnosti betona moze se odrediti prema sljedeCim normama: I:.N ()93-4 Methods for test dense shaped refractory product, Part 4: Determination (If permeability of gases

I IRN EN ISO 7783-1 Boje i lakovi - Odredivanje paropropusnosti - 1. dio: Metoda s p()sudama za samonosive filmove (ISO 7783-1:1996+Cor 1:1998; FN ISO 7783-1:1999) IIRN EN ISO 7783-2 Boje i lakovi - Odredivanje paropropusnosti - 2. dio: Metoda Iii filmove nanesene na porozne podloge (ISO 7783-2:1999; EN ISO 7783-2:1999). Kal}i1arno upijanje vode

Vodonepropusnost betona Ako treba utvrditi vodonepropusnost betona ispitivanjem uzoraka, postupak i kriterije sukladnosti trebaju usuglasiti uvjetovatelj i proizvodac. U nedostatku usuglasenog postupka vodonepropusnost se moze definirati neizravno granicnim vrijednostima sastava betona. Kritcrije vodonepropusnosti betona treba odrediti projektom bctonske konstrukcije, ovisno 0 uvjetima njezine uporabe, a vOdonepropusnost ispitivati prema normi HRN EN 12390-8. Ostale norme koje se mogu primijeniti u svrhu ocjene hetona u pogledu vodonepropusnosti popisane su u nastavku. Norme: - IIRN EN 12390-8 Ispitivanje oevrsnulog betona - 8. dio: Dubina prodiranja vode p()d tlakom - IlRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode 11. dio: Odredivanje znacajki zracnih pora u oevrsnulom betonu (EN 480-11: 1998) - HRN EN 1062-3 Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i heton - 3. dio: Odredivanje i razredba brzine prijenosa tekuee vode (propl1snost) (EN 1062-3:1998) - HRN EN 1406R Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskihkonstrukeija Ispitne metodc - Odredivanje vodonepropusnosti injektiranih pukotina bez pomaka u betonu (EN 1406R:2(03).

100

feLian od naCina mjerenja sposobnosti prodora agresivnih tvari u beton jest ispitivanje IIpijanja vode u beton. Iz korelacije izmedu dubine prodora i vremena mjerenog od I'(lcctka upijanja moze se odrediti koeficijent kapilarnog upijanja. la predgotovljene betonske elemente primjenjuje se norma HRN EN 13369, Opea pravila za predgotovljene betonske elemente, Dodatak G Ispitivanje upijanja vode. tipijanje vode betonskih blokova i ploca za poplocivanje odreduje se prcma normama IIRN EN 1338 i HRN EN 1339, Dodatak D. Kod proizvoda i sustava za zastitu i I'()pravak betonskih konstrukcija svojstvo upijanja vode odreduje se pre rna IIRN EN 13057.

I'u(;etno povrsinsko upijanje vode takoder je ispitivanje na temelju kojeg je moguce dcfinirati svojstvo betona u pogledu propusnosti vode, ali sarno u povrsinskom sloju. Ispitivanje se provodi prema normi BS 1881, 5. dio, pri cemu se mjeri brzina toka vode po jedinici plostine za beton izlozen konstantnom tlaku. Ispitivanje se moze provoditi 11;[ uzorcima u laboratoriju i na terenu. N()rme: IIRN EN 13369 Opea pravda za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004) IIRN EN 1338 Betonski blokovi za poplocivanje - Zahtjevi i ispitne metode ( EN1338:2(03)

101

II R N I:N 1339 Betonske ploce za poploCivanje - Zahtjevi i ispitne metode ( I N 1.13():2003)

IIl{;'\J FN 13057 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcijahpitnc metode - Odredivanje otpomosti na kapilamo upijanje (EN 13057:2002)

, FN ISO 15148 Gradevni materijali - Odredivanje koeficijenta upijanja vode (Building materials - Determination of water absorption coefficient) (ISO!DIS 15148:1996) - BS 1881, Part 5: ISAT, Pocetno povrsinsko upijanje vode.

t) tablici 2.13 dane su najmanje vrijednosti debljine zastitnog sloja betona C min za ld,tttli od korozije armature i dopustena odstupanja zastitnog sloja. Za istodobne "lJl'erje vise razreda izlozenosti mora se zastitni sloj odrediti pre rna strozem zahtjevu.

I h hi se U obzir uzelo slucajno odstupanje od specificiranoga zastitnog sloja, vrijednost ~. mma se dodati na vrijednost C min ' da bi se dobila nazivna vrijednost C nm '" Veca VI Ijednost LIe mora se rabiti pri betoniranju na neravnoj podlozi, za betone u dodiru s Ihull, loa nedostupne dijelove konstrukcije, te za betone naknadno obradivane povrsine. Vrijednostima danim u tablici 2.13 dodaje se vrijednost LIe u slucajevima:

Korozija celika u betonu elektrokemijski jc proces, sto znaci da na povrsini celicnih sipki nastaju korozijske celije, anoda i katoda, tj. galvanski clanak. Zbog prisutnosti vi age iii klorida koji okruzuju armaturu inducira se elektricna struja koja uzrokuje kemijske i fizikalne promjene metala. U obicnim uvjetima okolisa kvalitetan beton zbog svoje alkalicnosti pruza dobru protukorozijsku zastitu celiku za armiranje, tzv. pasivnu zastitu, koja se sastoji u tome da je na povrsinu celika u betonu evrsto vezan vrlo tanak sloj zeljeznog oksida, koji je nepropustan i stabilan sve dok je pH vrijednost dovoljno visoka. Medutim, ako se pH vrijednost pome vode u betonu smanji, dolazi do depasivizacije povrsine celika i do korozije. Uslijed karbonatizacije iii djelovanja kiselih otopina, iii ako je koncentracija klorida u betonu veca od kriticne vrijednosti, te ako ima dovoljno vlage i kisika, zapoCinje proces korozije. Vrijednost pH pri kojoj pocinje korozija armature je razliCita. Pocetak procesa zavisi od odnosa elektrokemijskog potencijala i pH vrijednosti.

I'n:ll1a TPBK i normi HRN EN 206-1 zastita armature od korozije u betonu postize se il:vcdbol11 loahtijevanog zastitnog sloja betona, izborom vrste cementa i ogranicenjem maksill1alne koliCine kloridnih iona u betonu. Jcdlla je od glavnih mjera zastite armature od korozije, ali i povecanja trajnosti, ostvarivanje kvalitetnog betona u podrucju zastitnog sloja, te projektiranje i izvedba dovoljne dehljine zastitnog sloja.

102

0

razredu izlozenosti

< LIe s: 5 mm

5 mm < LIe

la beton izveden u oplati na gradilistu:

s: 10 mm.

TabIica 2.13 Najmanje vrijednosti zastitnog sloja za zastitu od korozije i dopustena odstupanja zastitnog sloja

Razred izlozenosti I

2

3

4

Problem propadanja armiranobetonskih konstrukcija zbog procesa korozije celika za armiranje vrlo je ozbiljan i ima velike ekonomske posljedice. Produkti korozije (hrda) zauzimaju veCi volumen nego celik, sto uzrokuje vlacna naprezanja u betonu. Ako su vlacna naprezanja u betonu veca od vi acne (vrstoce betona, dolazi do raspucavanja hctona, te u kasnijoj fazi i otpadanja betonskog zastitnog sloja. Na mjestima stvaranja pukotina dolazi do pojacanog prodora kloridnih iona i povecane difuzije kisika i llgljicnog dioksida, sto daljnje ubrzava proces korozije. Zbog korozije dolazi do sll1anjenja poprecnog presjeka armature i time do smanjenja nosivosti konstrukcije.

Minimalna debljina loastitnog sloja betona utvrduje se u ovisnosti (Iabliea 2.10) Ie nacinu arll1iranja elementa.

o mm

/a predgotovljene elemente:

Korozija armature u betonu

XCI XC2 XC3 XC4 XDl XD2 XD3 ') XSI XS2 XS3

1

2

Najmanji zastitni sloj c.,;. (mm)") h) za armaturu 20 35 35 40

Dopustena odstupanja zastitnog sloja !!.c (mm)

55

15

10

55

") Ako su elementi izvedcni od hetona za dva razreda veceg od najmanjeg razreda specificiranog u tablici 2.25, zastitni sloj moze se smanjiti za 5 mm. Ovo, medutim, ne vrijedi za razred izlozenosti XCI, 0) Ako se beton na mjestu (in·situ) vde s betonom predgotovljenog elementa, zastitni sloj na tom spoju moze se smanjiti do 5 mm u predgotovljenom elementu i do 10 mm u betonu na mjestu, Ipak, pravila spccificirana u Prilogu H TPBK, za osiguranje prianjanja moraju se postivati ako je armatura potpuno iskoristena u fazi izvedbe. ') U nekim slucajevima armatura ce trebati posebnu zastitu od korozije.

Zastitni sloj mora ispuniti sljedece zahtjeve: armatura treba imati barem minimalni zastitni sloj da bi se osigurala zastita od korozije i prijenos sila prianjanja zastitnim slojem mora se zastititi i nenosiva armatura da bi se osigurala zastita od korozije, zastitni sloj ne smije biti manji od

cmf" iz tablice 2.13 ovisno 0 razredu izlozenosti iz tablice 2.10; za istodobne utjecaje vise razreda izlozenosti mora se usvojiti zahtjev vecega zastitnog sloja

103

ua hi se osiguralo dobro prianjanje, Cmi" mora biti jednak iii ne manji od promjera sipke, d" iii poredbenog promjera snopa sipki (cija je plostina presjeka jednaka zbroju plostina pojedinih sipki u snopu), d sv betonu koji je izlozen jakom mehanickom djelovanju moze se otpornost na habanje poboljsati poveeanjem zastitnog sloja za oko 5 mm za razred izlozenosti XMl, 10 mm za razred izlozenosti XM2 i 15 mm za razred izlozenosti XM3 da bi se u obzir uzelo slucajno odstupanje od specificiranoga zastitnog sloja, vrijednost LIe mora se dodati vrijednosti cmin ' da bi se dobila nazivna vrijednost Cnom veea vrijednost !1C mora se rabiti pri betoniranju na neravnoj podlozi. Poveeanje treba odgovarati veliCini neravnosti podloge, ali LIe nije manje od 20 mm .

) ,Hlr;;tj klurida u betonu izrazen kao postotak kloridnih iona na masu cementa, ne ;lIll ie prijcci vrijednosti dane za odabrani r azred sadrzaja klorida u tablici 2.1 4. Tablica 2.14 Najveci sadriaj klorida u betonu

... --

i

Uporaba betona

Razred sadriaja kloridaa

NajveCi sadriaj CI' namasu cementa"

'1 (' , ,,t1rzi celicnu armaturu ni drugi ugradeni metal osim IId.. ll
Cll,O

1,00 %

CI 0,20

0,20 %

CI 0.40

0,40 %

CIO,lO

0, 10 %

CI 0,20

0,20 %

';, ,, h ii t:eli cnu armaturu iii drugi ugradeni metal

....Sadrij cclik za prednapinjanje

. li ",Iredenim uvjetima uporabe betona izbor ra zreda ovisi

0

odredbam a koji vrijede na mj estu uporabe

hc lt)ll(\ .

Za beton u dodiru s tlom treba zastitni sloj poveeati za dodatnih 50 mm i treba iznositi: C ~

75 mm .

Ako se na tlo betonira podloga temelja, onda zastitni sloj betonskog temelja do podloge mora iznositi: C ~ 40 mm. Ako su dijelovi konstrukcije nedostupni, treba zastitni sloj povecati za 20 mm. Ako se betonu naknadno obraduje povrsina, treba zastitni sloj poveeati za najmanje 5mm. Odabir cementa

Zbog opasnosti od korozije armature u betonske konstrukcije izlozene agresivnom okolisu razreda izlozenosti XC (osim razreda XCI), XD i XS (tablica 2.10), nije dopustena ugradnja betona koji sadrii cemente vrste CEM lIIIC i svih cementa vrste ('EM IV i CEM V prema normi HRN EN 197-1, vidi tablicu 2.25. Zbog opasnosti od korozije armature u elementima prethodno napetih betonskih konstrukcija nije dopustena ugradnja betona koji sadrze cemente vrste CEM II!AiB-P/Q , CEM II/AiB-M, CEM II/AiB-W i sve cemente vrste CEM III, CEM IV i C EM V prema normi HRN EN 197-1, vidi tablicu 2.25 . Sadriai klorida

II

hetonu

Kloridi u betonu l110gu potjecati od samih sastojaka betona (u agregatu iii vodi) te iz okolisa, uslijed djclovanja mora iIi soli za odmrzavanje. Ako je sadrZaj kloridnih iona dostatan (veCi ou kriticne koncentracije), moze doti do razaranja pasivnoga zastitnog sloja i pocetka procesa korozije .

104

,. I' ri "porabi mineral nih dodataka tipa II koji su ukljuceni u proracun koliCine cementa, saddaj se kl orida I/ ra zava kao postotak klornih iona na masu cementa plus ukupna kolicina uracunanog mineralnog dllllatka.

K:ilcijev klorid ni kemijski dodaci na osnovi klorida ne smiju se dodavati betonu koji sadrzi celik za armiranje, celik za prednapinjanje iii drugi ugradeni metal.

I .a utvrdivanje koliCine klorida u svjezem betonu, treba utvrditi zbroj doprinosa sastavnih Illaterijala uporabom jedne iii kombinacije sljedeCih metoda: proracun na osnovi maksimalne koliCine sadrzaja klorida u sastavnim materijalima, dopustene u normama za sastavne materijale iii u proizvodacevim objavljenim vrijednostima za svaki sastavni materijal proracun na osnovi sadrZaja klorida u sastavnim materijalima proracunano mjesecno iz srednje vrijcdnosti zbroja posljednjih 25 ispitivanja kolicine klorida plus 1,64 x standardna devijacija za svaki sastavni materijal. (Ovaj postupak je posebno primjenljiv za agregat izvaden iz mora te kad nema objavljenih iIi normiranih najveCih vrijednosti.) Sadrzaj klorida u pojedinim sastavnim materijalima betona sljedeCim normama:

odreduje se prema

- HRN EN 1744-1 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata - 3. dio: Kemijska anali za (EN 1744-1:1998) - HRN EN 196-21 Metoda ispitivanja cementa - 21. dio: Odredivanje sadrzaja klorida, ugljicnog dioksida i alkalija u cementu (ENI96-21: 1994) - HRN ISO 9297 Kvaliteta vode - Odredivanje klorida - Titracija srebrovim nitratom s kromatom kao indikatorom (Mohrova metoda)

105

III{ N I ;NIHO·\ 0 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metodeIll. dlt); Odrcdivanje saddaja u vodi topljivih klorida (EN 480-10:1996) I.N ISO 7H7-13 Opee metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje -13. dio: ()drcciivanje u vodi topljivih sulfata, klorida i nitrata. /.:1 ulvrdivanje sadrzaja klorida u oevrsnulom betonu primjenjuje se postupak prema: II RN EN 13396 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode - Mjerenje prodora iona klorida (EN 13396:2004).

()Ipornost betona na prodiranje klorida Ako se beton nalazi u vrlo agresivnom okolisu, kao sto je morski okolis iii djelovanje soli za odmrzavanje, potrebno je posvetiti veeu paznju projektiranju trajnosnih svojstava betona u pogledu otpornosti na prodor stetnih tvari, prvenstveno klorida. Preporucuje se primjena sljedeCih metoda u svrhu ocjene kvalitete betona s obzirom na otpornost na prodor klorida: - HRN U.M1.044 Beton, Dodaci betonu: Ispitivanje utjecaja dodataka na koroziju armature - NT BUILD 492 Beton, mort i proizvodi za popravak betonskih konstrukcija na osnovi cementa - Koeficijent migracije klorida na osnovi nestacionarnog ispitivanja migracije klorida (Concrete, mortar and cement-based repair materials: Chloride migration coefficient from non-steady-state migration experiments NT BUILD 492: 1999) - NT BUILD 443 Beton, Oevrsnuli, Ubrzana penetracija klorida (Concrete, Hardened, Accelerated Chloride Penetration NT BUILD 443: 1995) - prEN 104-875 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcijaMetode ispitivanja - Ispitivanje korozijske zastite (Products and systems for the protection and repair of concrete structures - Test methods - Corrosion protection test - ASTM C 1202 Normirana metoda ispitivanja za utvrdivanje propusnosti betona na prod or klorida ubrzan induciranjem napona (Standard Test Method for Electrical Indication of Concrete's Ability to Resist Chloride Penetration) (ASTM C 1202 - 97) :\STM G 109 Normirana metoda ispitivanja za odredivanje utjecaja kemijskih dodalaka na koroziju armature u betonu izlozenom djelovanju klorida (Standard Test MClhod for Determining the Effects of Chemical Admixtures on the Corrosion t)f 1:l1lhcddcd Steel Reinforcement in Concrete Exposed to Chloride Environments) (ASTM (J IOl)-99a) AS I'M (' K76 Normirana metoda ispitivanja za odredivanje polueelijastog potencijala nezastil-cnc :Irmature u betonu (Standard Test Method for Half-Cell Potentials of Uilw:iled Reinforcing Steel in Concrete) (ASTM C 876-91, Reapproved 1999) .lIS A (20) KOf(}zijski inhibitori za armaturni celik u betonu (Corrosion Inhibitors for Reinforcing Steel in Concrete) (lIS A 6205 -1987, Revised 1993).

106

1.4

Potvrdivanje sukladnosti betona

I'fltvnliv:lI1.jc sukladnosti ukljucuje kontrolu proizvodnje i provodi se prema TPBK, normi III{N PN 206-1 i posebnim propisima. Potvrdivanje sukladnosti duzan je provoditi '1Il.vudac betona uz potvrdeno (ovlasteno) tijelo. PI Ilvrdivanje sukladnosti postupak je kojim se potvrduje (dokazuje) da proizvedeni beton wojslva prema tehnickoj specifikaciji (HRN EN 206-1), prema Prilogu A TPBK, sto I lit lkumentira.

till;l

I'"tvrdivanje sukladnosti provodi se za betone proizvedene u tvornici betona, betonari pog()nmlatku C norme HRN EN 206-1 i dodatno za ispitivanje tlacne evrstoCe najmanje 4 put:1 godisnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav iii porodicu itc:lona. Rezultati ispitivanja potvrdenog tijela moraju zadovoljiti kriterije iz Dodatka B IItl1'l11e HRN EN 206-1. I'()lvrdivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godisnje na temelju rezultata il:ldzora tvornicke kontrole proizvodnje i vrednovanja rezultata ispitivanja proizvodaca i ll:Zultata ispitivanja tlacne Cvrstoee betona na slucajno uzetim uzorcima, koje provodi polvrdeno tijelo (prema Prilogu A TPBK). Osim Isprave 0 sukladnosti isporuceni gradevni proizvod mora pratiti otpremnica koja osigurava sljedivost gradevnog proizvoda~ koja sadrzi podatke propisane u Prilogu A 1'l'BK te tehnicku uputu za ugradnju i upotrebu s pojedinostima koje se odnose na IIgradnju betona, pojedinostima koje se odnose na sastavne materijale te norme Kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda, te pojedinostima koje se odnose na upotrebu i oddavanje, sve u skladu s Prilogom J TPBK. Ovisno 0 uhodanosti proizvodnje razlikuje se: pocetna proizvodnja i kontinuirana proizvodnja. Plan uzorkovanja, ispitivanja i vrednovanja sukladnosti razlikuje se za pocetnu i kontinuiranu proizvodnju i provodi se za pojedinacne sastave betona iii za porodice betona. Pocetna proizvodnja obuhvaea proizvodnju (m 3 betona) dok se ne dobije najmanje 35 rezultata ispitivanja. Ako je proizvodnja pojedinacnog sastava betona iii porodice betona prekinuta dulje od 6 mjeseci. za nastavak te proizvodnje treba primijeniti kriterije ocjenjivanja kao za pocetnu proizvodnju.

107

Ovaj kriterij iz Priloga A TPBK predstavlja nacionalnu specificnost, i strozi je od kriterija iz norme IIRN I'N 206-J.

:"ap()I1Wl1a:

Sukladnost je potvrdena ako su oba kriterija iz tablice 2.16 i za pocetnu i za kontinuiranu proizvodnju zadovoljena.

KOl1tilluiranom proizvodnjom smatra se proizvodnja nakon dobivenih najmanje 35 n:zultata ispitivanja u razdoblju proizvodnje ne duljem od 12 mjeseci.

Tablica 2.16 Kriterij sukladnosti tlacne cvrstoce Broj «n»

2.1.4.1

Plan uzorkovanja i ispitivanja

Proizvodnja

Minimum broja uzoraka za potvrdivanje sukladnosti dan je u tablici 2.15. Pocetna

3

Kontinuirana

Ne manje od 15

Tablica 2.15 Minimum broja uzoraka Minlmalna ucestalost uzorkovanja Nakon prvih 50 m) proizvodnje a Proizvodnja

Prvih 50 m 3 proizvodnje

Beton s certificiranom kontrolom proizvodnje

Beton bez certificirane kontrole proizvodnje

Kontlnuirana

1/200 m l iii 2/proizvodni tjedan 1/150 m 3 iii 1/proizvodni dan

h

(kada se dobije najmanje 35 rczultata)

1/400 m l iii l/proizvodni tjedan

" Uzorkovanje treba biti rasporedeno kroz svu proizvodnju i ne treba biti cesce od 1 uzorka na svakih 25 m' Kada je standardno odstupanje posljednjih 15 rezultata ispitivanja iznad I,37xcr ucestalost treba povecati na onu trazenu za pocetno ispitivanje za sljedeCih 35 rezultata ispitivanja.

b

Rezultat ispitivanja je onaj dobiven na pojedinacnom uzorku iii prosjek rezultata, kad se dva iii vise uzoraka uzetih iz iste uzorkovane koliCine ispituju u isto vrijcme. Kad su dva iii vise uzoraka izradeni iz iste uzorkovane koliCine betona, a rezultati ispitivanja sc razlikuju od srednje vrijednosti za vise od 15%, treba ih zanemariti osim ako se istrazivanjem ne utvrdi prihvatljiv razlog prihvacanja pojedinog ispitnog rezultata.

2.1.4.2

fck

Iem fei

2: f.-k

4

~ fck

4

Kada je sukladnost prihvacena na osnovi porodica betona, primjenjuje se kriterij 1 na poredbeni (refercncijski) beton uzimajuCi u obzir sve proracunane rczuItate ispitivanja u porodici; kriterij 2 se primjenjuje na originalne rezuItate ispitivanja. Da bi se potvrdilo da svaki pojedini clan pripada porodici, srednju vrijednost svih ncproracunanih rezultata ispitivanja (fern) za pojedinog Clana porodice treba procijeniti po kriteriju 3 danom u tablici 2.17. Svaki bet on koji ne zadovolji ovaj kriterij treba izdvojiti iz porodice i individualno mu procijeniti sukladnost. U pocetku standardnu devijaciju treba proracunati iz najmanje 35 uzastopnih rezultata ispitivanja dobivenih u razdoblju duljem od tri mjeseca koje je neposredno ispred proizvodnog razdoblja tijekom kojeg se sukladnost provjerava. Ovu vrijednost treba uzeti kao utvrdenu standardnu devijaciju (cr) partije koju treba potvrdivati. Dopustena su dva postupka potvrdivanja vrijednosti cr, a izbor postupka treba unaprijed odrediti: Tablica 2.17 Kriteriji sukladnosti clanova porodice Kriterij 3 Broj «n» rezultata ispitivanja t1ai'ne i'vrstoce za pojedini beton 2

Razdoblje proizvodnje za koje se potvrduje sukladnost ne smije biti dulje od 12 mjcseci. Sukladnost tlacne evrstoce betona ocjenjuje se na osnovi uzoraka ispitanih pri starosti 28 dana za:

108

+4

+ 1,48 cr*

2: fek 2: fel

karakteristicna tlacna evrstoca srednja (prosjccna) tlacna evrstoca betona pojedinacni rezultat ispitivanja tlacne evrstoce betona utvrdena standardna devijacija skupa

Kriteriji sukladnosti tlacne cvrstoce

grupe od «n» uzastopnih rezultata ispitivanja, koji se ne preklapaju iii preklapaju, fern (kriterij 1) svaki pojcdinacni rezultat fei (kriterij 2).

Kriterij 2 Pojedini rezultat (fd ) N/mm2

I 'Minimalna standardna devijacija za obicni beton je 3 N/mm2, a za beton visoke cvrstoce je 5 N/mm2

cr 3 uzorka

Kriterij 1 Prosjek od «n» rezultata (fe",) N/mm2

I (prema Prilogu A TPBK)

Pocetna (dok se ne dobije najmanje 35 rezultata)

rezultata ispitivanja !larne rvrstoce u grupi

I

Srednja vrijednost od «n» rezultata (fen,) za pojedinog dana porodice (N/mm2) 2: fek

1,0

3

2: fek

+ 1,0

4

2: f"k

+ 2,0

5

2: fek

+ 2,5

6

2: fek

+ 3,0

109

vcce o~ 500 m potvrdivanje sukladnosti se dodatno provodi jednom nakon svakih 6 I11JcsecI. 3

i'ostlIlJak 1 POl'dna vrijcdnost standardne devijacije moze se primijeniti za sljedece razdoblje lijckol11 kojega sukladnost treba provjeriti, osiguravajuCi da se standardna devijacija

od posljcdnjih 15 rezultata (SIS) ne razIikuje znacajnije od usvojene standardne dcvijacije. avo razmatranje vrijedi za: 0,63 cr S; SIS S; 1,37 cr. Kad je vrijednost S15 izvan danih granica, treba utvrditi novu vrijednost iz dostupnih posljednjih 35 rezultata ispitivanja. Po stupak 2

Nova vrijednost cr moze se proracunati iz neprekidnog sustava te se ta vrijednost prihvaca. OsjetIjivost sustava treba biti najmanje jednaka onoj u postupku 1. Novi proracun standardne devijacije (cr) treba primijeniti za novo razdoblje ocjenjivanja.

2.1.4.3

Kriteriji sukJadnosti vlacne cvrstoce cijepanjem

Primjenjuje se isto nacelo uzorkovanja i ispitivanja kao i kod utvrdivanja sukladnosti tlacne evrstoce, osim sto se kriteriji odnose iskljuCivo na pojedini sastav betona (nije primjenljivo na porodicu betona). Kritcriji sukladnosti vlacne evrstoce cijepanjem prikazani su u tabIici 2.18.

Broj «n» rezultata ispitivanja u grupi

Pocetna

3

Kontinuirana

;:,,15

Kriterij 1

Kriterij2

Prosjek od «n» rezultata

Pojedini rezultat (fu)

(r'm) (N/mm')

(N/mm')

;:" f" + 0,5

;:" f" - 0,5

;:" f" + 1,48

(J

Kriteriji sukJadnosti posebnih svojstava

Sukladnost posebnih svojstava (uzorkovanje, ispitivanje normi HRN EN 206-1.

kriteriji) provodi se prema

Uzorke betona treba slucajno odabirati i uzimati prema normi HRN EN 12350-1. Uzorkovanje treba provoditi na svakoj porodici betona proizvedenoj u uvjetima koji se smatraju jednakima. Minimalni broj uzoraka i postupci ispitivanja trebaju biti u skladu s tabIicama 2.19 i 2.20. Kad se zahtijevaju posebna svojstva betona, sukladnost treba ocjenjivati na tekucoj proizvodnji u razdoblju ocjenjivanja koje ne smije prelaziti posljednjih 12 mjeseci. Sukladnost betona zasniva se na ukupnom broju rezultata dobivenih u razdoblju ocjenjivanja koji su izvan zahtijevanih granicnih vrijednosti, granicnih razreda iIi dopustenih odstupanja od zadanih vrijednosti, i usporcdbom tog ukupnog broja s dopustenim brojem (metoda atributa). Sukladnost je trazenog svojstva potvrdena ako:

Tablica 2.18 Kriteriji sukladnosti vlacne cvrstoce cijepanjem

Proizvodnja

2.1.4.5

;:" f" - 0,5

broj rezultata ispitivanja izvan zahtijevanih granicnih vrijednosti iIi granicnih razreda iIi dopustenih odstupanja od zadanih vrijednosti, nije veCi od prihvatljivog broja navedenog u tablicama 2.21 iIi 2.22 kako je dana u tabIicama 2.19 i 2.20. Altcrnativno, u slucaju (AQL=4%), zahtjev se moze zasnivati na ispitivanju varijablama prema ISO 3951:1989 tablica II-A (AQL=4%) gdje broj prihvacanja odgovara tablici 2.21 su svi pojedini rezultati unutar maksimalno dopustenih odstupanja danih u tablicama 2.19. i 2.20.

f'k karakteristicna vlacna evrstoca betona cijepanjem f,m srednja vlacna evrstoca bctona cijepanjem t;; pojedinacni rezultat ispitivanja vlacne Cvrstoce betona cijepanjem cr utvrdena standardna devijacija skupa

2.1.4.4

Kriteriji sukJadnosti otpornosti betona na smrzavanje i na smrzavanje sa soli za odmrzavanje

Potvrdivanje sukladnosti otpornosti betona na smrzavanje prema normi HRN U.M1.016 i na smrzavanje sa soli za odmrzavanje prema prCENrrS 12390-9 provodi se u pocetnoj proizvodnji (prvo ispitivanje). Za koIicine proizvedenog betona

110

111

Tablica 2.19 Kriterij sukladnosti posebnih svojstava

Svojstvo

Gustoi'a teskog betona Gustoi'a

laganog betona

Postupak ispitivanja iii odredivanja

Minimalni broj uzoraka iii odredivanja

Broj pribvacanja

HRNEN 12390-7

kao tablica 2.15 za tlacnu cvrstocu

vidi tab.2.21

HRNEN 12390-7

kao tablica 2.15 za t1acnu evrstocu

vidi tab.2.21

Maksimalno dopusteno odstupanje" pojedinog rezultata ispitivanja od granice zabtijevanog razreda iii dopusteno odstupanje od zadane vrijednosti Donja vrijednost

Gornja vrijednost

- 30 kg/m]

nema ogranicenja"

- 30 kg/m'

nema

I utvrdivanje dnevno

vidi tab.2.21

ogranicenjaa

Sadrzaj cementa

HRN EN 206-1 t. 5.4.2

I utvrdivanje dnevno

vidi tab.2.21

- 10 kg/m'

Uvuceni zrak u svjezom betonu

HRNEN 12350-7 za obicni i tdki beton i ASTM C 173 za lagani beton

I uzorak po danu stabilne proizvodnje

vidi tab.2.21

vidi tab. 2.14

0

-0,5 % apsolutne vrijednosti

nema ogranicenjah

, Ako je specificirana vlacna cvrstoca savijanjem, moze se upotrcbljavati isti pristup. ,. Osim ako su ogranicenja zahtijevana.

Usporedba stvarnog izgleda i obicnog izgleda betona zahtijevane konzistenciie HRNEN 12350-2 HRNEN 12350-3

Vizualni pregled

+ 0,D2 nema

ogranicenja

ll

+1,0% apsolutne vrijednosti

veca vrijednost nije dopustena

Broj pribvacanja

Maksimalno dopusteno odstupanje" pojedinog rezultata od granica zabtijevanog razreda iii dopusteno odstupanje specilicirane zadane vrijednosti Donja Gornja vri.iednost vriiednost

Svaka mjesavina; za isporuku vozilima,

svako vozilo

i) ucestalost -IOmm vidi tab. 2.22 kao u tab. 2.15 -20 mm b za tlaenu -2 sec Vebe vrijeme vidi tab. 2.22 evrstocu -4 sec h ii) pri HRNEN -0,03 Stupanj vidi tab. 2.22 ispitivanju zbijenosti 12350-4 -0,05 h sadrzaja zraka iii) u slueaju -20mm sumnje HRNEN vidi tab. 2.22 Rasprostiranje slijedom 12350-5 -30 mm h vizualnog pregleda .• Kada nema donjih ni gornjih ogranicenja, ova odstupanja ne primjenjivati. b Primieniivo iedino za mierenie konzistenciie iz pocetne kolicine praznjenja vozila.

Slijeganje

HRNEN 206-1 t. 5.4.2

SadrZaj klorida u betonu

+ 30 kg/m]

Minimalni broj uzoraka iii utvrdivanja

Postupak ispitivanja

I

vic omjer

za svaki sastav betona i ponovo ako poraste sadrzaj klorida u bilo kojem sastavnom materijalu

Tablica 2.20 Kriteriji sukladnosti konzistencije

Tablica 2.21 Pribvatljive vrijednosti kriterija sukladnosti posebnib svojstava (AQL = 4%)

1- 12 13- 19 20- 31 32 - 39 40-49 50-64 65 -79 80-94 95 - 100

+0,05 +0,07h +30mm +40 mm

h

Tablica 2.22 Pribvatljive vrijednosti kriterija sukladnosti posebnib svojstava (AQL = 15%) AQL= 15%

AQL=4% Broj rezultata ispitivanja

+20mm +30 mm b +4 sec +6 sec h

Prihvatljivi broj

Broj rezultata ispitivanja

Prihvatljivi broj

0 I 2 3 4 5 6 7 8

1-2 3-4 5-7 8- 12 13 - 19 20- 31 32-49 50-79 80 -100

0 I 2 3 5 7 10 14 21

Kada broj rezultata ispitivanja prelazi 100, odgovarajuci prihvatljivi brojevi mogu se uzeti iz tablice 2-A u normi ISO 2859-1:1999

112

113

2.1.4.6

Nesukladnost proizvoda

U slucaju nesukladnosti betona s tehnickim specifikacijama proizvodac gradevnog proizvoda odnosno izvodac betonske konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu i ugradnju tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrdivanja i otklanjanja gresaka koje su nesukladnost uzrokovale.

2.1.5

Tvornicka kontrola proizvodnje

Kontrola proizvodnje u tvomici obuhvaca sve mjere nliZne za odrzavanje svojstava betona sukladno speciflCiranim zahtjevima. To ukljucuje: izbor materijala projektiranje betona proizvodnju betona preglede i ispitivanja uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svjezeg i ocvrsnulog betona i opreme potvrdi vanj e sukladnos ti *

U slucaju nesukladnosti proizvoda treba poduzeti sljedece mjere: - provjeriti rezultate ispitivanja i u slucaju neispravnih poduzeti mjere za otklanjanje pogresaka - ako je nesukladnost potvrdena ponovnim ispitivanjem, poduzeti popravne mjere ukljucujuCi reviziju postupaka kontrole proizvodnje - kad je utvrdena nesukladnost sa specifikacijama, a pogreiika nije u isporuci, treba obavijestiti uvjetovatelja (naruCitelja betona) i korisnika (izvodaca) radi izbjegavanja steta - izraditi izvjestaj

0

svemu navedenom prema donjim navodima.

Ako je nesukladnost posljedica dodavanja vode iii kemijskih dodataka na gradilistu, proizvodac treba poduzeti mjere sarno ako je odobrio taj dodatak. Ako je proizvodac dao obavijest 0 nesukladnosti betona iIi ako rezultati ispitivanja sukladnosti ne ispunjavaju zahtjeve, moze se zahtijevati dodatno ispitivanje prema normi EN 12504-1 na valjeima izvadenim iz konstrukeije iIi kombinirano ispitivanjem valjaka i nerazornim ispitivanjem na konstrukciji prema normama HRN EN 12504-2 iii prEN 12504-4. Uputa za prihvacanje tlacne Cvrstoce u konstrukciji dana je u normi prEN 13791.

* Napomena:

Prema nonni HRN EN 206-1 potvrdivanje sukladnosti je sastavni dio kontrole proizvodnje, dok prema

TPBK potvrdivanje sukladnosti uklju~uje tvornicku kontrolu proizvodnje.

Za tvornicku kontrolu proizvodnje odgovoran je proizvoitac.

Proizvodac betona mora izraditi Prirucnik kontrole proizvodnje u kojem je dan sustav kontrole proizvodnje, a odnosi se na osoblje koje upravlja, izvodi i verificira radove, opremu, postupke i sastavne materijale betona. Kontrola proizvodnje provodi se prema normi HRN EN 206-1. 5vi odgovarajuci podaci 0 kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadrzani u izvjestajima) kao sto je prikazano u tablici 2.23.

Napomcna: Norma prEN 13791 je povucena. Do prihvacanja nove europske norme moguca je primjcna norme HRN U.M1.048).

Ako je utvrdena nesukladnost tlacne evrstoCe betona, potrebno je na dijelu konstrukcije u koji je ugraden taj beton (nedokazanog razreda tlacne evrstoCe) provesti naknadno ispitivanje tlacne evrstoCe betona u konstrukciji prema normi HRN EN 12504-1, a sukladnost ocijeniti prema normi prEN 13791. Norme: - prEN 13791 Ocjena tlacne evrstoce betona u konstrukcijama iIi u konstrukcijskim elementima (povucena norma) - HRN EN 12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama - L dio: Izvadeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlacne evrstoce - HRN EN 12504-2 Svojstva betona u konstrukcijama - 2. dio: Nerazorno ispitivanjeOdredivanje velicine odskoka - HRN EN 12504-4 Ispitivanje bctona - 4. dio: Odredivanje brzine ultrazvuka.

115 114

2.1.6 Tablica 2.23 Zapisani podaci i drugi odgovarajuCi dokumenti PREDMET

ZAPISANI PODACI I DRUGI DOKUMENTI

Zahtjevi

Ugovorni uvjeti iii ukupni zahtjevi

Cement, agregat, kemijski dodaei, mineralni dodaci

Ime dobavljaca i izvora

Ispitivanje vode za izradu betona (ne treba za pi tku vodu)

Datum i mjesto uzorkovanja Rezultati ispitivanja

Ispitivanje sastavnih materijala

Datum i rezultati ispitivanja

Sastav betona

Opis betona Izvjestaj 0 masama sastavnih materijala u mjesavini (npr. sadrzaj cementa) vic omjer Sadrzaj klorida Oznaka clana porod ice

Ispitivanje svjdeg betona

Ispitivanje ocvrsnulog betona

Sastav projektiranog betona

Odredivanje sastava projektiranog betona postupak je kojim ~e odreduju udio i svojstva pojedinih sastavnih materijala betona tako da budu zadovoljena zahtijevana svojstva svje±eg i oevrsnulog betona. I.ahtijevana svojstva mogu biti npr.: obradivost (konzistencija), koliCina zraka, gustoca, tlacna evrstoca, vlacna evrstoca, otpornost na smrzavanje, otpornost na habanje, otpornost na sulfate, vodonepropusnost, otpornost na udar i drugo. Da bi beton zadovoljio zahtijevana svojstva, potrebno je pazljivo odabrati i definirati svojstva sastavnih materijala betona, te neke znacajke sastava betona (kao npr. maksimalni vic omjer, maksimalno zrno agregata, koliCinu zraka u svje±em betonu i drugo). La proracun sastava rabi se tzv. metoda apsolutnog volumena, pri cemu se uzima da ce zbijeni beton zauzimati volumen (1 m 3) jednak zbroju apsolutnih volumena svih sastavnih materijala. mw + me +~+ md +V

Pw

Pc

p,(ZPS)

Pd

1000

Z

Datum i mjesto uzorkovanja Pozicija u konstrukciji, ako je poznata Konzistencija (upotrijebljeni postupak i rezultati) Gustoca, ako se zahtijeva Temperatura betona, ako se zahtijt:va Saddaj zraka, ako se zahtijeva Kolicina ispitane mjesavine iii betona Broj i oznakt: uzoraka koji ce se ispitati vic omjer, ako se zahtijeva

gdje su:

Datum ispitivanja Oznakt: i starost uzoraka Rezultati ispitivanja gustoce i cvrstocc Posebne primjedbe (npr. neobicna greSka na uzorku)

Kod prethodnih ispitivanja i utvrdivanja sastava betona potrebno .ie zadovoljiti sljedeee zahtjeve: zahtjev CvrstoCe

Vrednovanje sukladnosti

Sukladnost I nesukladnost sa zahtjevima

Dodatno za gotov beton

Ime kupca Lokacija radova npr. gradiliste Brojt:vi i datumi otpremnica 5 ispitivanjima Otpremnice

Dodatno za predgotovljene elemente

2.1.6.1

Odredivanje sastava betona

Odgovarajuca norma proizvoda mozt: zahtijevati dodatne iii drukcije podatke

maseni udjeli vode, cementa, agregata i dod atka betonu za 1m3 betona (kg) odgovarajuce gustoce vode, cementa i dod atka betonu (kgldm 3) PZIZPS)

Vz

volumenska gus toea zasieenog povrsinski suhog agregata (kgldm 3) volumen zraka u 1 m 3 betona (dm 3 ).

Nacclo utvrdivan.ia (projektiranja) sastava betona shematski je prikazan na slici 2.3.

zahtjcv trajnosti zahtjcv ohradivosti LIZ

ekonomski prihvatljivu cijenu.

2.1.6.1.1 Zahtjev C-vrstoce Cvrstoca betona odnosno razred tlacne C'Vrstoce betona odreden je projektom konstrukcije. Razred Cvrstoce betona definiran je kao karakteristicna vrijednost s 95 % vjerojatnosti i s kriterijima sukladnosti prema normi lIRN EN 206-1.

117

116

Slika 2.3 Shematski prilwz utvrdivanja (projektiranja) sastava betona

2.1.6.1.2 Zahtjev trajnosti

Tablica 2.24 Razredi izlozenosti i razredi najrnanjih t1acnih cvrstoca betona

Prcma TPBK gradevine treba projektirati i izvoditi tako da im uporabni vijek bude minimalno 50 godina. Trajnost betona u konstrukciji ovisi 0 razredu izlozenosti betona. Zahtjevi za sastav betona za svaki razred izlozenosti jesu:

Razred

dopusteni tip i razred sastavnog materijala maksimalni vic omjer minimalna koliCina cementa najmanji razred tlacne CvrstoCe minimalna koliCina zraka u betonu (ako je odgovarajuce). U tablici 2.24 prikazani su razredi izlozenosti s minimalnim zahtijevanim razredom tlacne Cvrstoce za odgovarajuCi razred izlozenosti.

UTVR£lIVANJE SASTAVA BETONA

XO

C20/25

Suho iii trajno vlazno

Elementi u prostorijama obicne vlaznosti zraka (ukljucujuCi kuhinje, kupaone, praonice rublja u stambenim zgradama); elementi stalno uronieni u vodu

C25/30

XC2

Vlazno, rijetko suho

Dijelovi spremnika za vodu; dijelovi temelja

C30/37

Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni iii povremeni pristup (npr. zgrade otvorenih oblika, tipa·sed); Umjerena prostorije s atmosferom visoke vlaznosti (npr. jayne vlaznost kuhinje, kupalista, praonice, vlazni prostori zatvorenih bazena za kupanie, ... \ Vanjski betonski elementi izravno izlozeni kisi; Ciklicko vlazno i elementi u podrucju kvasenja vodom (slatkovodna suho jezera Viii rijeke)

C30/37

C30/37

3 Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora

XDI KONZISTENCIJA

KOLICINA VOOE KOLICINAZRAKA KOLICINA OOOATKA

Elementi bez armature u neagresivnom okolisu (npr. Bez rizika djelov nearmirani temelji koji nisu izlozeni smrzavanju i anja odmrzavanju, nearmirani unutarnji elementi)

XCI

XC4

IZPROJEKTA BETONSKE KONSTRUKClJE

Najmanji razred tlacne cvrstoce betona

2 Korozija armature uzrokovana karbonatizacijom .)

XC3

Omax 0<0.25 mm V/<: omj.r

Informativni primjeri moguce pojave razredaizlozenosti

1 Nema rizika od ostecenja

ZAOANO

USVAJA SE NAKON REZULTATA POCETNIH ISPITIVANUA

Opis okolisa

XD2

XD3

Podrucja prskanja vode s prometnih povrsina; privatne garaze Bazeni za plivanje i kupalista sa slanom vodom; Vlazno, rijetko elementi izlozeni ind ustrijskim vodama koje sadrze suho kloride Elementi izlozeni prskanju vode s prometnih povrsina Ciklicko vlazno i na koja se nanose sredstva za odledivanje; parkiralisne suho ploce bez zastitnog sloja h) Umjerena vlaznost

C30/37 'l C30/37°)

C35/45 'l

.. Korozija armature, uzrokovana kloridima iz mora

[ ISPITIV ANJE

1

XSI

XS2 XS3

Izlozeno soli iz zraka, ali ne u izravnom dodiru Vanjski e1ementi u blizini obale S morskom vodom Stalno uronieni elementi u lukama Uronjeno U zonama plime Zidovi lukobrana i molova i prskanja vode

C30/37 ,)

C35/45 '} C35/45 ,)

5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja, sa iii bez sredstava za odledivanje XFl

118

Umjereno zasicenje vodom, bez

Vanjski elementi

C30/37

119

sredstva za odledivanje Umjereno zasicenje XF2

XF3

vodom, sa

sredstvom za odledivanje iii morska voda lako zasicenje vodom, bez sredstva za odledivanje lako zasicenje vodom, sa

XF4

sredstvom za odledivanje iii morskom vodom

U tablici 2.25 dane su preporuke za graniene vrijednosti sastava i svojstava betona za razrede izlozenosti. Vrijednosti u tablici odgovaraju upotrebi cementa tipa CEM I razreda Cvrstoce 32,5 i agregata maksimalnog zrna u podrucju 20 do 32 mm. Podrucja prskanja vode s prometnih povrsina, sa sredstvom za odledivanje (ali drugacije od onog za XF4); podrucje prskanja morskom vodom

C25/30

Otvoreni spremnici za vodu; elementi u podrucju kvasenja vodom (slatkovodna jezera Viii rijeke)

C30/37

Prometne povrsine tretirane sredstvima za odledivanje; pretezno vodoravni elementi izlozeni prskanju vode s prometnih povrsina na koja se nanose sredstva za odledivanje; parkiralisne ploce bez zastitnog sloja b); elementi u podrucju morske plime; mjesta na kojima moze doCi do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizaciie

C30/37

6 Beton izlozen kemijskom djelovanju

XAI

XA2

XA3

Siabo kemijski agresivni okolis Umjereno kemijski agresivni okolis, konstrukcije u marinama lako kemijski agresivni okolis

d)

Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije, spremnici tekuCih umietnih gnoiiva

C30/37

Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u agresivnom tlu

C35/45

'J

Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih voda; spremnici za silazu i korita (zljebovi) za hranjenje zivotinja; rashladni tornjevi s dimnjacima za odvodenje dimnih plinova

C35/45

'J

7 Beton izlozen habanju

XMl

XM2

Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu vozila s pneumatskim gumama na kotacima Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu viljuskara s pneumatskim iii s tvrdim gumama na Znatno habanje kotacima Umjereno habanie

C30/37 ,)

C30/37

'l

Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu viljuskara s pneumatskim gumama iii celicnim Ekstremno C35/45 cJ XM3 kotacima; hidraulicke konstrukcije u vrtloznim habanje (uzburkanim) vodama (npr. bazeni za destilaciju); povrsine izlozene prometu gusjenicara ,,) Podaci 0 vlazi odnose se na uvjete unutar zastitnog sloja. Moze se opcenito pretpostaviti da su uvjeti unutar zastitnog sloja isH kao uvjeti okoline kojem je element izlozen. Medutim, to nije nuzno slucaj ako postoji barijera za sprjecavanje isparavanja izmedu betona i okolisa. OJ Takve ploce zahtijevaju dodatnu povrsinsku zastitu kao sto je sloj za prekrivanje pukotina. ,) Prvi nizi razred cvrstoce ako se odabire aerirani beton za razred XF. dJ Vidjeti HRN EN 206-1 za granicne vrijednosti komponenata, sastava i svojstava betona.

121 120

rahlit'll 2.25 I'l'l'JlCll'nCene vri,jednosti sastava i svojstava betona za razrede izlozenosti Hllln'd

illuh'lIosli

Maksimalni vic nmjer

Min. razred cvrstoce

Min. kolicina cementa (kg/m3)

Min. kolicina zraka (%)

Ogranicenja za primjenu tipova cemenata za izradu betona koji se nalazi u okolisu odredenog razreda agresivnosti navedena su u tablici 2.26.

Drugi zahtjevi

Tablica 2.26 Ogranicenja za primjenu cementa n betonn koji se nalazi n razredima izlozenosti

Nema rizika korozije

XO

-

C20/25

-

-

Razred izlozenosti

Tip cementa koji se ne primjenjuje u betonu

XC2,XC3 XD XS

CEM III/C CEMIV CEMV CEM II/AiB-P/Q CEM II/AiB-M CEM II/AiB-W CEM III CEMIV CEMV

-

Korozija karbonatizacijom XCI XC2 XC3 XC4

0,65 0,60 0,55 0,50

XS I XS2 XS3

0,50 0,45 0,45

XDI XD2 XD3

0,55 0,55 0,45

C25/30 C30;37

C30/37 C30/37

260 280 280 300

-

Svi razredi okolisa

za elemente prethodno napete betonske konstrukcije

K10ridna korozija, morska C30/37 300 C35/45 320 C35/45 340 K10ridna korozija, izvan mora C30/37 300 C30/37 300 C35/45 320

-

Beton izlozen agresivnom djelovanju okolisa razreda izlozenosti XF1 do XF4 mora se aerirati s koliCinom mikropora uvucenog zraka, utvrdenom prema normi HRN EN 12350-7, kao sto je navedeno u tablici 2.12.

-

2.1.6.1.3 Zahtjev obradivosti

Smrzavanje i odmrzavanje

-

XFI XF2 XF3

0,55 0,55 0,50

C30/37 C25/30 C30/37

300 300 320

4,0" 4,0"

XF4

0,45

C30/37

340

4,0"

Da bi beton bio homogeno izmijesan, transportiran, ugraden i zbijen mora biti ohradiv, odnosno potrebno je odrediti pribliznu koliCinu vode za izradu betona. Obradivost se najcesce izrazava pomocu konzistencije betona. Konzistencija se moze odrcditi metodom slijeganja, rasprostiranja, Vebe vremena i zbijanja. Razredi konzistencije prema pojedinim metodama odredivanja prikazani su u tablici 2.2.

Agregat prema

HRNEN12620 s dovoljnom otpornoscu na smrzavanie

Izbor razreda konzistencije ovisi 0 tipu konstrukcije koji se betonira i 0 transportnom sredstvu za vanjski i unutrasnji transport. U tablici 2.27 dane su preporuke za odabir konzistencije slijeganjem u ovisnosti tipa konstrukcije i transportnog sredstva. U tablici 2.3 dane su priblizne koliCine vode za 1 m3 betona pri temperaturi 20°C U ovisnosti Dmax i trazenoj konzistenciji slijeganjem.

Kemijski agresivan okolis XAI XA2 XA3

0,55 0,50 0,45

C30/37 C30/37 C35/45

300 320 360

-

Sulfatnootporni cement"

Beton izlozen habanjn XMI XM2 XM3 ,,)

")

122

C30/37 C30/37 C35/45

Manje maksimalno zrno agregata

Kada beton nije aeriran, ponasanje betona treba ispitivati prema prikladnoj metodi u usporedbi s betonom kojemu je otpornost na smrzavanje za odgovarajuCi razred izlozenosti dokazana. Kada SO/ vodi k razredu izlozenosti XA2 i XA3, ispravno je upotrijebiti sulfatnootporni cement. Kada je cement razvrstan prema sulfatnoj otpornosti, umjereno iii visoko sulfatnootporni cement treba upotrijebiti u razredu izlozenosti XA2 (i u razredu izlozenosti XAI kad je primjenljiv), a visoko sulfatnootporni cement treba upotrijebiti u razredu izlozenosti XA3,

Tablica 2.27 Preporuke za odabir konzistencije slijeganjem prema vrsti konstrukcijskog elementa

!I

Tip konstrnkcije

Transportna sredstva

Konzistencija slijeganie (mm)

Siabo armirani iii nearmirani temelji i blokovi

trake, specijalne posude

10 - 50

;\rmirani temelji, zidovi, ploce, stupovi

pumpa, posuda na kranu

60·120

Jako armirani presjeci stupova i greda

pumpa, posuda na kranu

80 - 160

Kolnicke ploce, industrijski podovi

trake, kamioni

10·50

flctoniranje pod vodom

pumpe, cijevi

120 - 180

M;isivni hidrotehnicki betoni

trake, kamioni, silobusi

Zalijevanje sidara, podlijevanje ploca strojeva

posude

10 - 50 130 - 200

123

2.1.11.1 A I/bor sastavnih materijala betona - osnovni zahtjevi

S;lslavlli lI1:ltcrijali betona ne smiju sadrZavati stetne tvari u koliCinama koje mogu biti ofJilsne la trajnost betona. Mora se utvrditi prikladnost materijala za primjenu u betonu ptcma tocki 5.1 norme HRN EN 206-1. /\gu:gill

Maksimalno zrno agregata treba odabrati tako da se uzme u obzir debljina betona ;tastitnog sloja (TPBK, Prilog H, tablica H.3) i najmanja sirina presjeka elementa. \)n!",

se odredi iz izraza:

Dm;Lxsl/4xmin. sirina presjeka (1/3xdebljina ploce). Agregat prirodnoga granulometrijskog sastava smije se rabiti sarno za betone razreda tlacne (vrstoce do ukljucivo C12/15. Za izradu betona smije se rabiti agregat obnovljen iz vode za ispiranje betona (do 5 % ako je nerazdvojen). Treba provjeriti rizik pojave alkalnosilikatne reakcije silikata iz agregata i alkalija iz cementa iii iz drugih izvora. Zahtjevi za agregat i ispitivanja agregata opisani su u tocki 2.4. Voda Voda za pripremu betona ukljucujuCi i upotrebu reciklirane vode iz proizvodnje betona, treba zadovoljavati normu HRN EN 1008. Zahtjevi za vodu i ispitivanja vode za izradu betona opisani su u tocki 2.6. Mineralni dodaci Dodaci tipa II (leteCi pepeo i silicijska prasina) u sastavu betona dodaju se cementu i vezani su na vic omjer preko k-vrijednosti. Koncept k-vrijednosti je zamjena vic omjera s omjerom v/( c+kxdodatak). Vrijednosti su prikazane u tockama 5.2.5.2.2 i 5.2.5.2.3 norme HRN EN 206-1. Kemijski dodaci Upotreba kemijskih dodataka treba biti u skladu s TPBK, Prilog E. Kolicina kemijskog dod atka ne smije biti veca od 50 g po kg cementa iii ne veca od one koju preporuci proizvodac dod atka, osim ako se utvrdi da koliCine dod atka na svojstva i trajnost betona nemaju utjecaj. Ako je koliCina dodatka manja od 2 g po kg cementa, onda dodaci moraju biti otopljeni u dijelu vode za izradu betona. Ako je koliCina tekuCih dodataka veca od 3 litre po m3 betona onda njihov sadrzaj vode treba uzeti u proracun vic omjera. Ako se rabi vise dodataka za izradu betona, njihovu kompatibilnost treba provjeriti u pocetnom (prethodnom) ispitivanju. Zahtjevi za dodatke i ispitivanja dodataka opisana su u tocki 2.5. Sadrzaj klorida Maksimalne vrijednosti kloridnih iona u betonu unesene u svim sastavnim materijalima bctona dane su u tablici 2.14.

2.1.6.2

Specifikacije betona

Sastav betona moze biti: projektirani beton (zadavanjem svojstava), beton zadanog sastava i beton normiranog zadanog sastava. Betoni razreda veceg od razreda evrstoce C16/20 mogu se specificirati sarno kao projektirani be toni. Uvjetovatelj betona treba osigurati da svi odgovarajuCi zahtjevi za svojstva betona budu ukljuceni u specifikacije dane proizvodacu. Uvjetovatelj treba takoder specificirati i zahtjeve za svojstva betona, potrebne za transport nakon isporuke, ugradnju, zbijanje, njegu iii bilo koji daljnji tretman. Zahtjevi, ako je potrebno, trebaju ukljuCiti i svaki posebni zahtjev (npr. za arhitektonsku zavrsnu obradu). Uvjetovatclji mogu biti: projektant, naruCitelj (kupac) i izvodac. Specifikacije projektiranog betona Projektirani beton treba specificirati pomocu osnovnih zahtjeva u svim slucajevima, i dodatnih zahtjeva kad se to zahtijeva. OSIlovni zahtjevi jesu: a) zahtjev za zadovoljenje norme HRN EN 206-1 b) razred tlacne CvrstoCe c) razred izlozenosti d) maksimalna nazivna veliCina zrna agregata e) razred sadrZaja klorida Dodatno, za lagani beton: t) razred iii zadana vrijednost gustoce \)odatno, za teski beton: g) zadana gusto ca. \)odatni zahtjevi mogu biti: posebni tip iii razred cementa (npr. cement niske topline hidratacije) posebni tip iii razred agregata ~"Vojstva nuzna za otpornost na smrzavanje (npr. sadrZaj zraka) zahtjevi za temperaturu svjdog betona promjena konzistencije u vremenu razvoj evrstoce (vidi tablicu 12 u normi HRN EN 206-1) razvoj topline hidratacije usporeno / ubrzano oCvrsCivanje propusnost (voda, plin, kloridi ... ) otpornost na habanje vlacna Cvrstoca cijepanjem modul elasticnosti skupljanje i puzanje drugi tehnicki zahtjevi (npr. zahtjevi koji se odnose na dobivanje posebnog izgleda povrsine iii posebnog postupka ugradnje).

124

125

~lli:9likaeije

betona zadanog sastava

Beton zadanog sastava specificira se u svim slucajevima pomoCu osnovnih zahtjeva a dodatnim zahtjevima kad se to posebno zahtijeva. U praksi to znaCi da proizvodac betona dobiva od naruCitelja specifikaciju za sastav betona. Osnovni zahtjevi jesu: a) ispunjenja zahtjeva iz norme EN 206-1 b) sadrZaj cementa c) tip i razred Cvrstoce cementa d) vic omjer iii razred konzistencije svjdeg betona, iii u posebnim slucajevima zadana vrijednost e) tip, razred i maksimalni sadrZaj klorida u agregatu; u slucaju laganog iii teSkog betona odgovarajuca maksimalna iii minimalna gustoca agregata f) maksimalna nazivna veliCina zrna agregata ogranicenja u granulometrijskom sastavu g) tip i koliCina kemijskih iii mineral nih dodataka, ako ih ima h) ako se primjenjuju kemijski iii mineralni dodaci, njihov izvor i izvor cementa kao zamjenu za svojstva koja nisu definirana na drugi naCin. Dodatni zahtjevi mogu biti: izvor svih iii nekih komponenata betona kao zamjena za svojstva koja nije moguce definirati na drugi naCin dodatni zahtjevi za agregat zahtjevi temperature svjdeg betona kada je razliCita od zahtjeva Tb > 5°C drugi tehnicki zahtjevi. Specifikacije normiranog betona zadanog sastava Normirani beton zadanog sastava treba biti specificiran navodenjem: norme koja vrijedi na mjestu upotrebe betona uz navodenje odgovarajuCih zahtjeva naznake betona u normi. Normirani beton zadanog sastava primjenjuje se za: obicni beton nearmiranih i armiranobetonskih konstrukcija projektirane razrede tlacne Cvrstoce !5 C16/20, osim ako je razred C20/25 dopusten u propisima koji vrijede na mjestu uporabe betona

('Vfstoce, mogu se pri uporabi najvece frakcije agregata 16 do 32 mm smatrati Ildonima normiranoga zadanog sastava i proizvoditi s cementom tipa CEM I iii ( 'EM II, razreda evrstoce cementa 32,5 s najmanjim koliCinama cementa prema tablici

.:.28. Tablica 2.28 Kolicina cementa razreda cvrstoce 32,S za pojedine razrede tlacne cvrstoce betona Razred tlacne cvrstoce betona

Najmanja kolicina cementa (kg/m 3 ) tipa CEM I iii CEM II, razreda cvrstoce 32,5

C8/10

220

CI2/IS

260

C16/20

300

\(oliCinu cementa iz tablice treba povecati za: a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mjesavini agregata 8 do 16 mm b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mjeSavini agregata 4 do 8 mm c) 20 % ako se ugraduje beton tekuce konzistencije. /a cement razreda evrstoce 42,5 koliCina cementa iz tablice 2.28 moze se smanjiti za 10%.

2.2

ARMATURA

,\rmatura je gradevni proizvod koji se izraduje od celika za armiranje, od celika za pn:dnapinjanje iii njihove kombinacije, a proizvedena je u centralnoj armiracnici (Ivornici armature), u armiracnici pogona za predgotovljene betonske elemente iii u ;lI'll1iracnici na gradilistu. ()dredbe Priloga B TPBK odnose se na tehnicka svojstva i druge zahtjeve za armaturu, ('dik za armiranje i celik za prednapinjanje koji se ugrauuju u betonsku konstrukciju. I\;hnicka svojstva i drugi zahtjevi te dokazivanje uporabljivosti armature izradene llrema projektu betonske konstrukcije odreduju se i provo de u skladu stirn projektom. I\:hnicka svojstva i drugi zahtjevi te potvrdivanje sukladnosti armature proizvedene tehnickoj specifikaciji (normi iii tehnickom dopustenju) odredujuse i provo de pn:ma toj specifikaciji.

lllCl11a

I.a celik za armiranje primjenjuju se sljedece norme:

razrede izlozenosti XO i XCI, osim ako propisi koji vrijede na mjestu uporabe betona dopustaju druge razrede izlozenosti.

III1RN EN 10080-1 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 1. dio: OpCi zahtjevi (prEN 10080-1:1999)

Betoni do ukljuCivo razreda tlacne evrstoce C16/20 namijenjeni izradi nearmiranih elemenata na mjestu proizvodnje betona, za koje je specificiran sarno razred tlacne

nllRN EN 10080-2 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 2. dio: l'cllI1icki uvjeti isporuke celika razreda A (prEN 10080-2:1999)

126

127

Ill! RN ":N 10080-3 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 3. dio:

Tdllli(:ki uvicti isporuke celika razreda B (prEN 10080-3:1999) IlIIRN EN 10080-4 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 4. dio: Tcllllicki uvjeti isporuke celika razreda C (prEN 10080-4:1999)

III IRN EN 10080-5 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 5. dio: Tchnicki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mreza (prEN 10080-5:1999)

Nazivi celika dodijeljeni su u skladu s normama nHRN EN 10080-1, HRN EN 10027-1 i izvjestajem nHRN CR 10260, a brojevi celika dodijeljeni su u skladu s normom HRN EN 10027-2. Proizvodi obuhvaeeni normom nHRN EN redoslijedom podataka:

L0080-1 moraju se oznaCiti OVlm

oznaka oblika proizvoda (npr.: sipka, namot, mreZa iii resetkasti nosac)

1l1lRN EN 10080-6 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 6. dio: Tchnicki uvjeti isporuke zavarenih resetki za gredice (prEN 10080-6:1999).

oznaka odgovarajuee norme za vrstu proizvoda .naziv iii oznaka (broj) celika

Za celik za prednapinjanje primjenjuju se sljedeee norme:

nazivne izmjere proizvoda (u milimetrima)

- nHRN EN 10138-1 Celik za prednapinjanje - 1. dio: OpCi zahtjevi (prEN 10138-1:2000) - nHRN EN 10138-2 Celik za prednapinjanje - 2. dio: Zica (prEN 10138-2:2000)

odredene dopunske obavijesti prema normama nHRN EN 1080-2 do -6. Kod celika za armiranje, prema normi nHRN EN 10080-2 do -4, oznacava se povrsinski izgled na sljedeCi naCin: glatki -P, profilirani -1, rebrasti -R.

- nHRN EN 10138-3 Celik za prednapinjanje - 3. dio: Uzad (prEN 10138-3:2000) - nHRN EN 10138-4 Celik za prednapinjanje - 4. dio: Sipke (prEN 10138-4:2000).

Primjer: sipka promjera 20 mm i nazivne duljine 12000 mm oznacava se ovako: sipka nHRN EN 10080-3-B500B -20 x 12000 iii

2.2.1

sipka nHRN EN 10080-3-1.0439 -20 x 12000.

Tehnicka svojstva

Tchnicka svojstva armature moraju ispunjavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i moraju, ovisno 0 vrsti celika biti speeificirana prema nizu norma nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138 i odredbama Priloga B TPBK.

Kemijski sastav mora zadovoljavati vrijednosti iz tablicc 2.29. Tablica 2.29 Kemijski sastav (maseni ndjel u postocima)

II

Ugljik

Snmpor

Fosfor

Dnsik 21

Ekvivalent ngljika 31

najvise

najvise

najvise

najvise

najvise

Analiza taline

0,22

0,050

0,050

0,012

0,50

Analiza proizvoda

0,24

0,055

0,05

0,014

0,52

Armatura se izraduje, odnosno proizvodi kao: - armatura za armiranobetonske konstrukcije, od celika za armiranje - armatura za prednapete betonske konstrukcije, od celika za prednapinjanje i celika za armiranje. Tehnicka svojstva armature, celika za armiranje i celika za prednapinjanje specificiraju se u projektu betonske konstrukcije, odnosno tehnickoj specifikaeiji za taj proizvod.

2.2.1.1

Celik za armiranje

Prema normi nHRN EN 10080-1, celik za armiranje svrstava se u tri razreda duktilnosti: A, B i C, a isporucuje se u obliku: sipki i namota za izravnu upotrebu iii za proizvodnju zavarenih armaturnih mreZa i zavarenih resetki za gredice tvornicki proizvedenih zavarenih armaturnih mreza zavarenih resetki za gredice. Cclik za armiranje oznacava se na otpremnici i na oznaei prema nizu norma nHRN EN 10080, a u skladu s nHRN CR 10260 i normama HRN EN 10027-1:1999, lIRN EN 10027-2:1999, HRN EN 10020:1999 i prema posebnom propisu.

128

'I

Dopusteno je najvise 0,80 % po masi CU.

'I

Dopusta se veei sadrzaj dusika, uz dovoljne kolicine elemenata za vezanje duliika.

}I

Dopusteno je premasiti najveee vrijednosti za ugljik za 0,03 % u masi, uz uvjet da ekvivalent ugljika bude manji za 0,02 % u masi.

Vrijednost ekvivalentna ugljiku, Ceq' proracunava se ovisno kemijskih elemenata u postotku mase prema izrazu:

0

sadrzaju pojedinih

Ceq=C-l~+C,+Mo+V +N;+C u . 6

5

15

Celik se smatra zavarljivim ako nisu premasene vrijednosti prikazane u tablici 2.30. Geometrija i mehanicka svojstva za pojedine razrede celika za armiranje prikazani su u tablici 2.30.

129

Tahlica 2.30 Svojstva celika za armiranje prema normama nllRN EN 10080·2, nHRN EN 10080·3 i nHRN EN 10080·4 B500A (1.0438)

Naziv i oznaka (hroj) celika

1

(lblik proizvoda

;:::1,08

-

-

;:::2,5 2)

;:::5,0

R,jRe ;:::1,03 za d=4,0 do 5,0 mm

I

6-16

A

;:::450

:a

~1,15

$1.35 $1,20

a) B500A (3 reda poprecnih rebara) ;:::7,5

b) B500B (2 reda poprecnih rebara)

tablica 2.31

A-B

;:::150 ±4,5

tablica 2.32 tablica 2:29

Svedena plostina rebra'/R Kemijski sastav i ekvivalent ugljika Ceq A,t ;:::2 % za d=4.0 do 5,0 mm

Namot

;:::1,05 1)

Omjer stvarnc i nazivne vrijednosti granice razvlacenja, Rc"jRe,num Postotak ukupnog istezanja pri najvecoj sili A" (%) Povratno savijanje Cvrstoca pri zamoru (N/mm2); raspon naprezanja 2 CTA Dopusteno odstupanje od nazivne rnase, %

I)

1

Sipka Namot 6-16 6-40 ;:::500

Omjer vlacne cvrstoce i granice razvlacenja, R,,,IR,

2)

B450C (1.04 .. )

Namot Sipka 4-16 6-40 ;:::500

I

Nazivni promjer, d (mm) Ciranica razvlacenja, R, (N/mm2)

B500B (1.0439)

LIZ eventualna uzduzna rebra. Cija visina ne smije prijeCi 0,15 d (d - nazivni promjer). Visina poprecnih rebara mora biti 0,05 do 0,10 d; kut a 2: 4SO, a kut j3=3SO-75°, a razmak c izmedu 0,5 i 1,0 d.

c) B450 C (2 reda poprecnih rebara)

d) kut nagiba kosine rebra a i visine rebra h (presjeci A-B prema slikama a) do c)

Stika 2.4 Primjer povrSillskog izg/eda pojedillih razreda armature

Tablica 2.31 Promjer trna pri ispitivanju povratnim savijanjem

Zavarene mrefe

Razred celika

Nazivni promjer d (mm)

Promjer trna (najviSe)

A

4-16

5 d

$ 16

5d

>16$25

Rd

>25 $ 40

lOd

BiC

Oznaka fR, iz tablice 2.30, predstavlja projekciju plostine svih rebara na ravninu okomitu na uzduznu os sipke iIi zice, podijeljenu s duljinom sipke (:lice) i nazivnim opsegom. Tablica 2.32 Svedena plostina rebra'/R Nazivni promjer d (mm)

5·6

6,5·8,5

9·10,5

11·40

iRmin

0,039

0,045

0,052

0,056

Proizvodi trebaju imati dva iIi vise redova paralclnih poprecnih rebara, koja su po opsegu jcdnolicno rasporedena i imaju po cijeloj duljini jcdnolicni razmak (slika 2.4),

130

Zavarene mreze oznacavaju se na sljedeCi naCin: oznaka oblika proizvoda (zavarena mreza) oznaka odgovarajuce norme za vrstu proizvoda (nHRN EN 100110-5) naziv iIi oznaka (broj) celika nazivne izmjere proizvoda (izmjere mreze, izmjere zica, osni razmaci :lica, prijepusti). Mreze se takoder mogu oznacavati pomocu sljedeCih oznaka: NL broj uzduznih sipki osni razmak uzduznih sipki Pl dl promjer uzduznih sipki Ne broj poprecnih sipki Pe osni razmak poprecnih sipki de promjer poprecnih sipki L duljina uzduznih sipki B duljina poprecnih sipki LlI> lI2 prijepust uzduznih sipki lt 3 , lI4 prijepust poprecnih sipki.

131

Tablica 2.33a - Oznake u ENV 1992-1-1 i prEN 10080-1

TabIica 2.33 Svojstva zavarenih mreza prema nHRN EN 10080-5 Naziv iii oznaka ceIika Nazivni promjer, d (mm)

I Granica razvlacenja, R,

(N/mm2)

B500A (1.0438)

B500B (1.0439)

B450C (1.04 .. )

5-16

6-16

6-16

::::500

::::500

::::450

Vlacna cvrstoca

d,15 .<:;1,35

Omjer vlacne cvrstoce i gran ice razvlacenja / popustanja Postotak ukupnog istezanja / izduljenja pri najvecoj sili

Omjer vlacne cvrstoce i granice razvlacenja, R",/R,

::::1,05 1)

Omjer stvarne i nazivne vrijednosti granice razvlacenja R",,,,/Rc.,,m,,

-

-

'<:;1,20

Postotak ukupnog istezanja pri najvecoj sili A~t ('70)

::::2,5 2)

::::5,0

::::7,5

Povratno savijanje Cvrstoca pri zamoru (N/mml) Dopllsteno odstllpanje od nazivne rnase, % Svedena plostina

rebra,f~

Kemijski sastav i ekvivalent ugljika C,q I)

R",1R,::::1,03 za d=5,0 do 5,5 mm

2)

A g, ::::2 % za d=5,0 do 5,5 mm

::::1,08

nHRN EN 10080

Granica razvlacenja / granica popustanja Naprezanje pri trajnoj deformaciji od 0,2%

Nazivni promjer Cvrstoca pri zamoru

HRN ENV 1992

R,

l~

R po"

l~o.2

Rm

I;

R",/ R,

J;/ fy

Agt

c..~ll

d

¢

20'A

i:J.O'R;'

tablica 2.31 :::: 100

2.2.1.2

±4,5

Gcometrijske znacajke celika za prednapinjanje definiraju se pomocu nazivne plostine presjeka s dopustenim odstupanjima i pomocu nazivnog promjera. Ako to nije dovoljno, daju se i pojedinosti oblika proizvoda.

tablica 2.32 tabliea 2.29

Zavareni resetkasti nosaci Zavarcni rcSctkasti nosaCi oznacavaju se na sljedeCi na6n: oznaka oblika proizvoda (zavareni resetkasti nosa6) oznaka odgovarajuce norme za ovu vrstu proizvoda (nHRN EN 10080-6) projcktirana visina resetkastog nosaca nazivne izmjere gornjega pojasa, dijagonale i donjega pojasa naziv iii hroj 6elika gornjega pojasa, dijagonale i donjcga pojasa. Gornji pojas, dijagonale i donji pojas proizvode se od 6elika za armiranje prema normama nHRN EN 10080-1, nHRN EN 10080-2, nHRN EN 10080-3 i nHRN EN 10080-4. Oznake i nazivi svojstava celika u nizu norma nHRN EN 10080 i u nizu norma HRN ENV 1992 se razlikuju. Do toga je doslo zbog toga sto su curopske normc izradivale skupine stru6njaka u razliCitim tehnickim odborima CEN-a. U tablici 2.33a navedene su oznake i nazivi svojstava prema oba niza normi. U proracunima armiranobetonskih konstrukeija rabe se oznake prema nizu normi HRN ENV 1992, dok se u dokumentima u kojima se navode svojstva celika za armiranje (certifikatima, popratnim dokumentima uz isporuku i sl.) rabe oznake prema nizu normi nHRN EN 10080.

132

Naziv

Celik za prednapinjanje

(~clik za prednapinjanje oznacava se na otpremniei

na oznaei prema sljedeCim normama: niz norma nHRN EN 10138, a u skladu s Izvjestajem nHRN CR 10260 HRN EN 10027-1:1999 HRN EN 10027-2:1999 HRN EN 10020:1999.

Zke se oznacavaju na sljedeCi naCin: broj dijela norme za ziee - nHRN EN 10138-2 naziv celika koji saddi: o slovo Y za celik za prednapinjanje o nazivnu vlacnu evrstocu u MPa o slovo C za hladno vucenu zieu nazivni promjer ziee u mm slovo I - ako se radi

0

profiliranom 6eliku.

Primjer: nHRN EN 10138-2-Yl770 C-S,O-l {)zad se ozna6ava na sljedcCi naCin:

broj dijcla norme za uzad - nHRN EN 10138-3 naziv 6elika koji saddi: o slovo Y za celik za prednapinjanje

133

o o o o

Tablica 2.33b Svojstva ! oznacivanje cellka za prednapinjanje prema nlzu norma nHRN EN 10138

nazivnu vlacnu evrstocu u MPa slovo S za uzad znamenku 3 i 7 za broj zica u uzetu slovo G - oznacava zatvoreno uze

nazivni promjer uzeta u mm razred A iii B slovo I - ako se radi 0 profiliranom celiku. Primjer: nHRN EN 10138-3-Y1860 S7-16,0-A Sipke se oznacavaju na sljedeCi naCin: broj dije\a norme za sipke - nHRN EN 10138-4 naziv celika koji sadrii: o slovo Y za celik za prednapinjanje o nazivnu vlacnu evrstocu u MPa o slovo H za vruce valjane sipke

Norma

Naziv

Ime

Broj

d(mm)

- IlI IR NEN

--

nHRNEN 10138-3

Primjer: nHRN EN 10138-4-Y1030 H-26-R

Y1860C

1.1353

zica

YI770C

I. 1352

zica

YI670C

1.1 351

zica

Y1570C

1.1350

uze uze

Y1960S3 Y1860S3

1.1361 1.1360

uze

Y1860S7

1.1366

uze

Y1770S7

1.1365

uze uze uze sipka

YI860S7C Y1820S7C Y1700S7C Y1100H

1.137') 1.1371 1.1370 1.1381

sipka

YI030H

1.1380

sipka

YI2.,OH

1.1382

U nizu normi nHRN EN 10138 navedena su svojstva za celik za prednapinjanje koja se

odnose na: - promjer, d - plostinu poprecnog presjeka, Sn - masu,M _dopusteno odstupanje od nazivne mase (%) - vlacnu cvrstocu, Rm _ karakteristicnu najvecu vlacnu silu, Pm - najvecu vlacnu silu, P m,max - karakteristicnu silu na granici 0,1 %, P pO. 1

nHRNEN 10138-4

Dodatni zahtjevi, ovisno 0 vrsti celika za prednapinjanje mogu biti: - najmanje ukupno istezanje pri najvecoj sili, Agt - suzenje na mjestu lorna - najvece opustanje naprezanja _ previj anje - najmanji broj previjanja (sarno za zicu) - raspo n naprezanja kod zamora - korozija uz naprezanje u NH 4 SCN.

134

-

Vlacna cvrstoca Rm (MPa)

Karakt. vrijednost najvete sHe

1860

13,3 23,4 36,5 14,2 34,8 50,0 62,4 64,3 73,8 109 III P3 26,7 39,2 43,5 54,0 56 93 140 173 186 260 279 248 265 354 209 300 380 194 346 526 547 568 590 828 1048 1294 202')

F

zica

10 138-2

nazivni promjer zice u mm slovo R - za rebraste sipke.

Pregled svojstava i oznaCivanje celika za prednapinjanje prikazani su u tablici 2.33b.

Promjer

3 4 5 3,2 5,0 6,0 6,9 7,0 7,5 9.4 9,5 10,0 5 ,')

6,5 6,8 7,5 7,0 9,0 11,0 12,5 13,0 15,2 16,0 15,2 16,0 18,0 12,7 15,2 18,0 15 20 25,5 26 26,5 27 32 36 40 50 26 26,5 32 36 40

I

1770

1670

1570

1960 IS60

1860

1770

1860 1820 1700 11 00 1030

1230

653 678 989 1252 1546

135

2.2.2

2.2.3

Ispitivanje

Ispitivanje svojstava celika za armiranje i za prednapinjanje provodi se prema nizovima normi nHRN EN 10080, nHRN EN 10138 te prema nizu normi HRN EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1. Rezultati ispitivanja prema nizu normi nHRN EN 10080 moraju zadovoljavati zahtjeve prikazane u tablici 2.34. Kod povratnog savijanja svi ispitani dijelovi trebaju zadovoljiti zahtjeve prikazane u tablici

2.31. Kod ispitivanja svedene plostine rebra, JR, niti jedna pojedinacna vrijednost ne smije biti manja od vrijednosti prikazanih u tablici 2.32. Kod mjerenja mase niti jedna pojedinacna vrijednost ne smije biti ispod iii iznad nazivne vrijednosti dane za pojedinu vrstu celika za armiranje. Ako armaturu cini sklop celika za anniranje i drugog celicnog proizvoda, kao sto su celicni lim, celicni profil, celicna cijev is!., tada se uzimanje uzoraka i priprema ispitnih uzoraka za mehanicka ispitivanja tih celicnih proizvoda provodi prema normi HRN EN ISO 377. Tablica 2.34 Svojstva celika za armiranje A

Razred celika za armiranje Svojstvo i karakteristicne, najmanje i Karakt. najve':e vrijednosti vrijed. Granica razvlacenja, R, (N/mn,') Omjer vlacne cvrstoce i

Karakt. vrijcd.

Min. vrijed.

Karakt. vrijed.

Min. vrijed.

Maks. vrijed.

~500

~475

~500

~475

~450

~425

<550

~1,051)

:::1,03')

~1,08

~1,06

~1,13

~1,37

~1,22

21,15 S; 1,35

-

-

-

-

S;1,20

-

~2,52)

~2,04)

.2:5,0

~4,5

~7,5

~7,0

Rt\1lC/Rt'.UOlU

Postotak lIkllpnog izduljenju kod maksimalne sile Agt (%) I)

R",iR21 ,03 za d=4,0 do 5,5 111m

2)

A,.2:2 % za d=4,0 do 5,5 mill

3)

Dokazivanje uporabljivosti armature izradene prema projektu betonske konstrukcije provodi se prema tom projektu i odredbama Priloga B TPBK, a ukljucuje sljedece zahtjeve: - izvodacevu kontrolu izrade i ispitivanja armature - nadzor proizvodnog pogona i nadzor izvodaceve kontrole izradc armature. Potvrdivanje sukladnosti armature proizvedene prema tehnickoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije, odredbama Priloga B TPBK i posclmog propisa. Potvrdivanje sukladnosti celika za armiranje provodi se prema odrcdham
C

Min. vrijed.

granice razvlatenja, Ru/Rc

Omjer stvame i nazivne vrijednosti gran ice razvlacenja

B

Dokazivanje uporabljivosti i potvrdivanje sukladnosti

R",iR,2:1,02 zu rcbraste proizvode promjera 5,0 i 5.5 111m Ie za protilirani i glatki celik za anniranje proll1jera 5,016,0 mOl, ako jc R, ..,,,2550 Nlmm' Za profilirani i glatki Celik za armiranje promjera 4.0 i 4.5 mill nc zadaje se

2.2.4

Namjena

Snstav polvl'divlInja snkladnosli

celik za armiranje

1+

celik za prednapinjanje

1r

Ugradnja armature

Prema Prilogu B TPBK pri ugradnji armature primjenjuju pravila odredcna I'rilogoll1 .I - Izvoctenje i odliavanje betonskih konstrukcija, uz uzimanje u obzir pojedinosti danih projektom bctonske konstrukcije Viii tehnickom uputom za gradnju i uporaiJu, a kojc se odnose na ugradnju armature, na sastavne materijale od kojih se armatura izradujc te norme kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda i pojedinosti vczanc liZ uporabu i odrzavanjc. Pri izradi iii proizvodnji armature u pravilu se treba drzati pravda armiranja prema Prilogu I - Projektiranje betonskih konstrukcija u skladll S III"\'O[s/{illl

normama. Armatura od celika za armiranje ima nastavke u obliku prijeklopa, zavara iIi mehani6kog spoja. Prijeklopi se izvode prema normi HRN ENV 1992-1-1, a zavari prema HRN ENV 1992-1-1 i prEN ISO 17660. Mehanicka spojna sredstva proizvodc se i sukladnost im se potvrdujc prema tehnickoj specifikaeiji, iii se izraduju prcma projektu betonske konstrukeije.

minilllaina vrijednost. ') A g, 2:1,5 'Yo za rcbraste proizvode promjera 5 i 5.5 mill, te za protilirani i glatki celik za anniranje promjera 5,016,0 mm. ako je R,.,,,2550 NimmO.

136

Armatura od 6clika za prednapinjanje ukljucuje natege, spojke i eijevi za natcge. Na natege se primjenjuju odredbe Priloga B TPBK, koje se odnose na celik za prednapinjanje. Spojke se proizvode prema tehni6koj specifikaciji, a cijcvi za natege prema normi HRN EN 523. Sukladnost im se potvrduje prema nizll nonni IIRN EN 524.

137

Mort za injektiranje natega odabire se prema normi HRN EN 447, postupci injektiranja prema normi HRN EN 446, a ispitivanja provode prema normi HRN EN 445. Za pripremu morta ne smije se upotrebljavati morska iii bocata voda.

2.2.5

Kontrola armature prije betoniranja

Armatura izradena prema projektu betonske konstrukcije smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je potvrdena sukladnost celika, zavara, mehanickih spojeva, spojki, eijevi za n~tege i morta za injektiranje iIi ispitana prema Prilogu B. Armatura proizvedena prema tehnickoj specifikaciji, za koju je potvrdena sukladnost odredena Prilogom B TPBK, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve projekta betonske konstrukcije.

Osnovne su sirovine za proizvodnju cementa po gruboj podjeli: - visokokarbonatna komponenta (vapnenac, laporoviti vapnenac, lapor) - niskokarbonatna komponenta (glina, laporovita glina) - korektivna komponenta (po potrebi: piritna ogorina, boksit, pijesak). U proizvodnji cementa najodgovorniji za stvaranje osnovnih i najutjecajnijih minerala klinkera su cetiri osnovna oksida: CaO, SiOz, Al z0 3 i Fe z0 3 • Prethodno izracunan zeljeni sastav mjesavina sirovina, nakon procesa mljevenja daje sirovinsko bras no za pecenje klinkera. Ponasanje sirovinske smjese prije i za vrijeme sinteriranja u rotacijskoj peei, uz utjecaj kemijskog sastava, ovisi jos 0 mineraloskom i granulometrijskom sastavu te 0 visokotemperaturnim promjenama u sirokom temperaturnom razmaku od 100°C do 1450 0c.

Prije ugradnje armature predvida se provodenje odgovarajuCih nadzornih radnji odredenih normom HRN ENV 13670-1 kao i druge kontrolne radnje odredene Prilogom B TPBK.

Kvaliteta klinkera mjeri se sadrzajem osnovnih mineral a i to trikalcijeva silikata (C3S), dikalcijeva silikata (CzS), trikalcijeva aluminata (C3A) i tetrakalcijeva alumoferita (C.AF). Minerali dobiveni kemijskim i termodinamickim procesom odreduju svojstva cementa.

2.3

CEMENT

Konacni proizvod, ecment, smjesa je portlandsko-cementnog klinkera, regulatora vezivanja i mineralnih sastojaka u zadanim omjerima dobivenim procesom mljevenja.

2.3.1

Priroda i povijest primjene cementa

Cement (I at. caementum - zidarski kamen) skupno je ime za hidraulicno gradevno vezivo koje samostalno oevrsne na zraku i pod vodom. Najstarije vezivo u primitivnim imitacijama gradnje bilo je blato iIi glina. Pouzdano se

zn~ da su stari Egipeani kod gradnje piramida p.n.e. upotrebljavali peceni vapnenac i gips, a Grci i Rimljani hidraulicno vezivo na osnovi pucolanske reakcije vapna i vulkanskih tal ina (Santorin, Pozzuoli-Vezuv). Cement slican danasnjem prvi je proizveo engleski graditelj Smeaton 1756., ali ga je patentirao Joseph Aspdin 1824. godine. Ime Portland dao mu je vee Smeaton zbog slicnog izgleda i evrstoee s kvalitetnim gradevinskim kamenom iz blizine grada Portlanda. Dvadesetak godina kasnije Englez Charles Johnson proizveo je cement do temperature sinteriranja. Od tada do danas industrija cementa intenzivno se razvija. Do kraja 19. stoljeea proces pecenja odvijao se u jamastim peeima, da bi 1885. Frederic Ransome patentirao rotacijsku pee za pecenje klinkera. Sam pocetak proizvodnje u kemijskom smislu zapocinje proracunom odnosa mijesanja pojedinih sirovinskih komponenata kako bi se dobio zeljeni sastav smjese sirovine, kasnije sirovinskog brasna [12,13].

138

Minerali dobiveni kemijskim i termodinamickim procesom odreduju svojstva cementa, pa je stoga bitno poznavanje tijeka hidratacije. Pod hidratacijom cementa podrazumijeva se reakcija cementa i vode, koja obuhvaea fizikalno-kemijsku disperziju cestica cementa u vodi, kemijsku reakciju formiranja hidrata kalcijevih silikata i aluminata, koja je vrlo slozena zbog polimineralne prirode cementa i uzajamnog djelovanja jednih mineral a na druge, pojavu apsorpcije, difuzije i slicno, pri cemu nastaju strukture odredenih mehanickih svojstava. [12-14] Hidratacija cementa je istodobno i egzotermni proces pri kojem se ovisno okemijskom sastavu cementa oslobada toplina do 500 Jig. Osnovnu ulogu pri oC'Vrseivanju portladskog cementa imaju, dakle, kalcijevi silikati, od kojih trikalcijev silikat reagira bde i doprinosi ranoj evrstoei. Oni, reagirajuCi s vodom, formiraju kalcijeve hidrosilikate i kalcijev hidroksid, znacajan zbog toga 5to na povrsini celika u betonu formira trajnu oksidnu opnu i stiti ga od korozije. tJ pocetnom stadiju oevrseivanja portlandskog cementa posebni znacaJ Imaju hidrosulfoaluminati, koji nastaju uzajamnim djelovanjem C3 A i C4AF s gipsom. C3A vrlo brzo reagira s vodom i oslobada veliku kolicinu hidratacijske topline kao i C3 S (tablica 2.36). Medutim, sam po sebi nema znacajniju cvrstoeu ni znacajniji utjecaj na kasnije oevrsCivanje kao ni C.AF. Stoga se tehnologija cementa razvijala tako da se prosiri asortiman proizvodnje, pa su proizvedeni cementi za posebne namjene u gradevinarstvu (posebni cement vrlo niske topline hidrataeije i sulfatnootporni cement) [7].

139

Tahlica 2.36 Kinetika oslobadanja hidratacijske topline minerala klinkera

I

~Iilwr .. li

I-liukl'ra ( ',A (',S (' ,AF C,S

3 dana 590 406 92 21

Kolii'ina oslobodene topline hidratacije 28 dana 7 dana 662 875 456 486 251 377 105 167

(J/~)

90 dana 929 519 414 184

I.a sve vrste eemenata upotrebljavaju se mineralni dodaci navedeni u tablici 2.38 radi postizanja eiljanih hidratacijskih svojstava koja, zbog specificnosti hidratacijskih i pucolanskih svojstava slicnih cementu, poboljsavaju njegova svojstva [13, 15, 16] kako .ie pokazano na slici 2.5.

Silikatna praSina

Naziv cement uobicajeno oznacuJe vezivnu komponentu u nekom kompozitnom materijalu, pri cemu se najcesce misli na beton iii mort. Dams je u uporabi vise vrsta ccmenata. Osim portlandskog cementa upotrebljava se i bijeli cement, aluminatni iii taljeni cement, metalurski cement, pucolanski cement, te jos neke posebne vrste. Proizvodnja portlandskog cementa vrlo se brzo sirila svijetom. Pritom je njegova kvaliteta bila vrlo razlicita. Stoga se spoznala potreba utvrdivanja normirane speeifikacije cementa.

cement

Prva je takva specifikacija napravljena 1877. godine u Njemackoj, a slijede je 1904. britanska i poslije druge.

Vapnenac

Ca 0

-~-:,,:--~.-,...~A---:,"-':>-~~"'--!""'-~AI203

Slika 2.5 Trokomponentni dijagram CaD-Si0 2-AIP3

Medu pionirima koji su dali vazan znanstveni doprinos u istrazivanju cementa, treba istaknuti njemackog kemicara Wilhelma Michaelisa te francuske kemicare Louisa Vicata i posebno Henryja Chateliera.

2.3.2

Vrste cementa, sastav i oznacavanje

Vrste cementa razlikuju su prema moguCim namjenama, ovisno svojstvima.

0

njihovim speeificnim

TPBK - Prilog C odnosno Tehnicki propis za cement za betonske konstrukeije obuhvacaju sedam vrsta cemenata prikazanih u tablici 2.37, Ciji su zahtjevi kvalitete definirani u normama - specifikacijama. Tablica 2.37 Vrste cementa Vrsta cementa Cement opee namiene (CEM) Metalurski cement niske rane i:-vrstoee (-L) Cement opee namjene niske topline hidratacije (LH) Posebni cement vrlo niske topline hidratacije (VLH) Biieli cement Sulfatnootporni cement (SR) Aluminatni cement (CAC)

140

Normasastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti HRN EN 197-1 HRNEN 197-4

Prema normi HRN EN 197-1, postoje jos i dodaci cementu, koji su specificirani kao glavni i sporedni dodatni sastojci, a dodaju se radi poboljsanja proizvodnje iii svojstava cementa. Ukupna koliCina dodataka ne smije prelaziti 1 % masenog udjela (osim za pigmente). KoliCina organskih dodataka, preracunana na suhu tvar, ne smije prelaziti 0,5 % masenog udjela cementa. Ti dodaci ne smiju izazvati koroziju armature niti utjecati na svojstva cementa, betona iii morta napravljenog od cementa. Kada se pri proizvodnji cementa upotrebljavaju dodaci za beton, mort iii injekcijsku smjesu u skladu s nizom normi EN 934, normirana oznaka dod atka mora biti navedena na vrecama iii dostavnicama [16].

HRNEN 197-1 HRNEN 14216 HRN EN 197-1; TPBK-Prilog C HRN EN 197-1; TPBK-Prilog C HRN B.Cl.015; TPBK-Prilog C

141

Talllica 2.38 Sastojci cementa

..... .p. tv

Naziv sastojka

Zahtjevi halitetc

Oznaka

Opis

Portland cementni klinker

K

Ponland cemcntni klinker dobiva se sinteriranjcm tocno odredene fino usitnjene.~ homogenizirane mjesavine sirovina (sirovinsko brasno, pasta iii mulj), kOJl saddc elemente, obicno izrazene U obliku oksida: CaO, SiO!, AI 10,. Fc:O, i male koliCine drugih matcrijala.

Granulirana zgura visoke peei

S

Granuhrana zgura visoke peei dobije se brzim hladenjem taline zgure pogodnog sastava, koja je dobivena taljenjem zeljezne rude u visokoj peCi i sadr.zi najmanje dvije treCine masenog udjela staklaste faze te ima hidraulicna svojstva kad je na odgovarajuCi naCin aktivirana.

I. CaO + MgO + SiO," 66% 2. (CaO + MgO)/ SiO, "

P

Pucolanski materij ali pomijesani 5 vodom ne ocvrscavaju, ali fino samljcvcni i u prisutnosti vode na sobnoj temperaturi reagiraju 5

Prirodni pucolani obicno su tvari \rulkanskog podrijetJa iii sedimentne stijene pogodnog kemijskog i mineraloskog sastava.

Reaktivni SiO~ ~ 25 %

Prirodni kalcinirani pucolani su tvari vulkanskog podrijetla, gline, skriljci iii sedimentne stijene aktivirane termickom obradom.

Reaktivni SiOJ

Prirodni pucolan

Pucolanski materijali

~apomena

11. C"S + C:S .:2: 66 <;i: ,2. CaO/SiO! 2:: 2 3. MgO ~ 5 %

1-----1-----11 otopljenim Prirodni kalcinirani pucolan

Q

Ca(OH), stvarajuCi spojeve kalcijevih silikala i kalcijcvih aluminata, koji razvijaju cvrstocc. Pucolani se sastoje od reaktivllog SiO~

i AI!O,. Ostatak sadrZi

Fe~O.,

i

druge okside.

Peceni skriljevac

T

Peceni skriljcvac, osobito peceni uljni skriljevac, proizvodi se u posebnoj peCi pri temperaturama od priblizno te sadr.zi faze klinkera, uglavnom dikalcijev silikat i monokalcijev aluminat. Takoder, osim malih koliCina slobodnog kalcijevog oksida i kalcijevog sulfata, sadr.zi i veee udjcle pucolanski aktivnih oksida, posebno silicijevog dioksida i zbog toga pokazuje hidraulicna svojstva kao portland cement, a uz to i pucolanska S\·ojstva.

SiO, prasina

D

SiO~ prasina nastaje redukcijom kvarca visoke Cistoee ugljenom, u peCima s elektricnim lukom, pri proizvodnji silicije\'ih i ferosilicijcvih legura i sastoji se od wlo finih kuglastih ceslica, koje sadr.ze najmanje 85% masenog udjcla amorfnog silicije\'og dioksida .

soonc,

~

25 %

1. Tlacna cvrsloca ~ 25 MPa (mort od pecellog skriljevca) 2. Postojanosl volumcna ~ iOmm (pasta s 70% ccrn~nta CEM I i 300/( pecenog skriljevca)

I. Gubitak iarenjem :S 4 c c) 2. Specificna plostina (BET) netretirane SiO! prasine, mora iznositi minimalno 15,0 m!/g;

Aka je SO, u pecenom skriljcvcu veCi od granicne vrijednosti SO, u cementu, tada sc korigira sadr.zaj sastojka koji sadrZi kalcijev sulfat.

Maseni udio u cementu ne smije prelazi ti IO(Yc.

• nastavak tablice

Tablica 2.38 Sastojci cementa (nastavak) Naziv sastojka

Silicijski lelee; pepeo

Oznaka

v

Opis

LetcCi pepeo dobije se elektrostatickim iii mehanickim taloienjem praskastih . "cestica iz dim nih ph nova pecl, lozemh ugljenom prasinom. Pepeo dobiven drugim naCinima ne smije se upotrebljavati u ccmentu.

I

'" L e t eel

r

pepe I Kalcijski lete':i pepeo

vv

L

v

Silicijski leteCi pepeo je fini prah, uglavnom kuglastih cestica koje imaju pucolanska svojstva. Sastoji se od reaktivnog Si01 i AI~O.l' Ostatak sadr.zi Fe~O" i druge spojeve.

Kalcijski leteCi pepeo je fini prah koji ima hidraulicna iJili pucolanska svojstva. Sastoji se od reaktivnog CaO, reaktivnog Si01 i AIZOy Ostatak sadr.zi Fe~03 i druge spojeve.

Prirodna sedimentna stijena.

......

Napomena 1. Ako je gubitak iarenjem izmedu 5 i 7%, podatak se navodi na pakiranju iii dostavnici. 2. Ako je SO, veCi od graniclle vrijednosti S0, u cemcntu, tada se korigira sadr.zaj sastojka koji sadr.zi kalcijev sulfat.

I. Reaktimi CaO " 10% 2. Reaktivni CaO ~ 10 ~ 15% (reaktivni SiO, " 25 %) 3. Ako je reaktivni CaO" 15% (28 tlacna evrstoca morta od kalcijskog leteceg pepela " 10 MPa) 4. Gubitak iarenjem ~ 5% v

1. Ako je gubitak iarenjem izmedu 5 i 7%, podatak se navodi na pakiranju iii dostavnici. 2. Ako je S03 veCi od granicne vrijednosti S03 u cementu, tada se korigira sadrzaj sastojka koji sadrii kalcijev sulfat.

1. CaCO, " 75% 2. Sadr.zaj gline ~ 1,2% 3. Sadriaj organskog ugljika (T0C) '" 0,5% 1. CaCO, "- 75% 2. Sadriaj gline -<: 1,2% 3. Sadr.zaj organ~kog ugljika (T0C) '" 0,2%

LL

.p.

1. Reaktivni SiO! ~ 25 % 2. Reaktivni CaO ~ 10 3. Siobodni CaO ~ 1% 4. Ako je sl. CaO ~ 1~2,5%, tada postojanost volumena mora biti manja od 10 mm. 5. Gubitak iarenjem ~ 5%

•

Vapnenac

v.>

Zahtjevi kvalitete

Sporedn; dodatn; sastojak

Sporedni dodatni sastOjci posebno su odabrani anorganski prirodni mineralni materijali, izvedeni iz procesa proiZ\odnje klinkera iii sastojci ako u cementu nisu uklJuccni kao gl;j\'ni sastojci.

Regulator vezivanja

KalcljC\ sulfat se u loku proizvodnje cementa dodaje drugim sastojcima za kontrolu \'czi\'anja, moze biti gips (kalcijev sulfat dihidrat. (CaSO, 2H,0), poluhidrat (CaSO, I12HP), anhidnt (bCl\'odni kdlcijev sulfat, CaS04 ) iii bilo koja njihO\ a smjesa. Gips i anhidrit se nalaze u prirodi. Kalcijev sulfatjavlja se i kao nusprodukt nekih industrijskih procesa.

Proizvodac mora na zahtjev objavi ti podatke 0 sporednim dodatnim sastojcima

23.2.3

Metalurski cement niske rane cvrstoce

\ktalurski cement niske rane evrstoee je hidraulicno vezivo, tj. fino mljeveni .Illorganski materijal koji, pomijesan s vodom, tvori pastu koja vcze i oevrscava zbog rc:akeija i procesa hidratacije te koja nakon oevrsCivanja zaddava svoju cvrstoeu i p()stojanost i pod vodom. Hidratacijski procesi i reakcije istovjetni su onima za Ic·l1H.:nte opee namjene, ali zbog sastava, finoee iii reaktivnosti sastojaka sporiji je Ill'( lees rane hidratacije. Tablica 2.40 Tri proizvoda iz skupine metalur.~ki cement niske rane cvrstoce d c

'w

(0;::

~

'"

a

a

,r, M

~ ~~++-+--+--i ~

~

0-

.~ l---l...:Q:=+-+-l--t--I

(3

tr,

f---

,

<;lavne vrste

, ('EM III

23.2.4

Nazivi triju proizvoda (metalurSki cement niske rane cvrstoce) Metalurski cement niske ra ne cvrs toce

CEMIII/A CEM III!B CEM III/C

Sastav (maseni udieli II %) Glavni sastojci Sporedni Zgura visoke Klinker dodatni peCi sastojak K S 35-64 36-65 0-5 20-34 66-80 0-5 5-19 81-95 0-5

Posebni cement vrlo niske topline hidratacije

I'()sebni eement vrlo niske topline hidratacije ima hidratacijske procese i reakcije I'>(ovjetne onima za cemente opee namjene, ali zbog sastava, finoee iii reaktivnosti ',;[stojaka sporiji je proces rane hidratacije. Posebni cement vrlo niske topline Ilidrataeije naro6ito je pogodan za brane i slicne masivne gradevine, gdje dimenzije :'.Iadevine imaju mali omjer povrsina/volumen. U takvim slucajevima disperzija !opline, koja se razvija tijekom hidrataeije cementa, vrlo je spora pa jc moguea pojava \clikog prirasta temperature. Pri tome dolazi do temperaturne razlike izmel1u 1I11utarnje i vanjske povrsine betona pa se javljaju unutarnja naprezanja koja mogu biti (c'ca od vlacnc evrstoee na savijanje i izazivaju pukotine iii slom betona, Takva svojstva line posebni cement vrlo niske topline hidratacije neprikladnim za upotrebu u ,1ll11iranobetonskim konstrukcijama. "orma HRN EN 14216 specificira 6 razlicitih eemcnata, prikazanih u tablici 2.41.

2.3.2.5

Sulfatnootporni cement

)ulfatnootporni cement proizvodi se od portlandskoga eemcntnoga klinkera s niskim .:ldrzajem trikalcijevog aluminata (C 3A). C 3A reagira sa sulfatima iz okoline i pri IOIl1e dolazi do razaranja betona. Danas se u tu svrhu sve vise primjcnjuje portlandski (c1I1ent s visokim postotkom dodatka zgure visokih peb, cime sc smanjuje sadrzaj C A

I \ I,

I; {'f'BK - Prilog C, sulfatnootporni cement specificira se (FM III/C prema HRN EN 197-1 uz dodatni proracun k:lrakteristicna vrijednost mora biti manja iii jcdnaka 11/l1acavaju kao cementi opec namjenc uz nastavak oznake

1

kao CEM I, CI:M HIIB i sadrZaja C}A, cija gornja 3,5%, Takvi eementi sc SR.

146 147

Tablica 2.41 Sest proizvoda iz skupine posebnih cemenata vrlo niske topline hidratacije Sastav (maseni udjeli u %) Nazivi 5est Glavne proizvoda (posebni cement vrlo niskih Klinker vrste toplina hidratacije)

VLH

III

Metalurski cement

VLH IV

Pucolanski cement

VLH V

Mijcsani cement

2.3.2.6

VLH III/B VLH 1I1/C VLH IVIA VLH IV/B VLH VIA VLH V/B

GlaVid sasto.ici Zgura visoke peci

Sial prasina

D

Pucolan Prirodni

LeteCi pepeo Silic.

Kalc.

v

W

Sporedni dodatni sastojak

K

S

20-34

66-80

0-5

5-19

81-95

0-5

65-89

-

45-64

P

Prirodni Kalcin. Q

,

11-35

0-5

36-55

0-5

40-64

IS-30

18-30

0-5

20-38

31-50

31-50

0-5

Bijeli cement

Bijeli portlandski cement proizvodi se od bijeloga portlandskoga cementnoga klinkera dobivenog pecenjem krede iIi bijelog vapnenca i najCisee gline (kaolina) uz dodatak rcgulatora za vezivanje i eventualnih dod at aka za poboljsanje mljevenja i povccanje bjeline. Primjenjuje se za izradu arhitektonskih betonskih elcmenata bijele boje, bijelih i obojenih fasadnih zbuka i sl. Prema TPBK - Prilog C, bijeli portlandski cement specificira se kao CEM I prema HRN EN 197-1 uz dodatno svojstvo bjeline, za koju se graniena vrijednost i naein kontrole dcfiniraju u projektu betonske konstrukcije. Takvi cementi se nznacavaju kao ccmenti opce namjene, a mora biti navedeno da je cement - bijeli.

2.3.2.7

Aluminatni cement

Aluminatni cement proizvodi se finim mljevenjem aluminatnoga cemcntnoga klinkera koji se pretdno sastoji od monokalcijeva aluminata (CaO . Alz03)' a proizvodi sc slieno kao i portlandski cementni klinker pecenjem smjese aluminatnih i vapnenih sirovina, samo s drukcijim omjerom. Aluminatni ccment za razliku od portlandskog ccmenta vrlo brzo oevrscava, ali vezuje na uobicajen nacin. Vee nakon 12 do 24 sata postize visoku evrstoeu (i do 80 (Xc konaene evrstoce). Medutim, primjena mu je vrlo ograpicena, jer prebrzo oslobada veliku kolicinu topline hidratacije koja u masivnom betonu 'uzrokuje pojavu prekomjernih temperaturnih naprezanja i pucanje betona. Pri temperaturi svjdeg betona u vrijeme ranog oevrsCivanja iznad + 25°C javlja se u oC:vrsnulom betonu prckristalizacija nekih dijelova prvotne strukture i znacajan pad evrstoce.

148

'imjesa aluminatnog cementa i portlandskog cementa, u koliCini 20 do 80 % jednog od IIjih trenutacno vezuje i ocvrseuje formirajuCi defektnu strukturu vrlo niske evrstoee pa I.bog toga treba paziti da ova dva betona ne dodu u dodir u svjezem stanju. Beton s ;i1uminatnim cementom moze doCi u dodir s betonom s portlandskim cementom starim najmanje 3 do 7 dana, a beton s portlandskim cementom s betonom s aluminatnim n:mentom starim najmanje 24 sata. Aluminatni cement vrlo je otporan na visoke temperature, sto se pripisuje prevodenju hidraulicke veze pri visokim temperaturama u keramieku. Zbog toga se aluminatni ccment najvise i primjenjuje za izradu pozarno otpornih betona. koji su u uporabi iziozeni visokim temperaturama bez prisutnosti vlage. Ovisno 0 vrsti primijenjenog agregata uspjesno odolijeva i temperaturama do 1800 0c. Aluminatni vatrostalni beton lltporan je i na kiselinsku agresiju (agresiju kiselih dimnih plinova npr.) pa je namijenjen za oblaganje dimovodnih kanala u podrucju visokih temperatura. Aluminatni cement specificira se prema normi HRN B.C1.015 i oznacava kao CAC s pripadajuCim razredom evrstoee, prikazanim u tablici 2.47.

2.3.3

Svojstva i ispitivanja cementa

Proizvodnja i primjena cementa moraju zbog njihova presudnog utjecaja na svojstva i kvalitetu betona biti pod stalnom kontrolom, tj. kemijski i mineralni sastav i sva osnovna fizikalna i mehanieka svojstva moraju se stalno kroz sve faze proizvodnje i primjene pratiti i kontrolirati. Sastav i svojstva cementa odredena su pojedinaenim normama specifikacijama, navedenim u tablici, a postupci uzimanja i pripreme lIzoraka i postupci ispitivanja tih svojstava normom EN 196 (za sada dio 1 do 9 i dio 21).

2.3.3.1

Mehanicki i fizikalni zahtjevi

2.3.3.1.1 Mehanieki zahtjevi

Normirana cvrstoca je tlaena C:vrstoea nakon 28 dana ispitana prcma normi EN 196-1 i mora biti u skladu sa zahtjevima iz tablice 2.42. Normirana L'Vrstoea je osnovno svojstvo cementa prema kojemu se utvrduje razred, a moze biti 22,5 (sarno za posebni cement vrlo niskih toplina hidratacija), 32,5, 42,5 iii 52,5 (tablica 2.42). Mora zadovoljavati uvjete iz tablice 2.43 do 2.46. lspituje se na normiranim uzorcima dimenzija 4x4x16 cm, izradenim s cementom i normiranim pijeskom 1I masenom omjeru 1:3, s dodatkom vode u omjeru voda/cement od 0,50. Najprije se na tri uzorka ispita vlacna evrstoca savijanjem, a onda na sest polovica tlaena L'Vrstoca i utvrdi njihova srednja vrijednost.

Rana cvrstoca je tlaena evrstoca utvrdena nakon 1 i 3 dana za aluminatni cement, a nakon 2 iIi 7 dana za sve ostale cemente, ispitana prema normi EN 196-1. Ukljueena SlI tri razreda normiranih L'Vrstoea: razred 32,5, razred 42,5 i razred 52,5 (vidi tablicu

149

2.42). Za svaki razred normiranih cvrstoca cementa prema normama HRN EN 197-1 i HRN EN 197-1prAl ukljucena su dva razreda rane evrstoce: razred S obienom ranom cvrstocom, oznacen slovom N, i razred s visokom ranom evrstoeom, oznaeen slovom R, a kod cementa sa zgurom niskih poeetnih (wstoea prcma normi HRN EN 197-4 niska ran a evrstoea oznacena .ie slovom L.

TOI)lina hidratacijc cementa opee namjene niske topline hidrataeije ne smije biti veca (Ill karakteristicne vrijednosti 270 Jig i graniene od 300 Jig, a za posebni cement vrlo Iliskc topline hidratacije ne smije biti veea od karakteristiene vrijednosti 220 Jig i granicne od 250 Jig u skladu s normom HRN EN 196-8 nakon 7 dana, iii u skladu s 110rmom HRN EN 196-9 nakon 41 h.

Tablica 2.42 Razredi i'vrstoca

Tablica 2.43 Mehanii'ki i fizikalni zahtjevi dani kao karakteristii'ne vrijednosti i granii'ne vrijednosti za pojedinai'ne rezuItate (u zagradi) za cemente opee namjene [8]

I I

Razred cvrstoce 22,5

32,5

42,5

i i

I

52,5

i

Norma specifikacija

HRN EN 14216 HRN EN 197-1 HRN EN 197-1prAl ERN EN 197-4 HRN EN 197-1 HRN EN 197-1prAl ERN EN 197-4 HRN EN 197-1 HRN EN 197-1prAl HRNEN 197-4

Niska rana cvrstoca

Obicna rana cvrstoca

Visoka rana cvrstoea

-

N N N N N N -

R

L

L

L

R

R R R R -

2.3.3.1.2 Fizikalni zahtjevi VJ'ijcmc vezivanja cementa definira se pocetkom i krajem. Ispituje se pomocu igle propisane mase i plostinc presjeka 1 mm 2, koja se pusta da lagano prodirc u cementnu pastu normirane konzistencije. Kao pocetak vezivanja racuna se vrijeme od dodavanja vode do zaustavljanja iglc na 3-5 mm od dna, a kao kraj vezivanja vrijeme od dodavanja vode do prodiranja igle u cementnu pastu najvise 0,5 mm. Zahtijevani poecci vezivanja svih cemenata prikazani su u tablicama 2.43 do 2.47. Postojanost volumcna cementa ispitana prema normi HRN EN 196-3, mora biti u skladu sa zahtjcvima iz tablica 2.43 do 2.47. Postojanost volumena cementa mjera je ]1ostojanosti cementa tijekom hidratacijc i oevrsCivanja. Nestalnost iii ncpostojanosl 11102C' se pojaviti kao posljedica zakasnjele hidratacije iii kcmijskc rcakcije nckih komponcnata iz sastava cementa u vee oevrsnulome cemcntnome mortu iii kamenu, pri ccmu nastaju novi produkti poveeanog volumena, koji razaraju cemcntni kamen i

bt.: to n. Poslojanost volumena odrcduje se Le Chatelicrovim prstenovima i prema normi HRN EN 196-3, Radi se 0 elasticnim metalnim prstenovima razdvojenim dU2 jedne izvodnicc, Na njihove su rubove navarene kazaljke, koje razmicanjem prate dt.:formaciju prstena, Po tri prstena se kod svakog ispitivanja pune cementnim mortom normirane konzistencije i 24 sata drzc u vodi temperature 20± 1°C, a nakon toga 3 sata kuhaju u vodi. Nakon kuhanja mjeri se poveeanje razmaka krajeva kazaljki koje ne smijc biti veee od 10 mm, a za aluminatni cement ne vcee od 3 mm.

150

Razred cvrstoce

32,5N 32,5R 42,5 N 42,5 R 52,5 N 52,5 R

Tlai'na cvrstoea (MPa) ispitana prema normi HRN EN 196-1 Rana cvrstoca Normirana i'vrstoea 2 dana 7 dana 28 dana

<: 10,0 (<:8,0) <: 10,0 (<:8,0) <: 20,0 (<:18,0) <: 20,0 (<:18,0) <: 30,0 (<:28,0)

<: 16,0 (<:14,0) -

Pocetno vrijeme vezivanja (min)

<: 32,5 (<:30,0)

:; 52,5

<: 75 (<:60)

<: 42,5 (<:40,0)

:; 62,5

<: 60 (<:50)

-

<: 45 (.<:40)

~

52,5

(~50,0)

Postojanost volumena (mm)

:;10 (:; 10)

Tablica 2.44 Mehanii'ki i fizikalni zahtjevi dalli kao karakteristii'ne vrijednosti i granii'ne vrijednosti za pojedinai'ne rezuItate (u zagradi) za cemente sa zgurom niskih poi'etnih i'vrstoca [10] Razred i'vrstoee

Tlai'na i'vrstoca (MPa) Normirana i'vrstoca Rana i'vrstoca

2 dana

32,5 L

-

42,5 L

-

52,5 L

7 dana

<: 12,0 (~1O,0)

<: 16,0 (<:14,0)

28 dana <: 32,5 (<:30,0) ~42,5

<: 10,0

(<:40,0) <: 52,5

(~,O)

(~50,0)

Poi'etno vrijeme vezivanja (min)

:; 52,5

<: 75 (<:60)

:; 62,5

~

60

(~50)

~

45

(~40)

Postojanost volumena (mm)

:;10 ($

10)

Tablica 2.45 Mehanii'ki i fizikalni zahtjevi dani kao karakteristii'ne vrijednosti i granii'ne vrijednosti za pojedinai'ne rezuItate (u zagradi) za posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije [II] Razred cvrstoee

22,5

Tlai'na i'vrstoca (MPa) Normirana Rana cvrstoea i'vrstoea 7 dana 28 dana 2 dana

-

-

<: 22,5 (<:20,0)

I :;

Poi'etno vrijeme vezivanja (min)

42,5

<: 75 (<:60)

Postojanost volumena (mm)

:;10 ( :; 10)

151

Tublica 2.46 Mehanicki zahtjevi dani kao karakteristicne vrijednosti i granicne vrijednosti za pojedinacne rezultate za aluminatni cement [13] Razred cvrstoce 65 75

Cvrstoce na savija&e (MPa) 1 dan 3 dana 28 dana > 4,5 ~5,5 ~6,5 ~5,0 ~6,0 ~ 7,0

Tlacna cvrstoca (MPa) 1 dan 3 dana 28 dana ~ 35,0 ~45,0 ~58,0 ~ 45,0 ~55,0 ~ 67,0

Tablica 2.47 Fizikalni zahtjevi dani kao karakteristicne vrijednosti i granicne vrijednosti za pojedinacne rezultate za aluminatni cement [13] Razred cvrstoce 65 75

2.3.3.2

Ostatak na situ od 0,09 mm (0/0)

Gustoca (g/cm3 )

$10

~3,1

Kra.i

Postojanost volumena (mm)

$ 360

$10

Vrijeme vezivanja (min) Pocetak ~

30

Sustav potvrdivanja sukladnosti 1 + obuhvaca skup radnji koje provode proizvodac i potvrdeno tijelo (ovlastena osoba), kako je prikazano u tablici 2.50. Tablica 2.48 Kemijski zahtjevi dani kao karakteristicne vrijednosti i granicne vrijednosti za pojedinacne rezuItate (u zagradi) za sve vrste cementa Svojstvo

Metoda ispitivanja

Gubitak zarenjem

HRNEN 196-2

Netopljivi ostatak (HCI/Na 2 CO))

HRNEN 196-2

Kemijski zahtjevi

Sadrzaj sulfata (kao SO))

HRNEN 196-2

Kontrola i potvrdivanje sukladnosti cementa

Prema Zakonu 0 gradnji, gradevni se proizvod moze staviti u promet i upotrebljavati sarno ako je potvrdena njegova sukladnost, tj. ako su njegova tehnicka svojstva sukladna svojstvima odredenima narmom na koju upucuje tehnicki propis, tehnickim dopustenjem iii tehnickim propisom. Pravilnikom 0 ocjenjivanju sukladnosti, ispravama 0 sukladnosti i oznacavanju gradevnih proizvoda propisan je sustav potvrdivanja sukladnosti svih vrsta cemenata, kao i radnje koje provode proizvodac i oviastena osoba.

TPBK - Prilog C propisuje za potvrdivanje sukladnosti obveznu primjenu dodatka ZA pojedine harmonizir,me norme za cemente, a za sulfatnootporni, bijeli i aluminatni cement opisuje identican sustav potvrdivanja sukladnosti (tablica 2.49).

152

svi

::; 5,0%

CEM I i CEM III prema HRN EN 197-1 CEM III prema HRN EN 197-4 VLH III prema HRN EN 14216

svi

::; 5,0%

CAC prema HRN B.C1.015

svi

::; 4,0%

32,5N 32,5 R 42,5 N

$3,5% ($ 4,0%)

Svi cementi prema HRN EN 197-1 CEM III/A i B prema HRN EN 197-4 VLH lIIIB prema HRN EN 14216 CEM II/B-T prema HRN EN 197-1 CEM III/C prema HRN EN 197-1 CEM III/C prema HRN EN 197-4 VLH III/C prcma HRN EN 14216

Pri izboru cementa, osobito vrste i razreda evrstoce za razliCite primjene i razrede izlozenosti, treba uzeti u obzir ogranicenja primjene cemenata u betonu koja su dana u tablici 2.25.

2.3.4

CEM I i CEM III prema HRN EN 197-1 CEM III prema HRN EN 197-4 VLH III prema HRN EN 14216

VLH IV i VLH V prema HRN EN 14216

Zahtjevi za trajnost

Izbor cementa u mnogim primjenama, naroCito u nepovoljnim uvjetima okolisa, ima utjecaj na trajnost betona, morta iii injekcijske smjese, npr. na otpornost na smrzavanje, kcmijsku otpornost i zastitu armature.

Zahtjev

Svi cementi prcma HRN EN 197-1

Svojstva cementa prema vrsti i razredu evrstoce, prikazani u tablici 2.48, moraju biti u skladu sa zahtjevima nabrojenim u stupcu 5 tablice 2.48, kada su ispitani u skladu s narmom na koju upucuje stu pac 2.

2.3.3.3

Razred cvrstoce

Tip cementa

42,5R 52,5 N 52,5 R

$ 4,0% ($ 4,5%)

svi

$ 4,5

(!{;

($ 5,0%)

SadrZa.j klorida

HRNEN 196-21

Svi

SVI

s n,l % (s 0,1%)

Pucolanska aktivnost

HRNEN 196-5

CEM IV prema HRN EN 197-1 VLH IV prema HRN EN 14216

SVI

Pozitivna na 15 dana)

SadrZa.j Alp)

HRNEN 196-2

CAC prcma HRN B.Cl.015

svi

~35

Omjer AI 2°:;lCaO

HRNEN 196-2

CAC prcma HRN B.Cl.015

svi

~0,9::;

Sadrzaj C,A

HRNEN 196-2

SR prema TPBK

svi

$ 3.5 % ($ 4,0%)

Bjelina

Projekt BK

Bijeli prema TPBK

svi

Projekt BK

% 1,15

Napomena: Neke europskc zemlje imaju dodatnc zahtjcve za sadrZa.j sestovalentnoga kroma topljivog u vodi.

153

Tablica 2.49 Sustav potvrdivanja sUkladnosti za cemente [8] Predvidena namjena

Vrste cementa Ccmcnti opec namicnc Cementi opee namjene niske tooline hidrataciie Metalurski cement niske ranc cvrstoee Posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije Slllfatnootporni cement Biieli cement Alllminatni cement

Kontrola procesa obuhvaca: Sustav potvrdivanja sukladnosti

Razredi

svi

1+

Obveze proizvodaca

Obveze potvrdenog tijela (ovlastene osobe)

+

+

Certifikat sllkladnosti

+ + (tablica)

Ispitivanje slucajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje

+

Stalni nadzor, ocjenjivanje i potvrdivanje tvornicke kontrole proizvodnje

+

OdrZavanje valjanosti certifikata sukladnosti

Norme HRN EN 197-2 i HRN CR 14245 definiraju pojedine radnje iz tablice 2.51 odnose se na sve cemente.

2.3.4.1

Obveze proizvodaca

Tvornicka kontrola proizvodnje koju provodi proizvodac, tj. svi sastavni dijelovi, zahtjevi i odredbe moraju biti dokumentirani na sustavan nacin u obliku pisanih zapisa i postupaka. Prirucnik kvalitete (HRN EN 197-2, tocka 4.1.2) opisuje ciljeve kvalitete i organizacijsku strukturu s jasno definiranim odgovornostima i ovlastenjima, na6n proizvodnje i kontrolu kvalitete, procese i sustavne radnje koje ce se provoditi, nadzor i ispitivanja koji ce biti provedeni prije, za vrijeme i nakon proizvodnje i ucestalost kojom ce biti izvodeni. Prirucnik kvalitete treba definirati i dokumentirati postupke koji osiguravaju da je proizvedeni cement u skladu s tehnickim svojstvima. Prirucnik moze upuCivati na pridruzene dokumente koji osiguravaju daljnje pojedinosti ispitivanja prema programu tvornicke kontrole kvalitete.

154

Ispitivanje uzoraka prema programu ispitivanja provodi se za svaki tip cementa s propisanom ucestaloscu i metodama ispitivanja kako je prikazano u tablici 2.51. Rezultati ispitivanja sluze za ocjenjivanje sukladnosti.

2.3.4.2

Tablica 2.50 Radnje u sustavu potvrdivanja sukladnosti cementa (1 +)

Pocetni pregled proizvodnje i tvornicke kontrole proizvodnje Pocctno ispitivanje tipa Stalna tvornicka kontrola oroizvodnie Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrdenom programu ispitivanja

- provjcru opreme za mjerenja i ispitivanja (obavezni periodicni pregledi i umjeravanja u skladu s propisanim uputama i ucestaloscu) - rukovanje, skladistenje, pakiranje i otpremu cementa (opisane mjere opreza radi zastite kvalitete cementa, sljedivost procesa).

Priprema betona, morta, smjese za injektiranje i drugih mjesavina za gradenje i proizvodnju gradcvnih proizvoda

Radnje

- provjeru sastojaka i sastav cementa (dokumentirani postupci i metode ispitivanja)

Obveze ovlastene osobe

Pocetni pregled proizvodnje i tvornicke kontrole proizvodnje obuhvaca pregled i primjenljivost sustavne dokumentacije, opremljenost i osposobljenost proizvodaca za proizvodnju i ispitivanje u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 197-2 i pojedine norme specifikacije. Pocetno ispitivanje tipa provodi se prema metodama navedenim u normi specifikaciji za cement (HRN EN 197-1,; HRN EN 197-1prAl, HRN EN 197-4, HRN EN 14216 i HRN B.Cl.OI5). Stalni nadzor, ocjenjivanje i potvrdivanje tvornicke kontrole proizvodnje obuhvaca nadzorni pregled proizvodnje i tvornicke kontrole proizvodnje, a provodi se jednom godi.~nje. Vrednovanje rezultata ispitivanja uzoraka prema programu i slucajno odabranih uzoraka provodi se dva puta godisnje.

2.3.4.3

Statisticki kriteriji sukladnosti

Sukladnost cementa sa zahtjevima normi HRN EN 197-1, IIRN EN 197-1prAl, HRN EN 197-4, HRN EN 14216 i HRN B.C1.015 i Tehnickog propisa za cement za betonske konstrukcije u pogledu mehanickih, fizikalnih i kcmijskih svojstava postignuta je ako su zadovoljeni kriteriji sukladnosti. Sukladnost se mora vrednovati temeljem neprekidnog uzorkovanja slucajnih uzoraka uzetih na mjestu uzimanja i na temelju rezultata ispitivanja dobivenih na svim uzoreima prema programu ispitivanja u razdoblju kontrole. Sukladnost mora biti izrazena u obliku statistickih kriterija, koji se teme1je na: specificiranim karakteristicnim vrijednostima mehanickih, fizikalnih i kemijskih svojstva; postotku P b na kojem se temelji specifieirana karakteristicna vrijednost i na dopustenoj vjerojatnosti prihvatljivosti CR, navedenoj u tablici 2.52.

155

r:;; Tablica 2.51 Obveze ispitivanja prema programu od strane proizvodaca [14J

0'>

Ispitivanje prema programu

Svojstvo

Cvrstoca - ran a - normirana

Pocetak vremcna

vczivanja Kraj vrcmena vezivanja PoslOjanost volumena

Vrste cementa

Minimalna ucestalost

Metode ispitivanja

Postupak statisticke procjene (Vrednovanje)

Rutinska situacija

Pocetni period

Varijablama

HRN EN 196-1

Proizvodac 2/tjedno

Proizvodac 4/tjedno

x

Sve vrste cementa prema: HRN EN 197-1, HRN EN 197-4 HRN EN 14216, HRN B.C1.015

HRNEN 196-3

2/tjedno

4/tjedno

x

AJuminatni cement prema: HRN B.C1.015

HRN EN 196-3

2/tjedno

4/tjedno

x

HRNEN 196-3

I/tjedno

4/tjedno

x

l/tjedno

4/tjedno

x

Sve vrste cementa prema: HRN EN 197·1, HRN EN 197-4 HRN EN 14216, HRN B.C1.015

Obiljezjima

Sve vrste cementa pre rna: HRN EN 197-1, HRN EN 197-4 HRN EN 14216, HRN B.C1.015

Gubitak zarenjem

CEM Ii CEM III prema HRN EN 197-1 Svi cementi prema HRN EN 197-4 Svi cementi prema HRN EN 14216 AJuminatni cement prema HRN B.C1.015

HRN EN 196-2

Netopljivi ostatak

CEM I i CEM III prcma HRN EN 197-1 Svi cementi prema HRN EN 197-4 Aluminatni cement prema HRN B.C1.015

HRN EN 196-2

2/mjesecno

l/tjedno

x

Sadrzaj AlP,

AJuminatni cement prcma: HRN B.C1.015

HRN EN 196

2/mjesecno

lit jed no

x

AJuminatni cement prema: HRN R.C1.015

HRN EN 196

2/tjedno

4/tjedno

x

Omjer

, ('aO/Alp,

i I

Tahlica 2.51 Ohveze isnitivania IlI'cma nrfH!ramU od strane nrnizvodaca inastavakl

Ispitivanje prema programu

Vrste cementa

Svojstvo

Minimalna ucestalost

Metode ispitivanja

Postupak statistickc procjenc (Vrednovanje)

Rutinska situacija

Pocetni period

HRN EN 196-2

2/tjedno

4/tjcdno

HRN EN 196-21

2/mjesecno

l/tjedno

HRN EN 196-5

2/mjesecno

l/tjedno

x

l/mjesecno

I/tjedno

x

Prema dogovoru s proizvodaccm

I/mjesecno

l/tjedno

x

Distribucijski centar l/dva tjedna

2/tjedno

Varijablama

Obiljezjima

Svi cementi prema: Sadrzaj sulfata

HRN EN 197-1, HRN EN 197-4 HRN EN 14216, HRN B.CJ.015

x

Svi cementi prema Sadrzaj klorida

HRN EN 197-1, HRN EN 197-4 HRN EN 14216, HRN B.C1.015

Pucolanitet

CEM IV prema HRN EN 197-1 VLH IV premaHRN EN 197-1

Toplina hidratacije

Svi - LH premaHRN EN 197-1prA1 Svi - LH premaHRN EN 197-4 Svi cemcnti prema HRN EN 14216

Sastav

Sadrzaj zraka

Svi cementi

lJi

-...J

x

HRN EN 196-8

iii HRN EN 196-9

.

I-'

x

x

Tablica 2.52 Zahtijevane vrijednosti P, i CR

Tablica 2.53 Konstanta prihvatJjivosti kA

Mehanicki zahtjevi Rana i normirana cvrstoca (donja granica) Postotak P, na kojem se telllelji karakteristicna vrijednost

Normirana cvrstoca (gornja granica)

Fizikalni i kemijski zabtjevi

10 (}(,

5 IX,

Dopustena vjerojatnost prihvatljivosti CR

5 (}j)

Sukladnost sa zahtjevima norme HRN EN 197-1; NHRN EN 197-1prA1, HRN EN 197-4, HRN EN 14216 i HRN B.e1.0IS i Tchnickog propisa za ccmcnt za hctonske konstrukcije treba provjeravati prcma varijablama iIi pomocll obiljd:ja, kao sto je navcdeno u tablici 2.51. Provjera pomocu varijabJi Za ovu se provjcru prctpostavlja da su rczultati ispitivanja pravilno rasporectcni. Sukladnost je dokazana bda su zadovoljcne jcdnadzbc (2.1) i (2.2):

x- k,

,,I'

(2.1 )

L

(2,2)

.\. + k, " S s; u

gdjc jc:

X

aritmcticka srcdina svih rezultata ispitivanja prcma programu ispitivanja u kontrolnom razdobljll

s

standard no odstupanje svih rezultata ispitivanja prema programu ispitivanja uzetih uzoraka u kontrolnom razdoblju

L

donja specificirana graniea dana

U

gornja specificirana graniea dana u tablicama 2.43 do 2.48.

konstanta prihvatljivosti iz tabliee 2.53

158

II

k Aa

Broj rezuItata ispitivanja

za Pk=5 %

za Pk=lO %

(donja granica rane i normirane cvrstoce)

(ostala svojstva)

20 do 21

2AO

1,93

22 do 23

2,35

1,89

24 do 25

2,31

1,85

26 do 27

2,27

1,82

28 do 29

2,24

1,80

30 do 34

2,22

1,78

35 do 39

2,17

1,73

40 do 44

2,13

1,70

45 do 49

2,09

1,67

n

50 do 59

2,07

1,65

60 do 69

2.02

1,61

70 do 79

1,99

1,58

80 do 89

1,97

1,56

90 do 99

1,94

1,54

100 do 149

1,93

1,53

150 do 199

1.87

1,48

200 do 299

1,84

1,45

300 do 399

1,80

1,42

> 400

1,78

1,40

Vrijednosti dane

1I

ovoj tabliei vrijede za CR=5 %.

''Vrijednosl za k,\ moze hiti izabrana i 1I meollvrijednostima za n.

Provjera pomocu obiJjdja

tablieama 2.43 do 2.47 Broi rezultat ispitivanja CD izvan karaktcristicne vrijednosti mora biti izbrojen i usporedcn s prihvatljivim brojcm c,\ proracunanim iz broja rezultata ispitivanja uzoraka prcma programu ispitivanja n i postotka Pk , kao sto je prikazano u tablici 2.54, a sukladnost je dokazana kada je zadovoljena jcdnadzba (2.3): (2.3)

159

MaksimaIna nazivna gornja veIicina zma agregata (Dmnx) odabire se uzimajuCi u obzir beton zastitnog sIoja armature i najmanju sirinu presjeka.

Tablica 2.54 Vrijednostl za c, I

Agregat obnovIjen iz vode za ispiranje betona moze se upotrijebiti za izradu betona. Nerazdvojeni obnovIjcni agregat ne treba dodavati u koIiCinama veeim od 5 % ukupne mase agregata. Ako su koIicine obnovIjenog agregata veee od 5 % ukupne koIicine agregata, moraju biti istog tipa kao primami agregat i moraju biti razdvojene u odvojene krupne i sitne frakcije i zadovoIjavati normu HRN EN 12620.

~

Bro,; reznltata ispitivanja, n"

C, za P k = 10 %

20 do 39

0

40 do 54

1

55 do 69

2

70 do 84

3

85 do 99

4

100 do 109

5

110 do 123

6

124 do 136

7

Odredbe PriIoga D TPBK primjenjuju se na agregat koji je sastavni materijaI betona iz PriIoga A. Pojam agregat za beton odnosi se na agregat i puniIa s gustoeom zma vecom od 2000 kg/m 3 , a pojam Iagani agregat za beton odnosi se na Iagani agregat i Iagana puniIa s gustoeom zma ne veeom od 2000 kg/m 3 iii nasipnom gustoeom ne veeom od 1200 kg/m 3 proizveden preradom prirodnih, industrijski proizvedenih iii recikIiranih materijaIa i mjesavina tih agrcgata u pogonima za proizvodnju agregata.

Vrijednosti iz ove tab lice vrijede za CR = 5 % "Ako je broj rezultata ispitivanja 11<20 (za P,= 10 %), kriterij sukladnosti temeljen na statistici nije moguc~ Usprkos tome, mjerilo za c,,=O rabi se za slucajeve kadaje n<20~

Osim statistickih kriterija mora biti provjerena i sukladnost rezuItata ispitivanja sa zahtjevima pojedine norme specifikacije, sto znaci da treba provjeriti da je svaki rezuItat ispitivanja unutar granicnih vrijednosti navedenih u tabIicama 2.43 do 2.48.

AGREGAT

Agregat je granuIirani materijaI koji se upotrebIjava za izradu betona. Agregat moze biti prirodni, umjetni (industrijski proizveden) iIi recikIiran od materijaIa prethodno upotrijebljenih u gradenju. Obicni agregat je agregat gustoee cestica >2000 kg/m 3 , utvrdene prema normi HRN EN 1097-6. 3

Lagani agregat je agregat gustoee cestica s2000 kg/m , utvrdene prema normi HRN EN 1097-6:2004 iii nasipne gustoee s1200 kg/m 3 , utvrdene prema nonni HRN EN 1097-3. Prema normi HRN EN 206-1/A1, tip agregata, granuIometrijski sastav obzirom na specificirana svojstva odabire se uzimajuCi u obzir: - izvedbu radova - krajnju uporabu betona - uvjete okoIisa kojima ee beton biti izIozen sve uvjete za izIozeni agregat iii agregat za zavrsnu obradu betona.

160

- HRN EN 12620 Agregati za beton (EN 12620:2002) i - HRN EN 13055-1 Lagani agregati - l.dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje.

Kriterij sukJadnosti za pojedinacni rezultat

2.4

Odredbe PriIoga D odnose se na tehnicka svojstva i druge zahtjeve te potvrdivanje sukIadnosti agregata prema normama:

razrede

2.4.1

Tehnicka svojstva agregata za beton

Tehnicka svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno 0 podrijetIu agregata, opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u betonu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12620, norm am a na koje te norme upueuju i odredbama PriIoga D. Oznaka se stavlja na otpremnicu prema normama HRN EN 12620 (agregat za beton), i HRN EN 13055-1 (lagani agregat za beton). Oznaka mora obvezno sadrzavati upuCivanje na te norme, au skIadu s posebnim propisom.

2.4.1.1

Granulometrijski sastav frakcije agregata

Agregat se opisuje oznakom diD, tj. donjom (d) i gomjom (D) veIicinom otvora sita s kojom je veIicina zma agregata utvrdena prema normi HRN EN 12620. GranuIometrijski sastav frakcije agregata diD ispituje se prema normi HRN EN 933-1 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata - 1. dio: Odredivanje granuIometrijskog sastava - Metoda sijanja. . GranuIometrijski sastav frakcije agregata diD (frakcija agregata odredena uporabom para sita iz osnovnog niza) treba zadovoIjavati razrede prema HRN EN 12620 (tabIica 2.55).

161

Tahlica 2.55 Razredi granulometrijskog sastava agregata prema HRN EN 12620 Razred Gd (Oznake razreda:

Maseni postotak prolaza Agrcgat

Velicina 2D

Sitni agregat

Krupni agregat

D:s4 i d=O

100

D/d:s2 iii D:Sll,2

100

D/d>2 i D>1l,2

100

1,4 D* 95-100

98-100

D 85-99

85-99

d

0-20

d/2

-

GF;ne'

GClJar~e'

\Iudul finoce (FM) proracunava se kao zbroj kumulativnih masenih postotaka 'hlataka na pojedinom situ (mm) izrazen u postoku:

G AII.in'

FM=

GTlileraJU'e..J

G ,85 i CP iii MP odnosno CF iii MF**

G,85/20 98-100

90-99

0-15

0-5

G,90/l5

100

98-100

-

90-99

-

G A90

* Ako proracunana velicina otvora sita ne odgovara nazivu sita, usvojiti sljedecu vecu dimenziju olvora sita. '*Za dodatni opis agregata mogu se rabiti i oznake navedene u tablicama 2.56 iii 2.57. Oznaka C odnosi se na krupni, a M na srednje graduirani agregat, a iza tih oznaka dodaje se P, ako se agregat opisuje pomocu postotka prolaza mase kroz sito otvora 0,5 mm, odnosno F za modul finoce.

Frakcija agregata mora imati omjer Old ne manji od 1,4. Prcma HRN EN 206-1/A1, prirodno granulirani (nefrakcionirani) agregat upotrebljava se sarno u betonu razreda tlacne i:'Vrstoce s C12/15. Norma HRN EN 12620 navodi jos i oznaku F za razred koji se odnosi na fino graduirani agregat (FP iFF), ali to nije propisano odredbama Priloga D. Tabliea 2.56 Maseni postotak prolaza na situ otvora 0,5 mm (P) - Dodatak B HRN EN 12620

I

I

Razred GT

Did

Srednje sito

Granicne vrijednosti

Dopusteno odstupanje

GT 15

<4

D/1,4

25-70

± 15

\Iinimalne kolicine agregata za prosijavanje prema normi HRN EN 933-1 prikazane u tablici 2.59, a odnose se na agregate gustoce izmedu 2000 i 3000 kglm 3• Ako masa prosijavanje nije u skladu s tablicom, tada granulometrijski sastav agregata nije u ,Idadu s normom HRN EN 933-1 i to je potrebno navesti u izvjestaju. Za agregate gustoce manje od 2000, odnosno vece od 3000 kglm 3 , potrebno je korigirati mase prikazane u tablici pomocu omjera gustoca, kako bi se dobila masa priblizno istog volumena kao kod agregata obicne gustoce. \u fa

Za agregate drugih velicina zrna minimalne vrijednosti za prosijavanje trebaju se Illterpolirati izmedu mas a prikazanih u tablici 2.59.

(iranulometrijski sastav punila ispitan prema normi HRN EN 933-10 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 10. dio: Procjena sitnih cestica - Razvrstavanje jlunila (sijanje strujanjem zraka) (EN 933-10:2001) mora zadovoljavati uvjete prema Ilormi HRN EN 12620. Tabliea 2.59 Minimalne kolicine agregata za prosijavanje ovisno 0 maksimalnoj veIicini zma agregata, D Maksimalna velicina zma agregata, D [mm]

Millimalna masa za prosijavanje [kg]

CP

MP

63

40

5-45

30-70

32

10

16

2,6

8

0,6

:s4

0,2

Tabliea 2.57 Hodul finoce (F) - Dodatak B HRN EN 12620

162

.

0-5

~

D:s45 i d=O

100

Tahliea 2.58 Granicne vrijednosti i dopustena odstupanja za srednja sita (maseni postotak prolaza)

Razred dopustenog odstupanja na situ srednje veliCine D/l,4: G,IS Nefrakcionirani agregat

"L{(> 4)+(> 2)+(> 1)+(> 0,5)+(> 0,25)+(> 0,125)}

CF

MF

4-2,4

2,8-1,5

163

2.4.1.2

2"".1.4

Saddaj sitnih cestica

Sitne cestice su zrna agregata koja prolaze kroz sito veliCine otvora 0,063 mm. Sadrzaj sitnih cestica ispitan prema normi HRN EN 933-1 mora zadovoljavati razrede prema normi HRN EN 12620 (tablica 2.60). Tablica 2.60 Razredi za maksimalne vrijednosti sadriaja sitnih cestica,f

Otpornost na drobljenje krupnog agregata

( ltPOrI1ost na drobljenjc krupnog agregata mora zadovoljavati razrcdc prema normi IlI{N EN 12620 (tablica 2.62), odabrane prema krajnjoj uporabi betona, ispitane IHema normi HRN EN 1097-2 Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata) di(): Metodc za odredivanje otpornosti na drobljenje (EN 1097-2:2004). Tablica 2.62 Razredi otpornosti na drobljenje krupnog agregata, LA

Otvor sita 0,063 mm (% prolaza m'lse)

Razredf"

Sitni agregat prirodni i mijesani drobljeni

:0:3 :0:10

/, flo

Krupni agregat

:0: 1,5

fl5

:0:3

f~

Agregat

Nefrakcionirani agregat

* fines content (saddaj sitnih cestica) Kvaliteta sitnih cestica, ako je njihov sadrzaj veCi od 3% procjenjuje se: odredivanjem ekvivalenta pijeska (SE) prema normi HRN EN 933-8 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 8. dio: Procjena sitnih cestica Odredivanje ekvivalenta pijeska (EN 933-8:1999) ispitivanjem metilenskim modrilom (MB) prema normi HRN 933-9 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 8. dio: Procjena sitnih cestica Ispitivanje metilenskim modrilom (EN 933-9:1999).

2.4.1.3

,

RazredLA

Los Angeles koelicijent (LA)

Namjena

I,

!..A35

:0:35

betoni opee namjene

LA 3"

:0:30

betoni razreda izlozenosti XF1 do XF4 prcma normi HRN EN 206-1

I

2.4.1.5

Saddaj sulfata topljivog u kiselini mora zadovoljavati razrede prema normi IIRN EN 12620 (tablica 2.63). Ispituje se prema normi HRN EN 1744-1 Ispitivanje kemijskih svojstava agrcgata - 1. dio: Kcmijska analiza (EN 1744-1: 1998). Tablica 2.63 Razredi maksimalnog sadrzaja sulfata topljivog u kiselini, AS

I ! I

Sadriaj sulfata topljivog u kiselini (maseni postotak)

Namjena

AS",2

:0:0,2

za sve agregate osim zrakom hladene zgure

ASI,,,

:0:1,0

za zrakom hladenu zguru

"'Acid-soluble sulfate (sulfat topljiv u kiselini)

Oblik zrna krupnog agregata (SI) zadaje se prema normi HRN EN 12620 razredom indeksa oblika (tablica 2.61) ispitanog prema HRN EN 933-4 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 4. dio: Odredivanje oblika zrna - Indeks oblika (EN 933-4:1999).

2.4.1.6

Sadrzaj ukupnog sumpora

Sadrzaj ukupnog sumpora ispitan prema normi HRN EN 1744-1 ne smije biti yeti od vrijednosti prikazanih u tablici 2.64.

Tablica 2.61 Razredi indeksa oblika, SI Indeks oblika (SI*)

Namjena

SI,o

:0:40

betoni do ukljucivo razreda tlacne cvrstoce 12/15 prema normi HRN EN 206-1

SI 20

:0:20

ostali betoni

*Shape Index (indeks oblika)

RazredAS*

I

Oblik zrna krupnog agregata

Razred SI

Saddaj sulfata topljivog u kiselini

Tablica 2.64 SadrZaj ukupnog sumpora ispitan prema normi HRN EN 1744-1

I I

Maksimalni sadriaj lIkupnog sumpofll (%) 1

za sve agregatc osim zrakom hladene zgllre

2

za zrakom hladenll zgurll

0,1

164

Namjena

ako u agregatu ima pirotina, nestabilne forme zeljeznog sulfida FeS

165

2A.t.7

Saddaj klorida

Tablica 2.66 Razredi otpornosti na smrzavanje/odmrzavanje krupnog agregata, F iii MS

Sadrzaj klorida izrazenih kao iona klora (Cn ispitan prema normi HRN EN 1744-1 ne smijc biti veCi od vrijednosti prikazanih u tablici 2.65.

Razred F*

Postotak gubitka mase

Razred MS**

Postotak gubitka mase

FNR

-

MS NR

-

FI

:;0;2

MS Z5

:;0;25

,

:;0;1

MS'H

:;0;18

Tablica 2.65 Sadr:i:aj iona klora ispitan prema normi HRN EN 1744-1

2.4.1.8

Maksimalni sadr:i:aj ion a klora (%)

Namjena

0,15

nearmirani beton

0,06

armirani beton

0,D3

prednapeti beton

Gustoca zrna i upijanje vode

Gustoea zrna i upijanje vode ispituju se prema normi HRN EN 1097-6 Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 6. dio: Odredivanje gustoee i upijanja vode (EN 1097-6:2000+AC:2002), a nasipna gustoca prema nomri HRN EN 1097-3 Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 3. dio: Odredivanje nasipne gustoce i supljina (EN 1097-3:1998). Pri tome moraju biti zadovoljeni projektni zaht1cvi iii zahtjevi naruCitelja i kupca.

F

iii

2.4.1.12 Otpornost na abraziju Za betone izlozene povrsinskoj abraziji, otpornost na abraziju (AA V) ispitana prcm
Sastojci koji utjecu na brzinu vezanja i ocvrscivanja betona

Agregat ne smije sadrzavati sastojke koji utjecu na brzinu vezivanja i oevrsCivanja betona kao sto su organske tvari, seeer, lake cestice itd., a ispitivanje se provodi prema normi EN 1744-1.

2.4.1.10 Mineralosko-petrografski sastav agregata Mineralosko-petrografski sastav agregata mora zadovoljavati projektne zahtjeve iii zahtjeve naruCitelja, a ispituje se prema normi HRN EN 932-3 Ispitivanja opCih svojstava agregata - 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis (EN 932-3: 1996).

2.4.1.11 Otpornost na smrzavanje krupnog agregata Otpornost na smrzavanje krupnog agregata ispitana prema normi HRN EN 1367-1 Ispitivanja toplinskog i vrcmenskog utjecaja na svojstva agregata - 1. dio: Odrcdivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje (EN 1367-1:1999) iii prema normi HRN EN 1367-2 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata - 2. dio: Ispitivanje magnezijevim sulfatom (EN 1367-2:1998) mora zadovoljavati razrede prema normi HRN EN 12620 odabrane prema krajnjoj uporabi bctona (tablica 2.66).

:;0;20 " Aggregate Abrasion Value (vrijednost abrazije agregata)

2.4.1.13 Alkalno reaktivni sastojci Ako agregat sadrzi potencijalno alkalno-reaktivne sastojke s moguc\lo.~cu rcakcijc s alkalijama (NazO i KIO podrijetlom iz cementa iii drugog izvora), a hcton je izlozen vlazi, potrebno je provesti daljnja ispitivanja i poduzeti pOllzdano lltvrdene mjere sprecavanja alkalno-silikatne reakcije utvrdene u Izvjestaju eEN CR .1901 Regionalni lehnicki uvjeti i preporuke za izbjegavanje alkalno-silikatne reakcije u betonu.

2.4.1.14 Saddaj skoljaka u krupnom agregatu Sadrzaj skoljaka u krupnom agregatu ispitan prema normi HRN EN 933-7:2004 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 7. dio: Odredivanje sadrzaja skoljaka Postotak skoljaka u krupnom agregatu (EN 933-7:1(98) mora zadovoljavati razred SC lO prema normi HRN EN 12620 (tablica 2.68). Tablica 2.68 Razred saddaja skoljaka, SC Razred SC* SC 1II II

166

betoni u suhom okruzenju betoni razreda izlozenosti XFl i XF3 prema normi HRN EN 206-1 betoni razreda izlozenosti XFI i XF3 prema normi HRN EN 206-1

* Ispitivanje prema normi HRN EN 1367-1 Ispitivanje prema normi HRN EN 1367-2

Razred AAV'

2.4.1.9

Namjena

I

I

Sadr:i:aj skoljaka (%) :;0;10

Shell Content (saddaj skoljaka)

167

Kontrola agregata prije proizvodnje betona

2.4.1.15 Skupljanje agregata uslijed susenja

1.4.4

Za bctOllC s posebnim zahtjevima i u posebnim uvjetima, skupljanje agregata uslijed suscnja ne smije biti veee od 0,075 %, ispitano prema normi HRN EN 1367-4 Ispitivanjc toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata - 4. dio: Odredivanje sknpljanja uslijed susenja (EN 1367-4:1998).

Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske proizvode i u betonari na gradilistu prema normi IIRN EN 206-1. Kontrola agregata provodi se odgovarajueom primjenom nizova llormi HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odrcdbi Priloga D TPBK.

2.4.1.16 Sadrlaj raspadnutoga dikalcijevog silikata i raspadnutog zeljeza Agregat proizveden iz zrakom hladene zgure ne smije sadrZavati raspadnuti dikalcijev silikat i raspadnuto zeljezo, ispitano prema nHRN EN 1744-1.

2.4.2

Tehnicka svojstva laganog agregata za beton

Tehnicka svojstva laganog agregata za beton moraju zadovoljavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i/ili podrijetlo agregata i moraju se specificirati prema normi HRN EN 13055-1, normama na koje te norme upueuju i na temelju odredbi Priloga D.

2.4.3

Potvrdivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti

Potvrdivanje sukladnosti agregata za beton provodi se u skladu s odredbama Dodatka ZA, norme HRN EN 12620 (tablica 2.69) i odredbama posebnog propisa, ako Prilogom D nije drukCije odredeno. Tablica 2.69 Sustav potvrdivanja sukladnosti agregata za beton Proizvod agregat za beton, mort i mort za injektiranje punila za mort i mort za injektiranje

Namjena

Sustav potvrdivanja sukladnosti

zgrade, ceste i druge gradevine

2+

zgrade, predgotovljeni proizvodi, ceste i druge gradevine

2+

Potvrdivanje sukladnosti laganog agregata za beton provodi se u skladu s odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 13055-1 (tablica 2.70) i odredbama posebnog propisa, ako Prilogom D nije drukCije odredeno. Tablica 2.70 Potvrdivanje sukladnosti laganog agregata za beton Proizvod

Namjena

lagani agregat za beton, mort i mort za zgrade, ceste i druge gradevine injektiranje lagana agregatna punila zgrade, predgotovljeni proizvodi, ceste i za mort i mort za druge gradevine injektiranje

168

Sustav potvrdivllnja suklildnosti

2+

2.4.5

Odriavanje svojstava agregata

I'roizvodac i distributer agregata te proizvodac betona duzni su poduzeti odgovarajuee mjere u cilju odrzavanja svojstava agregata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladistenja prema Dodatku H norme HRN EN 12620, odnosno Dodatku F norme IIRN EN 13055-1. Mjere, izmedu ostaloga, obuhvaeaju zastitu agregata od bilo koje vrste zagadenja, segregacije te odrzavanje Cistoee opreme i skladisnog prostora.

2.5

DODACI BETONU

2.5.1

Primjena dodataka betonu

Dodaci betonu prema normi HRN EN 206-1 dijele se na mineralnc Jodatke.

kcmijske

Mineralni dodatak je fino uSltnJen materijal, koji se moze dodati betonu radi poboljsanja nekih sv~jstava iii za dobivanje specijalnih svojstava betona, proizvcdcn u tvornici dodataka betonu. Dva su tipa mineral nih dodataka: Tip I punila (fileri) pigmenti Tip II leteCi pepeo silicijska prasina. KoliCine mineralnih dodataka tipa I i tipa II, koje ee se upotrijebiti u betonu, moraju biti obuhvaeene pocetnim ispitivanjem (Dodatak A norme HRN EN 206-1), pri cemu treba uzeti u obzir utjccaj veCih koliCina mineralnih dodataka i na ostala svojstva betona (osim c'Vrstoee). Mineralni dodaci tipa II mogu se ukljuCiti u proracun sastava betona, vezani na koliCinu cementa i vic omjer ako im je utvrdena prikladnost.

2+

169

I KCIlli.jski dodatak je materijal kojim se modificiraju svojstva svjeZeg i/ili ocvrsnulog he,tona, a dodaje se za vrijeme mijeSanja betona u malim kolicinama u postotku na maSH cemcnta. Dodatak je proizveden u tvornici dodataka betonu.

lkupna koliCina bilo kojega kemijskog dodatka ne smije prijeCi maksimalnu koliCinu prcporucenu od strane proizvodaca dodatka, niti 50 g dodatka po kg cementa, osim :lko se utvrdi utjecaj vece koliCine dodatka na svojstva i trajnost betona. Kemijski dodaci koji se primjenjuju u koliCinama manjim od 2 g/kg cementa, dopusteni samo ako su dispcrgirani u dijelu vode za izradu betona.

Sll

Kcmijski dodaci betona oznacavaju se na otpremnici na ambalazi, ovisno dod atka, na sljedeCi naCin: dodatak betonu prema normi HRN EN 934-2 dodatak mlaznom betonu prema normi nHRN EN 934-5 dodatak mortu za injektiranje natega prema normi HRN EN 934-4.

0

vrsti

Oznaka obvezno saddi upuCivanje na odgovarajucu normu, a u skladu s posebnim propisom.

2.5.2.1

Tehnicka svojstva kemijskih dodataka

3

Ako ukupna koliCina tekuCih kemijskih dodataka prelazi 311m betona, njihov saddaj vode treba uracunati u proracun vic omjera. Ako se rabi vise od jednoga kemijskog dodatka, kompatibilnost kemijskih dodataka treba provjeriti u pocetnim ispitivanjima. Odredbe Priloga E TPBK primjenjuju sc na kemijske i mineralne dodatke betonu, kemijske dodatke mlaznom betonu i na dodatke mortu za injektiranje natega za primjenu u betonu iz Priloga A te na dodatke mortu za injektiranje natega iz Priloga B. Odredbe Priloga E ne odnose se na dodatak mortu za zide.

2.5.2

Kemijski dodaci

Odredbe Priloga E odnose se na tehnicka svojstva i druge zahtjeve te potvrdivanje sukladnosti kemijskog dodatka betonu prema normama: HRN EN 934-2/Al Dodaei betonu, mortu i mortu za injektiranje - 2. dio: Dodaei betonu - Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljezavanje (EN 934-2:2001) HRN U.M1.035 Beton, Dodaei betonu - Kvaliteta i provjera kvalitete nHRN EN 934-5 Dodaei betonu, mortu i mortu za injektiranje - 5. dio: Dodaci mlaznom betonu - Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljeZavanje (prEN 934-5:2003); HRN EN 934-6 Dodaci betonu, mortu mortu za injektiranje - 6. dio: vrednovanje sukladnosti Uzorkovanje, kontrola sukladnosti (EN 934-6:2001). Odredbe Priloga E takoder se odnose na tehnicka svojstva i druge zahtjeve te potvrdivanje sukladnosti dodatka mortu za injektiranje prema norma rna: HRN EN 934-4/Al Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 4. dio: Dodaei mortu za injektiranje prednapetih natega - Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljeZavanje (EN 934-4:2001) mortu za injektiranje - 6. dio: HRN EN 934-6 Dodaci betonu, mortu vrednovanje sukladnosti Uzorkovanje, kontrola sukladnosti (EN 934-6:2001).

170

Tehnicka svojstva kemijskih dodataka betonu moraju ispunjavati opce i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona prema normama HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5, normama na koje te norme upucuju i na temelju odredbi Priloga E, i to ovisno 0 vrsti dodatka betonu, za sljedece tipove dodataka: plastifikator superplastifikator dodatak za zadrzavanje vode aerant ubrzivac vezivanja ubrzivac ocvrsCivanja usporivac vezivanja dodatak za vodonepropusnost usporivac vezivanja/plastifikator usporivac vezivanja/superplastifikator ubrzivac vezivanja/superplastifikator ubrzivac vezivanja/plastifikator ubrzivac vezivanja mlaznog betona ubrzivac vezivanja mlaznog betona bez saddaja alkalija dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona dodatak za poboljsanje veze slojeva mlaznog betona dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama'. Tehnicka svojstva kemijskog dodatka betonu za betoniranje pri niskim tcmperaturama moraju zadovoljavati opce zahtjeve iz nor me HRN EN 934-2 i posebne zahtjeve za taj tip dodatka prema normi HRN U.M1.035. Tchnicka svojstva dodatka mortu za injektiranje moraju ispuniti opce i posebne zahtjeve bitne za svojstva morta za injektiranje natega prema normi HRN EN 934-4, Ilormama na koje te norme upucuju i na temelju odredbi Priloga E - OpCi zahtjevi. OpCi zahtjevi za kemijske dodatke betonu prikazani su

1I

tablici 2.71.

(lpCi zahtjevi za dodatke mlaznom betonu prikazani su u tablici 2.72. (lpCi zahtjevi za dodatke mortu za injektiranje prikazani su u tablici 2.73.

171

Tablica 2.71 Opci zahtjevi kemijskih dodataka betonu prema HRN EN 934-2 Svojstvo

Zahtjev

Metoda ispitivanja

l'ahlica 2.72 OpCi zahtjevi za kemijske dodatke mlaznom betonu prema normi nHRN EN 934-5 Svojstvo

Metoda ispitivanja

Zahtjev

I flll11ogcnost

Vizualno

Homogen u uporabi. Razdvajanje ne smije prijcCi granicu koju objavljuje proizvodac

Ilomogenost

Vizualno

Homogen u uporabi, Razdvajanje ne smije prijeci granicu koju je objavio proizvodac

Boja

Vizualno

lednolika i istovjetna opisu koji je objavio proizvodac

130ja

Vizualno

lednolika i istovjctna opisu koji jc objavio proizvodac

Aktivne tvari

HRN EN 480-6

Infracrveni spektar ne pokazuje znacajne promjenc s obzirom na referencijski spektar koji je dao proizvodac

Aktivne tvari

HRN EN 480-6

Infracrveni spektar ne pokaZllje znacajnc promjene s obzirom na refcrencijski spektar koji je dao proizvodac

Relativna gllstoca

HRN ISO 758

D ± 0,02 ako je D

Relativna gus toea

D ± 0,03 ako je D>l,lO HRN ISO 758

(sarno za tekuee uodatke)

Sadrzaj suhe tvari

D ± 0,02 ako je

D~l,lO

D ± 0,03 ako je D > 1,10

0,95T~X<1,05T. zaT~20%

0,95 T ~ X < 1,05 T, za T ~ 20 %

0,90T~

0,90T

X
T - vrijednost koju je objavio proizvodac u mascnim %

Saddaj s u he tvari

HRNEN 480-8

Vrijednost koju je objavio proizvodac ±1 iii u objavljenim granicama

pH vrijednost

HRN IS04316

Utjccaj na vezivanje pri najvecem preporucenom doziranju

HRN EN 480-2 uz lIpotrebu najvecega preporucenog doziranja u referencijskome mortu s 4 razlici ta cementa prema HRNEN 480-1

Rczultati izvjdtaja

ISO 1158

Iii ~ 0,10 masenih % iii ne vise od vrijednosti koju je objavio proizvodac

X < 1,lOT, za T < 20 %

T - vrijcdnost kojll je objavio proizvodac u masenim %

pH vrijednost (sarno za tckuce dodatkc)

HRN ISO 4316

Ukupni klor

EN ISO 1158

Vrijednost koju je objavio proizvodac ±1 iii u objavljenim granicama

Iii ~ 0,10 masenih % iii ne vise od vrijednosti koju je objavio proizvodac

Kloridi topljivi u HRN EN 480-10 vodi (CI')

Iii ~0,1O masenih % iii ne vise od vrijednosti kojll je objavio proizvodac

Sadrzaj alkalija

HRN EN 480-12

Ne vise od vrijednosti koju je objavio proizvodac

Korozivno ponasanje

HRN prEN 480-14

Bez utjecaja na koroziju celika lIgradenog u bcton

172

~

X- rczultat ispi tivanj a sadrzaja sllhe tvari u masenim %

X - rezultat ispitivanja u masenim %

Ukupni klor

1,10

D - vrijednost koju je objavio proizvodac

D - vrijednost koju je objavio proizvodac

HRNEN 480-8

~

Kloridi topljivi u vodi (el')

HRN EN 480-10

IIi ~ 0,10 % mase iii ne vise od vrijednosti koju je objavio proizvodac

Sadrzaj alkalija

HRN EN 480-12

Ne vise od najvece vrijednosti koju je objavio proizvodac

Korozivno ponClsanje

HRN prEN 480-14

Bez utjecaja na koroziju celika ugradenog u beton

173

Tablica 2.73 OpCi zahtjevi za dodatke mortu za injektiranje prema normi HRN EN 934-4

I

Svojstvo

Metoda ispitivanja

Zahtjev

I

I

: Hamagenast

Baja

Aktivne tvari

!.5.2.2

Posebni zahtjevi

UOUAeI BETONU \1 lablicama 2.74 do 2.86 prikazani su posebni zahtjevi za pojedine dodatke betonu prema normi HRN EN 934-2. Ispitivanja se provode kao usporedna - rezultati i'pilivanja betonskih mjesavina (mortova) s dodacima usporeduju se s rezultatima dobivenim na referencijskim betonima (mortovima) prema normi HRN EN 480-1.

Vizualna

Hamagen u uparabi. Razdvajanje ne smije prijeCi granicu koju je abj avia proizvadac

Vizualna

lednalika i istavjetna apisu kaji je abjavia proizvadac

I'lastifikator

Infracrveni spektar ne pakazuje znacajne promjene s abzirom na referencijski spektar kaji je daa proizvadac

I'osebni zahtjevi za plastifikatore, odnosno dodatke koji omogucavaju smanjivanje sadrzaja vode u betonskoj mjesavini bez promjene konzistencije prikazani su u tabliei 1.74.

HRNEN 480-6

Tablica 2.74 Posebni zahtjevi za plastifikatore (za istu konzistenciju)

IRelati,vna gustaca

D ± 0,Q3 aka je D > 1,10, HRN ISO 758

D ± 0,02 aka je D:S: 1,10,

Svo.istvo

Referencijski beton prema HRN EN 480-1

Zahtjev

Metoda ispitivanja

D - vrijednast kaju je abjavia proizvadac slijeganje prema 0,95 T:s: X < 1,05T, za T~20 % 0,90T:S:X < 1,10T, zaT<20% SadrZaj suhe tvari

HRNEN 480-8

T - vrijednast koju je abjavia proizvadac u masenim %

HRN EN 12350-2 Smanjellje ref. betan I vade

iIi rasprostiranje prema

ispitna mjesavina ~ 5 % u usporedbi s kantrolnam mjeSavinam

HRN EN 12350-5

X - rezultat ispitivanja u masenim % 7. i 28. dan: pH vrijednast (sarna za tekuce dadatke)

HRN ISO 4316

Vrijednast kaju je abjavia proizvadac ±1 iIi u granicama kaje je abjavia proizvadac

Ukupni klor

EN ISO 1158

Iii :s: 0,10 masenag % iIi ne vise ad vrijednosti koju je abjavia proizvadac

Klaridi tapljivi u vodi (Cl)

HRN EN 480-10

Iii :s: 0,10 masenag % iIi ne vise ad vrijednasti kaju je abjavia proizvadac

Karozivna panasanje

HRN prEN 480-14

Ne smije sadrzavati nikakve tvari u kolicinama koje magu nepavoljna utjecati na mart za injektiranje iIi uzrokavati karaziju natega za prednapinjanje npr. tiacijanate, sulfide

174

Tlacna cvrstaca

Sadrzaj zraka u svjdem betanu

ref. beton I

ref. betan I

HRN EN 12390-3

HRN EN 12350-7

ispitna mjesavina 110 % ad kantrolne mjeSavine

~

ispitna mjesavina :s: 2 % valumena iznad vrijednasti kantralne mjesavine (asim aka proizvadac nije abjavia drukCije)

Superplastifikator

Posebni zahtjevi za superplastifikatore, odnosno dodatke koji omogucavaju vece smanjenje sadrzaja vode u betonskoj mjeSavini bez promjene konzistencije, odnosno dodatke koji omogucavaju znacaJno povecanje konzistencije slijeganjem/ rasprostiranjem bez promjene saddaja vode prikazani su u tablieama 2.75 i 2.76.

175

Tablica 2.75 Posebni zahtjevi za superplastifikatore (za istu konzistenciju) Referencijski beton prema HRN EN 480-1

Svojstvo

Smanjenje vode

ref. beton I

Zahtjev

Metoda ispitivanja

ref. beton I

ispitna mjesavina 2 12 % u usporedbi s kontrolnom mjesavinom

ref. beton I

ispitna mje!lavina 0; 2 % volumena iznad HRN EN 12350-7:2000 vrijednosti kontrolne mjesavine (osim ako proizvodac nije objavio drukcije)

Tablica 2.76 Posebni zahtjevi za superplastifikatore (za isti vic omjer)

Svojstvo

Povceanje konzistencije

Zadrzavanje konzistencije

Referencijski beton prema HRN EN 480·1

Referencijski beton prema HRNEN480-1

Metoda ispitivanja

Izdvajanje vode

ref. beton II

HRN EN 480-4

Tlacna cvrstoca

ref. beton II

HRN EN 12390-3

Sadrzaj zraka u svjeZem betonu

ref. beton II

HRN EN 12350-7

Svojstvo

Sadrzaj zraka u svjezem betonu

176

ispitna mjesavina mjesavine

0;

50 % od kontrolne

Metoda ispitivanja

slijeganje prema HRN EN 12350-2

Zahtjev

-povecanjc slijeganja 2 120 mm od pocetnog (30±1O mm)

28. dan: ispitna mjesavina 2 80 % od kontrolne mjesavine ispitna mjesavina 0; 2 % volumena iznad vrijednosti kontrolne mjesavine (osim aka proizvodac nije objavio drukcije)

Aerant

Posebni zahtjevi za aerante - dodatke kojima se u beton za vrijeme mijesanja uvodi kontrolirana koliCina malih, jednoliko rasparedenih zracnih para, koje u betonu ostaju i nakon oevrsCivanja, prikazani su u tablici 2.78.

ref. be ton I V

Tablica 2.78 Posebni zahtjevi za aerante (za istu konzistenciju)

iii rasprostiranje prema -povecanje rasprostiranja 2160mmod HRN EN 12350-5 pocetnog (350±20 mm) slijeganje prema HRN EN 12350-2 ref. bcton IV

30 min poslije dodavanja konzistencija ispitnc mjdavine nc smije biti manja od vrijednosti pocetnc konzistencije iii rasprostiranje prcma kontrolne mjesavine HRN EN 12350-5

Svojstvo

Referencijski beton prema HRN EN 480·1

Metoda ispitivanja

Sadrzaj zraka u svjezem betonu

ref. beton III

HRN EN 12350-7

Zahtjev

ref. be ton I V

ref. beton I V

HRN EN 12390-3

HRN EN 12350-7

ispitna mjdavina " 90 % od kontrolne mjesavine ispitna mjesavina 0; 2 % volumena iznad vrijcdnosti kontrolne mjesavine (osim ako proizvodac nije objavio drukcije)

(svi zahtjevi na istoj ispitnoj mjesavini) - ispitna mjesavina 2 2,5 % volumena od vrijednosti kontrolne mjesavine - ukupni sadrzaj zraka 4-6 % volumena

28. dan: Tlacna c:vfstoca

Zahtjev

HRN EN 12390-3:2002 28. dan: ispitna mjesavina 2 115 % od kontrolne mjesavinc

Sadrzaj zraka u svjezem betonu

Posebni zahtjevi za dodatke za zadrZavanje vode, koji djeluju na smanjenje izdvajanja vode, prikazani su u tablici 2.77. Tablica 2.77 Posebni zahtjevi za dodatke za zadriavanje vode (za istu konzistenciju)

slijeganje prema HRN EN 12350-2 iii rasprostiranje prema HRN EN 12350-5

I. dan: ispitna mjesavina 2 140 % od kontrolne mjesavine

Tlacna cvrstoca

J)odatak za zadrZavanje vode

Zracne pore u ocvrsnulom betonu

ref. beton III

HRN EN 480-11

Tlacna cvrstoca

ref. beton III

HRN EN 12390-3

faktor razmaka zracnih pora u ispitnoj mjesavini 0; 0,200 mm

28. dan: ispitna mjesavina 2 75 % od kontrolne mjesavine

177

I Ilhr:l:ivac vezivanja

l'osL:hni zahtjevi za ubrzivace vezivanja prikazani su u tablici 2.79.

I'osdmi zahtjevi za usporivace vezivanja - dodatke koji produljuju vrijeme pocetka pi ijdaza mjesavine iz plasticnog u kruto stanje prikazani su u tablici 2.81.

Tablica 2.79 Posebni zahtjevi za ubrzivace vezivanja (za istu konzistenciju)

Tablica 2.81 Posebni zahtjevi za usporivace vezivanja (za istu konzistenciju) Svojstvo

Vrijeme poeetka vezivanja

Tlaena evrstoca Sadrzaj zraka u svjeiem betonu

Referencijski mort/beton prema HRNEN 480-1

Mort

Metoda ispitivanja

HRNEN 480-2

Zahtjev Svojstvo

- kod 20°C: ispitna mjeSavina ;::: 30 min - kod 5°C: ispitna mjeSavina od kontrolne mjesavine

ref. beton I

HRN EN 12390-3

~

60 %

28. dan: ispitna mjesavina <:: 80 % od kontrolne mjesavine

ref. beton I

HRN EN 12350-7

ispitna mjesavina ~ 2 % volumena iznad vrijednosti kontrolne mjeSavine (osim ako proizvodae nije objavio drukeije)

Tablica 2.80 Posebni zahtjevi za ubrzivace ocvrsCivanja (za istu konzistenciju)

Tlaena evrstoca

Sadrzaj zraka u svjeZem betonu

178

-pocetak vezivanja: ispitna mjesavina 2 od kontrolne mjesavine + 90 min mort

HRN EN 480-2

l"lacna cvrstoca

ref. beton I

HRN EN 12390-3

Sadrzaj zraka u "jdem betonu

ref. beton I

HRN EN 12350-7

ref. beton I

ref. beton I

- kraj vezivanja: ispitna mjesavina OS; od kontrolne mjesavine t 360 min 7. dan: ispitna mjdavina 280 % od kontrolne mjesavine 28. dan: ispitna mjesavina <:: 90 % od kon tralne mjesavine ispitna mjesavina os; 2 % volumena iznad vrijednosti kontralne mjesavine (osim ako proizvodac nije objavio drukcije)

Dodatak za vodonepropusnost

Posebni zahtjevi za ubrzivace oevrsCivanja - dodatke koji ubrzavaju razvoj ranih evrstoca betona, s utjecajem iIi bez utjecaja na vrijcme vezanja prikazani su u tablici 2.80.

Referencijski beton prema HRN EN 480-1

Zahtjev

Metoda ispitivanja

90. dan: ispitna mjesavina <:: od kontrolne mjesavine kod 28. dana

Ubrzivac ocvrsCivanja

Svojstvo

VriJcme vczivanja

Referencijski mort/beton prema HRN EN 480·1

Metoda ispitivanja

Zahtjev

- kod 20°C i 24 h: ispitna mjesavina;::: 120 % od kontrolne mjesavine - kod 20°C i 28. dan: HRN EN 12390-3 ispitna mjesavina <:: 90 % od kontrolne mjesavine - kod 5 °c i 48 h: ispitna mjesavina;::: 130 % od kontrolne mjesavine ispitna mjesavina ~ 2 % volumena iznad HRN EN 12350-7 vrijednosti kontrolne mjesavine (osim ako proizvodae nije objavio drukCije)

l'osebni zahtjevi za dodatke za vodonepropusnost - dodatke koji smanjuju kapilarno upijanje oevrsnulog betona prikazani su u tablici 2.82. Tablica 2.82 Posebni zahtjevi za dodatke za vodonepropusnost (za istu konzistenciju iii isti vic omjer*) , Sva ispitivanja se pravode iii za istu konzistenciju iii za isti vic omjer.

Svojstvo

Kapilarno upijanje

Referencijski mort/beton prema HRN EN 480-1

Metoda ispitivanja

Zahtjev - ispitivanjc za 7 dana nakon 7 dana njcgovanja: ispitna mjesavina OS; 50 % mase od kontrolne mjesavine

mort

HRN EN 480-5

Tlaena cvrstoca

ref. beton I

HRN EN 12390-3

Sadrzaj zraka u svjeiem betonu

ref. beton I

ispitna mjesavina OS; 2 % volumena iznad HRN EN 12350-7 vrijednosti kontrolne mjesavine (osim ako proizvodac nije objavio drukeije)

- ispitivanje za 28 dana nakon 90 dana njegovanja: ispitna mjesavina OS; 60 % mase od kontrolne mjesavine 28. dan: ispitna mjesavina ~ 85 % od kontrolne mjesavine

179

I isporivac vezivanja/plastitikator yoscbni zahtjevi za usporivace vezivanja/plastifika tore - dodatke koji primarno utjecu Il
I 1

J

Svojstvo

i , Tlacna cvrstoca

Tablica 2.84 Posebni zahtjevi za usporivace vezivanja/superplastifikatore (za istu konzistenci.iu) ; ;

Svojstvo

t

Tlac na cvrstoca

Referencij ski mort/beton prema HRN EN 480-1

Metoda ispitivanja

Zahtjev

ref. beton I

HRN EN 12390-3

28. dan: ispitna mjeiiavina 2: 100 % od kontrolne mj eiiavine

...".

Vrij e me vez ivanja

Referencijski mort/beton prema HRNEN 480-1

ref. beton I

.-

Metoda ispitivanja

HRN EN 12390-3

--

Vrije me vezivanja

j

Sma njenj t: .- vode

mo rt

ref. beton I

I

'"''

j

Sad rzaj zraka II svjeiem be to nu

ref. beton I

HRNEN 480-2

slijega nje prema HRN EN 12350-2 iii ispitna mj esavina 2: 5 % 1I uspo redbi rasprosti ranje s kontrolnom mjeiiavinom prema HRN EN 12350-5

HRN EN 12350-7

ispitna mjesav in a :s 2 % voilimena iznad vrijed nosti kontrolne mj esavine (osim ako proizvodac nije objavio dr ukcije )

Smanjenje vode

Sadrzaj zraka u svjeiem bc to nu

- pocetak veziva nja: ispitna mjesav in a 2: od kontrolne mjesavine + 90 min

HRNEN 480-2

ref. beton I

sIijeganje prema HRN EN 12350-2 iii rasprostira nje prema HRN EN 12350-5

ispitna mjesavina 2: 12 % u usporedbi s ko ntrolno m mjesavinom

HRN EN 12350-7

ispitna mjesavina :s 2 % volumena iznad vrij ednosti kontrolne mj esavine (osim ako proizvodac nij c objavio drukcije)

ref. beton I

- kraj vezivanja: isp itna mjesav ina:s od kont rolne mjesavine + 360 min

Referencijski mort/beton prema HRN EN 480-1

Metoda ispitivanja

Zahtjev

7A1d rzava nje konzistencije

ref. be ton IV

slijega nje pre ma HRN E N 12350-2 iii rasprostira nje prema HRN EN 12350-5

60 min poslij e dodava nja , konziste ncija ispitne mjesavine ne smije biti manja od vrijednosti konzistencije kontrolne mj eSavin e

Tlacna cv rstoca

ref. beton IV

HRN EN 12390-3

28. d an: ispitna mjesav ina 2: 90 % od kontrolne mj eS avine

HRN EN 12350-7

ispitna mj eiiavina :S 2 % volumena iznad vrij ednosti kontrolne mjesavine (osi m ako proizvodac nije obj av io drukcije)

Svojstvo

SadrZaj zraka II svjeiem hc to nu

'''" IRO

28. dan: ispitna mjesavina > 11 5 % od ko ntrb lne mjesavine

Tablica 2.85 Posebni zahtjevi za usporivace vezivanja/superplastifikatore (za isti vic omjer)

.-. {]sporivac vezivanja/superplastilikator Posebni zahtjevi za usporivace vezivanja/superplastifikatore - dodatke koji primarno utjecu na znacaj no smanjenje vode, a sekundarno na usporavanje vczivanj a, bez .-~ utjecaja na promjenu konzistencije, prikaza ni su u tablici 2.84, a za isti vic omjcr u tu blici 2.85.

7. dan: ispitna mjesavi na 2: 100 % od ko ntrolne mjesav ine

mort

-

poceta k vezivanj a: ispitna mj esav ina 2: od kontrolne mjesav ine + 90 min - kraj vezivanja: ispitna mjesavina :S od kontrolne mjesavine + 360 min

Zahtjev

rd. beton I

181

Ubrzivac vezivanja/plastifikator

tihn:ivac vezivanja mlaznog betona

Posebni zahtjevi za ubrzivace vezivanja/plastifikatore - dodatke koji primarno utjecu na smanjenje vode, a sekundarno na ubrzavanje vezivanja, prikazani su u tablici 2.86.

U tablici 2.87 su prikazani posebni zahtjevi za ubrzivace vezivanja mlaznog betona i lIbrzivace vezivanja mlaznog betona bez sadrzaja alkalija. Svojstvo tih dodataka je da lItjccU na vrlo brzo vezivanje betona, iznad granice uobicajene za ubrzivace koji se dmlaju obicnom betonu, kako je definirano u HRN EN 934-2, s tim da kod ubrzivaca vc:zivanja mlaznog betona bez sadrzaja alkalija maksimalni sadrZaj alkalija iznosi 1 % na masu dodatka.

Tablica 2.86 Posebni zahtjevi za ubrzivace vezivanja/plastifikatore (za istu konzistenciju)

Svojstvo

Referencijski mort/beton prema HRN EN 480-1

Metoda ispitivanja

ref. beton I

HRN EN 12390-3

Zahtjev

Tablica 2.87 Posebni zahtjevi za ubrzivace vezivanja mlaznog betona i ubrzivace vezivanja mlaznog betona bez sadriaja alkalija

2S. dan:

Tlacna cvrstoca

ispitna mjeSavina ~ 100 % od kontrolne mjesavine - kod 20°C:

Vrijeme pocetka vezivanja

Smanjenje vode

Sadrzaj zraka u svjezem betonu

ispitna mjeiiavina mort

HRNEN 4S0-2

~

ref. beton I

Referenci.iski mort

Metoda ispitivan.ia

Vrijeme vezivanja

HRN EN 4S0-1

HRNEN 4S0-2

30 min

- kod 5°C: ispitna mjesavina 0; 60 % od kontrolne mjesavine

ref. beton I

Svojstvo

slijeganje prema HRN EN 12350-2 iii rasprostiranje prema HRN EN 12350-5

ispitna mjesavina ~ 5 % u usporedbi s kontrolnom mjesavinom

HRN EN 12350-7

ispitna mjesavina 0; 2 % volumena iznad vrijednosti kontrolne mjeSavine (osim ako proizvodac nije objavio drukcije)

Tlacna cvrstoca

HRNEN 4S0-1

HRN EN 196-1

2S. dan: ispitna mjesavina ~ 75 % od kontrolne mjeSavine kod 2S. dana iii ~ 90 % za ubrzivace vezivanja bez sadrzaja alkalija 90. dan: ispitna mjesavina ~ od kontrolne mieSavine kod 2S. dana

Dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona Svojstvo dodatka za kontrolu konzistencije mlaznog betona je zadrzavanje konzistencije u duljem razdoblju. U tablici 2.88 su prikazani posebni zahtjevi za takvu vrstu dodataka. Tablica 2.88 Posebni zahtjevi za dodatke za kontrolu konzistencije mlaznog betona Svojstvo

DODACI MLAZNOM BETONU Dodaci mlaznom betonu su materijali koji se dodaju betonskoj mjesavini prije iii za vrijeme ugradnjc mlaznog betona u kolicini koja nc prelazi 5 % masenog cementa (osim dodatka za ubrzanje vezivanja mlaznog betona, kod kojcga kolicina doziranja ne bi trebala biti veca od 12 %) u svrhu modificiranja svojstava mjeSavine u svjezem i/ili oCvrsnulom stanju.

Referencijski heton

Metoda ispitivanja

slijeganje prema Zadrzavanje konzistem:ije

nHRN EN 934-5 Dodatak B

Tlacna cvrstoca

nHRN EN 934-5 Dodatak B

Dodaci mlaznom betonu definirani u Prilogu E TPBK su sljedeCi:

HRN EN 12350-2 iii rasprostiranje prema HRN EN 12350-5

ubrzivac vezivanja mlaznog betona ubrzivac vezivanja mlaznog betona bez sadrZaja alkalija dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona dodatak za poboljsanje veze slojeva mlaznog betona.

182

Zaht.iev - pocetak vezivanja: 0; 10 min - kraj vezivanja: 0; 60 min (srednja vrijednost 3 ispitivanja)

HRN EN 12390-3

Zahtjev kontrolna mjeSavina pocetno slijeganje: ISO do 230 mm iii pocetno rasprostiranje: 4S0 do 550 mm 6 h poslije dodavanja, konzistencija ispitne mjesavine treba biti ~ SO % ad vrijednosti pocetne konzistencije kontrolne mjesavine 28. dan: t1acna cvrstoca ispitne mjeiiavine ~ t1acnoj cvrstoci kontrolne mjesavine

183

LeteCi pepeo: HRN EN 450-1 LeteCi pepeo za heton - 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 450-1:2005) HRN EN 450-2 LeteCi pepeo za beton - 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 450-2:2005)

Dodatak za poboliSanje veze slojeva mlaznog betona Dodatak za poboljsanje veze slojeva mlaznog betona utjece na poboljsanje prionljivosti izmedu slojeva mlaznog betona i/ili podloge. Posebni zahtjevi su prikazani u tablici 2.89. Tablica 2.89 Posebni zahtjevi za dodatke za poboljsanje veze slojeva mlaznog betona Referencijski beton

Metoda ispitivanja

nHRN EN 934-5 Dodatak C

nHRN EN 934-5 Dodatak C

Svojstvo

Prionljivost

Zahtjev 28. dan: ispitna mjesavina ~ 125 % od kontrolne mjesavine 28. dan:

nHRN EN 934-5 Dodatak C

Tlacna cvrstoca

HRN EN 12390-3

ispitna mjesavina ~ 80 % kontrolne mjesavine

U tablici 2.90 su prikazani posebni zahtjevi za mort za injektiranje prema normi HRN EN 934-4. Tablica 2.90 Posebni zahtjevi za mort za injektiranje Metoda ispitivanja

Fluidnost 30 min. nakon miiesania Tlacna cvrstoca

HRN EN 445:2000

Izdvajanje vode

HRN EN 445:2000

Raspon promjene volumena u 24 h

2.5.3

HRN EN 445:2000

HRN EN 445:2000 Metoda s cilindricnom posudom

Tehnicka svojstva mineralnih dodataka

Tehnicka svojstva mineral nih dodatka betonu moraju zadovoljavati opee i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona prema normama HRN EN 450-1, HRN EN l32631-1, HRN EN 12620, HRN EN 12878, normama na koje te nor me upueuju i na temelju odredbi Priloga E i to ovisno 0 vrsti dodatka betonu.

Zahtjev

2.5.3.1.1 Punila (fileri)

metoda uranjanja $ 80 s iii metoda konusa < 25 s ~ 30 MPa pri starosti od 28 dana $ 2 % od pocetnog volumena nakon 3h -1 % $ S $5 % 0$ S $ 5 %, kada se ispituju dodaci za bubrenje S - promjena volumena

Punilo (filer) je dio agregata koji prolazi kroz sito otvora 0,063 mm, a dodaje se betonu radi postizan.ja odredenih svojstava. Granulometrijski sastav punila ispitan prema normi HRN EN 933-10 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata - 10. dio: Procjena finoce - granulometrijska krivulja punila (zracnim sijanjem) treba zadovoljavati zahtjeve prema normi HRN EN 12620 (tablica 2.91). Tablica 2.91 Granulometrijski sastav punila pl'ema HRN EN 12620 Postotak prolaza mase

Mineralni dodaci

Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti mineralnih dodataka betonu odreduju se, ovisno 0 vrsti dodatka, prema normama: Punila (fileri): HRN EN 12620 Agregati za beton (EN 12620:2002) Pigmenti: HRN EN 12878 Pigmenti za bojenje gradevnih materijala na osnovi cementa i/ili vapna - Specifikacije i metode ispitivanja (EN 12620:1999)

184

Mineralni dodaci betonu oznacavaju se na sljedeCi naCin: leteCi pepeo prema normi HRN EN 450-1 silicijska prasina prema normi nHRN EN l3263-1 punila (fileri) prema normi HRN EN 12620.

2.S.3.1

DODACI MORTU ZA INJEKTIRANJE

Svojstvo

Silicijska prasina: HRN EN l3263-1 Silicijska prasina za beton - 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (prEN l3263-1:2005) HRN EN l3263-2 Silicijska prasina za beton - 1. dio: Vrednovanje sukladnosti (prEN l3263-2:2005).

Otvor sita (mm)

Ukupni raspon za pojedinacne rezultate

Maksimalni raspon koji je objavio proizvodac'

2

100

-

0,125

85-100

10

0,063

70-100

10

, Objavljeni raspon na osnovi zadnjih 20 vrijednosti, 90 % rezultata treba biti unutar tog raspona, ali svi rczultati trcbaju biti unlltar ukllpnog raspona za pojedinacne rezultate.

185

,;.5 ..1.1.2 Pigmenti Pigment je vrsta mineralnog dodatka, uglavnom u obliku sitnih cestica koje su gotovo Ilctopljive u mediju u kojem sc primjenjuju i Cija je svrha obojiti gradevne materijale na osnovi cementa i vapna.

Ulavni sastojci pigmenata obicno pripadaju jednoj od sljedeCih grupa: sinteticki i prirodni oksidi i hidroksidi zeljeza oksidi kroma, titana i mangana slozeni anorganski pigmenti, npr. kombinacije gore navedenih metalnih oksida i hidroksida s oksidima i hidroksidima kobalta, aluminija, nikla i anti mona ultramarinski pigmenti ftalocijanin plavi i zeleni ekmcntarni ugljik mjesavina gore navedenih materijala.

Tablica 2.93 Zahtjevi za pocetno ispitivanje tipa i ispitivanje svake dvije godine nemijesanih pigmenata za upotrebu u konstrukcijskim armiranim elementimal)

Svojstvo pigmenta

Zahtjev

Metoda ispitivanja

Utjecaj na vrijeme vezivanja: Pocetak vezivanja Kraj vezivanja Maksimalna razlika izmedu vremena pocetka vezivanja mjesavine s pigmentom i bez njega

Min60 min Max 720 min

HRNEN 196-3

60 min

Osnovnu prikladnost za uporabu pigmenta proizvodac dokazuje pocetnim ispitivanjem tipa koje je proveo ovlasteni laboratorij. Ispitivanje pigmenata provodi se u obliku u kojem se oni pojavljuju na trzistu (prah, granulat iii vodeni pripravak). Zahtjevi kod po6etnog ispitivanja tipa nemijdanih pigmenata prikazani su u tablici 2.92.

Utjecaj na 28-dnevnu tlacnu cvrstoeu morta, izrazen kao % gubitka cvrstoee, na mjesavini bez pigmenta

Najvise 8 %

Potvrdivanje sukladnosti pigmenata sa zahtjevima norme HRN EN 12878 provodi 5e na temelju izvjestaja 0 ispitivanju ovlastenog laboratorija.

Tvar topljiva u vodi 2) J) (metoda vruee ekstrakcije)

Najvise 0,5 %

EN ISO 787-3

Sadriaj halogena topljivih u vodi i drugih aniona istalozenih od Ag+ 4)

Najvise 0,10 %

EN ISO 787-13

Ukupni sadriaj klora, odreden kao klorid 5)

Najvise 0,10 %

ISO 1158

Osnovni sastojci (sarno pocetno ispitivanje tipa)

Odredivanje prema odgovarajueoj normi za pigmente (HRN EN 12878, Dodatak B). Ako ne postoji norma, upotrijebiti suvremene analiticke postupke.

Zahtijevano je dodatno ispitivanje istovjetno ispitivanju tipa svakih dvije godine, a provodi ga ovlasteni laboratorij. Tablica 2.92 Zahtjevi za pocetno i dvogodisnje ispitivanje nemijesanih pigmenata za upotrebu u nekonstrukcijskim nearminmim elementima na osnovi cementa i/ili vapnal) Metoda ispitivan.ia Svo.istvo pigmenta Zahtiev Utjecaj na vrijeme vezivanja: Pocetak vezivanja

Max 720 min

Kraj vezivanja Maksimalna razlika izmedu vremena pocetka vezivanja mjesavine s pigmentom i bez njega Utjecaj na 28-dnevnu tlacnu cvrstoeu morta, izrazen kao % gubitka evrstoee, na mjcSuvini bez pigmenta Tvar topljiva u vodi

Min60 min

2)

HRN EN 196-3

60 min

Najvise 10 %

HRN EN 196-1

Najvise 5 %

EN ISO 787-3

1)

Ako se pigment rabi za prednapeti beton, treba dokazati da neee stetno djelovati na celik.

2)

Za mijesane pigmente sukladnost sa zahtjevima odreduje se iz podataka za sastavne dijelovc nemijesanih pigmenata.

3)

Ako pigment nije u praskastom obliku, sadriaj tvari topljive u vodi maze biti najvise do 4 % sadriaja cvrste tvari pripravka.

4)

Ako se rabe mijesani pigmenti iii granulati iii vodeni pripravci u kolicini vecoj od 5 % cementa, ukupni sadrzaj halogena i aniona istalozenih od Ag+ koji se dodaju u beton ne smije prijeci 0,005 % cementa.

5)

Ako pocetno ispitivanje ne pokazuje znacajnu razliku izmedu ukupnog sadriaja klora i sadrzaja halogena topljivih u vodi, sarno sadriaj halogena treba provesti dvogodisnje.

(metoda vruee ekstrakcije) Osnovni sastojci (sarno pocetno ispitivanje tipa)

Odredivanje prema odgovarajueoj normi za pigment (HRN EN 12878, Dodatak B). Ako ne postoji norma, upotrijebiti suvremene analiticke postupke.

1) Ukljucujuei beton za ceste bez armature. /) Za mijesane pigmente sukladnost se odreduje iz podataka za sastojke nemijesanih pigmenata.

186

HRNEN 196-1

187

Tablica 2.94 Zahtjevi za pigmente isporucene za upotrebu u nekonstrukcijskim nearmiranim elementima na osnovi cementa i/ili vapna ll Svojstvo pigmenta Tvar topljiva u vodi

Zahtjev

Metoda ispitivanja

Najvise 5 %

EN ISO 787-3

2)

(metoda vruce ekstrakcije) HRN EN 12878, (100 ± 5) %

Relativna cvrstoca boje po normi

tocke 8.2. 8.3 iii 8.4

Ukljucujuci beton za ceste bez armature.

I)

Za mijesane pigmente, sukladnost sa zahtjevima odreduje se iz podataka za sastavne dijelove nemijesanih pigmenata.

2)

Tablica 2.95 Zahtjevi za pigmente isporucene za upotrebu u konstrukcijskom armiranom betonu ll Svojstvo pigmenta

Zahtjev

Metoda ispitivanja

Tvar topljiva u vodi 2)3) (metoda vruce ekstrakcije)

Najvise 0,5 %

EN ISO 787-3

Sadrzaj halogena topljivih u vodi i drugih aniona istalozenih od Ag+ 4)

Najvise 0,10 %

EN ISO 787-13

Ukupni sadrzaj klora, odreden kao klorid 5)

Najvise 0,10 %

Rclativna cvrstoca boje po normi

(100±5)%

188

provjera sljedeCih svojstava

2.5.3.1.3 LeteCi pepeo LeteCi pepeo je fini prah koji se uglavnom sastoji od cestica sfericnog oblika, dobivenih izgaranjem ugljene prasine, uz eventualno sporedne matcrijale za izgaranje. LeteCi pepeo ima pucolanska svojstva i preteino se sastoji od reaktivnog silicijevog oksida, Sial i aluminijevog oksida, A1 20 3, sa sadrzajem reaktivnog Sial najmanje 25 masenih %, kako je definirano i opisano u normi HRN EN 197-1. U slucaju kada se leteCi pepeo dobiva pomocu sporednih materijala za izgaranje, tada maseni postotak suhog ugljena mora iznositi najmanje 80 %. U tablici 2.96 prikazani su kemijski zahtjevi za leteci pepeo. Kemijski sastav se izrazava kao maseni udio suhoga leteceg pepela (uzorak osusen na 105±5 °C do konstantne mase). Kod ispitivanja prema mctodama opisanim u HRN EN 196-2 potrcbno je uvesti promjene definirane u tocki 6.2.1 nor me HRN EN 450-1.

Svojstvo ISO 1158 HRN EN 12878, tocke 8.2, 8.3 iii 8.4

Ako se pigment rabi za prcdnapcti beton, treba dokazati da nece stetno djelovati na celik. 2) Za mijesane pigmente sukladnost se odreduje iz podataka za sastojke nemijeSanih pigmenata. .1) Ako pigment nije u praskastom obliku, sadrzaj tvari topljive u vodi moze biti najvise do 4 % sadrzaja cvrste tvari pripravka.

5)

zahtijevati

Tablica 2.96 Kemijski zahtjevi za leteCi pepeo

I)

4)

i

Prema potrebi, dodatno se moze (HRN EN 12878): ostatak na situ otvora 90 ~lm pH vrijednost prisutnost alkalija otpornost na atmosferilije termicka stabilnost usporedba boje.

Ako se rabe mijesani pigmenti iii granulati iii vodeni pripravci u kolicini vecoj od 5 % cementa, ukupni sadrzaj halogena i aniona istalozenih od Ag+ koji se dodaju u beton ne smije prijeci 0,005 % cementa. Ako pocetno ispitivanje tipa ne pokazuje znacajnu razliku izmedu ukupnog sadrzaja klora i sadriaja halogena topljivih u vodi, svake dvije godine treba provesti sarno ispitivanje sadrzaja halogena topljivih u vodi.

Zahtjev (% mase)

Gubitak zarenjem (uz vrijeme zarenja 1 h)

Razred A - najvise 3,0 Razred B - 2,0 - 7,0 Razred C - 4,0 - 9,0

Sadrzaj klorida (izrazen kao CI) Sadrzaj sumpornog anhidrida, SO Sadrzaj slobodnoga kalcijevog oksida Sadriaj reaktivnoga kalcijevog oks ida Sadriaj reaktivnoga silicijevog dioksida (SiO,) Ukupni sadrzaj SiO" AI 20 i Fe OJ Ukupni sadrzaj alkalija Sadrzai magnczijcvog oksida, MgO

Najvise 0,10 % Najvise 3,0 % Najvise 2,5 % I) Najvisc 10 % 2) Najmanje 25 % 3) Najmanjc 70 % Najvisc 5,0 % Najvise 4,0 0/1:, 4)

Sadrzaj topljivog fosfata, PP5

Najvisc 100 mglkg 5)

Metoda ispitivanja HRN EN 196-2 HRN EN 196-21 HRN EN 196-2 HRN EN 451-1 HRN EN 197-1 HRN EN 197-1 HRN EN 196-2 HRN EN 196-21 HRN EN 196-2 HRN EN 450-1, Dodatak C

Ako je sadrzaj slobodnoga kalcijevog oks ida veci od 1,0 % rnase, tada leteci pepeo treba ispitati u skladu sa zahtjevima za postojanost (HRN EN 196-3). 2) Ako ukupni sadriaj kalcijevog oksida nije veci od 10,0 % rnase, smatra se da je zahtjev zadovoljcn . .1) 4) 5) Ako je IcteCi pepeo dobiven sarno izgaranjem ugljcne prasine, smatra se da je zahtjev zadovoljcn. I)

189

Fizikalni zahtjevi za leteCi pepeo prikazani su u tablici 2.97.

Tablica 2.99 Fizikalni zahtjevi za silicijsku prasinu

Tablica 2.97 Fizikalni zahtjevi za leled pepeo Svojstvo

Zahtjev Razred N - najvise 40 masenog % Razred S - najvise 12 masenog %

HRN EN 451-2

Indeks aktivnosti

28. i 90. dan - 75 %, odnosno 85 %

priprema uzoraka prema HRN EN 196-1

Postojanost

Najvise 10 mm

HRN EN 196-3

3

Pocetak vezivanja Potreba za vodom

Zahtjev

Specificna plostina

35,0 m2jg

Metoda ispitivanja

Finoca

Gustoca cestica

Svojstvo

Ne manje od 15,0 m 2jg i ne vise od

Sadrzaj suhe tvari ne smije odstupati vise od ±2 masenog % odredene susenjem najmanje 5 g reprezentativnog uzorka do konstantne mase.

HRNEN 196-6

Indeks aktivnosti

28. dan - najmanje 100 %

dulje od vremena uzorka bez leteceg

HRN EN 196-3

I)

- najvise 95 % od cementom

HRN EN 450-1, Dodatak B

vrijednosti koju je

I)

Ako je sadrZaj slobodnoga kalcijevog oksida manji od 1,0 % rnase, smatra se da je zahtjev zadovoljen.

2)

Ako je leteCi pepeo dobiven sarno izgaranjem ugljene prasine, smatra se da je zahtjev zadovoljen.

U normi HRN EN 450-1 propisani su i ostali zahtjevi za leteCi pepeo, a odnose sc na trajnost i oslobadanje opasnih tvari i radioaktivno zracenje. U tom smislu leteCi pepeo ne smije saddavati sastojke koji bi oslobadanjem iz betona ugrozavali zdravlje, higijenu i okolis. Takoder, smatra se da leteCi pepeo zadovoljava zahtjeve trajnosti ako su ispunjeni kemijski i fizikalni zahtjevi prikazani u tablicama 2.96 i 2.97. 2.5.3.1.4 Silicijska prasina

I)

2.5.4

Potvrdivanje sukladnosti dodataka betonu

2.5.4.1

Kemijski dodaci

Potvrdivanje sukladnosti kemijskog dodatka betonu provodi se u skladu s odredbama Dodataka ZA norma HRN EN 934-2 (tablica 2.104), nHRN EN 934-5 i HRN EN 934-6, odredbama Priloga E i posebnog propisa. Potvrdivanje sukladnosti dodatka mortu za injektiranje natega provodi se u skladu s postupkom i kriterijima odredenim normama HRN EN 934-6 i HRN EN 934-4 ' odredhama Priloga Ei posehnog propisa. Tablica 2.100 Sustav potvrdivanja sukIadnosti kemijskih dodataka betonu Proizvod

Namjena

Sustav potvrdivanja sukIadnosti

kemijski dodaci

beton

2+

Tablica 2.98 Kemijski zahtjevi za silicijsku prasinu Svojstvo Sadrzaj siiicijevog dioksida (SiO,) Sadrzaj eiementarnog silicija Sadrzaj siobodnoga kalcijevog oksida, siobodni CaO Sadrzaj suifata, izraien kao SO, Ukupni sadriaj aikaiija Sadrzaj kiorida (izrazen kao Cn Gubitak iarenjem (uz vrijeme zarenja 1 h)

Zahtjev masenog % Najmanje 85 % Najvise 0,4 % Najvise 1,0 % Najvise 2,0 % Treba biti objavijeno Najvise 0,3 % I) Najvise 4,0 %

Metoda ispitivanja HRN EN 196-2 ISO 9286 HRN EN 451-1 HRN EN i96-2 HRN EN 196-21 HRN EN 196-21 HRN EN 196-2

priprema uzoraka prema HRN EN 196-1

Indeks aktivnosti odredujc se kao omjer (u postotku) tiacne cvrstoce normiranih uzoraka morta pripremijenih s 90 % cementa i 10 % siiicijske prasine na masu ukupnog veziva, i tiacne cvrstoc~ normiranih uzoraka morta, pripremijenih sarno s cementom i ispitanih pri istoj starosti. Mort sa siiicijskom prasinom treba izraditi sa superpiastifikatorom, kako bi se postigia ista konzistencija.

Silicijska prasina sastoji se od vrlo finih cestica nastalih kao nusproizvod pri proizvodnji silicijskih i ferosilicijskih legura. U tablici 2.98 prikazani su kemijski zahtjevi, au tablici 2.99 fizikalni zahtjevi za silicijsku prasinu.

I)

ISO 9277

Sadriaj suhe tvari u mulju

I)

± 200 kglm od objavio proizvodac Najvise 120 mm pocetka vezivanja pepela 2) Sarno za razred S ispitivanja sa samim

Metoda ispitivanja

2.5.4.2

Mineralni dodaci

Potvrdivanje sukladnosti mineralnih dodataka betonu provodi se u skladu s odredbama Dodataka ZA norma HRN EN 450-1 i nHRN EN 13263-2 (tablica 2.101), odredbama Priloga E i posebnog propisa.

Ako je sadrZaj Ci' iznad 1,0 masenog %, gornju granicu treba objaviti proizvodac.

190

191

Tablica 2.102 Kontrola kemijskih i mineralnih dodataka prema normi HRN EN 206-1

Tablica 2.101 Sustav potvrdivanja sukladnosti mineralnih dodataka betonu Proizvod

Pigmenti

I

Leteci pepeo

Silicijska prasina

Nadzor/ispitivanje

Svrha

Minimalna ucestalost

Kontrola otpremnice i razine u posudi' prije prainjena

Provjera je Ii isporuka prema narudzbi i je Ii ispravno oznacena

Svaka isporuka

1+

Ispitivanje radi identifikacije prema HRNEN934-2

Radi usporedbe s podacima proizvodaca

U slucaju sumnje

1+

Kontrola otpremnice prije isporuke

Provjera je Ii isporuka prema narudibi i iz pravog izvora

Svaka isporuka

Ispitivanje gubitka iarenjem leteceg pepela

Odredivanje promjena sadrzaja ugljika koje mogu utjecati na aerirani beton

Svaka isporuka namijenjena aeriranom betonu kada tu informaciju nije dao dobavljac

Kontrola otpremnice prije isporuke

Provjera je Ii isporuka prema narudzbi i iz pravog izvora

Svaka isporuka

Ispitivanje gustoce

Provjera ujednacenosti

Svaka isporuka i periodicno tijekom proizvodnje betona

Sustav potvrdivan.ia sukladnosti

Materijal

Gradevni materijali na osnovi cementa i vapna

2+

Kemijski dodaci

Beton, mort, mort za zalijevanje Beton, mort, mort za zalijevanje i druge mjesavine za konstrukcije i proizvodnju konstrukcijskih elemenata

Namjena

Mineralni dodaci u prahu

2.5.5

Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betona mortu za injektiranje prije injektiranja

dodatka

Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvornici hetona), u betonari pogona za proizvodnju predgotovljenih hetonskih proizvoda i u betonari na gradilistu prema normi HRN EN 206-1 (tablica 2.102). Preporucuje se uzimanje uzoraka i odlaganje za svaku isporuku. Kontrola dodatka mortu za injektiranje natega prije injektiranja provodi se u pogonu za proizvodnju predgotovljenih betonskih proizvoda i na gradilistu radi identifikacije ispitivanjem opCih svojstava prema normi HRN EN 934-4. Kontrola dodatka betonu, odnosno mortu za injektiranje natega provodi se odgovarajucom primjenom: nizova normi HRN EN 480, HRN EN 12350, HRN EN 12390 i normama ISO 758, ISO 4316, ISO 1158, HRN EN 1542 (za kemijske dodatke betonu) nizova normi HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367, HRN EN 196, HRN EN 451 i normama ISO 9277, ISO 9286, ISO 10694, EN ISO 11885, HRN EN 1015-3 i HRN EN 12878 (za mineralne dodatke betonu) normi HRN EN 480-6, HRN EN 480-8, HRN EN 480-10, HRN EN 445, ISO 758, ISO 4316 i ISO 1158 (za dodatke mortu za injektiranje natega).

Mineralni dodaci u suspenziji

'Otpremnici treba biti prilozena izjava 0 sukladnosti iii certifikat 0 sukladnosti prema odgovarajucoj normi iii propisanim uvjetima.

2.6

VODA

2.6.1

Voda za izradu betona

Kvaliteta vode s kojom se priprema beton iii mort za injektiranje bitna je za njihova svojstva u oevrsnulom stanju. Za izradu betona upotrebljava se iskljuCivo voda koja zadovoljava zahtjeve norme HRN EN 1008. Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvrdivanje prikladnosti vode za pripremu betona i morta za injektiranje. Voda koja nije pitka moze takoder biti prikladna za pripremu betona, ali to ispitivanjima treba dokazati. Takve vode su povratne vode iz procesa industrije betona, voda iz podzemnih izvora, prirodna povrsinska voda i industrijska otpadna voda, te morska i bocata voda. Voda iz kanalizacije nije prikladna za uporabu u betonu.

192

193

I'O\tojc otlrcdene tvari koje mogu biti otopljene, lebdjeti iii plivati u vodi te mogu ~tctl\O utjecati na svojstva betona. U vodi za pripremu betona najeesce se pojavljuju

sljcdece stetne tvari: sulfati, spojevi klora, anorganske i organske soli i organske tvari. Ove stetne tvari mogu nepovoljno utjecati na vezivanje i evrstocu betona, mogu uzrokovati iscvjetavanje na povrsini betona, ueiniti beton volumenski nepostojanim i stetno djelovati na njegovu trajnost. Morska voda sadrzi oko 3,5 % soli, od eega je najvise NaCI, zatim magnezijeva klorida i magnezijeva sulfata. Priprema betona s morskom vodom ubrzava vrijeme vezivanja, uzrokuje koroziju armature i izlueivanje soli na povrsini, djeluje na raniji prirast cvrstoce, smanjuje konaene vrijednosti evrstoce te cini bet on higroskopnim. Morska i boeata voda nisu prikladne za pripremu betona za armirane i prednapete bctonske konstrukcije te nearmirane betonske konstrukcijc s llgradenim metalnim dijelovima, a ni za pripremu morta za injektiranje natega.

2.6.2

Voda za njegu betona

Voda za njegu betona treba ispunjavati iste zahtjeve kao i voda za priprel11u betona. Ukoliko voda za njegu betona sadrzi organske neeistoce iii zeljezne okside iii ako se u veCim kolicinama polagano slijeva preko povrsine betona, mogu ostati estetski ruzni tragovi. Preintenzivno polijevanje vodom, narocito ako voda saddi slobodni CO 2 iii je vrlo l11ekana, moze izazvati povrsinska osteccnja mladog betona. Njega arl11iranog betona morskom vodom je nedopustiva radi korozije armature.

2.6.3

Kontrola i potvrdivanje prikladnosti

Tehnieka svojstva i drugi zahtjevi za vodu za pripremu betona, naein i uccstalost ispitivanja te potvrdivanje prikladnosti vode za priprcmu betona provodi se prema normi HRN EN 1008 Voda za pripremu betona - Spccifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrdivanje prikladnosti vode, ukljucujuCi VOdll za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona kao vode za priprcmu betona i prel11a Prilogu F TPBK. Norma HRN EN 1008 odrcduje zahtjevc za sadrzaj i graniene kolicinc stetnih tvari te zahtjeve za utjecaje stetnih tvari na svojstva betona i morta, tehnieke uvjete i potrebna ispitivanja za ocjenu prikladnosti vode za proizvodnju betona za razlieite tipovc vode i to: pitka voda otpadna voda iz industrije betona voda iz podzemnih izvora povrsinska i otpadna voda iz drugih industrija morska i boeata voda te voda iz kanalizacije.

194

I'rcl11a normi HRN EN 1008 i Prilogll F TPBK pitka se voda moze bez prethodnih ispitivanja upotrijebiti za pripremll betona iii mort a, a voda iz kanalizacije sc ne smije 1I0pCC upotrebljavati. Morska i boeata voda mogu se rabiti sarno za nearmirani bcton i hcton bez umetnutih metalnih dijelova. Za sve os tale vrste vode treba ispitivanjima Jlotvrditi prikladnost za pripremu bctona iii morta. I'rcma normi HRN EN 1008 zahtjevi za vodu za pripremu betona odnose se na: prethodnu ocjcnu kvalitetc vode kemijski sastav i utjecaj vode na vezivanje i cvrstocll betnna iii morta. Kod prethodnc ocjcne kvalitete vodc u oilL-ir se uzimaju prislltnost ulja deterdzcnata, boja, otopljcnih tvari, mirisa, kisclina i gnojiva.

masti,

Za kemijska svojstva vode navode se granicne kolieine pojedinih stctnih tvari eiji udio treba odrediti. Udio klorida u vodi za pripremu betona clan je u ovisnosti 0 vrsti betona za koji se ona llpotrebljava (za prednapeti bet on iii mort za injektiranjc, za armirani iii nearmirani beton iii za heton s umetnutim mctalnil11 dijclovima). Upotrebljivost voclc za pripremu bctona provjerava se i lIsporednim ispitivanjem vremena vezivanja i tlacne cvrstocc na uZOfcil11a pripremljenim s clestiliranom iii deioniziranom vodom i voelom koja se zcli upotrcbljavati. Pritom, cia bi se voda l110gla llpotrebljavati za priprcmu betona. razlikc vremena pocetka vezivanja izmedu tih mjesavina ne smiju biti vece od 25 'If) uz uvjet da vrijeme pocetka vezivanja nije manje od 1 sat. Vrel11ena kraja vezivanja ne smijtt se razlikovati za visc oel 25 % i ne smiju prelaziti 12 sati. Srcdnjc vrijcdnosti tlaenih cvrstoca na 3 uzorka morta iii bctona nakon 7 dana ne smiju sc razlikovati vise od 10 (X). U doelatku A norme HRN EN 1008 dani su i dodatni zahtjevi i nacin ispitiv
195

)..7

PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI

2.7.2

2.7.1

Opcenito

Tchnicka svojstva predgotovljenih betonskih elemenata moraju ispunjavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju primjenu u gradevini i moraju biti specificirana prema odgovarajueoj tehnickoj specifikaciji, odnosno prema normi HRN EN 13369 i prema odredbama TPBK, Prilog G.

Pn.:dgotovljeni betonski element je element od betona odnosno od betona i armature izraden iii proizveden na mjestu razliCitom od konacnog mjesta u gradevini, na gradilistu iii u pogonu za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata (tvornica predgotovljenih betonskih proizvoda). Prednosti gradnje predgotovljenim betonskim elementima u odnosu na monolitne oCituju se u skraeenom vremenu gradnje, ustedi na izradi skele i opiate, proizvodnji elemenata u zatvorenom prostoru gdje nema utjecaja atmosferskih djelovanja (naj cesCi slueaj) te veeoj kvaliteti i trajnosti proizvedenih elemenata kao posljedice industrijskog nacina proizvodnje u kontroliranim uvjetima. Glavni nedostaci predgotovljenih betonskih elemenata jesu poveeanje troskova zbog skladistenja elemenata, njihovog transporta do gradilista i montaze. Isto tako, za pocetak proizvodnje nekog predgotovljenog betonskog elementa potrebne su veee pocetne investicije u opremu za proizvodnju.

Zahtjevi prema normi HRN EN 13369

Norma HRN EN 13369 Opea pravila za predgotovljene betonske elemente propisuje opee zahtjeve za predgotovljene betonske elemente. Ukoliko za pojedini predgotovljeni betonski element (za sad a je to slucaj za betonske, armiranobetonske i prednapete tlacne cijevi, ploce sa supljinama, betonske blokove i ploce za poploCivanje, betonske rubnjake, betonske cijevi i oblikovne komade, stajskc podnice, pilote za temeljenje, elemente za ograde, stupove, namjeiitaj za ulice i vrtove, rcbras te stropne elemente, linijske konstrukcijske elemente, posebne krovne elemcntc, tcraea plocice za unutrasnju i vanjsku uporabu) postoji hrvatska norma koja sc odnosi iskljucivo na taj predgotovljeni 'betonski element, tada ona ima prednost u odnosu na opeu normu HRN EN 13369.

Predgotovljeni betonski elementi izraduju se za: konstrukcijsku uporabu (elementi djelomicno predgotovljene konstrukcije, elementi predgotovljene betonske konstrukcije iii zasebna gradevina) nekonstrukcijsku uporabu (npr. rubnjak, cijev za dovod i odvod tekuCina, kanal, oplocnik, poklopac, okno i slieno).

Norma HRN EN 13369 postavlj~ zahtjeve u pogledu: sastavnih materijala predgotovljenoga betonskog elementa proizvodnje predgotovljenih elemenata i

Odredbe Priloga G TPBK, koji se odnosi na predgotovljene betonske elemente, ne primjenjuju se za elemente izradene od porastoga betona, laganog betona, teskoga betona i betona s vlaknima, niti za predgotovljene elemente od betona namijenjene za zid.anje (betonski zidni elementi).

Svojstva komponenti betona, celika za armiranje, celika za prednapinjanjc i spojnih sredstava koja se rabe kod predgotovljenih betonskih elemenata trebaju zadovoljiti zahtjeve koji su specificirani za tu vrstu gradevnih proizvod a prema TPBK i odgovarajuCim hrvatskim normama.

Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivos ti predgotovljenoga betonskog element a izradenog prema projektu betonske konstrukcije odreduje se, odnosno provodi se u skladu stirn projektom. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti predgotovljenoga betonskog elementa proizvedenog prema tehnickoj specifikaciji (normi iii tehnickom dopustenju) odreduje se, odnosno provodi se prema toj specifikaciji.

Zahtjevi pri proizvodnji predgotovljenih betonskih elemenata odnose sc na:

Predgotovljeni betonski elementi projektiraju se u skladu s odredbama TPBK. U projektu predgotovljenih betonskih elemenata moraju se dokazati tehnicka svojstva i ponasanje za sve faze predvidenog vijeka uporabe elementa; tj. za fazu izrade, dizanja iz kalupa, prijenosa, odlaganja na odlagalistu, prijevoza do gradilista, ugradnju, uporabu, odrzavanje i razgradnju. Predgotovljeni betonski element koji je izraden prema projektu betonske konstrukcije oznacava se, na otpremnici i na oznaci prema tom projektu. Predgotovljeni betonski proizvod, proizveden prema tehnickoj specifikaciji, oznacava se na otpremnici i na oznaci prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadrZavati upuCivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.

1%

svojstava proizvedenih predgotovljenih betonskih elemenata.

proizvodnju betona svojstva betona u oevrsnulom stanju i armaturu. Beton u predgotovljeni betonski element treba ugraditi tako da sc osigura dobra zbijenost betona. Njegu betona nakon ugradnje, s ciljem sprecavanje isusivanja betona treba obvezno provoditi, i to na tri osnovna nacina: bez dodatka vode (cuvanje u prostoru relativne vlaznosti iznad 75 %, pokrivanje povrsine betona iii drzanje u kalupu) odrzavanje vlaznosti betona dodatkom vode (prekrivanje povrsine betona materijalima koji zadrZavaju vlagu, stalnim vlazenjem i polijevanjem povrsine betona) primjenom sredstava za njegu (prethodno treba biti dokazano da sredstva za njegu ne utj ecu stetno na konacnu evrstoeu bctona).

197

Njegu Ilc(PII:t lreha provoditi sve do L10stizanja minimalnog razreda tlacne l:vrstoce iIi d(l d()~t iz:t nj;1 llurectenog postotka tlacne C'VrstoCe nakon 28 dana, koja se odreduje na lIl(lrkli njegovanom nn iLientican nacin kao i predgotovljeni betonski element. !'vI illililaini razredi tlacne evrstoce betona (wise 0 razredu izlozenosti okolisu i prikal.:tlli su u tablici 2.103. Tahlica 2.103 Minimalne vri,jedIJosti tiacne cvrstoce betona na krajn procesa njege u ovisnosti o l'aZI'edu izlozenosti okolisu u kojem ce se predgotovljeni betonski element nalaziti

---

Razred izlozenosti okoliSu prema normi HRN EN 206-1: 2002

'flacna cVl's lot'a II odnoslI na vrijednost nakon 28 dmm (%)

XO

\ linimalni razred tlacne evrstoce za armirane predgotovljene betonske elemente iznosi a za prednapete predgotovljene betonske elemente je C30/37.

( ~ ()!25 ,

1'1 i1ikom prednapinjanja predgotovljenih betonskih elemenata maksimalna sila I'I1.' Liliapinjanja neposredno nakon uklanjanja pre se i unosenja sile ne smije pl'
Razred tlacne cvrstoce (N / mm2)

12/15

XCI

XC2, XD2 XC3

40

16/20

XF1

Okolis u kojem se nalazi predgotovljeni betonski element

Maksimalna srednja vrijednost temperature unutar beton~, '[.

Suha iii umjereno vlazna

1'::; 85°C

Vlazna iii izmjenicno vlazna

T::;65 °C

K:lda je 70 °C < l' < 85 °C, potrebno je prethodnim ispitivanjima dokazati da se postizc J;lIltijcvana cvrstoca nakan 90 dana starosti betona. "~,,

Ostali razredi izloze nosti okalisu

611

25/30

Kod proizvodnje predgotovljenih betonskih elemenata cesto je potrebno ubrzati proces hidratacije cementa i ocvrscivanja betona s ciljem sto brzeg oslobadanja kalupa za novi cikIus betonirania. Jedan od cesto upotrijebljenih postupaka jest zagrijavanje betona pomocu zasic.:ene vodene pare. Prethodnim ispitivanjima potrebno je dokazati da se primjenom ovog postupka ubrzanog oevrsCivanja be tona postizu zeljene vrijeLinosti evrstoca u oC'Vrsnulom stanju. Da bi se uslijed zagrijavanja be tona izbjegla pojava mikropukotina i L1rugih L1efekata koji stetno mogu djelovati na trajnost predgotovljenih betonskih elemenata, potrebno je osigurati sljedec.:e: postupno zagrijavanje (predgrijavanje) bda srednja vrijednost maksimalne temperature zagrijavanja prelazi 40 °C razlika temperatura u susjednim predgo tovljenim betonskim e lementima prilikom predgrijavanja i hladenja ne smije biti visa od 20 °C ukoliko srednja vrijednost maksimalne temperature zagrij ava nj a prelazi 40°C. NaCin i traj anje postupka zagrijavanja bctona s ciljem njegova ubrzanog oevrsCivanja trebaju biti dokumentirani. U tablici 2.104 prikazane su srednje vrijednosti maksimalne temperature zagrijavanja betona u ovisnosti 0 okolisu u kojem ce se predgotovljeni betonski element nalaziti. Dopusteno je zagrijavanje predgotovljenih betonskih elemenata i na te mperature vece od navedenih, ako.ie dokazano da trajnost hctona u okolisu gdje c.:e se predgotovljeni element nalaziti nije upitna.

IClzlika izmedu zahtijevane i postignute sile prednapinjanja kod predgotovljenih hC lonskih elemenata treba biti u granicama koje su definirane kao razredi A i B. I'rc illa razredu A definirano je tzv. uobicajeno dopusteno odstupanje, bua J'ojeLiinacna sila prednapinjanja smije biti u granicama od ±7 % od projektom I'redvidene, a odstupanje ukupne sile prednapinjanja smije biti u granicama od ±5 ')'f, . I'rema razredu B dani su strozi uvjeti s manjim dopustenim odstupanjem. U tom ra/ redu odstupanje pojedinacne sile prednapinjanja moze biti u granicama od ±4 'Yo . \ 1illimalna tlacna evrstoca betona predgotovljenoga betonskog elementa u trenutku prcdnapinjanja ne smije biti manja od 25 MPa. h lrtjevi na proizvedene predgotovljene betonske clemente odnose se n'1: geometrijska svojstva povrsinski izgled mehanicku otpornost otpornost na pozar akusticka svojstva toplinska svojstva trajnost i druge zahtjeve. I )opusteno odstupanje izmjera (dimenzija) poprecnoga presjeka predgotovljenoga he tonskog elementa te polozaja nenapete napete armature unutar poprecnog presjeka d; lIli su u tablici 2.105. Za vrijednosti koje se nalaze izmedu onih u tablici 2.105, po trehno je napraviti linearnu interpolaciju . Navedene vrijednosti podlozne su i prollljcni ako norme za pojedini predgotovljeni betonski element zahtijevaju drukcije. I .a odstupanje polozaja nenapete iIi napete armature unutar poprecnog presjeka I'n:dgotovljenog elementa uzima se srednja vrijednost na udaljenosti od 1 m.

199

Mdlanii:ka otpornost predgotovljenih betonskih elemenata dokazuje se proracunom, prorai:unom poddanim eksperimentalnim ispitivanjima na modelima u pravoj veliCini (prototipovma) iii iskljuCivo eksperimentalnim ispitivanjima na modelima u pravoj wlii:ini. Eksperimentalna ispitivanja na modelima u pravoj veliCini s ciljem dokazivanja mehanicke otpornosti dopustena su ako postoji nesigurnost u postupak i n:ZllItate proracuna iii ako nema odgovarajuce metode proracuna. Posebnost proracuna predgotovljenih betonskih elemenata jest u tome da je za pojedine vrste demenata potrebno uzeti u obzir i njihovo ponasanje tijekom dizanja iz kalupa, prijenosa, prijevoza do gradilista, ugradnje i slicnih aktivnosti. Tablica 2.105 Dopusteno odstupanje dimenzija poprecnog presjeka predgotovljenoga betonskog element a te polozaja nenapete i napete armature unutar poprecnog presjeka Dopusteno odstupanje dimenzije poprecnog presjeka predgotovljenoga betonskog element a (mm)

Dopusteno odstupanje polozaja nenapete iii napete armature (mm)

+ 10,-5

±5

400mm

± 15

+ 15, - 10

2 500 mm

±30

- 30,·10

Dimenzija poprecnog presjeka predgotovljenoga betonskog elementa (mm) :0;

~

150 mm

Parametri vazni za trajnost predgotovljenoga betonskog elementa jesu: minimalni udio cementa maksimalni vodocementni omjer maksimalni sadrzaj klorida i alkalija u betonu naCin zastite izbetoniranih elemenata od isusivanja primjena postupka toplinskog zaparivanja za ubrzanje hidratacije oevrsCivanja betona minimalni razred evrstoce betona minimalna dimenzija i kvaliteta zastitnog sloja betona i sveukupnost uporabnih svojstava koje ima predgotovljeni element. Tablica 2.106 Razredba uvjeta okolisa za predgotovljene betonske elemente

200

Razred izlozenosti prema normi HRN EN 206-1

Uvjeti okoliSa

Stupanj agresivnosti

A

Neznatan

XO

B

Maleni

XCI

C

Umjereni

XC2-XC3

D

Uobicajen

XC4

E

Visok

XDI-XSI

F

Vrlo visok

XD2-XS2

G

Ekstreman

XD3-XS3

S ciljem poboljsanja otpornosti na koroziju armature, a koja je ujedno i najceSCi tip ostecenja armiranobetonskih konstrukcija, u normi HRN EN 13369, Prilog A dani su zahtjevi 0 zastitnom sloju betona predgotovljenih betonskih elemenata. Pritom je napravljena razredba agresivnosti okolisa za predgotovljene betonske elemente u ovisnosti 0 oznaci razreda izlozenosti djelovanju okolisa prema HRN EN 206-1 (vidi tablicu 2.l06). U tablici 2.107 prikazane su mini maine vrijednosti zastitnog sloja za predgotovljene betonske elemente u ovisnosti 0 razredu tlacne evrstoce betona i uvjetima okolisa. U navedenoj tablici se pod konstrukcijskim elementom tip a ploce podrazumijeva slucaj kada je sarno jedna povrsina konstrukcijskog elementa izlozena agresivnom okolisu. Oznaka COlin odnosi se na minimalni razred tIacne evrstoce betona koji se zahtijeva za odredene uvjete okoIisa, a Co je oznaka za beton Ciji je razred tlacne (vrstoce za dva reda veci od Cmi". Tablica 2.107 Minimalni zastitni sloj u mm za predgotovljene betonske elemente

C mill

Co

Uvjeti okolisa

Nenapeta armatura za ploce

Nenapeta armatura za druge konstrukcijske elemente

Napeta armatura za ploce

Napeta armature za druge konstrukcijske e1emente

~CtI


~C"


~C"


~CtJ


C30/37

A

10

10

10

10

10

10

10

10

C20/25 C30/37

B

10

10

10

10

15

15

15

15

C25/30 C35/45

C

10

15

15

20

20

25

25

30

C40/50

D

15

20

20

25

25

30

30

35

C30/37 C40/50

E

20

25

25

30

30

35

35

40

C30/37

C40/50

F

25

30

30

35

35

40

40

45

C35/45

C45/55

G

30

35

35

40

40

45

45

50

C20/25

C30/37

Navedene minimalne vrijednosti zastitnog sloja betona kod predgotovljenih betonskih demenata mogu se u posebnim uvjetima i umanjiti, ali uz uvjet da zastitni sloj nikada ne bude manji od 10 mm. Svaki proizvedeni predgotovljeni element iii proizvod treba sadrzavati na sebi naziv proizvoc1aca, mjesto proizvodnje, datum betoniranja, vlastitu te'Zinu (ako je veca od

201

,'-(00 kg), identifikacijsku oznaku te, ako je potrebno, dodatne informacije bitne za transport, skladistenje iii montazu.

2.7.3

Dokazivanje uporabljivosti, potvrdivanje sukladnosti

Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenoga betonskog elementa izradenog prema projektu betonske konstrukcije provodi se prema tom projektu te prema odredbama TPBK i ukljucuje zahtjeve za: izvodacevom kontrolom izrade i ispitivanja tipa predgotovljenog betonskog elementa, te nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvodaceve kontrole izrade predgotovljenoga betonskog elementa, na nacin primjeren postizanju tehnickih svojstava betonske konstrukcije u skladu s TPBK. Potvrdivanje sukladnosti predgotovljenoga betonskog proizvoda proizvedenog prema tehnickoj specifikaciji (normi iii tehnickom dopustenju) provodi se prema odredbama te specifikacije te prema odredbama TPBK. Norma HRN EN 13369 podrobno propisuje postupke i uloge u postupku potvrdivanja sukladnosti predgotovljenih betonskih proizvoda. Postupci kontrole opreme za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata, sastavnih materijala, proizvodnje i gotovih predgotovljenih elemenata dani su u Prilogu D norme HRN EN 13369, a prikazani su u tabIicama 2.108 do 2.111.

2.7.4

Nadzorni inzenjer neposredno prije povezivanja predgotovljenoga betonskog elementa u betonsku konstrukciju mora: provjeriti je Ii za predgotovljeni betonski element izraden na gradiIistu dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom betonske konstrukcije, postoji Ii za proizvedeni predgotovljeni betonski element isprava 0 sukladnosti te je Ii on sukladan zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije provjeriti je Ii predgotovljeni betonski element postavljen u skladu s projektom betonske konstrukcije, u skladu s TPBK, odnosno s tehnickom uputom za ugradnju i uporabu dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u gradevinski dnevnik. Pri gradenju betonske konstrukcije s predgotovljenim betonskim elementima treba odgovarajuce primijeniti praviIa odredena prema TPBK, te: pojedinosti koje se odnose na sve faze predvidenog vijeka uporabe elementa pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale spojeva te norme kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda pojedinosti koje se odnose na uporabu i oddavanje dane projektom betonske konstrukcije i/ili tehnickom uputom za ugradnju i uporabu predgotovljenoga betonskog proizvoda.

Gradenje s predgotovljenim betonskim elementima

Predgotovljeni betonski element izraden u skladu s projektom betonske konstrukcije smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je potvrdena sukladnost betona i armature te ako je uporabljivost predgotovljenoga betonskog elementa u skladu s TPBK. Predgotovljeni betonski element proizveden prema tehnickoj specifikaciji za koji je sukladnost potvrdena na nacin odreden prema TPBK i izdana isprava 0 sukladnosti, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te betonske konstrukcijc. Rukovanje, skladistenje i zastita predgotovljenoga betonskog elementa treba biti u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, odgovarajuCim tehnickim specifikacijama za taj predgotovljeni betonski element te u skladu s TPBK. Izvodac radova mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije pocetka ugradnje provjeriti je Ii predgotovljeni betonski element u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije te je Ii tijekom rukovanja i skladistenja predgotovljenoga betonskog elementa doslo do njegova osteCivanja, deformiranja iii druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije.

202

203

N

Tablica 2.108 Nadzor opreme

'i2 PREDMET NADZORA

UCESTALOST'

SVRHA

METODA

D.l.l - Oprema za ispitivanja i mjerenje Oprema za ispiti\'anje cvrstoce Oprema za vaganje

t---t-------------J Oprema za mjerenje izmjera

t---t-:::----..,--------J

osi~ ka~.o je naznaceno u metodi ispitivanja, kailbraclJa opremom koja je kalibrirana pre rna nacionalnim propisima i upotrebljava se iskljucivo u tu svrhu

ispravno funkcioniranje i tocnost

- pri (ponovnoj) montaii iii poslije znatnijih popravaka ~ jedanput godisnje

Oprema za mjerenje temperature i vlaznosti

4

D.l.2 - Oprema za skladiStenje i proizvodnju Skladistenje materijala

vizualni pregJed iii druge odgovarajuce metode

odsutnost zagadivaca

- pri montazi

- tjedno

ispravno funkcioniranje

- dnevno

kalibraeija opremom koja je kalibrirana prema naeionalnoj normi i upotrebljava se iskljucivo u tu svrhu

tocnost koju objavljuje proizvodac

- pri (ponovnoj) montaii iii poslije znatnijih popravaka - vaganjem: jedanput godisnje - obujamski: dvaput godisnje ~ u slucaju sumnje

Oprema za neprekidno mjerenje sadrzaja vode u sitnolTI agregatu b

usporedba stvarne koliCine \'ode sa ocitanjem na mjeracu

tocnost koju objavljuje proizvodac

- pri (ponovnoj montaii - dvaput godisnje - u slucaju sumnje

MJiesaliee

vizualni pregled

istrosenost i ispravno funkeioniranje

- tjedno

Kalupi (oplata)

vizualni pregled

stanje (npr. istrosenost i dcformiranje)

redovito, ovisno vrsti materijala i ucestalosti upotrebe

ispravno funkeioniranje i toenost

Oprema za prednapinjanje

kalibraeija opremom koja je kalibrirana prema naeionalnoj normi i upotrebljava sc iskljuCivo u tu svrhu

- pri (ponovnoj) montaii - dvaput godisnje - u slucaju sumnje

vizualni pregled

istrosenost sustava za sidrenje

tjedno za svaku upotrijebljenu opremu

ispravno zbijanje betona

proizvodaceYe upute za pregled

vizualni pregled

I-Oprema za teiinsko iii obujamsko doziranje

6

Strojcvi iii oprema za ugradnju

I proizyodaceve upute za pregled

, Nacionalne odredbe imaju prednosl akozahlije\'aju \eCu uceslalOsl. Samo a~o je oprema doslupn
Tablica 2.109 Nadzor materijala PREDMET NADZORA

METODA

SVRHA

UCESTALOST"

0.2.1 - Svi materijali

Svi materijali

prcgled dosta\71iee prije istovara ilili etiketc na pakiranju uz provjcru suglasnosti s narudzbom b

0.2.2 - Materijali koji ne podlijeiu ocjeni sukladnosti prije isporuke Cement i ostall eementni materijali

- svaka isporuka

sukladnost sa zahtjevima (vidi 4.1.2)'

- svaka isporuka

t.

odgovarajuce metode ispitivanja

C

viz~alni pregled granulaeije, oblika i neCistoca

2

osigurati da isporuka odgovara narudzbi i da je iz ispravnoga izvora

pri]e istovara

sukladnost sa zahtjevima (vidl 4.1.2) •

- svaka isporuka - ako je isporuka pokretnom trakom i iz istog izvora onda periodicno sto ovisi 0 mjesnim uvjetima iii uvjetima isporuke

suglasnost s dogovorenom granulaeijom

- prva isporuka iz novog izvora - u slucaju sumnjc nakon vizualnog pregleda

I

r-Agregati

prosijavanje u skladu s normom EN 933-1

1-----------------1--------------11- periodicno, ovisno 0

~

odgovarajuca metoda ispitivanja

oejena neCistoca i zagadenja oejena stvarnog sadd:aja vode u

ospitivanje upijanja vode prema EN 1097-6,j

I betonu (vidi normu

EN 206-1:2000, t. 5.4.2)" 6

r-r-N

o u.

vizualni pregled

sukladnost s uobicajenim izgledom

ispitivanje prema nonni E0j 93-1--2

ujcdnacenost obujamske mase

mjesnim uvjetima iii uvjetima isporuke

- prva isporuka iz novog izvora - u slucaju sumnje, nakon vizualnog pregleda

- svaka isporuka Dodaei identifikaeijska ispitivanja u skladu s normom EN 934-2, npr. obujamska masa, infraen.cm spektar itd.

I sukladnost s podaeima dobJ\ljaca

u slucaju sumnje

Tablica 2.109 Nadzor materijala (nastavak)

~

0\

METODA

PREDMET NADZORA

sukladnost s uobicajenim izgledom

vizualni pregJed

E

UCESTALOST"

SVRHA

· svaka isporuka

f-------------------'f---------------1t· periodicno za odgovarajuca ispitna metoda

ujednacenost gustoce

h

vrijeme proizvodnje

betona

b

Dodatni sastojci I pigmenti ispitivanje gubitka iarenjem

11

identifikacija promjena u sadriaju uglJ"ika 5tO moze utjecati na aerirani

g

· svaka isporuka koja ce bit! upotrebljena za aerirani beton

beton'

12

H

Voda koja nije uzeta izjavnog sustava distribucije

skladu s

nOnfiom

osigurati da voda ne saddi stetne sastojke

prEN 1008

- tjedno

f------------------ll provjera za evrste cestice

Reciklirana voda

i

zagadivaee (vidi t. 4.1.2), · u slucaju sumnje

ispitivanje prema normi prEN 1008

14

15

vizualni pregled

Iodgovarajuca metoda ispitivanja

Celik

16

17

U

vizualni pregled

13

H

ispitivanje

· prva uporaba novog izvora · voda iz otvorenih vodotoka: 3 put a godisnje iii vise zavisno 0 mjesnim uvjetima · ostali izvori: jedanput godisnje · u slucaju sumnje

proizvodaceva metoda

Umetci i spajala

\

sukl~dnost sa, zahtjevima (vidl t. 4.1.3 I 4.1.4),

sukladnost sa zahtjevima (vidi t. 4.1.5)"

· svaka isporuka

· svaka isporuka

a Zahtjevi ove norme mogu biti upotpunjeni proizvodacevim zahtjevima. b Specifikacija(e) se mora navesti u narudzbi. c Materijali koje nije prije isporuke prosudio proizvodac predgotovljenog proizvoda iii njemu prihvatljiva treca strana. Nije neophodno ako je svrha ispunjena drugim odgovarajuCim pregledima iz t. D.3.1 iii D.4.I. e Preporucuje se uzimanje i skladistenje uzorakajednom tjedno po tipu cementa radi ispitivanja u slucaju sumnje. f Preporucuje se da se uzorci uzmu pri svakoj isporuci i uskladiste radi ispitivanja u slucaju sumnje. g Sarno za praskaste dodatne sastojke u rasutom stanju koji ce se upotriJebiti u aeriranom betonu. Sarno za dodatne dodatke u obliku suspenzije.

Tablica 2.110 Nadzor proizvodnog po stupka METODA

PREDMET NADZORA

SVRHA

UCESTALOST"

D.3.1 - Beton'

. vizualni pregled opreme za vaganje . provjera proizvodnih dokumenata

sukladnost s predvidenim sastavom (tezinsko iii obujamsko doziranje)

· dnevno za svaki upotrijebljeni sastav · poslije svake promjene

· odgovarajuca analiza

sukladnost s prcdvidenim vrijednostima za mjesavinu (vrijedi za obujamsko doziranje)

· mjesecno za svaki upotrijebljeni sastav

Sadrzaj vode u s\-]czem betonu

· odgovarajuca metoda

dobiti podatak za vodocementni omJ'er

· dnevno za svaki upotrijebljeni sastav · posJije svake promjene · u slucaju sumnje

Sadriaj klorida u betonu

· proracun

osigurati da sc ne premasi najveCi sadriaj klorida

· u slucaju povecanja saddaja kloflda u sastojclma

Vodocementni omjer svjezega betona

- proracull (vidi t. 5.4.2 norme EN 2061:2000)

osigurati specificirani vodocementni omjer

· dnevno. ako je specificirano

Sadri:aj zraka u svjezem betonu ako je specificiran h

· ispitivanje u skladu s normom EN 12350-7 za obicni i teski beton, ASTM C173 za lagani beton

ocijeniti sukladnost uz specificirani sadrzaj uvucenoga zraka

· prva mjesavina svakog dana proizvodnje sve dok se vrijednosti ne stabiliziraju

7

Betonska mjdavina

· vizualna provjera

ispravno mijesanje

· dnevno za svaku mijesalicu

8

Pretpostavljena Cvrstoca

· ispitivanje u sladu s 1. 5.1.1

ocijeniti sukladnost s predvidenom vrijednoscu ~

· dnevno za svaki tip betona

ocijeniti sukladnost s predvidenom vrijednoscu d

· svakih 5 proizvodnih dana po tipu upotrijebljenoga bet on a

ocijeniti specificiranu obujamsku masu (vidl tocku 4.2.2 .... )

· istom uce:::.taloscu kao pri ispitivanju pretpostavljene evrstoce

1---1 Sastav mjesavine (osim sadrzaja vode)

2

Cvrstoca materijala

N

o

--l

10

e

Obujamska masa oevrslluloga laganog iii teskog betona C

· ispitivanje u skladu s norm om EN 12390-7

10

o

Tablica 2.110 Nadzor proizvodnog postupka (nastavak)

r:x>

PRE DMET NADZORA

METODA

UCESTALOST "

SVRHA

D.3.2 - O, lali prcdm e li proizvodnje' vizualni pregled h A rma tura i moguCi umeei za diz anje

H2 ~

J-----l

suk la dnost sa zah tij eva nim tipo m,

d nevno

1 - - - - - - - - - - - - - - - - - 1 1 koliCinom, o bliko m , ilmj e rama i mjerenje h

polozajc m

zavisn o

vizual ni prcgled

kvalit et a zavara

d ncvno

odgovarajuca isp itna me to da

suklad nost zavarenog celika (vidi L 4.2.3.1)

zavisn o 0 pro izvud u i/i li proizvodnji

vizua ini preglcd

kva liteta r avnallj a

dnevno

odgovar ajuca isp itn a metoda

sukl adnost izravnanog celika (\'idi 1. 4.2.3.1)

zavis no

cistoea i nauljenos t

dnevno

provjera istrosenosti i deformacije

zavisl10 0 materijalu kalupa i utes tal osti uporabe

mjere nje

provjer a izmjera

svaki novi kalup iii poslijc veCi h prilagodbi

proizvodu ifi li proizvod nji

0

Zavarivanjc

Ravnanj e

6

I---

0

proi zvodu ilili proizvodnji

"izualni pregled Ka lu pi i opiate

I---

10

Prednapinjanjc

mjerenje sile ii i izdulj enja

ispravn a sila (vidi t.4.2.3.2)

zavisno

11

Prijc bc toniranj a

vizualni pregled

sukladnost s jzvedbeni m nacrti ma

dn evno s ucestaloscu zavisl10j 0 proces u rada s kalupom

0

proizvodu ili li proizvodnji

Tablica 2.110 Nadzor proizvodnog postupka (nastavak) PREDMET NADZORA 12

Ugradn ja be lona

13

f----

vi zualni preglcd Zastita od isusivanja

pro\jera odgovaraj uCih uvjet a

14

provjera odgovarajucih uvjeta

15

-

vlzua ln i pregled

Ubrzan o oevfsCivanje

mj ere nj e temperatura

16

UCESTALOSTA

SVRHA

METODA

ispravno zbijanje

sukl ad nost sa specifikacija ma (vidi t. 4.2. 1.3) i dokumentiranim tvornickim postupcima

sukl adnos t sa specifikacijom i dokumentiranim tvorn ickim

postupcima

dnevno

dnevno

ljedno

dnevno

zavisn o 0 proizvodnji

sukladnost sa specifi kacijama i 17

Obrada poslije ugradnje betona

ako je svrsishodno

dokumentiranim tvornickim

zavisn o

0

proizvod nji i specifikacijama

zavisn o

0

proizvodu jfi li pro izvodnJ'j 1

postupcim a 18

Pro klizava nj e natega

odgovar ajuca provjera iii mj ere nj e

sukladnost sa specifikacijom (vidi t. 4.2.3.2)

a Navedena ispitivanja i ucest alosti mogu se prilagoditi iii eak ukin uti ako se iz proizvoda izravno iii neizr avno dobi vaju isto\Tijedn i podaci . b Sarno za beton koji , adri i uvuceni zrak (vidi tablieu F. 1 norme EN 206. 1:2(00). c Npr . zahtije va ni razred tvrstoce u sl ueaju lIacne evrstoce (vidi t. 4.2.2.1 ). d U skladu s proizvodaeevim proizvodnim zahtjevima. e Sarno ako je svojstvo specificirano. f Drugaje mogucn osl prim ijenai locke 8.2. 1.2 norme E N 206· 1:2000. g Ova shema nadzora moie biti pril agode na ii i dopunjena za posebne namjene proizvoda h Provjera s odobrenim izvedbe nim nacr tima. j Uces talost ucin koviwg mjercnja moze zavisiti 0 mogucnosti vizu alne provje re na piljc nom presje ku .

N

o\0

~"\j@?('~>r'J'.lf'.';,*.~~" -."""""'.-'~ ...'-" • ..

0

0

c::

:>


"0

"0

"0

c::

I---

c::

:>


c::



0

0

:>

c::

:>

...0

:l

.;;:'"E

'"E .;;:

.<::



"0

"0

.c:

.<::



.<::

N

N

:l

~

'"

'" ::;;; ~ ~ .!:!., E c:: 0

'":>

.-

-'"

'"

-

,": "'0

0.. 0

.~ "'0

'" '" '" :;; r::

"0

c::


@ i.''";

0
::;;;'" E ... :l 0 '" c::

c::

"0

.~


.~

::;;; '" ...E :l 0 '" c::

:>

"0

.tl

0

:>


0.. : ::,

'"
V',

N

.~

::;;; '"

'" '" :;;

0

0..

;::

"0 0

'0...

0..

a

...0 '" '"'"c:: E
Opcenito

.uU.l

Uvod

N

!3

E

:>

...'"0..0 -'" :l

.:12

l.S.1

Trziste proizvoda za popravak i tehnologije popravaka danas cine pravi labirint u ko jem je pone kad tesko naCi pravo rjesenje. Procje na da je vise od 5arlo godisnjih invcsticija u gradevinarstvu u Europskoj U niji utroseno na revitalizaciju i popravak postojecih konstrukcija namece zahtjev za kvalite tnijom gradnjom i tra jnijim i djclotvornijim popravcima betonskih konst rukcija. [17]

Tl

:l

PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZASTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA

Ilcto n je danas jedan od najznacajnih m aterijala u gradevnoj industriji, u VeClnl slucajeva superiorniji drugim materijalima npr. drvu i celiku. No, betonske konstrukcije nisu vjecne - da bi se produljio uporabni vijek i odrZala sigurnost konstrukcije nuzni su popravci i odrzavanje. Izbor najefikas nije strategije odrzavanja ()visi 0 trenutnom stanju konstrukcije i ze lje nom preostalom uporabnom vije ku .

0

c::

:>


2.8

"'0

'"o

"0

i.';

'§

0..
{)vrste nje proizvoda za zastitu i popravak betonskih konstrukcija (u dalj njcm tekstu: proizvodi i sustavi) u Prilog K TPBK, odnosno propisivanje tehnickih svo jstava za proizvode i sustave znacajan je korak pre ma vecoj sigurnosti i trajnosti obnovljenih hctonskih konstrukcija i u Hrvatskoj.

c::


'E'

'"c::
c::

.0
'"o

0..

'"...
's;'

...00..

'" -;;; c::

:l

N .;;:

...'"
'" N

's;'

...

0 0..

Norme specifikacije za proizvode i sustave

TPBK u Prilogu K propisuje tehnicka svojstva i druge zahtjeve za proizvodc i sustave zastitu i popravak beto nskih ko nstrukcija i provode nje potvrdivanja sukladnosti prema nizu normi HRN EN 1504. N iz cini deset normi zajcdnickoga naslova IIRN EN 1504: Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonski h ko ns trukcija i)cfi nicije, zahtjevi, kontrola kvalite te i vrednovanje sukladnosti :

I.a

· HRN EN 1504-11. dio: Definicije (EN 1504-1:1998)

'" -;;; c::

HRN EN 1504-2 2. dio: Sustavi povrsinske zastite (EN 1504-2:20( 4)

:l

N .;;:

- HRN EN 1504-3 3. dio: Konstrllkcijski i nekonstru kcijski popravak (E N 1504-3 :2005) · HRN EN 1504-4 4. dio: Konstrukcij sko ojacanje (EN 1504-4:2004)

~ o

- HRN EN 1504-5 5. dio: Injektiranje betona (EN 1504-5: 2005)

N Q

· prEN 1504-6 6. dio: Sidrenje armature

-< Z

prEN 1504-7 7. dio: Z astita armature od korozij e

~

· HRN E N 1504-8 8. dio: Kontrola kvalitete i vrcdnovanje sukladnosti (E N 1504-8:2005)

Q

~

· HRN ENV 1504-9 9. dio: Opca pravila za llporabll proizvoda i sustava (ENV 1504-9: 1997) ",.0

210

2.8.1.2

· HRN EN 1504-10 10. dio: Primjena proizvoda kva lite te radova (EN 1504-10:2003 ).

sustava na gradilistu

kontrola

211

'1orllla ERN EN 1504-1 navodi nazive i definicije, glavne vrste proizvoda i sustava i glavm: kemijske tipove i sastojke proizvoda i sustava.

IIRN EN 12390-1 do 8 Ispitivanje oevrsnuloga betona - 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 12390-1:2000)

Norme ERN EN 1504-2 do 7 su specifikacije za proizvode i sustave. One specificiraju zahtjeve za identifikaciju, uporabna svojstva (ukljucujuCi aspekte trajnosti), sigurnost, vrednovanje i potvrdivanje sukladnosti proizvoda.

IIRN EN 12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama - 1. dio: Izvadeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlacne cvrstoce (EN 12504-1:2000)

Norma ERN EN 1504-8, uz Dodatke ZA u normama ERN EN 1504-2 do 7 dodatno definira kontrolu kvalitete i vrednovanje sukladnosti. Norma ERN ENV 1504-9 navodi kljucne korake popravka: ocjenu stanja konstrukcije, identifikaciju uzroka ostecenja, odluCivanje 0 predmetu zastite i popravka, odabir prikladnih nacela zastite i popravka, odabir metoda, definiranje svojstava proizvoda i sustava, te specifikaciju zahtjeva za odr±avanje nakon provedene zastite i popravka. Ova norma ne obuhvaca popravak betonskih konstrukcija ostecenih pozarom, proizvode i sustave za druge namjene osim za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, te popravak nedostataka postojeCih, naknadno napetih sustava. Opca nacela ipak se mogu primijeniti i u takvim primjenama. Norma ERN EN 1504-10 daje zahtjeve za stanje podloge (betona i armature) prije i tijekom primjene proizvoda, ukljucujuCi konstrukcijsku stabilnost, skladistenje, pripremu i primjenu proizvoda i sustava, te kontrolu kvalitete, odr±avanje, zdravlje, sigurnost i zastitu okolisa.

2.8.1.3

Os tale norme koje se primjenjuju za popravak i zastitu

Uz niz normi ERN EN 1504 za projektiranje i izvodenje popravka, za odabir proizvoda i sustava, kontrolu kvalitete radova, te za proizvode i met ode koji nisu obuhvaceni tim nizom primjenjuju se sljedece norme:

~

I I RN EN 12504-2 Ispitivanje betona u konstrukcijama - 2. dio: Nerazorno ispitivanje Odredivanje indeksa sklerometra (EN 12504-2:2001) IIRN EN 12504-4 Ispitivanje betona - 4. dio: Odredivanje brzine ultrazvucnog i mpuIsa (EN 12504-4:2004)

I IRN EN 12696 Katodna zastita celika u betonu (EN 12696:2000) . I IRN EN 13306 Nazivlje u odrzavanju (EN 13306:2001) I IRN ENV 13670-1 Izvedba betonskih konstrukeija - 1. dio: Opcenito (ENV 13670-1:2000) .. CEN/TS 14038-1 Electrochemical re-alkalisation and chloride extraction treatments for reinforced concrete - Part 1: Re-alkalisation (Elektrokemijski postllpei realkalizacije i ekstrakcije klorida za armirani beton - 1. dio: Realkalizacija) prEN 14038-2 Electrochemical re-alkalisation and chloride extraction treatments for reinforced concrete - Part 2: Chloride extraction (Elektrokemijski postll])ei realkalizacije i ekstrakeije klorida za armirani bet on - 2. dio: Ekstrakcija klorida) EN 14487-1 Sprayed concrete - Part 1: Definitions, specifications and conformity (Mlazni beton - 1. dio: Definicije, specifikacije i sukladnost) prEN 14487-2 Sprayed concrete - Part 2: Execution of structurcs (Mlazni beton 2. dio: Izvodenje konstrukcija).

2.8.2

Projektiranje

- ERN EN 206-1 Beton - 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000) (+ ERN EN 206-1/A1:2004)

2.8.2.1

Odredbe TPBK

- ERN EN 1008 Voda za pripremu betona - Specifikaeije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrdivanje prikladnosti vode, ukljucujuCi vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002)

Ako projekt betonske konstrukcije predvida zastitu betonske konstrukcije proizvodima iii sustavima, projektno rjesenje zastite mora ukljuciti svojstva proizvoda i sustava te lIvjete njihove ugradnje i zahtjeve za odr±avanje i/ili obnovll tijekoll1 lIporabnog vijeka gradevine (npr. premazi, impregnacija povrsina itd.).

- ERN ENV 1992-1-1 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukeija - 1-1. dio: Opca pravila i pravila za zgrade (ENV 1992-1-1:1991) - ERN ENV 1992-2 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 2. dio: Betonski mostovi (ENV 1992-2:1996) - ERN ENV 1992-3 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 3. dio: Betonski temelji (ENV 1992-3:1998) - ERN ENV 1992-4 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukeija - 4. dio: Spremnici tekuCina i rastresitih materijala (ENV 1992-4:1998) - nERN EN 10080-1 do 5 Celik za armiranje betona - ERN EN 12350-1 do 7 Ispitivanje svjezega betona

212

Ako projekt predvida izvodenje betonske konstrukcije liZ primjenu proizvoda i sustava, projektno rjeSenje sadr±i potrebne proracune i razradu nacina izvodenja ukljucujuCi wojstva proizvoda i sustava te uvjete njihove primjene (npr. zalijevanje ankera). Ako se betonska konstrukcija popravlja proizvodima i sustavima, tehnolosko rjesenje popravka betonske konstrukcije mora obuhvatiti provjeru prikladnosti primjene pojedinog proizvoda iii sustava za tu betonsku konstrukciju, naCin izvodenja, lIkljucujuCi svojstva proizvoda i sustava te uvjete njihove primjene i potrebne proracune i/ili druge odgovarajuce dokaze 0 ispunjavanju zahtjeva propisa nakon popravka.

213

2.8.2.2

Odabir proizvoda iii sustava

a)

Norma HRN ENV 1504-9 specificira temeIjna nacela koja se moraju primijeniti, odvojeno iIi u kombinaciji, ako je potrebno zastititi iIi popraviti betonsku konstrukciju na zraku, u tIu iIi u vodi.

11) kemijska i bioloska djelovanja okolisa, npr: ~Ika~no-siIi.katnu. reakciju, agresivne uzrocnike npr. sulfate, meku vodu, soh, blOIoske aktIvnostI

Moraju se odabrati sarno takve metode koje zadovoIjavaju nacela uzimajuCi u obzir sve l moguce nezeIjene posIjedice primjene pojedine metode iIi kombinacije metoda pri specificnim uvjetima pojedinoga popravka. Proizvode i sustave treba odabrati u skladu sa zahtjevima 2. do 7. dijela norme HRN EN 1504 iIi drugih odgovarajuCih europskih normi iIi europskih tehnickih dopustenja.

c)

prema e uropskom tehnickom dopustenju za odredeni proizvod iIi sustav zastite iii popravka iIi

I.

2.

b) prema odgovarajuCim nacionalnim normama. U slucaju ako metode navedene u normi HRN ENV 1504-92 nisu uporabIjive za odredene proizvode i sustave definirane u nizu norma EN 1504, projektom se moraju specificirati odgovarajuce vrijednosti svojstava odabranih proizvoda iIi sustava. Prema normi HRN ENV 1504-9 nacela zastite i popravka (tocke 1 do 11 u tablici 2. 112) temeIje se na kemijskim i fizikalnim zakonima koji u obzir uzimaju sprecavanje iIi stabilizaciju procesa pogorsanja kemijskih i fizikalnih svojstava betona iIi procesa elektrokemijske korozije na povrsIllI celika. Za svako nacelo dane su metode popravka, no mogu se primijeniti i druge metode, ako se moze pokazati da zadovoIjavaju nacela.

4.

5. 1

2

6.

7.

ako se popravlja dio konstrukcije/elementa, moze doei do zamjene pozicija katode i anode i time pocetka korozije na drugim mjestima.

H.

Tablice 1 i 2 norme HRN ENV 1504-9 navode zahtij evana svojstva proizvoda i sustava za predvidene uporabe. U tablici je za 26 me toda popravka navedeno 90 m()gucih zahtijevanih svoj stava. Broj od 90 svojstava nije konacan.

'I.

214

Zastita od un osa stetnih tvari 1.1 impregnacija . .. . 1.2 povrsinski premaz sa sposobnoscu premostenja pukotll1a III bez nJe lokalno oblaganje pukotina I) 1.3 1.4 ispunjavanje pukotina pretvaranje puko tina u spojeve I) 1.5 postavljanje va nj skih panela I) 1.6 primjena membrana I) 1.7 Kontrola vlage 2.1 hidrofobna impregnacija 2.2 povrsinski prem az zastita iii obl aganje I) 2.3 elektro kemiiski postupak I) 2.4 Restauracija betona 3.1 rucna primjena morta 3.2 ponovna ugrad nja betona 3.3 mlazni beton iii mort 3.4 zamjen a element a Ojacanje konstrukcije .. .. 4.1 dodavanje iii zamjena postojece a rmature IiI dodava nJe va nJske armature 4.2 ugradnja rebrastih sipki u pre thod no ostavljene iii izbusene rupe u betonu 4.3 lijepljenje ploca 4.4 dodava nje mo rta iii be ton a 4.5 injektiranje puko tina, supljin a iii meduprostora 4.6 ispunj avanje pukotina, supljin a iii meduprosto ra prednapinjanje (naknadno napinjanjf!} I) 4.7 F izikalna o tpo rnost 5.1 obloge iii premazi impregnaciia 5.2 Otpornost na kemikalije 6.1 obloge iii premazi impregn aci ia 6.2 Ocuvanje iii ob navljanje pasivnosti . .. 7.1 povecanje zastitnog sloja dodatn im ce mentnlm morto m IiI betonom 7.2 zamjena zagadenog iii karbonatiziranog betona elektrokemijska realkalizacija karbo natiziranog betona I) 7.3 7.4 realkalizacij a karbonatiziranog betona difuzijom elektrokemiiska ekstrakciia klorida I ) 7.5 Povecanje elektricnog o tpo ra beto na .. . . .. 8.1 ogranice nje sadrzaja viage poVrSII1Sklm postupclma, premazlma IiI oblogama

-

I.

Naeela 1 do 6 u tablici 2.112 obuhvacaju nedostatke betona iIi betonskih konstrukcija prouzrocene sIjedecim faktorima, pojedinacno iIi u kombinaciji : Vazno je u svakoj situaciji procijeniti moguce ndeljene posljedice primjene neke me tode u od redenim o kolnostima. Primjeri nezeljenih posljedica: smanjenje stupnja zasicenja vodom u be tonu mote povecati stupanj karbo natizacije povrsinski zastitni sustavi mogu za robiti vodu u be ton u sto moze prouzroCiti smanjenje pri onljivosti izmedu betona i zastitnog sustava iii smanji ti otpornost betona l1a smrzavanje - nakn adno napinjanje konstrukcije moze uvesti lokaln a vlacna naprezanja u beton elektrokemijske metode mogu dovesti do vodikove krhkosti celika visoke Cvrstoce, alkalno-silikatne reakcije u betonu s reaktivnim agregatom, smanjiti otpornost na smrzavanje zbog zarobljene vode, iii korozije armaturnog celika u susjednim ko nstrukcijama ako je elektricni o tpor dovoljno nizak (u vod i, vlaznoj zemlji, itd.)

fizikalna djelovanja, npr. djelovanje zamrzavanj a-odmrzavanja, . toplinsko raspucavanje, pomake prouzrocene vIagom, kristalizaciju soli i eroziJu. Tablica 2.112 HRN EN 1504·9 - Nacela i metode popravka

Ako proizvodi i sustavi nisu obuhvaceni nizom normi HRN EN 1504 iIi odstupaju od zahtjeva odgovarajuce europske norme, prikIadnost se utvrduje: a)

mehanicka djelovanja, npr. udar, preopterecenje, pomake prouzrocene sIijeganjem, ekspIoziju, vibracije

Katodna kontrola . . . .. .. 9. 1 ogranicenje sadrzaja kisika (na katodi) natapanJem do zasu:enJa III poVrSII1Sklm premazom

215

10. Katodna zastita primjena eiektricnog potencijala I) 10.1 II. Kontrola anodnih podrucja premazivanje armature premazima koji sadrze aktivne pigmente 11.1 premazivanje armature nepropusnim premazima 11.2 primjena inhibitora na beton I) 11.3 I)

Mogu se upotrijebiti proizvodi i sustavi koji nisu obuhvaceni nizom normi HRN EN 1504.

Naeela 7 do 11 u tablici 2.112 obuhvacaju koroziju armature prouzroeenu: a) fizickim gubitkom zastitnoga sloja betona b) kemijskim gubitkom luznatosti zastitnoga sloja betona kao posljedice reakcije s ugljienim dioksidom iz atmosfere (karbonatizacija) c)

oneCiscenjem zastitnoga sloja betona korozijskim uzroenicima (obieno ionima klora) koji su ukljuceni u beton u vrijeme mijesanja iii koji su prodrli u beton iz okolisa

d) lutajucom elektricnom strujom koju provodi armatura iii se u njoj inducira iz susjednih elektrienih instalacija.

2.8.3

Izvodenje zastite i popravka i odrZavanje nakon izvodenja

2.8.3.1

Odredbe TPBK

Pri gradenju betonske konstrukcije primjenom proizvoda i sustava treba odgovarajuce primijeniti pravila odredena Prilogom J TPBK te pojedinosti dane projektom betonske konstrukcije, tehnickom uputom za ugradnju i uporabu proizvoda i sustava, normom HRN EN 1504-10 i normama na koje ta norma upucuje, koje se odnose na: - sve faze predvidenog vijeka uporabe proizvoda iii sustava - uvjete kojima mora udovoljavati podloga - proizvode i sustave te nor me kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda i sustava - ispitivanja svojstava proizvoda tijekom i nakon primjene (u oevrsnulom stanju) - uporabu i oddavanje. Kontrola prije ugradnje

Kontrola proizvoda i sustava provodi se ako postoji sumnja da je doslo do promjene pojedinog svojstva proizvoda iii proizvoda iz sustava. Kontrola se provodi primjenom odgovarajuce norme iz niza HRN EN 1504 i normama na koje ta norma upucuje. Oddavanje svojstava

2.8.3.2

Opci zahtjevi za izvodenje (HRN EN 1504-10)

Tijekom pripreme, zastite i popravka mora se osigurati mehanieka otpornost i stabilnost i sigurnost konstrukcije. Dio trajanja popravka ukljueuje i razdoblje potrebno za postizanje evrstoce proizvoda iii sustava. Moraju se uzeti u obzir kemijski, elektrokemijski i fizikalni uvjcti podloge i sva oneCiscenja, sposobnost konstrukcije da preuzme opterecenje, deformacijL: i vibradje u tijeku zastite i popravka, uvjeti okoline, svojstva materijala koji su dio konstrukcije iii su proizvodi i sustavi za zastitu i popravak. Moraju se zadovoljiti sljcdeCi zahtjevi: Postizanje zahtijcvanih uvjeta podloge koji se odnosc na cistocu, hrapavost, pukotine, vlacnu i tlacnu evrstocu, kloride iii druge oneeisCivaee i njihovo prodiranje, dubinu karbonatizacije, saddaj vlage, temperaturu i stupanj korozije armature Postizanje kompatibilnosti starog betona i armature s proizvodima i sustavima za zastitu i popravak i kompatibilnosti izmedu razlieitih proizvoda i sustava, ukljueujuCi izbjegavanje rizika od nastajanja uvjeta koji mogu prouzroCiti koroziju Postizanje specificiranih svojstava proizvoda i sustava pri primjeni i II oevrsnulom stanju s obzirom na ispunjenje njihove namjene u zastiti i popravku konstrukcije Postivanje zahtijevanih uvjcta skladistenja i ugradnje u odnosu na tcmpcraturu okolisa, vlaznost i tocku rosenja, jaCinu vjetra i oborine kao i potrebnc mjL:rc privrcmene zastite. Izvodenje radova mora se provoditi u skladu s programom kontrolc kvaliWtc iz projekta popravka. Norma definira llvjete za pripremu podlogc (betona i armature), zahtjevc (svojstva) za primjenu proizvoda i sustava, uvjctc za lijepljcnje, ruenu ugradnju morta i betona, za ugradnju mlaznog morta i betona, ponovnu ugradnju morta iii betona, njegu, obradu pukotina i razdjclnica, primjenu povrsinskih premaza, sidrenje, zastitu armature, uklanjanje i zamjenu armature. Norma definira prcdmet kontrole kvalitete: svojstva podloge, prihvacanje prikladnosti proizvoda i sustava, uvjetc za njihovu primjenu i konacna svojstva oevrsnulih proizvoda i sustava.

Proizvodae i distributer proizvoda i sustava, te izvodae radova, duzni su poduzeti odgovarajuce mjere u cilju oddavanja svojstava proizvoda tijekom prijevoza, pretovara skladistenja, prema tehniekim uvjetima proizvodaea prema normi HRN EN 1504-10.

216

217

Z.NA

Vrste proizvoda i sustava

\til/craini dodaci

l.RA.l

Glavni kemijski tipovi i sastojci proizvoda i sustava (prema

l' llln raspodijeljeni anorganski materijali za poboljsanje nekih svojstava iIi postizanje Il: trllcitih svojstava proizvoda za popravak. Dva su tipa mineralnih dodataka:

HRN EN 1504-1) ffitlrofobna impregnacija

Tretman povrsine betona kojim se postize vodoodbojnost (hidrofobnost) povrsine. Pore i kapilare su iznutra oblozene, ali nisu ispunjene. Nema filma na povrsini betona, a izgled povrsine se malo iIi uopce ne mijenja. Aktivne tvari mogu biti npr. silani iii siloksani. Impregnacija

- gotovo inertni mineralni dodaci (tip I) i - pucolanski iii latentno hidraulicki mineralni dodaci (tip II) . /'osl!bni dodaci za hidrauiicka veziva

I' rnizvodi dodani hidraulickom vezivu radi postizanja naroCitih svojstava koji nisu ..huhvaceni kemijskim i mineralnim dodacima. /'I/.I'ebni dodaci za reaktivni polimer

T retman povrsine betona koji smanjuje povrsinsku poroznost i uevrscuje povrsinu. Pore i kapilare su djelomicno iii potpuno ispunjene. Obicno tvori diskontinuirani tanki film na povrsini. Vezivo je npr. organski polimer.

I'roizvodi koji se razlikuju od kemijskih pnpravak daju naroCita svojstva.

Premaz

I'ipicni posebni dodaci su npr. plastifikatori, ubrzivaCi, usporivaCi, materijali koji djduju na reoloska svojstva, boje (pigmenti), punila (fiIeri) .

Tretman povrsine koji tvori kontinuirani zastitni sloj na povrsini betona. Debljina je obicno 0,1 mm do 5,0 mm, a pojedine primjene mogu zahtijevati debljine vece od 5 mm. Vezivo je npr. organski polimer, organski polimer s cementom kao punilom iii hidraulicki cement modificiran s polimernom disperzijom.

mineralnih dodataka koji proizvodu za

lIitlraulicki mortovi i hidraulicki betoni (CC)

Mortovi i betoni koji se sastoje od hidraulickog veziva uz dodatak frakcioniranog agregata, mogu sadrzavati kemijske i mineralne dodatke, a uz dodatak vode vezu hidratacijskom reakcijom.

Hidraulicka veziva (H)

Anorganski materijali koji reagiraju s vodom i hidratacijskom reakcijom tvore kruti materijal. To su opcenito cementi sukladni s normama HRN EN 197-1 i HRN EN 413-1, vapna u skladu s normom HRN EN 459-1 iIi u kombinaciji s drugim cementima.

lIortovi iii betoni od polimerhidraulickog cementa (PCC)

llidraulicki mortovilbetoni prilagodeni dodatkom polimera koji se dodaju u dovoljnoj kolicini da se postignu narocita svojstva. Uobicajeno koristeni polimeri ukljucuju: akrilne, metaakrilatne iii prilagodene akrilne smole kao rasprsene praskove iii vodene disperzije

Reaktivno polimerno vezivo (P)

- vi nil monopolimere, vi nil kopolimere i vinil terpolimere kao rasprsene praskove iIi vodene disperzije

Vezivo koje se opcenito sastoji od dvije komponente, reaktivne polimerne baze (osnove) i oevrsCivaca iIi katalizatora, koje oevrscuje na temperaturi okolisa. Mogu biti s dodacima za reaktivno polimerno vezivo. Tipicna veziva su npr. epoksidi, nezasiceni poliesteri, umrdeni akrilati i jednokomponentni iIi dvokomponentni poliuretani.

- stiren-butadijensku gumu kao vodenu disperziju - prirodnu gumu - epokside.

Kemijski dodaci

Materijali dodani betonu tijekom mijesanja u koliCini ne vecoj od 5 % masenog udjela sadrzaja cementa u betonu, a mijenjaju svojstva mjesavine u svjezem iJili oevrsnulom stanju.

I'oiimerni mortovi i betoni (PC)

Mjesavine polimernog veziva i frakcioniranog agregata koje vdu polimerizacijom.

2.8.4.2

Vrste proizvoda i sustava

I'rema nizu normi HRN EN 1504 proizvodi i sustavi dijele se u sest grupa: a) za povrsinsku zastitu 218

219

11)

za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak

c)

za konstrukcijsko ojacanje

d)

za injektiranje

c)

za sidrenje armature

t)

za zastitu armature od korozije.

Nizom HRN EN 1504, TPBK-om i ovim prirucnikom nisu obuhvaceni: . proizvodi za katodnu zastitu - anode, napajanje, sustav za pracenje (norma HRN EN 12696) - proizvodi za elektrokemijske metode (norme CEN/TS 14038-1 i prEN 14038-2).

2.8.4.3

Norma HRN EN 1504-2 dijeli povrsinsku zastitu na hidrofobnu impregnaciju, impregnaciju i premaz. llidrofobna imDrellnacija obuhvaca proizvode koji prodiru u beton i djeluju hidrofobiranjem pornih ploha. Hidrofobne tvari povecavaju kontaktni kut izmedu tekuCine i porne plohe (> 90°) i time sprecavaju prodiranje tekuCina kapilarnim upijanjem. Pore su i dalje otvorene za plinove. Proizvodi na tdistu su na osnovi silana iii siloksana, razliCite strukture i koncentracije. Neovisno 0 izvornom tipu, nakon reakcije s cementom u porn om sustavu, konacni proizvod je silikon. Kad se silikon veze na pornu plohu, ona postaje vodoodbojna. Zahtijevana su svojstva za hidrofobnu impregnaciju dubina prodora, upijanj e volle i otpornost na luzine, koeficijcnt brzine susenja gubitak mase nakon smrzavanja- odmrzavanja uz djelovanje soli. Impregnacija obuhvaca proizvode koji ispunjavaju (zatvaraju) pore i daju djdomicnu o tpornost prodiranju tekuCina pod tIakom. Mogu formirati prevlaku (film) ako su naneseni u dovoljnoj kolicini . Impregnacije koje zatvaraju pore cesto su polimeri kao akrilati i epoksidi niske viskoznosti. Rijetko se rabe samostalno kao zastita, obicno se

Vrijeme do pocelka procesa (inicijacije) korozijc podrazumijeva vrijcmc proleklo od izgradnje grade vine pa do dosezanja kr ilicnih uvje la za pocelak razaranja malerijala korozijom (najprije armalure a pOlo m i beIOna). Uvjeli za poce lak korozije ce lika oSlvaruju se karbonalizacijom Viii sa luracij ol1l oelona u o kolici armature

220

Ovisno 0 uporabi, zahtijevana svojstva za impregnaciju jesu paropropusnost, kapilarno upijanje i vodonepropusnost, kemijska otpornost, toplinska kompatibilnost, evrstoca prionljivosti, otpornost na klizanje, dubina penetracije, otpornost na abraziju, otpornost na udar i reakcija na pozar. Premazi formiraju kontinuirani sloj na povrsini betona Cime u potpunosti stite povrsinu betona. Nanose se u jednom iii vise slojeva. Trajnost premaza ovisi 0 njcgovu sastavu i debljini. Pre ma normi HRN EN 1504-2 premazi izlozeni kemijskom Viii fizikalnom utj ecaju moraju biti debljine 0,1 do 5 mm. Tipicni primjeri glavnih sastojaka premaza su epoksidi, poliuretan, vinil, akrilati, stiren butadijen, cement i bitumen.

Proizvodi i sustavi za povrsinsku zastitu (URN EN 1504-2)

To su proizvodi i sustavi koji poboljsavaju trajnost be tona i armiranobetonskih konstrukcija. Povrsinska zastita moze produljiti inicijacijsko vrijeme 3 ogranicavanjem unosa vode, kJorida, sulfata, kiselina iii drugih agresivnih tvari. Najvaznije svojstvo je prionljivost na podlogu. Druga zahtijevana svojstva su sposobnost premostenja pukotina, otpornost na UV zracenje, na vlagu, na luzine, na ozon, otpornost l1a toplinske cikJuse, skupljanje, difuziju CO2 i difuziju kJorida.

.1

upotrebljavaju kao prajmeri u kombinaciji s premazima. Mogucnosti zastite sarno impregnacijom u vecini slucajeva nisu dovoljno dobre.

Cl -~ion jma .

Vezivo moze biti organski polimer, organski polimer s ceme ntom kao punilom iii hidraulicki cement poboljsan polimernom disperzijom. Ovisno 0 uporabi, zahtijevana svojstva za premaze jesu linearno skupljanje, tIacna evrstoca, koeficijent toplinskog sirenja, otpornost na abraziju, propusnost CO 2, paropropusnost, kapilarno upijanje i vodonepropusnost, toplinska kompatibilnost, otpornost prema temperaturnom soku, kemijska otpornost, otpornost na jako kemijsko djelova nje, sposobnost premoscenja pukotina, otpornost na udar, i:-vrstoca prionljivosti, zarezivanje mreZice, otpornost na klizanje , otpornost na umjetno starcnje, prionljivost na vlazni beton, reakcija na pozar.

~J;'·::? if:::¢:;O.~?0B.:i

'o·1

1 :()'· . ".O:..~.: ·.~:.~.> .•. .

•

1" '0" '", . . :

.,

0. '

'

•.

r""- ¢'

'D, ".0°C).,

~-9:t ~~:;~.SiL~j

,,~;.<:ip

'0"0 '

0.'",

.'.0

,'/\ 0'0. 't.,J·',o . • '00 ' <:>:. '

•

'O,Q : .• : .

'D'

•• • ••• ,

'·: :O K9 '-vi "

"0

l8~ ~'~~;~:3?L~J

Slika 2.6 Sltematski prikaz tipicne hidrofobne impregnacije (lijevo),

impregnacije (sredina) i premaza (desno)

2.8.4.4

Proizvodi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak (URN EN 1504-3)

Proizvodi i sustavi za konstrukcijski popravak primjenjuju se na betonskoj konstrukciji radi zamjenc betona koji ima nedostatak (defekt) i obnove konstrukcijske cjelovitosti i trajnosti . Proizvodi i sustavi za nekonstrukcijski popravak primjenjuju se na povrsini betona radi obnavljanja geometrije iii estetskog izgleda konstrukcije. Norma HRN EN 1504-3 obuhvaca mortove i betone za popravak, s mogucnoscu uporabe 7.ajedno s drugim proizvodima i sustavima, za obnavljanje i/ili zamjenu ostecenog betona i za zastitu armature, koji su potrebni za produljenje uporabnog vijeka betonske konstrukcije izlozene pogorsanju,

221

" j

!

Vl:cina matcrijala za popravak moze se svrstati u cetiri grupe prema tablici 2.113. Tablica 2.113 Mortovi i betoni za popravak [18] ()lIIaka

Tip

Grupa

Anorganski na osnovi cementa (klasicni mortovi) CC Anorganski na osnovi cemen ta (posebni mortovi)

PC

N a organsko j osnovi (smole i polimeri)

PCC

Na mije!ianoj osnovi (polimeri i portlandski cement)

Portlandski cement: cementm mort za injektiranje mortovi mikrobeton beton

· ·· · ·· ··

Portiandski cement s posebnim dodacima: dodaci za bujanje fosfati, Mg, AJ aluminatni cement sulfoaluminat

··

· ·· ··

epoksidna smola poliuretan poliesterska smola

akrilati akrilamidi ester butadijen acetati

·· ·· · ·· · ·· ·· ·· ·· ·

Komentar

Dobro poznati materijal Jeftin ali zahtijeva vise rucnog rada • Zahtijeva njegu Treba paziti na: prionljivost skupljanje kvalitetu Kompenzirano skupljanje Brzovezujuci Brzi prirast cvrstoce Skup Dobra prionljivost Ucinak prepreke Nealkalni Podloznost starenju od UY zracenja Osjetljivost na visoke temperature (> 70°C) i kiseline Yisoka evrstoCa Vodonepropusnost Dobra prionljivost

Pri odabiru materijala treba uzeti u obzir zadovoljavanje sljedeCih svojstava: visoka prionljivost na podlogu, vrlo malo skupljanje, puzanje treba biti isto kao kod betona iako vece puzanje pomaze pri opustanju naprezanja prouzrocenog sprijecenim skupljanjem i time smanjuje raspucavanje evrstoca treba biti sliena evrstoCi betona (veca evrstoca je beskorisna osim ako se ocekuje visoka abrazija). Dodatno, treba uzeti u obzir kontrolu topline hidratacije (mora biti <60 0q, koeficijent toplinskog sirenja, modul elasticnosti (posebno kod elemenata opterecenih paralelno sa spojem), te otpornost na smrzavanje. Svojstva obradivosti svjeZeg morta iIi betona omogucuju pravilno zbijanje sto daje dobru prionljivost na podlogu. Od svojstava propusnosti obicno se ogranicava brzina karbonatizacije (propusnost CO 2 ), Vecina mortova za popravak relativno su nepropusni za CO 2 , ali obicno i paronepropusni. Kod takvog morta treba paziti da popravak ne prouzroCi zadrzavanje vode iza novog sloja.

2.8.4.5

Proizvodi za konstrukcijsko ojacanje (HRN EN 1504-4)

l'roizvodi i sustavi primijenjeni na beton radi osiguranja trajne konstrukcijske prionljivosti dodatno primijenjenoga materijala ukljucuju: Lijepljenje vanjskih celicnih ploea iii drugih prikladnih materijala (npr. kompozita ojacanih vlaknima) na povrsinu betonske konstrukcije u svrhu ojacavanja, ukljucujuCi laminiranje ploca pri takvim primjenama Lijepljenje oevrsnuloga betona na oevrsnuli beton, tipicno povezanog s upotrebom predgotovljenih elemenata pri popravljanju i ojacavanju Ugradivanje svjezeg betona na oevrsnuli beton uz primjenu adhezijom lijepljenog spoja, koji Cini dio konstrukcije i zahtijeva se da djeluje spregnuto. Ovisno 0 predvidenoj uporabi zahtjevi za svojstva jesu: evrstoca prionljivosti, skupljanje/sirenje, posmicna evrstoca, tlacna evrstoca, obradivost, modul elasticnosti, koeficijent toplinskog sirenja, temperatura polimerizacije, trajnost, osjetljivost na vodu i reakcija na pozar. NajceSce upotrebljavana Ijepila su epoksidne smole. Druga Ijepila, kao sto su poliesterska, vinil esterska i poliuretanska Ijepila, imaju uglavnom losija svojstva (veliko skupljanje).

2.8.4.6

Proizvodi za injektiranje (HRN EN 1504-5)

I'roizvodi i sustavi koji, kada se injektiraju u betonsku konstrukciju, obnavljaju cjelovitost i/ili trajnost konstrukcije. Injektiranje se rabi kako bi se u betonu izbjegle nepovoljne posljedice supljina pukotina, te: postigla nepropusnost i stoga vodonepropusnost izbjegao prodor agresivnih uzrocnika koji bi mogli prouzrociti koroziju celiene armature ojacalo konstrukciju ojacanjem betona. Razredba proizvoda za injektiranje

Razredba proizvoda za injektiranje provodi se prema zahtjevima za svojstva uporabom Sllstava razredbe UW (U - predvidena uporaba (eng/. intended use); W - obradivost (ellg/. workability)). Ifa slova U sJijede jedno slovo i jedan broj u zagradama koji oznacuju predvidenu

uporabu. Ila slova W za obradivost slijede tri (iIi cetiri) skupine brojeva u zagradama. (TabJica 2. 114.)

Zahtjevi za uporabna svojstva morta i betona za popravak dani su u tablici 2.113.

222

223

( )va

norma ne obuhvaca:

2.8.4.7

postupak prosirivanja pukotina i njihovog brtvljenja elastomernim brtvilima

Proizvodi za sidrenje armature (prEN 1504-64)

To su proizvodi i sustavi kojima se:

ispunjavanje supljina izvana (npr. u okolnome temeljnom tlu iii na spojnici izmedu konstrukcije i tla, obuhvaceno normom EN 12715) prethodne radove injektiranja, ako su potrebni, da bi se privremeno zaustavio prolaz vode tijekom vodonepropusnog injektiranja. Ovisno 0 predvidenoj uporabi zahtjevi za svojstva jesu: evrstoca prionljivosti, posmicna cvrstoca u kosoj ravnini, skupljanje, temperatura polimerizacije, obradivost, saddaj klorida, trajnost, korozijsko ponasanje, sposobnost izduljenja, vodonepropusnost, omjer sirenja i otvaranje pri nakupljanju vode, reakcija na pozar.

- sidri armatura u beton radi postizanja odgovarajuceg ponasanja konstrukcije - ispunjavaju supljine radi osiguranja kontinuiteta izmedu celika i betonskih elemenata. Proizvodi za sidrenje su hidraulicka veziva iii sinteticke smole iii njihova mjesavina, a pri ugradnji su u tekucoj iii pastoznoj konzistenciji. Za potvrdivanje svojstava proizvoda za sidrenje potrebno je ispitati sljedeca svojstva: cupanje (eng\. pull-out), sadrzaj iona klorida, temperaturu prelaska u staklasto stanje (temperatura polimerizacije) i vlacno puzanje.

Tablica 2.114 Razredba proizvoda za injektiranje Razred F: proizvod za injcktiranje za ispunjavanje pukotina, supljina i meduprostora u betonu koje omogucuje prijenos sila vlacna cvrstoca meduprostora)

i

Proizvodi i sustavi primijenjeni na nezasticenu armaturu radi poboljsanja trajnosti popravka.

F2

vlacna cvrstoca prionljivosti > 0,6 N/mm' ( ograniceno za ispunjavanje supljina i meduprostora)

Norma se primjenjuje na nepremazanu celicnu armaturu i ugradene celicne elemente, ukljucujuCi celik za prednapinjanje i nehrdajuci celik.

prionljivosti

>Z

N/mm'

(za

injektiranje

pukotina,

supljina

koje omogucuje duktilno ponasanje

D1

vodonepropusnost pri Zx 10' Pa

D2

vOdonepropusnost pri 7xiO"' Pa (za naroCite primjene)

Razred S: proizvodi za injektiranje za ispunjavanje pukotina, supljina i meduprostora uz bujanje u betonu

W

SI

vodonepropusnost pri 2x 10' Pa

S2

vodonepropusnost pri 7xlO' Pa (za narocite primjene)

prva skupina (jedan broj):

dopustena najmanja sifina pukotine mjereno u desetinkama milimetra (I - 2 - 3 - 5 - 8)

druga skupina (jedan iii vise brojeva):

stanje vlainosti pukotinc (1 za suhu, 2 za vlaznu, 3 za mOkru, 4 za protok vode)

treca skupina (dva broja):

najniza i najvisa uporabna temperatura

cctvrta skupina (jedan primjenljivo sarno na F

broj),

(I) uporabljiv za pukotine izlozene tijekom njegc dnevnim pomacima veCim od 10 % iii 0,03 mm (0) uporabljiv za pukotine bez dnevnih pomaka iii manjim od 10 % iii 0,03 mm tijckom njege.

Primjer: U(l'I) W( I) (I/Z) (5/30) (I) oznacuje proizvod za injcktiranje za: prijenos sila ispunjavanjem pukotina injektiranje pukotina sirine 0, I mm, suhih i vlaznih uporabljiv pri temperaturama od 5 °C do 30°C - uporabljiv za pukotine izlozene tijekom njege dnevnim pomacima veCim od 10 % iii 0,03 mm.

224

Proizvodi za zastitu armature od korozije (prEN 1504-75)

Fl

Razred D: proizvod za injektiranje za ispunjavanje pukotina, supljina i meduprostora u betonu U

2.8.4.8

Neki celici za prednapinjanje mogu biti osjetljivi na vodikovu krhkost u kombinaciji s nekim premazima za armaturu. Norma dijeli ove proizvode na aktivne premaze i premaze koji stvaraju prepreku. Aktivni premazi su premazi koji sadde portlandski cement iii elektrokemijski aktivne pigmente, koji mogu djelovati kao inhibitori, iii koji mogu osigurati lokalnu katodnu zastitu. Portlandski se cement smatra aktivnim pigmentom zbog svoje alkalnosti. Premazi koji stvaraju prepreku su premazi koji izoliraju armaturu od porne vode iz okolnoga cementnog kamena. Osnovni zahtjev za premaze je svojstvo zastite od korozije.

2.8.5

Svojstva i ispitivanja

Proizvod iii sustav za popravak moraju se odabrati na temelju procjene trenutnih iii moguCih uzroka propadanja i razmatranja odgovarajuCih nacela i metoda za zastitu i popravak navedenih u ENV 1504-9. U skladu s nacelima i metodama u 2. do 7. dijelu norma HRN EN 1504 pojedina svojstva proizvoda i sustava za predvidenu uporabu zahtijevaju se za sve predvidene uporabe (svojstvo se uvijek mora ispitati) iii za odredene predvidene uporabe (svojstvo se ispituje ako je zahtijevano posebnom primjenom). U svakoj normi specifikaciji Ova norma jos je u pripremi. Sidra, ukljucujuCi lijepljena sidra, obuhvacena su smjernicom (ETAG): «Guideline for European technical approval of metal anchors for use in concrete». (19) 5 Ova je norma jos u pripremi.

4

225

II ! dijdovi

2 do 7) uane su u njihovim 4. tockama tabIice sa svim zahtijevanim svojstvima

k. 'F' se otil1llSe na odredeni proizvod.

..

Tablica 2.115 Identifikacijski zahtjevi za mort i beton za popravak, HRN EN 1504-3

-

Svojstvo

\ J l() ckama 5 tih normi dani su zahtjevi za pojedine proizvode i sustave u pet grupa

I: illl.jeva: Illcntilikacijski zahtjevi: Identifikacijska ispitivanja provode se radi potvrde objavljene (deklarirane) vrijednosti sastava iii svojstva proizvoda iii sustava u smislu dosljednosti proizvodnje. Dane su metode ispitivanja, a zahtjevi su najceSce navedeni kao vrijednost svojstva unutar specificiranog raspona postotka objavljene vrijednosti koju navodi proizvodac. Identifikacijska ispitivanja obavlja proizvodac propisanom ucestaloscu. Proizvodac mora cuvati zapise 0 ispitivanju, a rezultati se mogu upotrijebiti kao potvrda sastava proizvoda u bilo koje vrijeme. Zahtjevi za uporabna svojstva: Ispitivanje svojstva provodi se radi potvrde vrijednosti zahtijevanog svojstva proizvoda iIi sustava u smislu njegovog specificiranog ponasanja/svojstva tijekom primjene i uporabe. Dane su metode ispitivanja, a zahtjevi su navedeni kao granicne vrijednosti, objavljene vrijednosti iIi kao kriterij prolazi/ne prolazi. Proizvodac mora obaviti pocetno ispitivanje tipa. Rezultati ispitivanja moraju biti dostupni u tehnickom listu proizvoda. Posebne primjene: Norme HRN EN 1504-3, 4 i 5 u Dodatku A, odnosno B, navode dodatne metode ispitivanja koje se mogu upotrijebiti za posebne primjene iIi mogu biti primjenljive u pojedinim zemljama. Takva se ispitivanja mogu zahtijevati za naroCite projekte, tj . iznimne uvjete: visoka iIi niska temperatura; izlozenost morskoj vodi iIi drugim izvorima visoke koncentracije soli (za mort za popravak) iii npr. ako je oJacana konstrukcija izlozena dinamickom opterecenju (za konstrukcijska ojacanja). Reakcija na pozar: za proizvode koji se upotrebljavaju u elementima za koje se zahtijeva pozarna otpornost proizvodac mora objaviti razredbu oevrsnulog proizvoda s obzirom na reakciju na pozar. Za proizvode koji sadrze :51 % masenog iii volumenskog udjela (mjerodavna je nepovoljnija vrijednost) homogeno rasporedenih organskih tvari, moze se objaviti razred reakcije na pozar Al bez ispitivanja. Za oevrsnuli proizvod koji sadrZi > 1 % masenog iii volumenskog udjela (mjerodavna je nepovoljnija vrijednost) homogeno rasporedenih organskih tvari mora se provesti razredba u skladu s normom HRN EN 13501-1 i objaviti odgovarajuCi razred reakcije na pozar. Otpustanje opasnih tvari: proizvodi i sustavi ne smiju otpustati tvari opasne za zdravlje, higijenu i okoIis.

Metoda ispitivanja

(;ranulometrijski sastav suhih HRN EN 12192-1 sastojaka

Dopustena odstupanja od vrijednosti koje objavljuje proizvodac Vrijednosti i odstllpanja koja objavljuje proizvodac

HRNEN 1767

Potvrdeno usporedbom

Tluena cvrstoca

HRN EN 12190

Veea od 80 % vrijednosti kojll objavljuje proizvodac

(~lIstoca

HRN EN 12190

±5%

Vrijeme skruCivanjaC

HRNEN 13294

Vrijednosti i odstupanja koja objavljujc proizvodae

Obradivost - tiksotropni lllortd

HRN EN 13395-1

Vrijednosti i odstupanja koja objavljuje proizvodae

Obradivost - protok morta d

HRN EN 13395-2

Vrijednosti i odstupanja koja objavljuje proizvodac

Obradivost - protok betona d

HRN EN 13395-3

Vrijednosti i odstupanja koja objavljuje proizvodac

Termogravimetrijska ;lllalizac

EN ISO 11358

Potvrdeno usporedbom

Epoksidni ekvivalent C

HRN EN 1877-1

± 5%

Aminsko djelovanje<

HRN EN 1877-2

±6 %

Vrijeme uporabljivosti C

HRN EN ISO 9514

± 20 %

lllapljive i nehlapljive tvari u h:kucem sastojku C

HRN EN ISO 3251

± 10 %

i.lufracrvena analiza"

b

b

• ZIl sve proizvode koji sadrie organske tvari. h

Provjera znakova promjene u sastavu.

.. Kao zamjenska metoda,

mo ~e

se upotrijebiti promjena obradivosti u vrcmenll. metoda u normi

lIRN EN 13395·1,2 i 3. ,j

Ovisno

0

prirodi materijala.

· Sarno za Pc.

·

Podroban prikaz svih zahtjeva i svojstava za pojedini proizvod/grupu proizvoda, naveden je u normama specifikacijama. Kao primjer ovdje se navode zahtjevi i ispitivanja za najcesCe upotrebljavani proizvod za popravak - mort iIi beton za popravak koji su u podrucju primjene norme HRN EN 1504-3 (tablice 2.115, 2.116 i 2.117), a u tablici 2.118 dane su sve metode ispitivanja iz niza normi HRN EN 1504 i njihova povezanost sa svim proizvodima obuhvacenim normama HRN EN 1504-2 do -7.

226

227

Tablica 2.117 Ispilne metode za posebne primjene za mort i beton za popravak, HRN EN 1504·3

Tahliea 2.116 Zahtjevi za uporabna svojstva morta i betona, HRN EN 1504·3

IIr

Svojstvo

I Tlacna cvrstoca

2 SadrZaj iona klorida 3 Adhezijska prionljivost 4 Sprijeceno skupljanje/sirenje he 5 Otpornost na karbonatizaciju I 6 Modul elasticnosti

Referen .. cijska podloga (HRN EN 1766)

Nema Nema MC(0,45) MC(0,45) Nema Nema

7 [r0plinska kompatibilnost, I. dio, MC(0,45) mrzavanje odmrzavanie 'h 8 Toplinska kompatibilnost, MC(0,45) 2. dio, ciklusi Ipljuskova r h 9 Toplinska \ kompatibilnost, MC(0,45) 4. dio, suhi ciklusi I h

1-

Zaht'ev Kons.trukci·skl

Metoda ispitivanja

Razred R4

Razred R3

Razred R2

Razred Rl

2: 45 MPa

2: 25 MPa

2: 15 MPa

2: 10MPa

" 0,05 %

" 0,05 %

2: 2,0 MPa 2: 1,5 MPa

2: 0,8 MPa"

Vlacna cvrstoca prionljivosti nakon Nema ispitivania d e zahtjeva > 2,0 MPa > 1,5 MPa >0,8 MPa" d k " kontrolnog betona Ne zahtijeva se g (MC(0,45))

HRNEN 12617-4 HRNEN 13295 HRNEN 13412

2: 20 GPa

2: 2,0 MPa 2: 1,5MPa I

2: 0,8 MPa

Vlacna cvrstoca prionljivosti nakon 50 ciklusa uc 2: 2,0 MPa

2: 1,5 MPa

2:0,8 MPa"

----------------Vlacna cvrstoca prionljivosti nakon 50 ciklusa de

----------------2: 2,0 MPa 12: 1,5 MPa 2:0,8 MPa"

10 Otpornost na klizanje Nema II Koeficijent toplinskog sirenia e 12 Kapilarno upijanje

Nema Nema

HRNEN 13036-4 HRNEN 1770 HRNEN 13057

Referencijski beton

Napomene

Unos iona klorida

HRNEN 13396

Tlacno puzanje "

HRN EN 13584

(Ne zahtijeva se ako je specificiran sustav povrsinske zastite) Objavljena vrijednost Objavljena vrijednost

HRNEN 13529 Otpornost na kemikalije

(Ne zahtijeva se ako je specificiran sustav povrsinske zastite)

iii HRN EN ISO 2812-1

2: 15GPa Ne zahtijeva se

Vlacna cvrstoca prionljivosti nakon 50 ciklusa de

HRNEN 13687-1

HRNEN 13687-4

I

Ispitna metoda

Svojstvo

Objavljena vrijednost

HRNEN 12190 HRNEN 1015-17 HRNEN 1542

HRNEN 13687-2

Nekonstrukcijski

------------------

"E''"" ::a'0"

.-

.~ Vro

'" " 5;g "

V>

Primjena u podgledu (npr. popravci HRN EN 13395-4 IJodgleda nosaca na mostovima)

MC(O,45)

Vlacna cvrstoca prionljivosti treba zadovoljiti zahtjev retka 3 tablice 2.116 u skladu s razredom

, Za PCC mortove za popravak upotrijebljene u konstrukcijskim primjenama ovo se ispitivanjc obicno ne h .. k' projektnim kriterijima upotrijebljeno 60 % tlacne cvrstoce u starosti od 28 dana. za tlJeva a 0 Je u

~~ ~

N.a"

0)

'"

CQ "

Razred I: > 40 jedinica mokro ispitano Razred II: > 40 jedinica suho ispitano Razred III: > 55 jedinica mokro ispitano Ne zahtijeva se ako su provedena ispitivanja 7, 8 iii 9, inace objavljena vrijedhost Nema " 0,5 kg'm"'h,li,5 zahtieva

Zahtjevi za nacela popravka 3, 4 i 7: Metoda 3.1 - Restauracija betona rucnolll primjenom morta. Metoda 3.2 - Restauracija betona ponovnolll ugradnjom betona. Metoda 3.3 - Restauracija betona mlaznim mortom iii betonom. Metoda 4.4 - Konstrukcijsko ojacanje dodavanjem 1110rta iii betona. Metoda 7.1 - Povecanje zastitnog sloja do armature dodatnim cementnim mortom iii betonom. Metoda 7.2 - Zamiena oneciscenoga iii karbonatiziranoga betona . .. Vrijednost od 0,8 MPa ne zahtijeva se kad se u materijalu za popravak pojavi kohezivni 10m. Kad se pojavi kohezivni 10m. zahtijeva se najmanja vlacna cvrstoca od 0,5 MPa. It Ne zahtijeva se za metodu popravka 3.3. ,- Ne zahtijeva se ako su prov~deni toplinski ciklusi.
229 228

hJ W

o

Tablica 2.118 - Hrvatske, europske i medunarodne norme za metode ispitivaoja za proizvode i sustave

_. ., ., ., El o .,~"" _.~( .,., _. .,sg., a... _.a ., _. .,El _. ",= =;" &. = e:. " =S' = ~ ='1=:" a... .,;:. S ~ ';" N'C ., 0

.."

-

'C 0 'C ., ., 0 .."

:>:"S

Norma

Naslov

EN ISO 178

Plastics - Determination of flexural properties (Plastike - Odredivanje svojstava savijanja)

HRN EN 196-3

'" :>:"

~. ~

., :>:"

_.'C

-

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje - Metode ispitivanja

EN ISO 527-1

Plastics - Determination of tensile properties - Part l:General principles (Plastike - Odredivanje svojstava savijanja - 1. dio: Opca nacela)

EN ISO 527-2

Plastics and ebonite - Determination of indentation hardness by means of a durometer (Shore hardness) (Plasticni materijali i tvrda guma _ Odredivanje tvrdoce utiskivanjem pomocu durometra (tvrdoca po Shoreu»

HRN EN 1015-3 1 Metode ispitivanja mortova za zide - 3. dio: Odredivanje konzistencije svjeieg morta (stolicem za potresanje) (+AI)

'-. 0 ft)

• • • •

Plastics - Determination of tensile properties - Part 2:Test conditions for moulding and extrusion plastics

EN ISO 868

• •

•

•

HRN EN 1015-4 1 Metode iSpitivanja mortova za zide - 4, dio: Odredivanje konzistencije svjeieg morta (penetracijskim uredajem) HRN EN 1015-6 I Metode ispitivanja mortova za zide - 6, dio: Odredivanje gusto':e svjeieg morta

* nastavak tabliee na sljedecoj stranici

Tab!'

• •

2.118 - Hrvatske. europske i medunarodne norme za metode ispitivanja za proizvode i sustave (nastavak) _.'C

El o ~ N' g; ~(5' ., ~.o =~ i· g. E:a = ~ci " _. ", = = _.. " _. ., a.~: .. ., .,'" ., '" .

N'C " 0

HRNEN 1015-7 HRN EN 1015-17 HRN EN 1062-3 HRN EN 1062-6 HRN EN 1062-7 HRN EN 1062-11 HRNEN 1081

1'-'

W

......

Elasticne podne obloge - Odredivanje elektricne otpornost

HRN EN 1240

Adhezivi - Odredivanje hidroksilnog broja i/ili udjela hidroksila

HRN EN 1242

Adhezivi - Odredivanje sadriaja izocijanata

HRN EN ISO 1517

Boje i lakovi - Ispitivanje susenja povrsine - Ballotinijeva metoda

HRNEN 1542

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Mjerenje evrstoce prionljivosti pull-off metodom

HRN EN 1543

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje porasta vlacne evrstoCe polimera

prEN 1544

Determination of creep under tensile stress at 23 and 50°C

• nastavak tabliee oa sljedecoj straOlel

0

.,

'" :>:" :>:"0

:>:"N

"''C

:>:"N

.."

.."

:>:"

Naslov Metode ispitivanja morlova za zide - 7, dio: Odredivanje udjela pora u svjeiemu mortu Metode ispitivanja mortova za zide - 17, dio: Odredivanje topljivih klorida u svjezemu mortu (+ HRN EN 1OIS-17/AI) Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton - 3. dio: Odredivanje i razredba brzine prijenosa tekuce vode (propusnost) Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton - 6. dio: Odredivanje propustljivosti ugljitnog dioksida Boje i lakovi - Prekrivni malerijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton - 7. dio: Odredivanje svojstava premostenja pukotina Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton - 11. dio: Postupci kondicioniranja prije ispitivanja

-

'C

'C

., 0

~

Norma

N

~

N

•

Metode ispitivanja cementa - Odredivanje udjela klorida, ugljicnog dioksida i alkalija u cementu

HRNEN445

.."

..

1504-2 11504-3 11504-4 11504-5 11504-6 11504-7

Metode ispitivanja cementa - 3. dio: Odredivanje vremena vezivanja i postojanosti volumena

HRN EN 196-21

..

"'''0

Q.;

:>:"N

., :>:"

.,

Q.

'-. 0 '"

.... N

Q.

N

...., ".,

El.,~ "

N ~

::;-

1504-2 1504-3 1504-4 1504-5 1504-6 1504-7

• • • • • • • • • • •

• • •

•

Iv

VJ

Tablica 2.118 - Hrvatske, europske i medunarodne norme za melode ispitivanja za proizvode i sustave (naslavak,

N

N"C

~, ~

::: ~

~.

~.

"'"

Ol

Norma

Naslov Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija -Ispitne metode - Referentni betoni za ispitivanie Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija -Ispitne metode - Analiza infracrvenim zrakama

HRN EN 1766 HRN EN 1767

HRN EN 1771

.,

=. "0

'" "'" o = a. ~ ","0

..

3

~. ~

N'

~~

~;.

= _.

'" c.

~.~:

.

~]. .. s

= e_...

1000.

.. c.

N Ol

~.

..

N

i

;;; "":

::

....

;;

~

s-~ :;

..

Ol

1504-2 1504-3 1504-4 1504-5 1504-6 1504-7

• • •

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje koeficijenta toplinske rastezljivosti Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje injektibilnosti ispitivanjem pomo,;u stupca pijeska

HRN EN 1770

9

"C o 0 "C ., ~ Ol 0 Ol _. ","N Ol

• • •

• • •

• •

• •

HRN EN 1799

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Ispitivanje prikladnosti konstrukcijskih ljepila za primjenu na betonsku povrsinu

HRN EN 1877-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Reaktivno djelovanje epoksidnih smola - 1. dio: Odredivanje epoksidnog ekvivalenta

•

•

•

•

HRN EN 1877-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Reaktivno djelovanje epoksidnih smola - 2. dio: Odredivanje aminskog djelovanja uporabom ukupne pH -vrijednosti

•

•

•

•

prEN 1881-1

Pull-out test - Part 1: Un cracked concrete

HRN EN ISO 2409

Boje i lakovi - Ispitivanje zarezivanjem mreZice

HRN EN ISO 2431

Boje i lakovi - Odredivanje vremena istjecanja pomo.;u posuda za istjecanje

HRN EN ISO 2808

Boje i lakovi - Odredivanje debljine filma

----_.-

•

•

• • •

-----

* nastavak tablice na sljedecoj stranici

--

,

,

--

-

Tablica 2.118 _ Hrvatske, europske i medunarodne norme za met ode ispitivanja za proizvode i sustave (nastavak)

...

N"O 0

"''"

~~ Ol _.

=

'" '"'"" Norma

HRN EN 1766 HRN EN 1767 HRNEN 1770 HRN EN 1771

Naslov Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Referentni betoni za ispitivanie Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Analiza infracrvenim zrakama Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje koeficijenta toplinske rastezljivosti Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija -Ispitne metode - Odredivanje injektibilnosti ispitivanjem pomo,;u stupca pijeska

VJ VJ

= S'g '" "'"

-0 ., ::l

..

~.

"'" Ol N

a.~:

Ol 0 Ol _.

..,.

;t

"

..

Ol

"'"

~:3 &.., 9'0

= _.

C.

Ol

~.

..

N Ol

_. ., ., '" ., _. 9 ~ = .._. ., ::: "'''C

'"

""0 .. N ....·0

~

.. C. N Ol

N

.

COl

1504-2 1504-3 1504-4 1504-5 1504-6 1504-7

• • •

• • •

• • •

•

• •

•

HRN EN 1799

HRN EN 1877-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Reaktivno djelovanje epoksidnih smola - 1. dio: Odredivanje epoksidnog ekvivalenta

•

•

•

•

HRN EN 1877-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija -Ispitne metode - Reaktivno djelovanje epoksidnih smola - 2. dio: Odredivanje aminskog djelovanja uporabom ukupne pH-vrijednosti

•

•

•

•

•

•

prEN 1881-1

Pull-out tesl - Part 1: Uncracked concrete

HRIV EN ISO 2409

Boje i lakovi - Ispitivanje zarezivanjem mrezice

HRS EX ISO 2431

Bojc i lakmi - Odrcdi\-anjc \Tcmcna istjccanja pomocu posuda za istjccanje

HR,\' EX [SO 2808

Bajc i lako\i Odredi\anlC dcblJmc fIlma

-

---

• • •

I I

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Ispitivanje prikladnosti konstrukcijskih ljepila za primjenu na betonsku povrsinu

* nastavak tab lice na sljedecoj stranici N

"C o "C

I...)

....

Tablica 2.118 _ Hrvatske, europske i medunarodne norme za metode ispitivanja za proizvode i 5ustave (na5Ia"ak ,

Vol

N'C

-'" ""_. '"

0

=.~

[;;

,,-

'"

Naslov

HRN EN ISO 2811 -1

Boje i lakovi - Odredivanje gustoce - 1. dio: Metoda s piknometrom

HRN EN ISO 2811 -2

Boje i la kovi - Odredivanje gustoee - 2. dio: Metoda uranja nja tijela (viska)

HRN EN ISO 2812-1

Boje i lakovi - Odred ivanje o tpornosti na kapljevine - 1 dio: Opee metode

HRN EN ISO 2815

Boje i lakovi - [spitivanje otiska po Bucholzu

HRN EN ISO 3219

Plastike - Polimerilsmole u kapljevit om stanju iii kao emulzije iii disperzije _ Odred ivanje viskoznosti primjenom rotacijskog viskozime tra s odredenom brzino m smicanja

HRN EN ISO 3251

Boje, lakovi i plastike - O dredivanj e sadrzaja ne hlapljivih tvari

• • • • • •

EN ISO 345 1-1

Plastics - Determination of ash - Part 1: Gene ra l methods (Plasticni materi jali - Odredivanj e pepela - L dio : Opee metode)

•

HRN ISO 4628- 1

Boje i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka - Oznaeivanje intenzite ta, kolicine i ve lieine uobieajenih vrsta gre~a ka - L dio: Opea nacc\a

•

HRN ISO 4628-2

Boj e i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka - OznaCivanje intenzite ta, kolieine i velicine uobiCajenih vrsta gresaka - 2. d io: O znacivanje stupnja mje hura nja

•

Boj e i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka • OznaCivanje intenzi te ta, koliCine i velieine uobieajenih vrsta ostceenja - 4. dio: OznaCivanje stupnj a

-

'"

,,-

a~ s

o = ~ ~. .,'" 0 a. ~ ~. ; < < '" ...-. ~~ ..... ,,.. , ..= _.'." '" a.c£: .,

"-0

'"

Q.

;

=.~ "'":

:.

..

Q.

s <

= "_. .... ~

...

'"

~

~ ~

= :;: I = == :; "

1504·2 1504·3 1504·4 1504·5 1504-6 1504-7

Norma

HRN ISO 4628-4

S 0

'C o 'C

• •

• •

• •

• •

•

• •

•

puca nja Boje i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka - OznaCivanje intenzite ta, kolicine i velieine uobieajenih vrsta gresaka - 5. dio: O znaCivanje stupnja

HRN ISO 4628-5

•

Ijuste nja • n3stav3k tablice na sljedccoj stranici

Tablica 2.118 - Hrvat ske, europske i medunarodne normc za metode ispitivanja za proizvode i snstave (nastavuk) o

S 0

..

0

N'C

'C

'" 0 "" <

'C

-

:='" :, _. .,'"< <_. [;; ,,- ... .,

Naslov

EN ISO 54'70-1

Rubber- or plastic-coated fa brics - Determinatio n of a brasio n resistancePart 1: Taber abrader (Gumirani iii plastificirani plosni tekstilOdredivanje o tpomosti na abraziju - Abrazija prema T aberu)

HRN EN ISO 6272

Boje i la kovi - [spitivanje padajueom masom

HRN EN ISO 7783- 1

Boje i lakovi • Odredivanje paropropusnosti - L dio: Metoda s posudama za samonosive filmove

...=...._.

,

Q.

~ N' < ~o

=

n

e: ...

.," ~"... :::::.,...c'" S ~

'"

• • • •

•

EN ISO 11358

Plastics - Thermogravimetry (TG) of polymers - General principles (Plastike - T ermogravimetrija (TG) polimera - Opca nacela)

•

•

•

HRNEN 12 188

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak beto nskih konslrukcija - [spitne metode - Odredivanje prionljivosti eelika na celik za odredivanje svojstava konstrukcijskih Ijepila

•

HRNEN 12189

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konsuukcija - [spitne metode - Odredivanje vre mena ugradivosti

•

HRNEN 12190

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - [spitne metode - Odredivanje t1acne CVrS10ee mortova za popravak (EN 12190:1998)

* n3st avak tablice na sljedecoj stranici

:;:~

'"

S:~

1504·2 1504·3 1504-4 1504-5 1504·6 1504-7

•

ISO 11357-3

Ut

~~

•

HRN EN ISO 9514

Vol

~:~ ~ ~.

Boje i lakovi - Odredivanje paroprop usnosti - 2. dio: Metoda za filmove nanesene na porozne pod loge Boje i lakovi - Odredivanje vremena upora be kapljevitih sustava Pripre ma i kondicioniranje uzoraka i smjemice za ispitivanje Differential scanning calorimetry (DSC) - Part 3: Determinatio n of tempe ra ture a nd e nta lpy of melting. and cristalization

HRN EN ISO 7783-2

N

=

o a.~

. ~.~: .. . '"

~

Norma

'" ,,-

"-0

•

•

•

• •

• •

•

N

W 0\

Tablica 2.118 - Hrvatske, europske i medunarodne norme za metode ispitivanja za proizvode i sustave (nastavak) N"O ., 0

-

=. " ': so '''' V}(

~

"0 o "0

:: -0

., ;1.

..," ..,0_.

~

~

~

","N

"

"

Norma

HRi11 EN 12192-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcijaGranulometrijska analiza - 2. dio: Metode ispitivanja punila polimernih Ijepila

HRN EN 12614

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje temperature prelaska polimera u staklasto stanje

HRNEN 12615

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje Dosmicne cvrstoce po kosome presjeku

HRN EN 12617-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - I. dio: Odredivanje linearnog skupljanja polimera i sustava povrsinske zastite

',HRN EN 12617-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 2. dio: Skupljanje proizvoda na osnovi pOlimernog veziva za injektiranje pukotina: volumetrijsko skupljanje

HRN EN 12617-3

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 3. dio: Odredivanje ranoga linearnog skupljanja konstruktivnih Ijepila

HRN EN 12617-4

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 4. dio: Odredivanje skuplja_nj
=

o ~. ~

~;.

~.~:

'"

~. 3

s'

a " ""_.

::r:'

~.

::

N

~.

'" "

~.~

.,""0_.

:.;. s

.,:; ";Z'_. .,c;; '" ~

'" N .:. Ci

_.

'" ""N

"

1504·2 1504·3 1504-4 1504-5 1504-6 1504-7

Naslov Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcijaGranulometrijska analiza - 1. dio: Ispitne metode suhih sastojaka mort a

HRN EN 12192-2

_. "0

'"

","0 "'"

•

•

• • •

•

•

•

• .

• • •

• nastavak tab lice na sljedecoj stranici

Tablica 2.118 - Hrvatske, europske i medunarodne norme za metode ispitivanja za proizvode i sustave (nastavak) "'"0 "C/':, 0~

"g; ::;;;,_. .,"''""

N

w

--.]

= l: ~.".., ..,_. = ::~. ~_. ., ~.~: " "'" " "" " " '"

"0 o "0

","0 "'"

0

~.::; r>,

., ;1. "

_. "0

:: 0

","N

'"

o o '"

::

N

~.

""0

~.

_.

'" N""

"

..,"

N :.;.

~

:::..'

:: ;a.'

.,C" '"

1504-2 1504-3 1504-4 1504-5 1504-6 1504-7

Norma

Naslov

HRN EN 12618-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 1. dio: Sposobnost prionljivosti i rastezanja proizvoda za injektiranje ogranicene duktilnosti

HRN EN 12618-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje adhezije proizvoda za injektiranje s toplinskim ciklusima iii bez njih - Adhezija ispitivanjem vlacne evrstoce prionljivosti

HRN EN 12618-3

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 3. dio: Odredivanje adhczije proizvoda za injektiranje s toplinskim ciklusima iii bez njih - Metoda kosoga posmika

HRN EN 12636

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje prianjanja betona na beton

HRN EN 12637-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Kompatibilnost proizvoda za injektiranje - I. dio: Kompatibilnost s betonom

•

HRN EN 12637-3

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstruKcija - Ispitne metode - Kompatibilnost materijala za injektiranje - 3. dio: Utjecaj materijala za injektiranje na elastomere

•

HRN EN 13036-4

Povrsinska svojstva cesta i aerodromskih operativnih povrsina - Ispitne metode - 4. dio: Metoda mjerenja otpornosli povrsine na klizanje Ispitivanje klatnom

HRlII EN 13057

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne O1etode :: ()~redivanje otpornosti na kapilarno upijanje

* nastavak tablice na sljedecoj stranici

~.~

~ ;r :: ..,0

• •

• •

•

• ,

• •

i

N

VJ

Tablica 2.118 - Hrvat ske, europskc i mcdunarodnc norme za mctode ispitivanja za proizvodc i susta\'c \nasta\"ak J

00

... 'C ., 0

= ~

.. - ....,"'0.-= -

'" :or

., 0

o '" ",,0: ., :or

'C o 'C

""-<

~;.

~ .,=

~ :5. :or ...

.,

Norma

Na slov

HRN EN 13062

Pro izvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - ispitne metode - Odredivanje tiksotro pije proizvoda za zastitu armature

HRN EN 13294

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak beto nskih ko nstrukcija - Ispitne metode - Odredivanj e vre men a skruCivanja

HRlv EN 13295

Proizvodi i sust avi za zaStitu i popravak bet onskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje otpornosti na ka rbo natizaciju

I SO 13320-1

Particle size analysis - Laser diffraction methods - Part 1: G eneral principles

HRN EN 13395-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak be to nskih konstrukcija - Ispitne metode - Odrcdivanje obradivosti - 1. dio : Ispitivanje rasprostira nja tiksotro pnih mortova

HRN EN 13395-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak beto nskih konstr ukcij a - I spitne me tode - Odredivanje obradivosti - 2. dio : Ispitivanje protoka mort ova za injektira nje i mort ova

HRN EN 13395-3

Proizvodi i suslavi za zastitu i popravak beto nskih konstrukcija - I spitne me tode - Odredivanje o brad ivosti - 3. dio: Ispitivanje proto ka be tona za popravak

•

HRN EN 13395-4

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak be to nskih ko nstrukcija - Ispitne metode - Odrcdivanje obradivosti - 4. dio: Primjena mortova za poprava k na povrsine u podgledu

•

~. ~.

o

:or ...

~. ~

=.,

='" .,

~.

';.~:

~.

"

~ sE.

;J:.

~

= So:-<

~.

~

N

.'"

;

~

0

~

1504·2 11504-3 11504-4 11504-5 11504-6 11504-7

• •

• • • •

•

•

• na stavak tablice na Sljedccoj stranici

Tablica 2.118 - Hrvatskc, curopskc i medunarodne norme za mctode ispitivanja za proizvode i sustavc (nastavak)

." .,N = ~.rr N'a . o_. :3., _.~ -. -< = _-<. ..=;-< -< :or '".,= :orN., ~a = _.N ., '" '" . '" " =

"''C ., 0

-

'C o -0 'C

.,.. ::._.

"". ., = ., "'. _.-<

"

0

'" :or :oro o ~.~ ., 0:

_.'C

.. .,

~.

0 Q.

~."'S; Q.

'" N .... 0 '" Q. N

1504-2 1504·3 1504-4 1504-5 1504-6 1504.7

Norma

Na siOl'

HRNEN 13396

Proizvodi i sustavi za zastitu i po pravak beto nskih ko nstrukcija - Ispitne me tode - Mjerenje prod ora ion a klorida

•

HRN EN 13412

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak beto nskih konstr ukcija - Ispitne me tode - Odredivanje t1acnog modula elasticnosti

•

•

HRN EN 13501 -1

Pozarn a razredba gradevnih proizvoda i elemenata - I. dio: Razredba uporabo m poda taka pOZa rnoga ispitiva nja

•

•

•

HRN EN 13529

Proizvodi i sustavi za zastitu i pop rava k be to nskih ko nstrukcija - Ispitne metode - Otpornost na ostar kemijski napad

•

•

HRNEN 13578

Proizvodi i sustavi za zaslitu i popravak beto nskih ko nstr ukcija - Ispitne me tode - Kompatibilnost s vlainim beton om

•

H RN EN 13579

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - I spitne me tod e - Ispitivanje hidrofobne impregnacije susenje m

•

HRNEN 13580

Pro izvo di i sustavi za zastitu i popravak be tonskih konstrukcija - I spitne me tode - U pija nje vode i otpo rnost pre ma luzinama hidrofobnih impregnacija

•

HRN EN 13581

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak beto nskih konstrukcija - Ispitne me tode - Odredivanje gubitka mase hidrofo bn o impregniranog betona zbog smrzavanja i odmrzavanja uZ djelovanje soli

•

HRN EN 13584

Proizvodi i sustavi za zastitu i po pravak be to nskih konstrukcija - Ispitne metod e - Odredivanje tlacnog puzanja pro izvoda za po pravak

I

• .

• nastavak ta blice na sljedecoj stra nici N

VJ

'-D

r

.

-

I""

~

Tablica 2.118 - Hrvatske, europske i medunarodne norme za metode ispitivanja za proizvode i sustave (nastavak)

_."" '" :<" :<"0 """".,o :l-= .,Q:;3_. =;2 ~ ~. ~. "''''' o = 0 'g:" ~(_. .,'". .0_. ~.n, ~ :<"" '"= .."0_. .,c '" ., 0 = _. '" :<" .,1:::<" :<"N ~.~: " '" '" "'" '" '" '" 1504-5 1504-6 1504-7 ~"g

::-. <

C

'"

Q.

~

~ ~

~.

'"

Q.

~.

1504-2 1504-3 1504-4

Norma

Naslov

HRN EN 13687-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje termicke kompatibilnsti - 1. dio: Ciklusi smrzavanjeodmrzavanje s uranjanjem u otopinu soli za odmrzavanje

•

•

HRi'i EN 13687-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje termickc kompatibilnosti - 2. dio: Ciklusi pljuskova (termicki sok)

•

•

HRN EN 13687-3

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje termicke kompatibilnosti . 3. dio: Termicki ciklusi bez djelovanja soli za odmrzavanje

•

HRN EN 13687-4

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje termicke kompatibilnosti - 4. dio: Termicki ciklusi u suhim uvjetima

HRN EN 13687·5

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metodc - Odredivanje termicke kompatibilnosti - 5. dio: Otpornost prema temperaturnom soku

HRN EN 13733

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje trajnosti konstruktivnih Ijepila

•

HRtV EN 13894-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje zamora pod dinamickim opterecenjem - 1. dio: Tijekom njegovanja

•

• •

•

* nastavak tablice na sljedecoj stranici

Tablica 2.118 - Hrvatske, europske i medunarodne norme za metode ispitivanja za proizvode i sustave (nastavak)

-.

'" :<" ""o :;0 :<"0 ., _. a:2 o = ~:2 "";J .,0 ~.~ a ~. .:<"N . 2. ., 0 '" _. ~~ = _. '" "~_. :<" " '" ~.~: "'" '" " , '" '" 1504-5

~"g

::-; ~

;;.( ~.

'"

Q.

~.

Naslov

HRN EN 13894-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje zamora pod dinamickim opterecenjem - 2. dio: Nakon oevrSCivanja

HRN EN 14068

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje vodonepropusnosti injektiranih pukotina bez pomaka u betonu

HRN EN 14117

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje viskoznosti proizvoda za injektiranje na osnovi cementa

HRN EN 14406

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje omjera bubrenja i tijeka bubrenja

•

HRtV EN 14497

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje filtracijske stabilnosti

•

HRNEN 14498

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Promjene volumena i mase nakon ciklusa susenja i cuvanja u vodi

•

prEN 14630

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konslrukcija - Ispitne metode - Odredivanje dubine karbonatizacijc u ocvrslom betonu fenolftaleinskom metodom

l-J

•

•

•

Q.

~:

'"

1504-6 1504-7

Norma

• kraj tablice

.j:.. .....

1504-2 1504-3 1504-4

'"

'" "'"

:;.,

'" _. = ., ;

I 2.8.6

Potvrdivanje sukladnosti

2.H.().1

Propisi

l'n lvrdivanje sukladnosti za proizvode za uporabe bez zahtjeva poiarne otpornosti jlltlvlldi sc prema sustavu 2+ iii 4.

I'otvrdivanje sukladnosti proizvoda i sustava propisano je: Zakonom 0 gradnji, C/. 24 (NN 175/03): Gradevni proizvod moze se stavlti u promet i rabiti sarno ako je dokazana njegova uporabljivost, a gradevni proizvod .ie uporabljiv sarno ako su njegova tehnicka svojstva sukladna svojstvima odredenim normom na koju upucuje tehnicki propis, tehnickim dopustenjem iii tehnickim propisom.

l'l)(vnlivanje sukladnosti proizvoda za uporabe sa zahtjevom poiarne otpornosti l" llVlldi se prema kombiniranom sustavu. "i lls tav koji ce se primijeniti rezultat je kombinacije predvidene uporabe proizvoda tdva sustava: 2+ i 4) i zahtjeva razreda reakcije na poiar (tri sustava: 1,3 i 4), sto daje ,~ s t kOl11binacija sustava potvrdivanja sukladnosti: Tablica 2d20 Kombinirani sustavi potvrdivanja suldadnosti

Tehnickim propisom za betonske konstrukcije, Prilog K (NN 101/05). TPBK, tocka K.2.2 propisuje provodenje potvrdivanja sukladnosti proizvoda i sustava prema odredbama Dodataka ZA nizova normi HRN EN 1504-2 do 7 i norme HRN EN 1504-8 i prema odredbama posebnog propisa (Pravilnik 0 ocjenjivanju sukladnosti, ispravama 0 sukladnosti i oznacavanju gradevnih proizvoda (NN 1/05)).

2.8.6.2

Tablica 2.119 Sustavi potvrdivanja suldadnosti

Proizvodi za zastitu i popravak beton~

Razine i razredi

Sustavi potvrdivanja suldadnosti 6

Za uporabe s niskim zahtjevima na svojstva u zgradama i inze njerskim gradevinama

-

4

Za uporabe u zgradama i inzenjers kim gradevinama

-

2+

AI', A2', B', C' A1 2, A2 2, B2, C2, D, E (AI do E)3, F

1 3 4

Predvidena uporaba

Proizvodi za Za uporabe koje su u zastitu i podrucju propisa za pozarnu popravak be tona otpornost

Sustav I: Vidi Direktivu za gradevne proizvode (CPD) , dodat ak 1I1.2.(i), bez ispitivanja slucajnih uzoraka. Sustav 2+: Vidi CPD dodatak 1I1.2.(ii), prva mogucnost, ukljucuju~i certiliciranje tvornicke kontrole proizvodnje koje provodi potvrdeno tiJelo na temelju pocetnog pregleda tvornice i tvornicke kontrole proizvodnje kao i stalnog nadzora, ocjenjivanja i potvrdivanja tvornicke kontrole proizvodnje. Sustav 3: Vidi CPD, dodatak 1Il .2.(ii), Druga mogucnost. Sustav 4: Vidi CPD, dodatak m.2.(ii), Treca mogucnost. I

2 .1

6

Proizvodilmaterijali za koje jasno prepoznatljiv dio proizvodnog procesa poboljsava razredbu reakcije na pozar (npr. dodatak usporivaca pozara iii ogranicavanje sadrzaja organskih tvari) . Proizvodi/materijali koji nisu obuhvaceni u I Proizvodilmaterijali za koje se ne zahtijeva ispitivanje pozarne otpo rnosti (npr. proizvodilm aterijali razreda A I u skladu s odlukom 96/603/EZ. dopunjenom odlukom 2000/605/EZ).

Na proizvode za injektiranje (HRN EN 1504-5) odnose se sarno sustavi 2+ i 4.

242

1

2+ i

3

2+ i

i

1

4

i

3

4

4

4

,)vaka od ovih kombinacija sustava potvrdivanja sukladnosti obuhvaca skup radnji koje provode proizvodac i potvrdeno tijelo, sto je prikazano u normama II RN EN 1504-2 do 7 u sest tablica ZA dodataka - tablice ZA.3a _ ZA.3f 7.

Odredbe Dodataka ZA niza HRN EN 1504-2 do 7

Proizvod(i)

2+ i

I'occ tno ispitivanje tipa, koje obavlja proizvodac u sustavima 2+ i 4, odnosi se na ,,,pitivanje svih zahtijevanih svojstava osim na reakciju na pozar. Pocetno ispitivanje t'pa, koje obavlja potvrdeno tijelo u sustavima 1 i 3, odnosi se sarno na ispitivanje I c;;lkcije na pozar. 2.H,6.3

Kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti, HRN EN 1504-8

Ovaj dio niza normi HRN EN 1504 detaljno specificira postupke kontrole kvalitete i \Ic;dnovanja sukladnosti, ukljucujuCi obiljezavanje i oznaCivanje proizvoda i sustava za I
LITERATURA

III Anicic, D.: Planiranje uporabnog vijeka gradevina, Gradevni godisnjak '03/'04, Hrvatski savez gradevinskih inzenjera, Zagreb, 2004., str. 190-341.

121Thomas, M.D.A., Bentz, E.C.: LIFE-365 Service Life Prediction Model, Computer Program for Predicting the Service Life and Life-Cycle Costs of Reinforced Conaete Exposed to Chlorides, University of Toronto, December 2001.

I' I Bentz, E .C.: Probabilistic Modelling of Service Life for Structures Subjected to Chlorides, ACI Materials Journal, September-Odober 2003, pp. 391-397.

1-11 EU - Brite EuRam Ill: DuraCrete Final Technical Report, Probabilistic Performance Based Durability Design of Concrete Structures, May 2002. - ... osim norme HRN EN 1504-5 koj a ima dvije tablice, ZA.3a i ZA.3b jer se za proizvode za injektiranje J;.htijeva razredba s obzirom na reakciju na pozar.

li e

243

IS] Krsli c, v.: Numericki model proracuna trajnosti armiranobetonskih konstrukcij a, Magistarski rad, Gradevinski fakultet SveuCilista u Zagrebu, Zagreb, 1994.

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

'()] St ipanovic, I.: Proracun uporabnog vijeka armiranobetonskih konstrukcija izlozenih djdovanju klorida, Magistarski rad, Gradevinski fakultet SveuCilista u Zagrebu, / .agn.:b,2005 .

17] Ukrainczyk, V.: Beton - struktura, svojstva, tehnologija, Zagreb, SveuCiliste u Zagrebu,1994. IX] Krstulovic, P.:Svojstva i tehnologija betona, Gradevinski fakultet Sveucilista u Splitu, 2000. [9] Ukrainczyk, V., Bjegovic, D.: Ispitivanje gradiva u sustavu osiguranja trajnosti betonskih konstrukcija, Gradevni godisnjak '95, Hrvatsko drustvo gradevinskih inzenjera, Zagreb, 1995. , str. 209-286. [10] Ollivier, J.P., Massat, M., Parrott, L.: Parameters influencing transport characteristics, RILEM Report 12, Performance Criteria for Concrete Durability, RILEM TC 116-PCD, E&FN Spon, 1995 . [11] Stanish, K.D. , Hooton R.D. and Thomas, M.D.A.: Testing the Chloride Penetration Resistance of Concrete: A Literature Review, FHWA Contract DTFH61-97-R-00022 «Prediction of Chloride Penetration in Concrete» Department of Civil Engineering University of Toronto Toronto, Ontario, Canada, 1997.

III. POGLAVUE

SUVREMENI PRISTUP PRORACUNU KONSTRUKCIJA

[12] Bensted, J.; Barnes, P.: Structure and Performance of Cements, 2nd ed. , Spon Press, Lond on, 2002.

[13] Hewlett, c.P.; Lea's Chemistry of Cement and Concrete, 4nd edition, Reed Educational and Proffesional Publishing Ltd, London, 1998. [14] Durekovic A., Cement, cementni kompozit i dodaci za beton, IGH i Skolska knjiga, Zagreb, 1996, 1- 358.

(15] Sarkar, S.L.; Ghosh, S.N.: Mineral Admixtures in Cement and Concrete, Vol. 4, Academia Book International, New Delhi, 1993. [16] Roskovic, R .; Bjegovic, D.; Petrovic, Z.; Kamenic, N.: Mineralne sirovine u proizvodnji cementa, HDGK, Brijuni, 2003, 339-344. [17] CONREPNET Conference, Performance based rehabilitation of reinforced concrete structures, Prag, 23. 6. 2005. [18] RE HAB CON, Strategy for maintenance and rehabilitation in concrete structures, http://www.cbi.se/rehabcon [19] NORECON Network, Repair and Maintenance of Concrete Structures, Task 1: Decisions and Requirements for Repair - a Review, Task 2: Repair Methods - a Review, Tas k 3: Guidelines for manufacturers, contractors and consultants on the basis of European standards, http://prosjektweb.nordicinnovation.net

244

245

(5) Krstic, V. : Numericki model proracuna tra jnosti armiranobe tonskih konstrukcij a, Magistarski rad, Gradevinski fakulte t Sveucilista u Zagrebu, Z agreb, 1994.

Jure Radic i suradnici

BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

[6l Stipa novic, l.: Proracun uporabnog vije ka armiranobe to nskih ko nstrukcija izloze nih djelovanju klorid a, Magistarski rad, Gradevinski fa kulte t SveuCilista u Zagrebu, Zagreb, 2005. (7) Ukrainczyk, V.: Be ton -- struktura, svojstva, tehnologija, Zagre b, Sve uciliste u Z agrebu, 1994. [8] Krstul ovic, P. :Svojstva i te hnologija be tona, G rad evinski fa kulte t Sve uCilista Splitu, 2000.

II

[9] Ukrainczyk, V., Bjegovic, D.: Ispitivanje gradiva u sustavu osiguranja trajnosti be tonskih ko nstrukcija, G radevni godisnjak '95, Hrvatsko drustvo gr adevinskih inzenje ra, Zagreb, 1995., stI'. 209-286. [lOJ Ollivie r, J.P., Massa t, M ., Parro tt, L. : Parameters influe ncing transpo rt characteristics, RILEM Report 12, Pe rformance Criteria for Co ncre te Durability, RILE M T C 116-PC D, E &FN Spon, 1995. [11] Stanish, K.D., H oo ton R .D. and Tho mas, M.D.A. : Testing the Chloride Pe ne tratio n R esistance o f Concre te: A Lite rature Review, FHWA Contract DTFH61-97-R-00022 "Predictio n of Chloride Pene tration in Concre te» Departme nt o f C ivil Engineering University of Toronto Toronto, Ontario, Canada, 1997.

III. POGLAVWE

SUVREMENI PRISTUP PRORACUNU KONSTRUKCIJA

[12J Be nsted, J. ; Barnes, P. : Structure a nd Pe rforma nce of Ceme nts, 2nd ed., Spon Press, London, 2002. [13J Hewle tt, c. P.; Lea's Chc mistry of Cement and Co ncre te , 4nd edition, R eed E duca tional and Proffesional Publishing Ltd, London, 1998. (1 4) Durekovic A. , Cement, cementni kompozit i dod aci za beton, IGH i Skolska knjiga, Zagreb, 1996, 1- 358. (15) Sarkar, S.L. ; Ghos h, S.N.: Mineral Admixtures in Ce ment and Concre te, Vol. 4, Acade mia Book International, New De lhi, 1993. [1 6] Roskovic, R.; Bjegovic, D .; Pe trovic, t.; Kamenic, N.: Mineralne sirovine u proizvodnji cementa, HD G K, Brijuni, 2003, 339-344. [17] CONREPNE T Conference, Performance based re habilitation of re inforced concre te structures, Prag, 23. 6. 2005. [1 8J REHABCON, Stra tegy for maintenance and rehabilita tion in concre te structures, http://www.cbLse/rehabcon (1 9) NORE CON Network, Repair and Maintenance of Concrcte Structures, Task 1: Decisio ns and Requireme nts for R epair - a Review, T as k 2: Re pair Me thods - a Revi cw, T ask 3: Guidelines for manufacturers, contractors and consultants on the basis of Europea n stand ards, http://pl'Osjektweb.nordicinnovation.net

244

245

3.1

EUROPSKE NORME I HRVATSKE NORME

Suvremeni pristup proracunu konstrukci.ja temelji se na pretpostavci da ne postoji potpuno sigurna konstrukcija pa koristi probabilisticko poimanje sigurnosti . Vjerojatnost otkazivanja veza na je uz nepovoljne kombinacije svojstva mate rijitl a. stanja naprezanja i deformacija pri ceml:l se uzima u obzir promjenljivost vanjskih djelovanja, razliCitosti svojstava matcrijala i konstrukcije. Za proracun bi dakle trebalo sve varijable statisticki obraditi i koristiti' ih u obliku funkcija odredene raspocljcle vjerojatnosti. Kako u sadasnjoj fazi nedostaju opsezni statisticki podaci potrebni za proracune vjerojatnosti, koristi se za sad a semiprobabilisticki konccpt sigurnosti 1I kojem se samo neke dominantne veliCine statisticki obraduill i determiniraju, a dalje se postupa kao u deterministickom konceptu.

f s(s)

S,H ~

Slika 3.1 Probabilisticko poimanje sigurnosti

Oznacimo Ii sa S lIcinke djelovanja (momente savijanja, lIzdllzne sile, poprecne sil e, normalno naprezanje, posmicno naprezanje), a sa R odgovarajucu otpornost (nosivost na momente savijanja, nosivost na lIzdllzne sile ... ) te ih predstavimo kao funkcij e djelovanja i funkcije otpornosti konstrukcije, s funkcijama raspodjele ucestalosti fs i fR, onda su Sq i Rp karakteristicne vrijednosti funkcija djelovanja i otpornosti konstrukcij e, a ms i fiR srednje vrijednosti funkcija opterecenja i otpornosti. Vrijednosti dje\ovanj a ce u 95 % slllCajeva hiti manje ad Sq, a vrijednosti otpornosti ce sarno u 5 % slucajev
fz iii s globalnim koeficijentom sigurnosti )'0 =111 R!11l s· Ali uzevsi u obzir fraktile 95 ~.• i 5 %, odnosno karakteristicne vrijednosti djelo\'a nja i otpornosti mora biti ispunj cn uvjet y=R !>'Sq <: 1.

24 1

VeIiCine Rp i 5 q mogu se smatrati semiprobabilistickom poimanju sigurnosti.

deterministickim

vrijednostima

u

Globalni koeficijent sigurnosti dalje se razraduje na parcijalne koeficijente sigurnosti za djelovanja)'s i parcijalne koeficijente sigurnosti za otpornost YR:

I EN 1991 Djelovanja na konstrukci je

)'0= )'S· )'R·

Konstrukcija je sigurna ako vrijedi: R Y5· 5 :;;-.

YR Europske norme za projektiranje konstrukcija (eng!. Structural Eurocodes) zasnivaju se na suvremenom pristupu proracunu konstrukcija, a ideja njihovog stvaranja je ujednacavanje uvjeta projektiranja i gradenja konstrukcija zgrada i drugih gradevina u europskim zemljama. Predvideno je donosenje deset nizova posebnih europskih normi (EN, eurokodova, eng!. Eurocodes) koji se odnose na proracun i oblikovanje konstrukcija zgrada i drugih gradevina ukIjucujuCi i geotehnicki proracun, a obuhvacaju razliCita djelovanja na konstrukcije i razliCite materijale konstrukcija. Svaki niz ima nekoliko dijelova. Zbog opseznosti posla predvideno je njihovo postupno donosenje i uvodenje u primjenu i to prvo kao europskih prednormi (ENV) koje se koriste u prijelaznom periodu. Nakon prijelaznog perioda i unosenja eventualnih izmjena prednorme se pretvaraju u norme (EN). Stupanjem na snagu Tehnickog propisa za betonske konstrukcije za projektiranje betonskih konstrukcija vrijede odredbe odredene hrvatskim normama nizova HRN ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN ENV 1998 s nacionalnim specificnostima danim u nacionalnim dokumentima za primjenu kao posebnim dokumentima na pocetku pojedine norme (eng!. NAD - National Application Document). Hrvatske norme za projektiranje konstrukcija su, dakIe, u cijelosti preuzete europske prednorme. Pri proracunu betonskih konstrukcija potrebno je poznavati os nove novog postupka proracuna konstrukcija saddane u hrvatskoj normi HRN ENV 1991-1 Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 1. dio: Osnove projektiranja. Ova norma utvrduje nacela i zahtjeve u pogledu sigurnosti i uporabljivosti. Takoder daje osnove i opcenita nacela za projektiranje konstrukcija i njihovu ocjenu te daje smjernice za pouzdanost i trajnost. PoCiva na naceiu granicnih stanja koje se koristi zajedno s postupkom parcijalnih koeficijenata sigurnosti.

Sigumost, uporabIjivost i trajnost

EN 1990 Os nove proracuna

Djeiovanja na kOl1strukcijc

I

EN 1992 Betonske konstrukcije

EN 1993 Celicne konstrukcije

EN 1994 Sprcgnute konstrukcijc

EN 1995 Drvene konstrucije

EN 1996 Zidane konstrukcije

EN 1999 Aluminijske konstrukcije

I

I

EN 1997 Geotehnicki QIoracun

f---

EN 1998 Seizmicki proracun

Proracun i oblikovanje pojedinosti

Geotehnicki i seizmicki proracun

Stika 3.2 Povezanosl ellropskih nOTllli za proracun konstrllkcija

Potrebno je na pravilan nacin odrediti djelovanja na konstrukcije. U mlnosu na dosadasnje propise za opterecenja hrvatske norme niza HRN ENV 1991 daleko su slozenije i razradenije. Obuhvacanje djelovanja na betonske konstrukcije prikazano je u skiopu IV. poglavlja - Djelovanja na konstrukcije. U prirucniku je prikazan i naCin proracuna betonskih kORstrukcija te njihovog oblikovanja i to u sklopu V. poglavlja - Osnove proracuna i VI. poglavlja Oblikovanjc i konstruiranje pojedinosti. Ova pogla\·lja temcIje se na hrvatskim normama za bctonske konstrukcije niza HRN ENV 1992, te normama za seizmicki proracun riiza HRN ENV 1998. Svi su eurokodovi napisani tako da su pojedinc odredbe oznacenc tockama prema decimalnoj notaciji. Ovisno 0 vaznosti pojedine odrcdbc. postoji razlil-:a izmeciu lIace/a i pravila primjcne.

Osnove suvremenog pristupa proracunu konstrukcija tema su ovog poglavlja.

248

2-19

3.2

Konstrukcija se mora tako projektirati i izvesti da uz llzimanje u obzir predvidcnog vijeka uporabe i troskova izvedbe s prihvatljivom vjcrojatnoscu zadrzi zahtijevana uporabna svojstva (zahtjevi granicnog stanja uporabljivosti) i da se s primjerenom pouzdanoseu odupire djelovanjima i ucincima koji mogu nastupiti za vrijeme izvedbc i uporabe te da ima primjerenu trajnost u odnosu na troskove njezina odrzavanja . (zahtjevi granicnog stanja nosivosti).

Osnove projektiranja Djelovanja na konstru kcije

niz normi HRNENV 1991

Ova ~va zahtjeva su medllsobno povezana. U veCini slucajev;, konstrukcija koja ima dovolJnu otpornost ima i dovoljnu krutos!. Ipak u novije vrijeme uz koristcnje naprednih proracunskih tehnika i materijala visokih c'Vrstoea, i uz naglasak ~a ekonomicnost, ovo ne mora biti tocno za odredenu konstrukciju i konstrukcijski element. Npr. konstrukcija velikog raspona moze imati dovoljnu evrstoeu, ali ne i trazenu krlltost. Stoga paznju treba posvetiti i nosivosti i llporabljivQsti, ukljucujuCi trajnost u oba slucaja. .

Projektiranje betonskih konstrukcija Geotehnicko projektiranje Projektiranje kOllstiukcija otpomih na p6tres

niz normi HRNENV 1998

niz normi EN 1998

Stika 3.3 Hrvatske norme i europske lIorme za projektiranje betonskih konstmkcija

Natela, koja su u normi oznacena slovom P (prema eng!. principle) iza broja stavka sadrze: - opee odredbe i definicije za koje nema zamjene .. - zahtjeve i proracunske metode za koje nisu dopustene zamjene, osim ako to nIle izricito navedeno. Pravila primjene (eng!. application rules) opeepriznata su pravila koja slijede nac~la i ispunjavaju njihove zahtjeve. Dopustena je primjena drugih pravil.a proracuna kOJa se razlikuju od pravila primjene u eurokodu, ako se moze pokazatl da su ta pravda u skJadu s odgovarajuCim nacelima i da imaju najmanje istu pouzdanost. U ovoj knjizi nacela i pravila primjene nisu vidljivo razdvojena. Stoga se Citatelj koji zeli ustanoviti radi Ii se 0 naceiu iii pravilu primjene upucuje na odgovarajucu normu. Ako norma nije dostupna, moraju se navodi u prirucniku shvatiti kao obvezni, neovisno 0 tome je Ii odredba u recenici formulirana uporabom rijeCi "treba", "moze se" i sl. U buducnosti bi se u Hrvatskoj za proracun konstrukcija trebale primjenjivati europske norme tj. eurokodovi (EN), vee preuzete i vazeee u nekim euro~s kim zemljama (npr. Njemackoj). Stoga ovdje spominjemo .i europsk~ nO.rme fllzova EN 1990, EN 1991, EN 1992, EN 1997 i EN 1998. U neklm poglavlllma Istaknute su razliCitosti normi i prednormi kako bismo najavili sto nas u buducnosti ocekuj e.

250

BITNI ZAHTJEVI NA GRADEVINSKU KONSTRUKCIJU

Kako bi se pojasnila moguca veza izmedu zahtje\'a granicnog stanja nosivosti i zahtjev,a g:anicnog st~nja uporabljivosti, dana je slika 3.4. koja prikazllje tipicnu vezu opterecenJe - deformlranJe. Maksimalno karakteristicno opterecenje F k.ma, dobiveno je iz maksimalnog proracunskog opterecenja na temelju zahtjeva granii'nog stanja nosivosti uz koristenje odgovarajucega parcijalnog koeficijenta sigurnosti. Opterecenje F 5
251

Kod otkazivanja jednog elementa smije se urusiti najvise 15 % povrsine zgrade iii 70 m' (mjerodavna je veca vrijednost).

OJ

"C Q)

'0

Kod zgrada s krovom raspona veceg od 9 m provjerava se stanj e kada je bilo koji ad elemenata uklonj en (srusen) . U tom se slucaju s njim smiju rusiti sarno na njega ne posredno prikljuceni dij elovi gradevine, a ostatak mora ostati, eventualno uz ve li ko deformiranje.

~

Q)

0.

o

Deformiranje Slika 3.4 Tipicna krivlllja optereeenje - deformiranje i odnosi zahtjeva granicnog sta/lja nosivosti i gra/lic/log sta/lja uporabljivosti

Osim prethodno objasnjena dva zahtj eva, treCi bitni zahtjev na konstrukciju je da proracun i izvedba ko nstrukcije moraju biti takvi da se ona ne moze ostetiti zbog pozara, eksplozije, udara iii Ijudske greiike nerazmjerno uzroku (robusnost). Potencijalne stete moguce je ograniciti sljedeCim mjerama: izbj eCi iii smanjiti rizik koji konstrukcija moze podnijeti odabrati oblik konstrukcije manje osjetljiv na odgovarajuce rizike izbjegavati sustave koji se mogu srusiti bez upozorenja povezati konstrukciju u cjelinu. U nastavku se daju dva primjera ogranicenja steta. Ukoliko kod zgrada s vise od ce tiri kata nije moguce na zadovoljavajuCi naCin povezati elemente zgrade u horizontalnom i vertikalnom smislu, proracunavaju se slucajevi kada je iz zgrade uklonje n jedan po jeda n bitan element.

Slika 3.6 Primjer ogra/licenja steta kod zgrada s krol'Ot1I raspona veeeg od 9 m

Konstrukcije iii njihovi dij elovi mogu imati razliCitu pouzdanost u odnosu na sigurnost i uporabljivost, sto ovisi 0: uzroku i naCinu otkazivanja moguCim posljedicama (gubitak zivota, ekono mski gubici ...) trosku i naporu za smanjenje rizika rusenja razliCitim razinama pouzdanosti na driavnoj , regionalnoj iii lokalnoj razini

Tablica 3.1 Razlikovauje pouzdauosti koustrukcija Raziua pouzdauosti

Rizik

Primjer grade\iue

Vrlo visoka

vrlo velik

nuklea rna e le klrana, va i na bra na

Visa od uobicajene

velik

vazni mostovi, javne zgrade (uprava)

Uobicajena

sred nji

poslovne zgrade, stambe ne zgrade

Manja od uobicaJene

nizak

staklenici, gos pod arske zgrade (polj op rivred a)

Slika 3.5 Primjer ogralliccllja steta kod zgrada s I'ise od cetiri kala

252

253

3.3 PRORACUNSKE SITUACIJE, UPORABNI VJJEK I TRAJNOST Proracunske situacije opisuju okolnosti u kojima konstrukcija ispunjava svoju ulogu a moraju biti dovoljno zahtjevne i tako varirane da obuhvate sve uvjete koji se mogu oeekivati tijekom izvedbe i uporabe konstrukcije. Proracunske situacije dijele se na: stalne situaeije - svi uvjeti uobieajene uporabe prolazne situacije - povremeni uvjeti, npr. tijekom izvedbe iii popravka izvanredne situacije - iznimni uvjeti iii pozar, eksplozija, udar . seizmieke situacije - potres. Proraeunski (projektirani) uporabni vijek je pretpostavljeno razdoblje koristenja konstrukcije uz odrzavanje, ali bez velikih popravaka. Tablica 3.2 Podjela konstrukcija prema proracunskom uporabnom vijeku prema HRN ENV 1991-1

~:ajnost konstrukcije je njena sposobnost da tijekom svoga projektiranoga uporabnog vlJeka ostane sposobna za uporabu uz odgovarajuce odrzavanje. Treba biti projektir~na iii zasticena .~a ko da se u periodu izmedu uzastopnih pregleda znacajno n~ pog?rsa nJena upora~IJ1~oSt. ~ projektiranju treba predvidjeti pristupnost kriticnim dlJelovlma za prcgled lzbJegavaJuCi zahtjevna rasklapanja iii onesposohljavanj a konstrukcij e. .

Osiguranje trajnosti ovisi

0

sljedeCim faktorima koje treba uzeti

U

obzi r:

pl anirana i moguca buduca uporaba Primjer: Y~lja u z~ti u o.bzir ueinke promjene namjene na trajnost konstrukeije, npr. promJe na mlkrokhme u prostoriji koja je prenamijenjena u praonieu (vlaznost u praonici) nakon sto je sluzila kao prostorija za nekakav indllstrijski po~on pa j~ doslo do ostecenja industrijskoga poda uslijed opterecenj a stroj evim a (uvJetl lzlozenostt poda su promijenjeni). zahtijevani kriteriji ponasanja

Razred

Proracunski uporabni vijek u godinama

1

1-5

2

25

Zamjenljivi dijelovi konstrukcije

3

50

Konstrukcije zgrada

4

100

Spomenicke konstrukcije, inzenjerske konstrukcije, mostovi

Primjer konstrukcije Privremene konstrukcije

Osnovni zahtjev u postizanju trajnosti je uporabni vijek. Yazno je zahtijevano vrijeme u kojem ce konstrukcijski element zadovoljavati lIvjete, i hoc~ Ii sc pojedini elementi zamijeniti, odrzavati iii ce imati dugi vijek trajanja. Npr. prijelazne naprave kod mostova mozemo proraeunati na puno seizmicko opterecenje i time predvidjeti da se u slueaju potresa nea dogoditi njihovo ostecenje. Iii ih mozemo proraeunati na reducirano seizmieko djelovanje i time predvidjeti da ce pri potresu prijelazna naprava biti ostecena i zahtijevati ~amjenu. ocekivani utjecaji okolisa

Tablica 3.3 Podjela konstrukcija prema proracunskom uporabnom vijeku prema EN 1990 Razreda

Proracunski uporabni vijek u godinama

1

10

2

10-25

Zamjenljivi dijelovi konstrukcije

3

15-30

Poljoprivredne i slicne konstrukcije

4

50

Konstrukcije zgrada

5

100

Spomenicke konstrukcije, imenjerske konstrukcije, mostovi

254

Primjer konstrukcije Privremene konstrukcije

Ostecenja betona i drva i korozija eelika su pojave koje se dogadajll uslijcd utjecaja okolisa, i valja koristi ti prikladne mjere u postupku postizanja trajn~sti konst:uk~~je (npr. pravi~an izbor zastitnog sloj a betona do armature). P.~omJenIJ_l.vost dJelova~Ja lZ okolisa, npr. vjetra, snijega, toplinskih djelovanja i n.llhov ucmak na traJnost konstrukcije vazno je uze ti u obzir (primjer je kombinacija bure i morske soli). . sastav, svojstva i ponasanje materij ala U pOStUpkll osiguranja trajnosti konstrukcija vazno je koristenje materijala koji ce povecati trajnost (celik za armiranje premazan epoksiclom, veze stijenki od nehrdajuceg celika, beton niske propusnosti) . Kod konstrukrija koje sluze kao skladista materijal konstrukcije moze biti presudan za trajnost, npr. za skladistcnj e korozivnih tvari kao sto su neki proizvodi koji sadrze ugljicni dioksid, la lllelira~o drvo je bolje nego armirani beton iii konstru kcijski cdi k.

255

izbor konstrukcijskog sustava U fazi projektiranja valja odabrati robusne konstrukeijske sustave. Kada se projektira npr. za posljediee poznatih izvanrednih dogadaja (udar vozila), valja koristiti masivne izmjerc. Valja izbjcgavati konstrukeijske sustave osjetljive na ocekivana osteeenja i razaranja (zglob u raspollskom sklopu). Valja osigurati da konstrukcija moze prcuzeti npr. pomake od temperature. oblik eiemenata i konstrukeijskih pojedinosti Npr. zaobljenje stupova u vodi zbog hidraulickih zahtjeva, izvedba zida upornjaka u nagibu s eijevi za proejedivanje, predvidanje hidroizolacije ispod pjesacke staze te izmedu konzole i vijenea .,. mogu utjeeati na produljenje trajnosti.

konstrukeije se i dalje mogu koristiti nakon sto se ukloni djelovanje koje je takvu ugrozenost uzrokovalo. Zahtjcvi na granicno stanje nosivosti ukljucuju iskljuCivo parametre vezane za konstrukeiju i djelovanja. Dodatne zahtjeve na granicno stanje uporabljivosti i zahtjeve na svojstva postavljene opreme i nekonstrukeijske dijelove postavljaju investitor iii korisnik. Granicna stanja nosivosti su vezana uz rusenje iii druge oblike otkazivanja konstrukeije. Ona predstavljaju nosivost konstrukeije s prelagalljem naprezanja i eventualnim moguCim plastifieiranjem u presjeku. Ona obuhvaeaju sigur~ost konstrukeije i njenih dijelova te sigurnost ljudi. Odnose se na stalne, povremenc iii izvanredne proracunske situacije te seizmicke proracunske situaeije.

kvaliteta izvedbe i razina kontrole Tablica 3.4 Kombinacije djelovanja za granii'na slanja nosivosli i odgovarajuce proracunske situacije

Razina kontrole pri izvedbi moze imati utjeeaj na trajnost konstrukeija, npr. slabo zbijanje moze rezultirati supljinama u armiranom betonu i time smanjiti trajnost. posebne mjere zastite Kako bi se poveeala trajnost, clementi trebaju biti zastieeni od stetnog okolisa. Npr. drvo moze biti tretirano konzervansima i premazano zastitnim premazima, celicni elementi mogu biti galvanizirani, premazani iii obavijeni betonom. Katodna zastita celika je takoder moguenost produljenja trajnosti.

Stalna iii prolazna proracunska situacija Izvanredna proracunska situacija

Sd =Sd[ 2::(YGj . Gk)+"YQ . Qu"+"2::{yQ ·'Vo., 1>1

J

'QJ'+"yp'~ ]

Sd = Sd[ 2:: (YG,j . Gk)+" \I'I I . Qkl "+"2:;(. 'V:i . QkJ'+" A/+"y p J

:>1

•

~

]

odrzavanje tijekom uporabnog vijcka Odrzavanje treba biti planirano vee pri projektiranju konstrukeije, i to u skladu s koneeptom projekta. Valja osigurati preglede, odrzavanje i mogucu potrebnu zamjenu dijelova. Konstrukeiju trcba projektirati tako da osjetljivi ali vazni dijelovi mogu biti lako zamijenjeni u slucaju osteecnja. Npr. treba omoguCiti zamjenu prednapetih natega u prednapetom betonu u korozivnom okolisu, kada je moguee njihovo ostceenjc i pueanje.

3.4

GRANICNA STANJA U KONSTRUKCIJAMA

Granicna stanja su stanja izvan kojih konstrukeija vise ne zadovoljava projektom prcdvidellc zahtjevc, a to su sigurnost i uporabljivost. Razlikuju se granicna stanja nosivosti i granicna stallja uporabljivosti. Dok ugrozeno granicno stanje nosivosti gotovo uvijek vodi potpunom gubitku pouzdanosti konstrukcije i potrcbi za uklanjanjem iii popraveima konstrukeijc, ugrozello granicno stanjc uporabljivosti ne vodi tako znacajnim posljedieama i

256

Scizmicka proracunska situacija

Gk.j,Qk.i Qk.1

Pk A
\I'Ll, A&J

\1'2,;

Sd =Sd[2::(G)'+"'( k,J I',/ 8i "+"2::('V :; j

i>1

.Q)'+"P,k] kj

karakteristicne velicine za stalno i promjenljivo djelovanje ~elicina nepovoljnoga, jedinog iii prevladavajuccga promJcnlJlvog dJelovanJa kad iSlOdobllo djeluje vise promjenljivih djelovanja karakteristicna velicina prednapinjanja proracunska vrijednost za slucajno djelovanje koja se odreduje propisom koeficijent vaznosti parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja koeficijcnti kombinacije za promjenljiva djelovanja koeficijenti kombinacije najnepovoljnija proracunska kombinacija djelovanja seizmickih komponenti karakleri~.ticna

257

Vremenski promjenljiva konstrukeijska svojstva kao sto je zamar i drugi vremenski u ovisni mehanizmi dotrajavanja smanjuju otpornost konstrukcije i mog inieirati granicna stanja. Stoga je korisno razlikovati dva tip a konstrukcija: konstrukeije koje pod nose ostecenja (robusne) i na ostecenja osjetljive konstrukeije (osjetljive i na

Karakteristicna kombinacija

manje poremecaje i konstrukcijske nesavrsenosti). UCinke razliCitih mehanizama ostecenja na granicna stanja trcba uzeti u obzir u skladu s tip om konstrukeije. Prikladna pouzdanost osjetljivih konstrukeija moze se osigurati i odgovarajuCim programom kvalitete. U slucaju robusnih konstrukeija, ostecenja uzrokovana zamorom mogu se promatrati kao granicna stanja uparabljivosti. Granicna stanja uporabljivosti odgovaraju stanjima izvan kojih zahtjevi na uporabu konstrukeije iii konstrukcijskog elementa vise nisu zadovoljeni. Ona obuhvacaju zadrzavanje konstrukeije u elasticnome podrucju, funkeionalnost konstrukeije iii dijelova, udobnost Ijudi i vanjski izgled konstrukeije. Preporucuje se da zahtjevi uporabljivosti budu odredeni ugovorima i/ili projektom. Razlikuju sc povratna i nepovratna granicna stanja uporabljivosti te tri izraza za proracun uporabljivosti: karakteristi(~ni, cesti i nazovistalni.

Q)

granicna vrijednost _.-._.-.-.-

E

Tablica 3.5 Komhinacije djelovanja za granii'na stanja uporahljivosti

Cesta kombinacija

1 Sd =S{7(Gk)+"~111 .Qu ,,+,,~(. \lici .Qk)+" P 1 k

k

r------

SJ =Sd[ 7(Gk)+"~(\jJ2i . QkJ'+"Pk

Nazovistalna kombinacija

Europska EN 1990 . norma ' '. .. u 0 d nosu na h rvatsku normu HRN ENV 1991. h ' I 1 uvodl preporueene gramcne vnJednosti vertikalnog progiba I' . 3 6' . .. . . onzonta ne grede dane u ;:; prethodn 0 na dvlsenJe '. . grede Ii 'e ta b..lei _.. I na shel 3 ' 8. , gdJe Je UIJ 'b d <. . ' I J. progl gr~ e ushJed stalnog opterecenja nepos red no nakon 0 t 'kj P, er~?e,nJa, a J., Je proglb grede ushJed promjenliivog opterecenJ'a I' vr> , emens promJenlJlvlh d f ' p. e ?,rmlran od stalnoga opterecenja. Maksimalni progib u odnosu na horizontaltl I'Z.nosl.

Q)

E

Tablica 3.6 Preporui'ene nijednosti vertikalnih progiha

~

~

SJ == Sd[ 7 (Gk)+"Qu "+·'~(\llo.i· Q",,'+" P

.~

.~

.EQ)

.EQ)

Konstrukcija

°mllx

Oz

krovovi

U200

Ll300

pristupacni krovovi za drugu namjenu osim odriavanja

U250

Ll300

stropovi

L/250

Ll300

stropovi/krovovi sa zbukom iii drugim krhkim zavrsnim sl °le\lma .,. T . I" . II nesavlt Jlvlm pregradama .

U250

L1350

stropovi koje podupiru stupovi (osim ako je progib uzet u obzir u sklopu globainog proracuna za granicno stanje nosivosti)

L1400

L/500

L!250

-

o

o

Vrijeme

Vrijeme

stika 3.7 Nepovratno i povratllo gralliCno stanje

Oejena granicnog stanja uporabljivosti temelji se na deformiranjima koja utjecu na izgled konstrukeije, udobnost korisnika, funkeioniranje konstrukcije iii koja izazivaju ostecenja nenosivih dijelova iIi zavrsnih (opremnih) dijelova konstrukeije. Karakteristicna kombinaeija koristi se uglavnom kada prekoracenje granicnog stanja izaziva trajna lokalna ostecenja iii trajna neprihvatljiva deformiranja.

kada 0nm moze naru:;iti izgled zgrade

I

Cesta kombinacija koristi se uglavnom kada prekoracenje granicnog stanja izaziva lokalna ostecenja, velika deformiranja iIi privremene vibraeije. Nazovistalna kombinaeija koristi se uglavnom kada su vazni dugotrajni ueinei.

259 258

3.5

DEFINIRANJE DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE

U sklopu hrvatske norme HRN ENV 1991-1 djelovanje moze bili: Izravno - sila iii optcreccnje primijenjcno na konstrukciju, Neizravno - prisilno deformiranje iii sprijeceno deformiranje izazvano tempcraturnim promjenama, promjcnom vlaznosti i nejcdnoIikim sIijcganjcm iii prisilnim ubrzanjem usIijed rada strojeva iii potresa. Slikil 3.8 Vertikillni progihi horizontalne grede

Dok se modeli za izravna djciovanja u pravilu mogu odrediti neovisno 0 svojstvima konstrukcije, neizravna djeiovanja mogu sc odrcditi samo uzimajuCi u obzir i odziv konstrukcijc.

Proracun prema nacelu granicnih stanja provodi se na statickim modeIima konstrukeije za razliCite proracunske situacije i razliCite slucajeve optercccnja. Potrebno jc utvrditi da granicna stanja nosivosti i uporabljivosti, uz koristcnje proracunskih vrijcdnosti djelovanja, proracunskih vrijednosti svojstava materijala i geometrijskih veIiCina, nisu prekoracena. Granicno stanje staticke ravnoteze iii vclikih pomaka konstrukcije: EJ,dst

-

Ed,Slb

-

proracunska vrijednost destabilizirajuceg djciovanja, proracunska vrijednost stabilizirajuceg djelovanja.

Granicno stanje nosivosti:

Tablica 3.7 Razredba djelovanja u skladu s hrvatskim normama Prema promjenljivosti tijekom vremena

vlastita tdina, nepomicna oprema, kolnicki zastor, prednapinjanje, tlak tla i vode, slijeganje oslonaca kao neizravno djelovanje

proracunska vrijcdnost djelovanja,

Ed

-

Rd

- proracunska vrijednost nosivosti (svojstva materijala).

Promjenljiva c1jelovanja Q

Stalna djelovanja G

uporabno opterecenje, opterecenje snijegom", opterecenje vjetrom, potres', djelovanje temperature kao neizravno djelovanje. prometno opterecenje

Izvanredna djelovanja A eksplozije, pozar, udar vozila, potres" opterecenje snijegom*

Prema mogucnosti promjene polozaja u prostoru nepomicna

Granicno stanje uporabljivosti: Ed

Cd

slobodna djelovanja

vlastita tdina

pomlcna uporabna opterecenja, vjetar,

proracunska vrijednost djelovanja, - granicna proracunska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti (deformiranja, vibracije, naprezanja).

-

Proracunske vrijednosti djclovanja dobivaju se mnozenjem karakteristicnih vrijednosti parci.ialnim koefieijentima sigurnosti za djelovanja, a proracunske vrijednosti svojstava materijala dijeljenjem karakteristicnih vrijednosti svojstava materijala s parcijalnim koeficijentima sigurnosti za materijal. RaSCIanjeni koefieijenti sigurnosti za svojstva materijala dani su u nizu norma HRN ENV 1992 za betonske konstrukcije.

snijeg Prema svojoj prirodi i/i1i odziyu konstrukcije staticka djelovanja koja ne izazivaju znacajno ubrzanje konstrukcije iii konstrukcijskih clemenata

dinamicka djelovanja koja izazivaju znai'ajno ubrzanje konstrukcije iii konstrukcijskih elemenata

*. Seizmicko djelovanjc iii opterecenje snijegom mugu 51? lIzimati u ubzir kao izvanredna dJelovanja i/ili promjenljiva djelovanja, ovisnu 0 lokaciJI grade\Inc.

260

261

Djclovanja se opisuju modelima koja sadrze nekoli ko svojstava djelovanja, kao sto su veliCina, polozaj, smjer djelovanja, trajanje. U veCini slucajeva veliCina djclovanja jc opisana jednom vrijednoscu. Za neka djelovanj a ipak je potrcban slozeniji prikaz velicina, npr. za viSedimenzijska dj clovanj a, dina micka djclovanj a i promjenljiva djclovanja koj a izazivaju zamor materij ala. Djelovanja se nad alje razvrs tavaju kako je prikazano u tab lici 3.7. Glavna reprezc ntativn a vrijednost nckog djelovanja F je nj egova karakteristi cna vrijcdnost F k • Vlastita tezina konstrukcije (iii njenih dijelova iii opreme) moze se prikazati pomocu jedne karakteristicne vrijednosti (G k), uzevsi u obzir da jc promjenljivost mala, a proracunava se na osnovi nazivnih izmjera i karakteristi cnih prostornih td in a. Kada promjenljivost nije mala i kada je poznata statisticka ra zd ioba, koriste se dvij e vrijednosti, gornja (Gk,sup) i donj a vrijednost (Gk,illf)' Gornja vrijednost ima predvidenu vjerojatnost da nece biti premasena, a donja vjerojatnost da ne pad ne ispod

~rijedn~st u. kombin~ciji .. (Y'OQk) u~ima u obzir smanjenu vjerojatnost istodobnog dJ~.lovan~~ vise promlenlJlvlh, neovlsnih opterecenja s njihovom najnepovoljnijo m vfl.lednoscu. KOfl stl se za provJcru granicnog stanja nosivosti i ne povratnoga gra nicno l> stanja uporabljivosti. Ova kombinacij a je vrlo rij e tka, u vijeku traj anja konstrukcii~ dogada se jecl anput iii nijeclanput. "

testa vrijednost (II',Qk) koristi se za provjeru granicnog stanj a nosivosti uzimajuci u obzir izvanrcd na dj elovanja i za povratna granicna stanja, Ovakva ces ta kombi~1acija clogada sc npr. jcdanput godisnje. Nazovistalna vrijednost (1I'2Qk) takoder se koristi za provj eru granicnog stanj a nosivosti uzimajuCi u obzir izva nredna djelovanja te za povratna grani cna stanj a uporab ljivos ti . Nazovistalna kombinacija clogada se npr. jeclan puta tjcclno. U tablici ?8 cI~ne su ~r~ porucene vrijeclnosti za koeficijente kombin acijc (rcclukcije) promJe nlJlvlh clJelovanJa Izvedene iz norme HRN ENV 1991. Tablica 3.8 Koelicijenti kombinacije za redukciju promjenljivih djelovanja u zgradama

predvidene vrijednosti. Za vrijednost u kombinaciji

Za cestu vrijednost

Za nazovistalnu vrijednost

I{fo

I{fl

1{f2

0,7 0,7 0,7 0,7 1,0

0,5 0,5 0,7 0,7 0,9

0,3 0,3 0,6 0,6 0,8

Tdine vozil a :s; 30 kN Tdine vozila :s; 160 kN Krovovi

0,7 0,7 0,0

0,7 0,5 0,0

0,6 0,3 0,0

Optcrecenje vjetrom na zgracle

0,6

0,5

0,0

Opterecenje snijegom

0,6

0,2

0,0

Temperatura (ne i pozar) u zgradama

0,6

0,5

0,0

Promjenljivo djelovanje ima cetiri reprezentativne vrijednosti: •

karakteristicna vrijednost (Qk)

•

vrijednost u kombinaciji (lI'oQk)

•

cesta vrijednost (1I'IQk)

•

nazovistalna vrijednost (VflQk).

Promjenljivo djelovanje

Uporabna opterecenja u zgraclama stambene prostorije uredi prostori za vece skupove Ijudi trgovine skJadista

Karakteristicna vrijednost Q k

----------------------Vrijednost u kombinaciji 1/10 Q k

-----------------------

Prometna opterecenja u zgrad ama

Vrijeme Stika 3,9 Cetiri reprezentativne vrijedllosti promjmljivog djelovanja

263

262

3.6

OSIGURAVANJE KVALITETE

3.7

U svim fazama projektiranja, izgradnje, koristenja, dakle u Citavome uporabnom vijeku konstrukcije valja provoditi mjere osiguravanja kvalitete. Prikaz faz~ ~porabnog vijeka konstrukcije i aktivnosti kojima ce se osigurati kvaliteta dan je u tabhcl 3.9.

Tablica 3.9 Faze u uporabnom vijeku konstrukcije i aktivnosti za osiguravanje kvalitete Faze u uporabnom vijeku konstrukcije

Idejna rjesenja

Projekt

Ponuda

Izgradnja

Zavrsni radovi na konstrukciji i predaja investitoru

Koristenje i odrzavanje

Popravci iii uklanjanje konstrukcije

264

Aktivnosti

· ·· ·· ·· ·· ·· · ·· ·· ·· · ··· · ·

Utvrdivanje odgovarajucih uvjeta koje trebaju ispuniti radovi i pojedini dijelovi Specifikacije za projekt Specifikacije za dobavljace Preliminarne specifikacije za izgradnju i odrzavanje Izbor sudionika u gradnji s odgovarajucim kvalifikacijama u pogledu osoblja, opremljenosti i organizacije

[1] [2]

LITERATURA Tehnicki propis za betonske konstrukcije, Narodne novine 101 od 22.8.2005. HRN ENV 1991-1 Eurokod 1: Osnove proiektirania i djelovanja na konstrukcije - 1. dio: Osnovc projektiranja (ENV 1991-1: 1994)

[3]

prEN 1990: Basis of structural design, European ConU11ittee for Standardization, BruxelJes, Final draft, July 2001

[4]

Gulvanessian, H.: EN 1990 Eurocode: Basis of structural design, Proceedings of ICE, Civil Engineering, 144,2001, pp. 8-13

[5]

Gulvanessian, H., Holick)', M.: Designers' Handbook to Eurocode 1, Part 1: Basis of Design, Thomas Telford, London, 1996

Specifikacija svojstava za materijale, opremu, dijelove i sklopove Potvrdivanje prihvatljivosti i izvedivosti Specifikacija dokaza kvalitete Specifikacije za materijale Pregledavanje projekta ukljucujuci specifikacije izvodcnja Prihvacanje zahtjeva - izvodae Prihvacanje ponude - investitor Pregledavanje napredovanja radova i zavrsenih radova Uzimanje uzoraka i ispitivanje Uklanjanje nepravilnosti Certificiranje radova u skladu s dokazima uporabljivosti specificiranim u projektu Pregledavanje radova - komisija Ocjena uporabljivosti gotove konstrukcije Pokusna opterecenja Provodenje monitoringa Pregledi konstrukcije i ispitivanja ostecenja, dotrajalost Utvrdivanje problema Provedba i potvrdivanje radova

Slieno kao i gore

265

Jure RadiC i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

IV. POGLAVUE

DJELOVANJA

267

4.1

UVODNO

Pojedina djelovanja na konstrukcije: vlastita tdina, uporabna opterecenja, pOZar, snijeg, vjetar, temperatura, djelovanja tijekom izvedbe, izvanredna djelovanja uzrokovana udarom i eksplozijom sadriana su u hrvatskim normama niza HRN ENV 1991 (Eurokod 1). Posebna norma, HRN ENV 1991-3, odnosi se potpuno na mostove opisujuCi prometna opterecenja mostova. Ovaj prirucnik ne obraduje djelovanja na konstrukcije obradena u hrvatskoj normi HRN ENV 1991-4 koja se odnosi na proracun djelovanja na silose i spremnike tekuCina, ni djelovanja obradena u hrvatskoj normi HRN ENV 1991-5 koja se odnosi na djelovanja prouzrocena kranovima i drugim strojevima. Ovdjc cc se prikazati i odredivanje potresnog djelovanja prednorme nHRN ENV 1998-1-1.

prema

nacrtu hrvatske

U ovom poglavlju, osim djclovanja prcma hrvatskim normama koje su preuzete europske prednorme (ENV) navedene su i izmjcne i dopune prema europskim normama (EN) koje su vee preuzete u nekim europskim zemljama. Ti su podaci navedeni u okvirima. Tablica 4.1 Pregled hrvatskih normi i europskih normi za djelovanja na konstrukcije Djelovanje

Hrvatske norme

Europske nomle

Prostorne tdine, vlastite tdine, uporabna opterecenja

HRN ENV 1991-2-1

EN 1991-1-1

Pozarno djelovanje

HRN ENV 1991-2-2

EN 1991-1-2

Opterecenje snijegom

HRN ENV 1991-2-3

EN 1991-1-3

Opterecenje vjetrom

HRN ENV 1991-2-4

EN 1991-1-4

Toplinska djelovanja

HRN ENV 1991-2-5

EN 1991-1-5

Djelovanja tijekom izvcdbc

HRN ENV 1991-2-6

EN 1991-1-6

Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom i cksplozijom

HRN ENV 1991-2-7

EN 1991-1-7

Promelna optereccnja mostova

HRN ENV 1991-3

EN 1991-2

Djelovanja na silosc i sprcmnike tckuCina

HRN ENV 1991-4

EN 1991-3

Djclovanja uzrokovana kranovima i drugim strojevima

HRN ENV 1991-5

EN 1991-4

Potresl1o djelovanje

nHRN ENV 1998-1-1

prEN 1998-1

269

do kumenta za primjenu.

vrijeme projektiranja iii pnm.1ence pomicni pregradni zidovi mogu se modclirati jednoliko rasporede nim opterecenjem. Vrijednosti za mjenskog kontinlliranog opterecenja najbolje se procjenjuju l1a teme lju iskllstva, razllmnim pristlI pom projektanta. Minimalna vrijednost od 1,0 kN/rn2 koristi se za prostorijc s uohicaje nim pregradnim zidovima i visinama katova.

U odnosu na dosadasnje hrvatske propise za opterecenja, odnosno djelovanja E llrokod 1 je daleko slozeniji i razradeniji. Djelovanja na ko?strukcij~ nastaju opce nito uslijed nekog dogadaja koji moze podra.zumijevati gradenJe, pa~a nJ~ sllI!ega na gradevinu, prolaz vozila preko mosta, promJenu te mperature okollsa III popvu

Za odredivanje vlastite !czine nekonstrukcijskih dijelova mostova mora se utvrd iti gornja (i, ukoliko je mjerodavna, donj a) granica nazivne vrijednosti svih dijelova, uzimajuci 1I obzir mogucnos ti pocetnog odstupanja i promje na tijekom vrcmel1a, kojc su rezultat:

Vrijednosti za koje se u tekstu navodi da su "okvirne" jesu vrijednosti koje se. u hrvatskoj nonni (HRN ENV), odnosno europskoj prednormi (EN V), nalaze ~ ugl atlm zagradama, tj. 1I [ ... I i podlozne su promjeni u skladll s odredbama naclO nalnog

potresa iii pozara.

nuznosti spajanja slojeva na mostu i na sllsjednoIll kolnik u,

Na konstrukciji djelova nja izazivaju ucinke djelovanj.a (engl. act!?n effects), o.dn~sno odziv konstrukeije. Djelovanja mogu biti neovisna (dJelovanJe slllJega na tlo) III oVlsna o samoj konstrukciji (djelovanje snijega na pokrov).

odstupanja kota gornjih povrsina kolnicke ploce od projektiranih kota,

Osnovni podaci 0 djelovanjilna, na osnovi kojih se dolazi do P?trebnih .nu~erickih vrijednosti, mogu se dobiti promatranjem (opterecenja slllJegom. I vJetr~~), plOracunom pre rna zakonima fizike (vlas~ita te~ina), izborom (makslmalna tezllla vozila na mostu) i procj enom (izvanredna dJelovanJa) . Podaci 0 djelovanjima, dobiveni promatranje m iIi prema. zakoni~a.fizike obra~uju se statistickim metodama . U ovisnosti od usvojene fraktIle razllkuJu se nazovlstalna vrijednost, cesta vrijednost, vrijednost djelovanj~ u ~ombinaciji, posebno prevladavajuceg djelovanja i kara kteristicna vrijednost dJelovanp.

dod avanja novih slojeva i/ili razvod nih cjevovoda i, ukoliko je potrebno, druge opreme, poslije izvodenja mosta. Da bi se iz nazivnih vrijednosti odredile karakteristicnc vrijednosti hidroizolacijskih i drugih slojeva za mostove, ukoliko nije drukCije propisano, treba usvojiti da je odstupanje lIkllpne debljine od nazivne vrijednosti jed nako ±20 %, ako je naknadno izvedeni sloj ukljucen u nazivnu vrijednost, a +40 % i - 20 % ako takav sloj nije ukJjucen. Ukoliko je prije proracuna izvrseno potpuno i detaljno istr azivanje u ciljll odredivanja nazivne tdine instalacijskih razvodnih kana la, treba usvoj iti da je gornja karakteristicna tezina +20 % veca od maksimalne nazivne vrijednosti odrede nc istrazivanj em. U nedostatku takvog istrazivanja, gornja vrijednost se mora odrediti kao maksimalna vrijednost u duljem periodu, procijenjena na osnovi lokacije i vjerojatnih bllduCih potreba.

Podaci dobiveni izborom iIi procjenom opcenito se ne izrazavaju statistickim velicinama vee se uvodi nazivna vrijednost djelovanja. Numericke vrijednosti djelovanja sadrie odgovarajuce ~epouz?ano.sti pri odredi;anju. Osnovni uzroci su velika promjenljivost samog djelovanp (brzllla vJetra), nesavrsenost modela djelovanja, posebno pri statistickoj obradbi malog broja podataka te nepoznavanje buduceg razvoj a industrije (voz.ila .i. oprema). Pre~a tome o~novna svojstva djelovanja su vjerojatnost pojave, prom]enl]lvost u vremenu I prostoru I druge nepouzdanosti stohastickoga iIi nestohastickoga karaktera.

4.2

VLASTITA TEZINA

Vlastita tdina gradevinskih elemenata razvrstava se kao stalno djelovanje i nepomicno djelovanj e. Proracunava se na temelju prostornih tdina i nazivnih dimenzija. Tdina nepomicnih strojeva, e le ktroopreme, obloge ubraja : e. u ~~astit~ teiinu isto kao i tdina zemlje, izolacije iii zastora. Oprema kojo] polozaJ llIJe toeno defllllran 1I

4.3

PUZANJE, SKUPLJANJE I PREDNAPINJANJE

Puzanje, skupljane i prednapinja nje djelovanja su koja proizlaze iz svojstava gradiva . U proracunu armiranobetonskih konstrukcija za granicno stanje uporabljivosti (progibi i pukotine) i u proracunima prednapetih konstrukcija (gubici sile prednapinjanja) potrebno je poznavati ne sarno konacne koefieij ente puzanja i skllpljanj a nego i njihove vrijednosti u raznim vremenski m intervalima. U dodatku 1 nor me HRN ENV 1992-1-1 daju se izrazi za prognozu skupljanja i puzanja u vremenu u funkciji starosti betona, (vrstoci betona, vrsti ce menta, vlaznosti zraka, srednjem polumjeru presjeka. Vrijednost koeficije nta skuplj a nja u odredenom vremenskom intcrvalu proracunava se prema tab lici 4.3, a vrijednost koeficije nta puzanja dobiva se ll poraboIll izraza danih II tablici 4.4.

27 1

270

Tablica 4.3 Proracun koeficijenata skupljanja Tablica 4.2 Proracun srednjeg polumjera presjeka

Poprecni presj ek

u

1

r--

2·b·h

~ +4

.t--~ -.-+

I ~·•.•'1;.. .:.tJ

~-

+-

,

b

i

1!",./ o,I.".;;:.:I1

.- ~

IEcs(I,'J =EcsO '~s (I - IJI

2A, ho = --

f:cso= EsC!,,,,). ~ RH b·h b+h

= --

2· (b + h)

dim,} = [1 60 + ~'C

2·h·00

- --=11 2 · 00

1=

l

1

b . ho + h . bw

-

ho ·b w

p"

I ,J ]·]0-6

za ce ment s polaga nim stvrdnj avanjem

"l:

za ce ment s obicnim iii brzim stvrdnjavanjcm za cement s brzim stvrd njavanj e m

r'ss,p,," fJRJ-l =

za re lativnu vlaznost 40 % s; RH < 99 % (na otvo reno m)

+ 0,25 .'

:a .0

bi": bb

za re lativnu vlaznos t RH~99 % (u vOdi)

+

.1'\1

+·r

{

ovisnost 0 be to nu i ce mentll

tlacna cvrstoca beto na starog 28 dana (N/mml)

b+h

bl

bW~ +

(90 -

f,m=i..·k+ 8

-~+-

+--

osnovna vrij ednos t koe fi cij e nat a skupljanja

fJ,Rll = ] _(~)J

koeficije nt kojim se uzima u o bzir ucinak vlaznosti zrak a na osnov no skupljanj e

RH

relativna vlaznost okolisa u %

b, . h, + bb . hb + 2 . b w . hi bi + It + (Xi . (b i + IIJ

l0,03:ltg~

fJs(I - t,) =

t - ts

f5

koeficijent koji opisllje vremensku promj e nu skupljanj a

t

sta rost betona

Is

starost betona u danima u trenutku kad se pocinj e prom atrati skupljanje

f-l,

stvarno trajanje skupljanja u danima

II

0

= 2A,

1I

danim a u tre nutku prom a tra nja

sred nji polumj e r presje ka (mm )

Ii

272

273

Tablica 4.4 Prorai'un koeficijenata puzanja

!tp(t,to)=tpo '0c(t -to)1 tJl o -- tJlRH . jl(fcJ· f-tJlRH

=

I+

jl(t o)

osnovna vrijednost za koeficijent plIzanja

I-RHIIOO

koeficijent koji uzima u obzir relativnu

O,I'if

vlaznost zraka relativna vlaznost okolisa u %

RH

ho

=

Prednapinjanjc pripada skupini osnovnih optcreccnja prednapetih konstrukcija. Mozc biti izazvano natcgama za prednapinjanje, predoptereccnjcm, preddeformacijama. smisljenim promjenama uvjeta oslanjanja. Na jednostavnom primjeru nosaca prednapetog jcdnom zamjenskom natcgom vidljivo je kako silu prcdnapinjanja mozcmo promatrati kao vanjsko djclovanjc na nosac. 'Ojelovanjc sile prednapinjanja odgovara djclovanju zamjcnskoga kontinuiranog opterccenja p pr.ema gore. Sila prednapinjanja izaziva moment savijanja Mp koji odgovara momentu savijanja od kontinuiranog opterccenja p:

srednji poJumjer presjcka (mm)

1I

Mp

( _) 16,8 jl j,m =

fJ:

koeficijent koji uzima u obzir ui'inak i'vrstoce betona

em

=P·e=

(4.2)

8

8Pe

p = J} .

(4.3 )

tlaena evrstoca betona starog 28 dana (N/mm2)

tm='/,k+ 8 I

jl(t o)= 0,1 +;0:>

jl,(t-IO)=(!3l1t:/~to }'.l starost betona u danima u trenutku

t

promatrania

I"

starost betona u danima u trenutku poeetka djelovania opterecenja

Ho

vrijeme djelovanja opterecenja

PH = 1,5[1 + (0,012· RH)'S J . ho + 250:<; 1500

koeficijent ovisan 0 relativnoj vlazi i h"

PuzanJ'e betona moze se u proracunu obuhvatiti proracunskim modulom elasticnosti: . E,n/(l+!P(t,t ' (4.1) »,

Ec.df

=

a"eff =EJEc.elT E'nl !p (t,l(l)

274

stika 4.1 Sila predllapinjallja kao vanjsko optereeenje nosaca

o

- odnos modula elasticnosti, - sekantni modul elasticnosti, koeficijent puzanja betona.

Oio pune sile prednapinjanja, koju smo unijeli u nosac, izgubi sc trenutno, a Cinc ga trenutni gubici uslijed trenja natege 0 cijev, prokliznuca klina i elasticne dcformacije, dok se dio sile izgubi tijekom vremena, a Cine ga vremenski gubici uslijed skupljanja, puzanja te opu.~tanja (rclaksacije) celika. Prednapete konstrukcije valja dimcnzionirati prema metodi granicnih stanja. Umjesto deterministickog postupka koji jc rabila stara metoda dopustenih naprezanja, u HRN ENV 1992-1-1 primjcnjuje se probabilisticki prist up. Ookaznim postupkom valja utvrditi, jednako za granicno stanje nosivosti i granicno stanje uporabljivosti, da su proracunske veliCine izazvane vanjskim djelovanjcm (rezne sile, naprezanja, deformiranje, raspucavanje) manje od adekvatnih vrijednosti otpora (nosivosti) iii granicnih vrijednosti uporabljivosti.

275

4.4

UPORABNA OPTERECENJA ZGRADA

Kontinuirana opterecenja koriste se za globalni pororacun, a konccntrirana za lokalni proracun.

Uporabna opterecenja se uglavnolll svrstavaju u prollljenljiva i slobodna. Uporabno opterecenje u zgradallla je ono koje proizlazi iz samoga koristenja i uglavnom je modelirano jednoliko rasporedenim opterecenjem. Karakteristicne vrijednosti ove vrste opterecenja dane su u ovisnosti 0 namjeni zgrade, odnosno prostorije (ql)' U nckim slucajevima vazna su i koncentrirana uporabna opterccenja (Qk) i to sama iii. u kOJllbinaeiji s kontinuiranim opterccenjelll.

Prostorije

II zgradama ovisno 0 nallljeni svrstane su u pet osnovnih razreda i neke podrazrede S odgovarajucim kantkteristicnim optereccnjem (prellla HRN ENY 1991-2-1, tabIice 6.1 i 6.2).

Tablica 4.5 Razredi povrsina u zgradarna i odgovarajuca uporabna optereceuja

q. [kN/rn2]

Q.[kN)

A Starn bene prostorije, odjeli u bolnicarna, hotelske sobe lIobicajene prostorije

2,0

2,0

stubisla

3,0

2,0

balkoni

4,0

2,0

Koncentrirano optcrecenjc djelujc nil bilo kojoj tocki stropa, balkona iIi stubista, na kvadraticnoj plostini, straniee 50 mm. Prema europskoj normi EN 1991-1-1 uz uvjct da strop dopusta optcrecenja, vlastit~ tdina pomicnih pregrada moze se uzeti u jednohko raspodljcljcnog optcrecenja qk(P) vrijednostima iz tabliee u obzir da jc jcdnoliko raspodijeIjeno optcrcccnje ovisno 0 vlastitoj kako slijedi:

- za pomi~ne pregrade s vlastitOlll tdinom :S 1,0 kN/lII duljine zida: Ih,p) = 0,5 kN/m2 - za pOl1llene pregrade s vlastitom tdinom :S 2,0 kN/m duljine zida: q~'f'i = 0,8 kN/m' - za pomicne pregrade s vlastitom tezinolll < 3,0 kN/m duljine zida: q"p, - 1,2 kN/m' Uporabna opterccenja konstrukeijskih elcmenata koji podupinr velike plostine stropova. redu~iraju se o~.govarajuCim faktorima gredom, III broju katova kOjl su poduprti stupom. Za grcde: Za stupove:

n Uredi

poprccnu razdiobu obzir dOdavanjem 4.5. Time se uzima It:zini pregrada ito

iJ.

ovisnim 0 plostini poduprtllj

gdje je A plostina poduprUi gredom u me. all = {2

+

(n -2) Vlo}/ n

gdje je 11 broj poduprtih katova.

3,0

2,0

3,0

4,0

4,0

4,0

Europska norma EN 1991-1-1 prostorije u zgradama svrstava u cetiri osnovna razreda A-D, a dodatno objasnjava povrsine za skladistenje i illdustrijske aktil'1losti k(lic dijeli u

5,0

4,0

~.6. ~k.o j~ potrebn~.' treba uzeti u obzir i dinamicke ucinkc i znacajnc lIcinkc punjenja

5,0

7,0

5,0

4,0

Dl (prostorije u trgovinama)

5,0

4.0

D2 (prostorije u robnim kucama i trgovinama na veliko) E Prostorije s mogucnoscu gornilanja robe i stvari

5,0

7,0

uredi C Prostorije na kojima je moguce okupljanje ljudi Cl (prostorije sa stolovima, skole, kavane, restorani, citaonice, reccpcije) C'1 (prostorije s nepomicllim sjcdalima, crk'Ve, kina, predavaonice, cekaonice, konferencijske dvorane) C3 (prostorije bez prepreka za krelanje Ijlldi, izlozbeni prostori, pristupi u javnim i drzavnim zgradama, hotelima i sl.) C4 (sportske prostorije i prostori za igru, plesne dvorane, gimnasticke dvorane) C5 (prostorije za velika okupljanja ljudi, zgradc za jayne priredbe, koncertne dvorane, sportske dvorane) D Prodajne prostorije

(skladista ukljucujuCi i knjizllice)

~oefieij~~~ Vlo j.e koefieijent kombinaeije definiran u sklopu II. poglavlja. Za raZlTdc C I D koetleljcnt Iznosi aA 2: 0,6.

dva razreda. Ovisno

0

tezini skladistcnog matcrijala mijenj,lju se vrijednosri u t~bliei

I praznjenp prostonje.

6.0

7,0

Tablica 4.6 Uporabna opterecenja u prostorijama za skladiStenje i industrijske aktivnosti prema norrni EN 1991-1-1 Razred i primjer opterecene povrsine E1 - povrsine koje dopustaju nakupljanje razlicitc robe, .. ukljucujuci pristupne povrsine (prostoriJc za skladlstenje npr. knjiga i drugih dokumenata) E2

- industrijska postrojenja

I

I

I I

q. [kNim') 7,5

!,

i

I

Q,[kN)

7,0

!

O\isJlO 0 naillJcni i JJ;~;allrdnoj i plecl\idellc)i opremi

276 277

Kada materijal koji se skladisti izaziva i horizontalne silc na zidove, valja koristiti EN 1991-3 - Djclovanja u silosima i spremnicima (ckuc.ina, za odredivanjc horizontal nih sila. Kada je u industrijskim postrojenjima predvidena oprema kao !ito su razliCiti kranovi i pokretni strojevi, uCinci se odrcduju u skladu s EN 1991-4 - Djelovanja prouzrocena djelovanjem kranova i drugim strojevima.

Prema europskoj normi EN 1991-1-1 za razred F dimcnzija kvadraticne plostinc .Ie 100 mm, a za razred G 200 mm.

Krovovi ;grada dijele se u tri razreda ovisno norme HRN ENV 1991-2-1).

Garaze i povrsine opterecene prometnim opterecenjem (osim mostova) u zgradama dijclc se u dva razreda prcma njihovoj dostupnosti vozilima FiG (tablicc 6.3 i 6.4 norme

BRN ENV 1991-2-1). Pristup povrsinama razreda F mora biti drugim vozilima sprijecen nekakvom fizickom zaprekom. Povrsinc projektiranc za optcrecenja razreda FiG moraju biti oznacenc prikladnim znakovima upozorenja. TabIica 4.7 Uporablla opterecellja u garaiama i povrsinama opterecenim prometnim opterecenjem qk [kN/ml]

Qk[kN]

F - povrsine za lagana vozila. tezine vozila ~ 30 kN, vozila sa ~ 8 sjedala ne ukljucujuci vozacko (garaze, parkirne povrsine, parkirne dvorane)

2,0

10,0

G - povrsine za srednje teska vozila, tdine vozila >30 kN i ~ 160 kN, vozila s dvije osovine (pristupni putovi, dostavne zone, zone pristupacne vatrogasnim vozilima)

5,0

45,0

Razred i primjer opterecene prometne iii gamine povrsine

a

""

"

1IOk t l2

a

""

+Ok

12 1

It"

-.- -

-

-

_.- - .

pristupacnosti i namjcni (tablice 6.5 i 6.6

Tablica 4.8 Uporabna opterecenja na krovovima zgradn

Razred i primjer optereceuja krova

H - neprohodni krovovi, nagiba <20" nagiba >400 osim za uobicajeno odrzavanje i popravak

I - pristupai'ni krovovi za opterecenja po razredima A-D (E, F) K - krovovi pristllpacni za posebne namjene, na primjer za sIijetanje i uzlijetanje helikoptera

qk [kN/m!]

Q. [kN]

0,75 0,0 (linea rna interpolacija)

1,5 1,5 (A=50x50 mm)

ista razina uporabnog opterccenja kao i odgovarajllCi stropovi zgrada A-D

Tablica 9. prema EN 1991-1-1

-

1

Za krovove kategorije K, EN 1991-1-1 utvrduje opterecenje helikoptera na povrsini za sIijetanje prema sljedecoj tablici i mnozi ga dinamickim koeficijentom 1,4.

Za koneentrirano opterecenje koristi se jednoosovinsko opterecenje, dvije koncentrirane sile QJ2 s kvadraticnom plostinom nalijeganja kotaca, na osnom razmaku 1,8 m. Dimenzija kvadraticne plostine je 200 mm. Opterecenje se postavlja u polozaj koji ce izazvati najnepovoljnije ueinke.

"

0

Tablica 4.9 Uporabna opterecenja na krovovima predvidenim za slijetanje helikoptera prema EN 1991·1·1

Razred hclikoptera

1

HC1 BC2

Opterecenje uzlijetanja helikoptera Q [kN] Q

~20

20
[kN]

Dirncnzije opterecene plostine [rn x rn]

20

0,2 x 0,2

Proracunsko opterecenje uzlijetanja helikoptera Qk

00

i

0,3 x 0,3

Slika 4.2 Optereeenjejedne oSOl'ine za razrede FiG 279

278

Horizontalna opterecenja na ograde i pregradne zidove mogu ~e ~zim~ti prema tabli.ci 4.10. i onda su odredena nacionalnim dodatkom. Ova opterecenJa uZlma se da dJeluJu na visini pregrade odnosno ograde, ali ne na vecoj od 1,2 m. EN 1991-1-1 dodaje i horizontalna opterecenja za kategorije E, FiG prikazana u tablici 4.11. Tablica 4.10 HorizOlltailla opterecenja na ograde i pregrade Opterecena povrsina prema navedenim kategorijama

qk[kN/m]

A

0,5

B,Cl

1,0

C2, C3, C4,D

1,5

C5

3,0

Tablica 4.11 Dodalna horizonlaina opterecenja na ograde i pregrade za razrede E, FiG prem3 EN 1991-1-1 Optereccna povrsina prema navedenim razredima E (skladista, industrija)

q. [kN/m] 0,8

2,0

(minima Ina vrijednost ovisno 0 zauzetosti prostorije)

F (povrsine za lagana vozila)

dodatak: sila F u kN na duljini 1,5 m

G (povrsine za srednje teska vozila)

dodatak: sila F u kN na duljini 1,5 m

Kada se parkiraliste projektira za vozila Cija masa nece prijeci 2500 kg, onda se sila F uzima s vrijednoscu 1500 kg, u suprotnom koristi se stvarna masa vozila na koje je parkiraliste projektirano. Za parkiralista za vozila cija mas a nece prijeCi 2500 kg vis ina djelovanja sile moze se uzeti 375 mm iznad razine tla. Ograde pristupa rampama iIi parkiralistima proracunavaju se na pola vrijednosti silc F na visini 610 mm iznad rampe. Ograde nasuprot rampama za spustanje kojc pre laze dUljinu od 20 m trebaju podnijcti dvostruku silu F na visini 610 mm. Karakteristicne vrijednosti uporabnog opterecenja sastoje se od dugotrajnih, srednjotrajnih i kratkotrajnih komponenti. U praksi, opcenito, nije potrebno razlikovanje medu ovim komponentama osim kad je materijal osjetljiv 11a djelovanja ovisna 0 vremenu. Npr. beton je podloZan puzanju pa se stoga trajanje opterecenja mora UlCli u obzir pri projektiranju konstrukcija u kojima se beton koristi.

Odrediti kategoriju zgrade i specificnost koristenja.

I Odrediti odgovarajucu vrijednost uporabnog kontinuiranog opterecenja qk (kN/m2). Uzeti u obzir da se koncentrirano optereeenje (Qk) uzima sarno za lokalne proracune.

I Odrediti plostinu poduprtu pojedinacnim gredama iIi broj katova poduprt pojedinacnim stupom.

I Prikladno odrediti koeficijente redukcije uporabnog opterecenja.

Horizontalna sila za parkiralista moze se odredivati prema izrazu:

F

O,Smv2 /(6, +6 b )

gdje su:

-m _v _ 6c _~

no

masa vozila brzina vozila u m/s okomito na ogradu (4,5 m/s) deformiranje vozila (mm) (100 mm, osim ako ne postoji bolji dokaz) deformiranje ograde (mm) (ovisi 0 tipu ograde, za krute ograde 0 mm)

I Pri proracunu karakteristicnog uporabnog opterecenja na pojedinacnom elementu pomnoziti ga s odgovarajucim redukcijskim faktorom ako jc manji od 1,0.

Stika 4.3 Dijagram toka za odredival/je vrijedl/osti uporabl/og optereceflja u zgradama

IS1

4.5

PROMETNA OPTERECENJA MOSTOVA

Najdominantnija opterecenja mostova, uz opterecenje vlastitom tezinom, jesu opterecenja od prometa koji mostom prolazi s njegovim dinamickim uCinkom. Prometna opterecenja su posljedica namjene most a i proizlaze iz svrhe njegovog gradenja. lzuzetno su slozenih obiJjezja uslijed poI
drzave, m,oze pr?pisati efektivno proracunsko opterecenjc tako da sc nazivna opte~ec~nJa mnoze, s ,korekcijskim faktorima za osovinski teret aQi , odnosno kontmUirano opterecenJe aqi' Preporucuje se koristenje korekeijskih (prilaoodbcnih) b _ faktora a Qi :?:0,8, a qi = 1,0 za sve trakove osim prvog, Ovdje Il~pominjemoda s~ prema njemackome struCIlOI1l izvjdtaju DIN Fachbericht 101 U plvom i d/Ugom tmku dok se II (recem t/"aku koristi samo kontinllirano opterecenjc, U f7,WJIl1 t/{/ku osovmsko optereeenje lZflOSt 240 kN, a II drugom 160 kN.

preporucu~e korekclJskl jakt,or u iznosll 0,8 za kOllcentrirano opterecenje

1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 I

4.5.1

Cestovni mostovi

VERTlKALNA OPTERECENJA Na mostu ukupne sirine kolnika w predvida se n specificno optere6enih prometnih trakova sirine od 2,7 do 3,0 m te preostala ploha do pune sirine mosta. Na autocestama gdje su kolnicke povrsine odvojene, ali se nalaze na zajednickoj kolnickoj konstrukciji predvidaju se tri prometna traka dok za slucaj odvojenih kolnickih konstrukcija, svaka kolnicka ploha dobiva svoje prometne trakove. Tablica 4.12 Broj i sirina trakova ovisno 0 sirini kolnika sirina kolnika w

broj prometnih trakova

sirina prometnog traka (m)

preostala sirina kolnika (m)

< 5,4m

1

3

w- 3

5,4 msw < 6m

2

w /2

w<::6m

n = lnt ( w /3 )

3

0 w -3

Model ~ - Opterecenje jednom osovinom obuhvaca prometne uCinke na vrlo kratkim raspomma, a sluzi lokalnim provjeravanjima, Osovinsko opterecenje iznosi C10 Q ~~o\:~. 400 kN). Ako je potrebno, moze se u proracun uzeti i sarno jCda~ kot~c ':

Xil

Karakteristicna opterecenja koja predstavljaju suvremena cestovna vozila na europskim cestama statisticki su obradena i u normi HRN ENV 1991-3 sazeta u 4 modela. Model 1 - glavni sustav opterecenja od koncentriranog i kontinuiranog opterecenja koje obuhvaca uCinke teskih vozila i osobnih vozila. Svaki prometni trak opterecuje se s dva osovinska tereta Qik na razmaku 1,2 m s razmakom kotaca od 2,0 m i kontinuiranim opterecenjem qik' Naplatak kotaca je 4040 em. Preostala ploha opterecujc se kontinuiranim opterecenjem q,k' Mjerodavna eestovna uprava pojedine

282

Slilw 4.4 Optereeenje prema mode/II 1

Prema spomenutom: n~emackom strucl10m izvjestaju DIN Fachbericht 101 preporucllje se os~vmsko opterecenJ,e aol ' Qak gdje je Qak=240 kN. Ako je potrebno, moze se Ii proracl,lI1 uzetl 1 sa~o Jedan kotac s 120 kN. POl'rSine nalt}"eganja kotaca prema Ol'ill1 smjerillcama llzlmaJll se 40 ,40 cm,

Slilw 4.5 Opterecellje prema modelll 2

283

, . simulira konvoJ' . s posebnim te re Proracunsko opterecenJe ' tima, . d'a . . se same mostovi na posebnim prometmm pravclma, kOJe odre I provJ eravaJu . I . og sustava U m'crodavna uprava za ccste. Ovaj model sluzi za provJ e r~ g a~ noga noslv . " '. J A norme I'-IRN ENV 1991-3 definira se 8 kombmaclJa poseb mh 600 (spcclJalmh) dodatku ~ kN 18 vozila s opterecenjem od ukupno 600 kN s 4 osovine po 150 kN do 3 s osovina po 200 iii 15 osovina po 240 kN. Model 3 -

Tablica 4.13 Tipovi i opis posebnih (specijalnih) vozila

OZllaka

600/150 900/1 50 12001150 1200/200 1500/150 1500/200 1800/150 1BOO/200 2400/200 2400/240 2400/200 !200 3000/200 3000/240 3000/200 /200 3600/200 3600/240 3600/240 /240

Ukupna Idina (kN) 600 900 1200

Teiina pojedine osovine 200 kN Razmak Broj osovina osovina (n) (e)

150 kN Broj Razmak osovina osovina (n) (e) 4x1 50 1,5 1,5 6xlS0 8xlSO

1,5

1500

lOx I SO

1,5

1800

12xl50

1,5

2400

3000

3600

6x200

1,5

Ixl00+ 7x200

1,5

9x200 12x200

1,5 1,5

6x200+ 6x200 15x2oo

5xl,5+12 +5xl,5 1,5

8x200+ 7x200 18x200

7x l,5+ 12 +6xl,5 1,5

9x240+ 9x240

8xl,5+ 12 +Bxl,5

Broj osovina (n)

Karakteristicna opterecenja posebnih vozila treba proma trati kao nazivne vrijednosti i uzimati u obzir sarno za privreme ne proracunske si tuacijc. Poscbna vozila sas tavlje na od osovinskog opterece nja od 150 iii 200 kN treba pos taviti na jcdan proracunski vozni trak. Posebna vozila sastavljena od teiih osovi na treba postaviti na dva susjedna vozna traka. Svaki proracunski vozni trak i preostalu plostinu treba opteretiti cestim vrijednostima glavnog 111odela. Na traku iIi tracima zaposjednutim posebnim vozilom treba postaviti ovaj model na udalje nos ti najmanje 25,0 m od va njske osovine promatra nog vozila.

240 kN Razmak osovina (e)

a)

1. 300 1 300 _

!- 300

I

300

b)

Slika 4.7 SII/jestaj posebnih vozila a) osovine od 150 iii 200 kN b) osol,ille od 240 kN

lOx240

1,5

lx120+ 12x240

1,5

15x240

1,5

a) osovine od 150 ill 200 kN

b) osovine od 240 kN

Stika 4.8 Prill/jeri knmbinacije II/odela 1 i 3 pravac voznje

I

120

~4'

t

rl I

I

Model 4 - Optereeenje nava l0111 Ijudi. Koristi se za ispitivanje glavlloga nos ivog sustava 120

I

kad to propise mjerodavna cestovna uprava, a sastoji se od jednolikoga rasprostrtog opterecenja:

..

I

2,S$Qfk =2,O+120/(L+30)$SkNim2

osovine od 150kN Iii 200kN

I

~=t'

120

rl

120

rl ~

O~O~ine od 2~OkN

(4.4)

EN 1991-2 mijenja ovaj iznos jedno likoga rasprostrtog opterecenj a u qr. - 5,0 kN/m'.

I

Slika 4.6 Plostine djelm'anja osoviflskih optereeenja posebnih (specijatnih) vozila

Ako se drukcije ne odredi, treba ga postaviti na mjerodavne dijelove (duljina i sirina) nuzno, treba uzeti u obzir i srcdnji pojas. Ovaj model prcdviden za provJere CJehne obuhvaca sa mo privremene proracunsli:c situacije.

nadgrada.A~o JC

284

285

Raspodjela pojedinacnih tereta u mode lima 1, 2, 3 uzima se jednolika po tragu kotaca. Uzima se da se opterecenje rasporostire kroz zastor i betonsku plocu pod kutom od 45° do osi ploce.

120

600

120 o

Dinamicki koeftcijellt Za opterecenja cestovnih mostova dinamicki koeficijent je ukljucen u zadane velicine za sve sheme opterecenja. Dinamicki se koeficijent, ovisno o hrapavosti kolnika, uvodi za proracunske modele koji sluze za provjere na zamor, a koje su prema ovoj normi obvezne i za cestovne mostove.

o

N

rn

0 0 CO')

!2:l-

Slika 4.9 Model 3 opterecellja Ila zamor

ZAMOR

Norma HRN ENV 1991-3 obuhvaca pet modela za ispitivanje zamora koji se temelje na razredbi prometnica prema godisnjem prolazu kamiona po traku za uporabni vijek konstrukcije od 100 godina. Brojcane vrijednosti iz tablice 4.14 odnose se na jedan trak s teskim prometom.

TlrelbJa Pkroracu~ati najmanja i najveca naprezanja te razlike naprezanja, tj. njihovu a ge ars u razhku od prelaska model a 3 preko mosta. Kod prijelaznih naprava koristi se koeficijent povecanja /':..rp pre rna dijagramu (slika 4.10) pri cemu je D udaljenost promatranoga poprecn;~ presjeka ad prijelazne nap rave.

Tablica 4.14 Broj oi'ekivanih teretnjaka godisnje za teretnjacki trak Prornetni razred

Nob, godisnje po teretnjackorn traku

1: Autoccste i ceste s dva iii vise voznih trakova po smjeru voinje s visokim udjelom terctnjaka

2 x 10"

Tablica 4.15 Skupina "cestih" teretnih vozila

0,5 x 10"

Osovinski razrnak

Cesto osovinsko opterecenje

Vrsta kotaca

3: Ddavnc ceste s malim udjelom teretnjaka

0,125 x 10"

4,5

90 190

A B

4: Mjesne ccste s malim udjelom teretnjaka

0,05 x 10/'

4,2 1,30

80 140 140

A B B

3,20 5,20

90 180 120

A B C C C

2: Autoceste i ceste sa srednjim udjelom teretnjaka

Modell proracuna na zamor, koji se najeesce primjenjuje u praksi, odgovara modelu 1 za staticko prometno opterecenje, ali s osovinskim opterecenjima 0,7 Qk te jednolikim opterecenjem 0,3 qk' Provjerava se po /':..(J konceptu. Najveea i najmanja naprezanja (O'LM,max i Oi.M,min) treba odrediti iz moguCih polozaja opterecenja po modelu na mostu. Model 2 kao nesto tocniji model obuhvaca pet tipova idealiziranih vozila (tablica 4.15.) od dvoosovinskih do petoosovinskih kamiona s kojima treba ispitivati ekstremna naprezanja. Najveca i najmanja naprezanja moraju se odrediti iz nepovoljnih djelovanja raznih teretnjaka. Razni se teretnjaci moraju promatrati odvojeno, oni voze svaki za sebe u doticnim trakovima. Model 3 podrazumijeva idealizirani kamion s 4 osovine s opterecenjem od 120 kN po osovini, a nastojanja su da ovaj model bude jedinstven zamjenski kamion na europskim cestama,

1,30 1,30

120 120

3,40 6,00 1,80 4,80 3,60 4,40 1,30

90 190 140 140 90 180 120 110 110

286

A B B B A B C C C

287

Udio u postotcima svakoga standardnog vozil a u sastavu prometa treba odabrati sukladno tablici 4.14. Ukupni broj vozila, N ob,' treba uze ti u obzir gOdisnj e za cijeli kolnik. Pretpostavlja se da sva ko normirano vozilo prelazi preko mosta samo. Sto pu zam ora treba odrediti iz spektra napre zanja i pripadnog broja izmjena opterecenja zbog prelazaka teretnjaka st o slijede jedan za drugim , po mocu postupka otjecanja iIi tzv. postupka spremn ika.

L\rplat 1,3 1,2

Model 5 sastoji se od izravnog vrednovanja prihvace nih prometnih podataka, koji se, ako je potrebno, dopunjuju primj e re nim statistickim i projektiranim eks tr apol acijama.

1,1 1,0

Tablica 4.17 Skupina zamjcnjujuCih vozila

o

6,Om Siika 4.10 KoeJicijellt poveeullja LlIPf<'(

U

ovisllosti 0 udaljellosti od prijeiaZlle naprave D

A

~~ -+-~ L.

C

gc ~,~ +-H-t2222

~

3,20 5,20 1,30 1,30

.J

3,40 6,00 1,80

--H22

22

B

4,2 1,30

Gcomctrija

200

200

~I~ I2222 II I

-

~r=-l 27

27

Modelom 4 pre dlaze se 5 ti pova kamiona, ali s razlicitim intenzi tetima i frekvencijama u ovis nosti od d ulj ine putovanja. Ovaj model opisuje prometno opterecenje koje proizvodi jednaka os tecenja od zamora kao stvarni promet sukladno razredima normiranog prometa (tabli ca 4.17).

288

Zamjcnsko osovinsko opterecenje

4,5

Tablica 4.16 Plostinc nalijcganja (tragovi) i razmaci kotaca

Vrsta kotaca i osovinc

Osovinski razmak

70 130 70 120 120 70 150 90 90 90 70 140

90

Udio tcskog promcta (%) Vel

Sr

Mje

20,0

50,0

80,0

5,0

5,0

5,0

Vrsta kotaca A B A

B B A

40,0

20,0

5,0

B C C C A

25,0

15,0

5,0

90 70 4,80 130 3,60 10,0 10,0 5,0 90 4,40 80 1,30 80 Vel - velika udaljenost - stoti nama kilometa ra; Sr - srednja udaljenost - 50 do 100 Mje - lokalni promet - manje od 50 km.

B B B A

B C C C km;

HORIZONTALNE SILE Koene sile i sile pokretanja su jednakih intenziteta, ali suprotnih smjerova djelovanja na je dnome voznom traku. Iznos ovih sila dobiva se kao 60 % ko ncentriranog tereta i 10 % jednolikoga rasprostrtog opterecenj a s donjom i gornjom granicom od 180 kN odnosno 800 kN. Q'k=0,60'aq,(2Qk')+0, j'Gq"q'k . w,-L 180'GQ' kN $ QIk $ 800 kN

(4.5)

2RlJ

EN 1991-2 uvodi promjenu i maksimalnu silu ogranicava na Qlk ~ 900 kN te prikazuje prepolUcenu hori zontalnu silu koja se prenosi prijelaznim napravama 1I iznosu Qlk=0,60· LYQI·Qkl. Centdfugailla sila dana je u tabli ci 4.18. Tahlica

4.18

Centrifugalna sila ovisno 0 radijusu mosta

radijus R (m)

iznos ccntrifugalne sile 0,2Qv 200 s R s 1500 40·Qv1R 1500 < R zanemariva Qv - ukupna prometno vertikalno opterecenje prema modelu 1 ad koncentriranih si la jedne osovine L:iXo;(2Qk;) < 200

o o

N

IZV ANREDNA OPTERECENJA Udar u stup iii bilo koji potporni element uzima se u obzir silom od 1000 kN uzduz prometa, odnosno 500 kN poprijeko na smjer prometa na visini 1,25 m ad povrsine voznog traka .

Stika 4.11 Prim/eri polof.aja opteref:enja od vozila lIa lIezaslicelle povrsine kolllika izva fl promelnog Iraka

Sudar na mostu predst avlja posebnu situaeiju koja moze uzro kovati razliCite posljediee kao sto je klizanje, prevrtanje, ostecenja pojedinih vitalnih dijelova mosta. Mjerodavnoj eestovnoj upravi prepusteno je da propise osiguranja za takav slucaj. Opterecena nezasticena povrsina kolnika izvan prometnog traka (slika 4.11). Kad nema rubnjaka viseg od 25 em iii odbojnika, uzima se kao izvanredno opterece nje pjdackih iii bieiklistickih staza iii zastitnih trakova jedna osovina LYQ2Q2k koja maze stajati uzduzno i poprecno. Kotaci su na razmaku 2,0 m, a naplata k kotaca je 40x40 em.

t

II)

100 kN

Pojedinacni koncentrirani teret od 10 kN s kontaktom 10·10 em treba koristiti za ispitivanje svih nosivih dijelova na stazi i kada su zasticeni odbojnicima. Udar u rubnjak (slika 4.12) uzima se da djeluje poprecno na smjer voznje s intenzitetom ad 100 kN s kontaktom od 50 em duljine na 5 em ispod vrha rubnjaka liZ istodobno dje lovanje kotaca na prvome prometnom traku (iznad ruba rubnjaka) s intenzitetom 0,75LYQIQlk' U slucaju krutih konstru keijskih elemenata, pretpostavlja se da se horizonta lno opterecenje raspros tire pod kutom od 45". Udari vozila lIa dijelove iznad kolnika - Poj edini vitalni dijelovi mosta mogll biti izlozeni lld arima vozila. U zduzni udar ad 1000 kN i poprecni od 500 kN moze mjerodavna cestovna llprava redueirati, ali se ond a mora predvidje ti s isto dobnim djelovanj em promctnoga opkrcce nj a.

290

Slika 4.12 Prikaz udara I'o:ila 11 rubnjak

29 1

Udar u odbojnik uzima se u obzir poprecno sa silom H na 50 em uzouzno i n~ l(~ em .. 0 h dbojnika ali ne vise od 1 m iznao koll1lka uz Istooobno dJeIoval1Je ISpO vr a optneeenJa, 0 , " . ' 075a f) HRN·ENV silu H=100 kN.' Za vertIkalnog QJ\.: I k . 1991-3 ooreduje " ,

4.5.2

elasticni odbojnik uzima se isti horizontalnI udar s rasprostJranJem prema uputl proizvooaca.

VERTlKALNA OPTERECENJA

U sklopu nmme EN 1991-2 za sil~ H dana su cetiri razreda ovisno prievrscenja odbojne ogradc (za hodJllk): A 100 kN (najslabije pricvrscenJe) B 200 kN C 400 kN 600 kN (vrIo jako prievrscenjc) D

0

krutosti

Pjesacki mostovi

Kontinuirano optcrecenjc pjesackog mosta uzima se u iznosu g[k = 5 kN/m2, a mol.c se smanjiti za mostove pojcdinacnog raspona veceg od 10 m prema zakonitosti: (4.6) 2,5 kN/m2 ~ q[k = 2,0 + 120/ (Lsj + 30) ~ 5,0 kN/m2 gdjc je Lsj pojedinacni raspon u metrima. Osim toga, treba izvrsiti provjere na pojcdinacna optercccnja koneentriranom siloll1 Qfwk velicine 10 kN, koja ima kvadraticnu plohu nalijeganja sa stranieom velicine 10 em,

MODELl OPTERECENJA NASIPA IZA UPORNJAKA Vertikalna opterecenja ,.. " Ako sc u pojedinim slucajevima ne odrcdi drukcije, treba kolnIk Iza ~Ida upornJ.aka, krila bocnih zidova i drugih dijelova mosta koji stoje u izravnom dodlru sa zemI~om, opte;ctiti modeIima vertikalnih optereeenja, sukladno s ,karaktenstl~nI~n optcrccenjima na kolniku. Ako nema drugih odr~daba, moze se pn urednu ~blJanJu nasipa iza upornjaka pretpostaviti da se opterecenJe raspro.stm: pod ~utom 30 pre~a vertikali. Opterecenje dvoosovine moze se nadomJestltl JednoiIko rasprostrtlm optereccnjem na plohi s dimenzijama 2,0 x 1,0 m. Ova plohaje u normi EN 1991-2 dana dimenzijama 3,0 x 2,2 m. Horizolltalna opterecenja . Za proracun celnih zidova upornjaka treba .uzeti u obzir sllu ko?enJ.a ~ uzduznom smjeru. Karakteristicna je vrijednost ove slie O,~lXQIQJk' ?na dJ~luJe Istod~~I1~, ,s osovinskim opterecenjem lXQJQJk model a .?p~ereeenJ3 1 I s potlskom naslpa IZd upornjaka, Kolnik iza zidica treba uzeti da nIJe Istodob110 opterecen. v'

-~

I

v

Prema zahtjevu investitora pjesacki se mostovi moraju provjeriti i na opterecenje sluzbenim vozilolTI koje moze djeIovati na pjesacki most (vatrogasno vozilo, vozilo hitne pomoCi).

HORIZONTALNE SILE Karakteristicna vrijednost horizontalne sile QOk djeluje duz osi gornjeg ustroja mostil u razini kolnika i jednaka je vecoj od sIjedeCih vrijednosti: 10 % ukupnoga kontinuiranoga opterecenja na mostu iii 60 (/e ukupne tdine sluzbenog vozila, Horizontalna sila djeluje istodobno s odgovarajuCim vertikalnim opterecenjem,

IZV ANREDNA DJELOV ANJA Udarno djelovallje u stup iii bHo koji potporni element je sila od 1000 kN uzduz mosta, odnosno 500 kN poprijeko na most na visini 1,25 m od povrsine voznog traka. Pjesacki mostovi su opcenito mnogo osjetljiviji na sik udara od eestovnih mostova pa proracun na ovakva opterecenja, koja su jednaka kao i za eestovne mostove, moze biti nerealan. Stoga je vazno pjesacke mostove zastititi od udara vozila postavljanjem zasti tnih ograda na odredenoj udaljenosti od stupa i osiguravanjem veee visine slobodnog profila u oonosu na susjedne eestovne i zeIjeznicke mostove. Izvanredno vozilo Ila mostu mora se uzeti u obzir ako ne postoji stalna prepreka koja mu prijeci pristup na most. Ovo se opterecenje sastoji 00. ova osovinska optereeenja 00 40 i 80 kN s razmakom osovina 3,0 Il1, razmakom kotaca jedne osovine u izno~u 1,3 m i kvadraticnim plohama kotaca sa stranieom 20 em (slika 4.14). Horizomalna silJ kocenja iznosi 60 (Yr. ovoga vertikalnog optercccnja,

Stika 4.13 Optereeellja lla zidic upomjaka

2Y2

293

0 s""= 80 kN

0",= 40 kN

\""

4.5.3

Zeljeznicki mostovi

300 VERTI KALNA OPTERECENJA ~t · - · - · -

_._._._.

x

._._. -.-.- - -·_·-ffi

Zeljeznicki promet simlilira se pomocu dvije osnovne she me optcreccnja: - mode l 71 - za uobicajeni zeljeznicki promet na glavnim prugama, - model SW - za pruge s naroCito teSkim prometom. Provjcra stabilnosti na prevrtanje za pllno optereee njc vjetrom provodi se za poscbno vertikalno optere.eenje " prn ni vlak".

Stika 4.14 lzvallredllo vozilo lIa mostll

Model MO 71 OPTERECENJA IZA UPORNJAKA Ako se u pojedinim slucajevima ne odredi drukcije, treba plostinu izvan ~rom e tne povrsine iza zida upornjaka, krila, bocnih zidova i drugih dijel~va mosta kop stoJe ,u izravnom dodiru sa zemljom, opteretiti kontinuiranim opterecenJem u IznOSli 5 kN/m-.

250kN

250kN

250kN

250kN

80kNIm

80kNim ,. ' Iii!!!!

1!

,ii!!;r ~ !1'!U U !l; , I:; ;

DINAMICKl MODELl prema EN 1991-2 Ovisno 0 dinamickim svojstvima konstrllkcije, vazne vlastite frekvencije (koje odgovaraju vertikalnim, horizontalnim, torzijskim vibracijama) rasponske konstrukcije mosta treba odrediti na osnovi odgovarajucega proracunskog modela. Vibracijc mostova mogu se dogoditi uslijed pjesaka koji hodaju, tree, skacu, plesu, uslijed vjetra iIi nasilnog djelovanja. Sile izazvane pjdacima s frekveneijama jednakim vlastitim frekvencijama mosta mogu izazvati rezona'nciju i valja ih uzeti u obzir kod proracuna granicnih stanja vibraeija. Ucinak pjesackog prometa na most ovisi 0 razliCitim .cimbenicima ka.o ~to s~. broj i polozaj ljudi koji mogu djelovati istodobno na most I takoder 0 va nJskl~ ~emelln ~ vezanim uz lokaeiju mosla. U nedostatku znacajnog odziva mosta, pJesacI kOJI uobicajcno hodaju izazivaju sljedece istodobne periodicne sile: u vertikalnom smj eru, S opsegom frekveneija izmedu 1 i 3 Hz i u horizontal nom smjeru, s opsegom frekvencija izmedu 0,5 i 1,5 Hz. Skupine trkaca mogll prelaziti most s frekveneijom od 3 Hz. Treba odrediti prikladne dinamicke modele mosta i kriterij lIdobnosti . Oni mogu biti (,. I· ·'c1eni i nacionalnim dodatkom. (Vidi EN 1990, Dodatak A.2)

Stika 4.15 Modeloptereeellja MO 71

Karakteristi cne vrijednosti vertikalnih optereeenja dane su na slici 4.15 . Dopnstcna je mognenost prilagodbc ove sheme lokalnim uvjetima, sukladno odredbama zcIjeznicke uprave i to mnozenjem faktorom a, koji varira od 0,75 do 1,33. Kada se odredi koeficijent a; s njime se mnoze i sljedeca djelovanja: model optereeenja SW/O za mostove sustava kontinuiranog nosaca ~ , eentrifugalne sile, sile pokretanja i koeenja, izvanredna djelovanja. Ekscentricno opterecenje uzima se s ekscentricnoscll ve licine 1/18 razmaka tracniea s time da se odnos opterecenja kotaca jedne osovine uzme 1,25: 1,0.

Stika 4.16 Ekscenfricnost verfika{lIilz optereeenja

294 295

Model SW

Ovaj model obuhvaca tcski promet odreden dvjema klasama konlinuiranog

Na ~o~icajeno odrzavanim prugama dinamicki uCinci proracunavaju se s dinamickim koe11CljenlOm ¢:,:

optereeenja. I,OOS;¢J = ;'16 +0,73s;2,00. L~ -0,2

q

q

111111111111111111111111111111111111111111111111111111

1111111111111111111111111111111111111111111111111111111

a

(4.8)

7J

7J

a

Mjerodavna zeljeznicka uprava odredujc koji ce sc koeficijcnt koristiti.

Stika 4.17 Modelopiereeellja SW 150 100 80 ~ 60

Tablica 4.19 Karakteristicne vrijednosti za vertikallla opterecenja mod cIa SW

..,. N

Razredba opterecellja

q,. (kN/m)

a (m)

c (m)

~

40

SWIO

133

15,0

5,3

:3u

20

150

25,0

7,0

C5 15

SW/2

C

~

w

it ;5

Prazni vlak

f:::

Ovo opterecenje zadaje se kao kontinuirano veliCine 10,0 kN/m, bez dinamickog koeficijenta. Ploha na koju djeluje vjetar uzima se visine 4,0 m i neogranicene duljine. Duljina djelovanja uzima se tako da se dobije maksimalni ucinak prema mjerodavnoj utjecajnoj liniji. Povoljno djelovanje ne uzima se u obzir.

CIl

:5 >

~!>

Gon1ja granica n,;

1'((

~ t>-,

10

8 6

yo ....... /""

F
2

1

15

I

1.0

2 4 6 8 lO 1520 RASPON L(rn)

Dinamicki ucinci Unutarnje sile od opterecenja modelima 71 i SW uvecavaju se s dinamickim koeficijentom. Dinamicko djelovanje je odredeno sljedeCim parametrima: vlastita frekvencija sustava, prigusenje sustava, veliCine raspona globalno i lokalno nosivih sustava, razmaci osovina vlaka, brzina voznje, netocnost kotaca i tracnica. Dinamicki koeficijent koristi se za brzine manje od 220 krn/h i za vlastite frekvencije mosta no unutar podrucja na slici 4.18.

Dinamicki koeficijent

rA vrijedi za mostovc na pazljivo odrZavanim prugama:

1,00 S; ¢2 = -=~-+ 0,82 S; 1,67. -0,2

296

(4.7)

~m

i:-'" .........,~f/....... v P. '< ..... 1-Donja granica n., I

4

406080 100

Stika 4.18 Gralliclle vrijedllosli vtastilefrehellcije Ii ()I'isllosti 0 raspofm

Kod lucnih mostova i svih betonskih mostova s nadslojcm h> 1,0 m dinamickl koeficijenti mogu se smanjiti: h -I,OO(m)

10(m)

~ 1,0,

(4.9)

h je visina n~dsloja, ukJjuCivo zastor, od gornjeg ruba kolnicke ploce do gornje" ruba praga (za lucne moslove do kote ekstradosa u ticmenu). ' '" . . Stupo~i vitkosti manje od 30, upornjaei, temciji. potporni zidoVl i potisak tla mo"u s' proracunatl bez dinamickih uCinaka. '" ,C

297

Mjerodavna duljina za odredivanje dinamickoga koeficijcnta L$ svrstana je u tablicc ovisno 0 tipu konstrukcijskog elementa.

TabIica 4.21 Mjerodavne duljine L* dijelova kolnii'ke konstrukcije (nastal'ak) Konstrukcijski element

Tablica 4.20 Mjerodavne duljine

L~

L*

dijelova kolnicke konstrukcije (neki primjeri) Slobodno oslonjeni nosaei i ploce

Konstrukcijski element

L*

NosaCi i ploee kontinuirani preko n raspona

10", srednji raspon

Celicna kolnicka ploca, zatvoreni kolnik sa zastorom Kolflicka ploca s popr. i UZdlli. rebrima

Kolnieki lim 1I oha smjera Uzdllzna rebra Popreeni nosaci

-

Dvostruki razmak popreenih nosaca Dvostrllka duzina poprecnih nosaea Duljina popreenog nosaca

Jedan raspon

+ 3m Vise raspona

poprecni nosaei

Kontinllirana ploca preko poprcenih nosaca Koritasta i upustena ploca - nosi uzdllzno - nosipopreeno

Uzdllzni prijepusti ploce

Trostruki razmak popreenih nosaea Razmak popreenih nosaea + 3,0 m

LlIk, lucni nosae, grede za ukrucenje lukova

(~=2,O)

Svodovi i nizovi svodova s ispunom

Dvostruki slobodni otvor

(~J =2,0)

--

Vjesaljke

Dvostruka duljina poprecnih nosaca

4 x uzduzni razmak vjesaljki

Stupovi, leZajevi Trostruki raspon kolnieke ploee Trostruki raspon kolnicke ploee iii mjerodavna duljina gl. nosaca, mjerodavna je manja vrijednost c ~ 0,5 m: 3 x razmak hrptova e > 0,5 m: dinamieki proracun (e je razmak od tracnice iznad konzole do mjesta lIpetosti konzole u hrbat sandukal_

Dvostruki raspon kolnicke ploee ... ili mjerodavna duljina gl. mjerodavna ie mania vrijednost e ~ 0,5m: ~= 1,67 e > O,Sm: dinamicki proracun

Centrifugalna sila Karakteristicna vrijednost horizontalnoga djelovanja centrifugalne sile odredena J'e sljedeCim izrazima:

Qtk

Dvostruki razmak poprecnih nosaca

Odgovarajuca duljina podu] iruceg clemcnta

HORIZONTALNA OPTERECENJA

=

V2 127R ·j·Q,k'

(4.10)

V2 Qtk=l27R· j · q ,k'

11)

nosaca,

- Qtb qtk - Q,b q,k

karakter~st!~ne vr~!ednost~ centrifugalne sile (kN), (kN/m), ka:ak~enstJc~e vnJed~ostl vertikalnog opterecenja (kN), (kN/m),

-R

naJveca proplsana brzma (km/h), polumjer zakrivljenosti (m), koeficijent smanjenja.

-v -f

298

Ll>=k xLm 11= 2 3 4 25 k=1,2 1,3 1,4 1,5

Uzima se kao za kontinuiranu grcdu preko vise raspona s duljinama krajnjih vertikalnih elemenata i horizontalnih elemenata. -Pola raspona

Betonska kolnieka plnca, kolosijek sa zastorom Ploca je dio sanducastih iii glavnih nosaca nosi okomito na gl. nosaee nosi 1I uzduznom smjeru

smjerll glavnog nosaca

Uzima se kao za kontinuiranu grcdu prcko tf! raspona s vertikalnim i horizontalnim dllijinama e!cmenata sanduka.

Celiena kolnicka ploea. otvoreni kolnik bez zastora Uzduzni nosaei s rostiljnim djelovanjem Uzdllzni nosaCi slobodno oslonjeni Konzola uzduznog nosaea Krajnji popreeni nosac Poprecni nosaCi

1I

Portalni okviri i zatvoreni sandllcasti okviri

Trostruki razmak poprecnih nosaea Trostrllki razmak popreenih nosaea Dvostruka duljina poprecnih nosaea

Kolnicka ploca s poprecl1iml1osaL'imG

Kolnieki lim u oba smjera Poprecni nosaCi Krajnji poprecni nosaei

RaspOl1

299

Kod pro racun a za model 71 uzima se maks imalna moguca brzina, a za model SW/2 brzina od 80 km/h. O p terecenje se uzima na eijelom d ij elu pruge u kr ivini , a kod pro mje ne za krivljenos ti s prikl adnim srednjim vrij ed nos tim a. Kar a kte risticne vrij ednosti Q 'k mn oze se s d ina mi ek im koefieije ntom. Centri fugalna sil a dje luje uvije k zajedno s ve rti ka lnim opte rece nj e m. Nap adna linij a eentri fugalne silc uzim a se 1,8 m iznad gornj eg ruba traeni ca.

Koelle sile i sile pokretanja Ova opterecenja djeluju na kolosijck na go rnje m ru bu tracnlec. M ogu sc uzeti ravnomje rn o r as podij c lje nc u nu tar opterece nog podrucj a i djel uju lIvije k s ve r ti kalnim opterccc nje m. A ko se zadaje mode l SW , kocne i vuc ne sile dje luju sa mo 1I podru cj ll dj e lova nja ve r tikalnog op te rece nja. Karakteristi cne vrijednosti odrede ne su izrazim a:

Za pru ge s pl a niranom brzino m veco l11 od 120 km/ll uzimaju sc u obzir dvije ko mbinaeij e o pte rece nja : d ina mieko o pte rece nje mod ela 71 i centri fugalne sile za brzinu od 120 km/h bez . koefieije n ta sI;l anje nja, opte recenje od modela 71 s koefieijentom sma nj e nj a f i cent rifugalne silc izracu nane za planira nu brzinu. Koeficije nt sma nje nj a ovisi 0 duljini o pte re6e noga zakrivlje nog dije la mosta Lr ( m) i najvecoj brzini V (km/h).

= 33 kN/m . L (m)

Silc po kre tanj a za modele 71 i SW:

Qlak

Kocnc sile za modele 71 i SW /O:

Qlbk = 20 kN/m . L (m ) < 6000 kN,

Ko elle sile za model SW/2:

Qlbk = 35 kN/m . L ( m).

< 1000 kN,

Kod ko losije ka u zas toru no rm a odredllj e sma nje nja kara kte risticnih vrij ed nos ti koenih sila i sila po kre ta nj a za razne slueajeve. Tablica 4.22 Koeficijcnli slllanjenja kocnih sila i sUa pokrelanja q prema HRN ENV 1991-3

1.0 0 .9 ."''''''\

0.8

v<120krnlh

1I "r--. ~~HI

0.7

I I

'c 0 .6 III "C ro 0 .5 I E I Cf) C 0.4 1 III

.......

1"- .....

I

!-

~r-

r-r-"

._-

Ll)

Jednostra no prekin uti kolosijc k

0,50

30

0,50

0,60

60

0,60

0,65

90

0,70

0,70

120

0,75

0,75

150

-

0,80

180

L

..

21 0

I N

<30

31)(

'-

l:~ o

-

~-

'-i-

I

0.0

--. ---1--

q Nepre kin uti ko losijek

0

-_ .-.- --

0 .1

I

--1

-4

i

0.2

Duljina (m)

-- -

I

<;::

III 0

\~

1

:[5' 0 .3

"-1--

'\l"- f I

ro

~

I

~

0 Ll)

Ll) ~

0

0

Ll)

N

0,85 0,90

i

240

0,90

1

300

0, 90

o

Ll)

Mjerodavna duljina konstrukcije Lf (m) S/ika 4. 19 Koeficijellt smalljellja j

Tablica 4.23 Koeficijenli smanjenja kocnih sUa i sHa pokrelanja qna nepokretne leiajeve prema EN 1991-2 Duljilla (m)

q

Boeni udar Konee ntrira no opterece nj e od boenog ud ar a iznosi 100 kN i zadaje se na ko losije ku u praveu i ko losij e ku u kr ivini , kao horizo ntalno okomi to na os ko losije ka u visini gornj eg ru ba traenice, uvij e k zajcd no s ve rtika lnim o pte rece nje m.

300

S;

4O

Ncprekin uti ko losijck

Jcd nostrano pre kin uti kolosijek

Obostra no prekinuti kolosije k

0,6

0,7

1.0

30 1

Hrvatska norma HRN ENV 1991-2-3 daje sarno slucaj a) opterccenja snijcgom za slalne i prolazne situacije, a europska norma EN 1991-1 -3 razra(1 uje i slucaj b) i c).

OPTERECENJE SNIJEGOM

4.6

Opterecenje je snijegom promjen ljivo slobod no djelovanje. Ovaj dio eurokoda daje podrobne odredbe za. proraeun opterecenja snij egom na krovove, ali iskljucuje sljedece slucaJeve dlJel ova np: lokacije iznad 1500 m nadmorske visine, udarn'a opterccenja od snijega koji kli zi niz krov iii pad a s visega krov a, dodatna opterecenja vjetrom uslijed nagomilava nja leda, lokacije na kojim a je snijeg prisutan cijele godine, boeno opterecenje snijegom izazvano smctovima, .. povecanje oplerecenja uslijed padanja jake kise na SnIJeg. Opterecenja snijegom proracunavaju se na osnovi ~arakt~risticnog opt~recen)a ~k> koj~ odgovara jednolikom snijegu koji je napadao pn mlrnlm vre me nskIm uVJetlma na ravno tlo. Ova se vrijcdnost prilagoc1ava OVlsno 0: obliku krova, njegovim toplinskim karakteristikama, hrapavosti povrsine, koliCini topline koja se skuplja ispod krova, blizini susjednih zgrada, okolnom terenu , . .. lokalnim metcoroloskim karakteristikama (ucinak vje tra na raspodJe lu snlJega). Opterecenje snijegom na krov odreduje se izrazima danim u tablici. Tablica 4.24 Opterecenje snijegom na krov a) za stalne i prolazne situacije b) za izva nredne proracunske situacije kada izuze tno . opterecenje snijegom predstavlp Izvanredno dJelovanJe c) za izva nred ne proracunske situacije kada izuzetno opterecenje nanosa snijegom predstavlp Izva nredno djelovanje Sk: J~

:

Cc : C,: SAd:

Ce
S - ~li

,Ce ·C,

'Sk

S=~i·Ce:C,'SAd

Za slucaj c) optcrccenja snij egom na krov postoji dodatak u nonni kojim se dcfiniraju kocficijenti oblika za izva nredna opterecenja nanOSOI1l snijega: za viserasponske krovove krovove upcte iIi blizu visih konstrukcija (nisko procelje s krovoll1 zgradu) krovovc kod kojih se nanosi dogadaju na zaprekama i pregradama.

liZ

viso ku

Da bi se uzeo uCinak ostrog vjelra koeficijent izloze nosti C e moze se uzeti manji oc.l 1,0, a da bi se uzeo u obzir ucinak gubitka topline kroz krov toplinski koeficije nt C, moze se uze ti manji od 1,0. Preporucene vrijednosti koeficijenta izloze nosti koje uvodi norma EN 1991-2-3 dane su u tablici ovisno 0 topografiji. Tablica 4.25 Preporucene vrijednosti koeficijenta izlozenosti C, prema normi EN 1991-2-3 za razlii'ite topografije Topografija

C,

Topografija izlozena vjetru (ravne povrsine bez prep reka izlozene sa svih strana, s malim zaklonom osiguranim terenom, drugi m konstrukcijama iIi drvece m iIi bez njih)

0,8

Uobicajena topografija (povrsine gdje nema znacajnog otpuhivanja snijega vjetrom zbog zaklona osigura nog tere nom, drugim konstrukcijama iIi drvecem)

1.0

Zasticena topografij a (zone u kojima je promatrana konstrukcija bitno niza od okolnog tere na iIi okruzena visokim drveeefll ili/i drugim visokim konstrukcijama)

1,2

S = ~i . Sk

karakteristicna vrijednost opterecenja od snijega na tlo (kN/m2) koeficijent oblika opterecenja snijegom (ucinak oblika krova) koeficijent izloze nosti, koji obicno ima vrijednost 1,0 toplinski koeficijent, koji obicno ima vrijednost 1,0 . . .. proracunska vrijednost izva nrcdnog SnlJ ega na tlu za odgova raJucu lokacIJ u S Ad = C esl . Sk (kN/m2) koeficijent izvanrednog snijega, od reduje se nacionalnim dodatkom, preporucena vrijednost je 2,0

Toplinski koeficijent C, moze se navesti u nacionalnom dodatku ovisno 0 svojstvima toplinske izolacije koristenog materijala i obliku konstrukcije (krovovi pokrive tli staklom sto uzrokuj e otapanje snijega zbog gubitka topline). Opterecenje snijegol11 djeluje ve rtikalno i odnosi se na horizontalnll proje kcij u puvrsine krova tc se odnosi na snij eg koji je prirodno napadao.

303 302

i nadmorske visine Opterecenje snijegom na tlo zavisi od geogr~fskog polozaja. u obliku karata s lokacije koja se razmatra i daj~ se na naclOnalno.l osnovl odgovarajucom geografskom lokaCIJom .

.... ; ~ " ,., ,..

"~'. 1.1

'; ..

II / UljW ... O,"II" .. 6 tIU ••

Tablica 4.26 Karakleristicne vrijednosti opterecenja snijegom s. za nadmorske visine iznad 100 m u kN/m' Nadmorska visina do (m) 100 200 300 400 500

: ,lflHI ~ " "~;i!.

,hI: i

I. podrucje

II. podrucje

III. podrueje

IV. podrueje 0,35

1, 10

1,10

0,45

1,30

1,40

0,80

0,5 0

1,55 1,80

1,75 2,20

1,20 1,65

0,70 0,90

2,05

2,65

2, 15

1, 15

600

2,35

3,15

2,70

2,70 3,30

700

2,65

3,70

3,30

800

2,95

4,25

3,95

3,95

900

3,25

4,90

4,65

4,65

1000

3,60

5,55

5,40

5.40

1100

3,95

6,25

6,20

6,20

1200

4,30

7,00

7,05

7,05

1300

-------

7,80

7,95

7,95

1400 1500 1600 1700 1800

8,65

8,90

8,90

9,5 0

9,90

9,90

10,40

10,95

10,95

11 ,40

12,05

12 ,05

--

13,20

13,20

Ucinak geometrije krova uzima se u obzir s koeficijentom oblika opterecenja snijegom Uobicajene geometrije krovova su jednostresni , dvostrdni, visestrdni i valjkasti krovovi.

J1;.

Tipicne vrijednosti koeficijenta opterecenja snijegom dane su na sljedecim slikama i u tablici. Kako europske norme (EN) uvode neke promjene i poj ed nostavnjenj a, navodimo ih u nastavku. Stika 4.20 Podrucja (zone) optereeenja snijegom u Hrvatskoj prema naciona/nom dokum enlu za primjenu norme HRN ENV 1991-2-3

Koeficijenti ob/ika prema HRN ENV 1991-2-3 Tablica 4.27 Koeficijenti oblika opterecenja snijegom prema HRN El'<'V 1991-2-3

304

Kut nagiba krova

00$ a$1 5°

15 °!S: a!S: 30°

30° !S: a !S: 60°

a :2: 60°

J.il

0,8

0,8

0, 8(60 - a)/30

0,0

Ji2

0,8

0,8 + O,G( a-IS }'30

i

1, 1(60 - a)/30

0,0

Ji;

0, 8+0,8 a130

0, 8+0 ,8a!30

I

1,6

V ijednosti dane u tablici 4.27 primjenjuju se kada nijc sprijeceno ~Iizanje snijega s kr~va. Kada postoji ograda iIi druga prepreka iIi kada krov zavrsava parapetom, koeficijent oblika ne bi sc trebao smanjivati ispod 0,8.

J-L

-/

1,6 1,4

0,8

II.

O,5JLt (at)

c:::::=:J

III.

JL l(al)

r===l

JLt (ad

JL 2(a 2) O,5JLl (a 2)

[7

1,2 1,0

r==1

IV.

CX~

J-L 3

JL 2(ad

I.

/

0,6

/

_" 1,1 /

\f1'2 ~\.

'"

0,4

0,2

Slika 4.23 Koe{lCijenti oblika optereeenja snijegom prema HRN ENV 1991-2-3 - dvostreini krovovi (I.) oblik optereeenja bez nosenja snijega, (ll.), (Ill.), (TV.) oblici opterecenja liZ nosenje snijega

~1

~\.

'\

j.L3

S tika 4.21 Koeftcijenti oblika opterecenja snijegom prema HRN ENV 1991-2-3

I. II.

L-_ _ _~1j.L1

O,5j.L1 Stika 4.24 Koeftcijenti oblika optereeenja sllijegom prema HRN ENV ] 99]-2-3 - viseslreSni krovovi

Za cilindricne krovove s P<;,60° preporucuje se koeficijent oblika dan na slici 4.24: Ji3=O,2+10h{b (4.1 2) , . slllJegom .. ENV,1991-2-3 -• jednostreini Sli/w 4.22 Koeftcijent obtika opterecenJa premaHRN . . . . . a krovovi (1.) oblik opiereeenja bez nosellja snijega, (ll.) obbk opterecenJa liZ nosenJe snljeg

- h{b -Is

odnos visi ne i raspona svoda, raspon svoda za koji je P<;'600, za jl>60° koefi cijent oblika je o.

307 306

2,0

f

1,8

7:

1,6

7

1,4

1,2

II

-

1,0 0,8 0,6

0,4 0 ,2

koeficije nt oblika uslij ed klizanja snijega s visega krova a:o; lSO: fls = 0, a> ~5°: fls ~ 0,5PI (50 % maksimalnog optcrcccnja snij egoI11 na susjcd nom naglbu gornJega krova),

I I

1/

/

I

I I I I

I-

- IIw

koeficijent oblika uslijed vjctra , za 0,8 ::; llw ::; 4,0 fJw =(b l + b2 )/ 2h ::;yll l sk '

-r

pros torna tdina snijcga, 2 kN/111J.

I I

~: 0 1 II I

<::: .c l

I

0,1

0,2

0, 3

0,4

0,5

h/b

~______~.__L -____________~~ 1

Slikil 4, 25 Preporllceni koeflcijenti oblika optereeenja slIijegom za valjkaste krovove II ovis/losti 0 od/losu hlb za f3 :::6(J'

Is

0,8

I. II.

b 2 >1 s duljina nanosa 1,=2h , za 5 ::; I, ::; 15 111 Slika 4.2 7 Koeflcijenti oblikil optereCetlja snijegom - krovol'i blizu I'ise kOllstrukcije iii liZ /ljll prema

b

HRN ENV 1991-2-3

Slikil 4.26 Koeflcijenti oblika optereeenja snijegom - valjkasti krovovi: (1.) oblik optereCenja bez nose/lja sllijega, (II,) oblik optereeenja uz /lose/lje snijega

Krovovi s naglom promjenom visine moraju se proracunati na mogucnost klizanja

Lokalni ucinci od opterecenja snijegom dani su na sljedeca tri primje ra. U , vje,tre nim u vjetim,a . moze s,e dogoditi nanos snijega na bilo kojem krovu s pprepre kom ,koJa uzrokuJe podruCje aerod mamicne sjcne u kojoj se snij e o nakuplj a fI tome vflJ edl: b . .

snijega s viseg nivoa.

/-11

= 0,8,

fJ2

=y' II I S k,

Vrijedi : jJl = 0,8 (uz pretpostavku da je donji krov ravan kao na slici 4. 27 ),

1,= 2h, 5 s I, ::; 15 m.

jJl

jJs +

0,8::;

fJz ::;

2,0 ,

(4.14)

( 4.13)

pw,

309

308

-s -b 15 It"

"Ic~

15

-a

..Ie

opt ere~enje snijegom koje odgovara povrsini krova s kojega bi snijeg mogao khznUIJ, ~ horizontalni razmak snjegobrana na krovu, nagib krova, mjeren od horizon tale .

Promjene koeficijenta oblika prema EN 1991-1-3

I

Tablica 4.28 Koeficijenti oblika opterecenja od snijega prema EN 1991-1-3 0° S a s 30°

30° < a< 60°

a>. 60°

Koeficijent oblika PI

0,8

O,8(60 - a)/30

0,0

Koeficijent oblika Jll

0,8 + 0,8( a)/30

1.6

0,0

Kut nagiba krova

Stika 4.28 Koejicijenfi obtika opterecenja snijegom za krov s preprekama

U proracunu onih dijelova krova koji su konzolno prepuste ni preko zidova, mora se uzeti u obzir snijeg koji visi preko ruba krova, kao dodatak optereeenja na tom dijelu krova. Pri to me se opterecenje na rubu krova po metru duznom odreduje prema (ova

/1 1,6 1,4

vrijednost neovisnaje 0 duljini konzole):

1,2

( 4.15)

1,0 0,8

_r

pros torn a tezina snijega, 3 kN/m3, najtdi slucaj opterecenja bez nanosa za odgovarajuCi tip krova, koeficijent kojim se uzima u obzir nepravilan oblik snijega (preporucuje se

_s

_k

k=3 /duzksd r),

_d

/1 2

~I

- -1

~

i

0,6 0,4 0,2

debljina sloja snijega na krovu u metrima.

Slika 4.30 Koejicijenti oblika opferecenja snijegom prema EN 1991-1-3

Stika 4.29 Snijeg na konzolnim prijepustima krova

Pod odredenim uvjetima snijeg moze skliznuti s kosog iii zakrivlje nog krova te izazvati silu uslijed klizajuce mase (koeficijent trenja uzima se nul a) na snjegobrane i slicne prepreke: F,

=

s· b· sin IX,

(4.16)

Stika 4.31 Koejicijellt obtika opterecellja slIijegom premo £ S 1991-1-3 - jednostreSlii krovol'i

3J 1

310

I ~,

I.

I. II. III.

J..L ' (a,)

r=1

J..L' (a z)

O.5J..L' (a,)

cd

J..L 1(a z)

c==J

o.5J..Ll (a z )

J..Ll (a 1)

"~,

I

::1~ ..'I

Slika 4.32 Koeficijellti oblilro optereeenja snijegom prema EN 1991-1-3 - dvostreS~i kr.~vovi: (I.) oblik optereeenja bez nosenja sllijega, (II.). (Ill.) oblici optereeenja uz nosenJe snlJega

t::::-.

I ~,

"~,

I.

f..L 1(a 1)

I

::1~

[s

b,

~ [s

b,

duljina nanosa 1,= 2h, uz 5 s I,

f..L1(aZ) f..L1(a1)

I ~,

I.

S;

15

111

Slika 4.34 Koeficijellii oblilro optereeellja snijegom prema EN 1991-1-3 - krovovi blizlI vise kOllslrukcije iii liZ nju: (I.) oblik optereeenja bez nosellja snijega, (l/.) oblik opiereeenja liZ noselljc snijega

f..L1(ad

Lc=-i----l_ _~\__==1_.L---~

Dijagram toka za odredivanje opterecenja snijegom prikazan je na slici 4.35 .

f..L2 (a.) a.=(a 1 +a 2 )/2

....-------~-------. Odrediti karakteristicnu vrijednost snijega na tlu za odgovarajucu zcmljopisnu lokaciju, uzimajuCi u obzir nadmorsku visinu. (dodatak A).

",:

I Odrediti koeficijent oblika snijega ovisno

Slika 4.33 Koeficijenti oblilro oplerecenja snijegom prema EN 1991-1-3 - visestreSlli krovovi: (I.) oblik optereeellja bel lIosenja snijega, (II.) obUk optereeenja uz nosenje sllijega

0

tipu krova. J1i.

I Pm,,'un'" opte,otenje mijegom n. 1IT0v. Ako je pot"bno

0'''' Uob, " kod'djent

izlozenosti i toplinski koeficijent.

1

Slika 4.35 Dijagram toka za odredivUllje vrijedllOs(i oplereCetlja sllijegom

312

~ 13

Za pokrivene mostove, uzima se da opterecenje snijegom djeluju istodobno (ENV ]991-3, dodaci C, D, H).

prometno optereeenjc

4.7.1

Tlak vjetra na zgrade

Tlak vjetra na vanjske povrsine w te tlak '. • . po izrazima: e ,vJetra na unutrasnJc povrsine proracunava sc

Za nepokrivene mostove, opterecenja snijegom i prometom ne moraill se, opcenito promatrati kao istodobna.

=

11' e

Za pokrivene mostovc, opterecenja snijegom moraiu se odrediti na isti naGin kao i za zgrade.

qH~f . Ce (z e ).,.\,.ope' (4.17)

q lef' Ce ( Zj ) . C

W;

pi '

gdje su Za mehanicki pokretne mostove trcba definirati ncsimetricnu raspodjelu snijega projektnim specifikacijama.

1I - qref

- Ce(Ze), ce(z;) - Cpe i Cpi

Kada su klimatski uvjeti i trajanje procesa izgradnje takvi da je opravdano uzeti opterecenje snijegom za proracunski dokaz staticke ravnotde za vrijeme izvodenja, ovo se opterecenje razmatra kao da se sastoji od nesimetricne raspodjele sniiega smjestene u najnepovoljniji polozaj. Za ovaj proracunski dokaz, mora se prctpostaviti da su opterecenja snijegom 25 % karakteristicnog opterecenja snijega na tlo.

pore.d?,eni .t~ak srednje brzinc vjetra. koeflclJentl Izlozenosti, koeficijenti vanjskog i untrasnjeg tlaka.

Neto tlak na povrsinu ie algebarski zb' ". . . rOJ unutrasnleg I vanjskog tlaka. Objasnjenje pojcdinih C1anova o · . vog Izraza dano Je u nastavku. Poredbeni tlak srednje brzine vl'etra odre"" . p . uUJe se Izrazom: V qref = ?ef

4.7

2

OPTERECENJE VJETROM

Optereccnje je vjetrom promjenljivo slobodno djelovanje. Ovisno 0 osjetljivosti na dinamicku uzbudu primjenjuju se dva postupka za proracun opterecenja vjetrom: Pojednostavnjeni po stupak primjenjuje se za konstrukcije koje su neosjetljive na dinamicku uzbudu te za proracun dinamicki umjereno osjetljivih konstrukcija, primjenom dinamickoga koeficijenta Cd' Detaljni postupak se primjenjuje za konstrukcije za koje se ocekuje da su osjetljive na dinamicku uzbudu i kod kojih je vrijednost dinamickoga koeficijenta veca od 1,2.

(4.19)

poredbena brzina -..:ietra, gustoca zraka,

- v ref

-p

Poredbena brzina vjetra odredul'e se ' . . . . prema osnovnOl vri'cd . J J nosh poredbene brzine vJetra vrefO kOla Je prikazana u zemIJ'o'd H , . VI U rvatske za pod •. ". naclOnalnom dodatku za primJ'enu nor HRN ruqa opterecenJil vJctrom u me ENV 1991-2-4.

a)

Pojednostavnjeni postupak se moze koristiti za

-+ .:t

zgrade i dimnjake visine manje od 200 m,

negativn;

-+

cestovne i zeUeznicke mostove najveceg raspona manjeg od 200 m te za pjesacke mostove najveccg raspona manjeg od 30 m. c)

Ovdje je prikazan samo pojednostavnjen proracun i to za stalne konstrukcijc. Privremene konstrukcije mogu se proracunati na manje opterecenje vjetra. Pojednostavnjeni proracun znaCi da se djelovanje vjetra uzima kao zamjenjujucc staticko opterecenje. Za zgrade tlakovi vjetra djcluju okomito na povrSine zgrade, a za mostove proracunavaju se sile vjetra u svim horizontalnim smjerovima.

We1

--... pozitivni

-+ -+ -+ -+

-+ -+ -+ -+

We' negativni

d)

--...

pozitivni

W e1

-+ -+ -+ -+

negatfvni

-+ -+ -+ -+

We'

Stika 4.36 Tlakovi vjetra na pm'riine

314 315

..

;~

T "

Koeficijent iz\ozenosti uzima u obzir ucinke hrapavosti terena, topografije

iznad tla, na srednju brzinu vjetra i turbulenciju . c,(z)=c,2 (z).c;(z).[1 +2. g ./,(z)),

g Ilz) cf(z) c r(z) = Cr(Zmin),

cJz) = kTl n(z/zo), k, c,(z)

U 5.0% slucajeva ova~ je faktor jednak iii veti od 2, !ito pokazuj e da sred nj a 10-minutna brzllla vletra J1IJ~ ?nkladna za ocjenu dinamickog optereeenja vjetron~ , vee bi u tu svrhu valJalo konstItl brzl/1u osrednjenu u kraeem intervalu do 1 minute.

visine

(4.20) Tablica 4.29 Poredbena srednja lO-minutna brzilla vjetra

udarni koeficijent (koeficijent vrska), inte nzitct turbu\encije (.iacina vrtloicnja), koeficijent hrapavosti , za Z < Zmin' za Zmin < z :-; 200 m, koeficije nt terena (zemljista) prikaza n u tablici 4.30.; koeficijent topografijc (topografski koeficijent) .

G radiste

•

A. Bajie, B. Peros: Meteoroloska podloga za procjenu optcreeenja vjctrom, Savjetovanje Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat, 10.- 12.04.2003., zbornik radova, str. 437.-446., A. Bajie: Procjena smjera i brzine vjetra na trasi autoceste Tunel Sv. Rok (jug)-Maslenica, Savjetovanje Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat, 10. - 12.04.2003., zbornik radova, str. 521. -530.,

uocene su bitne razlicitosti unutrasnjeg i priobalnog dijela Hrvatske. U kontinentalnom dijelu poredbene brzine vjetra dosezu maksimalne vrijednosti od 20 mis, na veeem dijelu otoka i priobalja vrijcdnosti se krecu od 15 do 25 mis , dok se na nekim specificnim lokacijama Jadrana javlja bura koja svojim neravnomjernim djelovanjem, potpomognuta lokalnim izgledom tert~na (visoki planinski masivi) prelazi

13,8

(m/s ) Ogulin

(m/s)

15,5

Novalja

24,6 57,0

SI.Brod

17,8

Opatija

12,1

M as lenicki mos t

Bilogora

19,3

Ucka

23,3

Zadar

16,8

Ca kovee

13,3

Krcki most

44,1

Hvar

25,5

Gotalovo

13,1

Senj

18,3

Hum-Vis

26,1

Puntijarka

15,6

Rab

13 ,1

Makarska

38,6

Oborovo

9,9

Mali Losinj

18,7

Dubrovnik

18,5

---

--

-

Tablica 4.30 Kategorije zemljiSta i odgomrajuCi paralUetri

cak i vrijednosti poredbenih brzina iznad 40 m/s. U tablici 4.29 dani su podaci 0 poredbenoj srednjoj lO-minutnoj brzini na 21 mjcrnoj

Kategorija zemljiSta

postaji. Vjetar je u kopnenom dijelu u trenucima maksimalnih brzina najcesee smjera zapadsjeverozapad-sjever. Za razliku od toga, na priobalju i otocima vjetar najveCih brzina gotovo jeiskljucivo bura smjera sjeveroistok-sjever-sjeveroistok iii jugo smjera jugojugoistok-jugoistok.

optere6cnje na konstrukcijc .

,~

kT

zJm]

Zmi.[m]

- - '-

r.

Otvoreno mo re iii jeze ro, s najmanje 5 km o tvore ne povrsine u smjeru vjelra i ravnica bez prepre ka

0,17

0,01

II.

Ogradeno poljoprivredno zem ljiste gospodarske zgrade, kuce i drvece

0,19

0 ,05

4

III.

Predgrada gradova iii industrijska podrucja i sume

0,22

0,3

8

IV.

Gra~sk a podrucja u kojima je najmanj e 15 % povrslne Izgradeno i cija prosj ecna visina prelazi 15 m

0,24

1

Hi

Bura kao najcesCi vjetar na priobalju javlja se s brzinama koje premasuju uobicajene vrijednosti te turbulentnim karakteristikama koje uzrokuju veliko dinamicko Parametar kojim se uobicajeno opisujc pokazate lj turbulencije je tzv. faktor mahovitosti [17]. Definiran je kao omjer maksimalne trcnutne brzine vje tra i srednje 10-minutne brzine vjetra iii srednje satne brzine vj etra. (4.21) GF2 = Vnn, .

vr,l. ]()nl in

Pos taj a

Pos taja

(m/s)

Na tcmelju raspoloZivih mjerenja smjcra i brzine vjetra u radovima:

•

l' p.'!.lli mm

Vn:f. Jthn in

Postaja

I

2

Vh

31 7

316

N ENV 1991-2-4 saddi nacionalni dodatak za primjcnu sa Hrvats k a norma HR , .,' r'd "d podrucJ'a optercccnJ'a vJ·etrom. Zbog lakseg konstenJa zem JOV! a . ,, zem IJOV! om Hrvatska je podijeljena na pet podrucja, a .s:-,akom. p~!pad~ odredcn<~ .. osnovna poredbena brzina vietra V,ef.O izrazena u m/s. OvaJ JC zcmlJov!d pnkazan na she! 4.37.

1"1 ~-.

VeliCine Zo i Z,nin prikazane u tablici 4.30 koriste se za odredivanje koeficijenta hrapavosti. Za rayne terene koeficijent izlozenosti se moze odrediti iz s!ike 4.38 vezano uz visinu i kategoriju terena. Teren se uglavnom smatra ravnim, osim za lokacijc blizu izdvojcnih brduljaka i strmih nagiba. ;' (rIl)

Stika 4.38 Koejicijenti izloienosti kao fimkcija visine z iznad fla, za kategorije hrapavosti zemljista 1. do IV., kadaje c,==J

Koeficijenti vanjskog i untrasnjeg tlaka

Slika 4. 37 Zemljovid llrvatske S osnovnim poredbenim bninama vjetra Tablica 4.31 Pored bene brzine vjetra za pojedino podrucje

Koeficijenti vanjskog tlaka cpe za zgrade i njihove pojedinc dijelove ovise 0 veliCini 2 opterecene povrsine A i dani su za optcrccene povrsine od 1 m' i 10 m u odgovarajuCim tablicama kao vrijednosti c pe .! i cpe,lo. Za povrsine ve!icine izmedu 1 i 10 m' koefieijenti se dobivaju linearnom interpolaeijom. Koeficijenti tlaka, vanjski i unutrasnji, primjenjuju se kako bi se odredio rasporcd vanjskog i unutrasnjeg tlaka i dani su u tablieama za:

Podrucje

vrd.lOm in (m/s)

L

220

II.

30,0

III.

350

dvostresne krovovc,

IV.

400

visestresnc krovovc,

V.

500

svodove i kupole.

vcrtikalne zidove zgrada pravokutnoga tloerta, rayne krovove, jednostresne krovove,

319 318

'kaz dan je za vertikalne zidove zgrada pravokutnoga tlocrta na slici ~~39,

~~f~~~l J~;jiva podjela po podru cj ima, i u tablici 4.32 za razlicita podruc)a 1 za razhclte •

•

V

'

h>2b

odnose d/h.

PRESJEK

TLOCRT

d

cJGV

lilt

#4

~IAI

\

vj etar

~

.0

----.

0

E

~

I

----.

vjetar

A

I

A

B

IB

I

B

I

A

Slika 4.40 Poredbena visilla Z, 1/ OI'isnosti od II i b

B

I

C e=b iii 2h (manja vrijednost)

Stika 4.39 Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikaille zidove zgrada s pravokutllim tlocrtom

Za zgrade bez unutrasnjih pregrada koeficijenti unutrasnjeg tlaka vezani su uz koeficijent otvora J.i koji se definira kao omicr sume plostina otvora 11a zavjetrenoj strani i stranama paralelno djelovanju vietra i sume plostina otvora na svim stranama, stra ni izlozenoj vjetru , zavjetrenoj strani i stranama paralelno djelovanju vjetra. U slucaju ravnomjernog rasporeda otvora, za zgrade priblizno k.'Vadratnog tlocrta, mora se koristiti vrijednostc pi =- 0,25 , Za zatvorene zgrade s unutrasnjim pregradama ekstremne vrijednosti su c = 0,8, iii pi cpi = - 0,5.

Tablica 4.32 Koeficijenti valljskog tIaka za vertikalne zidove zgrada s pravokutnim t1ocrtom po podrucjima

A

Podrucje C

B

E

D

d/h

Cpc, IO

Cpo.·,1

Cpc.1O

Cpo.·, 1

Cpc.1O

Cpc,1

cpo.· .)O

Cpc.1

Cpc.1O

Cpc, l

~

1

-I,D

-1,3

-0,8

-I,D

-0,5

-0,5

+0,8

+1,0

-0,3

-0,3

~4

-I,D

-1,3

-0,8

-I ,D

-0,5

-0,5

+0,6

+1 ,0

-0,3

-0,3

Poredbena visina ze za zidove zgrada pravokutnog tlocrta daje se ovisno visine i sirine zgrade h/b.

0

odnosu

320 171

Proces odredivanja opterecenj a vjetrom na zgrade prikazan je na dijagra mu.

4.7.2

Odrediti poredbenu brzinu vjetra V,ef p:ema ze ml~ovid.u vjetra (iznim no se mijenja za nadmorsku vismu III smJer vJ e tra)

Tlak vjetra na mostove

Sila vjetra odreduje se na osnovi sljedeceg izraza :

1

(4.22) poredbeni tlak vjctra, koeficijent izlozcnosti,

q ref

Odrediti poredbeni tlak qrd = 0,5 P vrel (p= 1,25 kg/m 3)

Ce(Z,)

I

Cd

dinamicki koeficijent odziva konstrukcije na udar vjctra, acrodinamicki koeficij ent sile vjetra, poredbena plostina dje lovanja vjetra.

Cf

A re(

Poredbena vis ina z

I

Neki od ovih parametara objasnjeni su u preth odn om poglavlju, a osta li u nastavkll.

Koeficijent tlaka Vanjski tlak: Co< za zidove i krovove razli~i~~h oblika , Unutrasnji tlak: Cpi proracuna se ovisno 0 koeflclJe~tu ?tvora J.1 Postupak se ponavlja za drukCiji smjer djelovanJa vJetra.

Dinamicki koeticijent odziva konslrukcije na udar vjelra

'!

I

Pojednostavnjeni postupak liZ koristenje dinamickoga koeficijenta moze se rabiti za cestovne i zeljeznicke mostove najveceg raspona manjeg ud 200 m te za pjcsackc mostove najveceg raspona manjeg od 30 m. 100

Kategorije terena 1. - IV.

lL

;1

I r

I r

IL-'-

I

1;

= q,er ce(z,)

visina (m)

C pe

I "

I IV,

Slika 4.41 Dijagram toka za odreail'allje vrijedllosti optereee/lja vjetrom

Ita

j

V 10 10

zgrade

j

J 20

J

!

Vi

1

I

± lV i

Cd= ~95

20

J

Un utrasnji tlak Wi = q,d Ce(Zi) C pi

Neto tl ak na povrsine =

1/

1I

50

I We

J

;1

Koeficijent izlozenosti c. (z.)

Vanjski tlak

I

1

, ,

lL ~=

Of!

~

, ,

1

~=O

i

J

, , ,

30

V

1/

,

, 50

s1

100

200 raspon I (m)

Slika 4.42 Vrijedllosti dillamickoga koejicijellta za cestol'lle, ieljeZ/lh"ke i pjdai'ke mostove .~'

322 323

Koeficijenti sile, za konstrukciju mosta u pravcu x, dani su kao:

Aerodinamicki koeficijent sile vjetra i poredbcna plostilla djelovanja vjetra

c&

(4.23)

= c rx.o . If/),,\

Djclovanje vjetra na mostove razlaze se na tri komponente gdjc su

sile vjetra u pravcu x, sile poprecno na pravac vjetra, u pravcu z,

.. crx,o

uzduzne sile vjetra u pravcu y.

.. If),

koeficijcnt sile za beskonacnu vitkost A (,l =lId) za karakteristicne tipovc mostova, koeficijcnt rcdukcijc uslijed vitkosti.

Kada je ploha izlozen
Ih

uslijcd vitkosti ovisi

L

Aerodinamicki koeficijellt site i poredbena plostina u pravcu x

lip mosla 2.4

~

1.5 1.3 ..

~

III

~5~

____________~a)

~------------~'b)

1.0

t7¥

t==f~

a)

. .1-..

J

d/b

234

567

!

8

9

10 11 12

Slika 4.44 Koeficijellti sUe za mostove

J AC=Lxd

-

q>

1.0 --

b) b)

0.5

0.9

0.8

-

0.9

~~

l.--""

......,

0.6

---

1

1.0

---

---

~ i--I--I--' l--'f-' V

t::::V

V

:/

-"

V

".-"

V

//1

V

0.7

Aref=bxl ! I

L _ _ ___

0.1

reSe lke posebno

I

0.5

324

, I

w~ [210/1 ~~ L. . B:¥

2.0

0

Stika 4.45 Plostille za odredivallje koeficijellta pUlloce

II

I

proracunskoj vitkosti A tc

rzSz2j .~

Stika 4.43 Pravci djelova/lja vjetra lIa mostove

Crx,o

0

I

... 1--' ~ I

10

j,

Slika 4.46 Koeficijellt redukcije uslijed vitkosti

1 00 If/l.

200

koeficijentu .

Poredbena plostina Aref., za kombinacije optereccnja bez prometnoga opterecenja definira se : Za konstrukciju s punim glavnim nosaCima: plostina lica prvoga glavnog nosaca, onih dijelova drugih glavnih nosaca cija projekcija viri izvan prvoga nosaca i svih onih dijelova projekcije kolnicke ploce do povrsinc kolnika cije projekcijc vire izvan drugib dijclova. Za konstrukcije s resetkastim nosacima:

od huke. Tlak vjetra na vozila uzima se u najnepovol,'niJ'o,' dulJ'ini b b' .. . . ..... '.. , ez 0 Zlfa na dulJl11u na ko,oJ su pnmlJeIlJcna vertlkalna opterccenja. Aerodinamicki koeficijent sile i poredbena plostina u praycu

z

Koeficijenti sile efl u pravcll . z iii . kocfici,'cnti sile uzgon"u d ,... • .. . . anI' su 0\15nO rasponske konstrukclJc mosta.

0

I VISInC

•.. OdllOSU SlnrlC .

a) plostina lica kolnika iii kolnickog zastora i pjdackih staza, b) plastina onih punih dijelova svih glavnih resctkastih nosaca koji se u vertikalnoj proj ekciji nalazc iznad iii ispod plostina pod a). Ograde i zastitnc ograde na strani izlozenoj vjetru i suprotnoj uzimaju se u obzir dodavanjem sljedeCih veliCina: - 300 mm visinc za svaku otvorenu ogradu i zastitnu ogradu, - zbroj visina ograde i zastitne ograde ako su one kontinuirane. Ukupna poredbena plostina konstrukcije s resctkastim nosacima ne smije biti veca od plostine istovrijedne pune grede iste ukupne visine uzimajuCi sve projektiranc dijclove. Za konstrukcije sa zastitom od buke dodaje se plostina lica zastite od bllke na gornjem ustroju, i to na dijelu gdje viri iznad ranije navedene plostine. Za konstrukcije s nekoliko glavnih nosaca tijekom gradnje, sve dok nije osigurano njihovo povezivanje kontinuitetnom kolnickom plocom, uzima se plostina lica dvaju glavnih nosaca.

1.0 0.8

0.6

0.4 0.2

2

-0.2

Otvorena ograda iii otvorena zastitna ograda

h + 300 mm

h + 600 mm

Puna ograda iii puna zastitna ograda

h + hI

h + 2hl

Otvorena og rada i otvorena zastitna ograda

h + 600mm

h + 1200 mm

h - visina od donjeg ruba konstrukcije do donjeg ruba ograde hi - visina pune ograde iIi pune zastitne ograde

Poredbene plostine za kombinacije opterecenja s prometnim opterecenjem Sll odredene u HRN ENV 1991-3. Poredbenu plostinu odredenu u l-IRN ENV 1991-2-4 potrebno je uvecati tako sto se od nivoa kolnika dod a 2,0 m na visinu gornjeg ustroja mosta, pri cemu se ne uzima 1I obzir dodatna visina ograda, zastitnih ograda i zastitc

00

6

8

10

12

14

16

18

20

cllb

22 0°

I I

-0.6

·1.0

Na obje strane

4

-.
·0.4

·0.8

Na jednoj strani

-~_ _ _ _ _ _

I

0.0

Tablica 4,33 Visine koje se koriste za odredivanjeA",r Tip ograde

0.15 I - - - l' - - - - - - - - -

~~~~::::::::::::::::::_60 ~ -0.9 _IOU

Slika 4.47 Koejicijmti site vjetra ~ smjer Z za mostOl'e na J'elikoj visini i djelOl'anje vjetra pod nagrbom U odl1osu na horizontalu

Poredbena plostina jednaka je plostini tlocrta rasponske konstrukcije: A"r.z = d·f ,

~Oe~icijent. redukcijc uslijed vitkosti ne uzim a se WI~S~crX.

( 4.24) U

obzir. Pored ben a visinn jednaka ie .

.

326 327

Uzduzne sile vjetra za mostove

4.8

Uzduzne sile vjetra u pravcu y uzimaju sc s vrijednoscu: - 25 % od sila vjetra u pravcu x, za pune i sanducaste mostove, 50 % od sila vjetra u pravcu x, za rdetkaste mostove.

Toplinska su djclovanja promjcnljiva slobodna djclovanja, a uz to su i neizrama djelovanja.

Odrediti poredbenu brzinu vjetra Vref prema zemljovidu vjetra (iznimno se modificira za nadmorsku visinu iIi smjer vjetra).

1 Odrediti poredbeni tlakq,ef

= 0,5 pv re ? (p= 1,25kglm3).

1 Poredbena visina z

TOPLINSKA DJELOVANJA

Raspodjela temperaturc po presjeku na svakom Clel11ClltU dovodi do deformiranja elcmcnta, a kada je ona sprijecena dolazi do pojave dcforl11acija i naprczanja. Elemente nosivc konstrukcije treba projektirati kako se ta naprezanja ne bi premasila, sto se postL'te iIi obuhvacanjem toplinskih uCinaka u proracunu iii projcktiranjcl11 razdjelnica. Velicina toplinskih djelovanja ovisna je 0 klimatskil11 uVJetlma (dnevnc i sezonske promjene temperature u zraku, suncevo zracenje), polozaju gradevinc, njenoj sveukupnoj masi, zavrsnoj obradi (obloge), a kod zgrada i 0 grijanju, provjetravanju i toplinskoj izolaciji.

I Kategorije terena 1. - IV.

J Koeficijent izlozenosti Ce (z,)

I Odrediti koeficijent dinamicnosti Cd ovisno

0

rasponu mosta i visini z.

1 Odrediti koeficijent punoce q; = AlAe> proracunsku vitkost It te koeficijent redukcije /fA (smjer X - poprijeko na most).

Raspodjela temperature izmedu pojedinih konstrukcijskih elcmenata moze se rasClaniti u cetiri osnovne komponenete: a)

jednolika komponenta temperature ;';.T~,

b) c) d)

linearno promjenljiva temperaturna komponenta u odnosu na os Z-Z, ;';.T,j" linearno promjenljiva temperaturna komponenta u odnosu na os y-y, ;';.T~l)" nelinearna raspodjela temperature, ;';.TE•

avo daje samouravnotdena naprezanja koja ne daju reznu silu na clemente. Deformacijc i naprezanja sto iz njih proistjecu ovisna su 0 geometriji i rubnim uvjetima promatranog elementa te fizikalnim svojstvima uporabljenog materijala.

I Odrediti aerodinamicki koeficijent sile vjetra Cf posebno za smjer vjetra poprijeko na most i za smjer vjetra prema gore.

I

x

Odrediti ukupnu silu vjetra posebno za smjer vjetra poprijeko na most i za smjer vjetra prema gore:

Fw -

-

=0

qref . CJzJ. Cd' Cf . Arcf ·

Uzduzne sile vjetra u pravcu y uzeti s vrijednoscu: 25 % od sila vjetra u pravcu X, za pune i sanducaste mostove, 50 % od sila vjetra u pravcu x, za resetkaste mostove.

Stika 4.48 Dijagram toka za odredivanje vnjedl/osti oplereeel/ja vjetrom I/a moslove

328

Slika 4.49 OSIlOl'l/e kompol/ellfe temperafiirne raspodjele

Kako bi se tcmpcraturni ucinci oclredili, potrebno je poznavati koeficijcnte linearnug tempcraturnog sircnja.

4.8.1

Temperaturne promjene u zgradama

Norma HRN ENV 1991-2-5 obraduje sarno toplinska djelovanja koja su rezultat promjena temperature zraka u hladu i suncevog zracenja te daje upllte za sva pitanja i pojedinosti koje se moraju razmotriti za svaku pojedinu konstrukciju. Pojedinosti se odnose na: toplinska djelovanja koja su rezuitat nepovo\jnog unutarnjeg grijanja, industrijskih procesa, uCinaka unutarnje opreme te ponasanje konstrukcije i njene obloge koje ovisi 0 vrsti konstrukcije, primijenjcnoj oblozi i ocekivanom vremenskom zapisu unutarnje i vanjske temperature. Elemente nosivih konstrukcija treba provjeriti kako toplinske promjene ne bi uzrokovale prekoracenje granicnih stanja, a sto se postize iii obuhvacanjem toplinskih uCinaka u proracunu iii projektiranjem razdjelnica. Za clemente obloge proracunska duljina izmedu razdjelnica odreduje se prema svojstvima materijala. Materijali obloge moraju biti prievrsceni za konstrukciju tako da omoguce razlike u pomacima izmedu razlicitih komponenata. Temperaturne raspodjele odreduju se za europske ddave uzimajuCi u obzir izlozenost dnevnim promjenama sunceva zracenja i dnevni raspon temperature zraka u hladu. U dodatku A norme HRN ENV 1991-2-5 prilozeni su zemljovidi za godisnje najnize i godisnje najvise temperature zraka u hladu za pojedine ddave.

II. podrucje

U radu [21] je provedeno temper.aturno zoniranje Hrvatske prema vertikalnim gradijentima najvece i najmanje temperature zraka koje se mogu ocekivati u razdoblju od 50 godina. Koristene su sve meteoroloske postaje s potpunim nizom mjerenja ekstremnih temperatura zraka u razdoblju od 1961. do 1990. godine preporucenom od Svjetske meteoroloske organizacije, a koristene su i dodatne postaje s manjim

IV, podrucjc

godisnjim nizom podataka. Odredena su podrucja najvisih temperatura zraka T max,50 i najnizih temperatura zraka T ,50' lzdvojena su cetiri podrucja najvisih temperatura zraka, te pet podrucja min temperatura zraka. podrucja su vidljiva na slikama 4.50 i 4.51, a linearni najnizih odnosi, prema kojima se odreduje promjena temperature s nadmorskom visinom h, dani su u tablicama 4,34 i 4.35. Nacionalni dokument 7.a primjenu u sklopu norme HRN ENV 1991-2-5 sadrzi ove zemljovide i pripadne temperature zraka u ovisnosti 0 nadmorskoj visini.

Slika 4.50 Zemljovid Hrvatske s naivWm temperaturama zraka

Tablica 4.34 Promjena najviSe temperature TmadO s nadmo r skom nSlDom .. Nadmorska

L podrucje

II. podrucje

III. podrucje

IV. podrucje

visina do (m) 100 400 800 1200 1600

39 36 33 30 28

38 36 34 32 30

42 39 36 34 31

39 39 39 -,

--

331

330

Europska norma EN 1991-1-5 razraduje ovo djelovanje kako slijedi. Toplinska djelovanja na konstrukcijski clement odreduju se koristenjcm sIjedeCih komponenti: a)

jednolika temperaturna komponcIlta

f."T" '" T --7;"

je razlika prosjccne

temperature elementa T i njegove pocetne temperature To b)

Linearno promjenljiva temperaturna komponenta dana razlikom AT,I izmedu temperature na vanjskoj i unutrasnjoj pO\Tsini poprecnoga presjeka, iIi na povrsinama pojedinih slojeva

c)

Temperaturna razIika ATp razlicitih dijelova konstrukcije dana kao razlika prosjecnih temperatura ovih dijelova

Lokalna temperaturna djelovanja uzimaju sc upetosti iIi na oblozenim elementima. Toplinska djelovanja ovisit ce konstrukcije.

° polozaju

U

obzir npr. na le2:ajcvima, mjestima

gradevine

pojedinostima oblikovanja

Gore navedena temperatura T odreduje se kao prosJecna temperatura konstrukcijskog clementa za zimu i ljeto, uz koristenje temperaturnog profila. Za sendvic-elemente T je srednja temperatura odgovarajuceg sloja. (Metode teorijc prijenosa topIine dane su u dodatku Dove norm e)_ Kada se promatra jednoslojni element i kada su uvjcti okolisa slicni na obje stram:,

T se moze odrediti kao srcdnja vrijednost unutrasnje Tin i vanjske temperature Tau,.

Tablica 4.36 Preporucene vrijednosti unutrasnje temperature Stika 4.51 Zemljovid Hrvatske s lIajlliiim temperaturama zraka

Tablica 4.35 Promjena najniie temperature

T."",50 S

lladmorskom visillom

Nadmorska visina do (m)

I. podrucje

II. podrucje

III. podrucje

IV. podrucje

V. podrucje

100 400 800 1200 1600 >1600

-26 -23 -20 -17

-26 -26 -26 -26 -26 -26

-17 -19 -21 -23 -24

-10

-16 -18 -19 -21 -23 -24

332

-----

---

-13 -17 -20 -24 -26

GodiSnje doba

Tin

Ijeto

T1 = 20"C

zima

],,=

25"C

T,,, prema EN 1991-1-5

T I I· 437 Preporucene vrijednosti vanjske temperature To •• za dijeIove zgrade iznad t1a a) lea . ... Izme . d u 4suN'I SS"N) prema EN 1991-1-S (zemIjopisna sInna

God is nje doba

Ijeto

Faktor znaeaja

Rel ativna sposob nos t upijanj a,ovisna o boji povrsinc

zima

Svijetla povrsina a,s Svijetla povrsina u bo ji 0,7 Tamna povrsina 0,9

Tou. (uC)

T m", + T3

EIementi okrenuti prema sjeveroistoku TJ =

a"C

EIementi okrenuti premajugozapadu iIi horizontalni clemenli

4.8.2

Temperaturne promjene kod mosto\'a

KOLNICKE PLOCE MOSTOV A R epreze nta tivne vrijednosti toplinskih djelovanja procje njujll se na os novi jednol ike temperaturne komponente i linea rne temperaturne komponente. U slucajevirna kada se ne mogu propisati sve pojedinosti (npr. spregnute konstrukcije), treba uze ti u obzir nejed nolikll raspodjclu temperature . Tada se rabc prikladne tcmpe ratu rne razlike.

T J == 18 "C

Kol nickc ploce grupirane su u skupine ovisno

+T,

T,= 2 "C

T,= 30 "C

Tm,u< + Ts

Ts== 4 "C

T,= 42 "C

Tmin

-

-

7~n'"

0

vrsti rasponskoga sklopa:

celicna kolnicka ploCa na celicnim sanducastim nosaCima, resetkastom iii pu nostij e nom nosacu, 2

betonska kolnicka ploca na celicnim sanelucastim iIi rdetkast im nosacim a iii na punostijenim nosaCima,

3

betonska ploca iIi betonska kolnicka pl oca na betonskim greda ma iIi sanducastim nosaCima.

Jednolika temperaturna komponenta

Tabliea 4.38. Preporucene vrijednosti vanjske temperature Tu•• za dij.eIove zgrade ispod IIa prema EN 1991-1-S (zemIjopisna sirina izmedu 4S"N I SS"N)

GodiSnje doba

Dubina ispod razine IIa

Tou. (uC)

Ije to

Manje od 1,0 m Vi se od 1,0 m

T 6 - 8 "C T7= 5"C

zima

Manje od 1,0 m Vise od 1,0 m

Tg- -5 °C T9== -3°C

Jednolika temperaturna kompone nta ovisi 0 naj"isoj i najn izoj proracunskoj te mperaturi mosta, koju mos t moze elosegnuti u propisanom razeloblju. U konstrukciji s nesprijecenim pomacima ovaj raspon jednolikih te mpe ra turnih promjena daje promjenu eluljine elemenata. U proracunu na toplinska eljelovanja uzimaj u se u obzir sljedeCi ucinci, a ko su mjerodav ni: sprijecenost produlje nja iIi skraccnja iIi steza nj a zbog vrste konstrukcijc (okvir, luk, clastom erni lezajevi), trenjc u yaljkastih i kliznih lezajcva, nelinearni geomettijski ucinci (uCinci drugog reda). Najvisa i najniza proracunska tempe ra tur a mosta u hlad u (Te ,m", Ten,;n) dobiva sc iz najvise i najnize te mperatu re zraka u hladu (Tm'" TOlin )' Karakteristicne te mperature zraka u hladu d obivaju se na mjestll gradevine iz ze mljovida, a odnose se na srednju morsku razinu na otvorenom prostaru i za povratno razdablje od 50 god ina. Za proracun sila od sprijece nih pomaka : - najveca razlika negativne proracunske te mpe ratllre mostaje: (4.25)

334

335

Linearna temperaturna komponenta , , Zll'ka pozitivne IJroracunske temperature mosta je: - najveea ra

(4,26 )

- T o· i3.TN,pos -- T C,max

"kl d" t, k') da ,'Ie vidlJ'ivo kad je rijec EN 1991-1-5 oznaeava ove raz l'k 1 e pli a nIJe, d , tempcraturnom skupljanju, a kada 0 sircnju: , ' ' _ najvcca razlika negativnc proracunske temperature mosta (skupljanjc) Je:

0

!J..TN,cOIl = To - Te.mill, • . _ najveca razlika pozitivne proracuI1ske tempcrature mosta (sirenjc) je:

ATN,'s ,

To,

Te,max

Tcmpcratura To je vjcrojatna proracunska tempc~'atur~ mosta 11 vrijcme okada je konstrukcija djelotvorno spojena, U nedostatku tocnIh vrIjCdnostl UZllna se 10 C.

Zagrijavanje i hladenjc gomje povrsinc mosta dovodi do najvisih pozitivnih temperaturnih promjena (gornja povrsina toplija) i do najvisih negativnih temperaturnih promjena (donja povrsina toplija). Ovo ima za posljedicu: sprijecenost slobodnih zakrivljenosti zbog oblika konstrukcije (ok·vir, kontinuirani nosac), trenje na zaokretnim lcZajevima, nelinearne geometrijske uCinke (ucinci drugog reda), Ovi uCinci prikazuju se kao jcdnakovrijedne pozitivne 1 negativne lincarne temperaturne razlike izmedu gornjcg i donjeg ruba rasponskog sklopa. Vrijednosti u tablici dane su za debljinu kolnickog zastora od 50 mm dok se za os talc debljine mnoze faktorom k sur • Tablica 4.39 Karakteristicne vrijeduosti liuearnih temperaturuih razlika

70 - ,

-

...

60

f-.

/

50

, - f-.'

-- -

40 30

t

~ ,...; tY f.-

2 3

10

-I

~

0

-2 of..--

,-

d

o ~V/ -4 0t/

-3

0/

~

dr/

1-- f--

2

f---

1---

----

.-- 1-o

Negativna temperaturua razlika

18

-13

tJ.T~f.n'" (He»

1: celicna ploca na celicnom sanduku, resetki iii punostijenom nosacu

---.-

1

VI

-5-50 -40 -30 -20 -10

Pozitivna temperaturna razlika tJ.TM .,,", (0e)

---

20 ~

Skupine raspouskoga skJopa

10

20

L..-L:--

2: betonska ploca na eclicnom sanduku, resetki iii punostijenom nosacu

15

- 18

3: betonska ploca iii bet. kolnicka ploca na betonskim nosacima, sanduku iii T-nosacima

10 15 15

-5 -II -8

Slika 4.52 Odllos temperature u hladu i temperature mosta

Kod proracuna pomaka pri proracunu lezajeva i prijelaznih nap~ava najv~a ~azl~ka roracunske tem erature mosta uzuna se s dodatnIh AT N,pos- + _0 C, I TN, ,= + 20°C rema EN 1991·1-5, a najveca razlika negativne proracunske temperature s dodatnih T:-;neg=·20 DC, ~TNrQn=·20 °C prema EN 1991jj. Ako JC ugradbena temperatura lcz.ajeva i prijelaznih naprava poznata, razlika temperature

Europska norma EN 1991·1-5 ispravlja naziv drugog stupca tablice 4.39 u - Gornji rub topliji, ATM•bea • CC), a treceg stupca - Donji rub topliji, AT~l,'OOI (DC) pa Sll u ~jCl11U temperaturne razlike dane bez negativnog predznaka.

moze se umanjiti na 10 "c.

337 336

Nelinearna tcmperaturna djclovanja Tablica 4.40 Faktori k,.c Beton

Tijekovi temperaturnih razlika (temperaturni profili) dani su za tri osnovnc sk upi nc rasponskih skl opova za razliCite kolnicke zas tore (slika 4.53).

Spre nuti

Celik

Goroji rub topliji

Dooji rub topliji

Goroji rub topliji

Donji rub topliji

Goroji rub topliji

Donji rub topliji

a

1,6

0,6

0,9

1,0

1,1

1,5

1,0

1,0

1,0

1,0

1,0

1,0

50

laO

0,7

1,2

1,0

1,0

1,0

0,7

1,2

1,0

1,0

Debljina zastora (mm)

150

0,5

1,0

0,7

Zastor (600 mm)

0,6

1,0

0,6

1,4

0,8

Tablica 4.41. Sku pine rasponskih sklopova Skupina la

uCinaka:

-

Celicna kolnicka ploca na celichim rcsetkama iii punostijenim nosaCima

2

Be to nska kolnicka ploca na celicnim sanducastim iii resetkastim nosacima iii na punostijenim nosacim a, kolnicki zas to r 100 mm

3

Be tonska ploca iii betons ka kolnicka ploca na betonskim greda ma iii sanducastim nosacima, kolnicki zastor 100 mm

Preporucene vrijednosti za debljinu zastora 20 mm za rasponski sklop tipa 1 jesu: - zagrijavanje T j = 27 °e, T z =]5 °e, T) =9 °e, T4 = 5°e, - hladenje T, 6 0c.

=

(4.27) (4.28)

pri cemu je (t1-I

Celicn a kolnicka ploca na ce li cnim sa ndu castim nosaCi ma, kolnicki z~s lor 40mm

Ib

1,2

. . . f u obzir istodobno djelovanj e jedn?lik~ . i U nekim sluCa.levlma potrebno Je uze 1 kv") a se rabi nepovoljniji od slJedeclh linearne temperaturne kompone nte (npr. 0 lfl P .

Opis rasponskog sklopa

Prema europskoj normi EN 1991-1-5 za rasponski sklop tipa 2 moguce je pojednostavnjenje uzimanjem konstantne temperature od T, = 10 °e, oclnosno T, = -10 °e na visini h .

= 0,35 i ~ = 0,75. .

Za tipove rasponskoga sklopa 2 i 3 preporucene vrijeclnosti te mpera tura, za razl iCi te debljine zastora, clane su u tablicama 4.42 i 4.43.

. EN 199 1-1-5 prethodni su izrazi zamijenjeni sljede Cima:

Prema europskoJ norml

il i

6 T M.rool + Ct-N6 T N.ron '

iii

.' • ko' te mperaturi izmedu razliCitih vrsta U konstrukcijama gdJe ra~hke u p~orac~.n~ \akve razlike moraju se uze ti u obzir. elemenata mogu uzrokovatt nepovolJne UClTI e, t sv'lm elementima moraju se .' • ke tempera ure u ' Osim uCinaka od Jednohk~ pror~cuns J"k roracunskoj tem peraturi 15 °e izmeou razmotriti i ucinci sto prOlzlaze lZ raz leu p. . , .., ). 10 0e iii 20 °e za svije tiu i glavnih ko nstrukcijskih elemenata (~~r. . luka I zd tcge 1 tamnu boju izmeou za tega i nosaca (lit pllona).

:'.?

STUPOVI Linearna te mperaturna razlika izmedu oplosja supljih i punih stllpova mora se uzeti II proracunu. Ukupne temperaturne uCinke stupova treba uzeti u obzir kada to moze dovesti do dodatnih sila upetosti iii pom aka u okolnim konstrukcijskim ele mentima. Karakteristicne vrijednosti linearnih temperaturnih razlika izmedu nasuprotni h vanjskih ploha uzimaju se, u nedosta tku tocnijih podataka, 5 °e za betonske suplje i pune stupove. R azlika izmedu unutarnjih i vanjskih pl oha zidova uzima se 15 °C. Za celi cne stupo vc treba traziti preporuke specijalista.

339

338

hladenje

zagrij avanje

Tablica 4.42 Vrijednosti za T za skllpinll 2

ia

Debljilla ploce, Ii (Ill) 0,2 .t.Tl =24°e hI =O.lm .t.T2=14°e hz=0.2m .t.T3= BOe h3 =0.3m .t.T4 = 4° e

u=

e----.

0,3

Debljina ko!. zastora (mm)

Zagrijavanje, T, (0C)

Hladenje, T2 (OC)

4.4

50

18,0

100

13.0

3,5

50

20,5

6,8

100

16,0

5,0

ib

Tablica 4.43 Vrijednosti za T za skllpinll 3

r

Debljina ploce, Ii (m)

hI =0.5m .t. TI =21 ° e

0,2

6T, hI =0.6h hz =O.4m

0,4 h=0.2m h=0.3m

.t.TI =3.5°e 0 .t.TI =5.0 e

0,6

0,8

3

1,0

1,5 hI hz

=0.3h~0.15m =0.3h~0.10m

h3

=0.3h~(0.lm-t)

Debljina ko!. zastora (mm) 50

Zagrijavanje, (0C)

Hladenje, T2 (UC)

T,

T2

T,

T

,

T2

T,

T,

13,2

4,9

0,3

3,1

1,0

0,2

1,2

100

8,5

3,5

0,5

2,0

0,5

0,5

1,5

50

17,2

4,6

1,4

6,4

2,3

0,6

3,2

100

12,0

3,0

1,5

4,5

1,4

1,0

-~

50

17,6

4,0

1,8

8,7

2,7

1,2

4,9

100

13,0

3,0

2,0

6,5

1,8

1,5

5,0

50

17,8

4,0

2,1

9,8

2,4

1,2

5,8

100

13,5

3,0

2,5

7,6

1,7

1,5

6.0

50

17,8

4,0

2,1

10,3

2,1

1,2

6,3

100

13,5

3,0

2,5

8,0

1,5

1,5

6.3

50

17,8

4.0

:U

10,6

0.7

0,8

6.6

100

13,5

3,0

2,5

8,4

0,5

1,0

6,5

hI =h4=0.20h'0.25m h2 =h3 =0.25h'0.20m

~0.25m

t=debljina zastora(mm)

h 0.2 0.4 0.6 O.B 1.0 ~ 1.5

~

h .t. T I .t.T2 0.2 B.5 3.5 3 0.4 12 3 0.6 13 ~O.B 13.5 3

~

.t. T3 0.5 1.5 2.0 2.5

.t. TI -2.0 -4.5 -6.5 -7.6 -B.O -B.4

.t.T2 -0.5 -1.4 -1.B -1.7 -1.5 -0.5

.t. T3 .t. T4 -0.5 -1.5 -1.0 -3.5 -1.5 {i.0 -1.5 -u.0 -1.5 -u.3 -1.0 -u.5

Stika 4.53 Temperatllme razlike za tri razliCite skupille raspollskili sklopova

340

3-+1

Ponasanje konstrukcije pri pozaru ovisi

4.9

POZAR

1.

toplins~om ~jelova~ju i njcgovu uCinku na svojstva materijala

i posredno

mehamcko d.1elovanJe,

OpCi je cilj po7.arnc zastite ograniccnje rizika pri djelovanju pozara za osobe i drustvo, susjcdnu imovinu i, gdje sc to zahtijeva, za izravno pozaru izlozenu imovinu. Direktiva za gradevne proizvodc 89/106/EEZ odreduje sljedece bitne zahtjeve za

0:

2.

na

neposrcdnom ucinku na mehanicko djelovanje.

Temperaturni proracun i toplinska djelovanja

ogranicenje pozarnog rizika: potrebn~

Gradevina mora biti projektirana i izvedena tako da u slucaju izbijanja pozara: nosivost gradevine ostane sacuvana tijekom odredenog vremena, ograniceni su nastanak i sirenje pozara i dima unutar gradevine, ograniceno je sirenje pozara na susjedene gradevine, korisnici mogu napustiti zgradu iii da je na drugi na6n moguce njihovo spasavanje, sigurnost spasilackih ekipa uzeta je u obzir.

je ~ze:i u obzir FoloZaj pozara u odnosll na element. Za vanjske elemente pozaru kroz otvore u fasadi i krovu. Za pregradne zidovc valja uzetl u obzlr Izlozenost iznutra u promatranom p07arnom~ 0 dJ'el'k' . ke ·· d .pOZaru ' . J U 1 S vanJs strane us IIJe pozara u druglm pozarnim odjeljcima. pro~atra s~ 1~loz:nost

.<

Koriste se sljedeCi postupei: Uz ko!istenje naziv~.e krivulje ovisnosti temperature 0 vremenu, temperaturni proraeun konst~ukelJskog elemena provodi se za odredeni vremenski period bez faza hladenJa. '

Eurokodovi obraduju posebna pitanja pasivne zastite od pozara kako bi se konstrukcije i njihovi dijelovi proracunali na primjerenu nosivost i ograniceno sirenje

Uz koristenje m~dela po~ara, temperaturni proracun konstrukcijskog provodl se za eJelokupno vrijeme trajanja pozara, ukljueujuCi i fazu hladenJ3.

pozara.

4.9.1

eleme~ta

Djelovanja na konstrukcije izlozcne pozaru

Proracunska situacija i proracunski pozar Proracun na pozarno djelovanje podrazumijeva sljedece korake:

Toplinsko d~~lovanje hne! prikazuje se neto toplinskim tokom u vatima po kvadratnoll1 metru ~?vrsl.ne ~Ie~enta (W/m2). Ono se odreouje kao zbroj prijenosa topline konvekCl.Jom I zraeenJem:

izbor odgovarajuce proracunske situacije,

( 4.29)

odredivanje odgovarajuceg proracunskog pozara, proracun razvoja temperature u konstrukcijskim elementima,

Prijenos topline konvekcijom odreduje se izrazom:

proracun mehanickog ponasanja konstrukeije izlozene pozaru. ( 4.30) Pozar se razvrstava kao izvanredno djelovanje.

- ac

Da bi se odredila izvanredna proracunska situaeija, treba odrediti proracunski pozarni dogadaj i s njim vezani proracunski pozar na temelju prosudivanja pozarnog rizika. Za konstrukeije kod kojih se rizik od pozara povecava kao posljedica nekih drugih izvanrednih djelovanja, ovaj rizik treba uzeti u obzir kod odredivanja ejelokupnog koneepta sigurnosti. Pri tome valja uzeti u obzir ponasanje konstrukeiie ovisno 0 vremenu i opterecenju prije izvanredne situaeije. . Za svaki moguCi proracunski pozarni dogadaj treba procijeniti proracunski pozar u pojedinome pozarnom odjeljku zgrade zascbno. Pozarni odjeljei projektiraju se tako da spriiece sirenje pozara na druge pozarne odjeljke.

-eg

-em

koefieijent prijenosa topline konvekcijom (W/m2K), ac = 25 W/m2K tem~:ratura plina u okolisu elementa izlozenog pozaru CC), ' povrsll1ska temperatura elementa (0C).

Za nei~.lozenu.:tranu razdjelnih elemenata koristi se ac = 4 W/m2K. KoefielJent pflJenosa topline uzima se ac = 9 W/m2K kada saddava ueinke radijacije.

Prijenos topline zracenjem odreduje se izrazom: (4.31 )

343 342

faktor ko nfiguracij e, 2 Ste phan-Boltzma nnov a kons tanta (= 5,67· 1O·~ W: m K: ), tempe ra tura okolisa el e me nta uzrokovana zr acenJem ( C), povrsinska tempe ratura elementa (OC), _.. isijava nje koj e se odnosi na povrsinsku tvar, kad a drukclJe nije odr ecle no,

Ugljikovodi c na krivulj a d a na je vewm te mpera tu n.: piiila u pozarnom odjdjku 19, ("C) i vrel11cna 1 (min) pri CCl11U se ko risti koe ficijent prellose nj a to pline a c = 50 W/ nA e: (4.34 )

MODELl PO ZARA

uzima se &m= 0,7, isijava nje koje sc odnosi na poza rni odj eljak, obieno 10[=0,8.

Pre ma europs koj nOflni E N 1991-1-2 ovi su koeficije nti isijavanja nesto drukcije predstavlje ni:

Pre ma EN 1991-1-2 1J10dcli prirodn og pozar a l1l o gu biti jedn ostavni i to su l1lode li pozara u odjelj cil1l a i lokalizirani pozari iii sloze ni modeli poz.a ra . Za poza re u odj eljcil11a ko ris ti se jednolika te mperatura kao fllllkcija vn .: me na, a za lokalizira ne pozare koris ti se nejednolika tel1l pe ra turn a ras podj ela u fllnkciji vn.:mcna . Z a jednostavnc modele pozara koeficijent prije nosa toplinc iznosi ac = 35 W/ m"K.

povrsinsko isijavanj e e lementa, kada drukCije nij.e odrcdeno uzima se &", = 0,8, isijava nje pozara je obicno &f = 1,0. Kad a II euro kodovima za poje dine mate rijale nisu dani odr ecle ni podaci , uzima se (/)=1,0. M a njom vrijednoscu uzima se uCinak polozaj a i zasje njenja. Faktor konfi guracije proraeunava se u skladu s dodatkom G norme EN 1991-1-2.

Z a pozare u odj eljcil11a te mpera tura plina mora se od rediti iz fi zikalnih para l1lc tara uzevsi U o bzir najmanju gustocu pozarn og opte rece nja i uvj e te prOi.raCiva nja. Za pozarne odje ljke s provjerenil1l sustavima gase nja , za koj e se ipak zahtijcv,1 proracun ko nstrukcije na pozar, moze se proracunska gustoca poza rnog opte reee nja uze ti rema dodatku D hrvatske norm e HRN E NV 1991-2-2.

U slueaju ele me nata potpuno obuhvace nih pozarom, tempe ratura zracenja 19, moze se predstaviti te mpera turom plina

eg oko eleme nta.

Povrsinska te mperatur a eleme nta em, ako je od znaeaja, proizlazi iz te mp~rat.~rnog proraeuna elemenata, u skladu s pojedinim dij elovima Eurokoda 2 do 6 1 dlJ elo m Eurokod a 9, koji se odnose n a proraeun za dj elovanje pozara.

e

Temperatura plina moze se usvojiti prema nazivnim krivuljama promjene g te mperature u vrem e nu , iii u skladu s modelima pozara.

T EMPERATURNE KRIVUUE Nazivne krivulje te mpe ratura-vrije me jesu: No rmir ana krivulja te mpera tura-vrijeme dan a je ve wm tempe ra ture plina u poza rnom odjeljku

eg =

Z a unutrasnjc cleme nte uzima se u obzir samo dl) prinos p ozarnog odjcljka tok u topline od zrace nja, a te mpe rature plinova mogu Si.: pror 3eunati u sklad u s dod3t ko m B hrva tske norme l-IRN ENV 1991-2-2. IOoda ta k A e uro pske no r me E N 1991-1-2.1

Z a vanjs ke ele me nte komp o nc nta toka to pline pro ra cunava se kao zbroj do prinosa pozarnog odje ljka i plamena koji je izas ao kroz otvore Za proracun vZtnjskih elemenata izloze nih pozaru kroz o tvore na proce lj u moze se upo trije b iti dodata k C hrva tske nor me HRN ENV 1991 -2-2. IOodatak B e uro pske nm me EN 1991 -1-2.1

eg caC) i vremena 1 (min):

20 + 34510g 10 (81+1).

Krivulja vanjskog pozara d ana je vezom tempe rature plina u blizini elementa

(4.32)

eg CC) i

Me tod a proracun a to plinskih dj elovanja od lokali zira nog pozara d a na jc u d ocla tkll C e uropske norm c EN 1991-1 -2.

vrel11ena 1 (min):

eg =

344

660 (1- 0 ,68k 032J

-

0 ,313 e· 3•S, ) + 20.

(4.33 )

Slozcni 1110ddi pozara tr c baju uze ti u obzir s\' ni s tY~l plina, iZl1lj e nll maSH i iZIlljl'II L1 e ncr gije 0 (e mu se moze vise sazna ti iz dod ataka D i E e ur opsh : nOrllli.: EN 1~9l - 1 · '.

3·15

Proracunske vrijednosti neizravnih djelovanja Ad,ind odreduju se na osnovi proraeunskih vrijednosti toplinskih i mehanickih svojstava gradiva, kao i na oSllovi odgovarajuce izlozenosti poza ru .

Mehanicki proracun konstrukcije i mehanicka djclovanja Mehanicki proracun provodi se za isto vrijeme trajanja kao i temperaturni proracun.

Neizravna djelovanja od susjednih elemenata ne treha razmatrati, ako se zahtjevi pozarne sigurnosti odnose na clemente pod uobieajellim pozarnim uvjctima.

Pozarna otpornost utvrduje se: u pogledu vremena: iii u pogledu nosivosti: iI i u pogledu temperature: gdje su: - t n.d - Cfi,f
t n.d ~ In.cequ Rn,d.t

~

En.d,t

ed~ eu,d

( 4.35) (4.36) (4.37)

proracunska vrijednost pozarne otpornosti, zahtijevano vrijeme pOZarne otpornostl, proracunska vrijednost otpornosti elementa u poza rnoj situaciji u

- Rfi.d, t

trenutku C, .' ... proracunska vrijednost vaznih uCinaka djelovanja u pozarnoJ sltuacIJI -Efi.d,t

u trenutkul, proracunska vrijednost temperature materijala, .. proracunska vrijednost kriticne temperature matenJala,

Prisilna i sprijecena izduljenja i deformiranja izazvana tempe.~aturnim pro~jcn~ma uslijed izlozenosti pozaru rezultiraju silama i momenlIma, kOJI se razmatraJu uVIJek osim: kad se unaprijed moze smatrati da su zanemarljivi iii povoljni , kad su uracunani uvjetima oslanjanja, rubnim uvje tima, i/ili kad su uzeti u obzir propisanim zahtjcvima pozarne sigurnosti.

U kombinacije ' djelovanja moze biti potrebno unosenj e doda tnih djelovanja u tijc ku izlaganja pozaru, npr. udar uslijed gubitka nosivosti konstrukcijskih elemenat a iii teskilJ strojeva. Pozarni zidovi bi trebali biti roracunani na horizontalni udar proracunske energijeAd=3000 Nm rema normi EN 1363- . Pojednostavnjenjc je moguCe kada nije neophodno razmatrati neizravna djelovanja pozara, i tada se proracun konstrukcije provodi sarno u vremenu 1=0, a ucinci od djelovanja su konstantni za vrijeme izlozenosti djelovanju pozara. To je moguCe kod npr. oslonaca iIi rubnih elemenata, kada je proracun dijelova konstrukcije proveden u skladu s dijelovima normi za konstrukcije od pojedinih materijala koji se odnose na pozarni proracun. Nadalje, uCinci djelovanja mogu se izvesti iz onih koji suodredeni u prorae:unu za obie:nu temperaturu:

Za procjenu neizravnih djelovanj a treba razmotriti sIjedece: ( 4.38)

sprijecena toplinska izduljenja samih elemenata, npr. stupova u visekatnim konstrukcijama s krutim zidovima, razlieita toplinska izduljenja u staticki neodrede nim elementima, npr. kontinuirane ploce medukatnih konstrukcija, toplinske gradijente unutar poprecnih prcsjeka, koji izazivaju unutrasnja

- Ed - E fi .d - '7fi

proracunska vrijednost uCinka od djelovanja iz osnovne kombin acije djelovanja prema HRN ENV 1991-1 ~dnosno EN 1990,1 odgovarajuca konstantna proracunska vrijednost u pozarnoj si tuaciji, koeficijent umanjenja ovisan 0 ,;= Qkl/Gk sto je opCi omjer izmedu glavnog promjenJjivog i stalnog djelovanja na konstrukciju.

naprezanja, toplinska izduljenja susjednih elcmenata, npr. p?m~ci vrha stupa uslijed sirenja ploee medukatne konstrukcije, iii produI]enj3 zatega, toplinsko izduljenje elemenata koji utjecli na druge elemente izvan pozarnog odjeljka.

(4.39) - f(3A

- 1,'/1.1

koeficijent sigurnosti koji se okvirno uzima s vrijednoscu 1,0, koeficijent kombinacije.

34 7 346

kriterij I: Na slici 4.54. da na je ovisnost kocficijenta umanjcnja 'lfi koeficij ente kombinacije

0

odnosu Qu /Gk za razliCite

1fI1.1 ·

Kada su propisani tablicni podaei za porcdbcnu razinu optcrecenja, ova razina optereCcnja odgo vara : En,d.' == Pft.• ' Rd (4.40) _Rd

proracunska nosivost elementa pri obicnoj te mperaturi c urokodovima za konstrukcije od pojedinih materijala,

_ Pft.'

razina optereccnja za pozami proracun. 0.8 0.75

-~~~

~............

0.7

~

~

-- -- f---- ..

......

0.6

'\. ,,~ =::::

0 .55

"" "-

0.5 f-- . 0.45

s

.----- -

f-----

'-.:...

-- -

- --_ .'

- --

-

--

00;;;;;,;

--

:liI11=O, ~90 i'ifeJOJ/

-

'

0.5

2

2.5

Slika 4.54 Ovisllost 'If< 0 OdllOSII Q"IGk za razliCite

4.9.2

zad rzati svoju nosivu funk ciju za vrij e me mj erodavne izloze nosti pozaru.

Elemc nti koji su i nosivi i razclje lni moraju zadovoljiti:

Tablica 4.44 Okvirne vrijednosti najruanjih debljina nenosivih (pregradnih) zidova

0 .4

o

kritcrij R:

Zahtjevi razcljelne funkeije smatraju se ispunjenim ako su najmanje debljine zidova i ploea u skladu s tablieom 4.44. .

- W11 =o; 1katego ifec;ITJ

f-'

Nosivi elementi moraju zadovoljiti:

kri terij E, kriterij I, kriterij R.

-r--. -- f-w,;~ IlKalegQi ija~-

-..:.....

\." '\.

0.65

i--

u sklaclu

ne smije nastupiti gubitak izolacijske sposobnosti uzrokovan temperaturom koja premasuje temperaturu zapaljenja na neizlozenoj povrsini.

3

IfIJ,I

Primjeri tablicnih postupaka provjere elemenata na pozar

Za provjeru normiranih zahtjeva pozarne otpornosti pri proraeunu elemenata moguce je koristiti tablicne postupke prema HRN E NV 1992-1 -2 + AC, kojima se jednostavno provjeravaju izmj ere presjeka i osnih razmaka. U nekim slueajevima potrebne su i jednostavne provjere razine optereeenja i dopunska pravila konstrukeijskih pojedinosti. Moguee jc i tablicne vrijednosti prilagoditi kada su tocnije poznata stvarna naprezanja eclika i betona.

Norrnirana poiarna otpornost (ruin)

Najrnanja debljina zida (rum)

EI30

60

EI60

80

EI 90

100

EI120

120

EI180

150

EI240

175

Za nosivu f~nkeiju u sljedeCim su tablicama dani najmanji za htjevi za izm.i ere presjeka (~'~'in) 1 osm ra~mak armature (a) do ruba betona tako da je omjer proraeunskog ~eU1ka dJelovanja za stanJe pozara i proraeunske otpornosti za stanje pozara manji iii jednak jedinici : E fi ,J R fi .d 5. 1,O. (4.41) Nap~~ena : osni raz~ ak.(a) je razmak od osi armature (iii tezista skupine sipki) do najbhze~ hea betona lz lo~enog pozaru. Razlikuje SI': od zastitnog sloja koji predstavlja najmanJl razmak od povrsll1e armature do povrsine (Iiea) be tona.

R azdjelni elementi moraju zadovoljiti: kritcrij E:

ne smije nastu piti gubitak ejelovitosti uzrokovan pukotinama, rupama iii drugim otvorima koji su dostatno veliki da dopuste prodor pozara putcm vruCih plinova iii plamena,

Pozarna otpornost anniranobe tonskih stupova zado\··ol.l·a\la.l·uc'a je · a k' 0 sc pnmijcni . tablica 4.45 uz ncb dodatna prav il a.

3~9

348

U tablici .i e uvedena razina opte recenja za slucaj pozara fif; = Ed,fi I R d,fi (t=O) racunajuci na kombinacije opterece nja i proracunsku nosivost stupa na tluk i eventualno savijanje, ukljucujuCi uCinke drugog red a. Proracunska duljina jednaka je stvarnoj duljini stupa. Izmjera b za stupove izloze ne sarno s jedne strane vrijedi za stupove sa zidovima iste normirane pozarne otpornosti iii za stupove koji su ako presjek u sirini zida moze prenijeti cjelokupno opterecenje. Bilo mora biti udaljen od stupa najmanje za izmjeru b danu u stupcu 5. stup promatra kao da je izlozen pozaru na vise od jedne strane.

koji su u ravnini istaknuti iz zida , koji otvor u zidu U suprotnom se

Ako.i e stvarna sirina iii promjer b stupa najmanje jednak 1,2b min, moze se smanjiti osni razmak - a do veliCine koja nije manj a od nazivnog zastitnog sloja zahtijevanog prema normi ENV 1992-1 -1.

Pozarna o tpornost armiranobetonskih nosivih zidova zadovoljavajuca je ako se primije ni tablica 4.46. i neka dodatna pravila dana u sklopu norme HRN ENV 1992-1 ·2.

Tablica 4.45 Okvirne vrijednosti najrnanjih izmjera i osnih razmaka za a ' betonske ,rmJrano stupove pravokutnog i kruillng prcsjcka . .~~---

Normirana poiarna otllornost

Najmanje izmjere (mm) sirina stnpa / osni razmak (b"dn / a) Izlozen na icdnoj strani

Stup izlnlen pOlaru lIa vise od jedne strane Pr;

= 0,2

Pr;

= 0,5

Pr;

= 0,7

14; - 0,7

1

2

3

4

5

R 30

150/10'

150/10'

150/10'

100/ 10*

R 60

150/10'

180/10*

200/10'

12011 0*

R 90

180/10'

210110'

240/35

140/10*

R 120

200/40

250/40

280/40

160/45

R 180

240/50

320/50

360150

200/60

R 240

300/50

400/50

450/50

300/60

-- ~

* obicno ce biti mjerodavan zastitni sloj prema normi HRN ENV 1992-1-1

---

Dostatna pozarna otpornost armiranobetonskih i prednapetih betonskih greda postignuta je aka se primijeni tablica 4.47. Tablica vrijedi za slobodno oslonjene grede izloze ne pozaru s bocnih strana i u podgledu.

Tablica 4.46 Okvirne vrijednosti najmanjih izrnjera i oSlIih razmaka za nosive arrniranobetonske zidove

Prikladne izmjere presjeka radi zastite armature osigurat ce dodatna pravila: •

za grede promjenljive sirine najmanja sirina mjeri se u osi vlacne armature.

•

Proracunska visina d efr donje poj asnice grede I presjeka mora biti veca od: delr = d, + 0,5 dz ~ bmin'

(4.42)

Normirana pozarna otpornost

Ako je stvarna sirina donje pojasnice b veca od gramcne smne 1,4b", mora se povecati osni razmak do armature i celika za prednapinj anje:

aeO' = a(1,85 - d eff

bm ,,,

•

fb:J ~ Vb

a.

(4.43)

U donjim uglovima greda dolazi do koncentracije visih temperatura pa osni razmak a sd prema bocnoj strani grede za kutnu sipku pri donje m rubu grede sa sarno jednim slojem armature mora biti poveca n za 10 mm za sirine greda do o nih u stupcu 4. Z a prednapete grede zahtijevani osni razmak valja povecati za: _ 10 mm za sipke, za koje je kriticna temperatura 400 °e, _ 15 mm za zice i ui ad , za koje je kriticna te mperatura 350 °C.

Najrnanje izmjcre (0101) debljilla zida / osni razmak (b m ;" / a) Pr;

Izlozen s jedne strane

= 0,35

Pr;

Izlozen s dvije strane

Izlozen s jedne strane

= 0,7 '

Izlozen s dvije stranc

1

2

3

4

5

REI 30

100/10'

120/10'

120110'

120/10 '

REI 60

110/10'

120110'

130/10'

140/10'

REI 90

120/20'

140/10'

140/25

170125

RE1120

150125

160/25

160/35

220/35

REI 180

180/45

200/45

21 0/55

300/55

REI 240

230/60

250/60

270170

360/70

* obicno ce bili mjerodavan zastitni sloj prema normi HR!\, ENV 1992-1-1

..

-- - ~--

351 350

Tablica 4.47 Okvirne vrijcdnosli najlllanjih iZllIjera i osnih razmaka za slobodno oslonjene anllirane i prednapcle grede Najlllunle izmjcre (nuu ) siriua grede / osui razlllak (b .. in / a)

Nonuirana poiarna olpOrtHlSI I

Debljina hl]lla b.

mO"lIel! kombill(lcije

- - --- - 1----

Ukoliko nisu na raspolaga nju toeniji podaei, kara kteristiena vrijednost vlastite tezine opIate uzima se s 0,5 kN/m 2•

2

3

4

5

6

R 30

80125

12011 5 '

16011 0*

20011 O'

80

R 60

120/40

160/35

200130

300/25

)00

R 90

150/55

200/45

250/40

400/35

100

R 120

200/65

240/55

300/50

500/45

120

r-----

R 180

240/80

300170

400/65

600/60

140

R 240

280/90

350/80

500175

500n O

160

Kod mostova, gdje se povoljna i nepovoljna djelovanja od vlastite tcline konstrukcijskih e leme nata mogu razma trati KaO pojed inaena djelovanja za provje ru staticke rav noteze, treba ih pomnozi ti s koefieijentima YG.inf=0,95 odnosno YG.5U,, = 1,05.

Namjema i Ilellanzjema dejormirallja Namjerna de fo rmiranja mogu biti izazva na pred napinj anjem e leme nata (npr. vjesaljkama iIi za tegama) iIi pre thodnim deformiranjem ko nstrukeije, npr. izazivanjem pomaka oslonaea kako bi se ostvarile rezne sile koje ce poboljsati ponasanj e konstrukeije. Nenamjerna deform iranja nas taju uslijed slijeganja tla koje se od red uj e ispitiva njem karakteristika tla iii uslijed neravnosti u razini privreme nih leiajeva.

• obicno ce hili mj erodava n zaslilni sloj prema normi HRN ENV 1992-1- 1

Za pred napete mostove grade ne postupnim nagura va nje m, ako drukeije vrijcdnosti nisu dane, za proracun se rabe sljede ce vrijednosti vertikalnih pomaka privremcnih lezajeva:

4.10

DJELOVANJA PRJ IZVEDBI

Tij ckom izgrad nje konstrukeije eesto prolaze nepovoljnija s tanj~ naprezanja od onih koja se j avlj aju na konaenom sustavu . PnmJ en s u Izg.rad nJ3 lukova slobodmm konzolnim postupkom iii izved ba grednog sklo pa potlsklvanJem . .. . .. Stoga poseb nu paznju treba posvetiti ~~te recenjima kOJa se pvlpJu pnhkom izgrad nje, a koja mogu biti stalna, prolazna I Izva nred na.

4.10.1

± 10 mm uzd uzno za jeda n lczaj, liZ pre tpostavku da su ostali lezajcvi na teorijskoj razini, ± 2,5 mm popreeno za jedan leiaj, uz pretpostavku da su ostali lezajevi na teorijskoj razini.

.lorn~---.x-----.-x---'

Pojedina opterecenja pri izvedbi

Vlastita teiina Kod zgrada djelovanja od vlas tite tdi ne neko ns~r~kei.iski~ el e!~1enata (razd}eln.i zido,,:,i, pokrov, elementi obloge ...) mogu se za ne mantl kada Je oelto ?a su ueInel od tlh djelova nja potpuno obuhvace ni zahtjevima na dovrse nu konstrukcIJu. Kod gradnje betonskih visekatnih zgrada na mjcstu,. kada suo novo be to nirani s tropov~ oslonje ni na podupiraee koji Ide na stupovima Ispod nJlh, potrebno Je pro~estl proraeun opterecenja za odabrane kriticne faze izvedbe. (Ovisno 0 odabran om na~II1U izvedbe, ploee na koje se oslanjaju podupiraCi mogu biti izl?zen e o p~te rece nJu v~ee~ od o nog za koje Sll proraellnane. Uz to, liZ povecano optereee n.Jc moze se dogodItJ da ove ploee jos niSLI dostigle svoju PUI1U Ilosivost.)

Stika 4.55. UzduzlIi i popreCni progibi privremellill leiAjeva mostova gradel/ill postupnim potiskivanjem

Temperatura i skupljallje Ondje gdje je to mjerodavno, opterecenje od djeJovanja temperature i skupljanja treba uzeti u proraeun tijekom svake faze izvedbe. Za neke posebne faze izvedbe, npr. zatvaranje razliCitih tipova rasponske konstrukeije mosta moze se uze ti u obzir uCinak vjerojatne temperature na dan izvedbe. Za odredivanje o pterecenja od sprijece nih po.ma~a, uei nei tre nj a na lezajevima koji su predvideni d a o moguce slobod ne pomake uZlmaJu se u proraeun s prikladnim repreze ntativn im \T ij ednostima.

352

353

Vjetar Za unutarnje zidove koji ce biti dio konstrukcije nakon dovrSenja gradnje, a tijekom izvedbe su samostojeci zidovi, treba primijeniti koeficijente vanjskog t1aka Cpt ' Ondje gdje je mjerodavno, optereeena povrsina vjetrom treba ukljucivati povrsine dizalica, opIate ite!, Za operacije podizanja, potiskivanja iIi druge faze izvedbe treba definirati najve cu brzinu vjetra za proracun, Ova brzina ne smije biti manja od 20 mis,

!lak vodne struje opca dubina podlokavanja

Treba odrediti i kriticnu brzinu vjetra koja izaziva poprecne vibracije, galopiranje i lepet kako bi se provjcrilo da tc brzine neee biti mjerodavne pri fazama izvedbe,

-----1 ----

mjesna dubina podlokavanja

Snijeg Karakteristicna vrijednost opterecenja snijegom za faze izvedbe ne smije biti manja od 50 % karakteristicne vrijednosti za stalnu proracunsku situaciju, Ipak, ako je na mostovima osigurano dnevno uklanjanje snijega, optereeenje snijegom moze se umanjiti na 30 % reprezentativne vrijednosti,

Stika 4,56 Tlak i sita od strujanja na zagate i stllpOI'e mostova

Posebna opterecenja pri izvedbi

Kae!a se prilikom izvedbe uzima kontinuirano nesimetricno optereeenje snijegom na mjestima gdje e!jeluje najnepovoljnije, pretpostavlja se da iznosi 25 % karakteristicnog optereeenja snijegol11 na tlu za stalnu situaciju,

Opterecenja pri izvedbi ukljucUjll:

•

Voda Optereeenja vodom na potopljene konstrukcije, izazvana struj anjem, okomita su na dodirne povrsine i mogu izazvati dinamicke ucinke, On a trebaju biti odredena za mjerodavnu brzinu strujanja, dubinu vode i oblik konstrukcije, koji su definirani u projektnom zadatku i ovise 0 proracunskoj sitllaciji za razdoblje izgradnje koje se razmatra, Horizontalna sila izazvana strujanjem na vertikalnu povrsinll uronjenc gradevinc iznosi:

•

• (4.44 )

Qcb: pokretno skladiste materiJ'ala , predgoto\'IJ'e 111'h e Icmenata I' ' , (k ontlll1l1ranO opterceenje q cb k = 0,2 kN/m" _ kod ' , op:eme optcreeenJ'c F = 100 kN k' d ' mostova, I koncentnrano cb ,k 0 mostova kOja d' I ' , db' tako da se dobi,'u v' ').' Je UJU IstO 0 no I postavljeni su " na',nepovol'JI11J'" I ucmci : '

Qcc: tesku ?premu u polozaju za llporabu (oplatne plocve PokIe tu (kl. Izne op Iate, lansirni nosaci, kljun, protuteret); ' skelc, strojevi) iIi u

,;

"

gdje su: - 1<,..

- Pwa -h

-b -k

srednja brzina vode, uprosjecena po dubini, u mis, gus toea vode, u kg/m 3, dubina vode koja ne ukljucuje lokalno podlokavanje, ondje gdje .Ie to mjerodavno, u m, sirina gradevine, u m, faktor oblika, 0,72 za k'vadratni iIi pravokutni i 0,35 za kruzni presjek,

Djelovanja kise treba razmatrati onda kada treba uzeti U obzir otkazivanje uredaja za odvodnju iIi Ill ogucnost nastajanja veCih lok'vi od nesavrsenosti povrsine iIi od progiha,

•

Qed: kranove, dizalice, vozila, energetsku opremu, prese, teSkt; kontrolne llredaje,

Horizontalna stabilnost kod zgrada rov'erava s e ' .' , , nazivnih horizontalnih sila, Ukoliko se ~ru~v.. pOJ~dno~tavnJeno ll~, pnmJenu sila uzima se kao 1,5 % vertikalnih 0 t ~IJ~ ne odredl, honzont~lna, ~nJednost tih

Ove sile dj'~luju u istim tockama kao i :d;~:~~~j~C:~~~~:I~:

~~~~~~~:~Ii': djelovanja,

Kod mostova koji se izvode potiskivan;em horizontalne ' , sklopOlll do oslonaca (Iezaja i stupa) tij~ko;n potiskivanja s~ pren;S\:c, rasponskim karakteristicna vrijednost horizontalne sile na vrhu S\' :' 0 ,os: ru ·CI.l~ ne odrcch, odgovaraJllce vertikalne sile, ako" stllPd uZlma se [0 o/c ud

354 355

[zvanredna optereeenja pri izvedbi Izvanredna o pterecenja treba uzeti u obzir pri proracunu kad su mjerod avna, a to su: •

opterecenje od pad a kliznc opIate tijckom pomicanja u slucaju kad se most gradi konzo lnim postupkom, - Qd st, ik

•

opterc cenjc od pada prcdgo tovlj enog elementa, opterecenje od udara vozi la koja se rabe tijekom izvedbe, kranova iIi opre me za gradenje na nosive dijelove.

Kad je tij ekom izvedbc moguce jedno iIi vise od ovih opterecenja, treba provj eriti granicno stanje s precavanj a rusenj a.

4.10.2

Kombinacije djelovanja opterecenja pri izvedbi

T amo gdjc pojedina opterecenja u izvedbi fizicki nisu sukladna zbog san~ og procesa izvodenj a, ne trebaju biti uzeta u proracun kao istodobna .. Is to . tako Istodo~nost pojcdinih optereeenja moze se iskljuCiti ako je tako zad ano projektnlm zadatkom I ako

Snijeg i vjetar ne uzimaju se istodobno S opterecenjem od radnika,. ~Ii treba. uzeti u obzir njihovo istodobno dj elovanj e s optere ccnjc m teskom opremom til kranovlma. Prema hrvatskim normama razlikuju se stalne i prolazne proracunske situacije, izvanredne proracunske situ acije te seizmicke proracunske situacije 0 kojima ovisi kombinacija djelovanj a opterecenja za proracun proracunske vrijednosti djelovanja.

Zgrade Za kombinaciju djelovanja opterecenja na zgrade pri izved bi koriste se dvije proracunske situacije:

Prolazna proracunska situacija Granicno stanje staticke ravnotde dano je izrazom: (4.45)

- YP. YO I. YOi

karakteris ticna vrijednost prednapinjanja, parcijalni koefi cijenti sigurnosti za dj e lovanj a,

Koeficijenti Y za sva promje nljiva dj clova nj a uzi maju se 1,35 , a za stalna prema HRN ENV 1991-1. Ondje gdj e se gubitak staticke ravnotde sprecava sustavima iii napravama za stabilizaciju (npr. ukrute), treba biti provjerena njihova nosivost i nosivost njihovih spojeva. Za provje ru granicnog stanj a nosivosti koristi se osnovna kombinacija te vrijednosti koeficijenata YG za stalna dj e lovanj a iz HRN E NV 199 1-1. Koeficijenti Yo za sva promjenljiva dj e lovanj a uzim aju se 1,35. Za granicna stanja uporabljivosti vrijedi opCi izraz za kombinacije dj elovanja iz HRN ENV 1991-1. .. Tablica 4.48 Okvirne vrijednosti koeficijenta V' za zgrade pri izgradnji

su poduzete odgovarajuce mjere.

- Pk

vrij ed nost stalnih dj elovanj a s mogucim karakteristicna d estabilizirajuCim uCinkom (npr. slucajna nagnutost nosivih predgotovlje nih zidova, stupova iii elemcnata obloge), koeficije nti kombinacije za promje nljiva dj e lovanj a , karakteristicna vrijednost glavno ga destabilizirajucega promjenljivog dj elovanja, karakteristicna vrijcdnost pripadnoga dcstabilizirajucega promjenljivog djelovanja.

1,It"I Opterecenje 1//2 0,5 0,2 Q .: radnici, osoblje i pos jetitelji s lakom oprem om Qcb: pokretno skladiste gradevinskog i konstrukcijskoga 0,5 0,2 materijala 0,5 0,2 Q,,: teska oprema u polozaiu za uporabu iii u pokretu Qw: kranovi, dizalice, vozila itd. cesta uporaba 0,6 0,5 slucajna uporaba 0,6 0 0,5 Temperaturna dielovania 0 ..0,5 0 Qw: optereeenia vietrom 2 2 Qs: opterecenja sniieJ1;om 0 0 Qw : djelovania vode 2 0,5 0 I u slucaju mogucnosti istodobne pojave 2 primjenjuje se na reprezentativna djelova nja definirana prema: 2;1 nazivno trajanje jednako je iii veee od vjerojatnog trajanja faze izvedbe (3 dana, 3 mJeseca,l godma) 2h za neka klimatska djelovanja karakteristicne vrijednosti tije kom izvedbe mogu blli odabrane kao manje od onih za stalne konstrukcije ako je ispunj en jedan od uvjeta: - nazlvno traJanJe prolazne situacije je jed nako iii manje od jedne godinc, i moze se kontrohratl - u slucaju nepredvidivih dogadaja mogu se osigurati zas titne mjere osiguranja konstrukcije

357 356

Izvaflredfla proracllflska sitllacija

lzvanredna prOraCllllSka situacija Za pro racunske situaeije

kod kojih pos toji ri zik gubitka sta ti cke ravno teie ,

ko mbi naeij a optc recenj a d a na je izrazo m:

(4.46)

L Gkj "+" Ad"+" P"+"~'1f 2.iQik j~ l

Za pror situaeije kod"ko • , , acunske , " .jih postoji , ri zik gubitka st'a t'Ie' ke ravnotcze , komb11laelj3 o ptereeenj3 tre ba bltl zasnova na na J'edn o m izvanrcd nom 0 P te reccn. , .1 u: ' '\G . "+"A d "+" P"+" V'O,\ Q./e l k """,", L.. d.sup n+"""'G L. d,lIIf + i.....J 1fl 1.i Q·eik

(4.48)

' '' \

1>1

- Ad - '1lv - Qk;

p ro racunska vr ijcdnost izva nrcdnog d jelovanj a , koeficij e nti ko mb inacije , pro mje nljivo d jelova nj e.

- (110.1' (Ill ,;

- Qclk - Q ci k

proracunska vrij cdnost za sl uca jno clje lova nje koja se daje drzavnim propisima, koefi eije nti kombinaeije , jedna prevladavajuca skupina o pterecenJ'a u izvedb i (Q . ~ct" r)~ Q cc I'I'I Qcd ) , ostale skup11le opte recenj a u izvedbi (Q , ca l Qcbl Q cc I'll' Qcd ). •

( ;11

Mostovi Tablica 4,49 Okvirn e vrijedno s ti koeficij ent a 'I'

Z3

mos tove pri izgradnj i

Z a kombinaciju djclovanja o ptcrece nj a na mos tove pri izvedbi ko riste se dvij e Opterecenje

proracunske situacij e :

QG': radnici, osob lj e i posje titelji s la ko m opre mom

Prolazna proracllnska sitllacija

Q,h: pokre tno skladi ste gradevnog mate rij a la ,

G rani cno sta nje stat icke ravnoteie dan a je izrazom :

predgotovljenih e le mena ta i ooreme

( 4.47)

L Gd,StlP "+" L.: Gd,i!\f 1I+" Yp Pk "+ 11 )lQIQd
- Pk - YP, YOI, Yo;

- !fo,;

Q,d: kranovi, dizali ce, vozila itd,

proracuns ka vrijedn ost nc povoljnoga staln og dj c lovanja, pro racunska vrijednost povoljnoga stalnog dj elovanja, ka ra kteristi cna vrijednost predn apinj a nja, pa rcija lni koe fieije nti sigurnosti za dj e lovanj a, koeficijenti ko mbinacij e za pro mje nljiva dje lovanj a, karakteristicna vrijednos t glavnoga destabilizirajucega pro mjenljivog

- Qdst, lk

dj elovanja, k ara kter isticna vrij ednost pro mjenljivog djclovanj a,

Q,,: tes ka o pre ma u po lozaju za upo rabu iii u pokre tu

F h: ho rizo ntaln e si le

des tabilizirajucega

1

1

I

1

-definira se p roje ktnim zad atko m 1

Qs: opte rece nja snijegom2 , o ndje gdje su sukladna

0,8

uCinci te mpera ture i sk uplj a nj a 1

0,6

1

1 2"

lh

nosivos t i stabilnost. Za provje ru granicnog stanj a nosivosti ko risti se os novna ko mbinacij a te vrijednos ti koefi eij e nata Yo za stalna dj elovanj a iz HRN E N V 1991 -3, Koefieij e nti Yo zei sva

0,2

0,8

Koefi eije nti y za sva promje nljiva dj elovanja uzim aju se 1,3 5, a yp= l ,O, Ondje gdje se gubitak stati cke ravn oteie sprecava sustavima iIi na pravam a za stabilizaeiju (vjesa lj kama, privre menim stupovim a), treba biti provj e re na njihova

VI,

1

Qw: opte recenja vje trom 1, o ndje gdje su sukladna

Qwa: opte recenja od djelovanj a Yodel

pripadnoga

1

'1'0

-

° ° ° 0

de finira sc projektni m za datkom

u slucaju mogucnosti istodobne pojave p ri~jenjllj e se na repreze ntativn a dje lovanja de finirana pre ma: naz ivno traja nj,e jednako je iIi vece od vjeroj a tnog trajanj a fazc izve dbe (3 dana, 3 mJ eseca, 1 godlOa) za neka kl imatska dj e lova n! a karakte risti cne vrij ednosti tijekom izve dhe mogll bi ti odabrane kao manJ c od o n~h za ,~ t a ln e konstru kc ij e aka je is pllnjen jcda n od lIvj e ta : nazlvno, traJanJ e prola zne sltllacIJ e Je Jednako iI i manje od jed ne god ine, i moze se ko nt ro hra tl 1I slllcajll ne predvidi vih dogadaja mogll se osigll rati z3stitn e mje re a sigura nja konstrukclJ c -

promj e nljiva dj elovanja uzima ju se 1,35, Za granicna sta nja upor ablji\'osti vrij edi opb izr az za ko mbina cije djelovanj a iz

liRN ENV 1991 -1. Wl 358

4.11

IZVANREDNA DJELOVANJA UZROKOVANA UDAROM

Neke od ovih dogadaja moguce je uCiniti manje vjerojatnim iii ih samim oblikovanjem konstrukcije potpuno izbjeCi. Na primjer, vjerojatnost udara vozila u stup nadvoznjaka u razdjclnom pojasu autoccste moze se smanjiti predvidanjem prikladne zastitne ograde stupa iii se takav udar moZe potpuno izbjeCi izborom konstrukcije nadvoznjaka bez srednjeg stupa, npr. izborom razupornog sustava.

Udal' cestomog vozila Stika 4.57 Vrijedllostifaktora r za udama optereeellja, OVisllO 0 s/obodlloj visilli h

U slucaju tvrdog udara (energija se uglavnom trosi na udarnom tijelu) proracunske vrijednosti horizontalnog udarnog opterecenja na vertikalne konstrukcijske elemente dane su u tablici 4.50. Sila u smjeru xi sila u smjeru y ne djeluju istodobno. Tablica 4,50 IIorizontalna istovrijedna staticka udama opterecenja lla potpore mostova iii druge gradevine iznad cesta Vrsta ceste

Vrsta vozila

F d , (kN)

F dy (kN)

Aulocesta

kamion

1000

500

Gradsko podrucje

kamion

500

250

Dvorista

sarno osobna vozila kamion

50 150

25 75

Garaze za vozila

sarno osobna vozila

40

25

Udar vlaka

H~ri~on~~lne jedn~kovl:ijedlle staticke sile udara vlaka dane su u tablici 4.51 i ' brzme ' ove pnmJenlJlve su ... . za sltuaCl]e kad J'e brzina vlaka manJ'a od 170 - km/h . Z a vece se :J'JJednostl m?raju odrediti uz dodatne preventivne i/ili zastitne mjere. Ako je brzma vlaka manJa od 50 km/h, vrijednosti u tablici uzimaju se s 50 % vrijednosti. Tablica 4,51 Okvirne vrijednosti.~orizontalnih istovrijednih statickih udarnih opterecenja na potpore mostova III druge konstrukcije iznad zeljeznicke pruge Udaljenost dod konstrukcijskog elementa do osi najbliZeg kolosijeka

Udarna opterecenja od kamiona na horizontalne konstrukcijske elemente iznad prometnih trakova, treba uzeti u obzir samo onda ako nisu predvidene najmanje vrijednosti slobodnih visina iii druge prikladne mjere koje sprecavaju udar. Ako se uslijed ove vrste udara zahtijeva provjera staticke ravnotde, nosivosti iii kapaciteta deformiranja, koriste se pravila: proracunska udarna opterccenja na vertikalnim povrsinama horizontalnih elemenata jednaka su onima u tablici 4.50, samo pomnozena s faktorom r, za udal' na donje povrsine uzima se kut nagiba prema gore od 10°, plostina djelovanja sile moze se uzeti 0,25 . 0,25 m.

F dy (kN)

0

1500

plvi element 10 000 drugi element 4 000

prvi element 3 500 drugi element 1 500

4000

1500

0

0

neprekinuti zid, d < 3,0 m prekinuti zid, d< 3,0 m

Pri udaru kamiona u vertikalne elemente sila djeluje 1,25 m iznad razine vozne povrsine, a plostina djelovanja je 0,5 m (visina) . 1,5 m (sirina) iii sirina elcmenta, ovisno 0 tome !ito je manje.

F d , ("''I)

3,0 m s: d

s: 5,0 m

d> 5,Om x

smjer prometa, y - okomito na smjer prometa

Sile d~eluju. na razini 1,8 m iznad razine kolosijeka, na plostini visine 1,0 m i sirine 2,0 mine dJeluju istodobno. Za po~?~rne ele~ent.e ko~i se nalaze unutar cvrstih perona, iii su okruzeni krutim po~nozJem ko~e Je naJma~Je 0,55 m iznad razine kolosijeka, istovrijedno opterecenje

moze se smanJItI na pO!OVICU vrijednosti.

.

'f; ~ajnje zid~)Ve :reporucuje se proracunska sila d,

Frh == 5000 kN za putnicke vlakove 10 000 kN za teretne vlakove kOJe dJeluJl1 1,0 m iznad razine kolosijeka.

360 361

Udar broda

Ako se udar na zid iii stup clogodi pod kutom 0:

.., .' I uta vrsti broda i njegovll ponasanjll pri udaru te Udar broda l)vl~lt ~e 0 vrstl? ovnog.~ . ' i'e Ako ~e trosenje energije gradevine '. bl" 4 52 i 4 53 vrsti gradevine I lllenOI11 naemu trosenla ener~}:. moze zanemariti, racuna se s istovrijcdnim statIckll11 sIlama IZ ta lea.. '.. '

= Fd• sinO,

sila okomito na zid iznosi:

Fdy

a sila

F dx == f

II

smjcru zida:

-Fd

.sinO,

gdjc je Fd sila pri uclaru pod pravim klltom, a f = 0,4 koeficijcnt trenja. Tahlica 4.52 Svojstva hroda i pripadne okvirn: horizontalne ~stovrijcdne statii'ke proracunskc silc za unutarnJc plovne put()\e Razred hroda

Duljina (m)

Masa (t)

Poredhena mas a (ereta (t)

Sib F" (kN)

1.

30-50

200-400

300

4000

II.

50-60

400-650

500

5000

III.

60-80

650-1000

ROO

6000

IV.

80-90

1000-1500

1300

7000

V.a

90-110

1500-3000

2300

11000

V.b

110-180

3000-6000

4600

15000

VI.a

110-180

3000-6000

2300

11000

VI.b

110-190

6000-12000

4600

1500()

VI.c

190-280

10000-18000

6900

22000

VII.

300

14000-27000

6900

22000

Udar se smatra slobodnom horizontal nom silom pa se za najnepovoljniju tockll udara uzima da se nalazi izrncdu 0,05 L ispod proracunskc razine vode do 0,05 L iznad razine vodc. Plostina lldara je visine 0,05 L i sirinc 0,1 L, osim ako je kOl1strukcij,ki element manji. L jc duljina broda. Sila udara broda na gornji llstroj mosta uzima sc najvise u iznosu 10 % od udarnc silc pramecm broda u slup.

4.12

POTRESNO DJELOVANJE

Potresno djclovanjc odreduje se preko proracunskog ubrzanja tla a , koje odgovara g povratnom periodu potresa od 500 godina. Racunsko ubrzanje tla ovisi 0 stupnju potresnog rizika i odreduje se na temelju odgovarajuCih seizmoloskih ispitivanja lokacije gradevine iii prema usvojenim vrijednostima za potresna podrucja ddavnog teritorija. Nacionalni dokument za primjenu sadrzi seizmoloskll kartu Hrvatske (slika 4.58).

Tahlica 4.54 Proracunsko ubrzanje tla a. za razliCita potresna podrueja Tahlica 4.53 Svojstva broda i pripadlle okvirne horizontalne istovrijedne statii'ke prorai'unske site za morske putovc Razred broda

Duljina (m)

Masa (t)

Sila F" (kN)

mali

50

3000

15000

srednji

100

10000

25000

veliki

200

40000

40000

vrlo veliki

300

100000

80000

. . . . . . 50 % vri·ednosti. Za udar bokom iii krmom U lukama se Sllc mogu Smal1JltI. na .. f J )m 01 Ud"lr pramcem uz.irna se proracunsko se udarno opterecenJeu~!mJuJc a ktoon ,_. , za glavni srnjer kretanja broda uz na.1veel otklon 30 .

Podrui'je intellziteta potresa U stuplljevima [estvice MKS-64 proracunsko ubrzanje tla

6

7

8

9

10

O,05g

O,lg

0,2g

O.3g

Prema posebnim istrazivar21.ima

Povrsinsko seizmicko gibanje promatrane locke tla moze se predstaviti pornocu spektra odziva koji je temeljni prikaz potresnog djeloVil.l1ja, spcktra snage (funkcija spektralne gustoce snage ubrzanja u nekom trajanju) iii u obliku vrcmenskog zapisa ubrzanja i 0 njemu ovisnih vcliCina (brzine i pomaka). Ovdjc je prika7ano temeljno potresno djclovanje prcdstavljcno pomoc.u spcktra odziva.

362 363

4.12.1

Elasticni spektar odziva

Elasticni spcktar odziva SeCT) definira se analiticki i kvalilativno prema sliei 4,59. iii izrazima:

Podrucja intenziteta, potresa u stupnjevima Ijestvice MKS-64: 6,7,8,9.

SJT)= agS(l+~ (1IPo- l)J

(4, 19)

Sc (T) = agYfSPo

(00)

S,(T) = agllsP{

sJr) = agYfSP{

<}'

HRN ENV 1998-1-1: :-

2004, Nacionalni dokument za primjenu u Republici Hrvatskoj

..

'i'

Slika 4.58 Seizmoloska karla IIrvatske

. ." redstavra s tri komponente. Horizontalno potresno Potrcsno dJelovanJe obleno se p .. J k ' d' IUJ'u neovisno, a ' ' isu'c se dvama okomltlm komponentama oJc Je . spektrom odziva tia, koji se naziva elasticni spcktar odzlva.

ir~~~~::;: s~fsti~

Za ve rtikalnu komponentu potrcsnog djclovan~~ d~pus ta sc i~t~spe.~tar ?d~ivao~~o i za horizontal no gibanje, ali umanjcn faktorom kOJI oVlsno 0 peno u VI raelJa Izn . za T s 0,15s

0,7,

za O,15s < T < 0,5s

linearna in terpolaeija,

za 0,5s

0,5.

364

S;

T

- SeCT)

r

i f(;

;:

r

(4.21)

(4.22)

ordinata elasticnog spektra odziva u jedinici ubrzanja tla

- ag

osnovno proracunsko ubrzanje tla

-S

parametar tla

-T

osnovni period vibraeija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode

- T B, Tc

granice podrucja stalne vrijednosti spcktralnog odziva

- To

granica koja definira pocetak podrucja spektra s konstantnim pomacima faktor povecanja spektralnog ubrzanja pri viskoznom prigusenju 5 % eksponenti koji utjecu na oblik spektra odgovora za ~Tc odnosno ~To

faktor popravka za prigusenje (iznosi 1 za viskozno priguse nje 5 %)

1 =)

7

2 +(

~ 07,

vrijednost omjera viskoznoga prigusenja gradevine dana u postocima koja je obicno prc tpostavljena s 5 %, a ako nije, dana je normama za razliCita gradiva.

nelinea rnih ucinaka) te se koristi linear ' I' k d' .. . na and Iza zasnovana na proracunskom spe tru 0 Zlva, kOJI Je reduciran u odnosll na elasticni spektar.

Dakl~, duktilne .~on. strukcije mogll se proracLlnavati uporab(')ll1 lodeJa ko t k I elastolinearnog n ( ns ru TlJe I re( uciranoga proracunskog spektra odziva. 0

Proracu nski spektar odgovora dobiva se iz cia f' , . ' . .... . s Icnogd nJcgovom redllkclJoll1 uz pom ) , faktor:1 po~asanJa q u kombmaclJI s modifi ciranim eksponentim '\ k == 2/3 . k __/(~lProracunskl spektar ' ' . . I' . 'dl , I d' - ') j J~Jos I norma IZIfan u odnosu na lIbrza nje oravitaci'e " defIlllfan prema slJedeclITI IzraZlIn a iii siikoll1 4.60. . b .1,~ I ( .I e >

•

'.

•

0

• •

y; ..

•

LL~L----------------L----~T

°Ts

Sd(T)=~{i + ~ (~;1o -I]]

Tc

(4 .23)

Slila! 4.59 Elasticlli spektar odziva

Sd(T) = a.ls;1o

Vidljivo je da se spektar odziva modificira sukladno kategorijima tla za koje su dani s\'i potrebni parametri u tablici 4.55. Tla razreda A:

stjenovita tla s brzinom sirenja poprecnih valova v, ~ 800 mIs, pjeskovita i sljunkovita tla s v, ~ 400 m/s na dubini od 10 m.

Tla razreda B:

duboke nasI age srednje gus tog pijeska, sljunka i srednje krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do neko liko stotina metara, s v, ~ 200 m/s na dubini od 10 m do I',~ 350 m/s na dubini od 50 m. naslage rastresitog tla bez kohezije s v, ~ 200 m/s u gornjih 20 m, naslage s mekim do srednje krutim kohezivnim tlom s 1', ~ 200 m/s u gornjih 20 m.

Tla razreda C:

(4 .24)

q

(4 .25)

(4.26)

Sd(T) aSpo

+-;:B___,

q Tablica 4.55 Polresni paramelri koji opisuju elasticni speklar titranja za pojedine razrede Ila razred t1a A B C

4.12.2

S 1,0 1,0 0,9

Po

k

k

2,5 2,5 2,5

1,0 1,0 1,0

2,0 2,0 2,0

TR 0,10 0,15 0,20

Tc 0,40 0,60 0,80

To 3,0 3,0 3,0

as

T

Proracunski spektar odziva

Da bi se izbiegla opsdna nelinearna analiza sus tava, uzim a se u obzir mogul-nost disipacije energij e konst ru kcije preko duktilnosti njenih ele me nata (i dru ~ ih

Stika 4.60 RaclillSki speA'tar odgorora

366 367

4.12.3

Faktor ponasanja

. sposobnost d a .' d ' va duktilnost konstrukcije, odnosno nJenu Faktor ponasa nJa q 0 raza. . '1 b' krhk" h lomova u postelasticnom podruCJu prihvaca re duciral1.e selz~llCkde Sl: ez f elel~enta vrsti gradi va i duktilnosti. deformiranja. Sadrzl u sebl po ala 0 VIS I ,

rasponskoj konstrukciji. Stoga su maksimalne vrijednosti faktora ponas anja koje se mogu rabiti za proracun dviju horizontal nih komponenti djelova nja dane u tablici 4.56 ovisno 0 vrsti podupore, naprezanju i predvidenom postelasticnom ponas anju.

<"

. ' betonske zgrade te osnovne vrij ednosti faktora Odredivanje faktora ponasanJa q za .. . glavlJ'u V Osnove proracuna, . • . q ovisno 0 vrsti konstrukclJe danc su u po ponasanJa 0 tocka 5.4.3.

Vrijednosti u tabliei vrijede ako be zdime nzionalna uzduzna sila '1k nijc veCa od 0,4. Kada je 0,4 < '7k ::; 0,6, vrijednosti za q sc smanjuju. Ako polozaj plasticnih zglobova nije pristupacan pregledu, vrijednosti faktora u tablici dijele se s 1,4. Za duktiln e stupove, u kojima plasticni zglobovi nisu pristupacni, valja rabiti q fa ktor od 2,5 za vertikalne i 1,5 za nagnute stupove. Za odredivanje vertikalnoga seizmickog djelovanja prema gore uzima se faktor ponasanja 1,0.

, " a za mostove prema HRN ENV 1998-2. . . Ovdje su stoga prikazam fakton pO.nasanJ . ,: . Opcenito se faktor ponasanja odreduJe prema ShCl 4.61. Ponasanje

J-L d=q 1,0 :::l

'cro

idealno elasticno prelezno elaslicno

1,5

:0 1_ _ _ _-I7'c-----~- ograniceno duktilno E ~ 'u

'E

.~ N

Poslelasticno ponasanje Ograniceno duklilno Duklilno

Duklilni eiementi

~

Q)

Tabllca 4.56 Fa ktor ponasanja q - maksimalne vrijednosli

3~ duktilno 1- --/;;.-====---- -·

Armiranobetollski stupol'i Vertikalni stup, savijanje Nagnuti stap, savijanje Kratki jaki Slup

1,5 1,2 1,0

3,5 2,0 1,0

Vpomjaci

1,0

1,0

Lukovi

1,2

2,0

Pomak

Slika 4.61 Seizmii:ko ponasanje mosta vezallo uzJakJor ponasanja

Ovdje napominjemo da se prema konacnom nacrtu e uropske norme prEN 1998-1:2003 razlikuje 5 razreda tla: A, B, C, D, E i F za koje su dani parametri: S, Ts(s), Tc(s), TD(S) za odredivanje elasticnog spektra i to Tipa 1 i Tipa 2.

. ... ' .. ostiCi sto racionalnija gradevina pa je U slucajevima visoke selzmlcnostl ~astoJI se ~ . To se postize konstrukcijskim i pozeljno most proj~ktir~ti za d.uk~lno ~~;;;~anp~~asanje moze i ostvariti. U nacelu drugim mjerama kOJe oSlguravaJu a se . . ' . mostovi se projektiraju s duktilnim iii ograniceno duktJlmm ponasanJem.

Ako nisu uzeta u obzir duboka geoloska istrazivanja, preporucuje se koristenje dvaju tipova spektra. Ako potresi imaju magnitudu pmTsinskog val a M , s 5,5, preporucuje se usvojiti spektar tipa 2.

. . k" I ' a' evima npr kada se sva seizmicka aktivnost prenosi na Medutlm u 111 e. I.m dSeufCorJmabil~ost l~zaJ'a namece elasticno ponasanje stupova pa je elastomerne ezaJe, . q = 1,0. Isto je i kod mostova s izrazito krutlm poduporama.

Dani parametri uvrstavaju se u neSto izmijenjcne izraze i to pose bno dane za horizontalni elasticni spektar odziva, a pose bno za ve rtikalni elasticni spc ktar odziva uz prikazan odnos osnovnih proracunskih ubrzanja tla aj a, za spektar tipa 1 i spe ktar tipa 2. - -

• ne ovratne deformacije u podrucju plasticnih zg~~bova kOji. se Norm.a ~opu sta p. . k bi doslo do trosenja selzmlcke e nerglJe I predvldaJu. u pod.nozJu .stupov~, ka ~e potresa te na taj naCin smanjenja dodatnih mo~ucnostl prodra~unap ~a t~::nJ~~e ~~ dopusta formiranje plasticnih zglobova u troskova Izgra I1Je. n

Izrazi su izmijenjeni i za horizontalni racunski spektar odziva, ook sc za od rediv anic vertikalne komponente predlazu isti, u kojima je ag za mijenje no s {/," S=l,O, a ost~li parametri odgovaraju elasticnom vertikalnom spe ktru. -

369 368

4.12.4

torzijski nosivim

potresno djelovanje na zgrade vezano uz metode proracuna

Ovisno 0 konstrukcij skim svojstvima zgrade moze sc upotrijebiti pojednostavnjeni modalni proracun odziva iIi visemodalni proracun odziva.

J

Pojednostavnjeni modalni proracun odziva

gdje jc:

= I

+ 0,6x / L,

-x Ova vrsta proracuna primjenjuje se za zgrade koje se mogu proracunati s dva ravninska modela i ciji odziv nije znatnije pod utjecajem doprinosa visih oblika vibracija. To su zgrade koje zadovoljavaju kriterije pravilnosti u tlocrtu i po visini (tocke 2.2.2. i 2.2.3. norme HRN E NV 1998-1-2) iIi kriterije pravilnosti po visini i dodatne kriterije pravilnosti dane u dodatku A iste norme. Zgrade trebaju im ati osnovni period vibracij a T I

::;

4Tc i ::; 2,0 s.

Ukupna potresna sila za svaki glavni smjer odreduje se prema: (4.27)

Fb =Sd(TI)W,

ordinata proracunskog spektra za period Tl> osnovni period vibracija zgrade za horizontal no poprecno gibanj e u

Raspodjela horizontalnih potresnih sila po katovima odreduje se pre rna: (4.28)

Fb(s;l¥; ) O:::SjWj )

gdje je:

- Fi - Fb - Sj, Sj

- Wi' u.j

razmak . k " izmedu promatranog eleme n t a 'I src d"Isla zgrade mJt:reno o omlt_~_na smJer promat.ra nog potresnog djelovanja, a . razmak Izmedu dva kraJnJa nosiva elementa mjereno kao gore.

ViSemodalni proracun odziva Za zgrade koje na zadovoljavaju uvjete za rim'enu' . pOJed~os~avnJenog . proracuna koristi se metoda visemodalnog proracuna od~va J Zb razmalrane obrk 'b " . .. . . roJ efekttvmh modalmh masa za I e VI racIJa, treba IZIlosltl .naJmanje 90 % k . .' . time da su uzeti u obzir svi oblici vibracija s d kf . 0 u upn~ mase konstrukclJ e, s 5 % ukupne mase. Kod rostorno e I~I1lm .m?dalmm masa ma veCim od mjerodavni smjer. p g modela gornJl uVJett provjeravaju se za sva ki Ako se gore navedeno ne moze zadovoljiti, najmanji broj oblika vibraci' a k razmatra u prostornome proracunu , mora z.a dovo I'" J' ,koii se JltI:

k ~ 3.[,;

promatranom smjeru, ukupna tdina zgrade proracunana prema (4.54).

-w

(4. 30)

(4.3] )

gdje je: -k broj promatranih oblika vibracija broj katova nad tlom, , -n period vibracija k-tog oblika vibracija.

~fe~::i~:o~i~~n: ~:~~

horizontalna sila koja djeluje na i-tom katu, ukupna poprecna sila, pomaci masa m j, m j u osnovnome obliku vibracija,

izraZena kao:

;k, ~~at~:gr~a. sv~~stv~nom bk

,

oJa

obliku k, odredena je tako da JeluJe u pravcu potresnog djelovanja,

tdine masa mi, mj .

(4.32)

Kada se osnovni oblik vibracija prikazuje pomocu horizontalnih pomaka koji se lincarno povecavaju po visini, sto vrijedi uz pretpostavku krutih stropova, horizontalne sile su dane izrazom:

Pri primjeni prostornog modela, slucajni torzi 'ski .' iz statickog proracuna,Ja ucinaka .koji oko vertlkalne OSI za svaki kat i.

proi~laze

.

..

. .

sa~~~~~1 s~~~ut~e ~?~~Itl kao ovoJI1l ca

(4.29)

rZIJs

mome nata

M li

(4.3 3) gdjeje:

pn cemu su Zj i Zj vIsma masa m i te melj a.

I11 j

iznad razme potresnog djelovanja odnosno

- Mli

torzijski mo me nt kata i oko njegove vertikalne osi,

371

370

_..

Ako su za takvc e lemente mjerod avne i horizontalne ko mpone ntc, odabire se mjerodavna od sljcdeCih kom binacija:

slucajna e ks centricnost katne mase i za svc mje rodav ne smjerove

eli - Fi

=

±0,05 L j , . ' . horizontalna sila koja djduj c na katu I za svc I11Jerodavne smlerove.

( 4.38) ( 4.39)

O dzivi konstrukcije u dva oblika vibracija i i j l110gu se smatrati ne ovisnim a ako njihovi pcriodi zadovolj avaju uvjc t T j

::;

0,9 T i•

(4.40)

Kada sc svi mjerodavni odzivi mogu smatrati rncdusobno ncovisnim , uzima se da je gdj e su EEd,

najvcca vrij ednost unutarnjih sil a jednaka:

,EEdy ,EEdz

unutar nje sile od potresnog djelova nj a u smjeru osi x, j', z.

( 4.34)

gdj c je EEi vrijednost unutarnjih sila u obliku vibracij a i.

4.12.5

Opce nito se uzima da hori zo ntalne kompo nente potresnog dj e lovanja .d jeluju istodobno . Odziv gradevine za svaku pojedinu h?rizontalnu. ko~po~e ntu lZfacuna se gornjim pravilom kombinacije mod alnih ?dzlva. Kombl.n aclj3 tlh hon~onta,ll1lh komponenti uzima se kao drugi konJ en zbroj3 kvadr ata odZlva za svaku honzo ntalnu

Proracunski model mosta tr eba biti takav da primjereno prikaze r aspodj clu krutosti i mase, tako da se svi znacajniji oblici de formiranja i ine rcijalnih sila ispravno UZl11U u obzir pri analizi potresnih utj ecaja.

kom po nentu: ( 4.35 )

(4,36)

pri cemu su E

EdX

(4.37)

iE

Edy

Z a proracun se koriste visel110dalna spektralna analiza (metoda proracunskog spektra odziva), pojednostav nj e na spektralna analiza (metod a osnovno g oblika vibracij a) i neke druge ( analiza spektralne snage i analiza vremenskog odziva- time history).

Dinamicki proracull po Iinearnoj teoriji (Metoda proracunskog spektra odziva)

Moguce je i koristenj e nepovoljnije od sljcdeCih kombinacija:

O,3 E Edx "+" EEdy

Potresno djelovanje na mostove vezano uz metode proracuna

unutarnje silc od p otresnog dj elovanja u smj eru osix i osiy.

Ova metoda obuhvaca e kstreme dinal11ickih odgovora svih vaznijih ohlika vibrira nja, uz primje nu pror acunskog spektra, Ukupni odgovor se dobiva statistickom mctodol11 kombin acijc m a ksimalnih d oprinosa vibriranja. S\"<: obi ike vibracija , koji znacajno doprinose ukupnom odzivu konstrukcije, valja uze ti u obzir. Zbroj efc ktivnih modalnih masa, za r azma tranc oblikc vibracija. treha iznositi najma nje 90 % ukupne mase konstrukcije.

Vertikalna ko mpone nta potresnog dj e lovanja uzima se u obzir u slj ede Ci m slucajevim a: za hori zo ntalne iii priblizno hori zontalne konstrukcijske e le mente raspona 20 iii vise matara, za horizontalne iii priblizno horizontalne konzoln e clemente , za horizontalne iii priblizno horizontalne prcdnapete e\emcnte, za grede koje nose stupove. U cinci vertikalne kompo ne ntc trcbaju se uzeti u obzir samo za pr~matra ne .e le me nte i njim a izravno pridru ze ne Id ajn c clement e. i podko.nstrukclju . proraCl~n o ~ . n~ poj edinim dij elovim a modela gradevine u kOJI su uklJu cel1l prom atral1I cil;mcnl1, a

Efe ktivna modalna masa mk> koja odgovara svojstw nom obliku k , odredena je ta ko da !e p.osmicna sila u bazi F bk za to n k, koja djeluj e u pravcu potre snog dj e lovanja, Izrazena kao: Fbk

= Sd(Tk )lII k g ·

(4.4 1)

Maksim alna vrijednost ucinka po tresa (re zna sil a, pOl11a k) dobiva se, s velikom vjerojatnoscu, po izr azu :

(4.42) gdje je E Ei ucinak i-tog odziva.

uze ta je u obzir i krutost susjednih ele me nata.

372

373

~tupovi podupiru slobodno oslonjene nosaee i ne oceku' " Izmedu stupova, a djelotvorna masa svako st ' ~u se vece tnterakcije konstrukcije koju taj stup nosi, g upa manJ3 Je od 1/5 mase dijela

Vjerojatni maksimalni uCinak potresnog djelovanja, zbog istodobne pojave potresne aktivnosti uzduz osi x, y, Z, moze se odrediti uporabom neovisnih maksimalnih uCinaka potresnog djelovanja EEx' EEy i EEz prema izrazu: , (4.43)

S dovoljnom tocnoscu moze se rabiti za potresno dj elovanje najopasnija od sljedeCih kombinacija:

(4.44 )

k ' , , To uvijck vrijedi u uzduznom smJ'eru kad pn'bl"IZl10 ravmh ' mosto rasponskom konstrukcijom, va s ontmUiranom

( 4.45)

U popree~~m s~jeru moze se rasponsku konstrukciju smatrati krutom " LIB 0,4 lit ako Je zadovoljen uvjet Mid < 0 2 dJe " ' " a k o .Ie konstrukcije, B sirina M maksimal'na ra -I'k' - " gk Je L ukupna dulJlna koJnicke , " 2 I a poma a I d sred " k • smJeru SVlh vrhova stupova pod po precmm ., " •• , 'I' '.' selzmlckim dnJI Ipoma' u poprecnolll optcrecenjem, Je ovanJem 1 I sltcmm

( 4.46)

gdje su

EEdX , EEdy ,EEdz

Model krute :asponske konstrukcije primjenjuje se kada 'e ' , " . ' ' J ' pod dJelovanJem 'selzmlcklh Slla, deformlranje rasponske konstrukc'J'leu h onzontalnom smJer odnosu na pomake stupova pri vrhu, u zanemanvo malo u

~

proracunske unutarnje sile od potresnog djelovanja u smjeru

OSIX,y, z,

Seizmickom djelovanju istovrijedna horizontalna staticka sl'la F o d re d' , uJe se Izrazom:

F =M ,Sd(T)

( 4.47)

Metoda osnovnog oblika vibracija lstovrijedne staticke seizmicke sile dobivaju se iz reduciranih inercijalnih sila koje odgovaraju osnovnome periodu osciliranja u promatranom smjeru, koristeCi proraeunski spektar odgovora, Metoda takoder ukljueuje pojednostavnjenja vezano uz

gdje je:

-M

oblik prvog moda i procjenu osnovnoga perioda,

ukupna djelotvorna masa sustava tj , polovice stupova ' ,masa gornJeg ustroja i gornje ::~~aata racunskog spektra odziva koja odgovara periodu vibriranja

Ovisno 0 posebnim karakteristikama mosta, primjenjuju se tri proracunska model a

T=2n.,JM I K,

konstru kcije: krutost sustava jednaka sumi krutosti seizmicki otpornih stupova,

kruta rasponska konstrukcija, fleksibilna rasponska konstrukcija, model pojedinaenih stupova,

U popre~,nom smjeru horizontalnu silu F valja ras odi'elitl' proporcionalno raspodjeli efektivnih p J uzduz kolnieke provodl se proporcionalno njihovim krutostima, masa, Raspodjela na stupove

konstr~kclJe

Ovi modeli koriste se kada se dinamicko ponasanje konstrukcije moze dovoljno toeno aproksimirati model om s jednim stupnjem slobode, a to vrijedi u sljedeCim slucajevima: u uzduznom smjeru priblizno ravnog, kontinuiranog mosta kada se seizmieke sile prihvacaju stupovima kojih je ukupna djelotvorna masa manja od liS mase gornjeg ustroja; u popreenom smjeru priblizno ravnog, kontinuiranog mosta kada je sustav priblizno simetrican prema centru masa kolnicke konstrukcije, odnosno kad teoretski ekscentricitet eo izmedu centra krutosti donjeg ustroja i centra masa gornjeg ustroja ne prelazi 5 % duljine konstrukcije;

Model fleksibilne rasponske konstrukci 'e nm en ' zadovoljen, Osnovni period ako ne~la Pt • J" JUJe se, kad a uVJet Mid. ~ 0,2 nije smjeru koji se promatra od;editi R J ' hocmJe mogucnostl proracuna, moze se u , , ayelg ovom metodom kOJa " .. ]edmm stupnjem slobode: pnmJenJuJe sustav s

(4.48)

375 374

masa koncentrirana u i-tom cvoru, pomak u promatranom smjeru kada je sustav optereeen silama fi =m i.g koje djeluju u svim Cvorovima u isto m smjeru.

- J1l i

- di

UCi nke potresnoga djclovanj a va Ija odrediti za dje lovanje horizontalnih sil a Fi u svim cvorovima. Sil a u i-tom cvoru je: F

,

~.

=

1' 2

S J (T ) d . I/l

g

,

,

( 4.49)

.

4.13

PRORACUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA I MJERODAVNE KOMBINACIJE

Pror acunske vrijednosti djdovanj a dobivaju sc vrijednosti parcij alnim koeficij entima sigurn osti Ji"

mnoze njc m

reprezen ta tivnih

Parcijalnim koe fi cijc ntima uzim a se u obzir: moguen os t nepovoljnih odstu panja dje lovanja ,

T orzijskc uCi n ke u poprecnom smjeru treba odrediti kad se primje njuje kr~ti iii tleksbilni model konstrukcij e, bez obzira na omj er LIB, uporabom momenta torzlJe:

moguenost netocnog modeli ranja dj clovanj a, ncpouzdanost pri odrediva nju ucinaka dje lovanja.

( 4.50) teoretski ekscentricite t izmedu ce ntra krutosti masa,

- Co

= O,03L

- C,

- Cd =

sredista

slucajni ekscentricite t,

O,OSJl + Co I Co L

Ovi koeficije nti di o su globa lnog koefi cijenta sigurn osli koji je nu zan pri p ro jckt ira nju konstrukcij a. VeliCi na ovih koeficijena ta ovisi 0 to me koje se gra nicno sta nj e ' promat~ a I 0 vrstl dJ elovanJ a. Kombinacije dj elovanja za grani cna stanja nosivosti prikazana su u tablici 3.4 u sklopu III. P?glavlp Suvrel1leni prisllIp prora clI/JII k onslrukcija, i to za razliCite proracunske sltuacIJe, stalne, p rolazne , izva nredn e i seizmicke.

apro ksimacija dinamickog ucinka, hori zontalna staticka sila.

-F

Moment to rzije valja rasporediti na potpore uporabom modela krut e rasponske

Za stalne iii prolazne proracunske situacije do pusta se i koristenje sljedeCih izraza ali " , u kombinaciji :

konstrukcije.

I

Sd= Sd[I G'G.j .Gl )

Modcl pojedillacllih stupova pnmJenJuJ e se kad nem a veee interakcij e susjednih stupova. T ada se ucinci potresnoga djelovanj a na i-ti stup mogu aproksimirati onima pod djclova njem istovrijedn e staticke sil e:

(4.51)

- Mi

djelotvorna masa koju nosi jedan stup,

"j

- T = 271 rM! K I

I

+" YQ ''1f O,IQU''+',' I(YQ i>l

· '1f~.i ·Q, ,)'.,··' ,,o· p" Jl ·

~ kj ' h.j · GkJjn YQIQk/+"~(YQ.i ·'I'O.,Ql ; )' ';' ''i' P ' p., ] .

(4.53)

Gornj.i iz raz daje vrijednost u kombinaciji promje nlji\'oga pn::vlad ava jueeg dj elovanj a, a d? n.11 IZraz um anjuj e parcij alni koeficijent sigurn osti za stalno dj elovanjc faktorom E, kOJI se kreee o d 0,85 do 1,0. . .

osnovni period vibriranja jednog stupa. I

Prikazano poje dnostavnjenje moze se ko ristiti kao prva apro ksimacija u pre liminarnoj analizi kada je zadovoljen uvjet za odnos peri o da susjednih stupova: 0,95 < T/T; +I ::; 1,05.

( 4.52)

U pro tivno m sc mora provcsti redistribucij a djelotvornih masa koja o dgovara pojcdinom stupu.

376

Sd = Sd[

J

Ako neki od gornjih i zr~za daje nepovoljniju vrijcdnost, koristi sc umjesto izraza danog u p'rvo m re du tabhce 3.4 u sklopu III. pogla\'lj a 5111'relll eni pristup p roracllllll kOllslrukclja .

Ko mbinacije dje lovanja (kara kteristicna, cesta i nazO\istalna) za grani cna sta nja uporabljivosti, da ne su u tab lici 3.5 III. poglavlja S!I1 '/'(:lIl ell i p rislllp proracllI;/1 kOllslmkClja .

377

Kada kombinacija opterecenja ukljucuje vise od jcdnoga promjenljivog dje10vanja (npr. uporabno opterecenje i vjetar), parcijalni koeficijcnti sigurnosti vezani uz komponente promjenljivog djclovanja mijenjaju se i svako promjcnljivo djelovanjc,

za zgrade prepo ",' u hrvatskoJ. norm I' p 'k Koefieijenti kombinaeije .. 3 8 . . rueem . tab \ICI • III. poglavlJa Suvremeni pristup proracunu ' k ollStrukClja. .. . n azam su u

osim onog prevladavajuceg, mnozi sc sa koeficijentom kombinacije 1If· Ako nije jasno koje promjenljivo djelovanje ima najveci uc.inak, sve kombinaeije trebaju biti uzete u obzir. Vrijednost koefieijenta kombinaeije ovisi 0 prilikama, vrsti

~areijalni ~oe~ieijenti sigurnosti u europskoj normi EN 1990 dani ., , . T' . su u vise tabiIea, a Jednostavnl pnkaz dan je u tabliei 458 P '. normu. . . a Je uoe Jlva promJena u odnosu na hrvatsku

opterecenja, i koristenju zgrade iii opcenito konstrukeije.

4.13.1

Kombinacije djelovanja za zgrade

Tablica .4.58 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata slgurnostl za zgrade prema EN 1990

Pareijalni koefieijcnti sigurnosti u hrvatskim normama dani su u tablici 4.57 za tri slucaja.

Vrsta djelovanja Slui'aj granicnog

Slucaj A, koji predstavlja gubitak staticke ravnotde koristi se na pnmJer, kada se uzima u obzir ukupna stabilnost. Slucaj B odnosi se na gubitak nosivosti konstrukeije iii konstrukeijskih elemenata i najcesce se upotrebljava. Slucaj C vezan je uz gubitak

nepovoljno (sup)

nosivosti tla. A

Vrsta djelovanja Slucaj granicnog

Djelovanje

stanja nosivosti

B

C

Gubitak staticke ravnoteze

Gubitak nosivosti konstrukcije ukijucujuci temeije, piiote, temeijne zidove

Gubitak nosivosti tia

A+8

stalno

promjenljivo

YG

YQ 1,50

nepovoijno (sup)

1,10

povoijno (inf)

0,90

0

nepovoijno (sup)

1,35

1,50

povoijno (inf)

1,00

0

nepovoijno (sup)

1,00

1,30

povoijno (inf)

1,00

0

Za granicno stanje uporabljivosti pareijalni koefieijenti sigurnosti su 1,0 osim kad je

stalno

p"ornjenijivo

YG

YQ

1,10

1,50

-~

8

C

-

..

Gubitak staticke ravnoteZc

Tablica 4.57 Okvirne vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti za zgrade prema HRN ENV 1991·1

A

Djelovanje

stanja nosivosti

Staticka ravnoteZa ukljucuje i nOSlvost elementa

Gubitak nosivosti konstrukcije

povoljno (int)

0,90

0

nepovoljno (sup)

1,35

1,50

povoljno (int)

1,15

0

;-rG.,"p=

1,50

nepovoljno (sup)

-.-

0,85·1,35 :-:1,15

povoljno (int)

1,00

0

nepovoljno (sup)

1.00

1,30

povoljno (int)

1,00

0

Gubitak nosivosti tla

Seizmicka kombinaeija djelovanja'k . . poglavlja Suvremeni pristup pror~cu~:1 k;~;~~l;ij~zadnJem redu tab lice 3.4 u sklopu III. Ucinei djelovanja izracunavaju se tako da se U 0 b zlr . uzmu sva stalna promje potresnog I" / . . n Jlva optereeenJa koja su dana sljedecom kombinacijom djelovanja:'

propisano drukcije. 379

378

Tablica 4.60 Razvrslavanjc zgrada u razred e i odgova rajuCi faklori vainosli

(4.54)

Koeficijenti kombinacij e IjIEi za promje nljivo dj e lovanj e uzimaj u u obzir vjerojatnost da p romje nljiva opterece nj a 1j12iQ k i nisu prisutna na cij eloj gradevini u trenutku pojave potresa. Tim se ko eficij e ntima takod cr moze uzeti u obzir smanjeno sudjclovanje mas a pri giba nju gradevine zbog popustljivih veza medu n,ll111a. Vrijednosti

Razred vaznosli zgrade

Opis i namj ena zgrade

I.

Z~ rade c ij a je cje loviiosl nepos redno nako n po lresa i ivo tno vai na za zast ltu IJudl: zgraue drzavn ih tijela ra7.i ne ministarslaV3 , \'lade i sabora zupa nijske i kliniCke holn ice zgrade s kapitalnom o premom za tclck1lnlUn ikacijc, radio i te lcviziju -, zgrade s k~pI.talnJnl JOstalaclpma za opskrbu plinom, toplin om i vodom zgrade zracmh luka zgrade sa skupocjenom opremom iii sad rzajem od drZavne vaznosti zgrade profcsion aln ih vatrogasnih jedimca zgrade policijski h postaja zupanijske razi nc zgrade eJe ktrana i cncrga na snage vcCe od 100 MW spre mnici ~pasnih tvari t ije izlijevanje moze iZJzvati onetiscenje okoli sa opasno za Zlvot

koeficijenla kombinacije odrcduju se prema: ( 4. 55 ) a ok."Virne vrijednosti kocfieijenata

-

Vrsta promjenljivoga djclovallja

Zauzetost katova

Opis katova

tp

Za o plerecene povrsine A, B, C

ka tovi zauzeli neovi s no

najvi si kal o slali kalov i

1,0 0,5

Za op le recene povrs ine A, B , C

neki kalovi imaju poveza nu zau ze losl

najvisi kal kalovi s poveza nom zauze tosc u d rugi kat ovi

1,0 0,8 0,5

Za o plerceenc povrsinc D , E, F

1,4

Z~rad e cij a jc polresna o lpornos l vaina zbog poslj cdica vczan ih uz

ru se nJ c : osnovne i srednje skole zgrade s kinodvoranama zgrade s dvoranama za skupove I'ete oJ JOO osoba mjesn e bolnice da cki i s tude ntski domovi, domO\'i ZJ djecu s teskocama u razvoju domovl umlrovljcnika djecji vrtiei silosi, sprcmnici i dimnj aci visi od 30,0 m

Tablica 4.59 VrijCdllOSti koeflcijenta tp za proracun koeflcijenata kombinacije '!lEi

Faklor va i nosli zgrade Yo

Ill.

I,D

Arhivi

IV.

1,2

O bicn c zgrad e koj e nc pripadaj u dru gim raz re dima: - stambene zgrade poslovne zgrade proizvodne zgrade trgovacke zgrade, robne kuee hoteli i d ruge zgrade namijenjene turizmu zgrade sveucilista, veleuCilista, fakulteta i I'isokih skola -- zgrade istrazivacki h instituta hale, skladista, izlozbe ni paviljoni, silosi. spremnici zgrade zdravstva. zupanijske i opcinske razine (osim bolnica) stad lonl , J3vne I skolske sportske dl'orane zgrade zupanijske i opeinske uprave jayne garaze

1,0

Zgrade ma nj e vainosli za j avnu sigurnosl: - sklad ista poljoprivrednih proizl'oda staje i pe radarnici skloni sta

0,8

38 1

380

4.13.2

Pojednostavnjena provjera konstrukcija zgrada

Pojednostavnjeni pristup je moguc za uvjete koji su iz prethodnog iskustva poznati kao kriticni, i ovakav pristup trebao bi biti zadovoljavajuc pri projektiranju veCine zgrada. Hrvatska norma HRN ENV 1991-1 ukljucuje i pojednostavnjenja za konstrukcije zgrada u obicnim uvjetima. Pri tome se ukidaju koeficijenti kombinaeije If' i koriste modificirani pareijalni koefieijenti sigurnosti za djelovanja. Ovi izrazi ukljucuju jedno stalno djelovanje, koje opcenito podrazumijeva vlastitu tdinu. Stalno 'djelovanje kombinira se s odgovarajuCim promjenljivim opterecenjem, uporabnim, snijegom i vjetrom. Za jednostavne stropne i krovne konstrukcije prevladavajuce djelovanje je gravitacijsko (vlastita tdina i uporabno opterecenje za stropove, vlastita tdina i snijeg za krovove), ali za okvirne konstrukcije mora se obvezno uzeti u obzir i opterecenje vjetrom. Tako su tipicne kombinacije opterecenja, za slucajeve gdje su sva djelovanja nepovoljna, dane za: - granicno stanje uporabljivosti: stalno + uporabno (iii snijeg): stalno + uporabno (iii snijeg) + vjetar:

G k "+" Qk G k "+ " 0,9 L Qk

4.13.3

Kombinacije djeJovanja za mostove

Kod mostova se koriste iste kombinacije djelovanja prikazane Ll tablici 3.4 III. poglavlja za granicna stanja nosivosti te kombinacije djelovanja prikazane Ll tablici 3.5 istog poglavlja za granicna stanja uporabljivosti.

ProracLlnske vrijednosti djelovanja dobivaju se mnozenjem karakteristicnih vrijednosti s parcijalnim koeficijentima sigurnosti koji su dani u tablici 4.61 pri cem~l se jot; dodatno mnoze koeficijentima kombinacije: . tablica 4.62:

cestovni mostovi,

tablica 4.65:

pjdacki mostovi,

tablica 4.66:

zeljeznicki mostovi,

Cime se uzima u obzir smanjena vjerojatnost istodobnog djelovanja vise promjenljivih optereccnja te vremensko trajanje i ucestalost. Kako u vrijeme pisanja ovog prirucnika nije bio dostupan dodatak A.2 europske norme EN 1990 koji bi trebao obradivati kombinaeije djelovanja za mostove, koeficijenti kombinacije za zeljeznicke mostove prikazuju se u skladu s njemackim strucnim izvjestajem DIN r;achbericht 101 u tablici 4.68.

- granicno stanje nosivosti: stalno + uporabno (iii snijeg): stalno + uporabno (iii snijeg) + vjetar:

1,35 G k "+" 1,5 Qk 1,35 G k "+" 1,35 L Qk

napomena: vrijednosti navedenih parcijalnih koeficijenata sigurnosti su tzv. "okvirne

Skupine prometnog opterecenja cestovnih mostova za karakteristicne vrijednosti visekomponentnog djelovanja dane su u tablici 4.63. IDopune i neke izmjene u europskoj normi EN 1991-2 vidljive su u tablici 4.64.

vrijednosti". U nekim slucajevima odredena opterecenja mogu imati povoljno djelovanje. Na primjer, stalno optereeenje moze pomagati u otpornosti na prevrtanje iii vjetar, a uporabno opterecenje u srednjem rasponu kontinuirane grede moze ublaziti savijanje u susjednim rasponima. U ovim slucajevima niza vrijednost (inferiorna - inf) parcijalnog koeficijenta sigurnosti treba se koristiti uz povoljno djelovanje. U praksi, za uvjete koji odgovaraju slucaju B (tablica 4.54), uporabna opterecenja koja su povoljna jednostavno se zanemaruju (linf = 0), dok se za stalna djelovanja otporna na uCinke vjetra koristi parcijalni koeficijent 1,0.

Skupine prometnog optcrccenja zeljeznickih mostova za karakteristicne vrijednosti visekomponentnog djelovanja dane su u tablici 4.67.

~une i neke izmjene u europskoj normi EN 1991-2 vidljive su u tablici 4.69.

Europska norma EN 1990 ukida pojednostavnjenu provjeru zgrada.

383

382

Tablica 4.61 Okvirne vrijedllosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti za djelovanja i granicna stanja nosivosti

Djclovanjc Stalna optereccnja (vlastita tdina nosivih i nenosivih elemenata konstrukcije, stalna optcrece nja od tla, vode utIli, slobodne vode)

Nepovoljna

Povoljna

Slijeganje

Druga promjenljiva djelovanja

(**)

1,35

1,00

Nepovoljna

Yc·i iu f

1,00

1,00

Yr

1,00

YGset

1,00 1,35(*) (**)

zeljeznicki mostovi

Yo

1,45(*)

1,00

model SW/2

Yo

1,2(* )

1,00

\1'0

\1'1

\1'1

\l'z

0,75

0,8

0,75

°(0,2)

0,4

0,8

0,4

o (0,2)

° °

0,8

0,75

°

gr3 (Pjesaci)

°

0,8

gr4 (Model 4)

°

0,8

gr5 (Model 3)

°

1,0

grl (Osovinsko optereeenje) Modell (Kontinuirano opt.) Model 2 Prometno djelovanje

°

°

° ° ° ° °

FWk iii Fwn

0,3

0,6

0,5

Fw

1,0

Tk

°

0,8

0,6

gr2 (Horizontalne sile)

1,00

Povoljna

Yo

°

°

Nepovoljna

Yo

1,5

1,00

Povoljna

YQ

°

Horizontalne sile Vjetar

Temperatura

YA

Oznaka

1,00

Yo

°

Ijfo-

1,00

\1'1 \1') ' \1'2 -

Komponcille promeillih djelovanja uvode se Il kombillacije kao jedllo djelovanje, preko odgovarajllce skupine opiereeenja, ltZ zanemarivanje povoljnih komponenli ovih skupina. Prema njemackom slrucnom izvjcSlaju DIN Fachberichl 101ltz kori.flenje korekcijskogfaklora 0,8 za koncenlriralla opiereeenja vozita, parcijalni koeficijelll sigumosli iznosi 1,5.

Na polllena: P - stalna proracu nska situacija T - prolazna proracunska situacija A - izvanrcdna proracul1ska sit ua cija

384

YG Sll p

cestovni i pjesacki mostovi

Izvanredna djelovanja (*)

Djelovanje

Proracunska situaci'a A PIT

-

Prednapinjanje

Prometna djelovanja

Oznaka

Tablica 4.62 Okvirne vrijednosti koeficijenata kombinacije \l'za cestovne mostove

° ° ° ° ° ° ° 0,5

koeficijenl kombinacije koeficijenl cesle vrijednosli koeficijent za rijelka opiereeellja koeficijenl nazovislalne vrijednosli

Kad se opiereeenje vj~lrom promalra kao prevladamjllce djelovanje, \1'0 za skllpinu 1 uzima se 0. Kada se prometno optereeenje ltzima kao predadavajltce, djelovanje vjetra \l'OFWk iIi \l'nFwn se uzima najveee, jednako Fw ·. Koeficijenti \1'2 dopisani II zagradama korisle se IIlljemaCkom DIN Fachberichl 101.

;,:

..

,~

385

Tablica 4.63 Odredivanje skupina prometnog optereeenja cestovnih mosto\'a u skladu s HRN ENV 1991·3 Pjesacki i biciklistiCki

Kolnik Vrsta opterecenja

Vertikalna opterecenja

Horizontalna optereccnja

mostovi Samo vertikalna opterccenja

Tablica 4.64 Odredivanje skupina prometnog opterecenja cestovnih mostova u skladu s EN 1991·2 Kolnik

Sa mo

Tip optcrecenja

(a)

gr2

KV

c· ...

tv

UV (b)

KV

Vertikalna opterecenja

KV

KV (b)

(a)

(a)

KV

KV

UV (b)

gr2

"

XV

tv (b)

gr3(d)

KV (e)

gr4

KV

grS grS

Svaku od ovih skupina opterecenja, koje jedna drugu medusobno iskljucuju, treba razmatrati tako da ona definira karakteristicno djelovanje za kombinaciju s optereeenjima koja nisu od prometa. f;l! - karakteristicna vrijednost kao prevladavajuce komponentno djelovanje CV cesta vrijednost UV umanjena vrijednost (a) osim ako nije drukCije specifieirano u normama za projektiranje (b) Za pjeSacke i bieiklisticke staze na eestovnim mostovima uzima se kontinuirano opterecenje u iznosll 5 kN/m2. Umanjena vrijednost iznosi 2,5 kN/m 2. (e) Ova skupina nije od znacaja ako se koristi gr4.

\'crti~

kaln3 optere-

..

grlb

. .. Kv KV(b) .

gr3(e) gr4

(a)

Horizontalna optereccnja

I -_ _ __ _ -I-_ _ _~-·_-l-----r---+----,----+-~ {e'!i~..

grla grla

Staze

komb.

1i3

KV (b)

xv

Svakll od ovih skllpina optereeenja, koje jedna drugl./ medusobno iskljllCUjll, treba razmat~·atl. tako . da ona definira karakleristicno djelovanje za kombinacijll s optereeenjlma kOJa IllSU od prometa. ~karakleristicna vrijednost kao prevladavajuce komponentno djelovanje cesta vrijednost CV UV - wnanjena vrijednost (a) osim ako mje dmkCije specifieirano 1./ nO/mama za projektiranje (naeionalni dodatak) (b) Moze se definirati naeionalnim dodatkom. Preporucena vrijednost je 3,0 kN/m 2. (e) Za pjeSacke i bieiklisticke staze na eeslovllim l11oslo\"ima llzimi/ Sf! kOlllillllirallo optereeenje II iZIlOSIl 5 kN/m2. (d) Ova skllpina nije od zllacaja ako se koristi gr4.

387 386

Tablica 4.66 Okvirne vrijednosti koeficijenala kombinacije If! za zeljeznicke moslove u skladu s HRN ENV 1991-3

Tablica 4.65 Okvirne vrijednosli koeficijenala kombinacije za pjdacke lIloslove

Djelovanje

Prometno djeIovanje

Oznaka

1f/2

0

0,4

0,8

Qfwk

0

0

0

gr2

0

I,D

0 1) 02)

Tempera tura

Tk

2)

If/I

grl

FWk iii Fw

iJ

If/I

0,4

Vjctar

grlgr2-

If/o

Djclovanjc

If/o

If/I

If/I

1f/2

0

Model?1

0,8

I,D

I)

0

SW/O

0,8

I ,D

0,8

0

0

0

SW/2

0

1,0

0,8

0

0,6

0,5

0

Neoptereceni vlak

I,D

-

-

-

0,8

0,6

0,5

kontinuirano prametno optcreeenje i pripadna horizontalna silu izvanredno vozilo i pripadna horizontalna sUa . Ako treba uzeti u obzir prevladavajuce djelovanje koje nije Ili od prometa m od temperature, ova se vrijednost zamjenjuje s 0,3. .. ' . . Osim ako nije drukcije odredeno, npr. u slucaju krhkih materljala pI'! /UskUll

Pokretanje i kocenje Pojedinacna prometna dje lovanja

Centrifugalne sile

isle vrijednosti kao za odgovarajuca vertikalna opterece nj a

Sile inte rakeije uslijed progibanja

temperaturama.

Skupine opterecenja

Vjetar

2)

Temperatura J)

2)

3)

388

Simbol

Sile bocnih udara

I,D

I,D

0,8

0

Opterecenja sluzbenih staza

0,8

0,8

0,5

0 0

Opterecenje iza upornjaka

0,8

I,D

I)

Aerodinamicko djelovanje

0, 8

I,D

0,8

0

I)

0

grIl

0,8

I ,D

gr12

I,D

-

-

-

0

gr13, gr14, gr15

0,8

I ,D

I)

FWk iliFwn Fw"

0,6

0,6

D,S

0

I,D

-

-

-

Tk

0, 6

0,8

0,6

0,5

3

)

0,8 ako je opterecen jedan kolosijek, 0,6 ako Sl! oplerecena dva i 0,4 ako Sl! opterecena tri iii vise. Kada se prametno opterecenje kombinira s Ijetralll, dje/ovanje vjetra WoFwk iii If/oFwn se Ilzima najvise jednako Fw". Vidi HRN ENV 1991-2-5

389

Tablica 4.68 Koeficijenti kombinacije za ieljeznicke mostove u skIadn s DIN Fachbericht 101

Tablica 4.67 Okvirne vrijednosti za odredivanje sknpina prometnih opterecenja ieljeznickih mostova u skIadu s HRN ENV 1991·3 Vrsta opterecenja

Vertikalna opterecenja

Djelovanje

Horizontalna opterecenja

Napomene

Simbol

\ifo

\ifl

\lit

\if! 0

Model 71

0,8

1,0

I)

SW/O

0,8

1,0

0,8

0

SW/2

0

1,0

0,8

0

1,0

-

-

-

Neoptereceni vlak

----

Pokretanje i koeenje

grll

1,0

1,0

g15

0,5 (0)

1,0 (0)

1,0 (0)

Maksimalno vertikalno i boeno

o

1,0 (0)

0,5 (0)

Boena stabilnost

0,5 (0)

0,5 (0)

Maksimalno uzduzno

1,0 (0,7)

1,0

1,0

0,5 (0)

1,0

0,5 (0)

Maksimalno boeno

0,5

0,5 (0)

0,5 (0)

1,0

Lokalno boeno dielovanje

Zasjenjene vrijednosti predstavljaju pre~lad~vajuc:komponen~no djelovanje. Vrijednosti u zagradama koriste se kad Je njlhov ucmak povoljan: .,. Prevladavajuca vrijednost centrifugalne sile uzima se sa 0,8 ako Je In lit VIse kolosljeka 'V

istodobno optereeeno.

Pojedinaena prometna djelovanja

iste vrijednosti kao za odgovarajuca vertikalna opterecenja

Centrifugalne sile Sile interakcije uslijed progibanja

Skupine opterecenja

Vjetar 2) Temperatura 3)

..

I)

2)

3)

Sile boenih udara

1,0

1,0

0,8

0

Opterecenja sluzbenih staza

0,8

0,8

0,5

0 0

Opterecenje iza upornjaka

0,8

1,0

I)

Aerodinamieko djelovanje

1,0

1,0

0,8

0

grll - gr17

0,8

1,0

0,8

0

gr21-gr27

0,8

1,0

0,7

0

gr31

0,8

1,0

0,6

0

FWk iliFwn

0,6

0,6

0,5

0

Fw"

1,0

-

-

-

0,8

0,6

0,5

Tk

0

(0,8)

0,8 ako je optereeell jedall kolosijek, 0,6 ako su optereeena dva i 0,4 ako su optereeella tri iii viSe. Kada se prometllo optereeellje kombillira s vjetrom, djelovallje vjetra \ifoFrn iii lfIoFwn se uzima najvise jedllako Fw n. Vrijednost za \ifo u zagradama trebalo bi llzeti s 0,8 ako je vaino pri dimenziolliranju.

391 390

Tablica 4.69 Odredivanje skupina prometnog opterecenja zeljeznickih mostova u skladu s EN 1991-2 i DIN Fachbericht 101

Broj kolosijeka

"

'v "I

~

(/)

~ ~-"

<>

C;

~

'" '2"

'-

...

0::

;:

" 2> -">0 0 0 (1.",

Z '"

Napomena

Ol)

OJ

'5

Za seizmicku kombinaciju djelovanja europska norm a ENV 1998-2 d aje obirne vrijednosti koeficijenata komb inacije za promjenljivo djelovanje:

~

Vl

co

eco

0-.-"

d '"0::

:-:::: "0 (/) OJ

I'

D,S'

D,S'

Najvete vcrtikalno I 5 najveCim

1f121=

0,2

- cestovni mostovi s intenzivnim pro mctom,

1f12 1=

0,0

- mostovi s uobi cajenim prome tnm iIi pjesacki mostovi,

1f121=

0,3

- zeljeznicki mostovi s intenz ivn im prometol1l .

uzduzllim

D,S'

2

I'

16

TI

1

I'

0,5'

17

TI

I ."

0,5'

I'

]*

0,5' 0,5'

21

I'

I'

Najvete vertikalno 2 s najveCim

22

Nacionalnim dokumentom za primjenu hrvatske normc HRN ENV 1998-2 vrijcd nos ti svih koefi cijenata kombinacije, ukljucujuCi i cestovne mostove i zeljeznicke mostove s jakim prom etom, daju se s iznosom 1f121 = 0,0. U nedostatku pouzdane statistickc procjcne sc izmoloskih podat aka moze se razJikovanje u ciljanoj pouzdanosti dobiti mnozcnjem proracunskog potresnog djelovanja faktoro m vaznost i J'j.

Tablica 4.70 Razvrstavanje mostova u razrede i ob.... irne nijednosti [aktora vainosti Razred vaznosti mosta

Opis i namjena Dlosta

Veca od prosjecne

Mostovi najvain iji za ocuva nje prometa, posebno nako n potresa, mostovi Cije bi ru senje vje rojatno uzrokovalo \'elik broj i na va, te veJiki mostovi za koje se zahtijeva Iraja nje duljt od obicnog.

1,3

Prosjecna

Mostovi za uobicajen i promet i uobicajeno !raja nj e.

1,0

Manja od prosjecne

Mostovi koji ni su nuini za promet i za koje nije eko nomski op ravda no usvaj anje sta ndardne vje rojarnos!i premasaj a proracunskog potresa, a ni obicno projektirano traj anje mosta.

0,7

Faktor vainosti mosta y,

povoljllim sillcajevima ove lIepredada vajuce l'Iijedllosli IIzil1lajll se s 0 po volj'lIim sillcajevima O\'e IIpreviada l'ajuce Vlijedllosli lIzimajll se s 0,5 IIz;ma se II obzir santo kod kolllilllliranih gredllih konslntkcija IIzi"", se" obzir .lama aka je predl'idell za taj kolosijek lIa lIledllllarodniJII k olosijecima gdje j e pOlreball d;lIamicki prom clllI, vitli EN 1991-2, loCke 6. 4.4 i 6.4.6. II II

SWiO SWl2

HSLM

392 393

U nastavku se navode jos neke opcenite odredbe normi za kombinacije opterecenja.

Za granicna stanja uporabljivosti parcijalni koeficiJ'enti s'g ". r','ed 0 v, 10k f'" . I urnostl UZlmaJu se v I. n scu , ,a oe ICI.lent! kombinacije odgovaraju onima u tablicama: . ~

Kod svake kombinacije prometnog opterecenja s nekom drugom vrstom opterecenja, ta se skupina optereeenja razmatra kao jed no djelovanje. Kada se razmatraju kombinacije prometnog opterecenja i vjetra, treba uzeti u obzir maksimalnu silu vjetra, koja je kompatibilna s prometnim opterccenjem. Model opterecenja 2 i koncentrirano optcrccenje na pjesackim stazama u pravilu ne treba kombinirati ni s kakvim drugim promjcnljivim opterecenjem.

posebnim vozilima iIi odgovarajucom skupinom opterecenja gr5,

•

opterecenjem Ijudskom navalom iii gr4,

•

silama zaustavljanja i pokretanja iii centrifugalnim silama iIi gr2,

•

opterecenjima na pjesackim iIi hiciklistickim stazama iii gr3,

•

posebnim vozilima iIi modelom SW/2,

•

skupinama opterecenja 13, 14, 15 (u kojima su prevladavajuce horizontalne sile).

pjesacki mostovi,

tablica 4.61:

zeljeznicki mostovi,

cestovni mostovi,

. osim za toplinske uCinke na cestovnim mostovima' . v vk' ' I p.lesac 1m mostovlma kod kojih promct nije zasticen, gdje je \110=0,6.

Snijeg i vjetar ne treba kombinirati sa: •

tablica 4.57: tablica 4.60:

~a gra~icno stanje uporabljivosti dodatno treba ispitati dJelovanJa ako .Ie odredena u pojedinim eurokodovima:

rijetku kombinaciju

(4.56) U pr~ra~unim~ stanja uporabljivosti valja uzeti moguce varijacije sile prednapi' . nJanJa. Gornja I donja karakteristicna vrijednost sile prednapinJ'anJ'a d d . izrazima: 0 re UJU se prema P.:.suP

Iznimka su pokriveni mostovi kod kojih se uzima da opterecenje snijegom i promctno opterecenje djeluju istodobno.

= l~up . Pm.! ,

(4.57) (4.58)

Vjetar i temperaturna djelovanja u pravilu se ne uzimaju istodobno.

Ko~ficijen~i rsup i r inr m~gu. se u~eti s vrijednostima 1,1 i 0,9 pod uvjetom da 'e zbro' g.ubltaka slle prednapmJanja ushjed trenja i vremenskih deformiranj'a < 30 % j v .I sIle prednapinjanja. 0 pocetne

Pojedinacno izvanredno djelovanje ne kombinira se ni s drugim izvanrednim djelovanjem ni s vjetrom ni sa snijegom. Udari uslijed prometa ispod mosta kombiniraju se s cestim prometnim opterecenjem na mostu kao prateCim djelovanjem.

K?d p:ed?otovljenih. k.on~trukcija, kada postoje odgovarajuca statisticki obradena m.lerenJa sIle prednapmJanJa moze se uzeti rsup == r,mf = 1,0.

Kad se uzimaju u obzir udari uslijed prom eta na mostu, sva prateca djelovanja prometnog opterecenja zanemaruju se osim kod zeljeznickih mostova, gdje kombinaciju propisuje investitor. 'I,

Ucinke seizmickog djelovanja ne treba kombinirati s onima od vjetra i prisilnih deformiranja (temperatura, skupljanje, slijeganje leZajeva, zaostalo gibanje tla zbog seizmickog poremecaja).

394 395

4.14 [1 J [2] [3J

[4J

(5]

(6J

[7]

[8]

[9]

[10]

EN 1991-1-2 Actions on stru ctures: A ctio ns on structures exposed to fire ' E uropean Co mmIttee for Standardi za ti on , Bruxelles , Novem ber 2002

LITERATURA HRN E NY 1991-1 E uro kod 1: O s nove proj ektiranj a i djelovanja na konstrukcije - 1. dio: O snove projektiranj a (E NY 1991-1: 1994) HRN E NY 1991-2-1 E urokod 1: O snovc proje ktiranj a i dje lnvanj a na konstrukcij e - 2-1. din : Dj elovanj a na ko nstrukcije - Prostorne teli ne , vlas tite td ine, uporabna o pterecenja (ENY 1991-2-1: 1995) H RN E NY 1991-2-2 EUfOkod 1: O snove proje ktiranj a i dje lovanj a na konstrukcije - 2-2. dio: Djelovanja na ko nstrukcije - Dje lovanj a na konstrukcije izloze ne pozam (ENY 1991-2-2: 1995) H R N E NY 1991-2-3 E urokod 1: O s nove proje ktir a nj a i djclovanja na konstrukcije - 2-3. di o: Djelova nja na ko nstrukcije - Opte rece nje snijego m (ENY 1991-2-3: 1995) l-IRN ENY 1991-2-4 E urokod 1: Osnove proj e ktira nj a i dj e lovanj a na konstrukcije - 2-4. dio: Djelovanja na konstrukcije - Opte reeenje vjetro m (ENY 1991-2-4: 1995) HRN ENY 1991-2-5 E urokod 1: Osnove proj ektiranja i dj elovanj a na konstrukcije - 2-5 . dio: Djelovanja na konstrukcije - Toplinska dje lovanja (ENY 1991-2-5: 1997) HRN ENY 199 1-2-6 Eurokod 1: Osnove projektiranja i dj elovanj a na konstrukcije - 2-6. dio: Djelovanj a na ko nstrukcij e - Dje lovanja tijekom izvedbe (ENY 1991-2-6: 1997) HRN ENY 1991-2-7 Eurokod 1: O snove proje ktir anja i dj elovanja na konstrukcij e - 2-7. dio: Djelovanja na konstrukcije - Izvanredna djelovanj a prouzroce na udarom i eksplozijom (ENY 1991-2-7: 1998)

HRN ENY 1998-1-1 E urokod 8: Proje ktiranje ko nstrukcija otpornih na pot res -1-1. dio : Opca pravil a - Opca pravila za zgrade (ENY 1998-1-1: 1994)

[12]

HRN ENY 1998-1-2 Eurokod 8: Projektiranj e konstrukcija otpornih na po tres - 1-2. dio: Opca pravila - Potresna dj elovanja i opci zahtjevi za

[l 4J (lS]

EN 1991 ~ 1-5 Actions o n structures: Term al acti o ns, E uropea n Committee fo r StandardI zatIon, Bruxe lles, Nove mber 2003 EN 1991-2 . Actions on structures: T raffi c loads on brid ges, Euro pea n Comnllttee tor StandardIzatIOn, Bruxelles, Sep te mber 2003 prE N 1998-1: D es ign o f stru ctures for earthquake resistance Part 1: G e neral rules, seIsmIc acti o ns and rul es for buildings, E uropea n Committc e fo r StandardIzatIOn, Bruxelles, Final draft, D e ce mber 2003

A. Baji c, B. Peros: M e te oroloska podloga za procj enu opte recellja vjetro m, Sav.le tovanJe Hrva tska normi zacija i srodne dj e latnosti , D ubrovni k, Cavtat 10.-12.4. 2003 ., zbornik radova, str. 43 7-446 ' [22J

~.

Bajic: Procjena smj e ra i brzine vjctra na trasi autoceste Tuncl Sv. Ro k

(,u g )-M a ~l e nica,

Savjetovanje H rva tska normizacija i srodn e dj eiatllosti, DubroVl11k, C avtat, 10.-12. 4. 2003., zbornik radova, str. 52 1-530 [23] [24]

A. Bajic: Oce kiv~ni rdim struja nja vjdra na autocesti Sv. R ok (jug)Masiel11ca, Gradev1l1ar 55, (2003.) 3, str. 149-1 58

K. Zaninovic i dr.: OdredivanJ' e karakte risticnog~ opt"~ r"~ c'en,'a snlJcgom, .. .

Gradevin ar 53, (2001.) 6, str. 363-378 (25]

Marj ana Gajic-Capka i dr. : T e rmi cko djdov anj e na gradevine - mc teoroloska podloga za hrvatske no rme, Gradevi nar 53, (2001.) 7, str. 431-441

(26]

DIN - Fa chbe richt 101: E inwirkungen auf Brucken, izdanje o zuj ak 2003 .

HRN ENY 1991 -3 Eurokod 1: O snove projektir a nj a i dj elovanj a na kon strukcij e - 3. dio: Prometna opterecenja mostova (ENY 1991-3: 1995)

[11]

[13]

E N 1991-1-3 Actions on stru ctures: Snow loads, Europe an Committee fo r StandardI za tIon, Bruxe lles, July 2003

T ehnicki propis za be tonskc ko nstrukcije , Narodnc novine 101 od 22. 8. 2005.

ko nstrukcije (E NY 1998-1-2: 1994) HRN E NY 1998-2 Eurokod 8: Proj ektiranj e konstrukcija otpornih na po tres2. dio: Mostovi (ENY 1998-2: 1994) prE N 1990: Bas is of structural design, E uropean Stand ardizati on, Bruxelles, F inal dr aft, July 2001

Committee

for

E N 1991-1-1 Actio ns o n structures : G e neral actio ns, E uropean Committee for Stand ardi zation, Bruxellcs, April 2002

397 396

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRlRUCNIK.

V. POGLAVWE

OSNOVE PRORACUNA

399

5.1

UVOD

5.1.1

Osnovni pojmovi armiranog betona

Annatura preuzima vlaeno naprezanje, dok beton preuzima tlaeno naprezanje. Uobieajeni omjeri plostina betona i armature u presje ku jesu: 25:s: A beton ) Aarmal ure = At / As :s: 1000. Uobicajeni pos toci ar ma ture u betonskom presjeku jcs u: 0,1 % do 2,0

'Ie

za ploce;

0,2% do 2,0 % za grede, i 0,3 % do 4,0 % za stupove. Beton i armatura u presjeku djeluju zajednicki - beton dobro prianja za armaturu te kod malih naprezanja beton i armatura imaju jednake deformacije. U vlaenom podrueju beton Ce puknuti vee pri malim naprezanjima pa sva vlaena naprezanja treba preuzeti armatura. U tekstu ove knjige popreena se armatura naziva sponama (raniji naziv: vilice, stremenovi). Naziv materijal zamjenjuje ranije upotrebljavani naziv gradivo koji se javlja u prijevodu niza norma HRN E NV 1992. Prednosti su betona: Beton je materijal dobrih svojstava s nizom prednosti nad ostalim materijalima, kao sto su: - negorivost - dostupnost sastojaka - relativno mali troskovi - relativno velika tlaena evrstoca - mogucnost izrade raznih oblika u svim klimatskim zonama - tlaena evrstoca betona raste sto je beton stariji. Mane su betona: - znatna vlastita tdina pa se zato rade vitki elementi (pretezno od prednapetoga betona) - velika provodljivost topline i zvuka - mala vlaena Cvrstoca - tesko naknadno provjeravanje armature - potrebna je struena radna snaga - otezani radO\'i kod niskih i visokih temperatur a. 1\e bi trebalo betonirati kada je temperatura niza od +5 D c. Kod visokih tempera tura (>30 DC) voda naglo hlapi iz betona

-10 ]

- otezana naknadna adaptacija

No, iako je popis mana betona dulji od popisa prednosti, prednosti su ipak znacajnije pa je beton danas jedan od najrasirenijih materijala.

Granicna stanja uporabljivosti ona su stanja kod cil'ih prc koracenJ'a vI's-e . . '. . . . . '" ' . . IllSu ISpunJclll propI~al1l llvJeh uporablJlvostl. To Sll npr. deformiranja iii progibi koji lltjecu na' I d T predv~~enu . ~por~bu kon~tru_kcije (ukljucujuci smetnje u pOgOIlU na stroj~~;a I : uredaJ.I.ma) .111. kOJ~ ~ZrokUJll stete na povrsini betona iii na nenosivim dijelovil11a te vI~racIJe k?~e l~azlv.aJ~ nelagod~ kod Ijudi, stete na gradcvini iii lljezinim uredajim,; iii kOJ~ ogral1lc~vaJu n~ezmll tllnkcIOnalnost. To su i pukotine u be tonu koje Illogu lltjecati na Izgled,. traJnost III vodoncpropusnost~ te ostcccnja bCtOI:Ja zbog prekomjcrIloga tl;~i':nug naprezanJa, kOJa mogu dovestI do smanlenja trajnosti.

Dopustena sirina pukotine u betonu je 0 do 0,4 mm, ovisno

Proracunske situacije

- korozija armature u betonu - dimenzijska nestabilnost izazvana puzanjem i skupljanjem - poroznost - osjetljivost na mraz.

0

agresivnosti okolisa.

Trajnost armiranobetonskih konstrukcija je 50 - 70 godina, ali dobrim postupcima odrzavanja moze se to vrijeme i znatno produziti.

5.1.2

Hrvatske norme za projektiranje betonskih konstrukcija

Za projektiranje, odnosno proracun betonskih konstrukcija na snazi su hrvatske narme nizova: HRN ENV HRN ENV HRN ENV HRN ENV

1991, Osnove proracuna i djelovanja na konstrukcije, 1992, Projektiranje konstrukcija od armiranoga i prednapetoga betona , 1997, Geotehnicko projektiranje, i 1998, Projektiranje konstrukcija otpornih na potres.

U ovom prirucniku prikazan je proracun betonskih konstrukcija prema nizu normi HRN ENV 1992:2004. Taj je niz normi preuzet (i u hrvatski normizacijski sustav prihva6en) iz europskih prednormi niza ENV 1992, s manjim izmjenama navedenim u Nacionalnom dokumentu za primjenu koji je sastavni dio hrvatske norme. Proracun betonskih konstrukcija primjenjuje se za zgrade i inienjerske gradevine od nearmiranoga, armiranoga i prednapetoga betona. On obraduje iskljucivo zahtjeve za konstrukcije s obzirom na nosivost, uporabljivost i trajnost. Ostali zahtjevi, npr. toplinska zastita i zastita od buke, nisu obuhva6eni. Citatelja se upucuje i na TPBK (Tehnicki propis za betonske konstrukcije iz 2005. g.).

5.2

OSNOVE PRORACUNA BETONSKIH KONSTRUKCIJA

Granicna stanja Granicna stanja su krajnja stanja pri kojima konstrukcija jos zadovoljava projektne zahtjeve. Razlikuju se: granicna stanja nosivosti i granicna stanja uporabljivosti. Granicna stanja nosivosti stanja su koja u vezi s rusenjem iii drugim oblicima otkazivanja nosivosti mogu ugroziti sigurnost Ijudi . To je npr. gubitak ravnoteze konstrukcije iii. jednog od njezinih dijelova (promatranih kao kruta tijela), te. otkazivanje, zbog prekomjernog deformiranja, zbog sloma iii gubitka stabilnosti konstrukcije iii jednoga njezinog dijela, ukljucujuCi Idajeve i temelje.

Proracunske sitllacije dijele se na: - stalne sitllacije koja odgovaraju uobicajenim uvjetima llporabe konstrukcijc - prolazne situacije, npr. za vrijeme gradnje iii popravka - izvanredne sitllacije.

Djelovanja Djelovanja se prema vremenskoj promjenljivos ti dijcle na: - staln.~ ~jelovanja (G) , npr. vlastita tdina konstrukcije, opreme, ncnosivih dijclova i tehlllcklh uredaja . - pr~.mjenljiva djelovanja (Q), npr. uporabno optereeenje, opterecenje vjetrom iii sl1lJegom - izvanredna djelovanja (A), npr. eksplozija iii lldar vozila. Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje, ali se iz prakticnih razloga obraduje odvojeno. P:isilna ~u djelovanja iii stalna dje.lov~nj.a G ind (npr. slijeganje Idajeva) iii promjcnljiva dJelovanJa Q ind (npr. temperatura) I pnmJereno se obraduju.

Karakteristicne vrijednosti djelovanja

R~p~ezentati~~. vrijednost~ ~zraz~vaju se s pomocll karakteristicne \Tijednosti Q, uz pnmJenu koehclJenata \IIi (Vldl tablicu 5.18). Te vrijednosti definirane su na ovaj naCin: - kombinacijska vrijednost If/o Q k - Cesta vrijednost - nazovistalna vrijednost

If/I

Qk

If/z

Qk'

Proracunske vrijednosti djelovanja Proracunska vrijednost Fd nekog djelovanja doh iva se prcI1la izrazu: F d =

/'F

F

. k

402

403

Pritom je Sd proraeunska vrijednost neke unutarnje silc iii momenta (odnosllo odgovarajuceg vektora vise unutarnjih sila iIi momcllata), a Rd pripadlla proraeunska vrijednost otpora, u koju ulaze sva svojstva kOllstrukcije S odgovarajuCim proraeunskim vrijcdnostima.

Primjeri su: Gd=yGG k

Qd == Yo Qk iii Yo 'II; Qk Ad == A k (ako Ad nije izravno propisan)

r"

(5.1)

P d == n' P k pri tome su: Ib YG, Yo, YA i I'i' parcijalni kocficijenti sigurnosti za promatrano djelovanje.

Proracunske vrijednosti uCinaka djelovanja

Kombinacije djelovallja Za svaki slueaj optereeellja treba oclrediti proraeullske vrijcclnosti Sd uCinaka s pomocu kombinacijskih pravila uz uzimanje u obzir proracunskih vrijednosti djelovanja naveclenih u tablici 5.1. . . Tablica 5.1 Proracunske vrijednosti djelovanja kod kombinacije djelovallja

UCinci (E) su reakcije konstrukcije na djelovanja (npr. unutarnje silc, naprezanja

Promjenljiva djelovanja

deformiranja). Jedan od moguCih postupaka, koji se naziva "Iinearizirani postupak", moze se prikazati s pomocu izraza: Ed == YSd E (YgG k, Yq Qk' ... ).

Proracunska situacija

(5.2)

Taj se postupak sastoji u tome da se nelinearni uCinci odrcde do razine (Yg G., Yq

Qk"')'

nakon eega se uCinak E mnozi faktorom YSd'

Stalno i promjenljivo

Svojstva materijala i proracunske vrijednosti

Izvanredno

Prevladavajuce sa svojom karakteristii'nom vrijednoscu

Ostala sa svojim koeficijentima kombinacije

!'GG k

YQQk

If" YQ Q.

Gk

If) Q k

If!Qk

Stallla djelovanja

Gd

YG.\

Proraeunska vrijednostX,t za svojstvo matcrijala dobiva se iz karaktcristiene vrijednosti:

Xd =~

(5.3)

rM gdje je YM parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo materijala.

LY G, j G•. /'+"y Q.) Qu "+" .L Y Q.' Ifo.• Q... .

Treba dokazati da mjerodavna graniena stanja nisu prekoraeena (premasena).

0»

Treba uzeti u obzir sve proraeunske situacije i slueajeve optereeenja. Treba uzeti u obzir sva odstupanja djelovanja od pretpostavljenog smjera iIi mjesta. Proraeune treba provoditi uz primjenu prikladnih proraeunskih modela (koji se prema potrebi dopunjuju ispitivanjima), uz uzimanje u obzir .svih m.ierodav~~ ~aramevtar~. Proraeunski modeli moraju biti dovoljno toeni da bi mogl! predvidJeti ponasanJe konstrukcije u skladu s ostvarivom toenoscu izvedbc i pouzdanoscu ulaznih podataka.

X,A k (akoA d niJe izravno odrcdeno)

prcdnapinjanja

(55) '-

Znak "+" treba Citati "kombinira sc sa"_ - izvanrednu proracunsku situaciju

LY G.-\.j Gk. j "+" Ad "+"11'1,1 Qk.) "+" Llfl.iQk. i >l

.

(5.6)

gdje su: karakteristiene vrijednosti stalnih djelovanja karakteristiena vrijednost prevladavajucega promjenljivoga djelovanja karak~e risticne .:rijednosti drugih (ostalih) promjenljivih djelovanja Ad prora.cunska VfIJednost (utvrdena \Tijcdnost) izvanrednoga djelovanja YG ,j pafCIplni koeficijent sigurnosti zaj-ro stalno djelovanje YGA.j kao i YGj, ali za izvanredne proracunske si tuacije Yo,; parcijalni koeficijenti sigurnosti za i-to promjenljivo djelovanje '/1,1 , fII), If/: koeficijenti kombin acije optercccnja (\-iJi lablicu 5.1 8), Gk,j

Qk,) Qk.;

Granicna stanja nosivosti Ako nastupi stanje sloma iIi prekomjerno dcformiranje jednoga popreenoga presjeka dijela gradevine iii spoja, treba dokazati da je: (5.4)

404

Ad

Prora~~nske vrijednosti navedene u tablici 5.1 treba kombinirati za provjere uz primjenu slJedecIh Izraza za:

- stalnu i prolaznu proraeunsku situaciju, osim pri provjeri zamora (osnovna kombinacija)

Zahtjevi kod projektiranja konstrukcija

Izvanredna djelovanja

405

Parcijalni kocficijenti sigurnosti za granicna stanja nosivosti

Granicna stanja uporabljivosti

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalne i prolazne proracunske situacije dani su tablici 5.2.

1I

Tablica 5.2 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja na kOllstrukcijc ~a stalne i prolazne proral'unske situacije

Treba dokazati da je:

Prollljenljiva djelovanja (YQ) Stalnu djelovanju (YG)

Ovdje se, za razliku od granicnih stanja nosivosti, vrijednosti opterecenja ne mnoze s parcijalnim koeficijentima sigurnosti, nego se ona (opterecenja) uzimaju s osnovnOIll vrijednoscu, tj. YG.j== YQ.j== 1,0. Takoder, ako nije drukCije odredeno, za granicna stania . uporabljivosti vrijedi YM == 1,0.

'Ed

.:";

Cd.

Prevladavajuce sa svojolll karaklerislicnolll vrijednosclI

Ostala sa svojilll koeficijentillla kOlllbinacije

Cd

nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane proracunske lICinkc iii funkcij a odredenih svojstava materijala

Ed

proracunska vrijednost uCinka opterecenja jedne od kombinacija koje slijede.

povoljni ucinak

1,0

-

-

ne povoljni ucinak

1,35

1,5

1,35

gdje je:

Tri kombinacije djelovanja za granicna stanja uporabljivosti definiraju se ovim izrazima: rijetka kombinacija:

Uz primjenu vrijednosti Y navedenih u tablici 5.2 moze se izraz (5.5) zamijeniti sa: - za proracunske situacije s jednim promjenljivim djelovanjem Q•. 1

2: Gk)"+" P)"+"QK .I"+".2: Vi O.;Qk.;

(5.9 )

» 1

L YG.j G •.j "+" 1,5'Q k.I

(5.7)

cesta kombinacija:

2: Gk./,'+"P)"+"Vi I.1QK.I"+"2:Vi2.; Q k.;

- za proracunske situacije s dva iii vise promjenljivih djelovanja Q k.i

(5.10)

i>1

(5.8)

nazovistalna (kvazistalna) kombinacija:

I Gk.j ("+"P)"+"."2::1,112.; Qk.;

(5.11)

I~I

.. d nos,t tJ·. kOJ'a daJ'e veca naprezanja, odnosno vecu Mjerodavna je nepovoljnija vrlJe armaturu.

znak "+" treba citati "kombinira se sa". Prisilna djelovanja moraju se uzeti u obzir kada je to potrebno.

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala dani su u tablici 5.3.

Proracunske situacije sa sarno jednim promjenljivim djelovanjem uporabljivosti definiraju se ovim izrazima:

Qk,1

za granicna stanja

Tablica 5 3 Parcijulni koeficijenti sigllrnosti za svojstva materijala

(5.12) Celik za armiranje ili Beton celik za prednapinjanje

Kombinacije

Ye

Osnovna kombinacija

1,5

1,15

Izvanredne kombinacije (osim potresa)

1,3

1,0

Proracunske situacije s dva iii vise promjenljivih djelovanja uporabljivosti definiraju se ovim izrazom:

Qk.i za granicna stanja

r. 2: Gk•j ("+"P)"+"0,92: Qk.;' ,,1

(5.13)

Mjerodavna je najnepovoljnija kombinacija. Prema tome, treba odabrati onu kombinaciju koja daje vecu vrijednost (sirine pukotina, progiba, napreza nja ... ).

406 407

Proracun

,:,:

Svrha je proracuna utvrdivanje raspodjele unutarnjih sila iIi naprezanja, deformacija i porn aka na Citavoj konstrukciji iii jednom njezinu dijelu. Kod proracuna prctpostavlja se idealizirana geometrija konstrukcije i idealizirano ponasanjc konstrukcije. Za odredivanje mjerodavne kombinacije djelovanja treba ispitati dostatan broj slucajeva opterecenja kako bi se odredili mjerodavni uvjeti za proracun za sve presjeke u promatranoj konstrukciji iii njezinu dijelu. Vremenska djelovanja moraju se uzeti u proracun ako su znatna. Puzanje i skupljanje kod proracuna na granicno stanje nosivosti treba uzeti u obzir sarno u slucaju kad je vjerojatno da Ce njihov utjecaj biti znatan. Puzanje i skupljanje treba uzeti u obzir u granicnom stanju uporabljivosti.

Jdealiziranje konstrukcije Dijclovi konstrukcije dijele se obicno prema njihovoj namjeni i funkciji na ploce, grede, stupove, zidove, zidne nosaCe, lukove, Ijuske itd. Sljedeca pravila vrijede za proracun uvrijeZenih oblika tih elemenata i za konstrukcije koje su sastavljene od tih elemenata. Ploca je element ciji najmanji raspon nije manji od njene Cetverostruke ukupne debljine.

Slika 5.1 OZlIaka ,'eliCilla

Grede iii stupovi jesu oni elementi, Ciji raspon iii duljina nije manja od dvostruke vi sine poprecnog presjeka. Gredu Ciji raspon iznosi manje od dvostruke visine treba promatrati kao zidni nosac. Rebraste iIi kasetirane ploce mogu se kod proracuna unutarnjih sila promatrati kao pune ploCe pod pretpostavkom da ploCa zajedno s rebrima ima dovoljnu torzijsku krutos!. To se smije pretpostaviti kad: a) razmak rebara ne prelazi 1,5 m; b) visina rebara ispod pojasnice ne premasuje njegovu Cetverostruku sirinu; c) debljina pojasnice iznosi najmanje 1/10 svijetlog razmaka izmedu rebara iii 50 mm, pri Cemu je mjerodavna veca vrijednost; d) su predvidena poprecna rebra, ciji svijetli razmak nije veCi od lO-crostruke debljine rebraste odnosno kasetirane ploCe. Zid bi trebao imati horizontalnu duljinu jednaku najmanje Cetverostrukoj debljini. Ako je nema, smatra se stuPOI11.

1.7

j/

I~ '" 2 I. za konzolu

Slika 5.2 Pribiii lli proracullski raspolli za odrediml/je proraculIskih sirilla ploce

zlakuObiCajne slucajeve smije se razmak 10 izmedu nultocaka mome na ta savijanja uzeti iz

s 1 e 5.2.

Proracunska (ranije zvana sudjelujuca) sirina ploce

Moraju se ispuniti jos i ovi uvjeti:

Kod ploca s rebrima proracunska sirina ploCe ovisi 0 dimenzijama ploce i rebra, 0 vrsti opterecenja, rasponu, uvjetima na leZajevima i poprecnoj armaturi. Za proracun unutarnjih sila, kada se ne zahtijeva velika tocnost (npr. kontinuirani nosaci u zgradama), moze sc pretpostaviti stalna sirina duz citavog raspona.

- dul~ina prepusta mora biti manja od polovine duljine susjednoga polja

Proracunska sirina ploCe, b eff, uz unutarnje rebro uzima se : beff = bw + 0,20 . /0 < b,

- omJcr raspona susjednih polja mora biti izmedu 1 i L5.

Proracunski raspon greda i ploca Prorarunski rasp on (telr) elementa proracuna se ka ko slijedi:

(5.14)

a za rubno rebro (jednostrana ploca s rebrom): beft = b" + 0,10 .10 < bw + bl'

(5.16)

(5.15)

~~~~~J'~ ~e in SVijedtl~ e

IZ

o,tvor izmec1u lezaje\'a. Vrijednosti a l i {/, na svakom kraju polja pnpa a.lllClh vrlJednosti (Ii prema slici 5._1. .

408 409

Postupci proracuna Svi proracunski postupci moraju zadovoljiti stanje ravnoteze. Kad uvjete spojivosti (kompatibilllosti) nije moguee neposredno zadovoljiti za promatrano granicno stanje, mora se osigurati da gradevina u granicnom stanju nosivosti bude dostatno deformabilna i da bllde iskljuceno nezadovoljavajuce ponasanje u uporabnim uvjetima. Uvjeti ravnoteze dokazujll se na nedeformiranom sustavu (teorija I. reda) . Ako pomaci stapova dovocle do znatnoga povecanja unutarnjih sila, mora se stanje ravnoteze preispitati na deformiranoj konstrukciji (teoiija II. red a). Proracun prisilnih deformiranja, npr. od temperaturnih utjecaja iii skupljanja, smije se izostaviti kada je konstrukcija rasCianjena razdjelnicama na odsjecke cije deformiranje ne uzrokuje osteeenja. U pravilu, razmak takvih odsjecaka ne treba biti veCi od 30 m.

. 1

l t s a,<jt ----Z ! , /77+- . -: ~~-' __ . . CJ - _-1,-"- _

-J

- . . . _.

Priblizni postupci proracuna unutarnjih sila na osnovi teorije plasticnosti moraju se primijeniti sarno za vrlo deformabilne elemente gradevine u kojima je ugraden eelik velike duktilnosti. Proracun unutarnjih sila za granicno stanje uporabljivosti u pravilu se provodi na osnovi teorije elasticnosti. U tom slueaju u pravilu je dopusteno uzeti krutost neraspucalog elementa i modul elasticnosti. Vremenski utjecaji uzi maju se u obzir ako su znatni. Ako raspucavanje betona ima ocito nepovoljan utjecaj na ponasanje konstrukcije iii elementa, valja ga (raspucavanje) uzeti u obzir kod proracuna krlltosti. Kad Sll ucinci povoljni, moraju se uzeti u proracun uz istodobno ispunjenje uvjeta spojivosti.

h

a =0

a) /--LJ i I ~~-,----------------------_1L---:~d~)----'--------------------t

I

1 ]11

1 1

a,

=12 t

-----~,

,

--1'"-t-- - ' ' -- _

I-- -----'~

-

..lI

_

_ __

I-:.....I t I b)

Izraz 'nelinearni proracun' odnosi se na nelinearna svojstva deformiranja armiranobetonskih i prednapetih presjeka. Postupci koji uzimaju u proracun nelinearno ponasanje konstrukcije kao rezultat deformiranja elemenata nazivaju se 'proracun po teoriji II. reda' (dakJe 'nelinearni proracun po teoriji II. reda' uzima u obzir oba utjecaja).

Primjena linearno elastiene teorije u pravilu ne zahtijeva posebne mjere za osiguranje primjerene sposobnosti plasticnog deformiranja sve dok se izbjegavaju visoki postoci armiranja u kriticnim presj eclma. Medutim, kad se momenti dobiveni po linearnoelasticnoj teoriji preraspodjeljuju, moraju kriticni presjeci za preraspodjelu momenata imati zadovoljavajucu sposobnost zaokretanja kako bi se omoguCila predvidena preraspodjela.

-=.]

_

Ovisno 0 posebnim svojstvima konstrukcije, vrsti promatranoga granicnog stanja i posebnim uvjetima dimenzioniranja i gradenja, proracun unutarnjih sila za granicno stanje nosivosti moze biti linearno elastican, s preraspodjelom iii bez nje, neiinearan, iii se moze provoditi po teoriji plasticnosti. Proracunski postupak treba biti takav da se postigne zahtijevana pouzdanost u zadanom podrucju primjene ove norme . Pritom valja uzeti u obzir nesigl.lrnosti koje proizlaze iz postupka.

V-:il-~__J

h

l

e) (

l~

a,= )

I

. . ~ - ~[----..,I

1

1

2t

1 ~~

(~2 h

I

1

~l

11

10

:Jh

l

I

I..

- . . .:_L _ c)

-

~

;

,

i

' I

fa-,~

- -

;Jh

I ;

-

10

I

I.,

-

f) a) kraj slobodno poduprtog elementa b) kontinuirani elementi c) potpuno upeti lezaj

d) slobodni konzolni istak e) prepust kontinuiranog nosaca f) poloiaj leiaja

Stika 5.3 Odredivanje proracunskog raspona (/ .1 za radtc'"I I <JJ7 I e rezajne II vjele ¥.

•

Pojednostavnjenja Za proracun unutarnjih sila dopustena'e rim' osnovi prikJadnih pojednostavnjenih pr~tp~ t j,~a enblIz~lh postupaka III pom agala na razina pouzdanosti PreraspodJ'el I' s a: ' a 'o se nJlma moze postiCi primjerena . . u va ja ogramcItI u skJadu s t k ' pOJednostavnjenoga postupka, pre postav ama odabranoga "¥

•

•

•

Za Poissonov omjer dopusteno je uzeti vrijednost nula.

410 411

r

Za kontinuirane ploce i grcdc dopustcn .ic opcenito proracun uz pretpostavku da sc slobodno zaokrecu na lezajevima, Dopustcno je smanjiti proracunsku vrijednost lezajnih Illomenata kontinuiranih grcda i ploca Ciji Idaj ne sprccava zaokretanje, neovisno 0 primijenjcnom proracunskol11 postupku, za vrijednost /').MSd kad se u proracunu lczajnih,l11omcnata kao raspon uzima razmak izmedu osi Idajeva: (5,17)

Kratke konzole Dopustcn .ie proracun kratkih konzola kod kojih .ic 0,4/t, pnmJcn0111 Jcdnostavnoga resctkastog modcla.

s:

Oe

I

s:

II,

(vidi sliku 5.4)

Za vrlo kra tke konzole (a < 04 h) d ¥ . " ¥ , ' ., , opustcna JC pnmlcn a drugih istovri'ednil resctkastlh modela. Dopustcn .ie proracun kratkih konwla kod kojih je ([' > ka; prcpllsta (konzola). ' , ,

i:

~ad ncma pos'~bn!h odrcdbi za ograniccnje hori zontalnih sila na Iczajll treba kratke konzolc dllllenzlOl1IratJ za vertlkalnu silu F" i jednu horizo ntalnu sill! He;:: 0,2 . F".

gdjcjc: F Sd,sup proracunska vrijcdnost lezajne reakcije /), ,,1' sirina lezaja.

Z a odredivanje visinc kratke konzole (12,) mjerod avno je posm icnQ naprezanjc.

Prihvatljivi postupci proracuna

Lokal~i utjecaj, koji je p'os ljedica odabranoga stapnog modcia, tre oa uze ti u obzir k d proracllna clcmcnata kOJI se na njcga nadovezuju. 0

Dopustena je primjena ovih proracunskih postupaka: a) lincarni proracun s preraspodjelom i bez nje b) proracun po teoriji plasticnosti osnovan na kinematickom postupku (gornja granica) iii na statickom postupku (donja granica) c) numericki postupci osnovani na nelinearnim svojstvillla materijala. spona

Primjena linearnoga postupka proracuna prikladna je za granicno stanje nosivosti i za granicno stanje uporabljivosti. Postupak osnovan na teoriji plasticnosti sa svojilll vclikilll pojednostavnjenjillla moze se primijeniti samo za granicno stanje nosivosti.

x/d = 0,25. To znaCi da su, ako visina tiacnog podrucja nije veca od 25 % proracunske (staticke) visine (~=0,25), zbog ravnotcze horizontalnih sila (rH=O), rezultanta tiacnih sila (u be tonu) i rezultanta vlacnih sila (u armaturi) ogranicenc. Time se posredno ograniCava maksimalna plostina armature u prcsjeku i povecava duktilnost presjeka. Prema tOl11e, ako je tiacno podrucje, za proracun po teoriji plasticnosti, ogranieeno na najvisc 25 % proracunske (staticke) visine, mogu6a je veca zakrivljenost. Za debljinu tlacnog podrucja x=0,25'd, i za £, =3,5 %0, odredi se da je £,1 =10,5 %0 sto daje zakrivljenost 1/1'= 0,0140/d. Ovdjc je: x

d

visina tiacnoga podrucja presjeka proracunska (staticka) visina presjcka,

Pri tomc omjcr momenata nad lczajem i onih u polju trcba biti izmcdu 0,5 i 2,0,

,

'-- Tlacna- dijagonala

Uvrijezeni postupci teorije plasticnosti jesu : - teorija linija sloma (kinematicki postupak) - postupak zamjenjujuCih traka (donja granica prema statickom postupku). Kod proracuna prema teoriji plasticnosti nosivost vi acne armature (A sJ;-d) ne treba ni na kojem mjestu i ni u kojem smjcru biti veca od nosivosti betona u tlacnom podrucju visinc

h, I

/ •'1

Slilaz 5.4 Primjer kralke konzole i rcielkaslog modela

Zidni nosaCi Dopustcn je proracun zidnih nosac¥a . opterecenih koncentriranom '1 b Sl om upora om Jednostavnoga resctkastog modela.

~Ollti~uirani , zidn.i. nos~Ci, osjetijivi

su na nejednoli cno slijeganjc, Zbog toga treba na novl moguceg shJeganJa Istrai iti viSe moguCih lezajnih reakcija, '

Svojstva materijala Beton Razredi cvrstoce betona

to

Za dimenzioniranje se bira razred tvrsto ' b . nd, . .. kara ktcristicnc tla'cne tvrstoce Beto ~e, kOjl odgm'a ra u tvrdenoj vrijcdnosti . n se lie I na ra zrcde prem a tlacnoj cvrstoCi valjka

412

413

· . . . 30 cm) iIi kocke f (brida 15 cm). U tablici 5.4 dane su (promlera 15 cm I visme ck.cube '. ' ck . ... ' f ' odgovaraJ'uce vI acne evrstoce f za razhclte razrede karaktenstlcne cvrstoce 'k I ct . . .. . R zrede be tona i~pod Cl2/15 iIi iznad C50/60 dopuste~o je.. pnmJenJ!vatl u . ' prednape tim betonom sarno onda kad Je njihova pnmJena betona. a gradenju armiramm I dostatno utemeljena.

f

T' Irs 4 Razredi betona karakteristicne tlacne cvrstoce valjkaj,., srednje 2 .. d ,1) tl~la'la'c'nih cvrstoca f. ' i karakteristicne vlacne cvrstoce betonajct. (u N/mm ) "m vflJe llOS \ C c c c c c c C C Razred 45/55 50/60 40/50 35/45 30/37 25/30 cvrstoce betona 12/15 16/20 20/25 50 45 40 35 30 25 20 16 12 (N/mm2)

i.. k

Lm

(N/mm2)

f l't k;O.fl5 (N/mm2) f ctk ;IJ.95 (N/mm 2)

1,9

2,2

2,6

2,9

3,2

3,5

3,8

4,1

1,6 1,1

1,3

1,5

1,8

2,0

2,2

2,5

2,7

2,9

2,5

2,9

3,3

3,8

4,2

4,6

4,9

5,3

2,0

(5.18)

_/Ck . -

Dopusteno jc u proraeunu uze ti da je Poissonov omjer pri e las tienim deformacijama jcdnak 0,2. Ako je pri vlaenim naprczanjima u bctonu dopustena poj ava pu kotina, moze se uzeti da jc Poisso nov omjer jedna k nul a.

Toplinski koeficijent Kad je toplinska deformacija od mal og znacc nja, dopusteno je u proracul1u ulcti ·5

-I

veli cinu 10 K .

Puzanje i skupljanje Puzanje i skuplj anje betona ovise uglavl10m 0 vlaznosti okolisa , 0 dimenzij a m(1, 10 ) i osnovne deformacijc od skupljanja [;c, treba te utj ecaje uzeti u obzir. Ako se ne traii poscbna toenost, mogu se rabiti \Tij ednosti za konaenu vrij ednost koeficijenta puzanja C/J(oo, to) i za kon aenu \Tijednost deformacije od skupljanja C" ,. za

Proraeunska evrstoca be tona'/cd, proraeunava se iz:

f.cd

poissonov omjer

Yc

obieni beton navedene u tablicama 5.6, odnosno 5.7. Vrijednosti su primjenljive za tlaena naprezanja koja nisu veca od 0,45fck kod starosti 10 na poce tku optereeenja. Konaena vrijednost koefi cijenta puzanja :,1 0) iz tab lice 5.6 odnosi se na

Modul elasticnosti

E CIl1 17

tablice 5.5.

Modul elastienosti ne ovisi sarno 0 razredu betona nego i

0

svojstvima upotrebljenog

Tablica 5.6 Konacna vrijednost koeficijenta puzanja (oo,to) za obicni betol1

agregata. Ako nema odgovarajuCih vrijednosti iIi se ne zahtijeva visoka toenost, za zada~;.raz~e: betona mogu se uzeti srednje vrijednosti sekantnog modul.a ~c", pre~a ta ICI '. ' ., .. d d O d -0 4f, OvdJe Je (Y. tlacno naprezanJe Vrijednosti u ovoj tablIcl vnJe eo . ~c= . 0 O"c-' ck·. .c bet~ na, dok je sekantni modul elastlcnostl betona odreden lZfazom .

Srednji polumjer konstrukcijskog elementa (2 Starost pri opterecivanju

50

to (u danima)

Suhi uvjeti okoliSa (unutra) (RR

(5 .19)

gdje su Ecm , fck i brojka 8, dani u N/mm

C 12/15

El.'m (N/mm

26000

2

C 16/20

27500

C 20/25

29000

600

50

150

(mm) 600

\1aini U\jeti okolisa (valli)

= 50%)

(RR

= 80%)

1

5,5

4,6

3,7

3.6

3,2

2,9

7

3,9

3,1

2,6

2,6

7_ ,.l'

2,0

28

3,2

2,5

2,0

1.9

1,7

1,5

90

2,4

2,0

1,6

1.5

U

1,2

365

1,8

1,5

1,2

1.1

1.0

1,0

2 •

Tablica 5 5 Vrijednosti sekantnog modula elasticnosti E,no Razred cvrstoce betona

150

-A.I u)

c

c

c

c

25/30

30/37

35/45

40/50

30500

32000

33500

35000

c 45/55

C 50/60

36000

37000

--

)

415

414

Vrijednosti navcdenc u tablici 5.6 i 5.7 vrijede za sreclnju tcmpcraturu betona izmcdu 10 DC i 20°C. Stoga su dopustenc oscilacije temperature ovisne 0 godisnjim dobima izmcdu -20°C i +40 dc. Istodobno su dopustcna odstupanja od rclativnih vlaznosti zraka iz tablica 5.6 i 5.7 izmcdu RH =: 20% i RH =: 100 (X. U tablicama jc dopustcna linearna intcrpolacija.

pojednostavnjeno

t~

Za bcton koji sc izraduje sa srcdstvom za poboljsanjc obradivosti za ocjcnu puzanja i skupljanja prema tablicama 5.6 i 5.7 vrijedi konzistencija svjezeg betona prije clodatka tog srcdstva. Tablica 5.7 Konacne vrijednosti defol"lnacije zbog sknpljanja c"", (n mm/m, tj.n %o) za obicni !)cton

1---Polozaj ko nstmkcijskog elementa

Relativna vlainost zraka (%)

Srednji polnmjcr konstmkcijskog elementa (2· Ac I u) (mm)

'----'-____--'--__--'-_--:.£ « EC1

~

150

0)

Eeu

600 Stika 5.5 Shematski prikaz dijagrama naprezallje - deformacija za dimenzionirallje

Unutra

50

-0,60

-0,50

Vani

80

-0,33

-0,28

gdje jeAc plostina presjeka betona, a

II

je opseg presjcka.

Fizikalna svojstava betona Za gustocu obicnoga betona moze se uzeti: p, == 2400 kg/m 3 za nearmirani beton

P,C

=:

2500 kg/m 3 za armirani i prednapeti beton s uvrijcZcnim postotkom armiranja.

Odnos izrazom:

Je-£e

0",

Ie

na slici 5.5 za kratkotrajno djelovanje opterecenja moze se opisati

Raspodjela naprezanja za dimenzioniranje presjeka Prednost ~e daje idealizir~~om dijagramu naprezanje - deformacija u obliku parabolapravac pr.l.kazanom na ShCl 5.6. U tom dijagramu uzeto J'e £. =: -3 5 crt k ' . ,,', deformaclJa ( It" d ' eu ,- ICC ao nal\ cca . .apso u na vfIJe nost). 11acna naprezanja i tlacnc deformacije uvrst~\'a'u se s negatIv~l.m predznakom. I drugi idealizirani dija!ITami naprezanje _ d f J. mo~u se !abltI ako su istovrijedni dijagramu parabola ~ pravac (slika 57) .e ~)rmacl.la obhk, tla~noga podrucja presje~a. Proracunski dijagram dobiven je i~' id:a~zi~~~~o~a tad~o ~t~ Je ordmata naprezanJa Idealiziranoga dijagrama pomnozena faktorom (a / ~)' g Je Je. ,e, a

k?eficije~t manji od jedinice kojim d.levl.ovanJan~ tl~cnu evrstocu i druga

nacma nanosenJa optereeenja parcijalni koeficijent sigurnosti za beton.

_k--'----'-_ h( k - 2)-1/

(5.20) G'

gdjc jc:

,

se uzima u obzir uCinak dugotra'nil nep0\'Oljna djelovanja koja proizlaz~ i;

(l-~

'7

lie /£<1

£'1

- 0,0022 (deformacija kod dostizanja najvete vrijednosti tlacnog

k

(l,lE e) '£ell Ie' ife valja uvrstiti s ncgativnim predznakom).

i £el

SU

= 100010, (25010,-1) f",

vrijednosti s negativnim predznakom)

/ idealizirani dijagrarn

naprezanja bctona/e) Izraz (5.20) vrijedi za 0 > £c > £eu, gdje je £eu granicna dcformacija krajnjeg (rubnog) vlakna tlacnoga podrucja betona.

/....

\

.... --r-ID-~---l

IVl2 : 0 ~

/

/

~

/ G,

proracunski dijagrarn I la fel

=1000 Ee ( 250 E,-1) a feo I

0,000

.r

I

I

/

fck

I

-0,002

I

-0,0035

Ec

Stika 5.6 Idealizirani i proracunski dljagram berO/IiI

41(l -417

Za koefieijent a pri tlacnom naprezanju moze se uze ti vrijednost 0,85. :'-ko se ~irina tlacnoga podrucja smanjuje priblizavanjem r~bnom ~l~~nu.. s naJveeom tlacnom deformaeijom, tada za a treba uzeti 0,80. SmlJe se rabHI I dl]a g ran;. s.. pravokut~om raspodjelom naprezanja (kao na slici 5.7 b). no tada se za koe lelJe nt a uZlma vrijednost 0,80.

Cvrstoca celika za armiranje Granica popustanja J;,k i vlacna cvrstoca!,k defi niraju se kao karakteristicne vrijednosti. Za proizvode bez izrazene granice popustanja f~k

uzima se vrijednost

f;'2k'

(slika 5.9), tj .

vrijednost naprezanja pri kojem, nakon raster'ecenja, rraj na (zaostala) detormacija iznosi 0,2%, Za armiranje betonske konstrukcije rabe se celici navede ni u ni zu norma nHRN EN 10080 i nHRN EN 10138,

Duktilnost

Radni dijagram

Proracunski dijagram (1

f ,d

- - rr-rTTrn"TTTTTTTTn

Za dimenz ioniranje dopusteno je lIzeti primj ercnu sposobnost deforllla cije, kad pro iz\'Odi ispunjavaju ove za htjcve duktilnosti: velika duktilnost

E

> 5%'

niJcdnos t

([I l) k > 1,08 ! ')

obicna duktilnost

Euk

> 2,5%;

vrijednosr

if / f)

uk

'

!

0,0 0,7

E

uk

a) plostina pod parabolom+pravokutnik,

b) pravokutnik

Stika 5.7 Proracunski dijagrami za heton 0 , (N/mm ')

)-

k

> 1,05

oznacava karakteristicnu deformaciju pri najvecoj sili (\'idi sliku 5.9).

Rebrasta celicna armatura promjera manjeg od 6 mm nc s\'rstava se u celikc vel ike duktilnosti. Proizvodi moraju za predvidenu namjenu biti primjereno sa\'itlji\,i,

cr,

EC2 fed= 33.33

G50/60

26.67

G40/50

20.00 16.67

G30/37 G25/30

f lk f,,=fo.,.

-

- --

-~----

_.

Stika 5,9 Dijagram lIaprezallje - deformacija celika:a armirallje Stika 5.8 Proracunski dijagrami hetona za razrede C25/30, C30/37, c4oi50, C50/60

Slika 5,9 moze se preinaciti (idealizirati), npr. polozenijom ili horizontalnom gomJOl11 crtom za lokalne (mjesne) dokaze i za dimenzioniranje presjeka (\'idi sliku 5.10). Proracunske vrijcdnosti dobivene su iz idealiziranoga karakrerisricnoga dija grama tako sto su podijeljene s parcijalnim koeficijentom sigurnosti is za celik za armiranj e.

Celik Fizikalna svojstva ceIika za armiranje Za proracun unutarnjih sila moze se rab iti idealizirani bilinearni dijagra m prema sliei 5.9. O vaj dijagram vrijedi za te mpe ratur e od -20 °C do 200

0c.

418

419

Razredi izlozenosti Cl,(N/mm 2 )

Opasnosli koji1l1a amurani beton moze biti izloze n svrstane su u sedam skupina: ] Nema rizika od ostceenja ---

f,. , =434,78

,,

8 -500

2 Korozija armature uzrokovana karbonatizacijom 3 Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz m ora 4 Korozija armature uzrokovana kloridima iz mora 5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa srcdslvi l113 za oJlc:d iva nj l: iii O<.: z njih 6 Beton izlozen kc mijskom djclovanju

,,

7 Be ton d ozen habanju.

E;=200000 N/mm2 I

Ovisno

20,0 £:,(%0)

10,0

0

uvj etima okolisa odreduje se najmanji razred tlacne cvrstoce betona.

Zastitni sloj Za siguran prijenos sila prionljivoseu te za osiguranje propisane zbijcnosti bc to na debljina zastitnog sloja promatranih sipki iIi nate ga ne sl11ije biti manja od:

Stika 5.10 Idealiziralli proracullski a-edijagram i:elika za armirallje B 500

Za dim enzioniranje presjeka moze se rabiti jedna od ove dvij e pretpostavke:

- ¢ili ¢, - iIi ( ¢ + 5 mm) iIi (¢n + 5 mm), kada je d g > 32 mm

_ vodoravna gornja crta dijagrama iz slike 5.10, tj . .naprezanje arma.ture .ogranic~je se n ~ f. Iv a deformaciJ' a se celika £, ne ogranicuJe lako u nekllTI slucalevlma moze bltl U

yk

I S'

svrhovito da se ona ogranici na 0,020 (=20 %0 );

_ nagnuta gornja crta s ogranicenom deformacijom celika od 0,010 (= 10%(, ).

gdje je: prol11jer s ipke arma ture, na tega iii cijevi (na knadno napinj a nje) ¢

Modul elasticnosti celika za armiranje

dg

usporedni promje r snopa sipki, tj. ¢" = ¢ . ,J;;; n=broj sipki u snopu 2

nazivna vrijednost najveceg zrna agregata.

Dopusteno jc uzeti srednju vrijednost od 200000 N/mm . Zastitnim slojem mora se zastititi i nenosiva armatura.

Tehnicka svojstva Svojstva povrsine re brastih celika mor aju osigu:ati dost~tnu prionljivost s betonom tako da se ukupna sila koju prenosi armatura moze predatl betonu. Proizvodi moraju imati svojstva zavarljivosti u skladu

5

Za beton koji se ugraduje na neravnu podlogu, npr. za beton lijevan izravno na zemlju, najmanja debljina zastitnog sloja treba biti veea od c ~ 75 mm. Za beton koji se lij eva na uredenu povrsinu zemlje (ukljucujuCi i betons~ll podlogu), najl11anja debljina zastitnog sloja treba biti veea od c ;:: 40 mm. Ako su dijelovi kons trukcije nedostupni, treba zastitni sloj povecati za dodatnih 20 mn' .

predvidenom na mjcnom.

Razmaci sipki Razmak sipki mora biti najmanje toliki da

51!

beton moZe ugraditi i zbiti te da jc

osigurano dovoljno prianjanje. Promjcr najveceg zrna d g agregata treb a tako odabrati da se osigura zadovoljavajuCe zhijanjc u podrucju armature. Svijetli razmak (horizontalno i vertikalno) izmedu usporednih pojedinacnil.l ~ipki 11 horizOlltalnili slojeva usporednili sipki ne smije biti manji od promJera naJvece slpke 20 mm. Za d g > 32 mm ovi razmaci ne smiju biti manji od d g + 5 mm. 11.

1 1:

Kod rasporeda sipki u odvojenim horizontalnim slojevima, sipke s\'akog sloja treba postaviti jednu iznad druge, a mcduprostor izmedu redova sipki mora omoguCltI pnstup vlbratoru. ' Dopustcno je da se sipke koje se preklapaju dodiruju 11a duljini preklopa.

420

Betonske povrsine predvidene za arhitektonsko oblikm'anje, kao npr. strukturirana povrsina iIi prani beton, takoder zahtijevaju povecanj e zastitnog sloja . Za be ton naknadno obradivanih povrsina tre ba povcca ti zastitni sloj za najm a nje 5 mm. D a bi se osigurala zas tita na korozije, zastitni sloj ne smije biti ma nji od c",,, iz tabtice 5.8 ovisno 0 razredu izlozenosti. Za istodobni utjecaj vise razreda izlozenosti mora se usvojiti zahtjev veceg zastitnog s loja. Betonu koji je izlozen jakom mehanicko m dje\ovanju l110ze sc otpornost na habanje poboljsa ti pm'eeanjCl11 zas titnog sloja za o ko 5 mm za razred izlozenosti XMl, 10 mm za X"C i 15 mOl za XM3. Za ra zrcde izlozc nosti vidi tablicu 2.10.

-l~l

5.3

DIMENZIONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA

Tablica 5.8 Najmanje vrijednosti zastitnog sloja . za zas titu od korozije i dopustena odstupanja zastitnog sloja

Proracunski kriteriji - .

1 Razred izloienosti

1

2

I

2

.. I . m') h) za' Najmanji zastJtm s OJ, cn,;n u r n · Celik za armiranje

Celik za prednapinjanje (pretbodno i naknadno napinjanje) ,)

XCI

10

20

XC2

20

30

3

Za armirani beton zastita armature od korozije osigurana je ispunjenjem ovih zahtjeva: - ogranicenjem naprezanja u uporabi - odredivanjem granicnog stanja raspucavanja - odredivanjem granicnog stanja deformiranja - odredivanjem zastitnoga sloja - razradbom pojedinosti.

Dopustena odstupanja zastitnog sloja /:;C, u mm

10

Granicna stanja nosivosti pri savijanju Oznake i kratice A'I

XC3

20

30

XC4

25

35

A ,2 "

&,2

Opcenito

XDl 3

40

XD2 XD3

50

15

Ova tocka vrijedi za betonske grede iIi ploce armirane eelicnom armaturom. Elemente treba proracunati u dovoljnom broju poprecnih presjeka. Ako smjer glavnih naprezanja znatno odstupa od smjera glavne armature, to valja uzeti u obzir. Kod ploea se utjecaj otldona smjera glavnih naprezanja od smjera glavne armature manji od 15° zanemaruje. Za veca odstupanja valja momente savijanja transform irati da bi se dobili odgovarajuCi momenti u smjeru glavne armature.

~)

XSI 4

XS2

40

50

XS3 a)

h)

E'I

Ako su elementi izvedeni od betona za dva razreda vis~g od najmanjeg razreda ne im s eeifieiranog u tablici 2.24, zastitni sloj moze se smanJltI ~ 5 m~. Ovo, medut , p. d'1 za razl 'ed izlozenosti XCI . Za razrede izlozenostl vldl tablleu 2.10. vnJe

Ako se beton izveden na mjestu (in-situ) veze s betonom predgo tovljenog element~ ... d 5 redgotovlJenom elementu 1 0 zastitni sloj na tom spoju moze se.smanJltl 0 mm u p 10 mm u betonu izvedenom na mJestu.

Proracunske unutarnje sHe elemenata izlozenih savijanju

.,

Kod odredivanja graniene nosivosti presjeka rabe se ove pretpostavke: (i) (ii)

(iii) (iv)

,) Najmanji zastitni sloj za ele mente koji se naknadno napinju, mjere se u odnosu na d)

plostina presjeka vlacne armature u presjeku plostina presjeka tlacne armature (tlacno podrucje u granic,nom stanju nosivosti) deformacija vlacne armature za dimenzioniranje presjeka deformacija tlacne armature za dimenzioniranje presjeka.

.. povrsinu zastitne cijevi. U nekim slucajevima armatura te trebati posebnu zas titu od korozlJe.

(v) (vi) (vii)

ravni presjeci i nakon deformacije ostaju ravni deformacije armature spregnute s betonom u vlaenom i tlacnom podrueju betonskoga presjeka jednake su deformaciji betonskog vlakna koje se nalazi u istoj razini vlaena Cvrstoca betona se zanemaruje raspodjela tlaenih naprezanja betona odgo\'ara proracunskom dij agramu naprezanje - deformacija naprezanja u armaturi iIi eeliku za prednapinjanje izvode se iz proraeunskog dijagrama naprezanje - deformacija za presjeke naprezane sarno uzduznom tlaenom silom t! aena deform acija betona ogranicava se na -0,002 za presjeke koji nisu po cijeloj visini naprezani na tl ak, tlaena deformacija betona ogranieava se na -0,0035.

423 422

5.3.1

i- .+.-~ ~-... I

~r

"I " il . '1-I -1'- ~= "0

Proracull ploca provodi se obicno za sirinu b= IOO cm. U plocama su najcesce llzdUZl1e sile jed nake nuli (NSd =O) iIi su taka ma le (NSd s: O,Oi-:J;kA e) cia ih sc za ne maruje.

A s2

': S~'.k::::~----- --=-=-::~:-=-t-;~~:::::J_---=f.~C1

AS1£

+__

L--_ _L. -

Ploce

-

__

-

-

-

-- -

-- -

-- -

-

-

-

-

-- -

-

Ey

0

-2%0

~

Slika 5.11 Dijagrami deformacija pravoklltllog presjeka ar~lirall~beto:lskog elementa s podrucjima deformacija II granicnom stanJII nos/vosll

8

Q)

..

...

-B

I)-

d2 ¢=x/d s= zld

I)

8

tl

~.

k. fed = fekly, y, = 1,50

CD

Ij

Oznake: h d

d,

CD

(I

Slika 5.13 Presjek s raspodj elom deJormacija i lIaprezal/ja te poloiaj reZlIltanti tlacl/i" i \'Iacnih Ilap rezallja

... 1

I-

Stika 5.12 Podrucja deformacija (1, 2, 3, 4 i 5) za raZlia optereeellja

Kod dime nzioniranja presjeka naprezanih savijanjem i malom uzduzno ll1 silom (horizontalne pl oce i grede), zanemaru~e se uCi.nak Z~?g pro:acunske vnJed~ostl uzduzne sile, ako ta sila ne premas uJe umnozak vnJednostl O,OBjek I plos tme poprecl1oga presjeka. AIm promjena polozaja armature, npr. kod nastav lja nja ar m atur ~, vodi l o ka ln ~ ogranice nom sma njenju proracunske visine, kod dimenzlOmranp presJeka treba rabltl nepovoljniju vrijednost.

~d= ~'k/Ys Ys = 1,15

visina presjeka proracunska (sta ticka) visina udaljenost vIacne arma ture od blizeg (vlacnog) ruba presjeka udalje nost tlacne armature od blizeg ( tl acnog) ruba presjeka koefieijent visine tiacnog podrucja koefi eijent kraka unutarnjih sila koefieijent punoce dijagrama koeficijent po lozaja rezu lta nte tlacnih naprezanja ( tlacne sile) proracunska evrstoca betona proracu nska granica popusta nja armature

Takoaer, u podrucju maksimalnih mome nata savijanja u polju ne ma tl acne armature (A S2=0), a ako je ima, kao na lezaju, moze se njen daprinos (osim kod tzv. dvostrukoo armiranja) zanemariti. Za objasnjenje pojma •dvos(ruko armiranje ' treba pogledat; tocku 5.3.2.1. Uz za sada jos nepoznate rel ativne deformaci,'e \'Iacne arm ature , cs h odreauju se polozaj neutralne osi, tj. visina tlacnog podrucja: x .=

/Ed/

be tona,

"e2,

d .= ¢. d

/Eee/ + G', 1

(5 .21)

gdje je koeficije nt tl acnog podrucja, ¢

424 425

(5.22)

£ , 1 i betona Ee2' VeliCine koeficijenata Cly i k, za proracunski dijagram be tona (plostin a pod parabolom + pravokutnik) odreduje se kako slijedi:

za 0 <

IEel I ~ 0,002

Krak unutarnjih sila: z = d - k,:X = d - k , ~
sd

(5.23 )

s: (5.24)

(5.32)

za 0,0020 ~ I Ee21 ~ 0,0035

S=1_k"' ';=1 _ k''·· IE .1c11 I. /;, c?

+£51

(5.25)

a,.

=

3000kc21

M Rd

=

0,85 . !cd • a y ' b· ~ · d . (S'd) ·

flsd· b · d 2 ·!cd

MSd (5.26) (5.27)

. t M mora biti veca iii J'ednaka proracunskom momentu savijanja od Rd, O va nos IV os, djelovanja (tj. vanjskih sila), M Sd , tj.: (5.28) .. I' (b<j2.f [ m 2 ·kN/m 2 =kNm]) dobije se Ako se gornji izraz za M Rd podlJe 1 .~a . Jed,' m· , bezdimenzijski koeficijent momenta savlJanJa flRd, tJ.: (5.29)

(5.33)

Koeficijent armiranja aJ = flsi (odreduje se iz:

gdje je rezultanta tlacnih sila u betonu (Fe):

Fe = (0,85 -fed)' a..' b· X

k = IOO~EeJ(300~E'2 1-4) + 2 " 200~Ee2 j(300~E' 21- 2)

300~6"21- 2

Sada se iz'sumc mome nata savijanja (s obzirom na b!lo koju tocku, ovdje neka to bude teziste vlacne armature) moze odrediti nosivost presleka:

aJ

= _AS_ I . _f'_ 'd = (s. d)fYd . _fY_d = - (s. d)(,,{-- . f,d = PSd b·d fed

b ·d

fed

b·d

f ed

S

(5.34 )

Zato je moguce mijenjajuCi veliCine relativnih deformacija Eel i E,I izraditi tablicu koja ce pomoCi pri dimenzioniranju presjeka i odredivanju potrebne armature. Tablica 5.9 izradena je za tri vrijednosti najveee relativne deformacije celika za armiranje i to za E,1=20 %0, £'1==10 %0' i E'1=5 O/CC. i za vrijednost najvecere lativne deformacije betona £,,=3,5 %0 .

u

Osjencani reci tablici odnose se na tzv. prearmirani presjek, tj. presjek kod kojega je nosivost tlacnog podrucja betona manja od nosivosti vlacne armature. Kod takvog presjeka slom nastupa drobljenjem betona. Nije moguce postiCi dostizanje proracunske nosivosti armature. Tablica vrijedi za proracun presjeka armiranih celikom za a rmiranje B 500.

(5.30)

MSd

fl Sd = b.d2.f. . cd

Naravno da, kao i gore, vrijedi: flR d

;:= flSd

iii

flSd

~

(5 .3 1) flRd '

VeliCine koeficijenata a.. i k. ovise sarno i iskljuCivo 0 relativnoj ~eformac~ji beto~a Eel' a koeficijenti ~ i S ovise sarno i iskljuCivo 0 relativnim deformaCipma vlacne armature 427 426

~~x/d

&' , 1 (%0)

Tablica 5 9 VeliCinc: &'02(%0)

& '"

,-

&" , ,;,

S, Jisd i llJ, za dilllenzioniranje armiranohctonskih presjeka

&',1 (%0)

- 0,1 -0.2 - 0,3 - 0,4 - 0,5 - 0,6 - 0,7 - 0,8 - 0,9 -1,0 -1,1 - 1,2 - 1,3 - 1,4 - 1,5 - 1,6 - 1,7 - 1,8 - 1,9 - 2,0 -2,1 - 2,2 - 2,3 - 2,4 - 2,5 - 2,6 - 2,7 - 2,8 - 2,9 - 3,0 -3,1 - 3,2 -3,3 - 3,4 - 3,5

20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0 20,0

&'02'( %0)

&',1 (%G)

~=x/d

(=z/d

0,043 (1,048 0,052 0,057 0,061 0,065 0,070 0,074 0,078 0,083 0,087 0,091 0,095 0,099 0,103 0,107 0,111 0,115 0,119 0,123 0,127 0,130 0,134 0,138 0,142 0,145 0,149

0,998 0,997 0,995 0,993 0,992 0,990 0,988 0,987 0,985 (1,983 0,982 0,980 0,978 0,977 0,975 0,973 0,971 0,969 0,968 0,966 0,964 0,962 0,960 0,959 0,957 0,955 0,953 0,951 0,949 0,947 0,945 0,943 0,942 0,940 0,938

~=x/d

(=z/d

0,005 0,010 0,015 O,O?O 0,024 0,029 0,034

Om8

lD

J.lsd

0,000 0,001 0,002 0,003 0,005 0,007 0,009 0,011 0,014 0,017 0,019 0,023 0,026 0,029 0,033 0,036 0,039 0,043 0,046 0,050 0,053 0,056 0,060 0,063 0,066 0,069 0,073 0,076 0,079 0,081 0,084 0,088 0,091 0,093 0,096 Ad

-35

__ -=1~~__

0,000 0,001 0,002 0,003 0,005 0,007 0,009 0,011 0,014 0,Q17 0,020 0,023 0,026 0,030 0,033 0,037 0,040 0,044 0,048 0,052 0,055 0,059 0,062 0,066 0,069 0,073 0,076 0,080 0,083 0,086 0,089 0,093 0,096 0,099 0,103 lD

- 3,5

___ _ _ .c - -

-

19.5 19,0 .!.8,5 - - -- -

_ _..:. _3,-,-'5--l_ _ 18,0 -3 ,5 17,0 - 3,5 17,0 - 3,5 16,5 - 3,5 16,0 - 3,5 15,5

.-

(=z/d

0152 0,156 0,159 .-- --

lD

0937 0098 0105 0,935 --- ------0,100 -- -_ 0,107 .. _--0,934. - rI -' .0,102 0,109 - - --..- - - . . - - --O,!Q}__ __J1oY..:g __ _ 1.J_Q_5 _..I __02_~! ~_.:' 0,167 (l,931 0.107 0,115 0,171 0,929 ()~lQ~ __ _ O,1l b_ __ __ 0,175 0, 927 ~}2 0,1:::0 0,179 0,926 0,114 0,123 0,184 0,9'3 r-(-I,li 71-(":"),-12-7-'~

i-_i

+_ 0,1 211

~.

- 3,5 - 3,5 -3, 5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5 - 3,5

15,0 14,5 14,0 13,5 13,0 12,5 12,0 11,5 11,0 10,5 10,0 9,5 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 4,5

0,159 0,194 0,200 0,206 0,212 0,219 0,226 0,233 0,241 0,250 0,259 0,269 0,280 0,292 0,304 0,315 0,333 0,350 0,368 0,389 0,412 0,438

0,9' 1 0,919 i 0,917! 0,914 0,912 0,909 0,906 0,903 0,900 0,896 0,89' 0,858 i 0,884 0,579 I 0,874 0,868 0,861 0,854 0,847 0,838 I 0,8?9 0,818

0.123 0,126 0,130 0,133 0,137 0,141 0,145 0,149 0,154 0.159 0.164 0.170 0,177 0,153 0.190 0,197 0,106 0.214 0,224 0,235 0,247

(l,130 0,133 0,138 0,142 0,146 0,151 0,156 0,160 0,166 0,172 0,178 0,185 0,193 0,201 0,209 0,219 0,229 0,241 0,253 0,265 0,253 0,301

- 3,5 - 3,5 - 3,) - 3,5 - 3,5 - 3,5

4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5

0,460 0,500 0,535 0,583 0,636 0,700

0,806 0,79 7 i 0,776 I 0,757 i 0,735 0,709!

0,259 0,27' 0,287 0.304 0.3:::' O.:;·p

0,321 0,344 0,370 0,401 0,438 . 0,482

~=x/d

(=:Jd

I

lD

429 428

&c2(%0)

&,1 (%0)

°

-35 - 3,5 - 0,1 - 0,2 - 0,3

1 0,5 10,0 10,0 10,0

4 - 0,5 - 0,6 - 0,7 - 0,8 - 0,9 - 1,0 - 1,1 - 1,2 - 1,3 - 1,4 - 1,5 - 1,6 - 1,7 - 1,5 - 1,9 - 2,0 - 2,1 - 2,2 - 2,3 - 2,4 - 2,5 - 2,6 - 2,7 - 2,8 - 2,9 - 3,0 -3 1 - 3,2 - 3,3 - 3,4 - 3,5

10 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 10,0 100 10,0 10,0 10,0 10,0

-°

&c2(%0)

°

&,1 (%0)

q=x/d

(=z!d

0778 0,575 0,010 0,020 0,029 0038 0,048 0,057 0,065 0,074 0,083 0,091 0,099 0,107 0,115 0,123 0,130 0,138 0,145 0,153 0,160 0,167 0,174 0,180 0,187 0,194 0,200 0,206 0,213 0,219 0,225 0,231 0237 0,242 0,248 0,254 0,259

0676 0,636 0,997 0,993 0,990 0987 0,984 0,980 0,978 0,974 0,971 0,968 0,965 0,962 0,959 0,956 0,953 0,950 0,947 0,944 0,940 0,937 0,934 0,931 0,928 0,925 0,922 0,919 0,915 0,912 0,910 0,906 0,903 0,901 0,898 0,895 0,892

q=x/d

(=z/d

J1sd

0362 0,383 0,000 0,002 0,003 0006 0,009 0,013 0,017 0,021 0,026 0,D31 0,036 0,042 0,048 0,054 0,059 0,065 0,071 0,077 0,083 0,089 0,094 0,099 0,105 0,111 0,115 0,120 0,125 0,129 0,134 0,138 0143 0,147 0,151 0,155 0,159 J1sd

(iJ

0535 0,602 0,000 0,002 0,004 0006 0,009 0,013 0,017 0,022 0,027 0,032 0,038 0,044 0,050 0,056 0,062 0,069 0,075 0,082 0,088 0,D95 0,101 0,107 0,113 0,119 0,125 0,130 0,136 0,142 0,147 0,153 0158 0, 163 0,168 0,174 0,178

&el

(%0 )

- 01 -0,2 -0,3 -0,4 - 0,5 -0,6 - 0,7 - 0,8 - 0,9 - 1,0 - 1,1 - 1,2 - 1,3 - 1,4 - 1,5 - 1,6 - 1,7 - 1,8 - 1,9 - 2,0 - 2,1 - 2,2 - 2,3 - 2,4 - 2,5 - 2,6 - 2,7 - 2,5 - 2,9 - 3,0 - 3,1 - 3,2 - 3,3 - 3,4 - 3,5 &c2( %0)

&,1 (%0)

50 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 &,1 (%0)

q=x/d

(=z/d

0020 0,038 0,057 0,074 0,091 0,107 0,123 0,138 0,153 0,167 0,180 0,194 0,206 0,219 0,231 0,242 0,254 0,265 0,275 0,286 0,296 0,306 0,315 0,324 0,333 0,342 0,351 0,359 0,367 0,375 0,353 0,390 0,395 0,405 0,412

0993 0,987 0,981 0,975 0,969 0,963 0,958 0,952 0,947 0,942 0,937 0,931 0,927 0,921 0,917 0,912 0,907 0,902 0,595 0,893 0,888 0,883 0,579 0,874 0,870 0,865 0,861 0,857 0,852 0,845 0,544 0,840 0,836 0,832 0,829

q=x/d

(=zld

Psd

0011 0,003 0,007 0,011 0,017 0,024 0,031 0,039 0,047 0,056 0,064 0,074 0,053 0,092 0,101

°

0, II 0,119 0,128 0,136 0,145 0,153 0,160 0,167 0,174 0,181 0,187 0,193 0,199 0,205 0,210 0,216 0,221 0,226 0,230 0,235 J1sd

(iJ

0001 0,003 0,007 0,01 2 0,01 8 0,D25 0,032 0,041 0,050 0,059 0,069 0,079 0,089 0,100 0,110 0,121 0,132 0,142 0,152 0,162 0,172 0,181 0,190 0,199 0,205 0,216 0,225 0,232 0,240 0,248 0,256 0,262 0,270 0,277 0,283 (iJ

(iJ

430 431

Najveca dopuste na armatura u presjeku ploce:

Armatura za savijanjc Plora s armaturom treba imati debljinu najm anjc 1r/35, gdjc je 10 udaljcnost nllitocaka momentnog dijagrama , ali sc preporueuje, zbog toga sto se u ploei vode razne instalaeije,

1) A sl .",,, = 0,040 Ac (ovaj izraz daje preveliku armaturu).

gdje jc: Ac = b-h

plocu uzc ti dcbljinc 20 em.

q = x/d :;; 0,45

U jednoos

naprczanim plocama treba predvidjeti razdjclnu annatllr u. Razdjclna no arn'\atllra ne smije biti manj a od 20 % glavne armature.

2) za C ::; 35/45

Za najvcCi razmak sipki vrijedi sljedeCe: _ za glavnll annatllru 1,5·h ~ 350 mm, gdje je h ukllplla dcbljin a ploee

A ,I.max - 1,5 :Vo Ac-

_ za razdje lnu annaturu 2,5·h :;; 400 mOl.

3) za C

,

OVIS~ 0 r ~zredu

~ 40/50

Ovisno

Annatura ploca na osloncima Kod ploca treba najmanj e polovinu potrebne armature polja provuCi prcko lezajcva i

0

Asl."""

= 0.310· b · d· fed

/)I}

(5.38)

betona i vrsti armature maksimalna armatura iznosi:

,; = x/d

~ 0,35

As i mat: = 0241· b , c.t· -fe" ' . . f Ord

(5.39)

razredu betona i vrsti armature, maksimalna armatura iznosi:

A si,ma. :::: 0,020 . Ac = 2,0 % ' A c·

tamo usidriti. Kod djelomicne upetosti uzduz jedne strane ploCe, koja kod proracuna nijc bila uzeta u obzir, treba postaviti gornju armaturu, koja moze preuzeti najmanje cetvrtinu najveceg momenta iz polja s kojim granici. Ta armatura se postavlja uzduz jedne strane ploce a ne smijc biti kraca od 0,2-struke duljine polja mjereno od liea oslonea. Kad je konstrukeijskim mjerama onemogueeno odizanje ploCe na uglu, treba predvidjeti

PRIMJER: PloCa . je raspona• /ell = 35 , 01 I. d e' bl" JlI1e h = 12 em. Izvodl. se u betonu razreda C25/30 i armlfa ' se. mrezastom arma turom B 500 . PI oea · 'Je optereeena , dod atnim stalnim op. tereeenJem kN/ 01 2 'I upora b mOl . , , . , Ll.g=15 ' optereeenjem Gl = 20 kN' 2 DlmenzlomranJe /m , c = 150101: uz pretpostavk u da'Je glavna nosiva armatura mrc±e ¢10,' a zastitni sloj

odgovarajucu torzijsku armaturu.

Optereeenje: (5.35)

- vlastita tezina (0,12·25) .. ............. ....... ... .. .... g' = 3,0 kN/m2 - dodatno stalno ........... .. .................. ..... ..... Ll.g 1,5 kN/m"' STALNO OPTERECENJE ............................. g = 4,5 kN/m2

gdje je: MSd = rg . MG + Yq . M Q .

UPORABNO OPTERECENJE ........ .... .. .... .. . ., . q = 2,0 kN/m2

Potrebna armatura, Asl. req ' proracunava se iz:

A

-

M s"

Maksima lni momenti: (5.36)

M g = 0,125 . g . /2 = 0,125 . 4,5 . 3,5 2

'}"'} - (s·d)!y"

Odabrana armatura, A,I.prov, treba biti veceg iii jednakog presjeka od proracunane,

Mq = 0,125 . q

. /2

= 6,89 kNm/m

= 0,125 . 2,0 . 3,5 2 = 3,06 kNm/m

Asl,req' tj , Proracunska vrijednost momenta'. M sd = 1,35· J\1g + '1.)- ' 1\fq = 13,89 kNm/m Najm anj a dopllstena armatura u presjeku ploce dana je izrazim a:

Asl.

.117

II1

;"

= O,6·b d/f;k ~ 0,0015 ·b ·d.

ted = tek/Yo = 25/1,5

= 16,67 N/mm2 = 1,667 kN/em2

(5.37)

tyd = tyJrs = 500/1,15 = 434,78 N/mm2 = 43,478 kN/cm 2 433

d = h - e - $/2 = 12 - 1,5 - 1,0/2 = 10 em (d=staticka visina, tj. udaljenost od

Za krajnja polja, kao na sliei 5.2, iznosi [ ""0 85,[' za srednJ'a polJ'a I ""070,[ a konzoJu [o""2,0" K, 0 , , 0 , " za

tezista vlacne armature do tlacnog ruba presjeka): fi s'/ =

b. ~ S~/f.

13~9

= 0,083 < JlR/J

100· 10 ·1,667

cd

gdje je:

= 0,252.

' ""

udaljenost nultocaka momentnog dijagrama raspon nosaca

[() Iz tabliee 5.9 oCitano za flsd ce2 = - 2,9 %0.

= 0,083 da je: (=0,949,

~

= 0,127, c,l = 20,0 %0,

dllijina konzoJ e.

Potrebna armatura je:

A = ,I

M Sd t:,.d'!l"

1389

.

5.3.2.1

= 3,37 cml /m .

Jednostruko armirani presjek

0,949.10·43,478

Odabrana armatura je: $8,5/15 em.

A.. prov=3,78

2

Proracun nosivosti na savijanje

em /m >

A.i

= 3,37

em 2,

glavna armatura:

Proracun armature u polju s neutralnom osi kroz plocu (x9J. ) c

N ajmanja zahtijevana armatura u presjeku ploce dana je izrazima:

U ovom sJucaju greda se proracunava kao pravoklltni presjek sirine b i visine h. eff

A,l.min

2

= 0,6·b·d/fyk = 0,6·100·10/500 = 1,2 em /m

A'i.lllill ;:::

AI

0,0015·b·d

= 0,0015·100·10 = 1,5 em2/m

(mjerodavno)

.cti

=031O.b.d.!cd =0310.100.10. 16,67 =11,88cl1l l / m f ' 43478 yJ ,

s .ml<'

A..min

2

= 1,5 em / m <

A.. prov=3,78

2

em /m <

A..ma.

~J

2

= 11,88 em /m.

.c.!i= .c

I

j .....-

Uzduzna armatura mreZe je ¢R>,5/15 em, a poprecna ¢5/25 em. Ako se odabere armatura pri kojoj je profil uzduzne armature manji od pretpostavljenog (kao ovdje, jer je ¢R>,5 < ¢1O), tada je proracun na strani sigurnosti, tj. stvarna staticka visina je veca od odabrane. Ako se odabere armatura pri kojoj je profil uzduzne armature veci od pretpostavljenog (npr. #2 > ¢1O), tad a je proracun na strani nesigurnosti, tj. stvarna staticka visina je ma nja od odabrane, pa se proracun mora ponoviti s novom statickom visinom .

5.3.2

v/

Slika 5.14 Greda T-presjeka u polju (tlacno podrucje gore)

U polj.~ se vlacna armaturaA '1 (u don~e.m podrucju) moze postaviti -~ jednom, u 2 iii 3 reda. Slpke se u 3 reda ~.ogu ~~stavJtI I bez vertikaJnog medurazmaka, ali je bolje da razm.ak ?ude barem ¢. slpke Ih 2 em . Ako je broj redova veci od 3, postavlja se ?roplsam medurazmak Izmedu svakog treceg reda , a horizontalni svijetli razmak medu slpkama treba povecati za 0,5 cm.

Grede

Proracun greda pravokutnog presjeka nacelno se ne razlikuje od proracuna ploca. Grede pravokutnog presjeka imaju sirinu b, koja je obicno m anja od 100 em.

Vazn~ je uoCiti da}e z~ ~irin~. ~-presjeka u polju, tlacno podrucje gore,

Posebnosti postoje kod greda povezanih 5 plocom, tzv. grede T-presjeka iii slicnog presjeka. Tu je potrebno voditi racuna 0 sirini (b eff) i visini tl acnog podrucja (cr ~ h t ili

pro:ae~nsku (sudJeluJueu). sJrJ.nu tlacnog podrucja, b eff, koju treba upotrijebiti

x > he).

naZlvmku formule za odredlvanJe

/-lSd'

Plostina vJacne armature je A

potrebno uzeti II

: sl

T-presjek:

bect =b w +[j 5

lednostrani iii polu-T-presjek: strane ).

bw +[j lO

(greda s plocom prikljucenom

Af p oljc f.1 5

jedne

).

s'/-b

c:(T

Sd

.d l

.!cd

A SI -

M Poi:i Sd

(S.d).!,,:

(5.40)

434

435

Proracull armature u polju s neutralnom osi kroz rebro (x>hr)

Proracun a rmature nad lezajem

Za bert ?:5'b w moze se za nemariti dio u rebru ispod ploce, ti· tada cijelu tl acnu silu preuzima plota (pojasniea T-presjeka) sa svoi om plostinom (brtr.fl r) i to sal110 ako je zadovo ljen uvjet: hrld :;; 0,264 za armaturu B 500. Tada se moze pretpostaviti da u debljini ploce (pojasniee), hI> djeluje tlacno naprezanj e, 0,85l ed , s rezultantom na pol ovici debljine poias ni ce. Udalj enost rezultanti tlacnih i vlacnih naprezani a (krak unutarnjih sila), u ovom slu caju, ne treba proracunavati, jer iznosi z=(d-hf/2). Potrcbna se armatura moze proracunati na ovaj nacin: M "olje

A S I.ce,! -

h2i).~ d . Sd

(

d-

(5.4 1)

Slika 5.15 Greda T-presjeka na leiajll (tlacllO podrucje dolje)

Ipak, potrebno je provjeriti tlacna naprezanja u betonu koja ne Sl11lJU premasiti proracunska, tj .:

Na le~aju s~ vlacna .armatura ASl (u gornjem podrucju) moze postaviti u jed nom redu i to na.lnJanJe polov1l1a armature unutar sirine ore de b a mallJ'e od. . " . b '" po ce tvrtll1e armature u deblJ1l1l ploce, lijevo i desno od rubova grede. v

(5.42)

Najmanje dvije ugaone sipke uzduzne armature moraju se produziti preko Idaja, Ako je visina grede 1 m iii veca, treba uz stranice grede postaviti armaturu i po visini viacne zo ne radi sprecavanja pukotina. Broj sipki u sirini grede dan je u sljedecoj tablici.

Vazno ie uoci~i. ? a je z~ sirinu T-presjeka nad lezajem tlacno podrucje dolie, pa je Slflna tlacnog podruCia b'" kOJ'u treba upotrl'l'ebl't'1 U naZlVDl .' 'k'U za prema' tome . J ' od red lvanJe f.1Sd'

Tablica 5.10 Najveci dopusteni broj komada armature u jednoj razini sirine grede

(5.43)

Promjer iii ki armature tP (mm)

Sirina grede bw (em)

10

12

14

16

18

20

22

25

28

20

5

5

(5)

4

4

4

3

3

3

25

7

6

6

(6)

5

5

(5)

4

4

30

(9)

8

7

7

7

6

(6)

5

4

35

10

(1 0)

9

8

8

(8)

7

6

5

40

12

11

10

10

9

9

8

7

6

45

(14)

(13)

12

11

(11)

10

9

8

7

50

15

14

13

(13)

12

11

10

9

8

Potrebna armatura iznosi: M/(,2(lj

A

--

S l.rc,! -

Sd

r. d.f

'='

(5.44)

pi

Minimalna armatura T-presjeka: Minimalna armatura u polju:

A I,oljr = 0 6 . b". . d . S f... ",

•

f

'

yk

60 Pro fil spona ¢....

(19)

17

IA = 6 mm

16

(15)

15

IA.

=

8 mm

14

12

11

IA.

(5.45)

10

= 10 mm

Brojevi u zagradama u tablici znace da se u gredu u jednol11 redu naivise moze postaviti toliki broj sipki , ali se preporucuje staviti jednu manje.

436

gdje su broj 0,6 if:, dani u [N/mm2]

iii

Ai~~,~" = O.OOI5·b". ·d

mjerodavna je vcca vr ijednost.

(5.46 )

Minimalna armatura na lezaju Norma HRN ENV 1992-1-1 ne daje izraz za proracun ove armaturc, ali se ona moze

(I.1im = /Aim! ~im =0,241, pa je za betone razreda 2: C40/50:

odrediti ovako:

(5.50) (5.47)

= 0 0015 . bcff . d . A'doi S l.ml ' l '

DVOSTRUKO ARMlRANI PRESJEK

Maksimalna armatura T-presjeka

Dvostruko armirani presjck na lCZaju gredc T-presjeka

Maksimalna armatura u polju .. . Norma ne daje izraz za proracun ove armature, ali. se on~ moze odredlh na temelju pretpostavke da tlacna naprezanja konstantne vn.1ednostl 0,85· fed, preUZllna cIJ ela pojasnica na sirini b err : Al>oljc S I p/It\'

= 0,85' f ed .b .h f cfJ f

( 5.48)

.

yd

Maksimalna armatura na leiaju jednostruko armiranog presjeka Za betone razreda ::;;C35/45 prema normi HRN ENV 1992-1-1 dopusten~ najvee~ vrijednost koeficijenta tlacnog podrucja presjeka iznosi: 9im=XliJd=0,45. StIrn u vezl su i ostali parametri: &c=3,5%0 , £5 1 =4,278%0, 9im=0,45, ~im=0,813, Jilim=0,252. .. . k'" oJ! Je d nos t ru ko armirani prcsJ'c k moze Prema tome, najveti moment savIJanJa preuzeti iznosi: . iii MRd.lim=0,688·~lim·(1 -0,416·~im)·(bw·d2)fcd M Rd.lim= Plim(bw' d2\f }J ed '

Za proracunski moment savijanja koji je veti od limitiranog, sto se naj cesec dogada za momente nad Iez.ajem, tj. kada je MSd > MRd.l im , trebalo bi presjek poveeati. Ako to nije moguee (i ako je MSd ::;; 1,5 ·MRd.lim), moze se presjek dvostruko armirati. To znaCi cla osim armature u vlacnom podrucju treba dodati i armaturu u tlacnom podrucju. Pri tome vlacno podrucje treba armirati: a) s najveeom armaturom za jednostruko armiran presjek i toj armaturi (u vlacnom podrucju) dodati b) armaturu za preuzimanje vlacne sile koju proizvodi momcnt savijanja jcdnak razlici momenata, tj . MSd-MRd.lim' Kako moment savijanja moze preuzeti par sila na odredcnoj medusobnoj ud aljenosti tez.ista vlacne i tlacne armature, to se i u tlacno podrucje, za preuzimanj e razlike momenata savijanja MSd-M Rd ,lim, mora postaviti tzv. tlacna armatura. Prem a tome, moment savijanja, MRd.lim, preuzima dio vlacne armature (naveden a pod a» i beton u tlacnom podrucju, a razliku momenata, MSd-MRd.lim, preuzimaju dodatna vlacna armatura (navedeno pod b» i tlacna armatura. VLACNA ARMATURA:

As l

_ -

Za ~lim =0,45 iznosi MRd.lim= 0,252·(bw·d )fcd 2

(5.49)

Za betone razreda 2: C40/50 prema normi dopustena najve~ vr.ijedn~st koeficije.nta tlacnog podrucja presjeka iznosi: ~lim =x liJd =0,35. Stirn u vezl su I ostah param ctn. ="15°/'00 ~im=0,854, Plim =0,206 _, ~ ' £..]=6 s , 5%0, '):li01=0,35, ='1

(5.51)

TLACNA ARMA TURA:

pa je za betone razreda ::;; C35/45:

c c.c

+ M 5" - M RdJim () ~ Um • d . f)" d - d 2 • f" " M RdJim

A5 2

_

M5d -MRdJim

-

(

d-d 2 ) 'O's2

(5.52)

Kod primjene dvostrukog armiranja na Iez.aju nije potrebno provjcravati je Ii armatura vcea od minimalne i manja od maksim alne. Ona je veea od maksimalne za jednostruko armirani presjek, ali je duktilnost zajamcena tlacnom armaturom i ogranicenjem vcliCine proracunskog momenta savijanja.

439 438

5.3.2.2

Proracun nosivosti na poprecnu silu

(5.53)

Opcenito Poprecna armatura preuzima jedan dio posmicnih naprezanja, dok drugi dio preuzima beton. Prema HRN ENV 1992·1·1, mali dio posmicnih naprezanja preuzima i uzduzna armatura. U pravilu valja uvijek predvidjeti najmanju (minimalnu) poprecnu armaturu, cak i onda kad proracun pokaze da ona nije potrebna. Ta najmanja armatura smije se izostaviti kod ploca (pune, rebraste, suplje) koje imaju zadovoljavajucu poprecnu raspodjelu opterecenja i nisu izlozene velikim vlacnim naprezanjima. Kod proracuna potrebne uzduzne armature u podrucju posmicnog naprezanja valja uzeti u obzir povecanje vi acne uzduzne sile iznad vrijednosti koja odgovara mome ntu savijanja. To povecanje uze to je u obzir pomicanjem dijagrama vlacnih sila.

Vrijednosti za TRd dane su u tablici 5.11. k = 1 za elemente kod kojih je vise 00 50r;{ arm ature u polju prekinuto, inace jc : k = 1,6· d

p, =

ASI

PRORACUN POPR. ARMATURE

NEDOPUSTENO PODRUCJE

(5.55)

plastina vi acne armature koja sc sidri za najmanje d +/0.,,,, lza promatranoga presjeka (vidi sliku 5.17)

Tablica 5.11 Vrijednosti za Razredi cvrstoce betona fRJ

;

~ $ [0,02]

= Nsi A c uzcluzna sila u presjeku od opterecenja i prednapinj a nja (pozitivna ako je tiacna).

proracunska nosivost na poprecnu silu koja se moze preuzeti bez otkazivanja tlacnih stapova

KONSTRUKClJSKA POPR. ARMATURA

(5.54 )

najmanja sirina poprecnoga presj c ka unutar proracunske visine

proracunska nosivost na poprecnu silu elementa bez poprecne armature

proracunska nosivost na poprecnu silu elementa s poprecnom armaturom (vrijednost izmedu VRdl i V Rd2 , tj. VRdl:o; VRd1 :o; V Rd2 ) .

1 (gojc je: staticka visjna d u 111)

b" d

Postupak dimenzioniranja na poprecnu silu zasniva se na tri proracunske vrijednosti nosivosti na poprecnu silu:

VRd1

~

TRd

(N/mm ' ) l.a pojedine cHstoce betona

C 12/15

C 16/20

C 20/25

C 25/30

C 30/37

C 35/45

C 40/50

C 45/55

C 50/60

0,18

0,22

0,25

0,30

0.34

0.37

OAI

0,44

0,48

N/mm'

Vso

, A"

/ /'

.-

proma :rani pre sJek

:l

d

.......1.

Slika 5.16 PodruCja poprecnih sila

Elementi bez proracunski potrebne poprecne armature (VSd

~

VRd1 ).

Za presjck u koj e m je proracunska poprecna sila V Sd:O; V Rdl nc zahtijeva se proracul1 poprecne armature, ali je potrebno postaviti minimalnu poprecnu armaturu. Proracunska nosivost na poprecnu silu VRd 1 dobiva se iz:

440

a) armatura u po lju,

b) armatura na Id aju

Slika 5.17 - Dejillicija za A" koja se rabi za "eliCinli Pili i::.ra:u (4.55)

Potrebna duljina sidrenja, /0.1" " uzduzne vlacm: armature mOl e 5<: proracunati iz izraza (5.61).

Elementi s proracunski potrebnom poprecnom armaturom (VRdl <

VSd

postizanje vrijednosti za VRdl bitno ovisi svakoj strani moguCih ploha sloma.

~ VRd2)

"k gdje v: premasuje vrijednost VRdl treba predvidje ti poprecnu armaturu PredsJeb ud 1/ < ~ Velicina poprecne armature ne smije biti manja od mlmm alne ta k 0 a u e Sd _. RdJ' poprecne armature. d b' 'zrazu Najveca nosivost tlacnih stapova betona na poprecne sile VRd2 0 Iva se prema 1 .

U

Ako je

VSd

0

prikladnom sidrenju vi acne armature na

> VRdl , dana su dva postupka dimenzioniranja:

- normirani postupak (standardna metoda), - postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlacnih stapova.

(5.56). Postupak sa slobodnim odabirom nagiba tl acnih stapova dopusta vecu slobodu rasporeda armature od normiranoga postupka. To 06to vodi do bitno racionalnijeg razmjestaja poprccne armature, ali moze dovesti do povecanja uzduzne viacne armature. Taj postupak valja rabiti kad je element istodobno napre zan kombinacijom poprecne sile i torzije.

(S .56 )

gdje je:

-07-isL>OS' 200-"

gdje

SUlek

i brojka 200 dani u N/mm2.

(5 .S7)

V -,

U gredama je dopusteno rabiti povinute sipke kao. pop:~cnu armaturu zajedno sa sponama. Najmanje SO % poprecne sile VSd mora se pnhvatltl sponama. . . .. Kad se rabe kose sipke, kut izmedu povinute sipke i osi grede ne treba bltl manJl od

4So. Kad opterecenje ne djeluje na gornjem rub~ gred~ il~. kad ldaj grede nije. s d~un~~ strane, valja predvidjeti armaturu za zavjesenJe rad~ pflJenosa tereta do gornJeg grede kako bi se mogao rabiti stapni model u proraeunu. elementa Ako se ne provodi tocniji dokaz:.. ne .~mije niti u jedno~ presjek~ naprezan proracunska poprecna sila premasltl ~~J~dnost ~Rd2' Kad J~ elemen uzduznom tlacnom silom, treba VRd2 umanJltl prema Izrazu (S.?8).

VRd2.red

umanjena vrijednost V Rd2 ' zbog utjeeaja uzduzne tlacne sile, djelotvorno srednje naprezanje betona od uzduzne tlacne sile,

O"cp.eff

O"ep.e[[

odreduje prema izrazu (S.S9): (S.59)

gdje je:

/3

= 2,S . d/x;

1,O :o;/3:o;S,0.

(5.60)

Kad se ovo povecanje uzima u obzir, VRdl i poprecnu armaturu valja proracunati u svim kriticnim presjecima u podrucju do 2,S·d od ruba lezaj a. U polju, s druge strane mjerodavne koncentrirane sile, provodi se dokaz sa /3 = 1,0. Tako dobivena najveca poprecna armatura kontinuirano se rasporedi na ukupnoj duljini x izmedu toga kriticnog presjeka i najblizeg ldaja. Kad je mjerodavno opterecenje na gredi u obliku koncentrirane sil e blizu lezaja, moze gore opisani postupak voditi tome da na cijeloj duljini grede zadovoljava najmanj a poprecna armatura. U takvim slucajevima potreba n je oprez, a projektan t moze nosivost na poprecnu silu proracunati bez povecanih vrijednosti VRdl .

(5.S8)

gdje joe:

Kad koncentrirana sila djeluje na udaljenosti x :0; 2,S·d od mba lezaja, za c lemente bez poprecne armature i za elemente s poprecnom armaturom dimenzio nirane po normiranom postupku, dopusta se poveeanje nosivosti na poprecne sileo Sarno za tu svrhu dopusteno je povecati osnovnu vrijednost proracunske posmicne evrstoce fRd za odredivanje nosivosti VRdl> i to mnozeCi ju (fRd) koeficijentom /3, gdje je:

se

Dopusteno je da se poprecna armatura sastoji iz kombinacije a) spona koje obuhvacaju uzduznu vlacnu armaturu i tlacno podrucje, i b) po\~nutih sipki Pri tome se najmanje SO % potrebne poprecne armature mora sastojati od spona. Kad se povecanje nosivosti na poprecne sile u blizini ldaja uzima u obzir, valj a zadovoljiti ove zahtjeve:

(a) proracunska uzduzna tlacna sila .v plostina presjeka tlacne armature dobivena pror acunom gramcnog

opterecenje i Idajne reakcije trebaju omogucltl stvaranj e kosih tlacnih stapova u elementu (izravno uvode nje poprecne sile u ldaj)

(b)

stanja nosivosti na savijanje karakteristicna granica popustanja armature ukupna plostina betonskoga presjeka.

na krajnjim lezajevima treba potrebnu uzduznu \"lacnu armaturu unutar razmaka 2,S·d od lezaja u cijelosti usidriti prel(o le?aja

(c)

na srednjim ldaj evi ma valja vlacnu armaturu, potrebnu iznacl ruba ldaja, provesti najmanje za duljinu 2,S·d + lb .n« U susjeclno polje.

443 442

Potrebna duljina sidrenja uzdu zne vI acne armature moze sc proracunati iz :

lb.""

= a•.fb· (As.req/As.pro•.) ::>: /b•

(5.61)

lllill

gdje je: koeficijc nt kojim se uzima u obzir djelotvornost sidrenja za rayne sipke za zakrivljenc sipkc naprezane na vlak kad zastitni sloj iznosi najmanjc 3¢ vertikalno na ravninu zakrivljenosti u podrucju kuke, rayne kuke iii petljc oznacuju potrebnu (zahtijevanu), odnosno stvarnu plostinu presjeka armature najmanj a vrijednost duljine sidrenja: - za sidrenje vlacnih sipki: (5.62) lb.min = 0,3 . lb ~ 10· ¢ iii ;::: 100 mm - za sidrenje t1acnih sipki: (5.63) lb.mi" = 0,6 ·lb ::>: 10· ¢ iIi ;::: 100 mm

ad

«, = 1,0 a,, =0,7

Ih

-to ~'d

-

(5.64)

•

4 fix! Vrijednosti za fbd navedene su u tablici 5.12.

Odabrani razmak ne smije biti yeti od onog iz norme, a koji se odredi uz minimalnoga koeficijcnta armiranja poprecnom armaturom.

Koeficijent armiranja poprecnom armaturom za prcllzimanjc poprccne sile dobiva ~e iz izraza: p"

(5 .65)

s". ·b,,·silla

gdje jc:

A s"

poprccni presjck svih gra na poprecne arma ture (spona) na razmakll s" razmak spona najmanja sirina dementa unutar staticke visinc kut nagiba poprecne armature u odnosu na uzdu znu os e lementa.

Sw

b" (J.

1- - tlacni pojas

tlacni slap

I !~

z

I ~e_+_ tv ;. 2 z

Tablica 5.12 Proracunska cvrstoca prianjanjajhd (N/mm2) kod dobrih uvjeta prianjanja (vrijednosti sadrie parcijalni koeficijenl sigurnosti >'< 1,5 )

M

1

=

Razred cvrsloce belona C

Fs

-¥-1'--

12/15

16/20

20/25

25/30

30/37

35/45

40/50

45/55

50/60

0,9

1,0

1,1

1,2

1,3

1,4

1,5

1,6

1,7

1,6

2,0

2,3

2,7

3,0

3,4

3,7

4,0

4,3

POlTlOC

L vlacni pojas

' N

;rj

j

L poprecna a rmalu ra

J:JJ:"'Ub< Glatke sipke

ft.J (N/mm 2) Rebraste sipke ~32mmili

rebraste mrde ft.J (N/mm2)

Elementi stalne visine Stika 5.18 Oznake za element naprezon popreCnim silama

Kod dimenzioniranja na poprecne sile pretpostavlja se da element im a t1acni i vlacni pojas kojima je razmak tezista jednak kraku unutarnjih sila z. Podrucje posm ika ima tada visinu z i sirinu b w' Krak unutarnjih sila uzima se vertikalno na uzduznu armaturu, pri cemu se utj ecaj kosih sipki ne uzima U obzir. Napreza nje u t1acnim stapovima treba ograniciti na O'e S vied' gdje je djelotvofI10sti koji se proracuna prema izrazu (5 .57).

444

I'

koeficijcnt

Iz gornjeg izraza moze se odrediti minimalni koeficijent armiranja poprecnol11 armaturom kao i najveCi dopu5teni razmak poprecne armature: .•( ', ,, '/1/

(5.66)

gdje je:

A Isw m

Kose pukotine bit ce ogramcene na zadovoljavajuCi nacin uz pridrzavanJ'e raz k . bl' 5 ma a spona lZ ta lee .15. Dokaz nije potreban u elementima kod kojih nije potrebna poprecna armatura (tj. kad je VSd< V Cd ) ,

plostina jedne grane presjeka poprecne armature reznost.

Minimalne vrijednosti za

Pw,rnin

navedene su u tabliei 5.13.

T~lblica 5.15 Razmak spoua u grcdama radi IIgranicenja kosib pllkotina

Tahlica 5.13 Minimalni koeficijcnt armiranja poprecnoOJ armaturom, Pw,n>'n

3· Vet! p,,·b·d

Najveci razmak spona radi ogranicenja kosib pllkotina

VSd -

Razred cvrstoce betona

Celik za armiranje B 500

C 12/15 i C 20/25 C 25/30 do C 35/45 C 40/50 do C 50/60

- 0,0007 A.mm. - 0,0011 Pw.min - 0,0013 p,

2 ~ (AI -0,28 cm ) Reznostm-2 Reznostm-4 sw,max (cm) sw,max (cm) 25,4 50,9 20,4 40,7 34,0 17,0 14,5 29,1 12,7 25,5

(COl)

20 25 30 35 40

Sw,max (COl)

50 75 100 150 200

30 20 15 10

:5

Tablica 5.14 NajveCi dopusteni razmak vertikalnib spona sw,rn", (Col) za Pw,rnin= 0,0011 !6spona Sirina bw

(N / nun')

¢IJ (AI -0,SOcm2) Reznostm-2 Reznostm 4 sw,max (cm) s"',max (cm) 45,5 90,9 72,7 36,4 60,6 30,3 51,9 26,0 45,4 22,7

1-- - - --

-

5

V5dje proracunska vrijednost poprecne sile u granicnom stanju nosivos ti, a uzeti da je jednaka VRdl .

VCd

moze se

Normirani postupak (standardna metoda) Nosivost na poprecne sile presjeka s poprecnom armaturom da na je izrazom:

Neke od vrijednosti iz gomje tabIiee su prevelike kriterijima danim u daljnjem tekstu.

moraju se uskladiti

s ostalim

(5.67)

gdje je:

doprinos betona nosivosti na poprecne sile koji je jednak nosivosti VRdl doprinos poprecne armature nosi\'osti na poprecne sile.

VCd

Promjer poprecne armature od glatkih okruglih sipki ne treba premasiti 12 mm. Vwd

NajveCi uzduzni razmak spona uvjetima (sa V Sd , VRdl i V RdZ ) : (0 <

- kad je

kad je (1 /5

VSd

V RdZ

<

- kad je (2/3 VRd2 <

:>;

1/5

VSd V Sd

s w,rn.x

iIi druge poprecne armature odreden je ovim Doprinos poprecne armature vertikalne na os nosaca proracunava se prema iZrazu:

V RdZ )

:>;

2/3 VRd2 )

:>;

1,0 VRd2 )

sw,n. LX

= 0,8 d :>; 30 em

sw.rnax

= 0,6 d :>; 30 em

sw,rnax

= 0,3 d :>; 20 em.

(5.68 ) gdje je: As.·

Uzduzni razmak povijenih sipki ne smije premasiti ovu vrijednost: SW,I~"L' :>; 0,6·d (1 + etga),

s"

i;. . 'fl

Poprccni razmak vertikalnih krakova spona ne smije prcmasiti ovu vrijednost: - kada je kod

VSd

VSd

:>;

1/5 VRd 2> treba primijeniti manju vrijednost od

> 1/5 VRd2 vrijedi za (1 /5 VRd2 <

za (2/3 VRd2 < VSd :>; 1,0 VRdZ ):

s w,m",

V Sd

:>;

2/3 VRdZ ):

sw.rna,

sw,max

= d iIi 800 mm,

Doprinos nagnute poprecne armature dobiva se prema izrazu :

= 0,6 d :>; 300 mm iii

V,,'/

A ·0,9· d -/""/ ·(1 + clga) sill a s .

=...-..':!!..

(5.69)

= 0,3 d:>; 200 mm . S

446

plostina presjeka poprecne armature,A",= AI",m gdje je: A Isw= plostina jedne grane popreene armature, a m =reznost razmak spona proracunska graniea popustanja popreene armature.

iii .I'w je razmak armature mjeren uzduz os i clemcnta.

447

Kako se pri proracunu poprecne armature treba pretpostaviti profil if; (lj. plostina presjeka jedne grane poprecne armature, A Is.. ) i reznost (m), tj . (A",.= A IS,,'m), valja proracunati razmak poprecne a rmature (s,,), uz izjednacenje VSd= V Rd1 , sljedeCil1l izrazo m:

Kako sc pri proracunu popreene armature treba pretpos taviti profil (tj. plostina pres jeka jedne granc poprccne armature, A'sw) i reznost (m), a Asw = A",,·m , valJa pn)l:acun~ti razmak poprccne armature (5,,) sljedeCim izrazom: s

".

=

A's. . ·fn,,'.. 1/1 ' z · sill a (erg O + elga).

(S.70)

V,,t - VRd ,

(5.74)

Odabrani razmak treba biti manji iIi jednak pror acunanol11 po gornj em izrazu. Kako su svi parametri osim popreene sil c (VSd) konstante, to se razmak (sw) poveeava sto se poprecna si la (VSd) smanjuje . Uzima se da je z = 0,9 d. . Za llokaz nosivosti tlacnih stapova izracunava se VRd2 prema lzrazu:

Odabrani razmak treba biti manji iIi jednak proracunano m po gornjem izrazu i manji od Sw,OIax' Kako su svi parametri osim poprecne sile (VSd) konstante, to se razmak (5., ) povecava sa smanjenjcm poprecne sile , Kr ak unutarnjih sil a z uzima se, u pravil u, z = 0,9·d,

(S. 71)

VRd2 = (0,50 · vIcd) b" 0,9·d·(1 + ctga) .

Za vertikalne spone iii kombinaeiju vertikalnih spona i kosih sipki uzima se etga=O.

Kod elemenata s kosom poprecnom armaturom nosivost na poprecne sile proracunava se prema izrazima: ctg0+ctga (5. 75) VRd! = b".· z· V';;'d . , 1+ ctg-0

Pror acunska poprecna sil a VSd ne smije nikada biti veca od VRd2• Ako se pak u proracunu dogodi da je VSd> VRdZ , tada treba povecati presj ~ ~, tj ... sirinu i/ili visinu presjeka . S time ce se nezna tno povecati vrijednost VSd' a zna.tl1lJe vnJed.~ost VRdZ , tako da bude VSd
V" /J = A",

Postupak sa slobodnim odabirom nagiba tlacnih stapova a) Odabir kuta

b) Odabir kula

za grede s konstantnom uzduznom armaturom, lj . ukupna armatura se vodi do leiaja, tj. ne prekida se u polju.

e izmedu tlacnih stapova i uzduzne osi ogranicen je na:

0,5 < etg

e<

b,. . S

2

(5 .76)

/ - cosa

Poprecna armatura proracuna se tad a izjednaCivanjem proracunske poprecne sile VSd i nosivosti VRdJ . Kako se pri proracunu poprecnc armature treba pretpostaviti profil (tj. plostina jedne grane poprecne armature, A's,, ) i reznost (m), a A", = A"w·m, valja proracunati razma k poprecne a rmature (5,,), uz izjednacenje VSd= V Rd.l , sljedecim izrazo m:

e izmcdu tlacnih stapova i uzduzne osi ogranicen je na:

0,4 < etge < 2,5 21,80° > e ~ 68,20° -7

Zf,~., (ctg0+ctga)sina; uz uvje t daje: (As" I'~d ::;.!.. v·jed .Sina) .

S

(5.77)

2,0

za grede u kojima je uzdu zna armatura stupnjevi to smanjivana, tj . 26,60° > e ~ 63,40° -7 uzd uzna armatura se prekida u polju.

U opravdanim slucajevima sl1liju se rabiti i druge granicne vrijednosti za kut

Da bi se ustanovila najmanja koliCina poprecne armature za mala j' srednja posmicna naprezanja, gornje graniee za etge, bit Ce u obicnom slucaju mj erodavne za dimenzioniranje. Za veea posmicna naprezanj a naj"ecu \Tijednost za etge (5tO odgovara najmanjoj koliCini poprecne armature) moze se naci izjednacivanjem vrijednosti proracunskih poprecnih sil a VSd i VRd2 •

e.

Kod el emenata s vertikalnom poprecnom armaturom nosivost na poprecne sile dobiva se prema izrazima:

(5.72)

"!

Vrijednost za ctge moze se dobiti priblizno, postupnim priblizavanjem kako bi se optimalno dimenzioniralo, tj. da ukupna kolicina arma ture bude najmanja .

,.

.~

V

RdJ

=

Asw . z . f 5

) Wd .

ctg0; uz uvj et da je:

(As. ' f ,,,., ::; ~ V . f edJ b... . s

2

\' je kod icij ent djelotvornosti koji se proracunava prema izrazu (5.57).

448

I

(5.73)

Elementi promjenljive visine Proracunska poprecna sila odreduje se, uzimaj uci u obzir promj cnljivi krak unutarnjih sila, iz izraza: (5.78)

LIdO

[]]]IIITI1]JIillIJIflIT]llIIlIillIJ 9 + q

gdje je: proracunska poprecna sila u presjeku VCCd

V,d

proracunska veliCina sastavnice (komponente) poprecne sile u tlacnom podrucju, paralelna s V Od proracunska velicina sastavnice (komponente) poprecne sile u vlacnom podrucju, paralelna s VOd .

Utj ecaj promjenljivos ti visine elementa na velicinu poprecne sile V Sd moze se jasnije predoCiti slikama 5.19 i 5.20. S porastom visine presjeka (slika 5.19) i momenta savijanja, poprecna sila se smanjuje. Smanjenjem visine presjeka i porastom momenta savijanja, (slika 5.20) poprecna sila se poveeava. (5.79) (5.80)

Stika 5.20 Utjecaj promjene visine elementa na veliCillu poprecne sile V~d kada se visina presjeka smanjuje s povecanjem momenta savijanja

~

fv:Fc

~VCcd

~

Na slikama 5.21 do 5.24, vide se dijagrami poprecnih sila, raznih el emenata , kojima sc mijenja visina presjeka uzduz elementa.

lv~ ~N ··-··- ·----

Stika 5.19 Utjecaj promjene visine elementa na vetiCinu poprecne sile VSd kada se vis ina presjeka poveeava s povecanjem momenta savijanja

'-0 (5.81)

Fs = Msiz;

·----- -·-f-

1

: i,

: 1

(5.82)

I

~,

Stika 5.21 Smanjellje visiTle elementa prema srediTli raspofla i utjecaj Tla veliCillu poprecne sile J·s.!

450

451

~~

-+---

--- ------ - - ------------- -- -------.;

Slika 5.24 Povecaly-e visine e/emellta od lijevog prema desllom leiaju te utjecaj I/a velicillu popreClle sile V~d

Slika 5.22 Poveeanje visine elemellta prema sredini raspona i utjecaj lIa veliCinu poprei5/1e sile VSd

tr===I~. _\3 . . .~_IY'._ .-.. ----'11 -.r----.-. --.--,------~----------...(-.(

Proracunsku poprecnu silu u presjeku, VOd, smanjuju sile V CCd i V td ako Se u is ta m smjeru povecava visina presjeka (nosaca) i povecava moment savijanja, tj _ sila V Sd se smanjuje. Takoder, ako se u istom smjeru smanjuje visina presjeka (nosaca) i smanjuje moment savijanja, tad a se smanjuje sila VSd . Ako se u istom smjeru povecava Vlsma presjeka (nosaca), a smanjuJe moment savijanja, tada se povecava sila VSd • Takoder, ako se u istom smjeru smanjuje visina presjeka (nosaca), a povecava moment savijanja, tada se povecava sila VSd ' Ako se sa "+" oznaCi povecanje a sa "-" smanjenje, tada je moguce gornje objasnjenj e prikazati tablicom 5.16. Tablica 5.16 Utjecaj promjene visine presjeka nosaca i promjene momenta savijanja na velicinu poprecnih sila Vis ina presjeka

Moment savijanja

-+ "

-+ -

-

"

-+ "

"

"

Stika 5.23 Skokovito poveeanje visil/e elementa i utjecaj lIa veliCillu popreCne sile

452

"

-

-+

"

Poprecna sila

+ -+ -

U plocama sa VSd ~ (1!3)-VRd2 , moze se posmicna armatura u cjelini sastojati od povijenih sipki iii od dodatne posmicne armature. . PRIMJER:

Neka)e dodatno stalno opterecenje ploce: lIg = 0,35 k,"I/m2, a uporabno opterecen'e .1 neka Je: q = 4,30 kN/m2,

Analiza opterecenja

STATICKI PRORACUN I DIMENZIONIRANJE KONTINUIRANE GREDE G I PREKO DVA RASPONA [=6,60 m

Opterecenje ploce debljine h= 15 em: stalno opterecenje: 0,15·25 = 3,75 kN/m2 dodatno stalno opterecenje: lIg = 0,35 kN/m2

Treba proracunati gredu G 1: a) uzduznu armaturu u polju, b) uzduznu armaturu na srednjem Idaju (Idaj B), e) poprecnu armaturu uz krajnji Iezaj (A) i uz srednji Idaj (B) prema normiranom postupku (standardna metoda). Uvjet: ukoliko je potrebno, gredi se moze povecati sirina, ali ne i visina. Sirina se moze poveeati sa b w =20 em na bw =25 em.

_=_= - _ __~~

G1

gpl qpl

2

= 4,10 kN/m = 4,30 kN/m2

Opterecenje na gredu G I : stalno opterecenje od ploce: vlastita tdina grede:

R ig

GI GI

Sl 30/30

Sl 30 /30-'\.

= (4,1 .7,9 2/2 )/6,0 = 21,33 kN/m 0,2·0,35·25 = 1,75 kN/m

g = 23,08 kN/m RIQ=(4,3 ·7, 92/2)/6,0 =22,36 kN/m q ::0 22,40 kN/m

stalno opterecenje: uporabno opterecenje od ploce:

r----·-- ------r r / - Sl 30130

stalno opterecenje: uporabno opterecenje:

15

""v

==Z!

GREDAG I : Greda preko dva jednaka raspona [=6,60 m q=22.40 kN/m

mlllllllllllllllllllllllllllllllll_ g=23.08 k Nm gilllill [III U1111111111 111 1111 11111111 !Wl1111 1.111 1111111111 111 ;. ! ! ! i I ! \ i ! II : ! ~f( G2

_~G2

=1'1

""v

A

B

+

660

C,\

660

L

1

Polje: .

Mg =0,070.6,6 2 ·23,08==70,37kNm

M" == 0,096.6,6 2 .22,40 = 93,67kNm M r;lje = 1,35·70,37 + 1,50·93,67 == 235,50 kNm

Skiea konstrukcije

Materijal: C25/30, B 500 25 ,

/."., = -1.5

I, _H

== 16,67 N / nllll- = 1,667 N / em

500

=-

1.15

"

III!1111 111 1111 111 11111111111111111111111111111111111 111 11I I!!!I!I!i; •; iii ilT.:Y'/ 1[11111 1111 111111111111111 11 111111111111 ~ 11 111 11111 11111 11111 I! ~ ! " . 'LIli',~L

2

= 434,78lv / mlll- = 43,478 kN / em

A 2

+----__

B

~6~60~___ . ~f~---

660

q=22.40 kN/m g = 2 3.08 k Nm

c

455

454

Odabrano:

Lezaj : M g = -0,125.6,6

2

.

A::~:;;o. =4 ¢16 (u donji rcd)

23,OS = -125,67 kNm

M = -0 125·66'·22,40 = -121,97 kNIIl '/

'

I

M ~::Oj = -(1,35· 125,67 + 1,50 ·121,97 )

= - ( 169,65 + IS2,96) = - 352,61 kNIll

Sudjclujuca sirina berr : [

0 S" 660

+ ~ = 200 + ,T -presJ'ek: beff = b" 5' 5

+_____ _ __

= 200 + 112,2 = 132,2 ,,,J 32,0 elll '

~::::lR_.

+

____._ __

+ 4 ¢14 (u red iznad)

= 8,0

+ 6 ,2 =

14,2 ern 2 > 12,61 em:

S ovako odabranom armaturorn u polju tciistc armature bilo bi 0 ,28 em nize, !ito znaci da bi i staticka visina d bila za toliko veca. Usvaj ajuci dosadasnju velicinu (/= 44,6 CI11 LJ daljnjern proracunu, Cini sc mala grdka ko ja je na strani sigurnosti . Minimalna armatura u polju !C =06.b" .d =0 •6. 20 ,0.44,6 = 107 ' , As,"' l ",,,,' , e ll l . !" 500 A:~::~, = 0,001 5 ·

b" .d= 0,0015·20,0

1'11'

44,6 '" 1.3 3 fill'

mjerodavno, jer je > 1,07 cm2

Maksimalna armatura u polju

A'OO')C ,I,"""

=

0,S5·fed .b , .' _ 0,S5· 1,667 .1 ' 215 = 64 ,53cm'

f

Popreeni presjek grede i prelposlavljena armalUra u polju ¢J6 u 2 reda, Ie popreena armalllra rIB

POUE: Staticka visina presjeka: Treba ocekivati da Ce zbog male sirine grede (b w = 20 em) biti dva reda armature u vlacnom podrucju u polju. Za suhi okolis: e ~ ¢ 1,6 em odabrano je: e = 2,0 em. 0=

Razmak izmeclu redova armature je 2,0 em.

,

+

2

M Sol

= beJ! ·d 2 ·fed

= 2,0

456

14 •2 CIIl ' < .4sl/'II ,,,,';e U

-

64, 53 ClIl '

Rr~,'e = 1,25 . [. q = 1,25 ·6,6 ·2 2,40 = 184.S kX

R8 s,1

= 1,35 ·190,41 + 1,50 · IS4,S = 257,05 + 277 .2 = 534,25

AM Sr' = RB.S,'· "8 b"", = 534"'5 0,30 ') 0 ,~. -S- = _0,

Ll

2~M Sd =

J

kN

'

1,,\1/1

40,0 kN

i:

0,8 + 1,6 + 1,0 = 5,4 em

/ 20

%0

.; = 0,096;

MSd

r;·d·

f" ,

_ __2_3...:,5_5_0_ _ 0,963·44,6·43,478

,

~" , '...

;

r

1

I

! !

23 550 = 0 05 4 2 ' 132,0 ·44,6 ·1,667

r; = 0,963 x = 0,096·44,6 = 4,3 em < 15 em => nutralna os prolazi kroz plocu

5 c2 1 t:, 1 = 2,13

,1 ,01

-

Proracun reakeije srednjeg lezaja (B ) grede G I . Sirina lezaja je sirina stupa (St 30/30 na skiei konstrukcij e) u smjeru pruz.anja gredc: bsup =30 em Rr;'e = 1,25 .[. g = 1,25·6,6· 23,OS = 190,41 ktV

Dimenzioniranje:

A'OO"C =

< Aslpo'jc .I/I'O\"

50,0 - (2,0 + 0, 8 + 1,6 + 1,0 ) = 50 - 5,4 = 44,6em

d = h-

f.1SJ

.)

LElAJ:

-~

d, = e

434 78 •

'>O'je - I 33 •4sl,min - . enl '

(e + ¢, + ¢, + 2~0) = a + ¢v + ¢, -t+

1/ -

ej!

)"rI

."

../0.6

,.,

"

d l = 4,0 em d, = 5,4 em d rUb = 46,0 em d"edon, = 51,0 em d rUb - d: = 46,0-5.4

= 40,6 em

= 12,6 1 elll'

4o'l7

Smanjenje momenta sile na Idaju:

Lezaj:

= 352,61- 20,0 = 332,61 kNm

M g = -0,125.6,6 2 ' 23,52 = -128,07 kNm

M;~" =Ms,,-2·/lM sd =352,61-40,0=312,6IkNm

M" = -0,125.6,6 .22,40 =-121 ,97 kNm

M;~cd;,'" = M Sd - /lM 5<1

2

M~:'1 Granicni moment savijanja leZajnog presjeka armiranogjednostrukom armaturom: Sredina: za ~ = x / d = 0,45 ; (Ii'" = 0,811 ;

= -(1,35 ·128,07 + 1,50 · 121,97) = -(172,89 + 182,96) = -355,85 kNm

Proracunska sirina berr: T-presjek:

bell = b "

J1RdJ;m = 0,252 M s;,;:::::' = J1 R")im ·b" ·(d" cdi''''/ . fe" = 0,252· 20 ·5f ·1,667 = 21853 kNel/l = 218,53 kNm M ~«Ii"" 2.M%,~di"" ; trebaprovjeritijeli M~cdi"" <1 ,5·M s;,~di""

M;~cdi"" / M ;;,~di"" = 332,611218,53 = 1,522

5<1 -

[:c2 /

> 1,50

137 ° , em

Dimenzioniranje:

J1 Vidisedaje

+~5° = 25,0 + 0,85·660 = 250 + 112 2 -137 2 5 ' ,-, -

M !,cije 5<' bef] . d 2 • fed

£" =

2,07 /20

23732 137,°'44,6 2 .1,667 = 0,0522

~ = 0,094; (= 0,964

%0

x = 0,094 · 44,6 = 4,19 em < 15 em => neutralna os prolazi kroz ploeu

Rub: 2

M;;:" im = J1RdJ;m ·b•. (d'J<"/' fed = 0,252.20.46 ·1,667 = 17778 kNem = 177,78 kNm Vidi se da je

M~;" 2. M;:'; ; treba provjeriti je Ii MZ" < 1,5· M ;:';

.,

M Z h 1M;:; = 312,611177,78 = 1,758 > 1,50

Presjek na Idaju se mora armirati vlacnom i t1acnom armaturom (dvostruko armirani presjek), a trebat ce provjeriti snidnji i rubni lezajni presjek. No prije toga treba, zbog povecane sirine grede, promijeniti stalno optereeenje, proracunati nove momente savijanja u polju i na leZaju, te provjeriti armaturu u polju. g gr

=0,25·0,35·25 Ri g + ggr = 21,33 + 2,19

g=

yd

23732 2 0,964 . 44,6 . 43,478 = 12,70 em

Odabrano:

Zbog momenata savijanja u sredini i na rubu Idaja B, koji su veCi od 1,5 odgovarajuCih limitirajuCih momenata savijanja, treba povecati dimenzije presjeka. Kako se gredi moze povecati sirina, ali ne i visina, sirina ce se povecati sa bw =20 em na bw =25 em.

Vlastita tezina grede:

""lje Apeij, _ M 5<, ".,e'l - ;- . d . 1:

2,19 kN/m = 23,52 kN/m

A::',j,;ov =4¢16 (u donji red) + 4¢14 (u red iznad) Greda b~!h = 25/50 cm.

Minimalna armatura u polju: Af'Oijc -06 bw · d 25 · 44,6 ",,,,b, , . _ - = 0,6 · = 1,34em 2 ~k 500

= 80 , + 62, - 142 , cm 2 > 1770 _, cnr'

iIi

A:~:'~, = 0,0015·b",·d = 0,0015·25·44,6 = 1,6'7em 2

mjerodavno jer je > 1,34 cm 2

Maksimalna armatura u polju: Af'Olje _ 0,85 · fed 0,85 ·1,667 "."",,,- f ·bcff ·hl = ·/37,0 · 15,0 = 66,97em 1 yd 43,478

A:~~~, =1,67eml
= 14.2em 2 < A"'* =6697 em 2 l,max ' j

Treba ponovno proracunati momente savijanja. Na skici je prikazana armatura grede.

Polje:

Mg

=0,070 . 6,6 2 . 23,52 = 71,72 kNm

M" = 0,096.6,6 2 ·22,40 = 93,67 kNm M ;;lje = 1,35· 71,72 + 1,50 ·93,67 = 237.32 kNm

458 459

Vidi se daje:

IM.~~/;I;:: M ;::'/;", I· tj. 31 5,41kNIIl rel="nofollow"> 222,22kNm 1

POLJE

1i :;-

Sd

"

Rtf}!'!!

M~:;" / M;':::/;", = 315,41/222,22 = 1,419 < 1,50. U red u je.

- - - - : : = : : - - -,

gl~r "'I -ti-

IM"'' I<15 'IA1"'" I

Treba provJ'eriti J' C Ii

b., == 137 C:.:c m- - -'r-

l

Presjck na Idaju se mora armirati vlacnom i tl acnom armaturo m (dvos truko a rmirani presjek), a trebat ce provjeriti srednji i rubni Idajni prcsje k.

I

Lezaj - sredina: Vlacna armatura: U sljedecim proracunima se mome nti savijanj a uzimaju u apsolutnim iznosima.

LEZAJ: A

Proracun reakeije srednjeg Idaja (B) grede G I ·

,I

MH'Ctfiffff

=

Rd ./'m

/'.d

'::r/im

Rre"e = 1.25 ./ . g = 1.25·6,6·23,52 = 194,04 .g RBg",IC

."

Rs .s"

kN

.j',nl

d - d 2 = 46,0-5,4 = 40,6 em

= 1,25 · / . q = 1,25·6,6·22,40 = 184,8 kN

= 1,35 ·194,04 + 1.50 · 184,8 = 261,95 + 277,2 = 539,15

I'l.M Sd = - RB .s"

sn:tiil/ll

A 273 16 33563- 27316 , ,1=0,811,51,0.43,478 + 40,6 43,478 =15,19+3~4=18,73 c/ll -

kN

. b,ul' = -53915. 0,30 = -20,22 kNIIl 8 '8

Tl acna armatura:

2 . I'l.M:><1 = -40,44 kN

Smanjenje (apsolutne vrijednosti) momenta savijanja na lezaju: M;;'d;,,,, M;/

= M~;{if -

= M~;'if -

= - 355,85 - (-20,22) = -335,63 kNm 2· I'l.M:><1 = -355,85 - (-40,44) = -315,41 kNm I'l.M Sd

)1/1/

VI'dl' se da J'e:

Sd

-

Rd Jim

Treba provjeriti je Ii M~:d;'''' / M;';:~:~:'

' ':J

335 63kNnz > 27316kNIIl . I

, )

IM~e";''''1 < 1,5 'IM~;~;:::'I

= 335,63/273,16 =

1,228 < 1,50. U redu je.

Rub:

M;':::/;", = -PR"'"" . b", . (d ml,)" . fed =-0,252.2 5,0.46 2 ·1.667 = - 2222 2 kNc/Il = - 222,22 kNIIl

460

0', 2

= 0,00258·20000 = 51,74 kN / cm " >

Uzima se:

A

\I'

1M """""'1 > 1M m'/;'", I Ii.

0', 2

= 40,6. 43,478

Le:zaj - rub : Vlacna annatura: M ru'{ =

RtI .lim

(I;m·dmh· !;,,,

A = ,I

+

/ ,,1

= 43,478 kN / cm"

=-43,478 kN / em "

33563 - 27316

,2

ASI

-dl / d = 00035. 0,45 -5,4/46 = 2 -87 vi " ' _ ,) / 00 "lim 0,4) ·

'" 0,0035.

,2

Granicni moment savijanja lezajnog presjeka armiranog jednostrukom armaturom: Sredina: M Rli ,ml"", =_j.J R,j , .b ·(d Sret/ IIIII ' )2./.cd =-0252·25,0·5t"·1,667= - 27316kNcm=-273,16kNIIl )",/ '

~"'"

[;

2

=.

3,54 cm

M1 'ub _ Sd

Mmh Rd,!,'"

(d-d 2 ) ·!;"

22222 +31541-22222 ='7 -) _ .2 , ~ , " 0,811.46,0.43,478 40,6 . 43,478 1.).,0 + )._8 - 18.98 OIl > 11'\ 7.Hm . L

41>1

Ova armatura ruba leZaja veca je od a rmature sredine (ezaja, pa je za to mje rodavn a. llacna arm atura:

= (1.35·23.52 + 1.5·22,40) ·(0.3 /2 + 0,446) = 65 .3 5 0.5 96 = 38.95 kN

ru

" - Me"" Sd - M Rd.lim A,2 (d - dJa,2

_

£, 2 -

0.0035

V;u = VS,1 4 -/,\VSd.4 = 175,71- 38.95 = 136.76

s2

';"m-d 2 / d =00035. 0,45 - 5,4/46 = 2 587 01 .

C;/im

045

a s2 =

(Vd

= 43.478

= 31541- 22222 = 5.28 cm 2

A

.

.

= 0 ' 002587·20000 = 51.74 kN / cm >

Uzima se:

kN / cm

J 'I )1

100

= 43,478 kN / cm

2

2

_ vlacna armatura: 5¢22 = 19,05 em 2 > 18,98 em . Ova armatura u gornjoj zoni se smjesta tako da su 3 sipke u sirini hrpta i po jedna sa svake strane u pojasniei. 2 l _ tlacna armatura, u donjoj zoni: iz oba polja: 2-4¢16 = 8¢16 = 16,1 em > 5,28 em •

= -0.625·23.52·6.60 = -97.02

VB'INew)

= ·-0.625·22,40 · 6.60 = -92,40 kN

kN kN

Smanje nje poprecne sile na leZaju B zbog utj eeaja lezaja: /,\VS,I .B = -(1.35 · g + 1.5· q)- (b"'I' /2 + dB) =

= -(1 .35·23.52 + 1.5·22,40)· ( 0.3 / 2 + 0,46) = -65.35·0.61 = -3 9.86 kN

> 3,54 em 2 , pa je zato mjerodavna.

Armatura ruba lezaja veca je od armature sredine lezaja. Odabrana armatura na leZaju B: greda bJh = 25/50 em.

VBgNr'.O

VS,I.B = -1.35 · 97.02 -1.5 · 92.40 = -269.58

2

V;dB = VS,I. B - /,\V5
40.6.43,478

,2

kN

Uz lezaj B:

2

/"T" LI

smanje nje poprecne sile na lezaju A zbog utjeeaja IcZaja: /,\VS,I ..4 = ( 1.35· g + 1.5· q ) . (b"'I' / 2 + d A ) =

kN

Nosivost grede na poprecne sile bez poprecne armature: LeZaj A: VRdl. A = l'Rd . k · (1,2 + 40 · PI 'A) + 0,15· bw . d ,

acJ

d, = 44.6cm k = 1.6 -d A = 1.6 -0.446 = 1.154 > 1.0 As =4¢16=8,04 eml, je armatura na leZaju u donjem podrucju promatranog presjeka, gdje je V;d A =136,76 kN i u sidrena za najma nje (d + I b.nett )·

Na skiei je prikazana armatura grede.

LEZAJ

_ As _ 8.04 _ PI.A - b T - 25 0.446 - 0.0072 < 0.020 IV

-

A

.

It)

a cp

=0

jer je

NSd = 0

.

(a

CP

= N S,I )

A

c

4~16

2

r Rd = 0.30 N / mm = 0.03 kN /

iz 2. polja

011

2

= [0,03 ·\,154· (1 ,2 + 40·0,0072) + 0,15·0].25,0·44,6 = 57,44 kN V'Sd.A = (VSd. A -t.VSd. A ) = 136,76 kN > VRdl..' = 57,44 kN

V Rdl .A

4~16 iz 1. polja

Na krajnjim leZajevima A i C treba u gornje podrucje postaviti armaturu plostine

Za gredu uz Iezaj A potrcbno je proracunati spone za preuzimanje posmicnih naprezanja od poprecnih sila.

jednake iii vece od 1/4 armature iz polja, tj . :

Ldaj B:

As /4 = 14,2/4 = 3,55 em Odabrano: 5¢10

2

= 3,9 em2 iii 4¢12 = 4,5 em 2•

Poprecne sile i poprecna armatura Uz leZaj A:

= 0.375·23 .52·6.60 = 58,21 kN V , = 0,438 · 22,40·6.60 = 64,75 kN

VA g

VRdl .B = lrRd ·k ·(1.2 + 40· PI'B )+0.15 '(jcpj.b" ·d B dB = 46 em = 0,46 m k = 1,60 - dB = 1,60 - 0,46 = 1,14 > 1,0 ~ s = .(.5¢22)/2, iIi"'" V2 armature nad lezajem ako je broj sipki paran i ako je profil svih slpkl Jednak, a ako je neparan, uzima se prvi broj manji od poloviee. Uzima se: A s= 2 ¢22 = 7,60 em 2, arm a tura usidrena naJ'm anJ'c za d + I b,neU ."

"I

V

. Sd A

= 1.35.58,21 + 1.5·64.75 = 78.59 + 97.12 = 175.71 kN

463 462

p

A.

10. V' &I.A -3VR,IU p" ·b". ·d A Sw == 30 em

7,6

= - - "- = = 0,0066 < 0,0200 I.ll b".d B 25·46,0

vr/Rdl.B

1 +0,15.0].25,0 46=57,58kN =fOOj r, - . 1,14 ·(1,2 + 4000066 ,!

V' S,/.B =(VSd,n -LlVSII.8 ) == 22972kN>V RI18 =57,58kN ' j

,

Za grcdu uz lezaj B potrebno.i t: pror acunati SPOIlC za preuzimanjc posmicnih naprczanj a od poprecnih sila. I'roracull poprecne armature uz IcZaj A

10 . 136,76 - 3·57,44 < 0,0018·25,0 ·44,6

°

-O N.!.IIlI1l !

< )

ODABRANA poprecna armatura uz Iezaj A prcma llormiranolll postupku (standardna metoda) ¢/3/22,O elll, m == 2, greda bjh == 25/50 em. Razmak spona povccava se od Iczaja A prema sredini raspona jer se poprecne sHe smanjuju, no najveCi razmak ne smije biti veci od == 30 em.

'w

Prc tpostavijuju se dVOl'ewe (m=2) sponc ¢8 (AI,w == 0,5 em!), ,1 = m . AI N -= 2·0,5 = 1,0 em" 'w 2 - = 50011 15 = 43478 N/mm" = 43,478 kN/em l Fywd

Proracun poprecne armature Uz lezaj B Pretpostavijuju se dvorezne (m==2) spone A,w = 111 . A \w = 2·0,5 == 1,0 em!

Proracun poprecne armature prema normiranom postupku (Slandardna metoda).

Proracun poprecne armature prema normiranom postupku (standardna metoda).

j

,

,

ASH'

(0,9 · d A)- f

V'

S". 4 =

Sd,A

. "" _ 1,0 · (0,9·44,6)- 43,478

-V

Nt/l.A

-

13676-5744 "

= 1745,2 = 22 0

7932

C/II

Minimailla poprecna armatura iii maksimallli ravnak spona za leiaj A: 1.

Uvjet mini maIne poprecne armature za leiaj A:

Llvje!

. za PW, ll1lO

C

25/30 i B-500 ' "

As" s"""" =

2.

PII',,,,;,I

. bIt'

Pw,min

1,0 0,0011· 25,0

w.B

1.

Pw,min

s

=36,36 CIIl 2. uvjet

2· VW .A = 2·480,94 = 320,63 kN VRd2 ,A = 480,94 = 9619 kN 5 5 ' 3 3 V 2 ·V ~ = 9619kN < V' = 136 76kN < Rd2 .A = 320,63kN pa je: '","", $

3.

II

464

3

Kontroia razmaka spona prema granicnom slanju uporabijivosti (zbog ogranicenja sirine pukotina) za leiaj A:

P

=~= 22,~'.~5,0 =0,0018> P ...m'" =0,0011 -bl\" SII'

bw

1,0 =3636clI1 0,0011.25,0 '

Nosivost tlacnog stapa za leia} B: VR0J2 ,8 = 0,5· v . fed' b w • (0,9 · d) =

V;I,8 = 229,72 = 0463 VRd2 ,8 496,04 ' ,

V Rd 2.B = 99 21 kN 5 ' ,

2·V 3

_---':!Rdc:.2~ .8

= 33069 kN

'

VR'512 .B = 99,2lkN < V'Sd.B = 229 72kN < 2 · VRd2 B = 330 69kN, pa je: 3 Sw,",'" $ 0,6· d = 27,6 em 3.

Kontroia razmaka spona prema granicnom stanju uporabijivosti (zbog ogranicenja sirine pukotina) za leiaj B:

uvjet

0,6 . d A = 26,7 cm

Llvjet

AN P\\~mi1/'

= 0,5·0,575 · 1,667·25,0· (0,9·46,0) = 496,04 kN > V;" .B = 229,72 kN

V;d A = 136,76 = 0,284 VRd!.A 480,94

~~'

W,m'Lf -

= 0,5.0,575 ,/,667·25,0· (0,9·44,6) = 480,94 kN > V~I.A = 136, 76kN

"

=A,w ·(O,9.dB)·fY'''1 =1,0,(0,9 ,46,0) 43,478= 1800 =/045cm V'Sd,B-VRd,.B 229,72-57,58 172,/4 '

Uvjet minimaine poprecne armature za leiaj B: za C 25/30 j B-500 '" P~,min = 0,0011

uvjet

v = 07- fck = 0,7 _ 25 = 0,575 '200 200 VRd!.A = 0,5· V · ie-I·b" ·(0,9· d j ) =

5

(A I,,, = 0,5 em 2)

Minimalna poprecna armatura iii maksimalni ravnak spolia za leiaj B:

= 0,0011

Nosivost tlacnog stapa za leiaj A:

Llvjet

S

'

1

¢>..Q,

P

AM ·b w

= --- = IV

SW

1,0 10,0.25,0

=

0000 , 4

> P ... ",in

= 0,0011

3V 10. V'Sd.B - RdI.B -10 . 229,72 - 3·57,58 --/J387'11 - , 1\!I11m 1 Pw. b•. dB 0,0040·25,0 · 46,0

Za gornji izraz razmak spona s" = 12,6 em

ODABRANA poprecna armatura uz lezaj B prema normiranom postupku (standardna metoda) ~8/10,0 em, m = 2, greda bJh = 25/50 em. Razmak spona povecava se od lezaja B prema sredini raspona jer se poprecne sile smanjuju, no najveci razmak ne smije biti veCi od s" = 30 em.

_+_~+

___b,,__+-

I1l-+

+-~--f--~+

.

5.3.2.3

Granicno stanje nosivosti moze se dostiCi otkazivanjem tIacnih stapova iIi otkazivanjem vlacnih stapova koji osiguravaju vezu izmedu pojasnice i hrpta. Mora se predvidjeti armatura koja preuzima ova naprezanja.

1 _______ ----,1. _ I

Slika 5.26 OZllake liZ spaj place i hrpta

Posmik izmedu hrpta i pojasnice

Posmicna nosivost spoja pojasnice i hrpta (slika 5.25) moze se proracunati uz pretpostavku sustava tiacnih stapova povezanih viacnom armaturom.

.+

Uvjeti nosivosti: Ne smije se dogoditi da jc

VSd

>

V Rd 2 •

(5.83) (5.84)

Srednja. proracunska u~duzna. sila po jedinici duijine V Sd (kN/m) (ne treba je zamijeniti proracunskom poprecnom sllom V:~d (kN», odreduje se prema izrazu:

5

VSd

F:/,max

=--

(u kN/m)

(5.85)

G,

gdje je: razlika uzduzne sile na duljini a, u promatranom presjeku pojasnice a,=a y 1 iii a y =a,2 razmak izmedu nultocke momentnoga dijagrama i presjeka s najveCim momentom. Uvijek se uzima manja vrijednost a, jer je sila tada veca, tj . proracun je na strani sigurnosti Sf razmak armature poprecne na os hrpta nosaca. A.! unutar debljine hI

F poprecni presjek sa M = Mm..

Slikn 5.25 Aksonometrijskn slikn spoja ploce i hrpta

=

d.m ax

M·Sd,tnflx. b-b iff \\' Z 2· b

(5.86)

<J!

Uzima se da je: z = O,9·d. Nosivost na poprecnu silu betona iznosi: VRd2

= O,2ied·h f

(5.87)

Ako se u proracunu dogodi da je VSd > VRd2 , tada treba povecati visinu hi/iii sirinu iJ" nosaca, sto ce imati za posljedicu smanJ'enJ'e veliCine sile F d,min" a time i velic~in e v Sd ' Nosivost na poprecnu silu betona i armature iznosi:

466

467

(5.88) gdj e je: proraeunska nosivost betona na posmiena naprcza nja, moz.e se naCi u tabIici 5.11

plostina jedne sipke armature koja vee postoji u ploCi i prelazi (vertikalno) preko hrpta nosaea. U gor njem izra zu za

V Rd.J valja

izostaviti prvi dio, tj. clan (2,5· fRd·h r) , ako je pojasniea u presje ku s najvceim momentom MOl'" napreza na. vlacnom stlom verllkalno na o,s hrpta nosaea . To se gotovo redovito dogada pa zadnJI Izraz postaJe noslvost na popreenu stlu armature (A,r) koja vee postoji u ploCi i prelazi (okomito) preko hrpta nosaca, te glasi: (589)

Postojeea donja armatura ploee iz polja, koja na Idaj u ploce ne preuzima vlacna napreza nja iznosi : ¢S120 em -)- A sr = 0,5 em 2 ; Sr =20,0 em; a=90°, beton: C25130; armatura B 500 -)- Pmin = 0,0011; 1;<1 =500/1,15=434,78 N/mm 2• Minimalno potrebna annatura: A'fJ'"'' =

Prerua tome, vee postoji armatura veea od minimalne, A sr > A ,f.'"in, sarno je pitanje da Ii otpornost presjeka na moment savijanja M Sd,max zadovoljava. To se treba provjeriti l1a sljedeCi nacin: = -'i;, - = -2.5 = I 667 · k·N I C/I1<' Y.l1c 1.5 '

t:

. cd

= 0,2 . f

V Rd 2

Ako je rebro.

~ I'RdJ,

VSd

tada nije potrebno proracunavati dodatnu armaturu popreenu na VR,/3

Ako je VSd >

V Rd },

tada je potrebno smanjiti razmak popreene armature Sr na s'r <sf,

M sr ~ Sr ' V Sd I/ yd • A sr·

(5.91)

Minimalna potrebna armatura (jedna sipka) za spoj poj as niee i hrpta iznosi: A !.wi" = 5

Pmill . Sf'

Tablica 5.17 Koelicijenti minlmalne potrebne armature za spoj pojasnlce i hrpta Pn,i" C12/l5

Cl6!20

C20/25

C25/30

C30/37

C35/40

C40/50

C45/50

C50/60

0,0007

0,0007

0,0007

0,0011

0,001l

0,0011

0,0013

0,0013

0,0013

B 500 Pmin

'

kN ICII/ 2

C/1/ '

= 206 = 1,217

.

kN I CIIl, tJ .

VSd

<

..

VRd1 ,

alt Je

V<;d

> ~Rd3' pa otpornost presjeka

na moment savijanja M Sd .lllax ne zadovoljava. Treba smanjiti razmak poprecne armature iz ploce iii treba proracunati (i postaviti) dodatnu armaturu. Sad a treba proracunati potrebni razmak armature, S'f, poprecne na rebro:

a je kut izmedu uzduzne osi grede i armature koja sluzi za spoj pojasniee i hrpta. Obieno je a = 90° pa je sina = 1.

Razred belona

1.15

y,

7

s'r :S A sr ~'d l vSd = 0,5-43,478/1,217 = 17,86 em < sr=20,0 em.

(5 .92)

hi 'sil1a

1;, =~=43478

h f = 0 .2 . 1,667 . 16 = 5,33 kN I cm '

250,69

V5d

= " I

= M 5d ",,,. beff -b" = 31500 . 165-35 =25069kN 2 .beff 0,9.55 2.165 ' ~

F

(5.90)

a ako nije moguee smanjiti razmak poprecne armature, potrebna je dodatna armatura za spoj pojasniee i hrpta. Dodatna armatura tada iznosi :

ed

f

= ASf . J ;d I s f = 0,5· 34.78 I 20 = 0.87 kN I

.I",,,,

s'r :S A sr f ;dl VSd

Pm'" . sf' hf . sin a = 0,0011 . 20 . 16 ' 1 = 0,352 em 2 < A sr = 0,5 em '

PostojeCi razmak armature sr=20 em, ne zadovoljava, pa je potrebno u ploCi armaturu postaviti na razmaku od 17,5 em. Ako to nije moguee treba proracunati (i postaviti) dodatnu armaturu. <1>8

Dodatna armatura iZl1osi: M sr ~ sr 'V Sd 1J;'d . Asr = 20·1,217/43,478 - 0,50 = 0,56·0,50 = 0,06 em 2.

Dodatna armatura mogla bi biti <1>6/20 em = 0,26 em: > Msr = 0,06 em 1.

5.3.2.4

Torzija

PRIMJER: U ploCi postoji armatura u donjem podrucju koja se preko lezaja (grede) vodi iz polja. Dimenzije grede su:

=

=

berr 165 em; b w = 35 em; hr 16 em; hgreda = 60 em; d=55 em 1I1sd .m., = 315 kNm -)- ( = 0,992; a v = 2,06 m.

468

Cista torzija Kad staticka ravnoteza konstrukeije ovisi 0 nosivosti njezinih pojedinih elemenata l1a torziju (tzv. ravnoteZna torzija), potreban je potpun proracun na torziju. Ako kod staticki neodredenih konstrukeija torzija nastaj e zbog krute veze elemenata (kompatibilna torzija) i kad stabilnost konstrukcij e ne ovisi 0 torzijskoj nosivosti

469

njezinih elemenata, tada se, opcenito, za granieno stanje nosivosti torzija ne uzima u obzir. No, tada valja predvidjeti najnianju (minimalnu) armaturu u obliku popreene (spone) i uzduzne armature da bi se sprijeCilo prekomjerno raspucavanje betona. Torzijska nosivost presjeka proraeunava se uz pretpostavku tankostjenoga zatvorenoga presjeka. Puni presjeci zamjenjuju se istovrijednim supljim tankostjenim presjccima. Slozeni presjeci, kao na primjer T -presjek grede, dijele se na poddijelove, pa se dalje svaki posebno promatra kao tankostjeni presjek. Ukupna nosivost na torziju bit cc tada jednaka zbroju nosivosti pojedinih poddijelova. Moment torzije kojeg prihvacaju pojedini dijelovi presjeka ne bi trebao previse odstupati od vrijednosti koja se dobije na osnovi elastienoga proraeuna za neraspucani presjek. Kod supljih ;>resjeka zamjenjujuca debljina ne bi smjela premasiti njegovu stvarnu debljinu . Moment torzije dobiven uporabom teorije elastienosti za pojedine dijelove dopusteno je takoder utvrditi na osnovi St. Venantove torzijske krutosti. St. Venantova torzijska krutost za presjeke koji nisu pravokutni, moze se dobiti razlaganjem presjeka na vise pravokutnih poddijelova te zbrajanjem parcijalnih krutosti. Podjelu presjeka treba naCiniti tako da se dob ije najveca proraeunska krutost. Torzijska armatura mora se sastojati od zatvorenih spona i uzduzne armature rasporedene po opsegu presjeka. U svakom kutu presjeka mora se predvidjeti barem jedna llzduzna sipka. Slom grede opterecene torzijskim momentom nastupa vitoperenjem plohe. Torzija izaziva posmiena naprezanja koje Cine glavna vlaena i glavna tlaena naprezanja. Za preuzimanje momenta torzije potrebno je osigurati i uzduznu i popreenu armaturu. Spone za preuzimanje torzije moraju se preklapati preko krace stranice te u uglovima obavezno treba postaviti uzduznu armaturu. Razmak uzduznih sipki ne bi smio biti veti od 35 cm.

r

r;::=::,~:::;:==~ ~'77'7'7'7-'1Ltj_1-- tJ 2

-'..-.,.,.,;-r-'- t

.- c

Stika 5.28 Oznake torzijom tlaprezatlog presjeka

Moment nosivosti na torziju TRdl dobije se iz izraza: 2·v'· Jrd r 'I.Ak TRdl -C/g0 + 190

(5.96)

v'=07·(07- 10k )~035 ' , , 200 "

fCk i brojka 200 dani su u N/mm 2•

(5.97)

Vrijednost za v' rabi se kad se spone nalaze samo na vanjskom opsegu presjeka. Kad su zatvorene spone predvidene na obje strane svake stijenke zamisljenoga supljega popreenoga presjeka iIi na svakoj stijenki sanduCastog presjeka, smije se uzeti vrijednost: v'

= v = 0,7 - fek/ 200

G 0,4

~35cm

srednja kontura Uk kontura u

~

0,5

(5.98)

kut izmedu betonskih tlaenih stapova i uzduzne osi nosaea koji mora zadovoljiti uvjet ~

ctgG

~

2,5

iIi 21,8° ~ G~ 61 ,2°.

(5.99)

U opravdanim slueajevima dopustena je uporaba i drugih vrijednosti za G. Moment nosivosti na torziju koji preuzima poprecna armatura, TRd2 , dobiva se IZ izraza:

Slika 5.27 Pravokutni presjek pri djelovanju momenta (orzije i torzijska spotla

Proraeunski moment torzije, T Sd , treba zadovoljiti ove uvjete:

gdje su: A1sWT

Ak

470

T Sd

:;;

TRdl

T Sd

:;;

T Rd2

T Sd

:;;

TRd3

·

(5.93) (5.94) (5.95)

fyv.d SwT

plostina presjeka jedne grane popreene armature plostina unutar srednje konture (jezgra); za pravokutni presjek b/h: Ak = (b-t)·(h-t) proraeunska granica popustanj a poprecne armature razmak popreene torzijske armature uzduz grede, 5 w T :;; Uk/S ,

471

Moment nosivosti na torziju koji preuzima uzduzna armatura, TRdJ , odredi se iz izraza:

l 'Rri J -- 2 · AsIT ·A· k.

r

yld

· tg0 I u,,

Kod sanducastih presjeka s arm aturom na unu tarnjim i vanjskim stranama uzima sc za stije nkc izloze ne posmicnim naprczanjima zbog djelova nja poprecnc silc i torzijc.

debljina zamjenjujuce stijenke presjeka. t 5, A/u 5, od stvarne debljine stijenke. graniea popustanja torzijskih sipki uzduzne armature opseg jezgre plostine A k ; za pravokutni presjek, b/h: Uk = 2·[(b-t)+(h-t»).

lzjednacenjem djelovanja i nosivosti dobit ce se razmak spona, swT, za preuzimanje torzije , te potrebna ukupna plostina uzduzne armature,A,LT: T Sd

(5.1 05)

(5.101 )

gdje su: A ,IT ukupna plostina presjeka (svih) torzijskih sipki uzduzne armature

j~'ld

Naprezanja u betonu koja su rczultat istodobnoga djel ovanja poprecne silc i momen ta torzijc u pojedinim dijelovima tankostjenoga za mje njujuccga presje ka ne smiju premas iti vrijednost:

Torzija sa savijanjern Viii uzduinorn sHorn U vlacnom podrucju zbog savijanja treba torzijsku uzduznu arm aturu dodati uzdu7.noj armaturi potrebnoj za preuzimanjc naprezanja zbog savijanja i uzdu zne sile. U tlacnom podrucju zbog savijanja uzduzna arma tura za prihva t to rzije nije potrcbna ako su vlacna napreza nja uzrokovana torzijom manja od tJacnih naprczanja izazva nih savijanjem.

= TRd2

2 · AI.s llr ,Ak ' fyil t! . clr.C:o u _ 5~ < .-!.. s ... r T 8

(5.102)

Sd

Kad moment torzije istodobno djeluje s vclikim momentom savijanja, to moze, osobito kod sanducastih presje ka , biti uzro kom krit icnih glavnih naprezanja u tlacnom podrucju. U takvim slucajevima glavna tl acna naprezanja ne smiju pre masiti vrijednost a!cd , gdje je a=0,85. To jc naprezanje izvedeno iz srednjega uzdu znoga tlaka zbog savijanja, (Jc, i posmicnih naprezanja, rSd, zbog torzije pre ma izrazu: 0'

(5.103)

= _ T_s,_,_ Sri

(5.l06)

gdje je:

Proracunsko posmicno naprezanje uzrokovano momentom torzije iznosi:

r

0',(e re. =-.£..+ 2

0'

(5.104)

C

2 . Ak · 1

1) Minimalna i maksimalna ukupna uzduzna torzijska armatura a)A'IT,min = 0,0015 bwd za uzduznu armaturu B 500 b) razmak uzduzne armature ~ 35 em e)A'IT,max = 0,0400 bwd

MS = __ _"_ z .b",'x

dokjc:

5,_'_

T = __

r s"

2. A,

.1

Torzija s poprecnorn sHorn Proracunski mome nt torzije zadovoljiti ovaj uvjet:

TSd

i odgovarajuca proracunska poprecna sila

2) Minimalna poprecna torzijska armatura = maksimalni razmak torzijskih spona a) sw.max=A \WT/(Pw,min bw sina) za Pw.min = (vidi tablieu 5.13)

b) sw.max=u k/8 Mjerodavna je manja vrijednost za Sw.rn.. ·

Za odredivanje zatvorenoga tankostjenog zamjenjujueeg presjeka rabi se isti postupak kao i za slucaj dj elovanja samo torzije. Normalna i posmicna naprezanja u takvim presjecima odreduju se uobicajenim postupeima teorije elasticnosti iii plasticnosti.

472

VSd

trebaju

(5 .108) gdje je: proracunska nosivos t presje ka na torzijski mo me nt (kNm) v ' !" ,b·

Kornbinirani ucinci viSe djelovanja (i torzije)

(5 .107 )

C<

'"

Z

clg()

+ Ig()

proracunska nosivost tlacnih stapova (kN),

Proracu n spona provodi se odvojeno za prihvaca nje torzij e i odvoje no za poprecnu silu , Kut nagiba e tlacnih bctonskih stapova uzima se isti za torziju i po precnu sill! .

.17~

5.3.2.5

'bl" avokutni presJ'ek neee biti potrebna armatura za prihvaeanje . ' . . . d " . f· Z a pum pn Izno pr torzije i ~oprecne sile, osim minimalne armature, ako su zadovoIJem slJe eel uVJe 1.

T < Sd -

V Sd

b...

Uvod Razvojem graditeljstva i tehnologije gradenja ol11ogueeno je gradenje sve vitkijih konstrukeija te pre mosCivanje sve veCih raspona. Uz proracun konstrukcija prel11a granicnol11 stanju nosivosti uoCilo se da vise paznje treba pokl anjati granicnol11 stanju uporabljivosti. Pod pojl110111 uporabljivost podrazumijeva se ogranicavanje napreza nj a, raspueavanja, deformiranj a i zamora materijala.

(5.109)

4,5

(5 .110)

Torzijska armatura

Granicno stanje naprezanja ogranicava naprezanj a za proracunsko optereccnje kako bi se sprijeCilo prekomjerno plasticno deformir anie i raspueavanje koje ugro7.ava trajnost i uporabljivost armiranobetonskih konstrukeija.

Torzi'ske s one trebaju biti zatvorene i sidrene na prekJop; one t~~~aju tvoriti k~t o~. 90° s osi ~Iem!ta. Uzduzni razmak torzijskih spona ne smije premasltl Uk/ 8. Uzduzne ~IP~~ treba tako postavit'i da u svakom kutu postoji jedna sip~a~ . a druge treba raspodlJehtI jednolicno po unutarnjem opsegu spona s razmakom od naJvIse 35 em, redu istodobno djeluju i poprecna sila i moment torzije, posebno se K a d a na g "1 . popreene • . razmaei spona za preuzimanJe Sl e, sw, a posebno za proraeunaJu I . . . om formule' . preuzimanje torzije, SwT, te se konacni razmak spona, s, na aZI pnmJen

(5.111)

sw'swT S

=

(s w + S "T ) •

PRIMJER: Neka J'e reznost spona za preuzimanje poprecne sile m~4 , te razmak spona sw=30 ~m2' " t ., eka Je 5 =20 em I reznost mT- . Razmak spona za preuzlmanJe momenta orzlJe n wT Konacni razmak spona biti ee: S

=

30 · 20 30+ 20

= 12 em ,

pri cemu je svaka druga spona cetverorezna,

Dijagram torzije oblikom odgovara dijagramu poprecnih sila.

Granicna stanja uporabJjivosti

;;'

Granicno stanje raspucavanja ima za eilj ograniCiti smnu pukotina, kako zbog prevelikih sirina pukotina ne bi doslo do propadanja konstrukeije zbog korozije armature iii u ne kim slucajevima zbog propustanja te kueina iii plinova. Uzrok raspueavanju, osim opterecenja, moze biti naprezanje izazvano hidra tacijskom toplinom (nelinearnim temperaturnim promjenama) i skupljanjcm oevrsnul og betona, a pukotine nastaju i zbog prisilnog deformiranja izazvanog popustanjem Idajeva, zaokretanjem potpora (stupova), deformiranjem prikJjucnih elemenata i zbog temperaturnih promjena. Puzanje i skupljanje be tona moze dovesti do stvaranja pukotina i deformaeija koje mogu narusiti uporabljivost konstrukcije. Nadalje, poveeanim optereeenjem kao npr. kod potresnih sila u nosivim elementima konstrukeije mogu nastati i veee pukotine od dopustenih , sto je povezano s proklizavanjem armature, a sto zajedno s ostalim negativnim djelovanjima moze dovesti do nestabilnosti pa i rusenja konstrukeije. TaJ...'Va ostala djelovanj a su npr. korozija armature. Pocetno manja sigurnost konstrukcije kasnije zahtijeva znacaj na sredstva za sanaeiju. Granicno stanje deformiranja odnosi se na pomake, progibe, kutove zaokre ta, zakrivljenosti, uvrtanja i promjene nagiba armiranobetonskih sustava. Takva deformiranja moraju biti ogranicena kako se ne bi poremetil a funkeionalnost konstrukeije. Deformiranje armiranobetonskih elemenata i konstrukeija dopusta se pod uvjetom da ne izazove osteeenja samog sustava i drugih nenosivih elemenata te da ne bude ugrozena uporabljivost konstrukeije. Tako veliCina progiba ne smije dovesti u pitanje tehnoloski proees zbog kojeg je eijel a konstrukeij a izgradena (kretanje krana po kranskoj stazi i slicno), izazvati pueanje stakJenih ploha, onemoguCiti odvodnju s ravnih krovova, uzrokovati nepravilne pukotine u zidovima, izazvati ncpovoljall estetski dojam itd. Cesta su pojava pukotine u pregradnim zidovima oslonjenima na stropnu konstrukeiju. Uzrok tim pukotinama su veliki progibi stropne konstrukeij e koje zid zbog svoje velike krutosti ne moze pratiti. U pregradnom zidu se tad stvori nosivi luk, a potom nastaju pukotine u smjeru tlacnih trajektorija zbog dostizanja vlacne evrstoee takvog zida.

Slika 5,29 Momenti torzije

475 474

Monolitni spoj stropne konstrukcije sa serklazima uzrok je torzijskom zaokrctanju tih elemcna ta pri progibu stropne konstrukcije, sto se oCituje u horizontalnim plikotinaOla na donj e m rubu serklaza, osobito u zidovima proedja. Snazan razvoj tehnologijc betona i sve veca uporaba visokovrijednih eelika za armiranjc doveli su do znatnog sOlanjenja dimcnzija popreenog presjcka clcmcnata konstrukcija, sto ima za posljedicu smanjenjc krutosti elemenata, a time i porast ddofmiranja konstrukcije.

Tablica 5.18 Koeficijcnti kombinacijc opterccenja Djclovanje - uporabno oplerecenje za stropove 7

I) stanovi , lIre di, trgovinc do 50 m-, preuvorj a. ba lkllni, bo lnice 2) prostllr za s kllpove, garaze , zgradc za parkiranje, gimnasticke dvo ran e , predvorja lIcionica, knjizare, arhi"i 3) pros tor za izlllzbe i trgovinll, trgovackc i robnc ku ce

Granicno stanje zamora materijala ogranicava veliCinu naprczanja do kojeg se beton maze optereCivati i rastereCivati mnogo puta prije sloma. Poznato jc da do sloma betonske konstrukci.je iii njenog elementa, pri ponavljanom opterecenju i rasterecenju, dolazi pri manjem optcrecenjll nego Sto bi to bilo uz statieko opterccenjc koje se postupno povecava.

6) snijeg 7) temperatura

S navcdenim ogranieenjima stiti se konstrukcija te joj se povecava trajnost.

8) gara zni prostori za vozila tczine

Koefici'cllti kombinacije

'1'".,

\VI,I

'If" ,

0,7

0,5

0,3

0, 7

0,7

D,6

0,7

0.7 0,9 D,S

0,6 0,8 0 0

<1) sklauista

1,0

5) vjetar

0,6 0,6 0,6

:s: 30 kN

9) gara zni prostori za vozila tdine izmedu 3D kN i 160 kN

0,2

0,5

0,7

D,7

0 D,6

0,7

0,5

D,3

Proracunske vrijednosti Cesta kombinacija djelovanja ('lf l!' Q", ) odredena je pod pre tpostavkom da ce biti

Granieno stanje uporabljivosti bit ce zadovoljeno ako vrijedi : (5.112)

Ed S Cd

gdje je:

Ed

proracunska vrijednost izazvana optereeenjem, koja moze biti naprezanje, deformiranje, sirina pukotine i slieno vrijednost adekvatna veliCini Ed dana propisom,

normom

iii drugim

zahtjevima kao dopustena graniena vrijednost. Koeficijenti kombinacije 'l'Oj , '1' ... i '1'2.' uzimaju u obzir smanjenje vjerojatnosti istodobnog djelovanja vise promjenljivih opterecenja te vremensko trajanje i ucestalost. Ukoliko nema dovoljno podataka da se utvrde ti koeficijenti, dopusteno je rahiti priblizne vrijednosti (tablica 5.18) dane u normi HRN ENV 1991-1: koeficijent kombinacije koeficijent koji ohuhvaca ucestalost djelovanja (rabi se za izvanrednu i 'If,j -

eestu kombinaciju djelovanja) koeficijent koji se upotrebljava za promjenljivo opterecenje kada ono ima gotovo stalan karakter (koristi se kod izvanredne i nazovistalne (kvazistalne) kombinacije djelovanja).

premasena manjc od 10 % vremena trajanja konstrukcije, a ucestalost prekoraeenja manja je od 300 puta u godini. Nazovistalna kombinacija djelovanja ( 'lfl ,' Q,;) odredena je uz pretpostavku da ce biti premasena kroz vrijeme dulje od polovice vijeka trajanja sustava.

Granicno stanje naprezanja U proracunu granienog stanja naprezanja ogranicava se naprezanje pri proracunskom opterecenju kako bi se sprijeeilo prekomjerno plasticno deformiranje i raspucavanjc koje ugrozava tr ajnost i uporabljivost armiranobetonskih konstrukcija. Nor~a HRN ENV 1992-1-1 daje sljedece zahtjeve kojima se ogranicavaju veliCine naprczanja ' betona i eelika: Naprezanje u betonu,

0"0

za rijetku kombinaciju opterecenja, treba biti:

cr e ~ 0,6 · f ek '

(5 .113)

a za nazovistalnu kombinaciju: cr c SO,45· f ek'

(5.114)

Tim uvjetima Zeli se ograniCiti tlacno naprezanje betona kako bi se izbjegle pukotine lzazvane silama cijepanja nastalima zbog nehomogenosti betona, te prckomjerno plastlcno deformiranje, koje su uzrok povecanog ddormiranja. '

476

7~ 4, !

Naprezanje u celiku, za rijetku kombinaciju optereeenja, treba biti: (5.115)

(J, :50,8· f yk'

neodredenim) sustavima zbog linearne promjene temperature kada' .. • b d d f " . " ". ' Je sprlJcceno slo 0 no e ormlran.le, odnosno zbog vanJsklh smetn.ll (neIZravno djeJovanje). Pu.kotine nisu smetnja ako im sirina ne premasuju propis311U granicnu vril'cd -.t ·· '" nos uVJe t ovanu korozlJom, vanJskim Izgledom iii nepropusnos(:u za tekuCine iii plinove.

a za neizravna djelovanja (prisilno deformiranje) treba biti: (5.116)

(J, :51,O· f yk'

Gornjim uvjetima zeli se ograniciti pretjcrano deformiranje armature, a time i sirina pukotina. Naprezanje u celiku za prednapinjanje, nakon gubitaka, treba biti: (5.117)

(J p:50,75· f pk' Dokaz granicnog stanja naprezanja moze izostati ako je:

Prema no.~mi HRN ENV 1992-1-1 za granicnu sirinu pukotina armiranobetonskih konstrukclja za razr~de okoIisa "vlazno - do "elementi djelomicno u morskoj vodi ", te ako ~ema posebmh zalltJeva (vodonepropusnost), propisuje se granicna sirina p~kotlI1e :Vg =.0,3. mm .. Za prednap~te sustave Wg = 0,2 171m. Za provjeru granicnog stanJ~ ~ra.lnostl pn~nJen.lUle .se nazo~lstalna 1 cesta kombinacija optcrccenja. Za suhi okolIs slr~ne .pukotll1a nen:aJu ~.tJecaJa na trajnost armiranobctonskih konstrukcija , pa se ogramcenJa mogu zahtlJevati IZ druglh razloga (vodoncpropusnost, vanjski izgJed).

Za.~r~devin~ koje se .nalaze u vrlo agresivnom okolisu, postavljaju se posebni zahtjevi kOJlmsu dam u norml HRN ENV 1992-1-1.

a) proracun na granicno stanje nosivosti zadovoljen b) predvidena minimalna armatura u skladu s normom HRN ENV 1992-1-1

Ograni~:nje sirine pukotina u armiranobetonskim i predn apetim konstrukcijama moze

c) armiranje provedeno prema pravilima danim u normi d) proracun reznih sila proveden prema teoriji elasticnosti s ogranicenom preraspodjelom manjom od 30%.

Granicno stanje pukotina Kod pukotina razlikuje se granicno stanje pojave pukotine pukotine.

granicno stanje sirine

Granicno stanje pojave pukotina je one u kojem je, za predvidenu kombinaciju optereeenja, vlacno naprezanje u utvrdenom vlakancu poprecnog presjeka jednako vlacnoj CvrstoCi betona. Granicno stanje sirine pukotina je one u kojem je, za odredenu kombinaciju optereeenja, prognozirana karakteristicna sirina pukotina jednaka granicnoj vrijcdnosti danoj propisima, normama iii drugim zahtjevima. U armiranobetonskim konstrukcijama naprezanim savijanjem, poprecnom silom, torzijom i vlakom pukotine u betonu se, najcesee, ne mogu izbjeCi. Osim optereeenja, uzrok ranom raspucavanju moze biti naprezanje izazvano nelinearnim temperaturnim promjenama, skupljanjem iii hidratacijskom toplinom u oCvrsnulom betonu (izravno direktno djelovanje). Naprezanja izazvana ovim djelovanjima, odnosno sprijecenoscu slobodnog deformiranja, imaju nelinearan tijek po visini presjeka, a pojavljuju se u staticki odredenim i neodredenim sustavima. Uzrok raspucavanju moze biti i naprezanje izazvano prisilnim deformiranjem nastalim zbog popustanja lezaja. zaokretanja potpora (stupa), deformiranja prikljucnih elemenata zbog temperaturnih promjena i/ili skupljanja betona te onih na hiperstatickim (visestruko staticki

478

se POStlCI: - ugrad!vanJem armature jednake iii vece od minimalne u vlacno podrucje - ogramcenJem razmaka i promjera sipki armature. . Trajnost gradevin~ ne ovisi sarno 0 sirini pukotina vee prijc svega 0 kvaliteti i vodo~epr?pu:n?stl. beto.na, zastiti armature od korozije, kvaliteti izvedbe, prekidu betomranJa, qesenJu spoJeva clemenata te

0

drugim manjc vaznim uzrocima.

Minimalna armatura za ogranicenje sirine pukotina Kada .se. z~li?g.raniciti sirina pukotina. armiranobetonskih i prednapetih sustava, valja predvldJ~tl .mlmmalnu arn:a.turu: ,osoblto ako postoji moguenost izravnog i neizravnog dJelovanJ~ Iza~~n~g spn.lecenoscu slobodnog deformiranja . Razlikuju se dvije vrste naprezanJa kOJe ce Izazvati raspucavanje: - savijanje elementa - uvijek postoji vlacno i tlacno podrucje - centricni vlak - cijcli presjek vlacno je naprezan. Zbog ,sloze.nosti djel?va~ja i~a:vanog prisilnim iii sprijecenim deformiranjem nije moguce to~no od.r~~lva.nJe mlmmalne armature. Norma HRN ENV 1992-1-1 da'je formulu kop koeflclJentlma obuhvaea gore navedene primjere i uzroke naprezanja. . Minimalna armatura za pukotinsku fazu (stanje naprezanja II) moze se odrcditi po Izrazu:

A,.min = kc . k . j~l,eff . ACI / (J"

(5.118)

Ako pukotine nisu nastalc (stanje naprc zanj a I) gornji izraz sc ne rabi,

479

U izrazu (5.118)je: k, koeficijent kojim se uzima u obzir raspodjela naprezanj a po visini presjeka pri

k, =

pojavi prve pukotine. Mj erodavna je ona raspodjela koja je rezulta t opterecenja, te vanjskog (izravnog) Viii unutrasnjeg (neizravnog) djelovanja: 1,0 za naprezanje izazvano centrienom vlaenom silom u armiranobetonskom

k,

elementu 0,4 Zit naprezanje izazvano savijanjem u armiranobetonskom elementu

=

k, =k, =

° °

za stalno tl acno naprezane clemente pri rijetkoj kombinaciji opterecenja (tlaena sila zbog opterecenja iii izazvana prednapinjanjem) za h ~ x $ h / 2 $ 50 em u presjeku pravokutnog oblika s pukotinom pri

Natege k od n~knad.nog.?red~apinjanja mogu se uraeunati u minimalnu armaturu, ali zbog neJednohke pnonlJlvostl sa 50 % presjeka. Ako uz vanjsko optereeenje djeluje i naprezanje izazvana prisilnim deformiranjem dopusta se rabiti a , = f 'k . '

0,4

djelovanju sile prednapinjanja P, i mome nta savijanja - za h ~ x > It / 2, k, se interpol ira izmedu

°

i 0,4

0,2

k, = 0,4 za hrbat sanducastog presjeka , ako on nije stalno pod tlakom k, = 0,8 za vlaeni pojas sanducastog presjeka, ako on nije stalno tlacno naprezan.

Za pravokutne armiranobetonske i prednapete presjeke vrijednost za k, ' ovisno

0

sredisnjem tlacnom naprezanju a" = N, / A" gdje je N, - karakteristiena vrijednost tlacne si le, moze se naci na dijagramu danom na slici 5.30. k - kodieijent umanjenja kojim se uzima u obzir nelinearna raspodjela vlacnog naprezanja po presjeku izazvanog temperaturnim promj enama i/ili skupljanjem unutar elementa (izravno djelovanje): k = 0,8 ~ opcenilo k = 0, 8

~ pravokllini presjek h $ 30 em }

k = 0,5

~

Sliiai 5.30 Ovisnost koejicijenta k, 0 sredilnjem tlaku au

Ogranicenje promjera i razmaka sipki armature Za ~Ie~e~te armir~ne mi~ima!~om armaturom za ogranieenje raspucavanja, granieno stanJe ~I.nn e pukot1l1a.. nece blt~ p.o treb~o kontrolirati ako promjeri sipki i razmaci medu nJI~a budu manJI od granlcmh damh u tablica ma 5.19 i 5.20 ovisno 0 naprezanju u armatun a , . v

pravokllll1i presjek h ~ 80 em

izmedu gornjih vrijednosti vrijedi linearna interpolacija.

Napreza nje u armaturi a, odgovara onome kod prorac' una mlllIma " Ine armature, a

Za elemente vl aeno naprezane zbog sprijeeenosti slobodnog deformiranja izvana iii zbog dcformiranja prikljucnih elemenata (neizravno dje lovanje), uzima se k = 1,0 . Za dijelove presjeka udaljene od glavne armature (hrba t visokog presj eka), naprezane izravnim iii neizravnim djelovanjem, vrijednost za k se nalazi u granicama 0,5 < k < 1,0. f et,c}] vlacna evrstoca betona u vrijeme pojave prve pukotine . Kada starost nije

proraeunava se za nazovistalnu kombinaciju opterecenja. Granicne vrijednosti za promjere sipki iz tablicc 5.19 valja korigirati kako slijedi: Kada je raspucavanje izazvano prisilnim deformiranj em, dopusta se promjer sipke promijeniti u:

moguce tocno utvrditi , zbog sigurnosti valja uzeti /.•.01' ~ 3,0 N / mm' . A"

~

a,

~

napreza nje u annat uri za stanje naprezanja II , nas tanka pukotine. a, = (MsJ)

Z

(O's :5

+ N,J / A,. Ovdje je

/Yk), neposredno nakon M Sd=Mg

gdje su fCl,m i brojka 2,5 dani u N/mm2,

+ If/z'Mq, dok je

sila N Sd pozitivna vrijednost ako je vlaena. Prema tome, aka presjek nije puknuo, tj. aka se nalazi u stanju napreza nja I, tada se minimalna armatura ne proracunava prema izrazu (5.118) jer je tada vrijednast O's mala, pa bi minim a Ina armatura bila nepotrebna velika.

480

(5.119)

vlaena plostina presjeka neposredno prije pojave prve pukotine

Tablica 5,19 Granicne vrijedDOSli za promjer sipke u OViSDOSli 0 naprezanju u arrualuri cr,

.~.

Naprezanje u celiku as (N/mm ' )

Do raspucavanja izazvanog naprezanjem moze doti na mjestima: - naglih promjena dimenzija

Granicne vrijcdnosti za promjer sipke ¢' (mm)

160

- djelovanja koncentriranih sila - prekida uzduznih sipki - nastavka tlacnih sipki.

32

-.--.---- - - - - - - - - - - - - t - - - - - - --.---.-.----.

200

___________ ___~ __________ _

240

20

- ------.---- 1-- - - .--- ------.

Na takvim mjestima valja poduzeti dodatnc mjcrc da sc sirina pukotina umanji, !ito se postize dodatnom i dje lotvornom armaturom.

__ ___ ~ _______ _

280

1--- ---320 12________ -- - ---- - - - - - -- - -------- -.____._._ _3~0

Proracun sirine pukotina

______ 10_______ ___

r- _______4_OO_____-r_______8_____ ___ ___

Kada nisu zadovoljeni uvjeti za minimalnu armaturu, promjer i razmak sipki, tc kaela se trazi tocnija provjera sirine pukotina, potrebno je proracunati sirinu pukotina. Za granicno stanje trajnosti potrebno je dokazati da je karakteristicna sirina puko tine 11\ , manja od granicne vrijednosti, Wg:

6

450

Kada je raspueavanje izazvano opterecenjem, promjer sipke proracunava se po izrazu:

, h ¢' ¢ = ¢ ·lO.(h - d)~

(5.120) (5.121)

gdje je: ¢ preinaceni (modificirani) promjer sipke

Proracunska (karakteristicna) sirina pukotine moze se priblizno odrediti po izrazu:

¢'

osnovna vrijednost za granicni promjer sipke dana u tablici 5.19

h d

visina elementa staticka (djelotvorna) visina elementa.

fJ

:=

G,m

srednja relativna deformacija armature za mjerodavnu kombinaciju optereccnja .

Srednja relativna deformacija armature odreduje se po izrazu:

f yk ' Tabliea 5,20 Granicne vrijednosti razmaka sipki u ovisnosti 0 nl!l!.rezanJu u arma t un' (j Granicne vrijednosti razmaka sipki (em) Naprezanje u Armirani Armirani beton armaturi a , Cisti vlak beton (N/mm' ) Savijanje 160 200 240

280 r- - -··- 320 r---' 360

482

omjer proracunske i srednje sirine pukotine (fJ := 1,7 za naprezanje izazvano

opterecenjem iIi za one izazvano prisilnim deformiranjem (d ~ 80 em), fJ := 1,3 za naprezanje izazvano prisilnim deformiranjem (d :5 30 em» s,m srednji razmak pukotina

Grede visine 1 m i vece , kod kojih je glavna armatura koncentrirana u donjc:m ~ijelu vlacnog podrucja, valja armirati po visini kako bi. se o~ra~i~il.a sirina pukotma Iz:an sudjelujucega vlacnog podrucja. Tu armaturu valp sm!~stltl I~medu glavne uzduzne armature i neutralne osi. Potrebna plostina ne treba bltl manJa od one odredene po izrazu za minimalnu armaturu, ali tako da se kod njenog odredivanja uzme k := 0,5 , a as

(5.122)

gdje je:

30 25 20 15

10 5

20 15 12 7,5 -

(5.123) Ako je ([s< ([Sf (iii ako je izraz u uglatoj zagradi negativan , tj. manji od oule), to znaci da nije doslo do pojave pukotine pa se postupak proracuna (sirine pukotine) prekida. Ovdje je: I;

faktor raspodjele (primjenjuje se i za proracun deformiranja)

as

naprezanje u vlacnoj armaturi na mjestu pukotine (priblizno se moze odrediti po izrazu: cr s

:=

(MSds Iz + NSd)1 As'

Ovdje je MSd= Mg + !j/z'Mq, a pri tom e sila N

Sd

(5 .124) jt: pozitivoa sila ako je vl acnil .

483

Pr =

naprezanje u vlacnoj annaturi na mjestu i pri pojavi prve puko tine :

~

djelotvorni koeficijent armirallj a

Au!!

(5.125)

M cr =1,CiP' ·b·h' /6 II p,

(5.126)

, /1, =1,0 /1, = 0,5

/1, = 0,5

S

VLACNI ELEMENTI

za kratkotrajno opterecenje za dugotrajno optere6enje iii promjenljivo s cestim djelovanjem.

rnt

=50+0,25·k .k,.L I

-

p,

(brojka50i$sudaniumm)

(5.127)

~je .i;;omjer sipke u mm iii srednji promjer ako presjek ima razli ci tih profila sipki koeficijent ko.jim se uzima u obzir prionljivost celika i bewna (k, = 0,8 za rebrastu armaturu i k, = 1,6 za glatku armaturu)

Skica vlacnog naprezanja po visini presjeka

Velicine koeficijenta kl

;

I

'

Slika 5.31 Primjeri odredivanja sudjellljuce vlaclle plostille

U elementima naprezanim na savijanje s velikim r azmakom sipki, dokazni postupak sirine pukotina provodi se s razmakom pukotina s,m = h - x, gdje je h ukupna visina elementa, a x visina tl acne plostine presjeka .

Deformiranje iii izoblicenje gradevinskog elementa opceniti Je naziv za progib, zakrivljenost, izd uljenje iii skracenje, uvnanje i promjenu nagiba elementa. Znacajan parametar granicnog sta nja deformiranja je progib konstrukcijskih elemenata. Prognoziranje progib a vrlo je komplcksno zbog utjecaja velikog broja cimbenika koji se mijenjaju uzduz osi ele ment a, a i vremenski. Zbog toga nije moguec dobiti potpuno tocan algoritam za proracun progiba vee se rabe priblizni postupei temeljeni na rezultatima eksperimentalnih istrazivanja.

k, = 0,5 - savijanje niskog presjeka

VeliCina progiba ovisi 0 mehanickim karakteristikama materijal a, geo metr ijskim veliCinama te veliCini, vrsti i trajanju opterecenja. Granicne vrijednosti progiba propisuju se ovisno 0 vrsti konstrukcije, vanjskoj strukturi, te vizualnom dojmu, a kod industrijskih gradevina ogranicenje progiba je u funkciji rada strojeva.

k, = 1,0 - centricni vlak

k - c/ + C 2 = ekscentricni vlak i savijanje 2 2. c/ (c, veca, a c, manja deformacija na visini

., --..,-

Granicno stanje deformiranja - granicno stanje progiba

koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj raspodjele deformacija (tablica 5.21) Tablica 5.21 Velicine koeficijenata kl U odnosu na naprezanje u poprecnom presjeku

Ihi

sudjelujuce vlacne plostine za presjek na mjestu pukotine)

484

PLOCE

za glatku armaturu)

Srcd nji razmak pukotina u e le me ntima pretezito naprezanim savijanje m iii vlacnom silom bit ce :

k,

GREDE

koefici.l·ent kojim se uzim a u obzir prionljivost armature i betona (fl, = 1,0 za rebrastu annaturu i

k,

Aje glavna vlacna ar matura, a A ..," je sudjelujuca vlacna plostina presjeka.

Zadovoljavajuee ma li progib elcmenata konstrukcija moze se postiei odabirom elemenata sto manjih vitkosti Lerrld. Ako je moguce. treba umjesto jednorasponskih ploca iii grcda projektirati kontinuirane nosace ost\'arenjem kontinuiteta s ostalim dijelovima konstrukcije. Progibi ee biti manji ako je upo trij ebljen heton visoke evrstocc i maloga vodoeementnog omjera, njegom heton
Tablica 5.23 Gran icna vitkost kada proraclln progiba nije potreba n

Da bi sc ublazio nepovoljan uCinak progiba, dopusteno je izvcsti nadvisenje elementa, ali ne za vise od grani cnog progiba . Uporabljivost konstrukcije, prema normi HRN ENV 1992-1-1 bit ce zadovoljena kad .i e maksimalni progi b pojedinih eJemenata ko nstrukcij e manji od 1/250 raz maka Id aja (raspona) Lerr (tablica 5.22). Progib se proracun ava (odmj erava) ispod pravca koji

Dopu~teni odnos L,rr /d odnosno (Ll /d) iii (L,/d) za

Staticki sustav

spaja lezajeve.

pSO,S %

Tablica 5.22 Granicni progihi prema normi HRN ENV 1992-1-1 E lement konstrllkcije G rede, ploce iii grede s prepustimn (nazovista lna kombinacija o pterece nj a) Ploce ravnog krova . Ploce iii grede na kojima su postavlj e ni pregradni zidovi neposred no nako n izvedbe. Opas nost od os tece nj a pregradnih zidova zbog progiba. Ploce iii grede na kojima su na knad no izvede ni pregrad ni zidovi .

(Maksimalni) dopusteni progib

Lerr /250

slabo naprczan bcton (ploce)

1) Siobodno oslonje ni nosai:i, slobod no os lonje ne ploce naprezane u jed nom iii dva okomita smjera

jako naprczan beton p~

Shema slI stava

1,5 % ~

-1_ _

25

Len 1250 + Lerr / 500

-<-

C]

18

Le[r / 500

..>.

2) Prvo polje kontinuiranih nosa ca iii ko ntinui ra ne ploce nosive u jed nom s mjeru

~

-l.!!!.._._;.

L~

1

..:: 1

!

-i-

_._--.1

~

2i.. +--~.~- + ..... ..:

~,....,.,

32

23

·ol·-

I

-jl

: , 1·-

--- .

-!

_._--'

-

....

+--- -1--'------ + 3) Sred nje polje kontinuiranog nosaca iii ploCe nosive u jed nom iii dva smjera

~

~

+--.J:~

~-

35

.I

25

-' 1 I

~'

4) Ploce oslo njene sarno na stupove (bez podv la ka tj . bez gred a) - rayne ploce

-+

-..f-.

r-.--------.-l :. e ; -t

.{-

30

21

I I I

I , I

.. '

~"ll

'-------------~

~~

~

5) Konzole

,~

L,,'----J._ -I,...

10

I

~I

7

-+- - -~ .--- -~-

r

!

487 486

Proracun progiba nije potrebno uvijek provoditi. Prema normi, kontrolu granicnog stanja deformiranja ne treba provesti ako vitkost elementa na savijanje Letf /d ne prelazi granicnu vrijednost danu tablicom 5.23, pomnozenu s korekcijskim koefieijentom, dobivcnu iz zahtjeva [,0' S; L eff /250.

Prctpost~vkc pojednostavnjenog proracuna progiba prema normi HRN ENV 1992-1-1 su slJedece: - djelovanje skupljanja i puzanja betona uzima se u obzir - izmed.u dvije. pukotine beton u vlacnom podrucju prenosi vlacna naprezanja - pukotmc su Izazvane optcrecenjcm . - uzima sc u obzir vrsta opterecenja (stalno, uporabno) - modul elasticnosti bctona ovisi 0 starosti i kvaliteti betona.

Vrijednosti u tablici 5.23 odredene su pod pretpostavkom da je naprezanje u annaturi, za cestu i nazovistalnu kombinaciju opterecenja, u presjeku s pukotinom, (5, '" 250 N / mm' , i da se radi 0 celiku B-400. Kada je stvarno naprezanje u armaturi, (5"

rnzliCito od 250 N / mm' iii kada se rabi druga vrsta celika, potrebno je vrijednosti

u tablici 5.23 mnoziti manjim od sljcdeca dva faktora: . 250 1,=-

1'11'

Proracu.nom .ie pO,trebno dokazati .~a. .ie maksimalni progib od kratkotrajnog i dugotraJnog 0P.terecenJ.a (v ,O') manJI III Jednak granicnom progibu danol11 propisima, normom III ncklln drugm1 zahtjcvima (Vg), tj.

(5,

(5.128) gdje je: A!;,pro\'

postojeca (odabrana) plostina vi acne armature u presjeku

A"req

potrebna (proracunana) plostina vi acne armature u promatranom presjeku za prihvacanje momenta savijanja

Opce~i~a v.rij~dnost deformiranja (progiba, zakrivljcnosti, pomaka, uvijanja), mole se odrcdltl pnmJenom izraza:

karakteristicna granica popustanja armature [ N/mm2]. Kod uporabe tablice 5.23 vrijedi linearna interpolacija za vrijednosti koeficijenata armiranjap, izmedu vrijednosti 0,50 % i 1,50 %. Za ploCe nosive u dva smjera (staticki sustav 3) u postupak se uvodi kraCi raspon (tj. LI ako je L] ~ L 2 ), a kod ravnih ploca (staticki sustav 4) u postupak se uvodi dulji razmak stupova (tj. L2 ako je L2 2 L I ). Elementi s koefieijcntom armiranja p

s: 0,5 %

:ri proracunu pI:ogiba pro:natraju se dvije krajnje mogucnosti: neraspucano stanje pri :cmu armat~:a I bet~n zaJedn~ sudjeluju,u nosenju, te potpuno raspucano stanje pri cemu se dopllnos nOSlvostl vlacnog podrucJa betona zanemarujc.

a

a (

Svi clementi, osim ravnih ploca, raspona veceg od

0 za

Progib se proracuna iz funkeije za zakrivljenost i uz zadovoljenje rub nih uvjeta za pronalaienje integracijskih konstanti prema izrazu:

V'o,

=

f(f f-d.rJd.1: = f(f- . Jd.1:. 111

IOI,x

(5.130)

!OLx

Umjesto integrala dopusta se primjena numericke integracije.

Tablica 5.24 Faktori redukcije

Grede T- presjeka kod kojih je ben / bw >3

jedna od vrijednosti deformiranja kocficijent raspodjele naprezanja u armaturi uzduz elementa, neraspueani element element (II)'

Vrijednosti u tablici 5.23 mnoze se faktorima redukcije, za vrstu elementa konstrukcije i uvjete dane u tablici 5.24.

Element konstrukcije

(5.129)

a, i all odgovarajuce vrijednosti deformiranja za neraspucani (I) i potpuno raspueani

smatraju se slabo naprezani (ploce).

Elementi s koeficijentom armiranja p::O: 1,5 % smatraju se jako naprezani (grede).

= (·a ll +(J -()·a,

gdje je:

Faktor redukcije za vrijednosti iz tablice 5.23

0,8

Za el~mente k~n~tantne vi sine cesto se rabi pojednostavnjena metoda, po kojoj se prorac~na zakrlvlJenost na mjestu maksimalnog momenta, a progib se proracuna prema Izrazu:

7,0/ Lcrr

7,0 m koji nose pregradno zide

Ravne ploce ciji veci raspon premasuje 8,5 m

8,5/ Len

(5.131) gdje .ie:

488 489

k

koeficijent ovisan 0 statickom sustavu i optereeenju (dan u tablici 5.25)

L

raspon elementa

Srednja zakrivljenost zbog opterecenja i puza nJ'a (I/r ) sastoJ'i se d

kr' I' . za IV.1enostl u stanJu naprezanJa I, (l/rl ) , i stanju naprezanl'a II (I/r) kOJ'e su po • . , ", mnozene koeficijentom raspodjele zakrivljenosti t; : '

ukupna zakrivljenost u presjcku u sredini raspona sastavljena od: a) zakrivljenosti zbog opterecenja i puzanja b) zakrivljenosti zbog skupljanja

1/r,,,

. ,

I

-=

1/rcs", •

r;n

Za proracun progiba potrebno je proracunati slj~deee karakteristike materijala:

w'"

0

1 I (1- 1':;) ' - +1:; ' - . 'i 'ii

(5.137)

Zakrivljenost za stanje naprezanja I proracunava se prema izrazu: 1

Priblizne vrijednosti vlacne evrstoce i modula elasticnosti betona mogu se odrediti izrazima:

'i

MSd

(5.1.38)

Ee.crr ' /, '

gtlje je II mome nt tromosti popre~nog presjeka u stanju L

- vlacna (,'vrstoca betona: (5.132)

Zakrivljenost za stanje naprezanja II proracunava se prema izrazll:

-=~

- modul elasticnosti betona:

Ecm

.

=9500V fck + 8

'il

(5.133)

(4.139)

d - YIIg

gdje je Yllg udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba poprecnog presjeka za stanje II.

Za zadanu starost betona u trenutku nanosenja opterecenja i za proracunani polumjer presjeka te vlaznost okolisa odredi se prema podacima iz norme trajni koeficijent puzanja rp( t r,to) .

Relativna deformacija armature proracunava se prema izrazll:

- proracunski modul elasticnosti betona:

E,I

cr,

=-.

(5.140)

E,

(5.134) Naprezanje u armaturi proracunava se prema izrazu: - omjer modula elasticnosti celika i betona:

a

£, Ecm

=C

(za t=O)

(5.135)

(5.141) gdje je:

(za t =(0).

(5.136)

Omjer modula elasticnosti celika i betona rabi se prilikom proracuna geometrijskih karakteristika poprecnog presjeka nosaca i kod proracuna zakrivljenosti zbog skupljanja, pa se mora voditi racuna radi Ii se 0 vremenu t = iii t = 00.

°

Prilikom proracuna zakrivljenosti poprecnog presjeka zbog opterecenja, puzanja i skupljanja rabe se momenti tromosti poprecnog presjeka, i to sarno za betonski presjek, za presjek u stanju naprezanja I (bez pukotina) i za presjek u stanju naprezanja II (s pukotinama), te staticki momenti plostine armature za stanje naprezanja I i II.

MSd

=Yg · M g +Y" · M" proracunski momentsavijanja Y, =Yq =1 ,0

ASI

plostina vlacne armature

z

krak unutarnjih sila.

Za proracun progiba parcijalni koeficijenti za stalno i uporabno opterecenje uzimaju se Y, = Yq = 1,0. .

1.*, tj. ne moze biti vece od karakteristicne vrijednosti granice popustanja celika, f,'k . Tijekom uporabe nosaci Naprezanje u armaturi, prema izrazu (5.141), mora biti

0', .::;

se nalaze u stanju naprezanja u kojem jos ne dolazi do popustanja armature.

490

491

Tablica 5.25 Koeficijenti k za pojednostavlIjeni proracun progiba Dijagram l1Iomenata savijanja

Tip opterccenja

Ako je rijec 0 nosacu pravokutnog presjeka i nosacu T-presjeka, u srednjem dijelu raspona, kada je neutralna os u ploCi poprecnog presjeka, tj . Y Ug :s; hf> tada se krak lInutarnjih si la, z, prorae una prema izrazu: z = d - Ylig 13 . Ako se radi 0 nosaeu

Koeficijent k iz izraza (5.131)

T-presjcka kada jc neutralna os u rebru poprccnog presjeka

3 ~I

M

c-A +-

__

~~_I_, ~ ___

~-:,

0,125

__ ,;...

+~--(

2

3 -4(a l L)' 48(1 (aIL))

...... ~ _1'-__ __ ___L_ ______+ ~.

~

Moment nastanka prve pukotine

,,~_ _ l_.

-~

L -t - - --------

5

Y Od

L

(5.142)

Naprezanje u armaturi na mjestu i pri nastanku prve pukotine proracuna se prema izrazu: 5/48

-+

O'sr

M e< =--. ASI

6

0,102

M=q·L'/IS.6

k=2(1-0,1,8)

·z

(5.143)

Ako je MSd = (1,0· Mg + 1,0· Mq) < Mer, tj. cr, < cr", tad a presjek ostaje u sta nju naprezanja I (bez pukotina), a koeficijent raspodje le zakrivljenosti s, koji se rabi u izrazima (5.129) i (5.137), uzma se jednak nuli, tj.:; = 0 bez obzira na proraeunanu vrijednost.

48

7

P=IMA +MIII/IMFI PI 4) P=IMA +MIlI/IMrl

Ako je MSd > Mer tj. crs > crsr koeficijent raspodjde zakrivljenosti, (proracunava se prema izrazu:

k = 0,083(1 -

8

~,

,

9

'

0,125 - (a /L J' 16

~

, --1"-

1[IT!I i 1:1 IJ IIIIIIII II i!i..

+--

,I

f

gdje .je 10 moment tromosti betonskog presjeka, a r od je udaljenost td ista belonskog presjeka od donjeg ruba (u tom slueaju vlaenog mba).

1-'<:--+-

......

betonu proracunava se prema izrazu :

0,0625

------1'-

+~(

4

11

=~ cr

...... ""------:z;,;.')

> h, ' krak unutarnjih

sila proraeunava se prema pojednostavnjenom izrazu: z = d - h tf2, zanemarujuCi relativno mali dio tlaeno naprezanog betonskog presjeka T-nosaea ispod ploee (pretpostavlja se da tlacnu silu u beton ll preu zima sa mo ploea) sto je na stra ni sigurnos[i.

M 3

)'11,

'l'

q

, a ,

AJ1rrTIillJImrITfh~

gdje je: ,8,

; - - T-"i

....;;.. L +----- ---_._---' !,"-

(4.144)

1 (5 -4(a ILJ')' 80 3-4(a I L)!

koeficijent kojim se uzim a u obzir prionlji\'ost armature i betona

PI

= 1,0 za rebrastu armaturu

III = 0,5 za glatku armaturu

p,

koeficijent kojim se obuhvaca uljecaj trajanja iii ucesra losti opterecenja ,82 = 0,5 za dugotrajno opterecenje iii promjenljiw) $ ceslim djel ovanjem fil = 1,0 za kratkotrajno opterecenje.

492 493

Tablica 5.26 Izrazi za proracun geometrijskih vclicina pravokulnih j T-presjeka

Srednja zakrivljenost zbog skupljanja betona, (ljrcsm ), sastoji se od zakrivljenosti u stanju naprezanja I, (I/';'sl)' i stanju naprezanja II, (I/resfl ) ' koje su pomnozene

+-______T.:=!-prcsjek -+- '---"-'~""" " ---- '- -+ -t-, ._ . /,A.. " .~L~- . • • l '~ t ~ I I ~--:~:,~~,.

~_ _ _ ._p._r_a_vo_k_u_ln_~~~-::;-~....: .~j:·e_ ... k _ _ _ _

koeficijentima raspodjele zakrivljenosti (:

-1r ' "' I' I ~, ~ --- ~~ J,{-

(5.145)

Zakrivljenost zbog skupljanja za stanje naprezanja I proracllnava se prema izrazu: (5.146)

_1_=ccsoc ·ac ,S I

YII,

II

resl

gdje je: c,,~ relativna deformacija zbog skupljanja u beskonacnosti (proracunava se za vrijeme starosti betona od 70 g. prema podacima iz norme HRN ENV 1992-1-1)

Y"

=

-+- 4 ·

A"

11 / 2;

YIIJ

YII,

k,,·h;

Y'J = h - Y"

Y",=k ,,,,d;

y,oJ

staticki moment plostine armature za stanje naprezanja I

A, = a , ,p,·d / h·(l + A ,] ·dl /(A" ·d))

I,

moment tromosti poprecnog presjeka za stanje naprezanja 1.

B, = a , . p, . ( 1 + A" / A,,)

Zakrivljenost zbog skupljanja za stanje naprezanja II proracunava se prema izrazu: _1_

= c es'" . a c . SfI

I~sll

(5.147)

=

h - Y'"

A" = a, . p" . (1 + A" . d, / ( A" . d))

Y'd = h -

k" = (D,S + C, )/(1 + D,)

C,

B" =a, 'p" ·(1 + A" / A ,,)

p,

=

A" / (b · h);

=

0,5

f:; }(;~ -

1) + A ,

D, = (':: )-

p" = A" /(b·d)

= (1- k -.:I ). h

...I',~

III

gdje je: SII staticki moment plostine armature za stanje naprezanja II

A •.

Y'g =k,,'Jz ,

-B" + ~B,~ + 2A"

S,

=

-'j'-

i p<,dru VI" ,,"c i.

Y"J =h-y".

k" = (0,5 + A,) /(1 + B,)

k,,,

e

61 '

~

,

omjer modula el asticnosti celika i betona dan izrazima (5.135) i (5.136)

a

1 --;

,------1 '' .... --

~I

( ~'~ - 1) + B,

p , =A., i(b.· h)

moment tromosti poprecnog presjeka za stanje naprezanja II. Ukupna zakrivljenost zbog opterecenja, puzanja i skupljanja betona proracunava se prema izrazu: 1

1

1

rm

r csm

(5.148)

- = - + -.

Ukupni progib armiranobetonskog nosaca,

2

VIOl

1

=k·L ' - , prema izrazu (5.131), r(Or

usporeduje se s granicnim progibima koji su dani u tablici 5.22. Kako je pri proracunll progiba najveCi problem proraclln geometrijskih karakteristika presjeka (naroCito za T-presjek), u tablici 5.26 dani su izrazi za njihov proracun.

b. hJ 1= - II 12

I

I =t..(\" + y J )+ (b", -bw}-h,-' II 3 ' '~II, 12 + + (b,,, -b.}-h, . (YII, -h, 12)'

b (J '=3' Y'd + Y;, )+ 1

+(a, -1)- [A" ·(d -

y,.)' + A,l '(Y'g -

I " =!!.. A' . (d - YII. )' + 3 Y'II. + a ,.,

d,

I =bw(I'J+/)+(bcrr-b.) . h,-' , 3 'J ', 12 + J

+ (bclf -b.)h, '(Y,g -h, /2)' + + (a, -1). [.{,(d - y,, )' + A A Y' g - dj]

Proracun I" I. Pretposta\'i se da J' e Y1Ig. < h I i tada J' e

Y II,

= k,,, . d

kao za pravokutni presjek

sirine berr i \'isine II. Ako je YIi; < ", tad a je:

495 494

I = bell . y~, + a . A . ( d - Y

3

11

+

~r

c

.r +

kriticna plastina

r--

III,:

(a, -1)· A" . (Y'" - d,),

Ako je Y'" > h,

.1

tada je:

= k \II' d' Y11 <.1

YIIl!

J

-11 --y Ilg =(1- k ~!I ) h 1,5d

k,,, = -C" + J C,, ' + D"

C

"

'--'-~f--

~d

r(

!h - 1) + 2 . A" b,

=A,,/(b,· d )

p"

3

(h J

r .11I =bdl- + h, ·b,,, Y",

"

12

_-L

2

r plota temelja

1,5d,

+

w A .(d- Y II , )' + +-b ' (Y'" - hi ) 3 +a,'"

3

+ (a, - J)·A" . (y", -d,)'

= A,Jd -

YI. ) - A " (YI, -d,);

S"

"- kriticni presjek

=(~l (!h-l)+ BI' d b.

D" = (

SI

kriticni opseg

. !--/

= A,.( d - Y", ) - A ,,(y,,, - d, )

I..

a .s 2h,

.1

za a > h, temelj treba promatrati kao plocu

Slika 5.32 Proracunski model za dokaz nosivosti na proboj

Pravila dana u ovoj tocki vrijede i za re bras te ploce s punim presjekom u podrucju plostine nanosenja optereeenja, ako se puni presjek ploce proteze najmanje za 1,5.d preko kriticnog presjeka_

5.3.3

Proboj

Proboj moze nas tati od koncentriranoga opterecenja iii leZa.i~ e reakcije k?ja .djeluj.e ~a razmjerno maloj plostini_Ta se plostina naziva plostina nanosenJ3 optereeenJa ploce Iii temelja. Dokaz preuzima nja probojne poprecne sile provodi se uzduz utvrdenoga kriticnoga presjeka. Kod ploca opterecenih na proboj ne smije se povecati osno:na prora~unska pos micna cvrstoca. U temeljnim plocama dopusteno je poprecnu sJlu umanJltl za vnJednost rezultante reaktivnoga tlaka tla unutar kriticnoga presJeka. Kad debljina ploce iii temelja nije dovoljna za osig~ran.ie nosivosti na probO!, valj~ predvidje ti poprecnu armaturu, pojaca nje vrha stupa Iii m:ke druge viste oSlguran)a Zd djelovanje poprecnih sila.

Kolicina uzduzne vlacne armature u dva medusobno okomita smjera x i Y treba biti veca od 0,5 %, pri cemu se uzimaju u obzir razlicite proracunske visine u dva smjera_ Sastavnieu (komponentu) sile izazvanu nagibom natege usporednu s V , koja lezi Sd unutar kriticne plostine, uzima se u obzir. Razlikuju se: srednji stup, rubni stup i ugaoni stup. Kod ravnih ploca dolazi do opasnosti od proboja stupa kroz plocu, pa se uvode odredena ogranicenja da se to ne bi dogodilo. Debljina ploCe mora biti: h ~ 20 em.

0,75 SL J Ly 5 1,33

(5.1 49)

Da bi se smanjila opasnost od proboja ploCe, mogu se staviti kapiteli l1a vrhu stupova. Do proboja moze doci i pri nalijeganju stupa na temeljnu plocu.

496

497

Za plos~ine nanosenja o?~erecenja. kO:ie se nal~ze . u .blizini otvora, kod kojib najkraCi razmak Izmedu ruba plostme nanosenJa opterecenla I ruba otvora nije veCi od 6·d dio kriticno~a presjeka koji pripada otvoru smatra se nedjelotvornim. On se odreduje' kao razmak Izmedu dVIJe tangente povucenc iz sred ista plostine nanoscnja optcreccnj a n:t obris otvora (vidjeti slikll 5.35).

Podrucje primjene i pojmovi Nize navedene odredbe primjenljive su na plostine nanosenj a opterecenja A 1oad ' tj. proracun na proboj provodi se: a) ako je oblik: - kruzni, s promjerom ne veCim od 3,5·d _ pravokutni, s opsegom ne veCi m od ll·d za koji je omjer duljinc i sirine presjeka stupa najvise 2,0. Ovdje d oznacuje srednju proracunsku (staticku) visinu ploce _ proizvoljni, koji valja uze ti priblizno tako da se moze rabiti jedan od prethodna dva oblika b) ako plostina nanosenja opterecenja nije blizu drugih koncentriranih sila, da bi se njihovi kriticni presjeci presijecali, niti se nalazi u podrucju znatnib naprezanja drugim poprecnim silama.

i'i 6d

f -

Ako zabtj ev prema a) (a5.2·b), kod oslanjanja ploce na zidove iIi stu pove pravokutna presjeka, nije ispunjen, tj. ako je (a>2 ·b), iIi ako je poprecna sila koncentrirana u uglovima plostina nalijeganja u obliku zida, kriticni opseg treba odrediti prema slici 5.33.

1, 5d

i~ ~ !b T ~~T I

---.f

l

/2tl

J

r

t----

a>2b

Lal/2J I

Kriticni opseg Kriticni opseg za kruznu iIi pravokutnu plostinu nanosenj a opterecenja, koja nije smjestena u blizini slobodnib tubova, odreden je kao opseg koji opasuje plostinu nanosenja opterecenja na nekom utvrdenom razmaku. Uzima se da je kriticni opseg od stupa ud aljen za 1,5·d.

\

• .......

\ /

--

;:,-1

I I I

--

-

-

J

1,5 d

\

/ - -~T slobodni rUbovi

-

_~"

1,5 d

j

-

~

Kad se plostina nanosenja opterecenja nalazi blizu slobodnog ruba iIi na njemu iii u kutu, tJ. na udalj enosti manjoj od d, potrebna je posebn a rubna' armatllra uzcl uz slobodnog ruba.

_'

- -

".

~5d

Slika 5.36 Kriticni opseg, u," u blizini s/obodnog mba

11 5 d

--

I

"

\

I

I \

'5~~ I

~, 5d

.

\

I

Armatura na slobodnim krajevima Ploca treba duz sloboclnog (neoslonjenog) kraja imati uzduznu prema slici 5.37.

Stika 5.34 Kriticni opseg oko p/ostine nallosenja optereeellja koji se lie lIa/azi u blizini slobodllog mba

498

slobodni rub

1

1.5d_.

(

otvor

mjerodavno za proboj

Stika 5.33 Kriticni opseg za pravokutni presjek (a >2b)

I I I I

D"

Kad se plostina nanosenja opterecenja nalazi blizu jednoga slobodnog ruba iii slobodnog kuta, za kriticni opseg uzima se onaj prikazan na slici 5.36 (slobodni rllbo\'i su iskljuceni), ako mu je kriticni opseg manji od onog prema gornjim uputama.

2b { 5,6d - b,

b,~ {~,8d

b,/2

-

za I, > ), treba I, zamijeniti sa{i~~

Stika 5.35 Kriticni opseg, u," u b/izilli otvora

a a, ~

l,S; I,

1------- T -=---;

1,5 d

"',

poprecl1u armaturu

/

I

otvorena spona (uticna spona)

a)

~

III

/" slobodni rub

--------""~i;/"

' - - -- - - - - - - - - - - - - '

'" uzduzna armatura

b)

Slika 5.37 Rublla armatura ploce

Armatura za preuzimanje posmicnih naprezanja pri proboju Potrebna poprecna armatura za prihvacanje glavnih kosih naprezanja uzrokovanih probojem ne smije biti manja od 60 % vrijednosti poprecne armature za grede, tj. PW.'llill=0,6pmin' Kod kosih sipki, koje se kod dimenzioniranja proracunavaju kao poprecna armatura, ne smije razmak izmedu njih i lica oslonca iii plohe nanosenja opterecenja premasiti vrijednost d/2. Taj razmak mjeri se u visini armature za savijanje. Kad su povinute sipke polozene sarno u jednom sloju, moZe se njihov nagib smanjiti na 30° (vidi sliku 5.38 b).

u

50,25d - ' "

"'

"; 0 VI

t

e)

+ f[,/,

J

I~

/1

Dopusteno je pretpostaviti da povijena sipka preuzima poprecnu silu na duljini od 2·d. Kao armaturu za osiguranje od proboja dopusteno je u obzir uzeti sarno oyu armaturu: armaturu koja se od ruba optereeene plohe nalazi na razmaku od najvise 1,5·d iii 80 cm, pri 6emu je mjerodavna manja vrijednost (vidi sliku 5.38 a) - povinute sipke koje prolaze preko opterecene povrsine (vidi sliku 5.38 b)) iii se nalaze na razmaku manjem od d/4 od ruba te povrsine (vidi sliku 5.38 c)). Kriticna plostina Acrit plostina je unutar opsega kriticnoga presjeka. Kriticni je presjek onaj Cija se plostina odreduje iz umnoska kriticnog opsega i proracunske (staticke) visine d. Za plote stalne debljine kriticni presjek je okomit na srednju ravninu ploce. Za ploce promjenljive debljine (na primjer stopa temelja na sliei 5.32) kriticni je presjek okomit na donju temeljnu (vlacnu) plohu.

Slika 5.38 Popreena kosa armatura za prihvacallje posmicnih naprezanja uzrokovanih probojem

Postupak provjere na proboj Poprecna armatura u ploCi protiv proboja nije potrebna ako je

VSd::O; V , Rdl

Kad VSd premasi vrijednost VRdl (ali uvijek mora biti VSd ::0; VRdZ ), valja predvidjeti poprecnu armaturu iii neko drugo osiguran.ie na posmik ako mu je primjena opravdana, tako da bude: (5.150) Poprecna sila po jedinici duljine proracuna se iz: (5.151) gdje .ie: VSd

ukupna proracunska sila proboja (to .ie, obicno. razlika uzduzne sile stupa lspod 1 lZl1ad stropne konstrukcije)

500 501

lier

j3

opseg kriticne plostine koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj ekscentricnosti sile proboja u odnosu na kriticni presjek j3 = 1,0 za simetricno djelovanje sile u odnosli na ktiticni presjek j3 = ],15 za srednje stupove i nesimetricno djelovanje j3 = 1,40 za rubne stupove j3 = 1,50 za klltne stupove.

U plocama s armaturom protiv proboja proracunska nosivost betona na poprecne sile Q.o jedinici duljine kriticnog opsega ploce dobiva se iz izraza: (5.15 8)

Proracullska nosivost na poprecne sile po jedinici duljine kriticnog opsega ploce: sill a

Nosivost na posmik rayne ploce iii temelja bez armature za osiguranje od proboja Ako je VS~ < VRdl> tada nije potrebno proracllnavati armatllru protiv proboja. Nosivost na poprecnu silu po jedinici duljine kriticnog opsega, VRdl, za neprednapete place dobiva se iz izraza :

gdje je (LAsw'hd sina) zbroj sastavnica (komponenti) proracunskih sila nosivosti poprecne armature u smjerll djelovanja poprecne sile; a je kut izmectu pravca armature i ravnine ploce. Armatura, Asw, potrebna za preuzi manje posmicnih naprezanja uzrokovanih probojem iznos i:

LA

k = (1,6 - d) PI =

~

~ Pix' Ply

= sw

(5.152) gdje je:

(5. 159)

V,s,1 -VRil l

/"1/ .sin a

.u

(5.160) cr'

1,0;

(d u metrima)

(5.153)

Poprecnu armaturu valja razmjestiti unutar kriticne pl os tine.

::; 0,015

ali ne manji od 0,005,

(5.154 )

Kad je to potrebno, treba provjeriti nosivost na poprecne sile izvan podrucja u kojem je rasporeaena poprecna armatura promatranjem daljnjih kriticnih presjeka.

tj. 0,005 ::; Pi ::; 0,Q15. Za temelje moze koeficijent armiranja PI biti manji od 0,5 %, ali za rayne stropne ploce ne . Kod debelih temelja ne mora se upotrijebiti ovaj uvjet. Pix

i Ply koeficijenti armiranja vlacnoga podrucja

lIX

iy smjeru

An

(5.155)

Plx=bT x

Valja predvidjeti najmanju armaturu protiv proboja s pomocu koeficijenta minimalne armature, P w,min' Koeficijent poprecne armature protiv proboja, p'w, moze se proracunati kao omjer ukupne koliCine poprecne armature protiv proboja i plostine koja se dobije kao razlika plostine unutar kriticnoga presjeka, Acri!> i plostine djelovanja opterecenja,A1o,d, kako slijedi: , LAs\\' . sin a , >p P =A _A - lI',mm. I!.'

ail

(5.161)

10(ld

x

(5.156)

d i d su proracllnske visine ploce u smjeru osi X i y, tj. udaljenosti od tdista x Y armature (gore) do tlacnog ruba presjeka (dolje).

= P'

LA sK'.min

. Acr -Aloml . S in a '

(5.162)

w.mHl

a = kut nagiba armature protiv proboja. Ploce s armaturom protiv proboja (V Rdl < VSd $

V RdZ )

Npr. za betone razreda C25/30, C30/37 i C35/45, te za celicnu armaturu B 500: p'",.min = 0,6P",.min = 0,6·0,0011 = 0,00066. Za Pw.min vidi tablicu 5.13.

Ako je VSd > VRdl> tada je potrebno proracunavati armaturu protiv proboja. Treba zadovoljiti uvjete: (5.157)

502

503

Tablica 5.27 Koeficijent minimalne armature pri proboju, Pw,min Armatura

Razredi betona

B 500 CI2/IS i C20/2S

Pw,min

= 0,00042

C25/30 i C35/45

Pw,min

= 0,00066

C40/S0 i CSO/60

Pw,min

= 0,00780

'~

1-1

I'i,'

"Ii

~y

~I'i '[#

Ravne ploce koje imaju poprecnu annaturu trebaju imati debljinu, h, najmanje 20 cm. Za ploce s pojacanjem pri vrhu stupa (kapitel debljine hll ) i III> 1,S(d + h,,) (vidi sliku S.39) treba provjeriti oba kriticna presjeka, tj. u podrucju pojacanja pri vrhu stupa i u ploci.

I"

c-,--,-",-:-

i

dent.ex

dCfit,ex

+

dcrit,in

,~,I'-"___d_Cr_it.in_

_

'I i'i

+

i i

,'I

1'c!1

1:/

~"-

'~

lJ

,,

---..J

Stika 5.40 Sustav popreClle armature protiv proboja postavlja se lIaklladllo odozgo

p "-

PRIMJER:

IH> 1,5(d + hH)

-+------Stika 5.39 P/oca s kapitelom (pojacanjem pri vrhu stupa) s IH > 1,5 ·(d

L x =L y =6,0 m; Stupovi 30/30 cm; C25/30; Armatura ploce - B 500 - armatura protiv proboja /yd=500/1,15 =434,78 N/mm 2=43,478 kN/cm 2 a = 90° = kut nagiba armature protiv proboja

+ hu)

fip =

1,0 za simetricno djelovanje

hp'ol:e = 20 cm;

Armatura protiv proboja postavlja se nakon sto je ploca armirana donjom i gornjom armaturom (vidi sliku 5.40). Ta armatura ima oblik eeslja, a vertikalnc sipke (protiv proboja) imaju pojacanja (tzv. glave) na oba svoja kraja. Te sipke su s gornje strane zavarom povezane s horizontalnom plosnatom eelicnom trakom.

g = 0,2·25 = 5,0 kN/m 2

q = 3,5 kN/m2; Armatura ploce iznad stupa: 2

As'x=6~20= 18,8 cm !m; As,y=7~20=22,0 cm'im d x = 17,0 cm;

d y =15,0 cm

Plx= 18,8/(100·17)=0,01106 Ply= 22,0/(100·15)=0,01467

504

505

PI =

Odredivanje dimenzija stupa

Jp" 'Pl y = JO,01106 · 0 ,01467 =0,01273

Prema ~?~mi .HRN E NV 1998 za srednji razred duktiln osti (duktilnost M) treb zadovolJltl uVJet: a

0 ,00500 < Pl x=0,01273 < 0,01500

d = (d,+ d y )/2 = (17,0+15,0)12 = 16,0 cm

VSd = N si (b'h f 'd) ~ 0,65 te slijedi:

Z a beto n C-25/30: ' Rd= 0,26 N/mmz = 0,026 kN/cm

VRd2 = 1,6 .v Rdl = 1,6·1,024 = 1,638 kN/cm lI ' f = 2(b +h) +2·(1,5·d)·1t =2{30+30) + 2·(1,5·16) ·1t = 270,8 cm .

A" = b·h +2.(b+h).1,5.d+(1,5·df 1t A c, = 30.30+2.(30+30).1,5 .16+(1,5. 16 f

1t

= 5589,56 cm

Presjek stupa h/b ~ 4 Visina stupa I Proracunska uzduina sila NSJ =135N , g +15N , q

z

Sila proboja:

Minimalna vertikalna armatura (mjerodavna je najveca vrij ednost) 1) A,.min = 44>12, a za okrugli S!Up A,.min = 64> 12 2) A,.min = 0,15NSJ / /yJ 3) A,.min = (0,3/100)A 4) A,.min = (l/100)A , iIi 84>12 (ako stup preuzima site potresa)

VSd=(1,35·g+ 1,50·q)L,Ly VSd =(1,35.5,0+ 1,50·3,5)·6,0·6,0 = 432,0 kN N aprezanje (po jedinici duljine) n a kritienom presjeku: VSd = (VSd /uc,)/Jp = (432,0/270,8) ·1,0 = 1,595 kN/cm

,)

= 1,595 kN/cm < VRdZ = 1,638 kN/cm 2

z

LA ,w.min=0,00066. (5589,56 -900) = 3,1 cm < LAsw = 3,56 cm

z

,

z

A ,m.. = (4/100)A,

A,.n"" = (8/100)Ac u presjeku gdje se armatura preklapa Promjer poprecne armature (spona) ¢,. ~ ¢j4; gdj e je ¢, promjer vertikalne armature za ¢, < 25 mm, pro mjer spone ¢,. = 6 mm, tj. ¢. ~ ¢J4 ~6 mm za ¢, ~ 25 mm, promjer spone ¢,. = 8 mm za ¢" ~ 34 mm, promjer spone ¢,. = 10 mm

z

Stupovi

Elementi optereceni uzduznom silom su stupovi, zidovi, stapovi resetki itd . Sila koja djeluje na stup moze biti centriena iIi ekscentriena, vlaena iIi tlaena. Stupovi i zidovi su najeesce tlaeno optereceni, dok donji pojas resetke ima vlaeno napregnute e le mente. Ko d centrieno opterecenih stupova za koeficijent vitkosti, }.=I/i5,25, treba ih proraeunavati kao stupove s m alom ekscentrienoscu. Najmanj a e ksce ntrienost dana je izrazima: emin ~ 2 cm.

...

:<

Odabrano: 8~10 =6,3 cm > 3,56 cm .

emin ~ b/30;

NajveCi ho.rizontalni ra,:m.ak ve.rtikalne armature iznosi 40 em, a ako stup preuzima sile potresa, taJ razmak smlJe IznOSltl najvise 20 em. Maksimalna vertikalna armatura

1,595 -1,024 . 270,8 = 3,56cm 43,47 8· 1.0

5.3.4

(5.164)

boo,n = 20 em (14 em za predgotovljen stup) Prema HRN E NV 1998 stupovi u seizmicki aktiv nim podrucjima'• b111m. = 15 . •• .... enl. Za srednJl razred duktilnosti (M), plostina presjeka stup a koji preuzima i potres ne site pre ma HRN ENV 1998 treba biti :A c = b·h ~ (1,35Ng +1 ,5N4 )/(0,65:fJ ) -

VRdl = 0,026·1,44.(1,2+40.0,01273)·16,0 = 1,024 kN/cm

V Sd

~ NSd/(O,65 f'd ) '

. ~ablica ~.28 Osnovna pravila za dimenzije stupova, mlmmalna I maksimalna armatura (uzduzna i poprecna)

2

k = 1,6-d(m) = 1,6:0,16 = 1,44 > 1

V = 1,024 kN/cm < Rdl

b·h

(5.163)

Kod pravokutnog stupa str anica b/h, njihov odnos je h 5, 4·b, a za zidove h > 4·b. O znake dimenzije : sirina presjeka / duljin a presjeka / visine stu pa: bill /I .

Razmak (vertikalni) spona ew 1) ew = 12·¢',.min ; gdje je ¢,.min promjer najtanje vertikalne armature stupa (~4>12) 2) ew ::;' b 3) ew~ 30 em 4) ew ::;' 10 em - ako stup preuzima sile potresa , za veliku du ktilnost (H) 5) ew ~ 15 em - ako stup preuzima site potresa, za srednju duktilnost (M) 6) ew ~ 20 em - ako stup preuzima sile potresa, za malu duktilnost (L) - mjerodavna je najmanja ve licina ProgusCivanje spona pri vrhu i podnoiju stupa Razmak proguscivanj a spona::;, 0,6'ew na duljini jednak oj \·e':oj dimenziji presjeka stupa i na mJestu prekl opa verllkalne armature promje ra I'eceg od 6] -1 . Spone se postavlj aju i kroz Cvo r.

507 506

5.3.4.1

Kada bi stup preuzimao i potresne sile i bio srednjeg razreda duktilnosti (duktilnost M), tad a bi trebao imati plostinu presjeka: A , = b·ll ~ (1,35Ng +l,5Nq)/(O,65!cd) = 4260/(0,65·2,0) = 3277 em". Prema tome stup presjeka b/h=50/5 0 em (A e= 2500 em") ne bi bio dovoljan, nego bi trebao ima ti dimenzije b/h = 50/66 em = 3300 em" > 3277 em" iii slicno (55/60 em; 65/51 em).

Stupovi optereceni samo uzduinorn silorn

Proracun armature stupova Centricno opterecen stup (t1acno)

- Vertikalni razmak spona e" za armaturu 8¢16 1) c" = 12·¢s.mi" =12'1 ,6 =19,2 em (mjerodavno) 2) c" <; b = 50 em 3) e,, :S: 30 em ProgusCivanje spolla pri vrhu i podnozju stupa Razmak progusCivanja spona· ~ 0,6'c w = 0,6'19,2 = 11,52 em, tj. e\,= 11,5 em, na duljilli od 57,5 em (=5 ' 11,5 em).

LV =0

Fc + F,I + F, 2 + F,} + F"

f:

:0

=

NRd ~ N Sd

0.85 . fn' . ( A, - A, )

F, '" F~I + F," + Fd + f:, = (A,I + A,2 + Ad + A,.)' f,,'!

0=

A,' f ",

(5.165)

N Rd = 0.85· 1:d'( A, - A,)+ A,' f ,d ~ NSd

A

= N 5,' -

A, ·0.85· f,d. aka je A < 0 => A .

i yd _0,85. fed

J

.

s

S,m!/!

- Vertikalni razmak spona ew za armaturu 4¢19+4¢12. l) c" = 12·¢s.min =12'1,2=14,4 em (mjerodavno) 2) c" :s: b = 50 em 3) e,,:S: 30 em ProgusCivanje spona pri vrhu i podnozju stupa Razmak progusCivanja spona:s: 0,6'e w = 0,6'14,4 = 8,6 em tj . e',,=8,5 em, na duljini od 51 em (=6 '8,5 em).

gdj e je:

F,

sila koju preuzima ukupna armatura presjeka stupa, (Fs =FsI+Fs2 +F~,+Fs')

F, As

sila koju preuzima beton ukupna plostina armature presjeka stupa, (As = AsI + As2 + As) + As4 )

Ae

plostina betona presjeka stupa, (Ae = b·h) .

Centricno opterecen stup (viae no) PRIMJER:

Slucaj 1) Dopustaju se pukotine u betonu

Stup koji ne preuzima potresne sile (preuzimaju ih zidovi), treba proracunati na eentricnu tlacnu silu. z b/h =50/50 em, C-30/37,fcd=2,0 kN/emz, B 500, f yd=43,478 kN/em :

Pri proracunu se ne uzima u obzir vlacna evrstoca betona, tj. pukotine mogu nastati. Cijelu vlacnu silu preuzima armatura a stup moze biti bilo kojih dimenzija:

A

Proracun: A, =

NSd

= 1,35'1600 + 1,5' 1400 = 2160+2100 = 4260 kN,

N", - A, ·0.85 · fd I,d _0.85. /.d

4260-2500·0.85·2,0 43.478- 0.85·2.0

4260-4250 43.478-1.7

Ns'!

(5.166)

Armatura mora biti dobro sidrena na krajevima da se ne

_1_0_ = 0 24 cm' 41.778 .

A s.",ax = (4/100)Ae = (4/100)'2500 = 100 em

uslijed vI acne sileo

Najvece relativne vI acne deformaeije u betonu i armaturi ne smiju biti vece od: c,.ma., = cs.ma.,= 0,1 %0 , tj. dio vlacnog naprezanja preuzima i beton, dok se ne dopusta vece naprezanje u armaturi od: o;=Es·cs.max =200000·0,0001 = 20 N/mm2=2,0 kN/em".

NSd = N· y, :S A, ' fe/.m + A,O',

2 ;

Odabrana armatura: A ' ,P'OI =8¢16= 16,09 em z iii 4¢19+4¢12= 11,34+4,52= 15,87em

z

Ii

(5.167)

= koefieijent koji ovisi 0 vaznosti konstrukeije: 1,2 :s: 11 :s: 1,5.

Iz gornjeg izraza odreduje se vlacna sila N:

Pri tome se deblji profili postavljaju u uglove a tanji na sredini straniea. Zakljucak: A s. min = 14,7 em" < A s.pro , = 84>16 = 16,09 em" < A s.max = 100,0 em

-izvuce~

Slucaj 2) Ne dopustaju se pukotine u betonu

1) A s.min =84>12= 9,05 em" (84)12, zbog maksimalno dopustenog razmaka vertikalne armature stupa od 40 em) z 2) A s.min = 0,15 NSd / fyd = 0,15'4260/43,478 = 14,7 em ; (mjerodavnaA s.min) Z 3) A 5, 0110. = (0 , 3/100)Ae = (0,3/100)'2500 = 7,5 em ;

508

=

sIn!

NG = 1600 kN, N Q = 1400 kN,

z

N

~

A·r (' )("/,11/ +A·(J 5 S.

y,

(5 .168)

509

U is to vrijeme, ukoliko dode do pukotine u betonu, armatura mora biti u stanju preuzeti tu vlacnu silu: A, . f

vd 2':

N Sd

Aj _ ·I. .r! <_ N YF

iii

= N c . Yc + N Q . YQ = N . YF

O-'

,

slucaj 2) Ne dopustaju se vece relativne vI acne deforlllaeije u betonu i armat uri od £c.max= £" m,, = 0,1 %0.

(5.169)

Armatura se uzima ona iz slucaja 1): A s,rroy =4¢18= 10.18 em'.

(5.170)

Ncka je beton razreda : C25/30,fcl,m = 2,6 N/mm1=0,26 kN/cm 1. Ne kaje:}'t = 1,5:

200 · U5 + 100 ·1,50 =14 200 + 100 '

(5.171)

0; = £·£"nt., =200000·0,000J = 20 N/mm2=2,0 kN/em2 Koefieijent YF je vrijednost izmedu pareijalnih koefieijenata sigurnosti YG i Yo' Ta vrijednost je potrebna za proracun plostine betonskog presjeka vl acnog stupa. Izjednacavanjem izraza za N u (5.168) i (5.170), odreduje se potrebna plostina betonskog presjeka: (5.172) Na kraju treba provjeriti je Ii presjek, u kojem se nece otvoriti pukotina, sposoban preuzeti proracunsku vlacnu silu, tj. je Ii zadovoljen uvjet: (5. 173)

Ac > A,'Y, - - -f

J CI .,"

(I",,'

cr,) y,

-- --

YF

= 10,IS. 26 I,5(434,78 - - - -20) =5,8 7·297,22 = 1745,6 cm 2 . ,

1,4

1,5

Odabrani be tonski presjek: b·h = 40-45 = 1800 em' > 1745,6 em' . Treba provjeriti je Ii presjek u kojem se nece otvoriti pukotina sposoban preu zeti proracunsku vlacnu silu, tj , je Ii zadovoljen uvjet: N Rd ~ N Sd N Rd = A,.proy·o; + Adc!,nt = 10,18'2,0+ 1800'0,26 = 20,36 + 488,3 6 = 508,72 kN N Rd = 508,72 kN > NSd = 420 kN, pa je uvjct nosivosti zadovoljen. Za veti razred beton a potreban je manji presjek vlacnog stupa: npr. za beton C30/37 = 3,2 N/mm2= 0,32 kN/em 2.

fCI,",

gdje je: (5.174)

A > A, 'y , c - -f J etJ"

(I)'",

0',)_1O,1 S' 1,5(434,78 20 ) , 32 -1-4--- =4,77·297 ,22 =1418,3C1w 1, ' , 1.5

---. -

YF

Ako uvjet, N Rd ~ N Sd , nije zadovoljen, tada treba povecati armaturu i/ili betonski presjek.

Odabrani betonski presjek: b·h = 40·36 = 1440 em' > 141 8,3 em 2.

PRIMJER:

Za C30/37 i B 500 treba provjeriti je Ii prcsjek u kojem se nece otvoriti pukotina sposoban preuzcti proracunsku vlacnu silu, tj. je Ii zadoyoljen uvjet: N Rd ~ N Sd

Stup opterecen centricnom vlacnom silom

NRd=A"prov'o; +Acfc~m = 10,18'2,0+1440'0,32

Za uzduzne vlacne sile No = 200 kN i No = 100 kN, te celicnu armatura B 500, treba odrediti za slucaj 1) vlacnu armaturu, te za slucaj 2) vlacnu armaturu, dimenzije i razred betona,

N Rd = 481,16 kN >

slucaj 1) Pri ovom proracunu ne uzima se u obzir vlacna Cvrstoca betona, pa dimenzije stupa nisu potrebne za proracun: = 1,35'200 + 1,5 '100 = 270+150 = 420 kN,

NSd

A ,

N

= -R

/'"

420 =- == 9,66 cm 2 43.478

;

Odabrana armatura je: A"plOv =4¢18=10,18 em-.'

';

NSd

= 20,36

+ 460,8

= 481,16 kN

= 420 kN, pa je uvje t nosivosti zadovoljen .

Mala ekseentricnost:

M h eo =--.!i!!....<_; Ns"

2

(5.1 75)

gdje je: eo udaljenost od vI acne proracunske sile NSd do teZista presjeka, a da bi se za~ovoljio uvje t male ekseentricnosti mora biti eo ::; hi2 • gdjc jc h =duljina presjeka u

SIl1.1eru ekseentricnosti eo (vidi sliku 5,41), e l = h/2-d ,-e o udaljenost od vi acne proracunske sile _Ns~ do teiista armatureA " e, = h/2-d 2+eo ud alj e nost od vlacne proracu nske sile NS J do tezis ta arm a ture A s,'

510

511

promjer spiralne armature :<: 12 mm plostina presjeka spiralne armature hod spiralne armature (s s Dj5 s 8 em).

Ekscelltricno opterecen stup (vlacllo) SHEMATSKI PRIKAZ

POGLED

NS<J = proracunska vlacna sila

Kod stupova ovijenih spiralnom armaturom, optere6 ::nih tlacnom eentricnom siiom, proracun se provodi s karakteristicnim evrstocama betona i celika.

Ns, = proracunska vlacna sila

! VllJce~ :~~~:-t: .~-~r.' 'f~F-e,

d,

-----+~d , el eo I

. ,I

. ,I ' I - - "

A,,-. --

-' - -- 1 '-'--

-- - -

h/2

Ns,= proracunska vlacna sila

:/

G

-.. ' ..

'.

Stupovi s uzduznom i poprecnom (spiral nom) armaturom Stupovi kruznoga poprecnog presjeka U ovijenom stupu povecava se nosivost betona zbog djelovanja spiralne armature. Pri p~oracunu se uzima u obzir nosivost uzduzne armature i spirale. Spirala se uzima

promjera ¢ss:<: 12 mm. Plostina spiralne armature dana je izrazom: A "" Ds .;rr . Ass 1 • A '

551

=

¢,~

.;rr

4

gdje je: promjer stupa kruznog presjeka D = D - 2·c - ¢ss D, zasti tni sloj c

512

1.5

(5.177)

N5<1 ·1,5 - 0,85· fek . Ace - 2,0· l )Sk . Ass

Ir'

nosivost betona unutar spiralne armature, NRC= 0,85fc,Acc nosivost betona uzduzne armature, N Rs = As!;., nosivost spiralne armature, N Rss = kfYSkASS== 2,OfyskAss plostina betonskog presjeka unutar spiralne armature, A ce = D's;rrf4

PRIMJER Proracun stupa kruznog poprecnog presjeka, koji ne preuzima potresne sile (preuzimaju ih zidovi), opterecenog tlacnom centricnom silom, s uzduznom i poprecnom (spiralnom) armaturom. Spiralna armatura je unaprijed poznata i iznosi ¢12 mm. Promjer stupa iznosi D= 80 em. Zastitni sloj ne ka je c=4 em, Treba odrediti vertikalnu armaturu stupa za:

Slika 5.41 Ekscentricllo optereeen stup (vlacno)

S

,1'e =

"

h ---+ _f---__

-

k '" 2,0:

Nastavljanje spiralne armature: prijeklop 30·¢ss ; dio uvucen u stup 20·¢ss' Za spiral no ovijene stupove postoje dijagrami interakeije.

;

JS

0,85'lek . Ace + A, . I" + k . I, . A"

= --'---------'-'---'-'-----"'--:::....

NRc N Rs NRss A ce

'

A.~ :: .. .. .. ~:+~,~".?-~.' -".

=

,

Nso = proracunska vlacna sila

TLOCRT

bI'

f

N Rd

N Re + N R.I + N Rs'

gdje je:

1

.p

=

A

A.2

.

N Rd

,1'e

_

' . I .'

N s,{sNRd

(5.176)

NSd=9000 kN; C25/30; Ic,=25 N/mm2 = 2,5 kN/em' ; B 500; Iyk= l ysk=500 N/mm2 = 50 kN/em 2;fyd=434,78 N/mm2 = 43,478 kN/em'; rc=1,5; k=2,0; D=80 em; A c=D 2,7t/4=5026,5 em'; ¢ss = 12 mm = 1,2 em; A ss l = 1,13 em'; Ds=D-2'c-¢,,=80-2-4-1,2=70,2 em; s= Dj5=70,2/5=14 em >8 em, odabran hod spirale: 5=8 em; A ce= Ds2,7t/4=70,2,7t/4=3870 em 2; Ass = D s7t· A ss ds=70,2·7t·1,13/8,0=31 em'; A = N 5<1 ·1,5 - 0,85· fe! . Ace - 2,0· f r,• . Ass _ 9000·1,5 - 0,85 . 2,5 . 3870 - 2,0 . 50·31 _ , f r! 50 -

13500 -8223.75 - 3100 = 2176,25 = 43.53 cl/l : 50 50

513

Odabrano 12¢22 = 45,62 em' > 43,53 em~ A s,",;"

= 6¢12=6,79 em' ;

As,II I;"

= 0,15'8000/43,478=27,6 em'; (mjerodavno) = 0,003'5026,5 =1 5,08 em 2; = 0,040'5026,5=201.06 em 2; .

A s, Ol in

A

S . lll a~

Zaklju cak primje ra: A S, lIlIl em 2
Moment nosivosti kojim se presjek odupire savijanju iznosi: Mild =0,85 1;"

, a,E,J.b{~ - ku · X ) +A

o1

cr.,G-d,)+A.,cr ,,(~ -d, J

(5,1 79)

Proracunska uzdu zna sila i proracunski moment savijanja moraju zadovolj avati uvjete: A s.max

(5, 1SO)

= 201,06 em' Mehanicki koeficijenti armiranja dani su izrazim a:

5.3.4.2

Stupovi optereceni uzduznom sHorn i momentom savijanja (518 1)

Odredivanje parametara za proracun armature pravokutnih stupova opterecenih ekscentricnom t1acnom sHorn Na sli ei 5,42 prikazan je presjek stupa opterecenog ekscentricnom uzduznom tl ac~o ~ silom te dijagrami relativnih deformacija, tlacnih napr ~za nja u betonu I unutrasnJlh siia, s oznakama dimenzija i ostalih veliCina prema norml HRN E NV 1992 -1-1.

Bezdimenzijska ve licina uzduzne sile, VSd , mora biti manj a iii jednaka bezdimenzijskoj uzduznoj sili otpora, VRd • Izraz (5.182) za bezdimenzijsku uzduznu silu odredi sc tako cia se izraz (5.178) podijeli s (bdfcd, [m ,m·kN/m' =kNJ), uz pretpostavku dn jc 11F(~ = ~ (za simetricno armiranje):

U proracllnu se pretpostavljaju omjeri visine presjeka stupa h i sta ticke vi sine

d = 0,9'h, tj. udaljenos t armature od blizeg ruba d 1 = d 2 = O,lk

V .d

~ _N _ RJ_ ~

b,d, r

(j]

085 'a ,< + ro [ -'.L __ " ' " c, fcr . )J

Jill

Postupak odredivanja dijagrama interakcije (medudjeJovanja) Pretpostave se kvaliteta betona i armature te smjestaj simetricne armature ~ betonskom presje ku stupa. Za razlicite odnose relativnih deformacija armature Gs I betona Ge mije njaju se mehanicki koeficijenti armiranja, (0,..od.0,05 do 1:?0, i t.raze s~ bezdimenzijske veliCine llzdllzne sile, Vsd , i mome nta savlJanJa, JiSd, kOJI ce Izazvatl takve rela tivne deformacije pojedinog materijala.

Inl '.

(5.182)

Bezdimenzijska veliCina momenta savijanja JiSd mora biti manja od iii jednaka bezdimenzijskoj velicini momenta otpora savijanju IlRd' Izraz za bezdimenzijski moment savijanja (5.183) odredi se ta ko da se izraz (5.179) podijeli sa (btj2f~d. 2 2 [m·m ·kN/m =kNmj), uz pretpostavku da je (tJ= {'1 = (LI.! (za simetricno armiranje), te

uzd l =d2 :

-,

(5,183)

N Sd

Na slici 5,43 prikaza ni su dijagrami interakcije za simetricnu armaturu celika B 500. Krivulje dijagrama odgovaraju nosivosti presjeka za odrede nu armaturu, tj . veliCini mehanickog koeficijenta armiranja aJ. S poznatim mehanickim koeficij entima armiranja, simetricna armatura u presjeku iznosi: A =A 51

52

=w .fcd.b.d

f

'

)'(/

Slilw 5.42 PopreClli presjek, oZllake dimellzija, dijagrami relativllil! deformacija i lIaprezallja, rezultallte tlacnil! i vlacllil! sila

~

0,85· [,j 'a,. 'S·d, b ~ A" ' G., - A., ' cr" .

Ogranicenja primjene dijagrama interakcije Za proracun stupova pravokutnoga poprecnog presjcka potrebno je u dij agramirna interakcije utvrditi odredena ogranicenja primjene.

O tpornost presjeka za djelovanj e uzduzne tlacne sile, tj. nosivost iznosi: tV

(5.184)

(5, 178)

5 14 5 15

Tada minimalna vrij ednosl me ha ni ckoga ko eficije nta armira nja iznosi: 3.2

w .

3.0

=~. _ _l_ f nJ

111111

1.8

--:0~

2.0

A

b· 0,9 h

.

2.4

~ lfl

2.2

C25/30

.t~d =16,67 N/mm 2,

2.0

- C30/37

JCd =20,OO N/mm 2, .t~d =23,3 3 N/mm " f ed= 26,67 N/ mm 2,

,F:j

1,8

13;::l

C35/45

1.6

- C40/50

ell

1.4

?~

1.2

;::l

.S

(5.185)

f f lt •

Za armatur u kvalilete B 500,fyd =434,78 N/mm2, (lViSIl(l izrazu (5.1 85):

2~ ,....

= OOO I 667~

1 5 ,l\ lI n '

0

razredu be to na bili ce pre ma

0,043 0,036 (Ur" ,,, = 0,03 1 (V"" " =

O m'" =

= 0,027.

(U",,"

;;.

1.0 .

E

0.8

Trece je ogranicenje maksimalna dopuste na plostina arm ature koja za stupove pre ma HRN ENV 1992-1-1 na dij e lu bez pre klopa ar mat ure iznosi 4% be to nskoga presje ka: As.max = 0,040·b·h , od nosn o A si . ma,=A s2.",ax=O,020·b·h.

~

0.6

Tada maksimalna vr ijednost mehanickoga koe ficij e nta armira nja iznos i:

G3

~

..D

0.4

W

0.2

f" " - - 1 - ·A ""n - -'r . b. 0 9h S/.II,,, , ·-- 00?22 · . J eel

(5.186)

.fr,1

•

0.0 0. 1

O.D

I-t--t _

1,4

Sli/w 5.43 Dijagrami interakcije za simetriCtIU armaturll A SI =A s, , i B 500

Prvo se ogranieenje odnosi na potrebnu duktilnos t ~resjeka . Prema HRN E NV 1998-1-3 za razliCite razrede duktilnosti (L - mala duktiinost, M - sredllJ a duktiln ost, H - velika duktilnos t) dopustaju se sljedece najvece proracunske tlacne uzdui ne sile u stupu: - za razred duktilnosti L: - za razred duktilnosti M: - za razred duktilnosti H:

N Sd ~ 0,75·bhfed NSd ~ 0,65·b h f ed NSd ~ 0,55·b h fed'

To znaci da za odnose dimenzija d=0,9·h, bezdime nzijska vrijednost uzdui ne sile prema izrazu (5.182) iznosi: _ za razred duktilnosti L: _za razred duktilnosti M : _ za razred duktilnosti H:

VSd ~ 0,75/0,9 = 0,833 VSd ~ 0,65/0,9 = 0,722 V Sd :::;

0,55/0,9 = 0,611.

~ ' Uj

1,2

'N

1,0

;::l

0..805

ell

O.m

prema HRN E NV 1992-1-1 iznosi:

A

. =

S, IIIIII

° ,

003·b h sto za simetricnu armaturu s jedne strane presjeka stup a iznosi: -

,

I

'_ .....!.-!1....1.. l-,iT-L-" """, t-~t- -CT ----r--r I

,

..

I

- i-.. <' / -- f- I e,..s1 £c -

+

0/35" . 100

.S

~~ d)

i

;

; _.

I

_

L

__."'/___ .

._

.!

-'---L _ '

I

I

~-+_~_

8500 ~.=A. 2::'(.l ( fd r,d) b d

! ,;':- .=~. , ~.!. ;. .-t:.R= T1' ~ ....

j:::1:::±::t-::z± ._- ".-___ --:~.:- ._ .0I:_-t.1_~_

+- ~"-~-r----

: :

t

I

:.-

++_.

~

;

_ .

"

,

1- +

I

I

I'

t

..c l

\

A~

'0

I I

rA

'r:i-+ =t=- -,.-:t: i1 / " •••••

!

-

0.61 I

0.6

7-

;;.

O. I

0.15

lI- .

0.4

0.2

0.0 0.0

Drugo ogranicenje je minimalna dopustena ukupna plostina armature koja za stupove

t±'

1.6 f+-

bezdimenzijska velicina ll'Dmenta Sa\~janja (/-lRJ)

0, I

0.2

0')

0.4

05

0.6

0.7

0,8

bezdimenzijska velicma momenta sa\~anja (~lRd) Slika 5.44 Dijagrami interakcije pri simelricllom armiranjll s ograllicelljima IlzdllZlle I/a clle si/e prema HRN ENV 1998- 1-3, te millimabza i maksima/Ila armalllra za beloll C25130 i ce/ik B 500

517 516

Za armaturu kvalitete B 500,fyd=434,78 N/mm\ ovisno - C25/30

-

- C30/37

- 0)",,,

- C35/45

- OJ",,,

- C40/50

- OJOl. ,

OJ,nax

0

razredu betona bit ee:

= 0,580 = 0,483 = 0,414 = 0,362.

Na sliei 5.44 prikazani su dijagrami interakeije S ogranicenjima uzduzne tlacne sile, te ogranicenjima minimalne i maksimalne armature za razred betona C25/30, te za armaturu B 500. Dijagrami na slici 5.44 su identicni dijagramima sa slike 5.43, sarno su detaljniji u svom prikazu. Nakon dijagrama dan je primjer proracuna armature stupa.

Odabrano: As1,prov = A s1,prov = 12¢22 = 45,6 em 2 rel="nofollow"> 44,3 em 2 • U jedan red (bliie lieu stupa) stavi se 8~22, au drugi 4~22. Razmak poprecne armature stupa e", : I) e" = 12'~sJ"i" = 12 . 2,2 = 26,4 em 2) e", :s: b = 40 em 3) ew:S: 30em Odabrano: ew = 26,0 em ~rogusce.~je raimaka ~o:r~cne armature pri vrhu i dnu stllpa, na duljini veee stranice stllpa, tJ. na dulJ1I11 od 60 em. e w - 0,6· 26,4 = 15,84 em. Odabrano e' . = 15 5 em proguseenje razmaka poprecne armature provodi se i kroz evo;. ' . Na skiei je prikazana uzduzna i poprecna armatura stupa.

PRIMJER A

Stup, pravokutnog poprecnog presjeka, izmjera 40/60 em, optereeen je djelovanjem tlacne sile i momenta koji savija oko kraee osi presjeka, tj. presjek mu pruza otpor svojom duljom stranieom. Kvaliteta betona odredena je razredom betona C25/30, a kvaliteta armature je B 500. Treba proracunati potrebnu uzduznu i poprecnu

-8~22

°1'-~8/26 (0

4~12

armaturu.

N g = 1063 kN,

Stalno djelovanje na stup iznosi:

Mg = 260,0 kNm,

Mq = 390,0 kNm Promjenljivo djelovanje na stup iznosi: N q = 940 kN, Izmjere presjeka: b =40 em, h = 60 em, d = 53 em. 2 2 . ,500 t: ,= -25 = 16,67 N / mm 2 = 1,667 kN / em', J: ,= = 434,78 N / mm = 43,478kN / cm . c; 1,5 C< 1,15

-~ I,6

"0' <>:

Proracunska djelovanja: NSd = 1,35· N g + 1,50· N q = 1,35· 1063 MSd = 1,35· Mg + 1,50· Mq = 1,35·260

+ 1,50·940 = 1435 + 1410 = 2845 kN + 1,50·390 = 351 + 585 = 936 kNm

Bezdimenzijska veliCina uzduzne sile:

2

'r;;

,1:i

;:s

VSd

=

=

0,805

= JiSd

93600 40.53 2 .1,667

;:s c
=

050 '

0)

:>

E :.a N

. +-

1,2

16,67 , Al = A, =0,545·--· 40 ·53=44,3cm-. 's_ 434,78

518

.-I----i--

R&md w&liloosli l

0,83 3 _

0,8 0.72 2 0,67 0,61

Ie---

R.aztuj

duktilnosti M

-- --

~

0,6 "

_.

0.11 0.15

0.036

0,4

'1


--"-.

1--1,;L'

I

0,2

t"-I-" J--"- -

-T"

:

-

,

0,0 0, I

0,2

0,3

.;

0,4 0.416

'-

3.0/-3.5%0 1 1-

-f---t---t--I-f--f--

,

-

,

..

I

I

0,0

Potrebna pI os tina armature za beton razreda C25/30, iznosi:

f--

1,0

.D

Iz dijagrama interakeije sa slike 5.44 oCita se mehanicki koefieijent armiranja: OJ = 0,545. lz interakeijskih dijagrama na sliei 5.44 vidljivo je da je odabrana armatura veea od minimalne i manja od maksimalne, tj. ~nin = 0,043 < OJ= 0,545 < OJmax = 0,580.

8500 A"""A.."=hl'{f"Jf,,,)'b d

,

"0

.:: ?Q

Bezdimenzijska veliCina momenta savijanja:

~

- -V-t

t=t:=t=:!=t=tti- €s 1/€c = 0/-3.5%0


N

2845 40·53·1,667

+

H- i--

1,4

~

+

=fi=-t+

f-l- - _.

, 0.5

.~ -

0,6

0,7

f--

0.8

. bezdimenzijska velicina momenta smijanja (~lRd) Sitka 5.45 Dijagrami illterakcije pri si11letricnom armiranjll S ogranicenjima IIzdlline sile pre11la HRN ENV 1998-1-3 te millimalna i maksi11lalna ar11latllra za betoll C30137 i celik B-500

519

Na sliei 5.45 prikazani su dijagrami interakeije s ogranicenjima uzduzne tlacne sile, te ogranicenjima mini maine i maksimalne armature za razred betona C30/37, te za armaturu B 500. Dijagrami na sliei 5.45 su identicni dijagramima sa slike 5.43, sarno su detaljniji u $vom prikazu. Nakon dijagrama dan je primjer proracuna armature stupa.

PRIMJERB Stup pravokutnoga poprecnog presjeka, izmjera 50170 em, optereeen je djelovanjem tlacne sile i momenta koji savija oko kraee osi presjeka, tj. presjek mu pruza otpor svojom duljom stranieom. Kvaliteta betona odredena je razredom betona C30/37, a kvaliteta armature je B 500. Treba proracunati potrebnu uzduznu i poprecnu armaturu: F, }C<

=~ = 20Nlnun' 1,5

= 2,OkN/em',

1"c,

= 500 = 434,78N/nun 2 = 43,478kN/em'1,15

StahlO djelovanje na stup iznosi: Promjenljivo djelovanje na stup iznosi:

N g = 1575 kN, N q = 1400 kN,

Mg = 565 kNm Mq = 592 kNm.

b =50 em, h = 70 em, d = 63 em. Proracunska djelovanja: = 1,35Ng + 1,50Nq = 1,35· 1575 + 1,50· 1400 = 2126,25 + 2100 = 4227,25 kN MSd = 1,35-Mg + 1,50-Mq = 1,35·565 + 1,50·592 = 762,75 + 888 = 1650,75 kNm = = 165075 kNem.

Odabrano: As1,prov = A s2 ,!,rov = 12 ¢ 25 = 58,90 em' > 57,24 em 2 , U jedan red (blize lieu stupa) stavi se 9~25, a u drugi 3
~1 $8130

~~.~~'/i" g~25 3~25

R/ 4~121=""~'

{.

NSd

Bezdimenzijska veliCina uzduzne sile: v Sd

°

= 4227,25 = 671 50.63.2,0 '

Bezdimenzijska veliCina momenta savijanja: 165075 = 0416 50.63".2,0 ' Iz dijagrama interakeije sa slike 5.45 oCita se mehanicki koefieijent armiranja: (J) = 0,395. Iz interakeijskih dijagrama na sliei 5.45 vidljivo je odabrana armatura veea od minimalne i manja od maksimalne, tj. ~lI;II = 0,036 < (J) = 0,395 < (J)max = 0,483. Potrebna plostina armature za beton razreda C30/37 i armature B 500, iznosi: 2~0 , Ad = A, = 0,395 . _ _ . 50·63 = 57,24em-. '434,78

520

Granicno stanje nosivosti uzrokovano deformiranjem konstrukcije (izvijanje) Podrucje primjene i definicije Ovo poglavlje odnosi se na vitke konstrukeije iii vitkc clemente pretdno naprezane na tlak, kojima nosivost znatno ovisi 0 njihovoj deformabilnosti (uCinei teorije II. reda). Naeela dana u ovom poglavlju vrijede za armiranobetonske i prednapete stapne elemente naprezane tlacnom uzduznom silom sa savijanjem iii bez njega kod kojih se uCinei torzijskih naprezanja mogu zanemariti. Ova nacela mogu se takoder rabiti i za druge \Tste konstrukeijskih elemenata, npr. za zidove, Ijuske, vitke grede kod kojih moze doCi do bocnog izvijanja tlacnoga podrucja, kao i za zidne nosacc i druge neuobicajene konstrukcije i elemente, u kojima mogu nastupiti znacajna lokalna deformiranja. Utjeeaj uCinaka dobivenih prema teoriji II. reda treba kod tlacnih elcmenata uzeti u obzir kad poveeanje momenta savijanja dobivc:nog prc:ma teoriji I. reda iznosi vise od 10%,

521

Nepomicne konstrukcije Postupak dokaza Konstrukcije iii elementi s •llkrucujuCim elementima iii I bez I n"h za kOle ' se utjecaj .k • , poma a.. cv. orova na proracunske momente i sile moze zanemarl'tl' smatrajl1 SC U nepomlcmm . protivnom to su horizontal no pomicni sustavi.

Dokaz stabilnosti konstrukcije, kojim se uzimaju u obzir uCinci prema teoriji II. reda, mora osigurati da za najnepovoljniju kombinaciju djelovanja, u granicnom stanju nosivosti, ne nastupi gubitak staticke ravnoteze (Iokalno iii za cijelu konstrukciju) ni gubitak nosivosti pojedinih presjeka naprezan ih savijanjem i uzduznim silama-

Ukrucene konstrukcije kod kojih se ukrllcenje postize krutim nosivim zidovima iii jezgrama smatraju se nepomicnim.

Ponasanje se mora ispitati za svaki smj er u kojem moze doCi do otkazivanja nosivosti zbog uCinaka prema teoriji II. reda_

,.

. i

Svojstva materijala uzimaju se s njihovim proracunskim vrijednostima. Pri tome treba rabiti prikladna deformacijska svojstva.

Okviri ,se. mogu. smatrati nepomicnim kad pomaci (vorova ne povccavaju ueinke opterecenla doblvene prema teoriji I. reda za vise od 10 %. U pravilu je dostatno promatrati sarno mjerodavne momentc savijanja.

Za uobicajene gradevine postupak dokaza dan je kako slijcdi. Konstrukcija iii elementi razvrstavaju se na ukruccne iii neukrucene i na pomicne iii nepomicne . Kod razvrstavanja konstrukcije odlucno je uzimaju Ii se u obzir uCinci prema teoriji II. reda usporedbom vitkosti s granicnim vrijednostima. To vrijedi za konstrukciju kao cjelinu ako je pomicna i za pojedinacni tlacni eleme nt koji se promatra izdvoje n iz konstrukcije.

Podjela konstrukcija i konstrukcijskih elemenata Za potrebe proracuna, konstrukcije iii njihovi elementi dijele se na ukrucene i neukrucene, ovisno 0 tome jesu Ii predvideni ukrucujuCi elementi, iii se konstrukcije promatraju kao horizontalno pomicne iii nepomicne, ovisno 0 njihovoj osjetljivosti na ueinke dobivene prema teoriji II. reda zbog horizontalnih pomaka.

-1 +

a)

-il +

z

b)

:-;

c)

. z

d)

a) pojedinacni stup b) z~l~bno p;i~Ij~.ceni stupovi u horizontal no nepomicnoj konstrukciji c) vltkl ukrucUJUCl element promatran kao pojedinacni tlac ni element d) kruto prikljuceni stupovi u nepomicnoj konstrukciji Slika 5.46 Vrste pojedinacnih stupova

Na isti naein, pojedinacni tlacni elementi dijele se na vitke i one koji to nisu.

Pojedinacni stupovi Ukrucujuci elementi i ukrucene konstrukcije UkrucujuCi je onaj element konstrukcije koji ima veliku krutost na savijanje i/ili posmik i koji je potpuno iii djelomicno upet u temelj. UkrucujuCi element iii sustav ukrucujuCih elemenata treba imati dostatnu krutost da prihvati sva horizontalna opterecenja koja djeluju na konstrukciju i prenese ih na temelje te da osigura stabilnost ukrucenih elemenata konstrukcije. Opcenito se proracun ukrucujuCih elemenata smije provesti prema teoriji I. red a. Medutim, proracun prema teoriji II. reda moze biti potreban kad su ukrucujuCi

To mogu biti: pojedinacni tlacni elementi iii tlacni elementi kao dijelovi cjelovite konstrukcije promatrani izdvojeno sarno za potrebe proracuna.

Vitkost pojedinacnih stupova U konstrukcijama visokogradnje moze se proraeunska duljina izvijanja stupa odrediti kao: (5.187)

elementi relativno savitljivi. Konstrukcije s ukruclljuCim elementima koji ispunjavaju gomje zahtjeve smatraju se

Treba proracunati koeficijente kA iii kB koji opisuju stupanj upetosti na krajevima stapa. Vidi sliku 5.47.

ukrllCenima.

523 522

Za upete cvorove Ai B slijedi: Za slobodni vrh A (vrh konzole): kA = 00.

Lt"

L b2

---"--.LI>
L t.> l

---~"-. ,-..

(5.188) ._ --j-- - t - - -·----

L ell

gdj e je: E 'rlll

modul elasticnosti betona moment tromosti presjeka tlacnog clementa (stupa)

I"

moment tromosti presjeka grede

Ico l

duljina stupa izmedu Cvorova

i" a

proracunski raspon grede

lobodno zaokretljivo

koeficijent kojim se uzima u obzir upetost suprotnoga kraja grede:

a = 1,0 suprotni kraj je elasticno iii kruto upet

f

=~ 10.0

a = 0,5 suprotni kraj zglobno oslonjen

5.0

a = 0,0 za prepust grede.

2.0

3.0

~

r slobodno

I KB

10

SO.O

50,0

10.0 5.0

0.9

' .0 0,9 0,6

3.0

' .0 0.9

0 ,7

Vu

bezdimenzijska uzduzna sila element a,

Vu

=

NSdl (Ac-fcd)

0.3

0,2

vitkost ( A = Iji) duljina izvijanja vertikalnog elementa, 10 = f3 .fcOI polumjer tromosti u 'slabijem' smjeru presjeka stupa.

f

::

0.6

';0

20

0,5

o.'-t~~~~~~~*o,.

gdje je:

:11

oJ

0,6

0.5

00

0,'

0.1

IS / F:.

=~.L.., ~ Ks '~o -OOT :OoO -~

2 .0

0.6

Pojedinacni tlacni element smatra se vitkim kad je njegova vitkost veca od 25 iii

zaokretljivo

0.3

0.6

10 2.0

' .5 0,2

'.0

0.'

a. ' 0,5

potpuno upeto

Ncsavrsenosti Kod dimenzioniranja valja uzeti u obzir ncpouzdanosti pri pretkazivanju ucinaka teorije II. reda, osobito zbog netocnosti izmjera i nepouzdanosti polozaja i smjera uzduznih sila. Ako se ne propisuju neke druge mjere, rabe se geometrijske zamjenjujuce nesavrsenosti. Za obirne konstrukcije utvrduje se nagnuti polozaj (kut v prema vertikali) cijele konstrukcije (ukrucujuCi i ukruceni elementi).

a) nepomicni okviri

b) pomicili okviri

Slika 5.47 Nomogrami za odredimnje duljine izvijat/ja stupa

Za pojedin~~ne tlacne elen:~nte smiju se geometrijske zamjenjujuce nesavrsenosti uvestI povecanJem ekscentncnostl uzduzne sile za dodatnu eksce ntricnost ' k )ja ' , t:" ( dJeluJe u naJnepovoljnijem smjeru: (5.189)

524

525

Izraz (5.191) . , Kr.smij..e sc rab iti . sarno onda kad a stup ni .ie izmedu svo II" h kr aleva poprecno Itenj prema lZfaw (5 .191) graficki jc pr ikazan na slici 5.48 (c). opterecen. v

gdj e je: duljina izvij anj a pojedin acnog tlacnog eiementa kut nagiba ko nstrukcije prema vertikali .

Za stup na savija nje . oko . jedn e -glavne osi val . . ll. , preteZito k . . . .opterccen , ' .'ia ta k0 d er Isplta a t aZlva nl C oko dru ge glavne OSI zbog d lc lovanj a uCinaka prema teori ii II.

m~guce

1 v = lOOJi

u lucnoj mjeri

(5.190)

gdje je vrijcdnost [ukupna visina ko nstrukcije koja se u gornjem izrazu uzima u metrima. U slucajevima u kojim a Sll ucinci pre ma teoriji II. reda zanemarivi, treb a za v uvrstiti najm anje 1/400, a kad ucinci II. reda nisu za nemarivi, treba v uze ti s najm anje 1/200.

~

.

Za tu provjer.u tre.b a poce tnu ekscen.tricnost eo u snlj c;'u druge glavnc os i uze ti da jc nula te utvrdltl utj cca.l e pre ma teoflJl II. rcd a kO.l1 se odnose na vitkost pro matra lle glavnc os': U pro racu.n valj a uzeti. u obzir i doda tnu eksce ntricnost, a kada je to . potrebno, I dcfor ml ra nl c zbog puzanp.

Posebni podaci za razne vrste konstrukcija

;'~. ~5d

Pojedini ne po micni tlacni e le me nti (stupovi) promatraju se kao po jedinacni cle menti i tako proracunavaju. Ukrucuju Ci elementi iii pojedinacni tlacni e1e menti u nepomicnim okvirima bez ukrucuju Ci h elc menata morajll se proracun ati za mj erodavno hori zontal no i vertikalno opterecenje, uzimajuCi u obzir geometrijske zamjenjujllce

e4

N",

nesavrsenosti. Za pojedine tlacne clemente (s tupove) vrijede pravila proracuna za pojedinacne

_

stupove .

Pojedinacni stupovi

oni m atno utjecu na stabilnost konstrukcije. Poj edinacni tlacni elementi (stupovi) u nepomicnim konstrukcij ama, eak i kada su razvrstani kao vitki ne ispituju se na utjecaje teorije II. reda ako je njihova vitkost },

I

f------

50

"<_

_ promatrani stup

(a)

Kod proracuna vitkih pojedinacnih tlacnih elemenata mor aju se uze ti u obzir utjecaji teorije II. reda, ukljuCivs i geo metr ijske nesavrsenosti i deformir anj a zbog puzanj a ako

75

25

elasticna upetost +1

o

U

Li

(b)

-1

Z e.,

e., (c)

(a) staticki sustav (b) idealizacija pro matranog stupa (c) kriticn a vit kost A'
Slika 5.48 Granicna vitkost za pojedina cne tlacne elemeflte s kruto iii elasticno upetim krajevima II nepomicflim konstrukcijama

man ja iii jednaka vrijednosti:

(5.191 ) gdj e su eo , e02 eksce ntrienosti uzduzne sile na krajevima stupa, a uzima se da je l

Iem I;: : Ieoli. U to m slue.aju valja kraj eve stupova dimenzionirati na u nutarnje sile :

(5.192)

Pojednostavnjeni postupak proracuna pojedinacnih stupova Za konstrukcije ~i so~~gr ad~j ~ smije se ra.biti postup ak proracun a u koje m se promatra stup k~o pOjedll1acm tlacm e~: me nt I koji pre tpostavlj a pojednostavnjeni obli k deformlranj a. D odatn a ekscentncnost tada se pror acu nava ovisno 0 vitkosti. Ukupna eksce.ntri cnost za tl ~ ~ne elemente sa stalnim poprecnim presjeko m (beton i ~rma~ura, pn ce mu se podruCje nastavaka armature zane maruje) u kriticnom presl'eku IznOSI: . a) ekscentricnost pre ma teoriji I. reda na oba kraja stll pa jcdnaka (vidi sli ku 5.4% i sltku 5.50):

Tu su N

Rd

iM

Rd

proracunskc nos ivos ti na uzduznu silu i mome nt savij anj a.

(5. 194 )

527 526

Postupak za proracunski model stupa gdjcjc:

1I1sdl N Sd

Ca

a) ckscentricnos t prema teoriji 1. reoa (c 0 = MSd / N Sd ) proracunski moment savijanja prema teoriji 1. reda

Podrueje primjene i pojmovi

U nastavku opisani postupak proracuna rabi sc za proraeun tlaenih ele rnenata s vitkoscu A<140 pravokutnoga iIi kruznoga presjeka kod kojih ekscentricnost dobivena prema teoriji I. reda zadovoljava uvje t eo ~ O,l ·h (h je ukupna visina presjeka u promatranoj ravnini) . Za druge oblike presjeka i za ekscentricnosti Co < O,l·h dopustena su druga odgovarajuca priblizenja.

proraeunska uzduzna sila . dodatna ekscentricnost, prcma mazu (5.189) . .• ekscentricnos t prema tcoriji II. reda dobive na uporabol1l pnbhznoga postupka ukljucujuCi utinke puzanja.

Proracunski model stupa konzolni je stup koji je:

b) ekscentrienosti prvog reda ra7.liCite na oba kraj a. Z a tlacne eleme nte sa stalnim popreenim presjekol1l (beton i armatur~,. pri c.e mu se podrucje nastavaka armaturc zanemaruje) na~~ezal:e momentlll1£l ~(~JI s~ hnearno .. . ' zduz elementa i za kOJ'e ekscentncnostl na njlhovlm kraJevlma ImaJu 94)'" mlJenJaJu u . . . razliCite vrijednosti i/ili predznak, treba u kriticnom prc:,Jeku, u ma.zu (5.1. ' um!es~o ~ uzeti zamjenjujucu ekscentricnost Cr . Za zamJenJu.lucu ekscentncnost UZllna se veca

- na donjem kraju upet, a na gornjem slobodno pomican (slika 5.50) - pod djelovanjem uzduznih sila i momenata izoblice n u jednostavno zakrivlje ni deformirani oblik, pri cemu se na mjestu upe tosti stupa javljanajveCi mo~ent. Najveci otklon koji odgovara ekscentricnosti prema te oriji II. red a e2 uzima se da je :

vrij ednost dobivena prema izrazima:

e e = 0,6 . e 02 + 0,4 . e 0 1

(5.195) (5 .196)

e e

gdje su

e OI

= 0,4 . e

02

i e 02 ekscentrienosti uzduzne sile dobivene prema teoriji 1. reda na oba kraja

stupa pri ce mu je: (vidi slike 5.49 b) i c))

a)

I

(5.197)

(5.198) gdje je:

10 1/r

duljina izvijanja vidi izraz (5.201)

za 15::; A ::; 35: za

Kl = A/20 - 0,75

A> 35:

(5.200)

Dok~z . stabi~nosti provo?i se u kritienom presjeku na podnozju stupa na osnovi zakrlvlJenostl 1/r. Ta zakrlvljenost izvodi se iz ravnotde unutarnjih i vanjskih sila.

~NSd

le~, IF, ,I H

10

ukupna proracunska ekscentricnost u presjeku A-A:

e ,= eo + Et~+ e~ lO

a) jednake e kscentricnosti na oba kraja ; b) i c) razliCite e kscentricnosti na krajevima stupa Slika 5.49 ProraclIllski model za odredivanje IIkllpne ekscenlricnosli Stika 5.50 ProraclIllski model stllpa (oznake i pojmovi)

528

(5.199)

b)

Provodenje dokaza teorijom II, reda kod proraeuna presjeka

Kad nije potrebna veca tocnost, moze se zakrivljenost dobiti iz izraza : (5.201 ) l /r = 2-K2'Cyd 1(0,9·d) gdje je: Cyd = fyiEs proracunska deformacija armature na gra nici popustanja d proracunska vis ina presjeka u ocekivanom smjeru otkazivanja stabilnosti. Koeficijentom K2 u izrazu (5.201) uzima se u obzir smanjenje zakrivljenosti 11,. kod istodobnoga povecanja uzduzne sile, a on se odreduje iz izraza : (5.202)

(5.205) gdje je: N Sd

Ac e" Zc

proraelloska llzduzna sila plostina ukupnog betonskoga presjeka (b'/z) dodatna ekscentrie nos t u smJeru . . 051 z prcma izrazu (5 189) moment otpora ukupnog betonskoga prcsjcka (b 'h J/6 ), .

U izrilZU (5.205), h'
gdje je: Nud

NSd

N b.,

b

r l~ko,2 1

proracunska granicna nosivost presjeka naprezanog sarno centrickim tlakom. Uzima se da je: Nud = a 'Ycd Ac + fyd A s; gdje je a=O,85.

I

I

proracunska uzduzna sila uzduzna tlaena sila koja odgovara najvecem granicnom momentu savijanja. Za simetricno armirani pravokutni presjek uzima se Nb• 1 = 0,4fcdAc.

\f' , Ph . ~f

Uzme li se K, = 1, bit ce to na strani sigurnosti.

L

~

l,

- leJh l e,/b <S;O ,2

-

NSd~

Za proracun vitkih stupova eitatelj se upucuje na elanak [16J.

/

J

~-' O,2b

Tlacni elementi s dvoosnom ekscentricnoscu

-'-'-

e, !

I

Za tlacne elemente pravokutnoga presjeka dopustaju se odvojeni dokazi u smjerovima glavnih osi y i z (vidi sliku 5.51) kad omjeri odgovarajllCih ekscentrienosti e/b i ejh zadovoljavaju jedan od uvjeta:

( ejll ) I (eib)

S;

0,2 iIi

(5.203)

(e /b ) I (e ,!h)

S;

0,2,

(5.204 )

Z

Slika 5.51 Pretpostavka za odvoj~ne postupke II smjem ohiju glavnih osi

I~ ' L h' -:~ (Jc hi

To znaCi, tocka djelovanja sile NSd leZi unutar crtkanoga podrueja na slici 5.51. Ekscentrienosti eyi ez odnose se na smjerove stranica presjeka b, odnosno h. Kod toga ~, prema izrazu (5.189) ne treba uzimati u obzir. Tocniji dokaz ce biti potreban kad gore opisani uvjeti nisu zadovoljeni. Ako je ez > 0,2 . h (vidi sliku 5.52), odvojeni dokazi dopusteni su sarno onda kad se dokaz na savijanje provodi oko osi manje krutosti presjeka (os z na slici 5,51) na osnovi umanjene visine h' prikazane na slici 5.52. Vrijednost za /z', pod pretpostavkom linearne raspodjele naprezanja, proracuna se prema izrazu:

i

h/2

h/2

Z .0 -N ci

, y

Slika 4.52 Odvojelli postllpak u smjenl osi)' kada je e, > 0,2 II

530 531

Bocno izvijanje vitkih nosaca Kad postoji sumnja u poglcdu bOCllOg izvij allja nosaca, mo ra 5C to dokazati odgova rajutim postupkom. Sigurnost na bocno IzvlJan.le a rnman obe to nsklll I predn a petih nosaca smatra sc dostatn om kad su Ispunlcna oba za lltJ eva prcma IzraZlI (5.206) . U protivno m , treb a proves ti tocniji dokaz.

lot < 50·b

(5. 206 )

h < 2,5·b

Minim alna hori zontalna ukupn a armatura na 100 cm visinc zid a, A,hmin' (zbroj e ne arm ature S o ba liea zid a) odre?uje se iz sljedccih uvjc ta. Minima lna vertikalna armatura zida koj i prcuzim a hori zo nta ln a opterece nja iznosi 0,4% hori zontalnoga beto nskog presj e ka, Ac = IL:

gdjejc: sirina tla cnoga pojasa b ukupna visina presjeka nosaca h duljina tlacnoga poj as a izmedu boenih pridrza nj a nosaea.

Zidovi

Zidove treba, osim ve rtika lno m, takoder i s kosom armaturom povezati s tem eljima . U zidovima nadprozornike s parape til1la iznad njih treba a rmirati , osim ve rtikalnom i ho rizo ntal nom, takode r i s dij ago nalnom a rma turom u podru cjil1la s ja kim po tres mJa.

T reCi nu ukupne ve rtikalne armature iii arm ature u kolicini od najma nje 0,1 5% horizontalnog be tonskog pr esje ka zida tre ba staviti u krajnj e dese tine dulji ne zida (A.!3 =0,00 15A" na duljini zida L/1O). U srednj e m dij c lu zida , tre ba staviti takoder 1/3 ukupne vertikalne a rm ature ali ona se rasporeduje na 8/10 d uljine zida, tj. na duljinu 0,8L. No, tada, u sre dnj e m dij e lu (na svako m metru duljine zida ) tr eba biti vertikalne a rm a tur e (zbroje ne arm a tur e s o ba lica zida) vise od minimalne arm a ture po je dno m duznom metru zida, A Isv.min:

Zidovi se proracunavaju slicno kao stupovi. Omj er straniea presjeka zid a je : Lli > 4. N ajma nj a do puste na debljina, I, zidova je 10 em a u po tres nim p odru cjima 15 em. Predgotovlje ni zidovi l1logu imati najmanju de bljinu 1=8 em.

An ",;" =

~~~ · 1 · L,

An',,,,,, =

~~~ · 1· L,

(5.207)

najm a nji profil ve rtikalne armature u zidovima je ¢f3 ako se a rmira re bras tom a rm a turo m, ali a ko se a rmira mrez.astom armaturom , dopus te n je pro hl ve rtikalne sipkc ¢5. Poloviea ve rtikalne a rmature postavlja se uz jedno a polovica uz dru go li ee zida. Horizo nt ailli razmak ve rtikalne a rm a ture ne smije biti veti od dvij e de bljine zid a iii 30 em, a mje rodavna je ma nj a vrijednost. T akode r moze se upot rijebiti i mrezasta armatura. H orizonta lna arma tura: . plostina ove armature ne smije biti ma nja od polovine ve rtikalne armature, _ promj er ho rizontalne arm a ture ne smij e biti ma nji od cctvrrinc vertikalne a rmaturc , _ prcklop armature u ho rizontalnom smj eru je minimalno 15 em, _ maksimailli ve rtika lni razma k horizontalne a rm ature je 30 em,

532

A 'sv,min = 0,002·(1 ·100 em).

(5. 209)

Pojedinosti armiranja

5.3.6

Vertikalna minim alna i m aksimalna arm a tur a prel1la HRN E NV 1992-1 · 1:

i vertikalna

(5 .208)

A sv .min = 0,004 ·IL .

lot

5.3.5

. ako plostin a ve rtik alne arm ature premas uj e 2 % plostine bc to nskog prcsjeka, tu arma turu treba povezati ho ri zo ntalnim spo nama, . zidovi sc proracun avaju za 1,0 m (hori zontalne) duljine, _ na 1 m' liea zida dolaze 4 hori zo ntalne spo nc za spajanj e arm a turc s jednc stra ne zida za a rma turll d ru ge str a ne.

Duljina uzduzne vlacne armature Dijagram pokrivanj a vi acne sile uzduZnom armaturom dobiva se iz horizontalnoga pomieanja dijagrama sile F, za veliCi nu 01 (vidi slik.ll 5. 53), pri cemu se F, dobiva kao vlacna sila u uzduznoj arm aturi iz proracuna presjeka. Z a lb.net na slici 4.53 vidi izraz (5.61 ). Za ploee:

01

= d, gdje je d = staticka visina eleme nta.

Za grede : Ako se prOraeUll poprecne armature provodi Normiranim postupkom (Standard nom metodom) i a ko se kut po precnc arm a turc pre ma uzd uznoj osi oznaCi sa a, tada se veliCi na 01 proracuriava iz izraza :

a, = z( I · ctga)/2

~ O.

(5 .210)

Ako se proracun poprecne arm ature pro\'odi pre TIl a Postu pku sa s]obodnim odabi ro lll tlacnih stapova, tada je:

533

a l = z (ctge - ctga )/2 ;:: 0

(5.211 )

gdje je ekut izmedu tlacnog stapa betona i osi elementa.

" '~~ ,,\X '\- < .

I I

Opcenito se moze pretpostaviti z = O,9·d.

-.r2< X<~ -- 2

-

l-= ....

1'-+- --

A S1

4

0;

Slika 5.54 Raspored v/acne armature u lei.ajnom presjeku grede

Krajevi sipki trebaju se sidriti s duljinom lb,ne' nepotrebna. Za lb.ne, treba vrijedi izraz (5.61). :~,:

;::

d od tocke

1I

kojoj je sipka staticki

-_...,

Duljine sidrenja povinutih sipki za prihvat poprecnih sila ne trebaju biti manje od 1,3·lbn
U

Sidrenje donje armature na krajnjim Jezajevima

=::::============~==---=Sil~earmaturom Slika 5.53 Pokrivanje vlacnih sila i duljine sidrenja kod proracuna elemenala na Cislo savijanje

Preko ldajeva s malom upetoscu iii bez upetosti (lijevi lezaj na slici 5.55) mora se provuCi najmanje eetvrtina armature iz polja. Armatura konzole (gornja zona) mora se sidriti u polje za duljinu vecu od treCine svijetle sirine raspona polja iii raspona konzole. , vete cd : Lo l3 iii Lk

-..:.--~ ,

I~

Kod armature u pojasnici postavljenoj izvan rebra treba veliCinu a l poveeati za razmak sipke od hrpta (razmak X - vidi sliku 5.54). Armatura u pojasnici grede T-presjeka moz~ se ~ostaviti. u jedn?m redu i izvan sirine ede b , ali tako da u sirini grede bude naJmanJe polovma vlacne arma.ture A s!, a sa w ~ake strane moze se postaviti jos najvise eetvrtina ukupne armature A s! (shka 5.54.).

+

L, ._____

I

!-~L ~~2b.~~~?~----_-------~Lo~-------------- ~

--@ L,

4~-------------------------------------- ~{~ GD -------------+

CD

Slika 5.55 Armatura ploce preko jednog raspona is prepuslom

534

535

Duljina sidrenja mjeri se od presjecista donjeg ruba grede sidrenja treba odabrati kako slijedi:

njenog lei.aja.

Duljinu

5.4

BETONSKE KONSTRUKCIJE ZGRADA OTPORNIH NA POTRES

kod izravnog oslanjanja: (2/3)·'b.Il
NAPOMENE

kod neizravnog oslanjanja: b,u/3 +'b.nCl (vidi sliku 5.56 b)

Uvodne napomene dane su za lakse i cjelovito koristenje dijcla prirucnika koji se odnosi na projektiranje betonskih konstrukcija zgrada otpornih na potrcs i vezane su za europske prednOfmc ni za ENY 1998, odnOSIlO prihvace nu hrvatsku norllIU HRN ENV 1998-1-2:2005 i dio nOfme HRN ENY 1998-1·3:2005 koji se ocl nosi na betonske konstrukcije zgrada. Na kraju teksta ove tocke dani su Nacionalni dokumenti za p rimjenu LI RH (NAD-ovi) normc HRN ENV 1998-1-2:2005 i dijela norme HRN ENY 1998-1-3:2005 koji sc odnosi samo na njezino 2. poglavlje, odnosno samo na tocke norme kojc se odnose na . projektiranje betonskih konstrukcija zgrada. Tekst nakon rijeCi «Napomena» sastavni je dio izvo rnoga teksta norme. Tckst nakon rijeci «KOMENTAR" komentar je autora i odnosi se na dijelove normc HRN ENV 1998-1-2, odnosno HRN ENV 1998-1-3. .

b) Neizravno oslanjanje

a) Izravno oslanjanje

Tekst oznaeen s ,
Stika 5.56 Sidrenje annature iz polja na krajl/jem /eiaju

5.4.1

Sidrenje donje armature na unutarnjim lezajevima Duljina sidrenja treba (za rayne sipke) biti najmanje 10 rp (vidi sliku 5.57). Preporucuje se da ako je moguee armaturu izvesti neprekinuto kako bi mogla preuzeti pozitivne momente zbog izvanrednih djelovanja (slijeganje lezajeva, eksplozija itd.).

I

I,

"

,

aI

~'~t~r

,

I, I

to.net

-10~1

Stika 5.57 Sidrenje I/a ul/uJarnjim teiajevima

bsup

l 'o.net -10~

"Ko nstrukcijski eurokodovi", u koje pripada i niz ENV 1998, odnosno hrvatske norme niza HRN ENY 1998: Projekfirallje kOllslrllkcija ofpornih Ila po/res, skupina su norma za konstrukcijsko i geotehnicko projektiranje zgrada i inzenjerskih gradevina. Obuhvacaju i odreaivanje razine izvedbe i provjeru gradcvnih proizvoda, u mjeri koja je nuzna za oznaCivanje svojstava gradevnih proizvoda, potrebnoj za LIskladivanje' s pretp?stavkama projekta. Ovaj niz prednorma nastao je od jednog od dije lova koji se nalazl u nacrtu Eurokoda 8.

,I

.,r ~ .:

I•

Uvod

I

Podrucje primjene Projektiranje konstrukcija zgrada u potresnim podrucjima provodi se prema nacelima i o?redbama dijelova 1-2 i 1-3 niza HRN ENV 1998, uz nacela odgovarajuCih dijelova I11za HRN ENV 1992. Pozornost valja obratiti na pretpostavke koje se odnose na proje~~iranje, izv~denje, uporabu i odrzava nje konstrukcija, i na upotrijebljene matenJale. Potres Je, kao djelovanje, definiran u normi HRN E NY 1998-1 -1 (vidi IV. poglavlje ovog prirucnika). Norma HRN ENV 1998-1-2 sadrzi opca pravila za zgrade koja se odnose na svojstva zgrada otpornih na potres, na proracun konstrukcija zgrada i provjeru sigurnosti , a u nonnl su dane i odredbe za idejne projekte i po jednosrmlljene proracl1nc (tocke 5.4.2, 5.4.3 i 5.4.4). ' .

536

537

zid Norma HRN ENV 1998-1-3 sadrii posebna pravila za razne materij ale (gradiva) i elemente zgrada, te obraduje posebna pravila za projektiranje armiranobetonskih zgrada u potresnim podrllcjima, koje se ovdje nazivaju betonske zgrade (tocke 5.4,5 do

konstrukcijski .. clement (opcenito vert'k I a Ian ) bez ' otv r zahtJJevana duktilnost, koji nosi druge eleme nte i ko" 0 a u u kojima je dlllJlTlc I dcbljinc I", I b.. veCim od 4 .II Im a IzdllZeTll preslek S omjcro m

p~drucJlm~ V"

5.4,8), Nisu obuhvacene betonske zgrade o d stupova i ploca bez greda kao potresno otpornih e\emenata jer sc radi 0 konstrukcijam a izrazito neduktilnog ponasanja, Za te zgrade treba propisati dodatne mjere (npr. moguca je kombinacij a s drugim potresno otpornim konstrukcijskim sustavima) i/ili dodatne uvjctc (npr. niska lokalna duktilnost iii ogranicenja u t10crtu i po visi ni) ,

Oznake i definicije Oznake i definicije upotrijeblje ne u vezi s potresnim djelovanje m navedene su u normi HRN E NV 1998-1-1, a za proje ktiranje zgrada otpornih na potres u normama HRN ENV 1998-1-2 i HRN ENV 1998-1-3, Za oznake ovisne 0 materijalu i druge koje nisu posebno vezane uz potres, vrijede oznake odgovarajuCih dije\ova ostalih nizova norma za projektiranj e, Oznake koje se najcesce javljaju u navedenim

povezani zid konstrukcijski elcment kOJ'i se sastoJ'l' ()d dva 'I' ' v pOJcc . I'lTlacn ,h . 'd ' . ' . I I vise . prdvllnome razmaku primjereno duktil TlIm " grc d'dma «(vczmm ,I ZI .OVd d' povezamh ) k . na . b ' .. ,gre ' dma» sposobne smanjiti za na' jmanJ'c [25] rrI v' 'iu Z rOJ momenata savlJa d" , o.l e su podnozlu U odnosu na stanl'e kad bi on' d' 1 I' , nla pOle Imh zldova U . I Je ova I zasc bno

sustav zidova ko~strukcijski sustav u kojemu se vertikalna i ' , ' veclTlom vertikalnim nosivim zidovima ko" hor~zontalna ,o~terecenJa prenose ]I :ogu, blt~ povezam III ne povezani i Cija nosivost na poprecnu silu pri podno v' poprecnu silu cjelokupnoga nosivog ~~~t~~:a ~ premasule 65 ,% , ~ku~ne nosi vost i na . , ora se predvldlctl I napnanj a torzij ska krutost

norm am a, navedene su na pocetku ovog poglavlja,

okvirni sustav Definicije Navode se samo definicije vazne za razumijevanje ovog dijela prirucnika tj , tocke 5.4. kriticno podrucje podrucje u konstrukcijskom e elementu gdje se javlja najnepovoljnija kombinacija reznih sila (M, N, V, T) i gdje se moze stvoriti plasticni zglob (podrucje trosenja energij e), Duljina kriticnoga podrucja odredena je za svaki konstrukcijski element na mj erodavnome mjestu ovoga poglavlja

preostala nosivost nosivost konstrukcijskog e le me nta nakon ciklicne deformacije najne povoljnijim potresnim uvjetima, ukljucujuCi degradaciju

konstrukcijski sustav u kojemu se vertikalna ' h ' veCinom prostornim okvirima CiJ'a uku . I on zontalna optcrece nj a pre nose 'I ' v' pna noslvos t na popr v zgrade premasuje 65 % ukupne n s ' t' . 0 IVOS I na popre ~nu ' l ecnu ' I Sl u pn podnozlu ' sustava, Mora se predvidJ'eti i nal'manJ'a torZIJS .. ka kr utostC Sl U cJe okupnoga nosivog .

dvojni sustav kon:t,rukcijski sustav u kojemu vertikalno 0 terecen'e " . okvm, a horizontalno se opterecenJ'e P, d' J ,~eclTlom pre nose prostor l1l ' I prenosl Je\omlcno okvirn' nosivim pOJ'edinacnim ill' pmezamm , ' , . , zldoVima Mora 1m s sustavom, d 'd ' ' a dJe, omlcno naJmanJa torzijska krutost . , . e pre VI Je tl 'V

prouzrocene

greda konstrukcijski element (opcenito horizontalan) izloze n uglavnom poprecnomu opterecenju i bezdimenzijskoj proracunskoj uzduznoj sili Vd = NSd /Ac!cd, koja nije veea

dvojni sustav istovrijedan okvirnomu sustavu dvojni sustav u koje mu je nosivost na v ' , zgrade veca od 50 % ukupne nosivosti n~opp~ecn~ SIl~1 o~lrnog sustava pri podnozju sustava precnu Sl u qe\okupnoga konstrukcijskog iCno se postotak nosivost i na KOM ENTAR , Ob'v postotkom poprecnih reznih sila u potresnoj

od 0,1

stup konstrukcijski element (opcenito vertikalan), koji nosi druge e lemente i/ili izlozen je bezdimenzijskoj proracunskoj uzduznoj sili Vd = NSd /Ac!cd. koja je veca od 0,1

v'

v

... ,

pro;:~~~~~~ ~:~~:Ci~~e zamlJ emtJ

dvojni sustav istovrijedan zidnomu sustavu

p~?nOZIU

dvojni sustav u koj e mu je nosivost na poprecnu silu zidova ) . v' (}'c. ukupne nosivos ti na poprecn ,'I 0 kupnoga konstrukclJskog rn zgrade veca od sustava u 51'I u cJe

50

539 538

sustav s jezgrom dvojni iIi zidni sustav koji ne ma najma nju torzijsku krutost, npr. konstrukcijski sustav koji se sastoji od savitljivih oh.'Vira i zidova smjestenih u blizini sredista zgrade u tl ocrtu KOMENTAR: Te definicije ne obuhvaeaju sustave koji imaju vise jako perforiranih zidova oko vcrtikalnih komunikaeija. Za takve sustave projcktant mora dati najprikl adniju definieiju odgovarajucega opccg konstrukcijskog

Posebnc od red be za sve konstrukeijske elemente l11nraju biti ispunjene za svaki razred dukttlnostI ka ko bl se postigao odgovarajuCi stupanj duktilnos ti. Za svaki razrcd dukttlnostl upotreblpva se razliCita vrijednost fa ktora ponasanja q. U podrucjima male seizmicnosti mogu se konstrukeije pror acuna ti samo prcma pravllll11a norma niza HRN ENV 1992, a ko je na ci njena poscbna proejena faktora ponasa nja q na nacelil11a norma niza HRN ENV 1998.

KOMENTAR: Definirana je «ma la seizmicnost » koja odgovara vrij cdn<)st i a g :; 0,05 g. Za konstrukcije u tim podrucjil1la moze se primijeniti skraccni iii p0.lednostavnjeni postupak proracun u na pot res za odrcden~ vrstc iIi rall-cdc gradevina. U potresnim podrucjima u kojim a jc proracunsko lIhrza nj e tl a a g < 0,05 g, ne treb a uzim a ti u obzir odre db e Eurokoda 8. -

sklopa od slucaja do slucaj a. sustav obrnutog njihala sustav u koj e l11u se 50 % iii vise nj egove mase nalazi u gornlOJ trcCini visinc konstrukeije iii u kojemu se trosenje e ncrgije dogada uglavnom pri dnu jednoga

Tablica 5.29 Razredi duktiinosti

izdvojenog gradevnog element a KOMENTAR: Toj skupini ne pripadaju jcdnokatni okviri poveza ni na vrhu u Duktilnost

oba glavna smjera zgrade. Proracunskc postavkc Proracun potresno otpornih betonskih zgrada mora osigura ti prikladan kapaeitet trosenja e nergije b ez bitnog smanjenja opec nosivosti na horizontalna i vertikalna

Razred duktilnosti (DC)

Stupanj duktilnosti

Gradevine koje su:

DC "L»

mala (niska) duktilnost

proracunane i dimenzionirane prema HRN ENV 1992-1-1 i dodatno uskladene 5 pravilima koja povecavajll raspolozivu duktilnost

DC "M»

srednja duktilnost

proracunane, dimenzionirane i u pojedinostima oblikovane u skladu 5 posebnim odredbama 0 potresnoj ~OSIVOS~1 - omoguceno je konstrukciji da pri pOllovljenom IzmJemcnom opterecenju ude u neelasticno podrucje bez pojave krhkih slomova

DC «H»

velika (visoka) duktiln ost

proracunane. dimenzionirane i u pojedinoslima oblikovane tako da imaju u odzivu na potresnu lI zbudu odabrane stabilne mehanizme uz veliko trose nje hlste rezne energije

opterecenja.

KOMENTAR: Ovi zahtjevi i kriteriji odnose se na postavljanje tel11eljnih zahtjeva tipa «gradevina se ne smije srusiti», «os tecenje mora biti ograniceno», te na kriterije zadovoljavanja temeljnih zahtjeva provjerom granicnog stanja nosivosti i granicnog stanja uporabljivosti. Odnose se na posebne mjere osiguranja pravilnosti oblika u tloertu i po visini, te na krutost temelja i propisivanje mjera iz sustava kvalitete. Mora se postiCi prikladna nosivost svih konstrukeijskih elemenata pri po trcsnoj kombinaeiji djelovanja, dok nelinearne deformaeije u kriticnil11 podrucjima moraju omoguCiti sveopcu duktilnost pretpostavljenu proracunom, sto znaCi da je duktilnost rasporede na na velik broj elemenata i mjesta u elementu. KOMENTAR: Npr. pojedinacni nosivi zid ima plasticno podrucje samo u blizini svoga podnozja; ipak, kod dobro projektira nih zidnih i dvojnih sustava moze se trosenje energij e ostvariti na vise mj es ta. Stoga duktilan nacin sloma (npr. savijanjem) mora prethoditi krhkomu naCinu sloma (npr. od poprecne sile) sa zadovoljavajueom pouzdanoscu . Kod bctonskih sc gradevin(l, u odnosu na zahtijevani histerezni kapaeitet tfOs enj a energije, razlikuju tri razreda duktilnosti (vidi tablieu 5.29).

Napomella:

DC - engLductility class, L - eng!. tow, M - engt medium. H - engl high

5.4.2

Svojstva zgrada otpornih na potres

5.4.2.1

Potresna otpornost zgrada

Potresna .otp'0r~~st zgrade ovisi 0 nizu konstrukcijskih mjera pa u fazi projcktiranja treba ~nmlJel1ltl odre.dena nacel a k~ja. se odnose na jedn ostavnost, simetriju, redllndantnost, dvosmJernost noslvostl I krutosti, torzijsku nosivost i krutost,

541

5.:\0

djelovanje stropne konstrukcije kao horizontalne dijafragme na razml kata prikladnost temelja.

krutost i nosivost u svojoj ravnini i da ima ucinkovit' '. " k" . e spoJeve s vertlkalmm konstru kCIJS 1m sustavlma. Posebnu bngu valja posvetiti razved · . '1' I ' '. . bl" . ." ' ( emm I I vr 0 lZdlllJemm b k . tIQcrtl1lm 0 IClma I slucaJevlma velikih otvora 1I stropovim a '. ' bl'" , " pose no a 0 su om s~~Jeslc~1 u Izml glavmh vertikalnih konstrukcijskih elemenata cime ·" ' uemkovltost spojeva. ' sprecavaJ u

Jednostavnost konstrukcije temelji se na jasnom i izravnom prijenosll potresnih sila. Pri modeliranjll, proraeunu, dimenzioniranju i oblikovanjll tak:vih konstrukeija postoji znatno manja nesigllrnost, a predvidanje ponasanja u potresu mnogo je pouzdanije. Simetricnost zgrade u tlocrtu predstavlja ujednaeenu raspodjelu konstrukeijskih elemenata koji omogucavaju kratak i izravan prije nos inereijskih sila koje nastaju u ras podijeljenim masama zgrade. Jednolienost se moze postiCi pomocu seizl1liekih razdjelniea, podjelom cijele zgrade u dinamieki neovisne cjeline. Jednolicnost konstrukcije po visini zgrade vazna je jer se njome uklanjajll podrueja u kojima koneentracija naprezanj a iIi veliki zahtjevi za duktilnoscu mogll uzrokovati prerano rusenje. Mali razmak izmedu sredista masa i sredista nosivosti veliku ekseentrienost izmedu mase i krlltosti .

krutosti prirodno uklanja

Ravnomjerno rasporedeni konstrukcijski elementi povecavaju redundantnost (prekobrojnost; prekomjernost nosivih elel1lenata) i dopustaju povoljniju preraspodjelu unutarnjih sila i trosenje energije po eijeloj konstrukeiji . Dvosmjerna nosivost i krutost vazno je naeelo jer je horizontalno potresno gibanje dvosl1ljerna pojava, pa se stoga konstrukeija zgrade mora moti oduprijeti horizontalnim silama u bilo kojemu smjeru, sto znaei da konstrukcijski clementi moraju biti rasporedeni tako da se osigura tak:va nos ivost. To se obieno postize postavljanjem elemenata u sustav tloertno medusobno okomitih nosivih elemenata i osiguravanjem slienih svojstava nosivosti i krutosti u oba glavna smjera. Izborom krutosti konstrukeije nastoje se sl1lanjiti ueinci potresnoga djelovanja i ograniciti pojava prekomjernih pomaka koji bi mogli dovesti do nestabilnosti zbog ucinaka drugog reda iIi do velikih osteeenja. Torzijska nosivost i krutost zgrade mora biti prikladna kako bi se ograniCili torzijski pomaei koji na neravnomjeran naein naprezu razliCite konstrukeijske elemente. Daje se prednost tak:vom rasporedu elemenata gdje su glavni elementi rasporedeni blizu oboda zgrade. Djelovanje dijafragme na razini kata proizlazi iz ulogc stropova u ponasanju zgrade, a odnosi se na prikupljanje i prijenos inereijske sile do vertikalnih nosivih sustava, ali i na osiguravanje da ti sustavi djeluju zajedntll pri preuzimanju " horizontalnoga djeJovanja. DjeJovanje stropne konstrukcije kao dijafragme posebno je vazno u slucajevima slozenih i neravnomjernih rasporeda vertikalnih konstrukeijskih sustava iIi, ako 1fi upotrijebljeni sllstavi s razliCitim svojstvima horizontalne deformabilnosti (npr. dvojni sustavi). Da bi se to postiglo, vazno je da sllstav stropova im a prikl adn ll

542

Prikladno temeljenje mora osigurati da eijela zgrada bllde pri potresll I' edn I" b d Z k k" k . . Olcno po u ena. a onstru elJe Ole SlI sastavljene od ourcdenoga broJ'·) nosl'vl'h z"d 'k· ' J'k . d" . . " ( . 1 oV" OJ I se ,raz I u~u po ,ulJml I krUtOStl, moraju se odabrati kruti iii sanducasti temelji u kOJlm~ stlJenke (zl.d.ovl) povezuJu temeljnu i stropnu ploeu. Za zgrade s pojedinaenim pIlotl) treba razmotriti uporabu temelJ'ne p Ioee • I'I'I h ' , temelJlma (samel III. " onzontalnlh vezmh greda Izmedu temelp u oba glavna smjera prema kriteriJ'ima iz 5 d" I' HRN ENV 1998, . IJe a norme Ova ~e~.eljna nac:la tr~~a postivati v~c u fazi izrade idejnoga projekta, U toj fazi moze se pnbllzno proracunatl I osnovO\ penod vibracije TI zgrade, ' a) Za zgrade do visine od 80 m vrijednost TI = C, H

3 (4

(5,212)

gdjc je: TI

osnovni period vibracija zgrade u s

C,

0,075 ' . , za prostorne armiranobetonske ok:vire'' ,050 za .sve druge gra d evme Vlsma zgrade u m,

H

°

Vrijednost C, za zgrade s armiranobetonskim iii zidanim nosivim zidovima moze se proraeunati prema izrazu: C, = 0,075 I

fA:

uz

gdjc je: ukupna proraeunska plostina nosivih zidova u prvome katu zgrade u m2 proraeunska plostina presjeka nosivog zida i u prvome katu zgradc u m2 duljina nosivog ' '. zida , i u prvome katu u smJ'eru usporednom s d'Je IovanJcm Sl'I a u m uz ogralllcenJe da t.,,;/ H ne smije premasiti 0,9, b) za sve zgrade (5,213)

gdje je: TI d

osnovni period vibracija zgrade us horizontalni pomak vrha zorade u me~ t' . , za , , " b rima Zbog vcrt!'k a Il10g opterecel1Ja kOle se uZlma da dJelllJe hori zontal no.

543

5.4.2.2

5.4.2.3

Konstrukcijska pravilnost

Konstrukcij e zgrada dijelc se na pravilnc i nepravilnc, pa s obzirom na tu podjelu:

Zgrad a treba biti priblii no si metricna u tlocrtu u dva okollli ta smj era. sto se odnosi na horizontalnu krutost i raspodjelu masa. Kriteriji pravilnosti utvrduju t · .. . ;:1a oblik u tlo cru treba b ttl «zbIJen», sto znaci da nema razvedenih oblika, a ukupne izmjere upadnih uglova Ih udubljenja (nisa) u jed nome smjeru ne premasuju 25 % ukupnih vanjskih tlocrtmh IZIllJera zgrade odgovarajuceg smjera.

model konstrukcije - moze biti poje dnostav njen ravninski iii prostomi metoda proracuna - moze biti pojednostav njena modalna iii visemodalna vrijednost faktora pon asanja q - moze se smanjiti ovisno 0 vrsti nepravi lnosti po visini (vidi tocku 5.4.2.4): - ako geomctrijske nepravil nosti premaslIjll grani ce u odnosu na sllze nj a I istake - ako nepravi lna raspodjela po visini premasuje odredene granice (okvirne zgrade - omj er stvame i zahtijcva ne katne nosivosti).

Kriteriji pravil~osti obllhvacaju i stropnu konstrukcijll, i to tako da krutost stropova u vlastltol ravl1lm bude dovolj\10 velika u uspored bi s horizontal nom krutoscu vertikalnih konstrukcijskih eleme nata, tako da deformiranje stropa im a mali ucinak na raspodjelu sila na vertikalne konstrukcijske el eme nte. . KOMENTAR : Oblik tlocrta treba biti pailj ivo odabran da bi zadovoljio uvjete krute dijafragme. Odnos A = Lon .. / L min zgrade u t1 0crtu ne smije biti veci od 4, gdje su L nlax i Lmi>l najveca i najmanja tlocrtna dimenzija zgrade, mJereno u dva okomita smjera.

U tablici 5.30 dano je kako konstrukcijska pravilnost zgrade utjece na odabiranje tipa proraeuna i faktor ponasanja.

Tablica 5.30 Posljedice konstrukcijske pravilnosti na proracun Dopustena pojednostavnjenja

Pravilnost

Kriteriji pravilnosti u tlocrtu

Kriterij pravil~os~~ ukljucu!e i katni pomak pa najveCi pomak, u bilo kojem katu, u smleru potres l1lh slla ne smlJe prem asiti prosjecni katni pomak za vise od 20%.

Faktor ponasa nja

Tlocrt

Po visini

Model

Proracun

q

Oa

Oa

ravninski

pojednostavnjen •

propisan

Oa

Ne

ravn inski

visemodalan

sma nj en

Ne

Oa

prostorni * *

visemodalan' *

propisan

elJ\::; 0,30 rx

smanjen

gdje:

Ne

Ne

prostorni

visemodalan

KOMENTAR: Na svakom katu i za sva ki smjer proracuna (x i y), treba zadovoljiti uvjete da ekcentricnost eo i torzijski polumjer r u oba okomita smjera budu::

• ako je zadovoljen lIvjet iz tocke 5.4.3.3.1 b)

eox

** mogll se primijcniti jednostavniji mode Ii i metode proracuna, Ij . priblizni proraclln torzijskih ucinaka (vidi tocku 5.4.2.5)

r,

a

rx~

Is

razmak izmedu sred ista krutosti i sredista masa, mjeren u x smjeru, okomito na promatrani smjer polumjer torzije - drugi korijen omjera torzijske i poprecne krutosti u y smjeru

Is

Kriteriji koji opisuju pravilnost u tiocrtu i 'po visini dani su u tockama 5.4.2. 3 i 5.4.2.4, pravila koja se tieu modeliranja i proraeuna dana su u tocki 5.4.3, a fak tori ponasanj a dani su u normi HRN ENV 1998-1-3.

polumjer tromosti stropne konstrukcije u ravnini (drugi korijen omjera polarnog momenta krutos ti ploce u ravnini i sredista mase ploce i ravnine ploCe).

Defi nicije sredista krutosti i torzijskog polumjera r jesu:

- l!

Kriteriji pravilnos ti dani u tockama 5.4.2.3 i 5.4.2.4 moraju se uzeti kao nuzan uvjet. Projektant mora provjeriti je Ii pretpostavljena pravilnost konstrukcije zgrade pogorsa na drugim svojstvima koja ne ukljucuju ti kriteriji.

jednokatnim zgradama srediste krutosti definirano je kao srediste hor.lzontal.ne krutosti svih primarnih potresnih e lemenata. Torzijski polumjer r defIl1Iran Je kao drugi korijen omjera ukupne torzijske krutosti s obzirom na srediste horizontalne krutosti i ukupne horizontalne krutosti u jed nome smjeru, uzimajuCi u obzir sve primarne potresne ele mente u tom smje~u.

KOMENTAR: Za nepravilne konstrukcije opisane vrijednosti fa ktora ponasa nj a dane su referencijskom vrijednoscu pOlllnoze nom s 0,80.

- U visekatn!~ zgradama moguce je sa mo priblizno definiranje sredista krUtOStl I torzlJskoga polumjera. Priblizno je definiranje moouce radi razredbe ko nstrukcijske pravilnosti u tlocrtu i radi pri blizno'oa pr~racuna torzijskih uCinaka ako su ispunje na sljedeca dva uvjeta: b <:-

544

545

a)

a) svi sustavi za preuzimanje horizonlalnih opterecenja, kao sto su jezgre, nosivi zidovi iii okviri proteZu se neprekinuto od te melja do vrha zgrade;

b)

b) oblici deformiranja pojedinih sustava pri horizontalnim opterecenjima mnogo se ne razlikuju. Ovaj se uvjet mozc smatrati ispunjenim u slueaju sustava okvira i zidova. Opcenito, taj uvjet nije ispunj en kod dvojnih . sustava. _ Ako su ispunjena oba uvjeta iz tocke a) i b), moze se proracunati polozaj sredista krutosti i torzijski polumjcr svih katova kao veliCina koja je

0.20

l.

i;l ;) k sc pc1JUvlj ujc iznad 0.15 H

srazmjerna silama. _ Kod okvira i sustava s vitkim zidovima kod kojih prevladava dcformiranje prouzroeeno savijanjem, vdiCine se mogu uzeti kao da su to momenti. tromosti presjeka vertikalnih elemenata. Ako je, osim defonniranja uzrokovanog savijanjem, znatno i deformiranje uzrokovano posmikom, to se moze uzeti u obzir uporabom istovrijednih momenata tromosti presje ka.

5.4.2.4

!:L .. ~ $

L, -I., :;0.20 L,

c)

d) 1.:

1"

1 1

Kriteriji pravilnosti po visini

1

Kriteriji pravilnosti odnose se na sve nosive sustave koji prenose horizontalne sile, kao sto su jezgre, nosivi zidovi iii okviri koji su neprekinuti od temelja do vrha zgrade iii, ako u nekim visinama postoje istaei, oni se proteZu do vrlla zgrade. To znaCi da su horizontalna krutost i mase pojedinih katova stalne iii se postupno smanjuju od

L) - L, :; 0,50 L

$

L

istak se pojavljuje ispod 0,15 H L,

temelja do vrha bez naglih promjena. Za okvirne zgrade omjer stvarne katne nosivosti i nosivosti za htijevane proracunom ne smije se nesrazmjerno mijenjati izmedu susjednih katova. U dijelu norme HRN ENV 1998-1-3 razmotreni su betonski okviri sa zidanom ispunom (tocka

0,30

Stika 5.58 Kriterij za pravilnost sllienja i istaka

5.4.2.5

Kriteriji za torzijske uCinke - pribliini proracun

U slucaju ako postoje suzenja iii istaci primjenjuju se dodatne odredbe:

Za analizu torzijskih ~ci.naka za zg~a?e koje ne zadovoljavaju kriterije pravilnosti u u tockl 5.4.2,3, alI Ispunjavaju jedan od sku pine uvjeta danih kao krlten] II knten] 2, moze se primijeniti priblizan proracun.

a) U slucaju postupnih suze nja kojima je ocuvana osna simetrija, suzenje u bilo kojemu katu ne smije biti vece od 20 % tlocrtnih izmjera nizega kata (vidi slike 5.58

Kriterij 1

5.4.8.3 ).

a) i 5.58 b». b) U slucaju pojedinacnog istaka unutar donjih 15 % ukupne visine glavnoga nosivog sustava, istak ne smije biti veCi od 50 % tlocrtnih izmjera gornjega kata (vidi sliku 5.58 c». Ako je istak veCi, konstrukciju u podrucju podnozja unutar vertikalne projekcije opsega gornjih katova treba proracunati na najmanje 75 % horizontalne poprecne sile koja bi nastala u tome podrucju u slicnoj zgradi bez prosirenja

tl~crt~ n~ve~en ~

(1)

Zgrada ima dobro raspodijeljene i relativno krute pregradne zidove.

(2)

Vis ina zgrade ne premasuje 10 m.

(3)

Omjer visina/duljina zgrade u oba glavna smjera ne premasuje vrijednost 0,4.

Kriterij 2 (1)

Pr~tpo~tavlja se kruta. stropn~ dij afragma (krutost stropova u vlastitoj ravnini velIka ]e u usporedbl s honzontalnom krutoscu vertikalnih konstrukcijskih elemenata),

(2)

Sredista horizontalne krutasti i sredista masa nalaze se priblizno na vertikalnoj erti.

(3)

Uvje t (2) je ab icno postignut ako

podnozja. c) ako je suzenjem poremeeena simetrija, na svakoj strani zbroj suzenja u svim katovima ne smije premasiti 30 % tlocrtnih izmjera na prvome katu, a pojedina suzenja ne smiju biti veca od 10 % prethodnih tlocrtnih izmj era nizega kata (vidi sliku 5.58 d).

Sll

zadl11'o lj e ni ovi uvjeti:

547 546

.~

(S.217)

a) sustavi koji preuzimaju horizontalno optcreecnjc (.iczgrc , nosivi zidovi iii

(4)

(S)

ok'Viri) ncprekinuti su od teme1ja do vrha zgrade b) deformirani obJici pojedinih sustava ne razlikuju sc prcvisc pri horizontalnom optercccnju (Cisti okvirni i zidni sustavi, ovaj uvjct nije zadovoljcn kod mjcsovitih obirno-zidnih sustava). Ako su zadovoljcni uvjcti 3a) i 3b), mozc se proracunati zajednicki polozaj srcdista krutosti svih katova kao srediste sustava sila koje su raspon:dcnc prema IOcki 5.4.3.3.1 (dio: Raspodjeia horizontalnih potrcsnih sila) i uzrokuju jedinicni pomak na vrhu pojedinog sustava za prijenos horizontal nih sila.

gdjc .ic:

el

slucajna cksccntricnost katnc mase prema jednadzbi (5.218).

s 0

0 etl

c'

"I

e '!lJ~

Kod vitkih zidova kod kojih prevladavaju deformacije zbog savijanja tc veliCine mogll biti 11l0mcnti tromosti presjeka zidova, a ako su uz deformacijc uzrokovanc savijanjcm znatne i posmicne deformacije, to se m01:e uzcti u obzir istovrijednim momentima tromosti presjeka.

ProraCUll se moze provesti za dva ravninska modeia, po jedan za svaki glavni smjer. Horizontalnc sile Fi odreduju se prema tockama S.4.3.3.1 (dio: Raspodjela horizontal nih potresnih sila) iii S.4.3.3.2 (dio: Kombinacija modalnih odziva). Horizontalna sila Fr u katu i pomaknuta je za promatrani smjer potresnoga djelovanja iz svoga pocetnog polozaja u odnosu na srediste mase M za dodatnu ekscentricnost e 2 (vidi sliku S.S9), knja se moze pribliznn proracunati kan manja od dviju vrijednosti:

1

M

F L

I s

M

0

0

c ''','

f

i


F I

I

;::;1

L

Slika 5.59 Odredil'al/je ekscelltricllosti za horizolltalllu silll Fi

5.4.3

Proracun konstrukcUe

5.4.3.1

Modcliranje

Konstr~kcija

se sastoji od niza sustava koji prcnosc vertikalna i horizontalna

optere~enJa, a pov~~a11l su horizontalnim dijafragmama. Model zgradc mora prikazati

raspodJelu ~~~OStl .1 mas~ tako da na primjcren nacin prikazuje sve znacajne oblike deformlranJa 1 1l1crcIJske s1le.

(S.214)

KOMEN~AR:

U l110delu se mora uzeti u obzir i utjecaj podrucja Cvorova na zgrade, tj. krajnjih dijelova greda iii stupova obirnih ko.nstrukc1I a. ~oraju se uzeti u obzir i nckonstrukcijski elementi koji mogu utjecatJ na odzlv glavnoga nosivog sustava. detorl11ab~lnost

(S.21S) gdjc jc: dndatna ekscentricnnst knjnm se uzima u nbzir dinamicki uCinak istodobnih pnprecnih i tnrzijskih vibracija stvarna ekscentricnnst izmedu sredista krutnsti S i pncctnng sredista masa M (vidi sliku S.S9)

OSI.

z~ z~:ade k?jc z~dovoljavaju. ~~te.rije pravilnosti Ll tlocrtu (vidi tocku 5.4.2.3) iii

Is"

::: (L 2 + B2) / 12 (k'Vadrat "polumjera tromnsti")

,1

nmjer katne torzijskc i horizontalne krutnsti (k'Vadrat "polumjera torzije").

knter~e prav1ln?stl dane ~a p.n~hz11l pror~cun to:zijskih ucinaka (vidi tocku 5.4.2.5),

Ako nl11jer ,1 katne torzijske i llOrizontalnc krutosti premasuje vrijcdnost S ( f,2

pr~racun

~~

se moze provesli pnmJenom dvaJu ravn1l1skih modela, jedan za svaki crlavni b

+ eo'), Za armiran. obetonske i zidane zgrade krutost nosl'vl'h elemcnata moze sc opccnito . proracunatl uz pretpostavku neraspucaloga presjeka.

dodatna se ekscentricnost e2 moze zancmariti. Torzijski sc ucinci mngll ndrediti kan ovojnica uCinaka koji nastajll iz proracuna dvaju statickih nptcrecenja koja se sastoje od torzijskih mnmenata Mi zbog dviju eksccntricnosti (vidi sliku 5.59): (5.216)

548

Ako su, stropne konstrukcije dovoljno krute u vlastitoj raVl11111, mogu se mase i momentl tromostl svak?ga kata k~ncentrira.ti u sredistu masa. Time se smanjuje broj st~pnJeva slobode na tn po katu, tJ. dva honzontalna pomaka i rotacija oko vertikalnc

KOMENTAR: ~. sl~caju armiranobetonskih zgrada ta pretposta\,ka moze do:estl do. podclJenJene procjenc pomaka. osobito ako su llZete vclikc vnJcdn,ostl tak~or,~ ponasvanja q. U tomc slucaju, te ako su pomaci kriticni, potreban JC tocn~.J1 proracun krutoStl clemcnata pri potresnome djclovanju u odnosu na proracul1 pomaka prema tocki 5..+.3"+.

5-19

gradama krutost nos ivih elemenata treba opcenito.,vrednovati 'k' 'man . 'e U b etons 1m z

. a.1ucl . " u 0 bZI'r uCinak raspucavanja. Takva krutost treba bltl naJ l UZlm . jednaka krutosti armature. • ., 'Ako se ne provodi tocniji proracun ras~uca li.h e lemenata, moze se . elastlcna . .. n'u I' posilliku betonsklh I zldamh elemenata uzetl Jcdnaka . krutost pn savlJ3 J po lovini odgovarajuce krutosti neras pucahh e le menata.

Z'd vi is une koji znatno povecavaju horizontalnu krutost zgrade trebaju se .u~eti u l 0 Pkl 'ldu s 'di'l elom norme HNR E NV 1998-1-3 za betonske okvlre sa Z1ddnom o tlZlr us , . ' ispunom (tocka 5.4.8.3). Deformabilnost tcmeljnoga tla treba u mod nepovoljan utjecaj na odziv konstrukcij e.

Slucajni torzijski urinci

Ncsigurnost raz mjcStaja masa i prostorna promjenljivost potres~?ga djelovanja .uzima se tako da se roracunsko srediste masa svakoga kata (l) pomlce sa svog~ pocetnog ~jesta u svaktme smjeru za dodatnu slucajnu ekscentricnost, sto predstavlJ3 dodatak stvarnoj e kscentricnosti: eli = ± 0,05

L;

. (5.218)

sl ucaJ'na ekscentricnost katne mase i od njezina pocetnog mjesta, a uzima se u istome smjeru za sve katove izmjera kata okomito na smjer potresnoga djelovanja.

L;

5.4.3.3

Metode proracuna

Potresne i druge unutarnje sile koje se utvrduju po pravi~im~ kombinacija p~:ma normi HRN ENV 1998-1-1 mogu se odrediti na te melJu. hn~arnoga el~stlcn?g • 'a konstrukcije. Temeljna metoda za proracun po tresmh slla (modalm ?dZl':') ~~:iasa~racunski spektar (dan u morni HR~ ENV. ~ 998-1-1), a za o.~redlvanJe potre~nih unutarnjih sila upotrebljava se linearm elastlcm model konstrukclJe. OVI.~no o konstrukcijskim svojstvima zgrade, moze se upo trijebiti jedan od ova dva naCin a proracuna : a)

"pojednostavnjeni modalni uvjete iz tocke 5.4.3.3.1

proracun spektrom snage nelinearni proracun vremenskim zapisom

uz ni ze navede ne uvjete

0

nc linea rnom proracllnu .

KOM E NTAR: Za zgradc s uredajima (elementima) za izol aciju vibracija (eng\. base isolalion) mogu se upotrij ebiti linearne metode a) iii b) odnosno ne linearne prema c) i d). Za zgrade bez e lemenata za izolacijll viiJrac ij a L1vijek sc moze upotrijebiti linearna metoda prema tocki 5.4.3.3. 1. Nelinearni se proracun moze primijeniti uz pretpostavku da je na odgova rajuCi naein potkrijepljen ul aznim podacima potresa, modelom sila-pomak, metodom tu maeenja rezultata proracuna i zahtjeva kojc valja zadovoljiti. Ako se primjenjujc nelinearni proracun, potrcbno je amplitude ubrzanja, koje proizl aze iz povratnoga razdoblj a prema 1-1. dijelu norme, pomnoziti faktorom vaznosti y! zgracle (vidi tocku 5.4.3.7). KOMENTAR: Linearno-elasticni proracun moze se provesti uporabom dvaju ravninskih modela, po jedan za svaki glavni horizontalni smjer ako S\l ispunjeni kriteriji pravilnosti u tlocrtu . Zavisno 0 razredu vaznos ti zgrade moze se provesti cak i ako kriteriji pravilnosti u tlocrtu nisu ispunjeni, uz uvjet ako su ispunjeni svi od nize navedenih posebnih uvjeta pravilnosti : a) zgrada mora im ati dobro raspod ijeljene i re lativno krute pregradne i razdjelne zidove b) visina zgrade ne smije premasiti 10 m

gdje je: eli

c) d)

druge metode proracuna

elu uzeti u obzir uvijek kad moze imati

• . I'Z vertikalnog opterecenja prema odgovarajucoj kombinaciji Mase sc racu na lu . ." d' . . . . HRN ENV 1998-1-1. Koeficijentl kombmaclJe 'fiE; ani su u dJelovanJa, prema norml tocki 5.4.3.6.

5.4.3.2

Osim tih osnovnih linea rnih metoda dopu stene su konstrukcije kao sto su:

proracun odziva" za zgrade koje zadovoljavaju

'va" kOJ'i se prim.l·cnJ·uJ·e za sve vrste zgrada (vidi b) "visemoda lni proracun odzl tocku 5.4.3.3.2).

c) krutost stropova u vlastitoj ravnini mo ra biti dostatno velika u usporedbi s horizontalnom krutoscu vertikalnih konstrukcijskih ele menata, tako da se moze pretpostaviti ponasanje poput krute dijafragme d) sredista horizontalne krutosti i masa moraju se nalaziti priblizno na vertikalnoj crti i za oba horizontalna smjera proracuna ispuniti uvjete:

r/ > Is2 + eOx2 r/ > Is 2 + eo,/ gdje je Is polumjer tromosti, r, i ry polumjeri torzij e. a eo,

eoy prirodna

ekscentricnost. Za zgrade koje ispunj avaju prethodne uvjete, osim d), moze se provesti i linearno-elasticni proracun uporabo m dvaju ravninski h modela, po jedan za svaki glavni horizontalni smjer, a li u takvim slucajevima treba sve unutarnje sile, od potresnoga djelovanja iz proracuna, pomnoziti s 1,25. Zgrade koje ne ispunjavaju kriterije iz prethod nih navoda moraju se analizirati uporabom prostornoga modela.

551 550

Kad god se rabi prostorni model, proracunsko potresno dj e lova nje mora se primije niti na sve odgovarajuce horizontalne smjerove (s obzirom na konstrukeijski sklop zgrade) i njezine ortogonalne horizonta lne smj erove. Kod zgrada s nosivim e le mentim a u dva okomita smjera, ta se dva smjera smatraju odgovarajuCim . Pre ma NAD-u norme HRN E NV 1998-1-2 u vezi s primjeno m dru gih metoda proracuna navcde nih u tocki 5.4.3.3. e) i d) vrijedi: a) potresno djelovanje prikazano spektrom snage primje njuje se iznimno , a odluku njegovoj primjeni i naCi nu interpretaeije rezultata donosi proje ktant.

ukupna masa zgra de, iznad teme lja iii iznad krutog podruma, kore keijski faktor, )., = 0,85 ako je TI < 2 7~ i ako zgrada ima vise od dva kara iii )., = 1,0 za druge slucajeve. '

Za odrediva nje osnovnoga perioda vibraeija Tlobaju rav nins kih model a zgrade mon u se upotrijebiti priblizne formule ute melje ne na metodama dinamikc konstrukeija (n; r. Rayleighova metoda). KOMENTAR: Za potrcbc idejnoga projekta priblizni izrazi za 1'1 d ani su u tocki 5.4.2.l. Raspodjela horizonta lnih potresnih sila

Pojednostavnjeni moda lni proracun odziva

M oze se primijeniti na zgrade koje se mogu proracunati s dva ravninska mode la i Ciji odziv nije znatnije pod utjeeajem doprinosa visih oblika vibraeij a. Smatra se da te uvjcte zadovoljavaju zgrade koje a l) zadovoljavaju kriterije pravilnosti u tloertu i po visini iii a2) zadovolj avaju kriterij e pravilnosti po visini i krilerije dane uz priblizni proracun torzijskih uCinaka b)

).,

0

b) pOlresno djeiovanje prikaza no vremcnskim za pisom stvamih i/ili umjetnih akeelerograma primj enjuje se u studij ama i za gradevine iznimne vaznosti (razred vaznosti I prema normi HRN E NV 1998-1-1). 0 odabiru po laznih podataka za proracun projektant je duzan d ati podrobno obrazlozenje. Prednost pri odabiru imaju zapisi s podrucja Hrvats ke i zapisi koji potjecu s podrucja slicne tcktonske strukture. 5.4.3.3. 1

m

Osnovni oblici vibracija obaju ravninskih modela zgrade mogu se proracunali primjenom me toda dinamike ko nstrukeija iii se mogu dobiti priblii no iz hor izontalnih pomaka koji sc linearno povecavaju po visini zgrade. Unutarnje sHe uzrokovane po tresom odreduju se opterece njem dvaju ravninskih modela horizontalnim silama F j na svim katovima. Sile se odreduju u z pretpostavku da je ukupna masa gradevine zamijenjena masom za os novni oblik vibraeija : (5.221) gdje je: Fj horizontalna sil a koja dj eluje na katu "i" ukupna poprecna sila prema formuli (5.220) Fb pom aei masa m j , I1l j u osnovnome obliku vibraeija Si' Sj VV;,Wj td ine masa m j , I1l j proracunane pre ma tocki 5.4.3.1 m j, ln j mase kata (napom ena: onda nema W). Kad se osnovni oblik vibraeija prikazuje priblizno s po mocu hori zo ntal nih pomaka koji se 11I1eamo povecavaju po visini, horizontalne sile F j dane su jednadzbom :

im aju osnovni peri od vibraeija TI u dva glavna smjera manji od:

4 Te

(5.222) gdje je:

(5.219)

2,Os

visina masa mj, I1l j iznad razine potresnoga djeiova nja (temelj) iii vrh krutog podruma).

gdj e je Te d an u tabliei 1-1 dijela niza. Ukupna potresna poprecna sHa

}~

iii

Horizontalne sHe F j odredene na gornji nacin raspodjeljuju se na nosive sustave koji prenose horizo ntalne sile uz pretpostavku krutih stropova. .

za svaki glavni smjer odreduje se formulom: (5 .220)

gdj e je:

Sd(T I ) Tl

W

552

Torzijski uCinci ordinata proracunskog spektra (vidi HRN ENV 1998-1-1) za period TI osnovni period vibraeija zgrade za horizo ntal no poprecno gibanje promatranome smjeru ukupna tdina zgrade za odgovarajuca vertikalna djeiovanj a

u

U slucaju kad postoji sillle tricna raspodjela horizonralne krutosti i mase i kad se ne upotrebljava tocnija metoda prema tocki 5.4.3.2, slucajni torzijski uCinei mogu se uzeti u obzir poveca njem unutamjih sil a u pojedinim nosivilll elcllle ntima - proracunanim horizontalnim silama na gomji nacin - s fa ktorom () ko ji je dan izrazom :

55:;

0= 1 + 0,6 x / L,

(5.223)

gdje je:

x

razmak izmedu promatranog elementa i sredista zgrade mjereno okomito na smjer promatranoga po tresnog djelovanja

(5.225)

gdjeje:

L, razmak izmedu dva krajnja nosiva elementa mjereno kao gore.

k n

broj promatranih oblika vibracija broj katova (etaza) nad tlom

Moze sc primijeniti priblizni proracun torzijskih uCin aka (vidi tocku 5.4.2.5).

Tk

per iod vibracija k-tog oblika vibracija.

Kombinacije modalnih odziva

5.4.3.3.2

Visemodalni proracun odziva

To je modalni proracun spe ktra odziva. Ta se vrsta proracuna primj enjuje za zgrade koj e ne zadovoljavaju uvje te za primjenu pojednostavnjenoga proracuna iz tocke 5.4.3.3.1. Za zgrade koje zadovoljavaju kriteri.je pravilnosti u tlocrtu (vidi tocku 5.4.2.3) iIi one dane za priblizni proracun (vidi tocku 5.4.2.5) moze se provesti proracun s pomocu dvaju ravninskih modela, jedan za svaki glavni smjer. Zgrade koje ne zadovoljavaju te kriterije, proracunavaju se primjenom prostornog modela. Kad se upotrebljava prostorni model, uzima se da potresna djclovanja djeluju u svim mj erodavnim horizontalnim smjerovima (u odnosu na konstrukcijski oblik zgradc) i horizontal nom smjeru okomito na njega. Ako zgrade imaju nosive elemente u dva okomita smjera, ta se dva smjera smatraju mjerodavnim. Kombinacija modalnih odziva moze se naciniti primjenom pravila kvadratnog korijena iz sume kvadrata (eng!. square root of the sum of the squares - SRSS). U obzir se uzima odziv svih oblika vibracija koji znatno doprinose ukupnomu odzivu, 5tO se moze zadovoljiti ako se pokaze : da je zbroj svih (efektivnih modalnih) masa za oblike vibracija koji se razmatraju jednak najmanje 90% ukupne mase zgrade da su u obzir uzeti svi oblici vibracija s (efektivnim modalnim) masama veCim od 5% ukupne mase. Napomena: (efektivna modalna) masa m k, koja odgovara obliku vibracija k, odreduje se tako da se ukupna poprecna sila F bk koja djeluje u smjeru u kojemu i potresno djelovanje proracuna iz Fbk = Sd(Tk ) m k g. Moze se pokazati da je zbroj (efektivnih modalnih) masa za sve oblike i dani smjer jednak masi konstrukcije. Kad se upotrebljava prostorni model, gornji uVJetJ moraju se provjeriti za svaki mjerodavni smjer. Ako se prethodni stavak ne moze zadovoljiti (npr. za zgrade sa znatnim doprinosom torzijskih oblika vibracija), najmanji broj oblika vibracija k koji se

razmatra u prostornome proracunu mora zadovoljiti uvjete: (5.224 )

554

Odzivi konstrukcije u dva oblika vibracija i i j (ukljucujuCi oba poprecna i torzijski oblik) mogu se smatrati medusobno neovisnim ako njihovi periodi Ti i TJ zadovolja~ajll • .. uVJet: 7i ~ 0,9 Ti (5.226) Kad se svi mjerodavni odzivi mogu smatrati medusobno neovisnim, uzima se da jc najveca vrijednost EE unutarnjih sila jednaka:

EE

=lI},~i

(5.227)

gdje su:

EE EEi

promatrane unutarnje sile (si1c, pomaci itd.) vrijednost unutarnjih sila u obliku vibracija i.

Ako prvi stavak nije zadovoljen, treba usvojiti tocnij e postupke za proracun najvece vrijednosti unutarnjih sila (npr. "potpunu kvadratnu kombinaciju" (eng!. complete quadratic combination, skraceno COC)o Torzijski ucinci

Kad se u proracunu primjenjuje prostorni model, slucajni torzijski ucinci navedeni u tocki 5.4.3.2 mogu se odrediti kao ovojnica uCinaka koji proizlaze iz statickog proracuna, a sastoje se od torzijskih momenata Mli oko vertikalne osi za svaki kat i: (5.228)

gdje je: Mli

torzijski moment kata i oko njegove vertikalne osi

eli

slucajna ekscentricnost katne mase i prema jednadzbi (5.218), za sve mjerodavne smjerove

Fi

horizontaln a sila koja djeluje na katu i kako je naved eno u tocki 5.4.3.3. 1 (dio Raspodjela horizontal nih potresnih sila) za sve mjerodavne smjerove.

UCinak opterecenj a iz prethodnog stavka mora se razmotriti s promjenljivim pred~nakom (is tim za sve katove). Kad se u proracunll upotrebljavaju dva odvojena ravlllnska modela, torzijski se ucinci mogu uzeti u obzir primjenom pravil a danih u

555

5.4.3.3 .1 (dio: Torzijski uCinci) iii primjenom pravila u tocki 5.4.2.5 na lInutarnje sil l: proracllna ne prema tocki 5.4.3.3.2 (dio: Kombinacija modal nih odziva).

Za zgrade koje zadovolj avaju kriterije pravilnosti u tlocrtu i kod kojih su zidovi jedini eiementi koji pre uzimaj u hori zo ntalnc sile, 1110ze se uzeti da potres no djcl~va njc djeluje odvojeno uzdll z dv ij c glavnc okomite horizo nt alne osi gradevinc. .

KOMENTAR: Modalni proracun uporabom spektra odziva jest rcferencijska proracunska metoda a uporaba nelinearnih metoda sarno je preporllccna za vred novanje ponasanj a konslrukcije.

Vertikalna komponenta potresnoga djelovanja - obicno se zancmarujc, OSilll u pojedinim navcd enim slucajevima:

5.4.3.3.3

za horizontalne iii priblizno horizontalne konstrukcijskc clemente raspona 20 iii vise metara za horizontalne iii priblizno horizontalm: konzolnc c le mente

Ko mbinacija komponenata potrcsnoga djclovanja

Horizon talne komponente potresnoga djelovanja - opccnito se uzima da djcluju istodobno (vidi HRN ENV 1998-1 -1). Kombinacija horizontalnih komponenti potresnoga djelovanja moze se uzeti u obzir na naCin:

za horizo nta lne iii priblizno horizontalne prednapete e lemente za greeie koje nose stupove. Opcenito, proracun kojim se utvrduju ucinci vertikalnc kompone nte potresnoga djelova nja moze se provesti na pojedinim dijelovim a model a gradevine u ko ji Sll ukljuceni promatrani elementi, a u obzir je uzeta i krutos t susjednih elcmenata. Ucinci vertikalne komponente trebaju se uzeti u obzir samo za promatrane clemente i njim a izravno pridruzene Id.ajne elemente iii potkonstrukciju. Ako su za tak.'Ve c1em'ente mjerodavl1e i horizontalne komponente potresnoga dj elovanja, za proracun unutarnjih sila upotrebljavaju se ove tri kombinaeije: .

a) odziv gradevine za svaku se horizontalnu kompone ntu proracuna odvojeno primjenom pravila kombinacije za modal ni odziv, kako je dano u tocki 5.4.3.3.2 (dio: Kombinacija modalnih odziva) b) na jvece vrijednosti unutarnjih sila u konstrukciji zbog djelovanj a dvaju horizontal nih komponenata potresnoga djelovanj a mogu se proracunati kao drugi korijen zbroja kvadrata odziva za svaku horizontalnu komponentu. KOMENTAR: Pravilo b) opcenito daje procjenu koja je na strani sigllrnosti za vjerojatne vrijednosti drugih unutarnjih sila koje djeluju istodobno s maksi malnim vrijednostima dobivenim kao u b). Mogu se upotrijebiti tocniji modeli za procj e nu vjerojatnih istodobnih vrijednosti za vise od jedne unutarnje sile zbog dvaju horizontalnih komponenata potresnog djelovanja.

a)

0,30 EEdx "+" 0,30 EEdy

b)

EEdx

c)

0,30 EEdx

"+"

EEdl

:~,~

"+" 0,30 EEdy "+" 0,30 EEd, tr +11

EEdy

11 +

11

0,30 EEd,

gdje je: D ru ga je lllogucnost da se proracunaju unutarnje sile iz kOlllbinacije horizontal nih komponenata potresnoga djelovanja prema forlllulama: a)

"+" 0,30 EEdy

EEdy 0,30 EEdx "+" b) gdje je: podrazumijeva se "kombinirati sa" "+" unuta rnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi x konstrukcije EEdX unutarnje sile od potresnoga dje lovanja u smjeru osiy konstrukcije . EEdy

U gornjim kombinaeijama za promatrane se ucinke uzima najnepovoljniji predznak svake komponente. KOMENTAR: Ako je konstrukcijski sustav iii razredba pravilnosti zgrade po visini razliCita u razliCitim horizontalnilll smjerovim a, vrijednost faktora ponasanja q mozc takode r biti razliCita.

EEdxEEd) unutarnj e sile zbog horizontal nih kompone na ta proracunskoga potresnog djelovanja. EEdz unutarnje sile zbog vertikalne komponente proracunskoga potresnog djelovanja. (Napomena: sve prema nonni HRN ENV 1998-1-1)

5.4.3.4

Proracun pomaka

Pomak koji nastaje zbog proracunskoga potresnog djelovanja proracunava se iz elasticnog deformiranj a konstrukcijskog sustava prema pojednostavnjenoj formuli: (5.229) gdje je: d, pOlllak tocke djelovanja

konstrukeijskog

sustava

zbog

proracunskoga

potresnog

faktor ponasanja za pomak koji je jed nak q. ako nije drukcije navedeno no nni HRN ENV 1998-1 -3

II

557 556

omjer proracunskog u brzanj a (/ g i gravitacijskog ubrzanj a

pomak iste tocke konstrukcijskog sustava odreden linearnim proracunom

osnovni period vibracija nekollstrukci.jskog elclllenta

utemeljenim na proracunskome spektru odziva (prema HRN ENV 1998-1-1)

rl

os ~ovlli

. g

period vibracija zgra dc u mje rodavno llle sllljerll

faktor vaznosti (vidi tocku 5.4.3.7).

vlsJna nckonst rukcijskog elemcnta nad temelj elll zg rade

KOM E NTAR: Vrij ednost d, ne treba biti veca od vrijed nosti dobivene iz

ukupn3 vis ina zgrade.

eiasticnog spektra. Pri odredivanju pomaka de moraju se uze ti

11

obzir torzijski llCinci potresnoga

Faktori vainosti 1.a za nekonstrukciJ'ske elemente Ill' ogu uu . at .l istu vrijcdnost ka o . ,. _ . taktor vaZllostl zgrade )i, osim za nekonstrukcijskc elemente za:

djelovanja.

sidrenja stro jeva i opreme potrebne za sustave ko ji su nllzni za zivo t Ijlldi

5.4.3.5

i posllde koje sadrz.e otrovne iii eksplozivne tvari koje Su ;) a ' slgurnost 1 IJude za koje faktor vaznosti r. ne sm ij e biti manji od 1,5. p sne za

s~rel11nike

Nekonstrukcijski elementi

Nekonstrukcij ski dementi zgrada (npr. parapeti , zabati , strojarski dod aci i oprema, razdjd ni i pregradni zidovi, ograde) II sillcaju sloma mogu ugrozi ti osobe iii glavnu konstrukciju zgrade iii instal acije kriti cnih uredaj a pa iz tog razloga morajll biti o tporni

Faktori ponasanja q, za nekonstrukcijske elemente dan e Sll u tab lici 5.31. Tablica 5.31 Vrijednosti faktora pODasaDja q, za nekoDstrukcijske cleme I 11 e

na potresno djelovanje. U slucaju vaznih iii posebno opasnih nekonstrukcijskih ele menata, proraclln m otpornosti na potres mora se provesti realnim modeliranjem konstrukcij e i primj eno prikladnog spektra odziva dobivenog iz odziva konstrukcijskih elemenata glavnog sustava koji preuzi ma potres. U sVl m drugim sillcajevim a dopuste na su pojednostavnjenja postupka.

w. r.) I q.

q,

- konzolni parapeti i ukrasi - znakovi i oglasne ploce - dimnj,aci: stupovi i spremni ci na nogarima koji djelujll bo nClIcvrscene konzole uzdu z vIse od polovlce svoJc lIkllpne visine

Proracun Nekonstrukcijski eiementi i njihovi spojevl 1 pncvrscenja iii sidrenj a moraju se provjeriti kako bi bili otporni na odgovarajucu kombinaciju stalnih, promjenljivih i potresnih djelovanja u skladu s normom HRN ENV 1998-1-1, odnosno u skladu s normom HRN ENV 1991-1. UCinci potresnoga djelovanja mogu se odrediti za opterecenj e uzrokovano horizontal nom silom F. nekonstrukcijskog elementa: (5.230)

Fa == (S.

Vrsta nekonstrukcijskog elementa

- va njski i lInlltarnji zidovi - dimntaci, st~povi i spre~nici n ~ nogarima koji dje llljll kao nell cvrscene konzole lIzdllz ma~Je od polovlce svoJe ukllpne visine iii SlI uC\Tsce ni iii povezan i s konstrukclJom 1I svoJemu sredistu mase iii iznad njega

1,0

2,0

- lIsidrenja ormara iii polica s knjigama pricvrsce nih na stropo\"(! - sldrenja ovjde nih plafona i rasvjc te

gdje je:

Fa Wa Sa y.,

q,

horizontal na potres na sila koja djeluje u sredistll mase nekonstrukcijskog elementa u najnepovoljnije mu smjeru

5.4.3.6

Koeficijenti ponasanja

Koeticijenti kombinaCija za promjenljiva djelovanja d' · . HRN ENV 1991 1 K f'" ' " Ifli ant su u norml , " -. oe lClJentl kombtnaclJe IfEi navede ni u normi HRN E NV 1998-1 -1 za proracll ll llctnaka potresnog djelovanj a proracunaju se iz formule:

tezina ele menta potresni koeficijent koji se odnosi na nekonstrukcijske elemente faktor vaznosti elementa faktor ponasa nj a e lementa, vidi tablicu 5.31.

IfEi

== rp

(5.232)

Ifl i

gdje su vrijednosti rp dane

1I

tablici 5.3 2.

Potresni koeticijent Sa izracunava se:

S, == a 3 (1 + ZIH) I (1 + (1-T.lTI)2)

(5.231 )

gdje je: 559 558

Tablica 5.32 Vrijcdnosti

Zauzetost katova

Vrsta prollljcnljivoga djelovallja Za razn:de A-C Za razredc A -C

kat()vi za uze ti neovisno ncki kaLOvi imaju povczanu za ll ze tosl


najvisi kat ostali kalOvi najvisi kat katovi s povezanom z,luzelOSCU drugi katov i

I

zgrad e s dvoranama za skupovc veee od 100 osoba mjesne bolnice

dacki i stude ntski domovi, domnvi za dj ecli domovi ul11irovljenika djecji vrtiCi

5

tes kocama u razvoju

III.

Obicne zgrade koje ne pripadaju drllgim razred illla: stambene zgrade poslovne zgrade proizvodne zgrade trgovac ke zg rade (robne kuee) hoteli i druge zgrad e namijenjene turi zmu zgrade sveuCilista, veleuCilista, fakulte ta i visokih sko la zgrade istraiivac kih instituta hale, skladista, izlozbe ni paviljoni, silosi, sp remnici zgrade zdravstva iupanijske i opeinske razine (osim oo lnica) stad ioni, jayne i skolske spo rtske dvo rane zgrade i upanijske i opCinske uprave jayne garaie

IV.

Zgrade manje vaz nos ti za javnu sigurnost: skladista poljoprivrednih proizvoda staje i peradarnici sklonista

KOM E NTAR: Vrijednosti rp iz tabliec 5.32 su vrijednos ti iz NAD-a.

Razredi

1,2

silosi, spremnici i dilllnjaci vi si od 30,0 m

KOM E NTAR: Razredi A do F definir ani su u normama HRN ENV 1991- 1, tablica 9.3 i HRN E NV 1991-2-1, tabliea 6.1.

S.4.3.7

li Z

osnovne i srednje skole zgrade 5 kinodvoranama

1,0 0,5 1,0 0,8 0.5 1,0

LI razrcde D-F

Zg radc cija je po!resna otpornost va i na zoog posljedi ca vezanih

I rusenje:

v~nosti

i faktori vaznosti

Zgradc se opcenito razvrstavaju u cetiri razreda vaznosti sto ovisi 0 velicini zgrade, njezinoj vrijednosti i vaznosti za jav nu sigurnost i mogucnost ljudskih gubitaka u slucaju ruse nja. Prema normi HRN ENV 1998-1-1 razredima vaznosti pridijeljeni su razliCiti faktori vaznosti YI . Faktor vaznosti YI = 1,0 pridruzen je proracunskomu potresu koji ima povratno razdoblje od 500 godina (prema NAD-u norme HRN E NV 1998- 1-1). Opisi razreda vaznosti te pridruze ni faktori vaznosti dani su u tablici 5.33.

1,0

Tablica 5.33 Faktori vaznosti i razvrstavanje zgrada Razrcd vazllosti

Opis - namjcna zgrade

Faktor vainosti zgrade r.

1.

Zgradc cija je cjeloviLOst neposredno nakon potresa zivotno vaina za zastitu Ijudi : zgrad e driavnih tij ela razine ministarstava, vlade i sabo ra zupanijske i klinicke bolnice zg rade s kapitalnom opremom za tele ko munikacije, radio i televiziju zg rade 5 kapitalnim instalacijam a za snabdijeva nje plinom , toplin om i vodom zg rade zracnih luka zgrad e sa skupocj enom opremom iii sadrzajem od drzav ne vaznosti zg rade profesio nalnih vatrogasnih jed inica zg rade policijskih postaja zupanijske ra zine zgrade elektrana i e nergan a snage veee od 100 MW sp rcl1l ni ci opas nih tvari Cije izlijevanje maze izazvati onc ciseenj e okolisa opas no za zivot

1,4

560

0,8

KOMENTAR: Faktori vaznosti zgrada preuzeti su iz NAD-a norme HRN ENV 1998-1-2, a po vrijednostima odgovaraju vrijednostima iz tab lice same norme. U skladu s NAD-om nepokretna kulturna dobra svrstavaju se u razred I. ako su svje tske vaznos ti , u raued II. ako su nacionalne vaznosti , a u razred III. ako su regionalne vaznosti . Odluku

0

razredu vaznosti vojnih zgrada donosi inves titor.

5.4.4

d,

Provjera sigurnosti

. . nosti moraJ'u se uzeti u obzir odgovarajuca granicna stanj a (vidi tocke Z a provJeru Slgm . ' . . d > - '05.4.4.1 i 5.4.4.2) i posebne mjere IZ norme ~RN E N":' 1998-1 - 1~ .Za zgra e rd Zrt; ~ • t'1 0 d II do IV. (vI'di· tablicu 5 33) provJere proplsane. u tockama 5.4.4.1 15.4.4._ vaznos ' mogu se smatrati zadovoljenim ako su ispunjena ova dva uVJeta: a)

ukupna poprecna si la uzrokovana potresnom proracun:~k~m kombinacijo~ (vidi HRN E NV 1998-1-1) proracun~na ~.faktor~m pon~s anJ3 q~LO nl~111J ~ J~ od one prouzrocene drugim kombmaclJ3ma dJ elovanJ3 za kOJe .Ie zgrdd a proracunana temeljem linearnoga elasti.cnog proracu na

b)

pose bne mjere opisane u normi HRN ENV 1998-1-1 uzete su u obzir.

5.4.4.1

Granicno stanje nosivosti

Zgrada je sigmna i nece doti do rusenj a u potres~oj ~:oracunskoj. situaciji ako, ~u ispunjeni odredeni uvjeti u vezi s nosivoscu, duktilnoscu, ravnotezom, stabilnoscu

proracunski medukatni pomak proracunan kao ra zlika prosjccni h horizontal nih pomaka pri vrhu i pri pounozjll kata koji sc prontatra. a proracllnan prema tocki 5.4.3.4 ukupn a potresna katna poprecna sila katna visina.

VIO ' h

Ako je 0,1 < e::; 0,2, mogu se uCinci drugog reda prihli zno lI zcti U obzi r povccanjc m mjerod avnih potresnih unutarnjih sila s faktorom jednakim l/ (J -0). Vrijednost koeficijenta

5.4.4.1.2

e ne smije prcmasiti vrijednost 0,3 .

Uvjcti duktilnosti

Mora se provjeriti da konstrukcijski clementi i konstrukcija kao cjclina im a ju prikladnu duktilnost uzevsi u obzir ocekivano iskoristenje duktilnosti, koj e ovisi () odabranome sustavu i faktoru ponasanja. KOM E NTAR: Provjeravaju se globalni i lokalni uvj eti duktilnosti

temelja i potresnim razdjelnicama.

5.4.4.1.1

Uvjeti nosivosti

Za sve konstrukcijske ele mente, ukljucujuCi spojeve i odgovarajuce nekonstrukcijske elemente mora biti zadovoljen uvjet (vidi tocku 5.4.3.5): (5.233)

Moraju biti zadovoljeni posebni zahtjevi koji se odnosc na matcrijal kako je odrcdeno u normi HRN ENV 1998-1-3 ukljucujuei, ako je to navedeno, odredbe iz proracuna prema kapacitetu nosivosti kako bi se dobio redoslijed otvaranja pl as ticnih zglobova i povecana nosivost izvan plasticnih zglobova i u e lementima bez zglobov
gdje je:

Ed = E (~Gkj, YI A Ed , Pk, ~ Rd = R

'1'2;

KOMENTAR: U visekatnim zgradama mora sc sprijeCiti stvaranjc plas ticnog mehanizma mekoga kata jer takav mehaniza m moze prouzrociti zahtj ev za prekomjernom lokalnom duktilnoscu u stupovima mekoga kata.

Qki)

Uk / ;:\1 ).

Ed je proracunska vrijednost unutarnji~ sila pri potres~?j proracunskoj situaciji (vidi HRN ENV 1998-1-1), ukljucujuCi, ako Je to potrebno, ucmke drugog reda. je odgovarajuca proracunska nosivost elementa prorac~nana.. p~ pra:i~!ma n:vedenim za odgovarajuCi materijal (karakteristicna ~~toca fk 1 p~rcIJalm koef~cIJen~ . t ' ) I' u skladu s mehanickim modelima kOJI odgovaraJu navedenoJ vrst! slgurnos 1 YM . d" I . konstrukcijskog sustava, kao sto je dana u 1-3 dijelu niza i odgovaraJucem IJe u mza

R

5.4.4.1.3

Uvje ti ravnoteze

Konstrukcija zgrade mora ostati stabilna, izlozena skupnom djelovanju koje je dana kombinacijskim pravilima u normi HRN ENV 1998-1-1. Ukljuceni su llCinci prevrtanja i klizanja. U posebnim slucajevima ravnotda se moze provjeriti metodom energijskc ravnotde iIi geometrijskim nelinearnim metodama s potresnim dj c lovanjem definiranim u no rmi HRN ENV 1998-1-1 (vidi i tocku 5.4.3.3).

HRN ENV 1992.

5.4.4.1.4 UCinke drugog reda (uCinak P-Ll) ne treba razmatrati ako je u svim katovima ispunjeno:

0= (P.o. d, ) / (V. o• h) ::; 0,10

(5.234 )

gdj e je:

o

koeficijent osjetljivosti medukatnoga pomaka ., . ukupno vertikalno opterecenje iznad promatranoga kata 1 u ~~emu, u skl adu s pretpostavkama nacinjenim pri proracunu potresmh unutarnJlh 511a

Nosivost horizontalnih dijafragmi (stropova)

Dijafragme i ukrucenj a u horizontalnim ravninama moraju s dovoljnim poveeanjclTJ (zalihom) nosivos ti moei prenijeti proracunske unutarnje si\e na ra zlicite nos ive sllstave koji nose horizontalno opterecenje i s kojima su poveza ne. Smatra se da je to zadovoljeno ako su pri odgovarajueim provjerama nosivosti sile dobivc nc proracu nom pomnozene faktorom 1,3. KOMENTAR: Vrijednost faktora Yd dana je u NAD-u. Prc po rllccll
563 562

b) za zgradc kojc il11aju nekollstrukcijske clel11ente prievrsccne tako cia na njih deforl11iranje konstrukcije lie utjecc:

Nosivost temelja

5.4.4.1.5

Sustav temeljenja mora biti provjerell pre l1la 5. dijelu niza HRN ENV 1998 i prellw nizu HRN ENV 1997. Ullutamje sile koje djelujll lIa telllelje moraju se odrt.:dltl na tt.:lllciju proracuna prt.:ma kapacitetu llosivosti uzimajuCi u obzir mogucu pnvceanll llosivost, no pritom ne treba premasiti unutarnje sile koje odgovaraJu ndzlvll konstrukeije pri potresl1oj proracunskoj situaeiji uz pretpostavku elasticnoga ponasanja (q =' 1,0). ,.\ko su ullutarnje sile koje djeluju na tCl11e ljc odredcne primj e nom faktora ponasanja q -0; 1,5, nc za htijcva sc prnracuJl prelll
5.4.4.1.6

Potreslle razdjclnice (dilataeije)

Pri potresu, zgrade 1110 rajll biti zasticene od sudaranja sa susjednim gradevina llla iii izmel1u konstrukeijski neovisnih dijelova iste zgrade. Smatra se da je za htjev zadovolj e n ako je razmak od graniene erte do l1loguCih tocaka sudara veci od najveccga horizontalnog pomaka prema jcdnadzbi (5 .229). Ako su katne visinc zgrad e koja sc proracun ava iste kao i katne visine susjedne zgrade, llavedeni razmak se ne S1l1anjujc (vidi KOMENTAR). Razm ak koji razdvaja zgrade lie zahtijeva se ako su predvide lli prikladni nosivi zidovi po opsegu zgrade koji sluze kao «odbojniei». Najmanje dva tal---va zida moraju biti postavljena na svakoj strani izloze noj sudaranju i l110raju se pro tezati po eijeloj visini zgrade. Oni moraju biti okomiti na stranu izlozenu sudaru i mogu zavrsavati na granicnoj erti. Tada se razmak koji razdvaja preostale dije love od osi razdje lniee zgrada moze smanjiti na 4,0 em.

el, /

Granicno stanje uporabljivosti

5.4.4.2.1

kama visina

v

faktor sm alIjenja kojil11 sc uzima 1I obzir nl:tuji povrat lli period potrcsa koji jc u vezi s granienim stalljell1 uporabljivosti. . .

Faktor smanjcnja moze ovisiti i 0 razredu vaznosti zgrade . Prikazanc vrijcdllosti v dane u tabliei 5.34 uze te su iz lIonne HRN ENV 1998-1-2, ali treba uze ti vrijednosti iz dokulllenla NAD sto je dano u KOMENTARU . Tahlica 5.34 Vrijednosti faktora slOanjenja v Razred vainosti Fuktor smanjenja v

Ako u normi HRN E NV 1998-1-3 nije drukeije navedeno, treba se pridrzavati ovih ogranicenja: a)

za zgrade koje imaju za konstrukeiju prievrscene neko nstrukeijske eleme nte od

krhkih nlaterij ala:

el, / 1' 5 0,002 h (vidi KOMENTAR iza labliee)

564

(5.235)

1.

II.

III.

IV.

[2,5]

[2,5]

[2,0]

[2,0]

KOM E NTAR : Pre ma NAD-u norllle HRN EN V 1998-1-2 faktor smanjenja v u formulam a (5.235) i (5 .236) ima vrijednost 1,0. U formuli (5.235) okvirna vrijcdnost 0,004 zamjenjuje se s 0,002, a u formuli (5 .236) okvirua vrijednost 0,006 zal11jenjuje se s 0,003 . Prema istonl NAD-u faktor slllanjenja v, u tablici 5.34, iznosi v=' 1,0 za sve razredc vaznosti.

5.4.5.1

Materijali Beton

Nije dopustcna llpor aba betona razreda : nizeg od C 16/20 za D C «L , i nizeg od C 20/25 za DC «M» i DC «H».

5.4.5.2

O granicenje medukatlloga pomaka

(5.236)

h

5.4.5

Smatr a se da je za htj ev za ogranicenim ostecenjem, kao granienim stanjem llporabljivosti, zadovoljen ako Sll medllkatni pomaei ograniceni prema tocki 5.4.4.2.1 pri potresnolll djelovanju koje ima veCli vjerojatnost pojave od proracunskoga po tresnog djel ovanja. Za zgradc vazne za za!';titu stanovnistva iii za zgrade koj e sadrze osjetljivll opremll mog u se za htijcvati dodatne provjere granicnog stanja upor abljivosti.

5 0,003 h (\'idi KOMENTAR iza tahliec)

gdjc .ie: d, proracunski llled ukatni pOl1lilk prenla toeki 5.4.4.1.l

KOME NTAR : Prel1la NAD-u norme HRN ENV 1998-1-2 navedeni faktor usvaja se s veliCinom 1,0 (u normi je 0,7), tj. nema sl11anje nja veliCine pot res lit: razdj e lniee pre ma susjednim zgradama koje imajll jcdnake katne visinc.

5.4.4.2

I'

Armatura - celik za armiranje

U kriticnil11 podrucjima dopustella je uporaba samo rebrastih arma turnih sipki, osil11 za za tvor e ne iii poprecne spone. Armatura mora zadovoljiti dodatnc zahtjeve dane u tabliei 5.35. Zavarenc su mrezc dopustelle ako zadovoljavaju prije navedel1c uvje te. KOM E NTAR -VAZNO: Iz NAD -a llormc HRN ENV 1998- 1-3 stavak (1) «U tOCkl 2.2.2(1)P za spone nij e predvidella upotreba gla tkc arlllature». Ovo vise nij e tOCllO nakOll sto je u nonlli pr EN IOOSO-I(nHRN EN 10080-1 ) llavede no da postoji glatka anllatura kvalitete B 500 A.

565

Tablica 5.35 Dodatn! zahtjcvi za armaturu u kriticnim podruc,jima

i ii i--Hi

IV

Svojstva kdnolicno izuuljenje pri najveeoj sili (karaktcristicna vrijcunost) Omjer vlacne cvrstoee i granice popustanja (srednja vrijednost omjera) Omier stvarne i nazivne granice popustanja

DC «L»

~

E~u.k

J.!~

DC «M»

Vrlo duktilan celik prema HRNENV

~

Okvirni, dvojni i zidni sustavi bez najmanjc torzijske kr t ' . svrstavaju se u sustave s jezgrom. " U OStl prema Izrazu (5.237)

DC «II»

60/,.-

~9%

1,15

~

Za okvirnc sustave u kojima su vertikaIni element' d b t d . d . 1 0 ro raspodijeIjeni u tI l sma ra se a posJe UJU torzijsku krutost pa ni,J'c potrebna , o c r ll, proracunska provjera.

1,20

.::: 1,35

.::: 1,35

.::: 1,25

.::: 1,20

5.4.6.2

1992-1-1

f y.act I i;.nnlll

Faktori ponasanja

Horizontalna potrcsna djelovanja

Ukupna potresna poprecna siIa Fb za svaki gIavni smjer gradevinc odrcctuje Se formuIom: Fb = Sd(T) W prema izrazu (.5.220) gdje je:

(i) i (ii): Ta svojstva osigllravaju prikladnu dllijinll plasticnog zgloba i veliku lakalnu duktilnost (vcliku sposobnost zaokretanja). Dodatno, vise vrijednosti c,u,k i /.1 f, daju veeu nosivost nakon odlamanja zastitnog sloja, (iii) i (iv): Ta su svojstva potrebna kako hi se osigurala ekonomicna i pOllzdana kontrola zeljcnih neelasticnih mehanizama postupkom proracllna prema kapacitetu nosivosti. Ako se ona ne postllju, treba llzeti prikladno vece faktore YRd' npr. mnozeei ih sa (j; 1~)"ct = 1,35,

W = L..(Jk,j+ I:rp'l'2iQk,i ukupna tdina zgrade, prema HRN ENV 1998-1-1 rp = 1,0 koeficijent uporabnog opte ' . .. . _ .. . recenJa za stambem 1 posIovm prostor (tahlica 5._'2) ¥'2 - 0,3 za stambem 1 posIovm prostor

'1'2 = 0,6 za prostore s veCim skupovima Ijudi '1'2 = 0,8 za skIadista, prema HRN ENV 1991-1.

KOMENTAR • VAZNO: Oeekuje se razvoj u tehnoIogiji proizvodnje ceIika za armiranje i razvoj normizacije u Europi, sto moze prouzroCiti izmjenu ovih odredaba.

~apome~a: K~pacitet konstru~~ijskog sustava koji preuzima potrcsno dJeIov~n.1e u neI~nearno~e P?druCju opc~ni~o dopusta proracun na djeIovanjc

To znaci da je projektant duzan pratiti stanje hrvatske normizacije i projektirati u skIadu s posIjcdnjim izdanjem prihvaeene europske norme. Ovo se uostaIom odnosi na sve norme.

sila kOJe su manJe od omh kOJe odgovaraJu Imearnomu eIasticnom odzivu:

Sd(T) =

5.4.6 Vrste konstrukcija i faktori ponasanja

gdje je: a

5.4.6.1

S

Vrste konstrukcija

Prema ponasanju pri horizontalnim potrcsnim djeIovanjima betonske zgrade pripadaju jcdnoj od sIjedeCih vrsta konstrukcija: q

as ·j3o /q

'

TB S T s Tc

omjer proracunskog ubrzanja tIa a g i gravitacijskog uhrzanjag: tj. (a::: parametar tIa: S= 1,0 za tIa razreda Ai B; S =0,9 za tIa razrcda C {razredi tIa A(stijcna), B(gusti pijesak) i C(pijesak)} = 2,5 za svald razred tIa

(lg

/g)

okvirni sustavi dvojni suslavi zidni sustavi (povezani i nepovezani) sustav s jezgrom sustav obrnutog njihaIa.

Fakto!' po~asa~ja q koji~ se uzima u obzir kapacitet trosenja energije za svaki proracunskl sm.1 er odredu1e se prema izrazu (5 238) 0 .. d .' '.' vrste konstrukcija dane s~ u tabIici 5.36: . . snovne vnJe nost1 qu za razhClte

Okvirni, dvojni i zidni sustavi imaju odredenu najmanju torzijsku krutost ako je zadovoIjcn uvjet:

gdje je:

r/

I, 2 0,8

(5.237)

gdje je: najmanji torzijski poIumjcr za sve mjcrodavne horizontalne smjerovc polumjer incrcijc konstrukcije u tIocrtu. (Nill)(Ji1li':l1a: \'idi dodatak A, nomlC IfRN ENV 1998-1-2) i (tocku 5.4.2.5).

r

Is

faktor ponasanja (2 1,5 ); potresna sila je manja sto je faktor q veCi i obratno.

(5.238) CJo

kD kR kw

osnovna ~~ijcdnost faktora ponasanja ovisna 0 konstrukeijskoj vfsti faktor kOJi odrazava razred duktiInosti faktor koji odrazava praviInost konstrukcije po visini faktor koji odrazava prevIadavajuCi oblik sloma konstrukcijskoa sustava b ndova. '

566 567

Tablica 5.36 Osnovne vrijednosti faktora ponasanja qo Vrsta konstrukcije

Zidni sustav

qo 5,0

Okvirni sustav

Dvojni sustav

Faktor kD za odredeni ratTed duktilnosti ima vrijednosti iz izraza (5239) k', , k" .. . -. , a za sva I Sl;; proracuns ' I sm.ler mora uzetl 1st I razred duktilnosti : 1,00

za DC «H»

istovrijcdan okvirnom

5,0

kJ) = [ 0,75

za DC «M»

istovrijedan zidnom s povczanim zidovima

5,0

0,50

za DC «L».

istovrijedan zidnom s nepovezanim zidovima

4,5

s povezanim zidovima

5,0

s nepovezanim zidovima

4,0

Sustav s jezg rom

3,5

Sustav obrnutog njihala

2,0

KOMENTAR: Za granicna stanja nosivosti mora se provJcntl nosivost i duktilnost sustava konstrukcije u skladu s odgovarajucim dijelol11 ni za HRN ENV 1998. Proracunska nosivost i duktilnost gradevine ovise 0 mjeri u kojoj ce se iskoristiti njezin nelinearni odziv. Takva ravnoteza izmedu nosivosti i duktilnosti prakticno se uzima u obzir faktorima ponasanja q koji su dani u odgovarajueem dijelu niza HRN ENV 1998. Kao granicni slucaj, pri proracunu gradevina svrstanih u skupinu neduktilnih, ne uzima se u obzir histerezno trosenje energije, a faktor ponasanja jednak je 1,0. Za duktilne gradevine faktor ponasanja veCi je od 1,0 cime sc uzima u obzir histcrezno trosenje energije koje nastaje u posebno proracunanim podrucjima elemenata koja se nazivaju mjesta trosenja cnergije iIi kriticna podrucja.

Faktor kR koji odrazava pravilnost po visini, illla ove \Tijednosti: 1,0

za pravi llle konstrukcijc (5.240)

0,80

za nepravilne konstrukcije .

KOMENTAR: U. t?c.ki 2.23 norme HRN ENV 1998-1-2 navedeni su «kriteriji prav~l~o.stl po VIStnl» kOJI govore 0 neprekinutosti konstrukcijskih elemenata po vIslm zg~ade i odredbama mogucih odstupanja, 0 horizontalnoj krutosti i masama . kOJc se, mo.gu po~tupno smanjivati od temelja do vrha bez naglih promJe~a, dO~llstenlm vnJednostlma t. Za ol'Virnc sllstave omjer stvarne (zbog zl?ova Is~un~) . i. zahtijevane krutosti prema proracunu ~c smije se nesrazmJerno mlJenJatt Izmedu katova (tocka 5.4.2.4).

Fakto~.k\V koji odraiava prevladavajuCi oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova ima ove vnJednostl: 1,0

za okvirne sustavc i dvojne sustave istovrijedne ol'Virnim (5.241 )

Kad su u isti konstrukcijski sustav ukljuceni povezani i nepovezani zidovi, izbor vrijednosti qo mora se naCiniti prema vrsti zidova koji preuzimaju veCi dio poprecne sile u podnozju zgrade.

1 / (2,5 - 0,5

ao) S; 1

gdje je: Vrijednost qodana za sustav obrnutog njihala moze sc povecati ako projektant dokaze da je osigurano odgovarajuce vecc trosenje cnergije u kriticnim podrucjima konstrukcije. U slucajevima gdje se primjenjuje poseban sustav kontrole l'Valitete, dopustene su povecane vrijednosti qo nakon posebnc odluke drzavnih vlasti. Ipak, te povecane vrijcdnosti ne smiju premasiti vrijcdnosti dane u tablici 5.36 za vise od 20 % . KOMENTAR: Iz NAD-a norme HRN ENV 1998-1-3: «U vezi s odredbom u tocki 2.3.2.1 (5)P za sve se zgrade primjenjuju vrijednosti faktora ponasanja qo dane u tablici 2.2 (u ovom prirucniku je to tablica 5.36). Po posebnom odobrenju ministra, na zahtjev investitora, mogu se ovi faktori promijeniti na vise prijc pocetka izrade projekta, ali najvise za 20 % .})

568

(5.239)

ao

za zidne sustave, za dvojne sustave istovrijedne zidnim i sustave s jezgrolll

prevladavajuCi koeficijent oblika zidova konstrukcijskog sustava

Za koeficijent oblika Hw / 'Wi prevladavajuCi koeficijent oblika

ao= (Hw 11..).

ao odreduje se prema: (5.242)

gdje je:

HWi

vis ina zida i

iw i

duljina presjeka zida i.

Vertikalna potresna djelovanja

°

Za vertikalnu komponentu potresnoga djelo\'anja faktor ponasanja q opeenito je 1 za sve konstrukc1Js~e sus.tave. Prihvacanje vrijednllsti q vcee od 1,0 treba dok~zati pnkladmm proracul1om.

5.4.7 5.4.7.1

Odredbe za proracun i pravila armiranja

c) radi osiguranja lokalne duktilnosti prihvacena " k l ' kako je navedeno u tablici 5,35: Je pn adna kvahteta betona i celika,

Kritcrij lokalnc nosivosti

'd ' celik upotrijebljen u kriticnim podrucjima ima priklad izduljenje ' nO.le nohcno plasticno

Sva kriticna podrucja konstrukcije moraju imati prikladno vecu nosivost od odgovarajucih reznih sila koje nastaju u tim podrucjima u potresnoj proracunskoj situaciji, Ucinci drugog reda uzimaju se u obzir.

5.4.7.2

Kriterij prema kapacitetu nosivosti

Mora se sprijeciti krhki iii drugi ncZeljeni mehanizam sloma (npr. slom konstrukcijskih elemenata zbog poprecne sile, slom spoja greda-stup, popustanje temelja iIi bilo kojeg elementa za koji je predvic1eno da ostane u e1asticnome podrucju), To se postize ustanovljivanjem proracllnskih reznih sila odabranih podrucja, iz ravnoteznog stanja u trenutkll nakon sto se stvore plasticni zglobovi, s njihovim moguCim prekomjernim nosivostima u susjednim podrucjima tih elemenata, Primjena tog stava je olaksana:

omjer vI acne evrstoce i granice 't" I popus anJa ce ika u krilicnim pod ." prikladno je veti od jedinice, rucJlma Ako nema tocnijih podataka, smatra se da je udovoljeno prethodno . 'I' ' ' , ' navee enom ako Ie dogovorn f' kt d k" ,I a or u tl nostl Izrazen zakrivljenoscu (CCDF) /. tih d" ' ,. kao omJer zakrivljenosti nakon sloma pri 85 C1 t J Lr po rucJa (odreden kr" , ' /C - nom momentu nos'v f ' z~ IvlJenos.tI na gra?,ici pop~stanja, uz pretpostavku da granicne deformaci'c":' o~ I I msu premasene) veci od vflJednosti navedenih u tockama 548' .I cu I ls u,k razred duktilnosti, ' , ,2 I 5.4,8,5, za svaki KOMENTAR: Do?ovorni faktor duktilnosti izrazen zakrivljenoscu (CCDF) Ilil" moze se pOJednostavnjeno proracunati a mjeroda" " slJedece dvije vrijednosti: , vna .Ie mania od

a) ako stvarna granica popustanja armature nije izrazito visa od granice popustanja pretpostavljene u proracunu

slom drobljcnjcm bctona

~l

b) ako je omjer vlacne Cvrstoce i granice popustanja armature prikladno ogranicen,

I/r

=

(",uJ / C,y,k) [(1 - ';'y) / (1 - ';'u)] slom popustanjem armature

gdje je: Plasticni se zglobovi moraju raspodijeliti po cijeloj konstrukciji bez koncentracije u jed nome jedinom katu (kako ne bi nastao «mehanizam mekoga kata») i moraju se stvarati s prikladnom pouzdanoscu sarno u gredama, a ne u stllpovima, osim pri podnozju zgrade,

deformacija betona u dijagramu (J -E u tocki pri 085'f" " "d' • " e c ' o k > pfl proCJem vflJe nost! Eeu moze se uzetI u obzir stvarna ovijenost

kara~teri~ticna vrijednost vlacne deformacije celika na granici

popustanJa KOMENTAR: Primjer «mekoga kata» je okvirni sustav - u donjem dijelll cisti okviri (bez ikakvih zidova ispune) dok su u gornjem dijelu okviri s ispunama vel ike mase (npr. zgrade hotel a - prizemlje: restorani, recepcije, velike dvorane - gore sobe),

5.4.7.3

' , ,. karakteristicna vrijednost J'ednolicne deformacl'J'e c· I'k sili e I a pn na,lvecoJ

bezdim~n~ij~ka vi:ina n~~tralne osi (koeficijent visine neutralne osi) na. ~~daJucoJ ~ran,1 (J-E diJagra~a na razini 85% evrstoce, ako je krltIcan beton, UZIma se u obzlr odlamanje zastitnog sloja betona

Kriterij lokalne duktilnosti

r;sy

Za sveopcu duktilnost konstrukcije potencijalna podrucja stvaranja plasticnih zglobova moraju imati veliku sposobnost plasticne rotacije, Ova je zadovoljeno ako su ispunjeni uvjeti: a) u svim kriticnim podrucjima osigurana je dovoljna duktilnost izrazena zakrivljenoscu, ukljucujuCi sve krajeve stupova (neovisno 0 izbjegavanju stvaranja plasticnih zglobova u stupovima) b) na prikladan je nacin sprijeceno lokalno izvijanje tlacne armature unutar mogucega podrucja plasticnog zgioba, mjerodavna pravila dana su u tockama: Odredbe za grede i Odredbe za stupove

570

C;su

5.4.7.4

Pozelja~

bezdimenzijska vis ina neutralne osi na granici popustanja celika be,z?!menzi!ska visi~~ neutralne osi pri slomu preko celika ako je krltIcna vlacna plashcna deformacija celika.

Konstrukcijska redundantnost (staticka neodredenost) je

~eli~ stupa~j stati~ke

neodrec1enosti pracen preraspodjelom, sto ce

omog~cltl tro~en!~ energlJe na ~Ise nosivih elemenata i ukupno povecanu utrosenu

energIJ~~ PoslJedicno, konstrukcIlskl sustavi s nizim stupnjem staticke neodredenosti unaJu nIze faktore ponasanja (vidi tablicu 5,36). .

571

5.4.7.5

Nosivosti drugog reda

c)

Otpornost elemenata koji nisu uzeti u obzir u proracunima mogu povecati nosivost i trosenje energije (npr. membranske reakeije ploca prouzrocene pomaeima nosivih zidova). Nekonstrukeijski elementi mogu takoder pridonijeti trosenju energije uz pretpostavku da su jednolicno raspodijeljeni po konstrukeiji. NajcesCi slucaj nekonstrukeijskih clemcnata su okviri ispunjeni zidem.

5.4.7.6

mora se postovati primjereno ogranicenje vrijednosti bezdimenzijske proracunske uzduzne sile kako bi se smanjilo odlamanje zastitnoa slola i sprijeCila veca nesigurnost u vezi s raspolozivom duktilnoscu pri b visokim razinama uzduzne sile.

5.4.7.7

Kombinaeija djelovanja KOMENTAR: U tocki. 4.4 norme HRN ENV 1998-1-1 dane su «Kombinaeije potresnoga 1 druglh d.le!ovan.la» 1 to: Proracunska vrijednost Ed unlltarnjih sila za potresnu proracunsku situaeiju odreduje se kao kombinacija vrijednosti . mjerodavnih djelovanja (vidi HRN ENV 1991-1):

Posebne dodatne mjere

Zbog slucajne prirode potresnoga djelovanja i nesigurnosti poslijeelasticnoga eiklickog ponasanja betonskih konstrukeija opca je nesigurnost bitno veca nego pri obicnim djelovanjima pa se moraju poduzeti odgovarajuce mjere da se s111anji:

L G kj "+" Yl A Ed "+" P k "+"

a) nesigurnost koja proizlazi iz oblikovanja konstrukeije

L G kj "+" gdje je:

e) nesigurnost nosivosti d) nesigurnost koja proizlazi iz duktilnosti.

IJlEi

LIjIEiOki

koefieijent kombinaeija za promjenljivo djelovanje i.

Koefieijenti kombinaeija IjIEi uzimaju u obzir vjerojatnost da promjenljiva optereeenja IjIli Ok; nisu prisutna na eijeloj gradevini u trenutku pojave potresa.

Nesigurnost nosivosti nastaje zbog ge0111etrijskih pogresaka i moze se smanjiti primjenom ovih pravila:

Vrijednosti 1jI2i dane su u normi HRN ENV 1991-1, a vrijednosti odgovarajuCim dijelovima norma niza HRN ENV 1998.

moraju se postovati neke najmanje izmjere konstrukeijskih elemenata kako bi se smanjila osjetljivost na geometrijske pogreSke

b) mora se uzeti u obzir ogranicenje najmanjih i najveCih izmjera stapnih elemenata kako bi se smanjio rizik od horizontalne nestabilnosti tih elcmenata

5.4.7.8

e)

Za sve razrede duktilnosti primjenjuju se navedene odredbe.

radi ogranicenja ucinka geometrijske nelinearnosti moraju se postovati odgovarajuca ogranicenja pomaka za stupove

d) znatan postotak gornje armature grede na njihovim krajevi111a mora biti nastavljen po Citavoj duljini grede kako bi se uzela u obzir nesigurnost mjesta infleksijske tocke u gredi e)

mora se uzeti u obzir promjenljivost (predznaka) momenata koja nije predvidena proracunom, ugradivanjem najmanje armature u za to kriticnim podrucjima.

Ncsigurnost duktilnosti moze se smanjiti ako se uzmll u obzir ova pravila: a)

u svakome dijelu konstrukcije (koji mora biti otporan na potres) mora se osigurati primjerena najmanja lokalna duktilnost, neovisno 0 razredu duktilnosti prihvacenom u proracunu

b) mora se postaviti najmanja kolicina vlacne armature radi sprecavanja krhkog sloma nakon raspueavanja

572

LljIliOki'

Ucinei potresnoga djelovanja proracunavaju se tako da se u obzir uzmu sva stalna i promjenljiva opterecenja dana sljedccom kombinaeijom djelova nj a:

b) nesigurnost koja proizlazi iz proracuna

a)

Provjera sigurnosti

IPEI

u

Odredbe za sidrenja i preldope

U slucaju kad se zahtijevaju spone (raniji naziv: vilice, stremcnovi), kao poprecna arn~atura gre.da,. stupova iii zidova, moraju se upotrebljavati zatvorene spone s

kraJevlma SaV1l1utlm za 135° i duljinom kuka od lOd b" . Sidrenje armature stupova

D~ljina sid:enja lb,ne, sipki stupova sidrenih u spoju greda-stup mjeri se pocevsi od tocke. kOJa Je za kb'd bL udaljena od liea grede (vidi sliku 5.60) cime se u obzir uzima popustanJe armature prouzroceno eiklickim poslijeelasticnim deformaeijama, gdje je 10

za DC «H» za DC «M »

o

(5.243)

za DC «L».

<;7 1

I

"':..-:..-_-arrll ilture

=~~=d (a 1

Stika 5.60 Duljina sidrenja sipki stupa

Ako je za potresl1u kombinaciju djelov~.nj a uz~uzna sila u stupu vlaena, treba povecati duljinu sidrenja za 50% u odnosu na vnJednostl dane u HRN ENV 1992-1-1.

(bl

Slika 5.61 Doda/lle mjere za sidrellje armature u valljskome

CVOni

greda-stllp

Sidrenje armature greda

Ako nije moguce zadovoljiti uvjet izraza (5.244a) i (5.244b) za vanjske (:vorove gredastup, zbog neprikladne sirine he stupa, poduzimaju se dodatne mjere koj ima se osigurava sidrenje uzduznih sipaka greda:

Uzduzna armatur~ greda u (:vorovima greda-stup treba uvijek biti smjestena unutar

a) predvidaju se horizontalni istaci grede iii ploce (vidi sliku 5.61 a)

spona koje se nalaze u stupu. Kako bi se sprije60 gubitak prionljivosti, pr~mje: d bL uzduznih sipki greda sidrenih u (:voru greda-stup mora biti ogranieen prema Izrazlma: a)

za unutarnje (:vorove greda-stup: d bL / he ~ [(7,5f,un ) /

(YRd

.l;d»)[(1+0,8

Vd ) /

(1

+ kDp'/Pmax)]

(5.244a)

b) predvidaju se sidrene ploce zavarene za krajeve sipki (vidi sl. 5.61 b) c) predvida se savijanje sipki u stup za najmanje 10 d bL i dod ava nje popreene armature od kratkih sipki postavljenih gusto na mjestu prijevoja sipki glavne armature (vidi sl. 5.61 c). Gornje i donje sipke koje prolaze (:vorom moraj u se za\Tsiti na udalj enosti kriticnoga podrucja izvan (:vora).

fer

(duljina

b) za vanjske (:vorove greda-stup:

d bL / he ~ [(7,5 t elm ) /

(YRd

.l;d)] (1 +0,8 vd )

(5.244b)

Povoljan u6nak tlacne sile u stupu na prionljivost horizontal nih sipki koje prolaze evorom greda-stup (vidi sl. 5.62), iskoristen je ako sirina grede b" nije veea od:

gdje je:

h,

(5.245) sirina stupa usporedno sa sipkama srednja vrijednost vlacne (:vrstoce betona proraeunska granica popustanja celika bezdimenzijska uzduzna sila u stupu uzeta s najvecom vrijednoscu za potresnu kombinaciju ( Vd == NSd / fed Ae)

I---_l- greda

faktor koji odrazava razred duktilnosti koeficijent tlacne armature grede koja prolazi (:vorom greda-stup najveCi dopusteni koeficijent vI acne armature (vidi tocku 5.4.8.1) YRd

== 1,25 za DC «H »; ==1, 15 za DC «M»; ==1,00 za DC «L,,: (proracunski koeficijent povecane l:;vrstoce uzduzne armature u gredl OVlsan 0 razred u duktilnosti).

,tup _

_ be_ _

bw Stika 5.62. Ograllicellje sirille grede b.

575 574

(0 )

Duljina sidrenja a rmature veznih greda (izmedu zidova) koja je post avljena koso u dva smjera (u obliku «X») mora biti veca za 50 % od one proracunane u nonni

(b)

HRN ENV 1992-1-1.

Preklapanje sipaka Nij e dopusteno nastav!janjc

sipki

zavarivanjem

unutar

kriticnih

podrucja

kOl1strukcijskih elemenata.

U stupovil11a i zidovim a dopusteno je nastavlj anje 1l1ehanicki1l1 spojnicama ako SLI spojni ce prikladno ispitane pod uvjetima koji odgovaraj u odabranom raz redu duktilnosti. Nastavci prcklapanjem dopusteni su Ul1utar kriticnoga podrucja stupova i zidova osim

Stika 5.63 Raspored preklopa

:ts!

Poprec~a armatura unutar duljine preklopa uzd uzne arm ature stupa (koja se mJestu kao ona dana u HRN E NV 1992 - 1- 1) 1'11' Uzd uzne • nastavlJa na Istom . . armature rubmh elemenata zldova moze se prora cuna ti po formuli:

kod zidova konstrukcija iz razreda DC «H».

AS! = s (d bL / 50)

Poprecna armatura predvidena unutar duljine preklopa proracunava se prema normi

gdj e .ie:

HRN ENV 1992-1-1.

A s! dbL

KOMENTAR: U HRN ENV 1992-1-1 danje naGin proracuna poprecne armature. Kolicina .ie poprecne armature dovoljna kada .ie promj er nastavljanih sipki $ < 16 mm iii udio nastavljanih sipki manji od 20 %. Kada je $ ~ 16 mm, poprecna armatura treba: _ imati ukupnu plostinu (zbroj svih sipki usporednih s ravninom nastavljanih armaturnih sipki (vidi sliku 5.5 iz HRN ENV 1992-1-1), koja nije manja od plostine As jedne nastavljene sipke (~As! ~ 1,0 As), _ biti oblikovana kao spona ako je a:S; 10 $ (vidi s1.5 .6 u HRN E NV 1992-1-1), a u suprotnom slucaju moze biti ravna, _ biti postavljena izmedu uzduzne armature i povrsine be tona.

~Wd

plost ina jedne grane poprecne armature promjer preklopljene si pke razmak poprecne armature proracunska granica popustanja uzduzne ar mature proracunska granica popustanja poprecne armature.

5.4.8

Odredbe za konstrukcijske clemente

s fvLd

S.4.8.1 5.4.8.1.1

Odredbe za grede Proracun reznih sila

Za grede r.azreda DC «M» i DC «~>~ pr~racuns ke rezne sile dobivaju se iz proracuna konst:ukclJ e na potresn~ kombmaclJu dJ elovanja prema nonni HRN ENV 1998-1-I. Dopustena Je preras podJ ela momenata savijanja prema normi HRN ENV 1992-1-I. KOMENT~: U tocki 4.4 norme HRN El'N 1998-1-1 dana je «Kombinacija

Trcba zadovoljiti i ova pravila:

po tresnoga I drugih dje lovanja». a) za raspored pre klop a kao na sl. 5.63 a, zbroj plostina svih nas tav lje nih sipki LASL mora se uzeti pri proracunu poprecne ar mature b)

za raspored preklopa kao na sl. 5.63 b, plostina vece preklopljene uzdu zne sipke AsL mora se uzc ti pri proracunu poprecne armature

razmak s poprccne armature koja se postavlja duz preklop a ne smije biti veci od s = min [h /4; 100 mm 1 (5.246) gdje je: h najmanja izmj era presjeka.

c)

576

(5.247)

( fyLd / i;wd )

.

Za grede. razreda DC ~H » proracunski momenti savijanja dobivaju se na isti naCin, dok se prora.cunske poprecne sile odreduju pre ma kriteriju proracuna prema kapacitetu nOSlvostl naveden om kasnije u ovom prirucniku. . 5.4.8. 1.2

Proracun i provjera proracunske nosivos ti

Nosivost na savijanje Proracunava •. . . se prema HRN ENV 199/- "1-1 za uzd uznu silu kOJ' a proizlazi iz od boovaraJuce potres ne> kom b maclJe. ' .. G ofllJa . armatura kraJI1Jega . . T ... • presj e ka grede oblika l1:ora ~Itl sm.1este na uglavnom unutar sirine hrpta. Samo se dio te armature moze SI11.1eStItlI ZVa n, all unutar proracunske sirine pojasnice beft.

S77

KOMENTAR-NAPOMENA: Proracunska sirina pojasnice (u odnosu na dredbu u HRN ENV 1992-1-1 koja vrijedi za «nepotresne sitllacije») je smanjena zbog lokalnih uCinaka plastifikaeije.

~rasticJ1o

Nosivost na poprecnu silu Proraclln i provjera nosivosti na poprecnu silu provodi se kao u normi HRN ENV 1992-1-1, osim ako nije drukCije navedeno za svaki razred duktilnosti. Lokalna duktilnost

b••

W~

'/

Kriticnim podrucjem smatra se podrucje grede duljinc do In od presjeka, gdje sc greda spaja sa stupom te podrucje s obje strane bilo kojega drugog prcsjeka ko ji s(; pri potresnoj kombinaeiji djclovanja moze plasticno dcformirati. Duljina ler dana je za svaki razred duktilnosti u tablici 5.38. Smatra se da je zadovoljcn zahtjcv loka lnc duktilnosti ako su unutar kriticnih podrucja primijcnjcna ova pravila:

~//~ ~.

(0)

(b) 2h,

2h,

Slika 5.64 Proracunska sirilla pojasllice b<JJgrede liZ valljski sillp

Proracllnska sirina pojasnice b err proracunava se: a) za grede uz vanjske stupove:

a) zadovoljen je uvjet za poprecnu armaturu, za svaki ra zred duktilnosti, kako bi sc osiguralo odgovarajuce ovijanje i sprijecilo lokalno izvijanje uzdllznih sipaka b)

1I tlacno podrucje postavljena je uzduzna armatura koja nije manja od polovice kolicine stvarne vlacne armature, niti smije biti manja od proracunski potrebne armature.

Uzduz cijele grede postignllti Sll potrebni lIvjcti dllktilnosti ako su zadovo l.je na pravila:

ako nema poprecne grede (vidi sl. 5.64 a) . . ako postoji poprecna greda slicnih izmjera (vldl sl. 5.64 b) b) za grede uz unlltarnje stupove: - sirina iz a) moze se povecati za 2 hr na svakoj strani grede. Za grede u kutovima armatura se rasporeduje na duljini od liea grede na isti navedeni nacin. Mora se postiCi ucinkovit prijenos eiklickih momenata od grede u stup ogranice~jem ekseentricnosti osi grede 1I odnosu na os stupa. Pretpostavk.a je da to b~ld.e zadovolJeno ogranicenjem razmaka izmedu osi dvaju elemenata na manJe od bJ4 (vldl sl. 5.65). Siup

c) koefieijent vlacne armature P nigdje nije manji od najmanje vrijednosti odredena formulom = 0,5 ifetm / !;k) a nigdje nije veCi od koliCine odredene za svaki razred duktilnost i.

Pmin

P Olin

koja

iC

(5248)

d) primijenjena su posebna pravila za pojedinosti armiranja uzdllz cijele gredc za svaki razred duktilnosti. 5.4.8.1.3

Posebne odredbe ovisno

0

razredll dllktilnosti greda

Proracun reznih sila za grede duktilnosti «H" Proracunske poprecne sile moraju se odrediti u skladu s kriterijem proracllna prema kapaeitetu nosivosti, uzevsi u obzir ravnoteZu grcde pri odgbvarajucemu poprecnom opterecenju i razumno odabranu nepovoljnu kombin aciju stvarnih nosivosti na savijanje na krajevima presjeka, i to (vidi sl. 5.66): a) na svakome krajnjem presjeku proracunaju se dvije vrijednosti poprecne sile, tj. najveca V Sd .ma , i najmanja VSd.min, koje odgo\'araju pozitivnim i ncgativnim mome ntima nosivosti u kriticnim podrucjima (plasticnim zglobovima) b) ti se momenti proracunaju sa stvarnom plostinom vI acne armature i mogucim naprezanjem celika veCim od proracunske granice popustanja. To sc dobi\'a povecanjem nazivne vrijednosti momenta faktororn YRd

[

greda

c) faktor YRd moze se uzeti 1,25. Njime ce se uravnoteZiti parcijalni koeficijent sigurnosti 1. armature (isti koji je upotrijebljen za osnovnu kombinaeiju djelovanja) i djelomicno obuhvatiti uCinak oevrscenja (vidi komentar uz tablieu 5.35).

Proracun reznih sila za grede duktilnosti «/\1" i «L» Sfika 5.65 Ekscelliricllosl izmedu grede; os; stllpa

Primjenjuje sc stavak 4.5.5.1 koji govori 0 potresnoj kombinaciji djelovilnja dopustenoj preraspodjeli momenata savijanja prema normi HRN FNY 1992-1-1 .

578

I

5.4.8.1.4

TabIica 5.37 Pojednostavlljcne formule za promjer d" L uzduznih sipki ovisno 0 razredu duktilnosti

Proracun i provjera proracu nske nosivosti za pojedine r azrede duktilnosti

Proracun i provjera provodi se provjeravanjem duljine sidrcnj a uzduznih sipki i provj e ravanjem nosivosti na poprecnu silu. Sidrcllje uzduznih sipki za pojedine razrcde duktilnosti Kako bi se sprij ecio gubitak prionljivosti, promj er d bL uzduznih sipki greda sidrenih u evoru greda-stup mora biti na odgovarajuCi na6n ogranicen prema OVlm tormul a ma

Razred duktilnostl DC «H»

danim u tablici 5.37. DC «M»

dogovorni predznak za poprecnu silu

st" ticki ucin ci na nosacu na dva Iczaja

DC «L»

t-~ (+)

Cvor Pojed nostavnj cnj c formule za promje r d hl

Izraz

greda-stuJl

I/;d) ( 1 +

unutarnji

doL 5, 4,0 (fum

va njski

d"l 5, 6,0 (f"",if,.") ( 1+ 0,8 "") h ,.

unutarnji

d ol. 5, 4,5

vanjski

d hl 5,

unuta rnji

dhl 50 6,0 (f.."" 1f,d) ( 1 + 0,8 I'd) h,

vanjski

d hl 5, 7,5

O,S ld) h,

(f.·,n, 1f)'d) ( 1 + 0,8 I'; j) h,

(5.249)

(5250)

6,5 (fu", / ~'d ) ( I + O,S I d ) h, (5.251)

(f."n 1fyd) ( 1 + O,S I'd ) h,

Nosivost na popreCl1u sHu Za razred duktilnosti «H» - Pri proracunu nosivosti na poprecnu silu vrijednost Vr d

------'------1i

VA" t-t

potresna situacija "1"

uzima se: VBo

'1.)

MARdi ( ..._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

M

a) u kriticnim podrucjima:

Vrd = 0

b) izvan kriticnih podrucja:

Vcd se pror acunava pre ma HRN ENV 1992-1-1

SRd l

Vrijednost VRd2 uzima se kao u HRN ENV 1992-1-l.

KOMENTAR: U HRN ENV 1992-1-1 daje se no rmirani postupak. Za dokaz nosivosti tlacnih stapova pro racuna se V Rd~ prem a jednadzbi:

~I/I =-YRd . [M ARd , +MBMI]:1

V Rd2 :::: (0,50 V f ed) b w 0,9 d (1 + ctg a) . Za okomite spone iIi kombinaciju okomitih spona i kosih sipki uzima se ctga=O. potres na situacija "2" M

"1.)

( ••_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ARdl

, V M1

V M2

M

SRd2

t

VH2 = -Y Rd' [M ARd2 + M BRdJ: I Mild

oznacuj e proracunske vrijednosti momenata nosivosti; uvijek pozitivan predznak Slika 5.66 Vrijednosti za popreene sile prora clIllalle prema kapacitelll 1I0si vosti koje djelujll Ila grede

580

U odnosu na raspored poprecne. ar mature u kriticnim podrucjima na svakome kraju grede razlikuju se slucajevi ovisni 0 brojcanoj vrijednos ti omjera S :::: VSmin / VSfll ", najmanje i najvece poprecne sile sto proizlaze iz proracuna: a)

ako je C; ~ -0,5, doprinos arm ature nosivosti na poprecnu silu proracunava se prema modelu resetke u skladu s HRN E NV 1992-1-l.

b) ako je C; < -0,5, tj. ako se ocekuje gotovo puna promje na predzna ka popreene sile, tad a :

1)

Ako je I Vs Imax S 3 (2 + ~) f Rd b" d, uz vrijednosti fRJ prema normi HRN E NV-a 19921-1 , primje njujc se pravilo kao u a)

2)

Ako je I Vs Imax vece od gornje granicnc vrijednosti , mora se postaviti armatura uzduz dviju dijagonala pod ku to m ± 45°, i to:

581

ako je I Vs Imin::; 6 (2 + () fRd bw d, polovicu VSmax prcuzimaju spone, a polovicu kosa armatura; ako je I Vs l"'il1 veee od gornje granicne vrijednosti, ukupnu v~Ill" preuzima kosa armatura; u tome slucaju provjera C~e se naciniti

VSd ::; L As /yd

formulom:

J2

gdje je: As plostina kose armature u jed nome smjeru koja sijccc mogueu

5.4.8.1.5

Lokalna duktilnost

Dani su zahtjevi za sve razrede duktilnosti u tablici 5.39. Tablica 5.39 Lokalna duktllnost za kriticno podrucje I

"

Razred dllktilnosti DC«H»

Sp~ne

Duljlna l,.,

uV.iete: dow nijc manji od 6 mm

2,Oh"l)

S -

ravninu klizanja (tj. presjek grede). daje se proracunska nosivost na poprecne si\e i uz to osnovna vrijednost za proracunsku posmicnu ('vrstocu "CRd = (0,25 f ;o.05 ) / Yc, a Yc treba uzeti 1,5. Vrijednosti za "CRd dane su u tablici

f'k TRd

Tablica 5.38 Vrijednosti

't Rd

DC«M»

[ N/mm2]

12

16

20

25

30

35

[ N/mm2]

0,18

0,22

0,25

0,30

0,34

0,37

40

45

50

0,41

0,44

0,48

1,5 hw I)

S -

Vcd

a) u kriticnim podrucjima:

Vcd

je 40% vrijednosti proracunane prema

HRN ENV 1992-1-1 b) izvan kriticnih podrucja:

Vcd

se proracuna prema HRN ENV 1992-1-1.

Rd2

jest:

uzima se prema HRN ENV 1992-1-1, odnosno kao i za DC «H».

Vrijcdnosti omjera (= VSmin / Vsmax , tj. najmanje i najveee poprecne sile, utvrduju se na isti na6n kao i za DC «I-h>, a razlika je u vrijednosti poprecne si\e Vsmax

1) Ako je

min [ h,)4 ; 24 do.. ; 200 mm (5.254)

Za razred duktilnosti «M» - Pri proracunu nosivosti na poprecnu silu

Vrijednost V

(5.253)

; 7 dhL ] J) 4)

I Vs Imax::;

4(2

+ ()

fRd

bw d, uz vrijednosti

f Rd

primjenjuje se pravilo

DC«L»

najmanje dvije sipke promjera £1 0 =14 mm moraju biti postavljene po eijeloj duljini grede gore i dolje. Pm", = [( 0,65 (u p') / (I,.d p)] + 0,0015 ' (5,255) I

ostalo isto kao za DC «H»

is to kao za DC «H»

1,0 hw I)

Pmax iznosi 75% najvecega

koefieijenta armature dopustenog u HRN ENV 1992-1-1 Napomena: I)

hw oznacuje visinu grede, dow

2)

dow - promjer spona

s - razmak spona udarJ~;~st prve spone - u okru hm zagradama,

J)

4)

0t , su broievi presjeka grede, tj_ ad Iiea stupa (vidi sliku izraza ~UbnOg

5.67)

kao u a) za DC «H«

2) Ako je I Vs Imax veee od gornje granicne vrijednosti, mora se postaviti armatura uzduz dviju dijagonala pod kutom ± 45°, ito: ako je IVs I max::; 8 ( 2

+ () f Rd bw d, polovicu

VStMX

preuzimaju spone, a ostalo kosa

armatura ako je IVs Imill veC-e od gornie granicne vrijednosti, ukupnu VSmllx preuzima kosa annatura; u tome slucaju provjera ce se naCiniti formulom:

J2

VSd ::; 2.: As /yd gdje je: As plostina kose armature u jednome smjeru koja sijece mogucu ravninu klizanja (tj. presjek grede). Za razrcd duktilnosti "L» - Pri proracunu nosivosti na poprecnu silu primjcnjuju se ourcube iz HRN FNV 1992-1-1.

1

-

I.

-+- --

Stika 5.67 Poprei'na armatura u kriticnim podmi'jima

5R3

582

I

J)

Udaljenost spone treba biti manja od 50 mm od rubnog presjeka grede, tj. od liea stupa (vidi sl. 5.67) 4) do.. isto kao za DC «H» 2)

ctk

I

Pm", - [( 0,35 .(," p) / if, 1 p)] + 0,0015 Y'

2)

min [ h,)4 ; 24 dow;

150 mm; 5 doL] (5.252)

KOMENTAR: U HRN ENV 1992-1-1

5.38.

Kriticno podrucje (r kojc zadovoljava.ju ove Koeficijent vlacne armature

;.,

5.4.8.1.6

Posebne mjere

U tocki 4.2.2 norme HRN ENV 1998-1-2 daju se «LJvjeti nosivosti». Za sve konstrukcijske elemente, ukljucujuci spojevc i odgovarajuce nekanstrukcijske elemente mora bili zadavaljen uvjet: Ed ~ Rd.. Proracunska vrijed~ost unuta rnjih sila pri patresnoj prara cunskoj situaciji Rd = R (fk 1 YM) (vidi tocku 5.4.4.1.1 ).

Za razred duktilllosti «H» - Najmanja sirina grcda je 200 mm. Omjer sirine i visine hrpta mora zadovoljiti odredbu iz HRN ENV 1992-1-1, Bocno izvijanje vitkih nosaca, tj. visina hrpta mora biti manj a od 2,5 njcgove sirine.

Ovdje treba naglasiti da se velicina P, oclnosi sama na unutarn je sile prouzrocc nc prednapinjanjem na staticki neodrcdcnoj pred~apctoj konstrukeiji, dok se uCinci sile prednapinjanja ounos no pred na petc armatu re~ proracu navaju na strani otpornosti (npr. M Rd).

Cctvrtina najvece armature iz gornjeg podrucja prcsjcka na leZajcvim a mora se postaviti uzduz cijele duljine grede. Za razred duktilnosti «M» - Omjer sirina i visine hrpta ne smije biti manji od 0,25 (lj. visina hrpla ne smije biti veca od njegove cetverostruke sirine), a ostalo vrijedi kao za DC «H». 5.4.8.1.7

Posebne odredbe za grede koje nose vertikalne ele mente

Nisu dopustene grede i place kaje nase nasive zidave. Za grede kaje nase stupave primjenjuju se ave adredbe: a)

Za stupove razreda DC «M» i DC «Ih proracunske vrijcdnosli momcnata savijanja dabivaju se prema kriteriju proracuna prem a kapacitetu nosivosti, uzcvsi u ob;ir ravnolezu evara greda-stup izlozenog najnepovoljnijoj kombinaciji mo menata nosivosti svih susjednih krajnjih prcsjeka greda za svaki (pozitivni i negativni) smjer djelavanja potresnih sila. Odredbe prethodriog stavka primjenjuju se ovako: a) Uzevsi u obzir stvarne momente nosivosti krajnjih presjcka grcda prikljucc nih u evor promatra se ravnoteza taga evora. Za svaki se smjer (1 iii 2) patresnoga djelovanja praracuna «omjer zbroja momenata» G, kako je pokaza no u slici 5.68.

ne smije biti ekscentricnosti osi stupa u adnasu na gredu

b) greda se mara aslanjati na najmanje dva izravna lezaja kaa sta su zidovi iii stupavi c)

padrucje grede kaje nasi aslonjeni Slup smatra se kriticnim podrucje m i arm ira se unutar duljine 2 hw + he + 2 hw (gdje je hwvisina grede, a he visina stupa usporedna s osi grede).

smjer 1 GCO. I = rRd (MARdi + M BRdl )/1MCSJ I + M OSd l1

(5 .256a )

rRd (MARd1 + MBRdJ /I Af(Sde + M DSd21

(5 .256b)

smjer 2

aCO.l

'=

gdje su :

Momenti savijanja

momenti stupa adredeni proracunam za potres nu kombinaciju, uzevsi u obzir i ucinke drugog red a stvarni momenti nosivosti krajeva greda prorai'unani na temelju MARd , M BRd stvarne plostine vi acne armature (uzevsi i armaturu u prnracunskoj sirini pojasnice) i na temelju proracunske granice popustanjaf.d te uzeti u gore navedenim formul ama s apsolutnam vrijednoscu . rRd koefieijent kojim se uzima u obzir pramjenljivost i ucinci aevrscenja armature.

Za stupove razreda DC «L» praracunske vrijednasti momenata savijanja a dreduju se iz proracuna kanstrukcije na patresnu kambinaciju djelavanja uzevsi u abzir ucinke drugag reda.

Pro:acu~ski momenti koji djeluju na stup popra\'ljeni prora cun om prema kapacitctu naSlvostl Jesu za:

5.4.8.2 5.4.8.2.1

Odredbe za stupove Proracun reznih sita

KOMENTAR: U tacki 4.4 HRN E NV 1998-1-1 daje se «Kambinacija patresnaga i drugih djelavanja«. Proracunska vrijednast Ed unutarnjih sila za potresnu proracunsku situaeiju adreduje sc kaa kombinacija vrijednasti adgavarajuCih dje lovanja (vidi narmu HRN ENV 1991-1): L G kj "+" YI A Ed "+" Pk "+" Llj12iQki· UCinci patresnoga djclovanja proracunavaju se taka da sc u obzir uzmu sva stalna i pramjenljiva apterece nja kaja su dana slj edecom kombinaeijom djelovanja: LG kj "+" LIjI[jQU·

584

M (Sd

,MOSd

J;

smjer 1:

(5.257a)

smjer 2:

(5.257b)

Metoda opustanj a u proracunu prema kapacitetu nosivosti primjenjuje se ovaka: a)

za svaki se smjer (1 iii 2) djelovanja potres nih sila proracuna «fakt or promjene momenta » 8 (vidi sl. 5.69): smjerl:

01 '=

smjer 2:

~=

I MASdl-MBSd l I / ( :ll~RJ I +M URdl ) I M ASd1- AlOS,12I ! (.11\1(-12 + ,1/ ORd1 ).

(5 .258a) (5.258b)

:1 M CSdl

~redZ nOk ~

+

Poprecne sile

smjer 1

dogovoren i

M ",,(+)M•. 8

a CD .I

= YRd

MARdi

+ M BRdl

' M CSdl - M /)Sdl

~

MOSdl

+ MCSd2

.-----...

M BRd2 (

smjer 2

JARd2

8

a W .2 = YRd'

M ARd2 + M BRd 2 M M CSd 2 D5,/ 2

------

Za stupove razreda DC «L» proracunske vrijednosti poprecnih sila dobivaju se proracunom konstrukcije za potresnu kombinaciju djelovanja uzcvsi takoder u obzir ueinke drugog reda. Za stupove razreda DC «M» i DC «I-I» odreduju se proracunskc vrij ednosti poprecnih sila prem a kriteriju proracuna prema kapacitetu nosivosti promatrajuCi ravnotdu stupa pri stvarnim momentima nosivosti njegovih krajnjih presjc ka prc ma jednadzbi (5.260) (vidi sliku 5.70): (5.260)

MDSd2

gdje je:

stika 5.68 Omjer zbroja momenata a za proraclIn prema kapacitetu nosivosti

lei M Rct

Yo

svijetla duljina stupa oznacllje stvarne momente nosivosti stllpa na krajevima C i D proracllnane na temelju stvarnih plostina armature, proracunske granice popustanja t~d i najnepovoljnije vrijednosti uzduzne sile (u svim potresnim kombinacij ama djelova nja) koeficijent kojim se uzima u obzir manja vjcrojatnost sloma prihvacena za stupove; prakticno Yo moze poprimiti vrijednost YRd koja se upotrebljava za pojedini razred dllktilnosti

Stika 5.69 Faktor promjene momenta Ii MORd

b) primjenom modificiranoga krite.rija prora.cuna pr.ema ka~acitetu nosivosti dobivaju se konacni proracunski momentl na kraJu stupa . (5 .259a) smjer 1: M Sdl, c o = 11 + (aCO.l- 1) 011 MSdl 50 qMSdl (5.259b) smjer 2: M Sd2. CD = I 1 + «(leO.2 -1) Oz I M SdZ $ q MSd2 gdje je: q faktor ponasanja prema jednadzbi (5.238). Za najdonji kat ista se vrijednost 11 +

~

-1-

VSd,CO

'-----./ VSd,CO MCRd

«(leo -

1) 01 primjenjuje za gornji i donji presjek.

. .. U sljedeCim su slucajevima dopustene iznimke: ) k d ravninskih se okvira s najmanje cetiri stupa Jednake konstrukclJske a v~znosti povecanje momenata stupova prema jednadzbi (5.256), o?nos~o (5.258) moze ispustiti u .svakome cetvrtom stupu (u preostala tn to Je povecanje potrebno provestI). b) kod jednokatnih i dvokatnih zgrada te u naj gornjem~ katu. visekatni~. zgrada dopusteni su mehanizmi sa zglobovima u stupovlma 1 ne zahtlJeva se povecanje momenata u stupovima. Promjenljivost uzduzne sile u stupovima radi potresno~a djel~van!a, u~evsi u . ~bz!r pozitivni i negativni predznak, . m.ora s~ uze~i u obzir pn odredlvanJu naJnepovolJnIJe kombinacije momenata saVIJanJa 1 uzduzne sIleo

Stika 5.70 ProraclIn poprecne site

5.4.8.2.2

Proracun i provjera proracllnske nosivosti

Nosivost na savijanje proracunava se prema odredbama nor me HRN ENV 1992-1-1 primjenom vrijednosti uzdllzne siie koja proizlazi iz proracuna za potresnu kombinaciju djelovanja. Provjera za momente savijanja i llzduznu silu provodi se kako je navedeno u nastavku za svaki razred duktilnosti. Treba uzeti u obzir dvosmjerni kara kter potresnih reznih sil a. Nosivost na poprecnu silu VRd proracunava se prema odredbama HRN ENV 1992-1-1 primjenom vrijednosti llzduznc sile koja proizlazi iz proraclln a potres ne komb inacij c dj elovanja .

587

586

za kruzni presjek sa spiralom:

c)

Lokalna duktilnost Kriticna su podrucja stupa podr~cja do. udaljenosti ler od oba kraja stup a. Duljina I" dana.ie za svaki razred duktilnostl u tabhel 5.41.

a" = 1

(5.262c)

as = (1 - s I 2 bo)

(5. 263c)

gelje .ie: Aka je I" I de < 3, gdje de oznacuje najve cu izmjeru prcsjeka stupa, Citava sc visina stup~ uzima kao kriticno podrucje pa se ta ko I arnma. "' 'osl'gurati naJ'manJ' a vrijednost d ogovornog faktora duktilnosti izrazc nog M Old se . " d '" . '" k- . I' > , - (CC DF) prema navodima za svaki razred duktIlnostl u I UCIl11 stavcllna Zd nVJcnoscu . .. " - "'h - I t . ka ko bi bili zadovoljeni zahtjevi za rotaclJu eleme nata u podrucJu plastlCl1l zg 0 )ova koja Odgovar a vrijednostima prihvacenih faktora ponasanja.

ukupni broj tocaka (u sva koj ravnini spone), gdj e .ie uzelll zna annatura «pridrzana sponama» iii poprecnim sponama (,~ipke koj e pro laze kroz presj e ke) razm a k iZIne du susjednih "pridrzanih» s ipki (vidi s1. 5.71).

Il

b,

Za bo, do, s,A o vidi sl. 5.71. be < de bo < 'd o

Ako je za nave denu vrijcelnost CCDF po:rebna elcformacija ~et()na veca od O~~035: nacloknadu za gubitak nosivosti prouzrocen odlamanJcm zastltnog slop postlze Sl:: oclgovarajuCim ovijanje m betona jezgre. Zahtje vi prethodna elva stavka smatraju se ispunje nima ako je:

a {t~.d 2: ko

PI!r

Vd

Csy.d (0,35 A e lAo + 0,15) -lOceo

-7-7-n7-7-7-7-7-~ff

a--]J-----~~

(5.261a)

--

(5.261b) meh a nicki obujamski omjer spona i betonske jezgre unuta r kriticnoga poelrucja, . ' [~vd = (obujam spona za ovijanje ) (jyd ) I (obuJaOl. betons~e Jezgre (fed)) ] najmanji mehanicki obujamski omjer spona za oVIJanJe oVlsan 0 promatranom razredu duktilnosti za htijevana vrijednost CCDF bezelimenzijska proracunska uzeluzna sila (Vd = NSd lA c fed) . . " proracunska vrijeelnost deformacije vlacne arma ture na gral1lcI po pustanJ a brutoplostina betonskoga presjeka brutoplostin a betonske jezgre nazivna granicna eleform acija neovijenoga be tona (ceo = 0,0035) koeficijent ovisan 0 promatra nome razredu duktilnosti opca uCinkovitost ovijanja, gdje je a = a n as i:

a)

±

b;2

I 6 Ao

a, = (1 - s !2 bof

588

U kriticnim poelrucjima valja zael ovoljiti ove najmanje uvjete: a)

ra eli osiguranja najmanje duktilnosti i sprecavanja mj esnog izvijanja uzeluznih sipki, moraju se preelvielje ti spone pro mjera ne manjeg od 6 mm na r azmacima predvidenim za svaki razred duktilnos ti

b)

oblik spona mora biti odabran tako da se svojstva presjeka pob.oljsaju zbog troosnoga t1a cnog stanja naprezanja prollzroce nog sponama (vidi sl. 5.72).

Uzeluzne sile moraju biti ogranicene ovisno

0

razreelu eluktilnosti . jednoslruki oblik spona

za pravokutni presjek: a" = 1 -

b)

J.

d,

Slika 5.71 Ovijanje betonskeje-:.gre

gdjcje : ( u,.,d

------ l

Ae = be 'd e A,l = bO'd o

(5.262a) (5.263a)

\'isestruki oblik

spona

za kruzni presjek sa sponama: au = 1

(S.262b)

as = (1 - s I 2 bof

(5.263b) Slika 5.72 Oblici spona

Tablica 5.41 Pararnetri za lokalnu duktHnost za pojedine razrede duktilnosti

Tablica 5.40 Nosivost na savijanje i na uzduinu sHu Razredi duktilnosti DC «H»

Razredi duklilnosli

Uzduina sila

Dvoosno savijanje

Duljina krilicnoga podrucja (, (, =ma x [ 1,5 d,; (, / 5; 600 mm]

Mora se promatrati dvoosno savijanje.

Bezdimenzijska uzduzna sila smije prcmasiti vrijednosti d.

V m,,,

I'd

ne

CCDF 1" " ~ 13

Odredbe k" = 55 i

M",d,"i"

=

0,13 .")

(5.264) (5.265)

= 0,55

s =min[ b./4 ; IOO mm ; 5 d"L 13)4) DC «M»

Dvoosno se savijanje moze proracunati na prikladan pojednostavnjen nacin provodeci provjeru odvojeno za svaki smjer s nosivoscu na savijanje um anje nu za 30% , Ij. 0,7 M Rdi 2 M SJi.Cogdje i znaci «svaki smjep>.

Bezdimenzijska uzdu zna sila I'd ne smije premasiti vrijednosti

Dvoosno se savijanje moze proracunat i na prikladan pojednos tav njen nacin provodeCi provjeru odvojeno za svaki smje r s nosivoscu na savijanje umanje nu za 30%, Ij . 0,7 M Rd i ~ M SdiCO

Bezd imenzijska uzduzna sila I'd ne smije premasiti vrijednos ti

(5.266)

ra zmak < od 150 mm ')

(, = max [ 1,5 d, I'd "",,, = 0,65

; (, / 6; 450 mm]

I" ',? 9

k" = 60 i (Vwd.min

= 0,09.")

') 2)

(5.267)

(5.268)

= mint b,/3 ; 150 mm ;7 d"L ] J ) ') (5.269) razm ak < od 200 mm 7)

5

DC «L»

(, = max [d, ; (, / 6; 450 mm ]') 2)

I'd.ma, = 0,75

(5.270)

1" " ~ 5

/.;" = 65 i ("'.d,mi" 5

=

=

0,05.

0 )

min [b';2 ; 200 mm ; 9.dhl ] 3)') (5.27 1)

razmak < ad 250 mm 7) poprecna annatura unutar kriti cnih pod rucja pre ma HRN ENV 1992- 1-1

gdje i znaci «svaki smjer».

Ukupni koeficijent uzduznog armiranja PI ne smije biti manji od 0,01 ni veti od 0,04 .

ako je:

U simetricnim presjecima mora se predvidjeti simetricn a armatura (p = p').

I'd

5: 0,20 i

'1" 5: 3,50.

Napomena:

Radi povecanja cjelovitosti evora greda-stup mora se predvidjeti najmanj c jedna mec1usipka izmec1u sipki u kutovima na svakoj stranici stupa. Proracun i provjera proracunske nosivosti za pojedine razrede duktilnosti 5.4.8.2.3 Mora se promatrati dvoosno savijanje. Bezdimenzijska uzduzna sila Vd ne smije prem asiti odrec1ene vrijednosti vd •max . razliCite za pojedine razrede duktilnosti.

U ned~statku toc nijih podalaka duljina krilicnoga podrucja Ie< moze se proracunati po jednadzbl (5.264), (5.267), (5.270)

') d, 2)

3)

I"

Vd

najmanja izmjera betonske jezgrc

za razrede duktilnosti stupova. 5)

5.4.8.2.4

d hL

promjcr uzduznih

~ ipki

Odrcdbe za ,Io kalnu duktilnos t primjenjuju sc uz dane \'rijednosti za k" tabllca je pnmjenJIVa za vise oblika spona (vid i 51. 5.72)

Lokalna duktilnost

U tablici 5.41 daju se parametri za lokalne duktilnosti prema razredima duktilnosti7)

za razred duktilnosti «H», «M» i «L».

svijetla duljina stupa

Smatra se da su zadovoljeni najmanji uvj eti lokalne duktilnos ti ako su zadovoljene jednadibe (5.265), (5.266), (5.268), (5.269), (5.271)

U tablici 5.40 navedene su vrijednosti nosivosti na savijanje i bezdimenzijske uzduzne sile

najveca izmjera presjeka stupa

ra zmak izmed u 5usjednih uzdu znih sipa ka pridrzanih spona ma

591 590

Poscbne mjere

5.4.8.2.5

Posebnc mjere za razred duktiInosti «H», «M» i «L» dane su u tabliei 5.42. Tablica 5.42 Poscbue rnjere za odredene razrede duktilnosti stupa Razrcdi dukti\uosti

Najmaujc izmjne presjcka stupa

Kriterij za izrnjere prcsjeka stupa

Spoue

300mm

akoje () > 0,1 I) onda Sli izmjere > od 1/8 2)

u skladu s tablicom 5.41 JI izraz (5.265) i (5.266)

akoje () > 0,1 I) onda Sli izmjere > od 1/1( 2)

u sklaclu s tablieorn 5.41 J) izraz (5.268) i (5.269)

ako je () > 0,1 I) onda sa izmjere > od 1/10 2)

-

Za razred DC «L» moze se zanemariti medudjclovanjc izmedu bctonskih okvira i zidanih ispuna za sve zidne sustavc i dvojne sustave istovrijedne okvirnim. Ako zidana ispuna Cini dio potresno otpornoga nosivog sustava, proracun i konstruiranje mora se provesti po kritcrijima i praviIima danim u 5. poglavlju norme HRN ENV 1998-1-3. KOM~'NTAR; 5. poglavljc nor me HRN ENV 1998-1-3: Poscbna praviIa za zidanc zgradc.

I-

DC «If»

250 mm

DC «1\1»

-

DC "L»

Napomena: I)

2)

J)

0 kocficijent osjetljivosti KOMENTAR: U tocki 4.2.2.(2) HRN ENV 1998-1-2 navccleno je da se ucinci drugog reda - (ucinak P-t:.) ne trebaju razrnatrati ako je u svirn katovirna ispunjeno: e = (P"" d,) / (V"" 11) ~ 0,10 Veci razrnak izrncdu locke infleksije i kraja stupa kad se prornatra savijanje u ravnini usporednoj s promatranorn izrnjerorn stupa

Zahtjevi i krileriji

Moraju sc uzcti u obzir posljcdice nepravilnosti u tIocrtu i posljedice nepravilnosti po visini prouzrocene ispunama. Mora se uzeti u obzir i promjena odziva konstrukcije prouzrocena povecanjem krutosti radi ispuna. Mora se uzeti u obzir i velika nesigurnost u vezi s ponasanjem ispuna (npr. promjcnljivost njihovih mchanickih svojstava i njihova kontakta s okvirima, moguce promjenc njihove cjelovitosti tijekom uporabe zgrade kao i nejednoliean stupanj ostecenja pri potresu). Moraju se uzeti u obzir i moguCi negativni lokalni uCinci zbog mcdudjelovanja okvirispuna (npr. posmicni slom vitkih stupova od poprecnih sila radi djelovanja ispunc kao t1acne dijagonale). 5.4.8.3.2

Nepravilnosti prouzroeene zidanom ispunom

U donja dva kata zgrade i izvan kriticnih podrucja, i to za dodatnu duljinu jednaku polovici duljine tih podrucja

Nepravllnosti u tIocrtu

Vrijedi za sve razrcde duktilnosti: ucinci rnedudjelovanja okvira i zidane ispune rnoraju sc uzeti u obzir (kad je prikladno).

U slucaju velikih nepravilnosti u t10crtu zbog nesimetricnog rasporeda zidanih ispuna (t]. uglavnom uzduz dva usporedna procelja zgrade) potrcbno je proracun naeiniti za prostorni model, ukljucujuCi, ako je potrebno, i proracun osjetljivosti polozaja i krutosti ispuna.

5.4.8.3

Dodatnc mjcrc za okvirc sa zidanom ispunom

Dodatne se mjere odnose na okvirne sustave i dvojne sustave istovrijedne okvirnima razreda DC «Ih i DC «M» sa zidanim ispunama izvedenim nakon izvedbe betonskih okvira, koje su s okvirima u kontaktu, ali nisu konstrukcijski povezane (npr. bez posmienih spajala) i koje se u prvome koraku smatraju nekonstrukcijskim elementima. Odredbe dane u nonni RN ENV 1998-1-1 za konstrukcijc odnosc se i na ispune, il1lajuCi u vidu njihove 11l0guce naknadne prilagodbe.

KOMENTAR: U toeki 2.2.4.1 (6) HRN ENV 1998-1-1 navodi se da nisu dopuslenc izmjcne na gradevini za vrijemc gradnje iIi za vrijel1le uporabe gradevine, ako nijc provedena odgovarajuca provjera. Zbog posebne naravi odziva na potres to vrijedi cak i u slucaju promjena kojima se poveeava nosivost gradevinc.

592

5.4.8.3.1

Kad zidane ispune nisu ravnomjerno rasporedene, ali ne tako da prouzrokuju veIike nepravilnosti u t1ocrtu, te se nepravilnosti mogu uzeti u obzir povecanjem slueajne ekscentricnosti eli> koja se odrcduje prema jednadzbi 5.218 uz faktor 2,0.

KOMENTAR: Dodatna slueajna ekscentricnost se odreduje iz izraza eli = ± 0,05 Li.prema normi HRN ENV 1998-1-2. Nepravilnosti po visini U slucaju veIikih nepravilnosti po visini (tj. bitnog smanjcnja ispuna u jednom iii vise katm'a u usporedbi s drugim katovima) mora se pretpostaviti lokalno povecanje pntresnih reznih siIa u tim katovima.

Ako se ne upotrebljava tocniji model, smatra se da je gornji stavak zadovoljen ako se proracunane rezne sile povecaju mnozenjem faktorom a, koji se odredi iz

gdjcje:

Aw

prosjecna plostina horizontalnoga presjcka zidanih ispuna po katu odgovarajucem smjeru

G

posmicni modul zidanih ispuna (vidi tocku 3.8.3 HRN ENV 1996.1.1) gravitacijsko ubrzanje visina zgrade tezina zgrade

(5.272) gdje je: t.VRw

ukupno umanjenje nosivosti zidanih ispuna u promatranome katu u usporedbi s najblizim katom u kojemu nema umanjenja

L:

zbroj potresnih poprecnih sila koje djeluju na sve vertikalne konstrukcijske elemente promatranoga kata.

VSd

g

H W

iii 0,065 n

Ako se jednadzbom (5.272) dobije faktor a < 1,1, nema potrebe za popravkom veliCine rcznih sila. Kako su zidane ispune u prizemljima posebno podlozne ostccenju, tu valja ocekivati potresom prouzrocene nepravilnosti, pa se moraju provesti ove prikladne mjere: a) ako se ne upotrebljava tocniji postupak, ukupna duljina stupova prizemlja mora se smatrati kriticnim podrucjem i prema tomu prilagoditi ovijanje b) dodatno, u slucaju znatnog smanjenja zidanih ispuna u prizemlju, primjenjujc sc lokalno povecanje potresnih reznih sila. 5.4.8.3.3

Proracunske potrcsne rezne sile

0,075 H

(ll / (ll + B )

(5.275)

3

(4

n H

broj katova visina zgrade u metrima

B

sirina zgrade u metrima u promatranome smjeru.

5.4.8.3.4

Lokalni utjecaji prouzroceni ispunom

a)

Citava se duljina stupa smatra kriticnim podrucjem i armira koIicinom armature i oblikom spona zahtijevanim za kriticna podrucja

b)

posljedice smanjenja «posmicne vitkosti» takvih stupova moraju se prikladno obuhvatiti. Stoga pri primjeni jednadzbe (5.260) i pri proracunu poprecne sile kao svijetla duljina stupa (I uzima se duljina stupa koja nije u dodiru s ispllnom

c)

poprecnu armaturu koja preuzima poprecnu silu mora se smjestiti llzduz duljine stupa, koja nije u dodiru s ispunom povecanom za he (izmjcra presjeka stupa u ravnini ispune), u dio stupa koji je u dodiru s ispunom

d)

ako je duljina stupa koji nije u dodiru s ispunom manja od 1,5 he< poprecnu silu treba preuzeti dijagonalno postavljenom armaturom u oba smjera.

ordinata Sd proracunskog spektra prema jednadzbama iz norme HRN ENV 1998-1-1 proracuna se iz srednje vrijednosti TI' prvog oblika vibracija gradevinc, pre rna: (5.273)

Tlb

.fij)

gdje je:

gdje je: Tli

0,080 (H /

Ako je visina ispune manja od svijetle duljine stupova uz nju, poduzimaju sc mjere:

Proracunske potresne rezne sile moraju se promijeniti u odnosu na odziv cijele gradevine radi smanjenog period a vlastitih vibracija prouzroeenog dodatkom zidanih ispuna. Smatra se da je zahtjev zadovoljen ako su primijenjena ova pravila: a)

Tli == min [

prvi period vibracija gradevine bez uzimanja u obzir krutosti ispune prvi period vibracija gradevine kod koje su ispune uzete kao konstrukcijski clementi (vidi stavak (3) dolje).

KOMENTAR: U jednadibama (4.7) do (4.10) nO/me HRN ENV 1998·]·1 dan je proracun spektra odziva. b) osim za proracun progiba, sve potresne rezne sile odredene za model konstrukcije bez ispune mnoze se omjerom Sd (TI') / Sd (Tlb) . Prvi period vibracija Tli moze se procijeniti jednom od ovih pribliznih formula:

Ako je visina ispuna jednaka svijetloj visini stupova, razIikuju se dva slucaja: e)

ako se zide nalazi s obje strane stupa u smjeru djelovanja potresa, msu potrebne dodatne mjere

f)

ako se zide nalazi sarno s jedne strane stupa (npr. slucaj za sve kutne stupove), ukupna se duljina stupa smatra kri ticnim podrucjem i arm ira koliCinom i oblikom spona zahtijevanim za kriticna podrucja.

(5.274)

594

595

5.4.8.3 .5

Radi sprecavanja krhkog sloma i preranog raspada zidanih ispuna te ispadanj a zidnih eleme nata izvan ravnine moraju se poduzeti prikladne mjere, osim u podrucjima niske seizmicnosti (npr. lake zicane nueie sidrene u zide i u betonske okvire, spone du z zidova itd .).

KOMENTAR: U locki -1.1(4) nomle HRN ENV J998-J-J govori se 0 pOlresnim podrilcjima s proracllnskim llbrzanjem Iia a~ jednakim 0,05 g ili manjim. To .I'll podrucja male seizmicllosli za koja se m oze primijenili skraceni iii pojednOslavnjeni pOSILlpak proracuna na pOI res za odredene vrSle iii razrede gradevina.

5.4.8.4 5.4.8.4. 1

__

unutarnji evor . ._.

Ogranicenje ostecenja ispune

~

.-.--.Jvi,

~

-

vanjski cvo r - . -.- . -.

r-

,-;--....Mc

~

N,

r

Vc

v jhu

)

N,

v-;-

As!

vjhJ

r

-

-

iH I

rAS!

Vjhd

..c .c

)

vj hJ

! f

J

L ASl

ASl

Odredbe za cvorove greda-stup

< H

-

._._._._.

-

-

--.-.-.

-

Postupak proracuna

Podrucje izmedu rubova greda i stupova u kojemu se oni spaJaju (evor) mora se prikJadno proracunati , uzevsi u obzir da: a) osteceni evor smanjuje kolicinu e nergije koja se moze utrositi na elementima okvira, b) popravak ostecenih evorova teii je od popravaka konstrukcijskih ele me nata. Cvorovi razreda DC «H» i DC «M» moraju se proracunati u skJadu posebnim odredbama za evorove uzevsi u obzir proracunske rezne sile i proracunsku nosivost prema proracunu reznih sila, da bi se zadovoljili navedeni zahtjevi. U evorovima razreda «L» uzimaj u se u obzir same odredbe prema posebnim odredbama za evorove.

Slika 5.73 Site II evont okvime konslrllkcije

Poprecne sil e koje djeluju na evor moraju odgovarati najnepovoljnijem smjeru potresnog djelovanj a za koji su proracunane vrijednosti A s1 , A S2 i Vc u jednadzbama (5.276) i (5.277). 5.4.8.4.3

Proracun i provjera nosivosti

Prijenos poprecne sile u jezgri evora moze se ostvariti: a) mehanizmom tlacne dijagonale b) mehanizmom ovijanja jezgre.

5.4.8.4.2

Proracun reznih sila

Horizontalna poprecna sila koja djeluje oko jezgre evora odreduje se uzevsi u obzir najnepovoljnije uvjete pri potresnom djelovanju, tj. uvjete proracuna pre rna kapacitetu nosivosti za mjerodavne rubove greda i najnize vrijednosti poprecnih sila u pripadnim eleme ntima. Poprecna sila (vidi sl. 5.73) koj a djeluje na betonsku jezgru evora moze se proracunati prema pojednostavnjenoj formuli: a) za unutarnji evor greda - stup: b) za vanjski evor greda - stup:

Vjhd Vjhd

=

=

YRd

YRd

(2/3 ) (As, + A S2 q / 5) fyd - Vc (5 .276) (2/3) As , fyd - Vc

(5 .277)

gdje je: YRd

V,

596

Mehanizam tIacne dijagollaJe prevladava kad se na rubnim presjecima greda javljaju sarno male pukotine od savijanja (zbog prethodnih malih amplituda promjene momenata), koje se naknadno zatvaraju. Tada se horizontalne tlacne sile greda prenose kroz tlacno podrucje betona i zbrajaju s vertikalnim tlacnim silama tlacnoga podrucja stupa. Tako stvorena tl acna dijagonala uravnoteiena je unutar spoja (vidi sl. 5.74).

koeficijent za D C dh uzima se prema tablici 5.43, a za DC «M » prema istoj tablici vrijed nost se umanjuje s faktorom redukcije 2/3, time se uzima u obzir dio kosih sil a prionljivosti izvan jezgre evora se uzima prema proracunu za promatranu ko mbinaciju.

Mehallizam ovijallja prevladava kad se na rubnim presj ecima greda stvaraju siroke pukotine od savijanja (koje odgovaraju velikim izduljenjima sipki armature radi prethodnih velikih amplituda promjene mo me nat a) koje se naklladno ne mogu zatvontl. Tada se horizontalne tlacne sile od mome na ta savijanja prenose uglavnom ~rmaturom grede , a tlacna dijagonala se ne st\'ar<1. Dodatno, radi velikih izduljenj a slpkl s obje strane javljaju se vel ike ko ncentracije naprezanja prionljivosti u sredistu evora. Posljedica toga je da se ne mogu izbjeci nmogobrojne dijago na lne pukotine u Jezgn cvora (viui sl. 5.75).

':;07

Proracunska se sirina evora bi(vidi sl. 5.76) uzima: a) ako je be> bw : bi = min [be ; (b~. b) ako je be < bw bj = min [b w ; (be

+ 0,5 he)] + 0,5 he)]·

(5.279a) (5.279b)

b)

Slika 5.76 Proracunska iirina cvora

Stika 5.74 Meltanizam tlacne dijagonale

Prikladno ovijanje (horizontalno i vertikalno) evora izvodi se radi ogranicenja najveCi h dijagonalnih vlacnih naprezanja m,P", ito: (5.280)

U nedostatku tocnijeg modela, jednadzba (5 .280) bit ce zadovoljena primjenom pravila: a) treba predvidjeti prikJadne horizontalne spone u evoru tako da bude [(Ash

fyd) I (b j h jw )];:: [(

V)hd

I bj hje) - J../cRA12rRd + Vd!Cd)]

(5.281)

gdje je: ukupna plostina horizontal nih spona vidi jednadzbu (5.276) i (5.277) VJhd hjw ; hie vidi sl. 5.73 vidi jednadzbu (5.279) bi faktor kojim se uzima u obzir preostala nosivost na poprecnu silu J.. nearmiranoga betona nakon cikJicke degradacije; vrijednosti J.. za DC «H» i «M» Vd bezdimenzijska proracunska uzduwa sila u kojoj je NSd uzeto za promatranu kombinaciju (Vd = NSd lAc fed)

ASh

Slika 5.75 Mehanizam ovijanja

U cilju osiguranja sigurnoga prijenosa poprecne sil.e u evoru ~rovo~i se provjera da~a u nastavku. Dijagonalni tlak prouzrocen mehamzmom tlacne . dl}agonale ne Sml!~ premasiti nosivost betona. U nedostatku tocnijeg modela zahtJevl stavka mogu bltl

zadovoljeni primjenom pravila: a) za unutarnje evorove greda-stup

V)hd

~ 20 f Rd bi he

(5.278a)

b) za vanjske evorove greda-stup

V)hd

~ 15 fRd bi he

(5.278b)

gdje je: V)hd dan u jednadzbama (5.276) i (5.277) f uzima se prema HRN ENV 1992-1-1 kao osnovna vrijednost proracunske Rd posmicn e evrstoce elementa bez poprecne armature.

b)

treba predvidjeti prikJadnu vertikalnu armaturu stupa koja prolazi kro z evor tako da bude: (5.282) A".i;:: (2/3) ASh (hj ) hjw )

gdje je: ukupna plostina sipki koje se nalaze uz odgovarajuce lice stupa izmedu kutnih sipki stupa (ukljucujuCi sipke koje su dio uzduzne armature stupa).

A sv.i

599 598

5.4.8.4.4

Posebne odred be za Cvorove

SA.8.S

Provjera nosivosti U tablici 5.43 daju se poscbnc odredbe za Cvorove u odnosu na razrcde duktilnosti.

Odredbe za nosive zidove

Odredbe se odnose na pojedinacne zidovc i na poj cdin acnc pOvczane zidove za rezne sile u ravnini .

Tablica 5.43 Posebne odredbe za cvorove Posebne odredbe bez provjcre nosivosli

Odredbc za provjeru nosivoSli primjenjuju se uz uvjctc:

Razredi duktilnosli DC "II»

YRJ =

1,25 I

1,0

-

DC «M»

YRd=

1,] 5 I 1- 1,2

-

DC«L»

-

,.i -

5.4.8.S. 1

(1) Horizonlalna armalUra za ovijanje u cvoru greda

Slup mora bili jed naka onoj predvidenoj uzdui. krilicnih podrucja slupa. (2) Na svakome kraju cm ra treba poslavili naj manje iednu vertikalnu sipku (izmedu sipaka u kulu slUpa). 5.4.S.4.5

Proracunske rezne sile

Rcznc 5e silc proracunavaju uz pretpostavku krutost i Zit zid ba pukotina (vid i tocku 5.4.3. 1). U nekim je slucaj evim a potrebno razlikovanjc krutosti ZiJoviI kako bi se uzelo u obzir l1Iogucc raspucavanje te uloga vlacnih iii tl acn ih uzd uznih sila na krutost. KOMENTAR: U tocki 3.1.(5) nor me HR N ENV 1998-1-2 navod i sc: «za armiranobetonske i zidane zgrade krutost nosivih elemenata moze se opcenito proracunati uz pretpostavku neraspucaloga prcsjeka »..

Posebne mjere

Dane su u tablici 5.44 za pojedine razrede duktilnosti. Tablica 5.44 Posebne mjere za cvorove Spone

Razredi duktilnosti DC"H"

DC"M»

DC «L»

Vertikalne sipke Postaviti najmanje jed nu verlikalnu sipku izmedu sipki u kulu slupa.

U obzir se moraju uzeti nesigufllosti proracuna i poslijedasticnih dinamickih uci naka, barem putem prikladnoga pojednostavnjenog postupka. Ako nije na raspolaganju tocnija metoda, mogu se upot reblj ava ti pravila dana u iducim stavcima kojima se procjenjuju rezne si le za dimenzioniranje i oblikovanje pojedinosti. Ta pravila obuhvacaju proracunske ovojnice momenata savijanja i fa ktore povecanja poprccni h sila.

d hw

> 6 mOl ;

s

=

min [ hJ4 ; 100 mm ] ;

(5.283)

s

=

min [h J2 ; ]50 mOl ].

(5.284)

najveci razmak = 150 mm

Moze se u obzir uzeti preraspodjela potre5nih reznih sib izmedu neov isnih zidova koja nije veca od 20 % za DC «H» i 30 % za DC «M» i DC «L», uz pre tpostavku da nije uzeto smanje nje ukupne zahtijevane nosivosti.

(5.285 )

Poslavi li naj manje jednu verlikalnu sipku izmed u sipki u kutu slupa.

Na prikladan se naci n mora u obzir uze ti promjenljivost uzd uzne sile u zidovima prouzroccne ciklickim karaktero m potresnoga djelovanja jer:

d hw > 6 mOl;

s - minJh !2 ; 150 mOl 1

Horizontalna armalura za ovijanje u cvorovi ma greda-slup mora bili jednaka onoj koj a je predvidena uzd uz krilicnih pod rucja slupa.

Poslavili naj manje jednu ve rtikalnu sipku izmedu sipki u kUlu slupa.

Napomena: Unular cvora greda-slup treba poslavili horizontalne spone koji zadovoljavaju navede ne uvjelc: a) promjer dowspona ne smije bili manji od 6 mm b) raz mak spona s prema izrazima (5.283) i (5.285) e) ako se gredc prikljucuju na sva celiri Iiea slupa, ra zmak spona prema (5.284). Na svakome kraju cvora Ireba poslavi li naj manje jednu verlikalnu sipkll (izmcdu sipki 1I kLIIlI slUpa), slo se za hlijeva za sve razrede duklilnosli, a naj veci je dopusleni razmak susjcdnih sipki 150 mm.

600

Odrcdbe se od nose na sve zidove s punolll upetoscu i sidre njem pri podnozju u prikl adnc temclje koji im sprecavaju Ijulj anj c. Zidovi koj i 5e oslanjaju na l1Iedukatnc ploce iii grede nisu dopustcni.

a)

male uzdu zne sil e mogu opcenito biti nepovoljnije pri provjeri nosivosti (manja nosivost na savijanje i posmik)

b) velike tlacnc uzduzne sile opcenito su nepo\'oljnije pri provjeri duktilnosti (nizi moguCi lokalni faktori duktilnosti). 5.4.8.5.2

Posebne mjere za vitke zidovc opterecenc u 5vOjOj ravIlini

Vitki su zidovi on i kod kojih je omjer visine i dulj ine H .. ! /" veri od 1,0 (vidi 51. 5.78).

U obzir se moraju uzeti nesigufllosti u odnosu na raspodjclu stvarnog momenta po visini zida pri proracunskome potrcsnom djelovanju. Smatra 5e da je taj za htjev za dovo lj en ako se primijeni ovaj pojedl1os tamjen i postu pak. neovi5no 0 razrcdu duktilnosti i vrsti upotrijebljenoga proracuna:

t:1\ 1

a)

proracunski dijagram momenta savijanja po visini zida ovojnica je proracunskoga dijagrama momenta savijanja (dobivenoga proracunom konstrukcije) vertikalno pomaknutog za razmak jednak visini her kriticnoga podrucja zidaJpomak vlacn~h sila). Ovojnica se moze uzeti kao Iinearna ako u konstrukclJI nema vazmh diskontinuiteta rnase, krutosti iIi nosivosti po visini (vidi sl. 5.77).

Mora se uzeti u obzir moguCe povecanje poprecnih sila nakon dostizanja granice popustanja ceIika u zidu. Smatra se da je taj zahtjev zadovoljen ako se primijeni ovaj pojednostavnjeni postupak koji ukljucuje kriterij proracuna pre rna kapacitetu nosivosti: a) proracunska ovojnica poprecnih sila

a = proracunano b = povecano

V Sd

=

E;

VSd

po visini zida izvodi se iz:

V~d'

(5.287)

gdje je: poprecna sila po visini zida dobivena proracunom faktor povecanja koji ovisi 0 razredu duktilnosti danom u b) i c).

VSd' E;

Za DC «I-I» i DC «M» faktor povecanja moze se proracunati po:

b)

(5.288) gdje je: zidni sustav

dvojni sustav

q

Stika 5.77 Proracunska ovojnica momenata savijanja vitkilt zidova

MS d

M Rd b) visina kriticnoga podrucja her iznad podnozja zida odreduje se ovako (sl. 5.78):

her = max [lw ; H.)6]

rRd

(5.286a)

ali (5.286b) [ h, za n

~

6 katova; 2h, za n ~ 7 katova ]

c)

gdje je: h, svijetla katna visina, Podnozje zida definirano je kao razina temelja iii mjesto upetosti u donji kat koji ima prikJadne pre grade i obodne zidove.

vidi jednadzbu (5.238) proracunski moment savijanja u podnozju zida proracunska nosivost na savijanje u podnozju zida koeficijent povecane nosivosti armature; ako nema tocnijih podataka r Rd, moze se uZeti 1,25 za DC «H» i 1,15 za DC «M» osnovni period vibracija zgrade u smjeru zida gornja granica perioda stalne vrijednosti dijela spektra ubrzanja ordinata elasticnog spektra odziva (za Tc i S.(T) (vidi HRN ENV 1998-1-1).

za DC «L» koeficijent povecanja

E

moze se uzeti 1,3.

Kod dvojnih sustava s vitkim zidovima preporucuje se prilagodena proracunska ovojnica poprecnih sila u skladu sa sl. 5.79, Cime se uzimaju u obzir nesigurnosti visih oblika vibracija. Vziua pri whu < 0,5·Vzid;\ u pouno! ju

, L

,

---J

proracllnska ovojnica

H

h,

a - po proracunu b- povecano c - proracunska ovojnica

c

2·H.)3

H.)3

.,

,. V zida u podnn!ju

Slika 5.78 Kriticflo podmcje pri podnolju zida

602

Slika 5.79 Proracunska ovojnica popreenilt sita xa l'itke zidove dvojnih sustava

603

5.4.8.5.3

velicina odziva . Amplituda i frekvencijski sadrZaj akceleroorama mora se odabrati tako da se dobiveni rezultati na opcoj razini pou:danosti slazu s onima koji bi se dobili primjenom elasticnog spektra odziva iz tocke 4.2.2.»

Posebne odredbe za kratke zidove

Kratki zidovi su zidovi s omjerom visine i duljine H" / Iw ne veCim od 2,0. Kod kratkih zidova nema potrebe prilagodbe momenata savijanja dobivcnih proracunom. Zanemaruje se i povecanje poprecnih sila prouzrocenih dinamickim

Oijagonall1i vlacni slom hrpta

uCincil1la.

Mora biti zadovoljen ovaj uvjet:

Ncsigurnosti kojc proizlazc iz raspolozivog kapaciteta trosenja energijc radi pOSl1licnog oblika sloma uzimaju se u obzir:

uz

a)

za DC
gdje je:

q b)

Proracun i provjera nosivosti-posebne odredbe za zidove razreda duktilnosti «H» i «M»

horizontalna armatura hrpta - sidri se u cijelosti u rubne elemente presjeka zida i postavlJa po visini hrpta uz zadovoljenje uvjeta: (5.291a)

gdje je:

Proracunava se kao za stupove za najnepovoljniju uzduznu silu kombinacijc djelovanja.

IZ

potresne

koeficijent armiranja horizontal nom armaturom hrpta (Pt,=A h l(b"oSh) (vidi tocku «posebne mjere» )

Pt,

proracunska granica popustanja horizontalne armature hrpta

Oijagonalni tIacl1i slom hrpta

krak unutarnjih sila koji se moze uze ti 0,8 I"

Z

Mora biti zadovoljen uvjet:

nosivost na poprecnu silu pri mehanizmiIlla ra zlicitim od tlacnog, a sadrzi doprinos armature i trenje beton-beton (\'idi stavak c).

Vrijednost VSd moze se proracunati prema

b)

a) u kriticnim podrucjima:

VRd2 = 0,4 (0,7 - f ck / 200) fed b"lJ

Z

(5.290a)

b) izvan kriticnog podrucja:

VRd2 = 0)5 (0,7 - fck / 200) fed b"lJ

Z

(5.290b)

gdje je:

b""

irk

vertikall1a armatura hrpta - sidri se i prekJapa pravilno po visini zida i postavlja uzduz hrpta tako da je zadovoljen uvjet: . (5.291b)

gdje je: krak unutarnjih sila koji se moze uzeti 0,81" debljina hrpta zida u MPa, ali ne vise od 40 MPa.

Kod tlacno napreza nih zidova vrijednosti VRd2 moraju se smanjiti, kako je to navedeno u normi ERN ENV-a 1992-1-l. KOMENTAR: U tocki 4.3.2.2 (4) norme HRN ENV-a 1992-1-1 na\'od i se: »Broj akcclerograma koji ce se upotrijebiti mor a biti takav da se dobije slabilna statisticka mjera (srcdnja vrijcdnost i koeficijcnt varijacije) \'aznih

604

+ Vwd

gdje se pri proracunu VRd.l mora uzeti u obzir promjenlji\'ost predznaka prisilnih poslije elasticnih deformacija. To se moze provjeriti ovisno 0 posmicnoj vitko~ti .a, = MSd I (VSd Iw) prema opisu u iducim stavcima.

a)

Nosivost na savijanje

z

V rd

Ako je 2,0 > as > 1,3, primjenjuje se pojednostavnje ni model resetke, ito:

za DC «L» poprecna sila VSd' povecava se koeficijentom 1)3.

5.4.8.5.4

=

Ako je a, ;:: 2,0, primjenjuju se odredbe za stupove.

vidi tocku <
YRd

VRd.l

Pv

koeficijent armiranja vertikalnom armaturom (p, = A, I (b"o s,)

i,J.v

proracunska granica popustanja vertikalne armature hrpta

NSd

proracunska uzduzna sila, uzima se s pozitivnim predznakom za tlak.

Ako je a,:S; 1,3, za proracun zahtijevane horizontal~e i \'ertikalne armature moze se upotrijebiti empirijska formula: V Sd S

[/\

;;d.h (ex, - 0,3) + Pv iyd.v

(1,3 - a,)

1 b,,(, :: + V'd

(5.292)

ako je ispunjeno da: _ omjer Pv fyd. v / (Ph !yd.h ) nije veCi od 1,0, a _ kad je ex, < 0,3, uzima se da je jednak 0,3. Kad se primjenjuju prethodni stavci, moraju se uzeti u obzir ovi uvjeti:

Z

a)

moze se uzeti da horizontalne sipke hrpta u obliku izduljenih zatvorcnih iii prikJadno sidrenih spona u cijelosti doprinose ovijenosti rubnih elemenata zida

b)

moze se uzeti da vertikalne sipke hrpta s istom prionljivoscu te glavne uzduzne sipke u cijelosti doprinose nosivosti zida na savijanje

c)

doprinos betona Vc
1. za vlacne uzduzne site:

nosivost vertikalnih sipki kad djeJuju na odrez (kao tm) nosivost na poprecnu silu kosih sipki (s kutom <.p) nosivost na trenje koeficijent trenja beton-heton pri ciklickome djelovanju - uzima se 1,0 za grube povrsine krak unutamjih sila koeficijent visine neutralne osi zbroj plostina vertikalnih sipki hrpta iii svrhovito razmjdtenih dodatnih sipki u rubnim elementima (vidi sl. 5.80) zbroj plostina kosih sipki u oha smjera; za tu svrhu preporucuju se sipke velikih promjera (vidi sl. 5.80) proracunska uzduzna sila, pozitivna ako je tlacna,

Za kratke zidove preporucuje se osigurati da:

°

/2

u kriticnim podrucjima:

Ved

=

a)

u podncizju zida bude

izvan kriticnih podrucja:

Ved

kao u HRN ENV 1992-1-1

b)

na visim razinama bude Vid vece od

Ved

= fRd

Kose sipke moraju biti prikladno sidrene s obje strane potencijalne klizne plohe i moraju presijecati sve presjeke zida unutar razmaka 0.5 I" iii 0,5 Hw (sto je manje) iznad kriticnoga donjeg presjeka.

2. za tIacne uzduzne sile: u kriticnim podrucjima:

(1,2

+ 40 p) bM) z

V id

vece od

VSd

V:~d

/4.

gdje je: Te kose sipke povecavaju nosivost na savijanje zida u podnozju, !ito treba uzeti u ohzir kad god je poprecna sila VSd proracunana prema kapacitetu nosivosti. Mogu se upotrijebiti ove dvije metode:

proracunska osnovna posmicna c-vrstoca dana u tablici 45

f

Rd P

koeficijent armiranja u vJacnom podrucju (p:= As / (bM) z))

izvan kriticnih podrucja:

Ved

kao u HRN ENV 1992-1-1

d) u svakom slucaju moraju se postovati najmanje vrijednosti za Ph i Pv navedene u

~______-+________+--4__2J\j

sljedecoj tocki. A,/2

Posmicni slom klizanjem U moguCim ravninama posmicnoga klizanja kriticnih podrucja (vidi sl. 5.80) mora se zadovoljiti ovaj uvjet: VSd

potencijalna ravnina klizanja

~ VRd,s'

Vrijednost VRd.Smoze se ovako proracunati: V

Rd,s =

Vdd

(5.293)

+ V id + V fd

gdjeje: Vdd

= min [(1,3 L4sj

Vid = L: Asi

J;'J

cos

~fCdf)'d)

(0,25 fyd 2:A,j)]

(5.293b)

I.

I"

.1

(jJ

Vfd = min [ ( Jif [(L4,dyd + NSd )~ + MSd / Z gdje je:

(5,293a)

]

(0,25 fed ~ lw b,,{) ]

(5.293c)

Slika 5.80 Armatura koja se slIprotstavlja posmicnotrlll SIOfllll klizanjem zida (skupina kosih sipaka prikazana je kao jedna sipka)

607 606

povecanje nosivosti na savijanje MiRd , koje se uzima u obzir pri proracunu V<;d'

a)

moze se proracunati

(5.294) gdjeje: I, _ razmak izmcdu kosih sipki u pn:sjeku podnozja ruba zida (sl. 5.80), a drugi simboli isti su kao ujednadzbi (5.293). h)

nosivllst na poprecnu silu VRd proracunava se zanemarujuCi ucinak kosih sipki, a u jednadzbi (5.293) Vid uzima se kao neto nosivost na poprecnu silu kosih sipki (tj. 'stvarna nosivost 11a popreCilu silu umanjena za povecanje poprecne sile). Taha nelo nosivost na poprecnu silu kosih sipki na klizanje proracunava se prema

U suprotnome slucaju " . nosivost na potresl1o . . djelovanje , . . mora se OSI' b"uratl' a rl11 I' r an'Jem u oba d IJag,onalna smlcra u skladu s oVlm uVJetlma (vldl sl. 5.81):

a)

provjereno je da je:

(5.297) gdje je:

V'd A"

proracullska popreclla sila koja djeluje na vezni element (VSd= 2 Msil) ukupna plostina armature u svakome dijagonalnom smjeru

a

kut izmedu dijagonala i horizontalnoga smjcra.

b) dijagonalna je armatura rasporedena kao u stupu, a njezina duljina sidrenja premasujc za 50% onu propisanu u HRN ENV 1992-1-1.

Izrazu:

V,d = LA,i

(5.295)

J;d [COStp - 0,5 Ii sintp! (as I,,»).

c)

ok~, tih eleJ11e.n~ta .~oj~ slice na stupove postoje zatvorcne spone koje sprecavaju

IzvIJanJe uzduznlh SIPki. Razmak spona ne smije prijeCi 100 mm. Vezni clementi U svim slucajevima za vezne gredc primjenjuju se posebne mjere kao za arede izvan b kriticnih podrucja.

Povezivanje zidova plocama nc smije se smatrati UCillkovitim. Odrcdbe za grcdc primjenjuju se na veznc grede (vidi sl. 5,81) ako je ispunjen jedan od

As'-£yu

ovih uvjeta: a)

~

raspueavanje uzduz dvije dijagonale ima malu vjerojatnost pojave; to ce se dogoditi ako je:

VsJ2

, \

-O,S,ysd' l/h

osig,uran je pretd:iti oblik sloma savijanjem; uvjet ispunjen ako je l/h :::: 3.

-O,SVSJ ·l!h

/

vezna greda

5.4.8.5.5

L

As,

U

oba smjera

Lokalnaduktilnost

~ora se osigurati da u k'riticnim podrucjima zida (vidi tocku 5.4.8.5 Odredbe za nosi\'e zldove "Posebne mjere za vitke zidove») vrijednost PI r iznosi najmanje:

1,0 q2

nosivi zid

1/ I

Stika 5.81 Vezne grede

608

,

~ VsJ2

AsJ,d

Slilw 5.82 VeZlle grede s dijagollaillim armiralljem

nosivi zid

b

1r8r

I

(5.296) b)

t

PI', =

bez veznih greda

1

(5.298) s veznim gredama

gdje je:

q

vrijednost faktora ponasanja upotrijebljenog u proracunu,

,;nn

Ako se ne upotrebljava tocniji postupak, jednadzba (5.298) moze se primjenjivati za odredivanje armature za ovijanje ovako: a)

kod obicnih zidova sa slobodnim rubovima iii s malim pojasnieama za brojc
KOMENTAR - NAPOMENA: Daljnje pojednostavnjenje mo uce uporabom formula koje daju ovisnost Ie , uzduznih rezn'h " I SI'1 a I. f ak torag q. Je Za rubne elemente deblje od 250 mm prcporucuje se kad god' t ; visestrukih spona (vidi sl. 5.84). ' .Ie 0 moguce, uporaba

b) u mjerodavnoj provjeri uzima se ova proracunska uzduzna sila: efr

NSd = 0,5 (NSd / 2

+ MSd / z)

(5.299)

gdje je: z krak unutarnjih sila koji se moze uzeti kao razmak izmedll sredista dvaju rubnih elemenata koji su ovijeni poput stupova, a NSd

proracunska tlacna sila, predznak joj je pozitivan ako je tlacna.

U svim drugim slucajevima zidova s pojasnieama iii slozenih presjeka (vidi sl. 5.83) mogu se upotrebljavati opCi postupei; zahtijevana armatura za ovijanje, ako je potrebna, i duljina ovijenog dijela zida proracunaju se s skladu stirn postupeima.

slobodan rub

T

Slifm 5.83 Deformacije zida sa slobodnim rubom i zida s pojasnicama

To ovijanje mora se produljiti vertikalno po visini her kriticnoga podrucja i horizontal no uzduz duljine ie mjereno od ruba zida do tocke u kojoj bi se pri ciklickom opterecenju neovijeni beton mogao odlomiti radi velikih tlacnih deformaeija. Ako nema tocnijih podataka, moze se uzeti da je kriticna tlacna deformaeija Gee jednaka 2 %0 (vidi sl. 5.85). Mjerodavna situaeija djelovanja odreduje se s MSd i odgovarajuCim NSd za najnepovoljniji smjer potresnoga djelovanja. Najmanji.ie uvjet da Ie ne smije biti uzet manji od 0, 15·t iii 1,50·bw '

610

Slika 5.84 Preporuceni oblik spona za slobodlli rub zida s b" > 250 mm

Ako nije drukCije navedeno u prethodnim staveima na oviJ'ena rubn'l pc)dr '". kr" ··"h d . . . '" " ' (licia Ihem po. rue! a zldo~a pnmJenJuJU se sve odredbe i pravda oblikovanja p()jcelino~ti kao za uzduznu I popreenu armaturu stupova. " " Iznad kriti~n?g podrucja u rubni~ el:n:entima treba na eluljini od najmanje jos jedno 1 kata p.~edvldJetl armaturu za oVIJanJe Jednaku poloviei one proracllnane ;a kritie. g podruCje. no

u p:eostalim ~odrucjima zida primjenjuju se odredbe norme HRN ENV 1992-1-1 za vertlkalnu, honzontalnu i poprecnu armaturu. Ipak u onim podrucJ'ima gdl"e" tl' " . d f ". . ' " Je ,lena e 0.rma~11a Ce veea od 0,2 % (=2 %0), treba predvidjeti najmanju vertikalnu armaturu presJeka J~?nak?g: 0,005 lebw, gdje se Ie ne smije uzeti manji oel 0,15·1" iii 1,50b . Ovd'c Je Iw = dulJlna zlda. " J

IIIIIIIIIIII! Sfika 5.85 OVljeni rubni element na sfobodllome rubu zida

611

5.4.8.5.6

Prerano posmicno raspu eava nje hrpta zida mora se sprij eciti postavljanj en1 najnwllj c koliCine armature u kriticnim podru cj ima, ito:

Poscbnc mjcre

Kao najmanja mjera protiv bocne nestabilnosti, debljina b"o hrpta ne smij e biti manja od: (5 .300) b,,{J = min [ 150 mm; q I" 160; h,1 20]. Debljina b" ovijcnc duljine zida mora zadovoljiti ova pravila (vidi sl. 5.86 ): 200mm

2b"

a)

~

, onda je

ako je Ie max [ 0,2

bw ~ [

~

b..e

Sidrenje i preklapanje armature hrpta mora biti izvedeno prema odredbama HRN ENV 1992-1 -1 i dod atnih pravila danih ovdje.

(5.30 1b)

[

I~

h,l15

0,2/..

t

Annatura hrpta mora biti oblikovana u dvijc mreze od medusobno okom itih sipki istih prionljivosti, po jedna uz svako lice zida; mrde morajll biti povezane prikladnim i pravilno rasporedenim poprecnim sponama.

200mm , onda je bw

ako je Ie < max [

= P "n lill = 0,002

h,/ 10

l..

2 b"

b)

(5.301a)

Pi,, ",ill

or

II

: ~I

H

<"""

prikladna pojasnica: Ir>hl S or >1,,' 15

If Ie> 0.21 .. 2bw

Slika 5.87 Najmallja debljilla ovijenih rubnih elemellata za rubove zida s prikiadllom popreCnom pojasllicom

Moraj u sc uzcti u obzir ove odredbe 0 pojedinostim a armiranja hrpta (vidi sl. 5.88): a)

Ii

i---tlo-----91 bw .

tlJ

t----tlI f

hsf l 5

0.21 ..

e> 2bw

Slika 5.86 N9Jajmallja debljilla ovijenih rubnilz elemenata

Ako jc rub zida najvise opterecenog na tlak povezan prikladnom poprec.nolll pojasnieom, tj . tah.'Vol11 da je br ;:: hsl 15 i Ir ~ 11,1 5, i ako je Ie~ 3 b"o , onda za b" vrlJede odredbc dane za bw{J (vidi sl. 5.87).

612

horizontalne sipke (promjer d bh): Ph = Ah 1 (bw{J Sh ) ~ 0,002 d bh ~ 8 mm d bh ~ bwo 18 Sh ~ 20 d bh iii 200 mm za DC «H» Sh ~ 25 d bh iii 250 mm za DC «M»

b) vertikalne sipke (promjer db') : Pv= Aj (b ,..Q S,) ~ 0,002 d bv ~ 8 mm i d bv ~ b"o 1 8 Sv ~ 20 d bv iii 200 mm za DC «fh i Sv ~ 25 d bv iii 250 mm za DC «M». Radi uklanj anja nepovoljnih ucinaka i nesigurnosti 1I slu caju raspu cavanja uzdui radne spojnice, treba predvidjcti najmanjll kolicinu dobro sidrcne armature kroz ocekivanll

613

radnu spojnicu. Najmanja koliGina armature PIlI;n Gija jc uloga da zamijeni nosivost neraspucaloga betona na poprecnu silu odreduje se iz:

(5.302) Pm;n? [

0,0025 gdje jc: A" ukupna pi os tina horizontalnoga presjcka zida NSd proracunska uzduzna siia, pozitivna ako jc tlaena.

Kod .zidova sad slobodnim iii malim pOJ'asnica ma oVIJel11 . . rubl11 . . element!. 'd" . rubovima " . moraJu se pre VI Jetl u krltlCl11m podruejima pri podnozj .d . . . . dana u jednadzbi (5.286) i unutar duljine (. - u Zl a na VISll11 h", kako Je Ako je rub zida koji je .najvise izlozen tlaku povezan p n'ld a dnom poprccnom ' ." . pOJasl11com, tJ. takvom u kOJe Je b f 2 hs /15 i [ 5 h / 5 (vidi sl 587) .. ovijanje rubnog elcmenta. f s . . , ne zahtljeva se Ar~~tura ovijen!~ ru?n~h ~I~menata odreduje se prema slikama 5.84 i 5.85. Imad

knttcnoga podrucJa pnmJenJuJe se odredba za lokalnu duktilnost.

po?rec~a ar~~~ura rub~ih elemenata odreduje se prema HRN ENV 1992-1-1.

Ukupna vrijednost Pv, uzcvsi u obzir sve vertikalne sipke koje se nalazc u hrptu i u rubnim elementima, ne smije biti veca od 0,004.

,

1

S,

a

naJmanJi koeflclJent uzduzne armature moze se smanjiti na 0,005 u ova dva slucaja: . a)

horizontalni presjek

vertikalni presjek

-

bezdimenzijska proraeunska uzduzna sila

effVd

iznosi:

effvd 5 0,15 gdje je:

,,

}

eff Vd

I~

=

efIVsd

(te bw f cd ) vidi jednadzbu (5.299)

efIVSd /

b) bezdimenzijska proraeunska uzduzna sila

eff Vd

iznosi:

0,20 a faktor q premajednadzbi (5.238) umanjen je za 30%.

effvd 5

spone: 408/m2 B500

Debljina hrpta b\rlJ ne smije biti manja od b~{J =

min [ 150 mm ; q

[wi 60 ; hs /20] .

(5.303)

Debljina b w ovijene duljine zida mora zadovoljiti ova pravila (vidi sl. 5.86):

2b w stika 5.88 Armatura hrpta

a)

popreenih sila sa stropova na zidove. Mora se izbjegavati slueajan raspored otvora koji nisu pravilno rasporedeni pri oblikovanju povezanih zidova, osim ako je njihov utjecaj beznaeajan iii uzet u obzir prikladnim proraeunom, dimenzioniranjem i oblikovanjem pojedinosti.

b)

, ondaje bw ?:. [

ako je Ie ? max [

Na prildadan naGin valja provjeriti prijenos cikliekoga djelovanja horizontalnih

Posebne odredbe za zidove razreda duktilnost «L»

Kod zidova razreda DC «L» primjenjuju se odredbe iz HRN ENV 1992-1-1 koje se odnose na nosive zidove. Dodatno valja uzeti u obzir ova pravila kako bi se osigurao dogovorni faktor duktilnosti izrazen zakrivljenoscu (CCDF) uskladen s prihvacenim

(5.304a)

0,2 Iw

hJ10

2 bw

200mm , ondaje bw ? [

ako je Ie < max [

0,2 Iw 5.4.8.5.7

200 mm

(5.304b)

hJ15.

Za vezne grede moze se umjesto armiranja kosom armaturom u dva smjera (vidi sl. 5.~2) Izveden~~ poput stupa upo~rijebiti dru~Cije rasporedena armatura, s tim da je na

pr~ldadan nacI~ pokazano .~a Je ~sp?redlva razina kapaciteta trosenja cnergije o'Hgurana bez bltne degradacIJe ponasanJa konstrukcije.

vrijednostima q.

615 614

5.4.8.6

5.4.8.7

Odredbe za stropove

Stropovi moraju imati dovoljnu krutost u svojoj ravnini radi raspodjele hori zo ntalnih sila na vertikalne clemente u skladu s proracunskim pretpostavkama (stropa kao disk "beskonacno» krut u vlastitoj ravnini), posebno u slucaju vaznih promjcna krutosti vcrlikalnih elemenata iznad i ispod slropa.

Ova se tocka odnosi na proracun betonskih gradcvina izgradenih dj e lomicno iIi u cijelosti od predgotovljenih elemenata. Ako nije navcdeno drukcije, primjenjuju se odredbe iz HRN ENV 1992-1-1. Obuhvacene su ove vrstc konstrukcija: a) ok.lfirni sustavi b) zidni sustavi c) dvojni sustavi (mjesoviti predgotovljeni okviri i prcdgolovljcni iIi l1Ionolitni zidovi).

Uvjct " beskonacnc» krutosli mozc se smalrati ispunjenim aka su progibi svih tocaka slropa u ravnini mjereni od njihova polozaja kao krutoga diska manji od 5% apsolutnog pomaka pri potresnoj kombinaciji djclovanja. Proracunom na polrcs mora se obuhvatiti provjera armiranobctonskih stropova konstrukcija razreda DC "H» i DC "M » za slucaj: a)

Proracun na potres predgotovljcnih bctonskih zgrada

Dodatno, obuhvacene su i: d) sanducaste konstrukcije (sustavi predgotovljenih monolitnih prostorija- soba) e) sustavi obrnutog njihaia.

ne prav ilnih gcometrijskih iIi razvedcnih tlocrtnih obIika, istllka i udubina

KOMENTAR-NAPOMENA: Jednokatne induslrijske zgrade s obostrano zglobno prikljucenim gredama treba razIikovati od obicnih ok.lfirnih sustava. 5.4.8.7.1 b)

nepravilnih i veIikih otvora u plocama

o c) d)

:.,

Proracun predgotovljenih konstrukcija

Pri modeliranju predgotovljenih konstrukcija provesl ce se ove provjere: a) utvrdivanje razlicitih uloga konstrukcijskih eleme nata: 1)

onih koji nose sarno vertikalna opterecenja, npr. zglobno izvedeni stupovi oko armiranobetonske jezgre

nepravilne razdiobe masa i/iIi krutosti (kao npr. u slucaju prosirenja iIi suzenja)

2)

onih koji nose i vertikalna i potresna opterecenja, npr. okviri iIi zidovi

prizemlja zgrada izvedenih sa zidovima smjeStenim sarno na dijelu opsega zgrade iIi sarno na dijelu prizemlja.

3)

onih koji osiguravaju prikladnu vew izmedu konstrukcijskih elemenata, npr. stropne iIi krovne dijafragme

Rezne sile u armiranobetonskim slropovima mogu se proracunati modeIiranjem stropova kao visokih nosaca iIi ravninskih resetaka oslonjenih na deformabilne ldajeve. Proracunske vrijednosti reznih sila dobivaju se prema tocki 5.4.4.1.4, a proracun nosivosti provodi se prema normi HRN ENV 1992-1-1. Kod sustava s jezgrom iIi sustava zidova razreda DC "H» i DC "M» zahtijeva se provjera prijenosa horizontal nih sila od stropova na jezgru iIi zidove. Primjenjuju se ove odredbe:

b) sposobnost ispunjavanja odredaba tockama)

c)

d)

0

potresnoj otpornosti (opisano u prijasnjim

1)

predgotovljeni sustavi koji mogu zadovoljiti s\·c odredbe

2)

predgotovljeni sustavi koji odstupaju od tih odredaba, pa podlijezu dodatnim proracunskim kriterijima i imaju nize faktore ponasanja

utvrdivanjc nekonstrukcijskih elemenata koji: 1)

mogu biti takvi da su u cijelosti nepovezani s konstrukcijom

2)

se djelomicno odupiru deformiranju konstrukcijskih elemenata

utvrdivanje uCinaka spojeva na kapacitet troscnja cncrgije konstrukcije:

a)

proracunsko posmicno naprezanje na spoju stropa i jezgrc iIi zida ogranicuje se na 6 TRd kao mjera protiv raspucavanja

1) spojevi koji se nalazc izvan kriticnih podrucja neutjec u na kapacitet trosenj a energije konstrukcije

b)

mora se osigurati prikladna nosivost na posmicni slom klizanjem, zanemarujuCi doprinos betona (Ved = 0). Treba predvidjeti dodatne sipke koje doprinose posmicnoj nosivosti dodirnoga podrucja izmedu stropa i jezgrc iIi zidova; sidrenjc tih sipki izvodi se prema naprijed navedenim odredbama.

2)

616

spojevi koji se nalaze u kriticnim podrucjima, ali imaju prikladno povecanu nosivost, tako da je ncelasticno ponasanjc pomaknuto u podrucja izvan spojeva

3) spojevi koji se nala ze u kriticnim podrucjima i mogu oSlvariti znalnu duktilnost.

617

CD

Faktori ponasanja Za predgotovljene konstruk:ije koje zadovo!!avaju proracunske odredbe vrijednost faktora ponasanja qp proracunava se po nIze navedenoj formuli, osim ako nisu provedena posebna proucavanja temeljem kojih se uzima druga vrijednost: prizemlje

qp == kp q

a) spojevi izvan kriticnih podrucja .• . . ,.. . . . povecane nosivoslI 5 plastJcnlm zglubovlma pomaknutlm Izvan spOJ3 b) spoJevl .• . . .• . • .. c) duktilni, posmiku izlozeni spojevi velikih panela smJestem u krltlcnlm podruCjlma

(5.305)

gdjc je:

q kp

Slika 5.89 Spojevi predgotovljellih elemenata

faktor ponasanja uzet prema jednadzbi (5.238) faktor smanjenja ovisan 0 kapacitetu troSenja energije predgotovljene konstrukeije.

Faktor smanjenja ima ove vrijednosti: 5.4.8".7.2

Proracunski kriteriji

1,00

za konstrukeije sa spojevima izvan kriticnih podrucja

Lokalna nosivost Kod predgotovljenih elemenata i njihovih spoj.eva . mora se u~eti u obzir de?radacija odziva radi eiklicnih poslijeelasticnih deformlTanj3. Za razhku O? ~onoht.mh (n~ mjestu izvedenih) konstrukeija, proracunska. nosivost. predgotov~Jen.lh spoJeva pn monotonome opterecenju ne smije se uzetl u obzlr kao noslvost za potresna djelovanja. .TtoseriJeenergije . '''. Kod predgotovljenih konstrukeija obicno se promatraju razredi duktil~osti «M» i «L>\) Mo~ese uzeti i razred «H», ali je za to potrebno provestl dodatnu anahzu . ... .. ._. _<. > Osim kapaciteta plasticne rotaeije 'kri~icn;h . ~o~rucja, " tr~se~j.~ . energije .• k?d predgotovljenih konstrukeija moze se ostvantl I poshJeelaslIemm posmlemm pomaeima uzduz spojeva: a)

ako njihova nosivost ne opada znatno s promatranim trajanjem djelovanja

b) ako su moguce nestabilnosti izbjegnute na prikladan naCin.

(5.306) 0,75

za konstrllkeije s duktilnim spojevim a iii spojevima povecane nosivosti.

Ne smije sc upotrebljavati faktor ponasanja naveden u tablici 5.36 za povezane zidove ako se nosivi zidovi sastoje od predgotovljenih velikih panela, osim ako posebnim mjerama i proracunom nije predvideno prikladno trosenje energije 1I veznim gredama . Za predgotovljene konstrukeije koje nc zadovoljavaju proracunske odredbe faktor ponasanja qp uzima se da je jednak 1,0. Proracun prolazne situacije Pri gradnji konstrukcije koja ukljuclIje privremena lIkrucenja , potresna se djelovanja ne uzimaju u proracunskoj situaeiji. Ako bi pojava potresa mogla prouzrociti ukupno rusenje dijela konstrukeije uz ozbiljan rizik za Ijudske zivote, privremena se ukrueenja moraju izricito proracunati na prikladno umanjeno potresno dje/ovanje.

..

KOMENTAR-NAPOMENA: Taj posmicni kapaeitet moze se ~zetl.~ obm: posebno kod predgotovljenih. zidnih s~stava, uzi~ajuCi u obm v~IJe.dnostl mjesnog faktora klizanje-duktIlnost, f.ls, Izborom opeeg faktora ponasanJa q.

U nedostatkll posebnih istrazivanja, uzima sc da je to djelovanje jednako 30% proracunskoga djelovanja zaredovnu situaeiju. 5.4.8.7.3

Spojevi predgotovljenih elemenata

Posebne dodatne mjere

Spojevi izvan kriticnih podrucja

Promatraju se sarno tloertno i po visini pr~vilne ~redgotovljene konstrukcije. Nije dopusteno prekidanje vertikalnih elemenata nI na kOJem katu.

Takvi spojevi moraju se nalaziti na udaljenosti od kraja najblizega kriticnog podrucja veceg od izmjera presjeka spojenih elemenata. Njihove rezne sile povecavaju se faktorom 1,1 kako bi se obuhvatile nesigurnosti proracuna predgotovljenih elemenata.

Nesigurnosti s obzirom na nosivost obu~vaeene su u. tock.i u kojoj su dane ?dredbe .~a proracune i pravila armiranja - «provJera dod atmh ~!era ». D~datno, st~ se tlce linijskih (stapnih) spojeva predgotoyljenih elemenata, njIhova nO~lvost u ?bJe ~I~vne osi ne smije biti manja od 25 % u odnosu na ostale elemente. NeslgurnostI s obzlrom na duktilnost obuhvacene su u istoj tocki.

618

Spojevi povecane nosivosti Proracunske rezne sile takvih spojeva mnoze se faktorom 2,0 za razrede duktilnosti «H» i «M», a faktorom 1,5 za razred «L». Isto se pra\'ilo primjenjuje za same spojnc elemente na duljini jednakoj 1,51", gdje je ler duljina kriticnoga podrucja.

619

Posljcdice tih odredaba moraju se uzeti u obzir pn proracunu prcma kapacitetu nosivosti.

Ako nem£l tocnijih proracunskih iii cksperil11cntalnih podataka , vrijednosti: a)

Ycyd = 1,15

Takvi spojevi l110raju zadovoljiti lokalne kriterijc duktilnosti.

b) za djclovanje poprecnih sila: za vertikalne spojcve Ycycl = 1,20

Provjcra nosivosti spojeva

za horizontalne spojeve Ycycl = I + 0,15 qp 2: 1.2().

I'roracunska nosivost spojcva predgotovljenih elernenata u kriticnim podrucjima:

(5.307) gJje je: Rei proracunska nosivost za monotono opterecenje Yryd

"R' flu

i ,c)rl" y

Ako su sipke nastavljenc zavarivanjcm, mogu se spojCyi smatrati duktilnima pod ovil11 uvjetima: a)

da sc upotrebljavaju sarno zavarljivi celici

koefieijent smanjenja kojim se u obzir uzima dcgradaeija nosivosti.

b)

da materijali za zavarivanje, primijenjeni postupci i osoblje doprinose gubitku lokalnc duktilnosti manje od 10% u odnosu na duktilnost koja bi se postigla ako bi se spojevi izradili nckim drugim naCinom, a ne z(i\·arivanjem.

KOMENTAR-NAPOMENA 1: Pri provjeri kapaciteta nosivosti spojeva na posmik klizanjem mogu se u obzir uzeti ovi mehanizmi nosivosti i njihovo moguce medudjelovanje: trenje pri vanjskim tlacnim naprezanjima i dodatna unutarnja naprezanja zbog otpora na odrez uCinka sipki koje presijeeaju spoj djelovanje trna samo onih sipaka koje ne prouzrokuju uzduzno eijepanje zastitnog sloja (tj. samo sipke smjestene blizu sredine betonskog elementa). KOMENTAR-NAPOMENA 2: Ovisnost sila-pomak mehanizama nosivosti mora obuhvatiti eiklicno poslijeelasticno ponasanje. Koefieijent nesigurnosti model a

YRd

ima ove vrijednosti:

za djelovanje uzduznih sila: YRd

= 1,20/ 1,10/1,00 za DC «H» / DC «M» / DC «L»

b) za djelovanje poprecnih sila: YRd

= 1,35/1,25/1,15 za DC «H» / DC «M» / DC «L».

Koefieijent smanjenja Ycycl odnosi se na dcgradaeiju nosivosti nakon prikladnog broja poslijeelasticnih prol11jena prisilnih deformiranja na razini predvidene duktilnosti. (Smatra se da su tri puna eiklusa prikladna za DC «H», dva za DC «M», a jedan za DC d.». Uzima se i faktor duktilnosti pomaka jednak (qp + 1)' / 4.

620

Proracunska nosivost spojeva izvan kriticnih podrucja ne treha se sl11an)'ivati s . .

dodatni koefieijent nesigurnosti l110dela

Proracunska nosivost Rd uzima se prema normi HRN ENV 1992-1-3. Ako te odredbe ne obuhvacaju dovoljno vrstu predvidenih spojeva, mora se provesti dodatna proracunska i eksperimentalna analiza.

a)

il11a ove

za djelovanje uzduznih sila:

Duktilni spojevi

YRd

v If)-rl

Celicni elementi (profili iii sipke) prievrsceni za betonske elemente s nal11jcrol11 da doprinesu potresnoj otpornosti moraju se proracunski i ispitivanjem pro~'jeriti na sposobnost preuzimanja prisilnog deformiranja pri predvidenoj razini duktilnosti (Za DC «H» dovoljna su 3 puna eiklusa, za DC «M» su do\'oljna dva puna, a za DC «L» dovoljanje jedan. Faktor duktilnosti pomaka jc jednak (q p + 1)' /4. 5.4.8.7.4

Elementi zgrada

Gredc Pril11jenjuju se odgovarajuce odredbe iz tocke 5...+.8.1 uz ovdje navedena pravila. Siobodno oslonjene predgotovljene grede koje nisu konstrukeijski povezanc sa stupovima iIi zidovima nisu dio okvirnog sustm·a. Osim odredaba iz Ilorme H~N ~NV 1992-1-3 «dezajevi pojedinacnih elemenata», tocka 5.4.8.3), odslupanja I11Jcra I dopustena odlamanja lezajeva moraju biti tab'a da za ocekivane pOl11ake bude i nadalje osigurano podupiranje (nalijeganje).

Stupovi Primjenjuju se odgovarajuce odredbe iz tocke 5...+.8.2 uz ovdje navedena pravila. Spojevi stup-stup u kriticnim podrucjima dopusteni su ~amo za razred duktilnosti·L". Za predgotovljene stupove jednokatnih indu5trijskih zgrada, koji nisu povezani u okvlre, mogu se uzeti faktori ponasanja qo = 3,0. UZ O\·c uvjctc: a)

vrhovi stupova povezani su u oba glavna smJaa zgrdde sponama iii serklazil11a (oJ cclika iii betona) .

b)

ukupan broj promatranih stupova veti jc od

~cst.

621

Cvorovi greda-stup

a)

Monolitni Cvorovi greda-stup (sl. 5.89a) moraju zadovoljavati odgovarajuce odredbe iz tocke 5.4.8.4. Nosivost i duktilnost spojeva krajeva greda i stupova (sl. 5.89b i 5.Rge) mora se posebno provjeriti.

mora se predvidjeti najmanja armatura lIzduz spojeva J' ednak " .. I ' . . . . a kOJI su u elJe OStl tlaeno naprezam a 0 25 % za spoleve kOI'i su . .•• . " . ... a dJelolTIlCnO vlacno naprezam

b)

koliCina armature II spojevima mora se ograniciti kako bi se sprl'J'e~'I' d .. .' . Q a Iznenana dcgradaelJ3 nakon dostlzanj3 najvece sile . Ako nCllla tocnijih podataka k fi" .. .. •. . , oe lei lent armlranp ne smlJe premasltI 2 (ft· .

Primjenjuju se odredbe odgovarajuce tocke za zidove iz norme HRN ENV 1992-1-1 uz ove izmjene:

e)

armatura mora biti rasporeacna uzduz cijcle duljinc spoja. U razredu duktilnosti " L» ta armatura moze se koneentrirati na tri mjcsta (vrh, sredina, podnozje)

a)

d)

Predgotovljeni krupnopanelni zidovi

najmanji kocfieijent armiranja 0,004 proracunava se na osnovi stvarnoga presjeka betona is vertikalnim sipkama hrpta i rubnih elemenata

b)

armiranje jed nom mreZom u srednjoj ravnini panda nije dopusteno

e)

u svim predgotovljenim elemcntima, pri krajevima betan mora biti bar malo ovijen, kako je navedeno u tocki 5.2 za stupove i to oko presjeka b"x bw , gdje je bw debljina panda.

Ako se otvor nalazi blize od 2,5b w od vertikalnog spoja panda, dimenzioniranje i oblikovanje pojedinosti «stupa» koji je preostao izmedu otvora i spoja mora se provesti prema tocki 5.4.8.2.

0 10 at . , -10 za spoJeve d'Je Iomleno " I ' t aeno,

mora se osigurati neprekinutost armature u spojcvima panel-panel. Sto 'k I . .. ga u

:f~rtl a mm spoJevlma armatura mora biti prikladno osigurana bilo u obliku kuka

III zavarena u spoju (ako postoji najmanje jedan spoj slobodan s liea panela) (vidi sI.5.91) e)

radi ?s~g~ranja nepreki~~tosti po duljini spoja nakon raspueavanja, mora se predvldJetI nalman.1~ ~olIema uzduzne armature II mortu ispune spoja (vidi sl. 5.91). Ako nema tocnIllh podataka, moze se uzeti najmanji koefieijcnt armiranja 1 % od presjeka spoja. .

Mora se sprijeCiti degradaeija nosivosti spojeva ovim mjerama: a)

svi vertikalni spojevi moraju biti nazubljeni

b)

horizontalni spojevi, koji su tlacno naprezani po citavoj svojoj duljini, mogu se izvoditi bez zuba. Ipak, ako su oni djelomicno tlacno naprezani, a djelomicno vlacno, moraju biti nazubljeni po Citavoj duljini. presjek

Za provjeru horizontal nih spojeva zidova od predgotovljenih krupnih panda primjenjuju se ova dodatna pravila: a) vertikalna armatura mora preuzeti ukupnu vertikalnu vlacnu silu nastalu od sila potresa. Mora biti prikladno rasporedena uzduz vlacnoga podrucja panda i dobra usidrena u gornji i donji panel. Neprekinutost se osigurava zavarivanjem koje osigurava duktilnost unutar horizontalnog spoja iii, sto je bolje, unutar posebnih mozdanika (zuba) predvidenih za to (vidi sl. 5.90) b) pravjera nosivosti na poprecnu silu horizontal nih spojeva koji su za potresnu proracunsku situaeiju djelomicno tlacno, a djelomicno vlacno naprezani (vidi tocku «provjera nosivosti spojeva») provodi se samo uzduz tlacnoga dijela. Uzduzna se sila NSd zamjenjuje ukupnom tlacnom silom Fc koja djeluje na tlaeno podrucje. Radi povetanja lokalne duktilnosti uzduz vertikalnih spojeva krupnih panela primjenjuju se ova dodatna pravila:

622

Stika 5.90 Vlacna amlalllra vjerojalno pOlreblla na mbll zido pa

annatura koja ide kroz spoj

na zubljeni spoj

® mort

annatura uzdu z spoja

a) spoj pristupacan s obje strane

b) spoi pristupacan s jedne strane

Slika 5.9 J Presjek verlikaillih spojeva izmedll predgolol'ljellih krllpnih panela

623

Na zidove izvedene od predgotovljenih p<.nela ne odnose se odredbe koje se odnose na lokalnu duktilnost i posebne odredbe iz toce 5.4.5.5 jer oni trose energiju UZdllZ vertikalnih (i djclomicno horizontal nih) spojeva i Imaju potpuno ovijelle rubne clemente.

5.4.8.8

Prethodno dimenzioniranje rubnih elemenata armiranobetonskih zidova

Prije konacne proracunske provjere zidova 1110g11 se za prethodnu procjenu mjerodavnih vrijednosti Ie i Ul..'d, koje se odnose na duktilnost, upotrebljavati nize navedene empirijske formuIe.

Stropnc dijafragmc

Osil11 odreclaba iz norme HRN ENV 1992-1-3 (<
Mora se pazljivo provjeriti krutost dijafragme.

2)

Ako prctpostavka «beskonacne» krutosti ne vrijedi, mora se prikladno modelirati dcformabilnost u ravnini stropova i spojeva s vertikalnim elementima (kompatibilnost pomaka).

3)

Zahtijevana duljina ovijanja Ie procjenjuje se za danu vrijednost q i odabranu vrijednost {[{HI (za ucinkovitost ovijanja a"" 1/2 - 1/3) forl11ulom:

(le/ iw)req "" 0,1 + AI (q /2,5)" ((Jid + vd ) - 0,1).

Zahtijevani mehanicki obujamski omjer zatvorenih spona (L(vd (za prakticne vrijednosti a"" 1/2 - 1/3) procjenjuje se za danu vrijednost q i odabranu vrijednosti Ie forl11ulom: m.dreq ""

6)

1,1 - 2,0

624

(5.309)

{L(vd

ako je Ul..d < 0,4 (5.311 )

0,3

Vlacne se sile preuzimaju prikladnim celicnim sponama postavljenim najmanje po opsegu dijafragme i uzduz nekih spojeva predgotovljenih plocastih elemenata. Ako se izvodi tanki beton «ploce» na mjestu, ta dodatna armatura smjestena je u

KOMENTAR-NAPOMENA: U veCini slucajeva zahtijevana duljina ovijanja

tome sloju.

Ie rijetko prel11asuje vrijednost od priblizno 0,3 (, dok bezdimenzijske rezne

(5.312)

U svakome slucaju te spone moraju stvoriti neprekinuti sustav armature uzduz i poprijeko cijeIe dijafragme a moraju biti i prikladno povezane sa svim elementima koji preuzimaju horizontalne sileo Proracunske poprecne sile u ravnini uzduz spojeva ploca-ploca iIi ploca-greda moraju se proracunati s faktorom povecane nosivosti jednakim 1,50, a proracunava se pomocu izraza (5.307). Elementi koji preuzimaju horizontalne sile iznad i ispod dijafragme moraju s njol11 biti prikladno spojeni. Stoga 1110guCi horizontalni spojevi moraju bili uvijek prikladno armirani. Ne mogu se uzeti u obzir sile trenja radi ucinka vanjskih tlacnih sila, osim ako se njihove najmanje vrijednosti ne proracunaju uz nepovoljne pretpostavke (uzevsi u obzir vertikalno potresno ubrzanje i smanjenje trenja radi izmjenicnoga djelovanja).

+ Vd) rijetko premasuju vrijednost od priblizno 0,5.

5.4.9 Nacionalni dokumenti za primjenu u RH (NAD-ovi) Nacionalni dokumenti za primjenu (cng!. National Application Document, NAD) omogucuju primjenu europskih prednormi u Republici Hrvatskoj kao hrvatskih normi (HRN ENV 1998-1-2 i HRN ENV 1998-1-3).

5.4.9.1 7)

+ Az (q / 2,5)2 ((Jid + Vd ) - 0,1 ).

(5.310)

sile (Jid 5)

0,1

Parametri u jednadzbama (5.308) i (5.309) jesu:

Ponasanje u ravnini poput krutoga diska poboljsava se ako se upotrebljavaju predgotovljeni clementi veliCine prostorije. Ipak, prikladan tanak sloj armiranoga betona izvedenog na mjestu moze znatno poboljsati takvo ponasanje. Debljina sloja betona ne smije biti manja od 50 mm, a mreiasta armatura se mora povezati s vertikalnim elementima iznad i ispod. Nosivost posmicnih spojeva proracunava se pomocll izraza (5.307).

4)

(5.308)

Nacionalni dokument za primjenu norme HRN ENV 1998-1-2

Ovaj nacionalni dokument za primjenu (NAD) europske prednorme ENV 1998-1-2:1994 omogucuje njezinu primjenu u Republici Hrvatskoj. Sve brojcane vrijednosti koeficijenata, faktora i varijabli koje su u ENV 1998-1-2:1994 dane kao okvirne vrijednosti, a nalaze se u uglatil11 zagradal11a. tj. izmedu znakova [ J, utvrduju se kao vrijednosti koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, osim ako ovirn nacionalnim dokul11entom nije drukcije odredeno.

625

(1) U vezi s primjenom drugih metoda proracuna navedenih u tocki 3.3.1 (4) vrijedi: a) Potresno djelovanje prikazano spektrom snagc primjenjuje sc iznimno, a odluku njegovoj primjeni i naCinu interprctacije rezultata donosi projektant.

0

b) Potresno djelovanje prikazano vremenskim zapisom stvarnih i/ili umjetnih akcelerograma primjenjuje se u studijama i za gradevine iznimne vaznosti (razred vaznosti I., vidi ENV 1998-1-1, tocka 2.1 (3)P). 0 odabiru polaznih podataka za proracun projektant je duzan dati podrobno obrazlozenje. Prednost pri odabiru imaju zapisi s podrucja Hrvatske i zapisi koji potjecu s podrucja slicne tektonske strukture. (2) Faktori vaznosti zgrada navedeni u tablici 3.3 norme podrobno su dani u tablici NAD.1 ovoga NAD-a.

IV.

Opis - namjena zgrade

1.

Zgrade cija je cjelovitost neposredno nakon potresa iivotno vazna za zastitu Ijudi: zgrade driavnih tijela razine ministarstava, vlade i sabora zupanijske i klinicke bolnice zgrade s kapitalnom opremom za telekomunikacije, radio i televiziju zgrade s kapitalnim instalacijama za snabdijevanje plinom, toplinom i vodom zgrade zracnih luka zgrade sa skupocjenom opremom iii sadriajem od driavne vaznosti zgrade profesionalnih vatrogasnih jedinica zgrade policijskih postaja zupanijske razine zgrade elektrana i energana snage veee od 100 MW spremnici opasnih tvari Cije izlijevanje moze izazvati oneciscenje okolisa opasno za zivot Zgrade Cija je potresna otpornost vazna zbog posljedica vezanih uz rusenje: osnovne i srednje skole zgrade s kinodvoranama zgrade s dvoranama za skupove vece od 1000soba mjesne bolnice dacki i studentski domovi, domovi za djecu s teskocama u razvoju domovi umirovljenika djecji vrtici silosi, spremnici i dimnjaci visi od 30,0 m Obicne zgrade koje ne pripadaju drugim razredima: stambene zgrade poslovne zgrade proizvodne zgrade trgovacke zgrade (robne kuce) hateli i druge zgrade namijenjene turizmu zgrade sveuCilista, veleucilista, fakulteta i visokih skola

II.

III.

626

0,8

(3)

Nepokretna kulturna dobra svrstavaju se u razred I. ako su svjetskc vaznosti. u razred II. ako su nacionalne vaznosti, a u razred III. ako su regionalne vaznosti.

Faktor vainosti

(4)

Odluku 0 razredu vaznosti vojnih zgrada donosi investitor.

zg~~

(5)

Za odredivanje razreda vaznosti gradevina koje nisu navedene u tablici 1. vidi odgovarajuCi dio ENV-a 1998 (silosi, mostovi itd.).

(6)

Faktor naveden u tocki 4.2.7(3) usvaja se s velicinom 1,0, tj. nema smanjenja veliCine potresne razdjelnice prema susjednim zgradama koje imaju jednake katne vi sine.

(7)

Faktor smanjenja vu formulama (4.3) i (4.4) ima vrijednost 1,0.

(8)

U formuli (4.3) okvirna vrijednost 0,004 zamjenjuje se s 0,002.

(9)

U formuli (4.4) okvirna vrijednost 0,006 zamjenjuje se s 0,003.

(10)

Faktor smanjenja v u tablici 4.1 iznosi

Tablica NAD.l Faktori vaznosti i razvrstavanje zgrada Razred vainosti

zgrade istrazivackih instituta hale, skladista, izlozbeni paviljoni, silosi, spremnici zgrade zdravstva zupanijske i opCinske razine (osim bolnica) stadioni, jayne i skolske sportskc dvoranc zgrade zupanijske i opCinskc uprave jayne garaze Zgradc manje vaznosti za javnu sigurnost: skladista poljoprivrcdnih proizvoda staje i peradarnici sklonista

1,4

.

1,2

5.4.9.2

I'

= 1,0 za sve razrede vaznosti.

Nacionalni dokument za primjenu norme HRN ENV 1998-1-3

Ovaj nacionalni dokument za primjenu (NAD) europske ENV 1998-1-3: 1995 omogucuje njezinu primjenu u Republici Hrvatskoj.

prednorme

Sve brojcane vrijednosti koeficijenata, faktora i varijabli koje su u ENV 1998 -1-3:1995 dane kao okvirne vrijednosti, a nalaze se u uglatim zagradama, tj. izmedu znakova [ J, utvrduju se kao vrijednosti koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, osim ako ovim nacionalnim dokumentom nije drukCije odredeno.

(1)

U tocki 2.2.2 (I)P za spone prema ENV -u 1992-1-1 nije predvidena upotreba glatke armature.

(2)

U vezi s odredbom u tocki 2.3.2.1 (5)P za $YC se zgrade primjenjuju vrijednosti faktora ponasanja go dane u tablici 2.2. Po posebnom odobrenju ministra, na zahtjev investitora, mogu se ovi faktori promijeniti na vise prije pocetka izradc projekta, ali najvise za 20 % .

1.0

627

5.5

PREDNAPETI BETON

5.5.1

Uvod

1953. 1962.

Neke povijesne Cinjenice Prvi zabiljezeni patcnt prednapetog bctona registrirao .ic oko 1890. god. amcricki inzcnjer iz San Francisca imcnom Henry Jackson izgradivsi betonski nadvoj s prednapetim zategama. No, nakon godinu dana nadvoj se srusio. H. Jackson nije znao za fenomen puzanja bctona i OpLlstanja mekog eelika, 'ito je u konaenici rezultiralo "nestankom" prcdnapinjanja. Tchnologiji prednapinjanja su tada nedostajali bolji materijal i tehnicko znanje, a to jc oboje imao francuski inzenjer Eugene Freyssinet patentirajuCi 1928. god. prethodno prcdnapinjanje betona eelikom velike evrstoee. Freyssinet je shvatio vaznost vclike evrstoee betona i celika te potrebe postizanja sto veec silc prcdnapinjanja. UoCivsi pojavu puzanja shvatio je da tck vrlo veliko prcdnapinjanjc moze sprijeciti njegov

?snov~~ Europski. o~bor za heton (CEB - Comite Europeen du Beton) ZaJedl1lckom 1l11cIJatlV0l11 FIP-a i CEB-a osnovan Zajednieki CEB-FIP odbor za preporuke 0 prednapetom betonu ('Mixed CEB . f or . . ~ - FIP C omnllttee Oraflll1g of Recommendations for Prestressed Concrete')

1976.

CEI3 l11i.I·CI1J·a ime u Euro-medunal'()dll1' k()1111'tCt za t)cton (Col11ite EuroInternational du Beton)

1997.

Udruzivanjcm CEB i FIP nastajc organizacija FIB.

5.5.2

Osnovni pojrnovi prednapetoga betona

Prednapeti neki g~adevni clement znaei svjesno na njcga djclovati odredcnim ul11letno lzazvanih sila, kojc nazivamo silal11a prcdnapinjanja, a koje ee lzazvatl takva stanJa naprezanja koja materijal elcl11cnta moze podnijcti tij~k()m cIlelog uporabnog vIJeka I pn svim djelovanjima vanjskih sila sto se mogu pojaviti nakon provcdbe prednapinjanja. sustav~m

Cilj je prednapinjanja:

gubitak prouzrocen puzanjcm. Pont de Boutiron je jcdan od tri jednaka mosta koja je izgradio Freyssinet preko rijekc Allier, pored mjesta Vichy u Francuskoj, sredinom 20-tih godina 20. stoljeea. To je resetkasti armiranobetonski lueni most s tri raspona. Na ovim mostovima Freyssinel je prvi u povijesti primijenio hidrauliene prese u sredini luka, aktivirajuCi lucnu silu prednapinjanjem, tc uklonivsi svaku opasnost odvojio lucnu skclu od mosta.

- izazvati u svim tockal11a iIi presjecima elemcnta tlacno stanje naprczanja - sva kasnija dj~l?vanja nakon prednapinjanja imaju za posljedicu smanjenje prcthodno lzazval1lh tlacl1lh naprezanja. . \\.

Ovdje se navodc ncki od vaznijih datuma za prednapinjanje bctonskih konstrukcija: 1888. 1890.

W. 06hring izlaic nacela prednapinjanja bctona, neuspjeh Henry Jackson, San Francisco, gradi betonske nadvoje s prednapetil11

1928.

zategama, ncuspjeh Eugene Freyssinet patentira prethodno prednapinjanje betona eelikom velike

1930. 1934.

evrstoee Vianini radi ccntrifugirani beton omotan prcdnapetom zicom Eugene Frcyssinet sanira Le Havre shippnig terminal, spektakularno demonstrira prednosti prcdnapinjanja, uspjeh

1937.

prvi cestovni mostovi od prednapetog betona

1940.

prednapeti zeljeznicki pragovi Morsch, prva knjiga 0 prednapetom betonu Magnel, Bruxelles, prvi zeljeznicki most od prednapetog betona

1943. 1944. 1944. 1950. 1955. 1952.

628

"""=_2

I

\1(m.l\)

%

- :-J Z

r;;------.,;.~-;:::::;;;::-=--::-.:-~ - Tlak

Vlak

.-

. - \,1 Z

Rusch, Munchen, prednapeti resetkasti nosae Pariz, prvi l11edunarodni kongres

0

prednapetom l)etonu

Stika 5.92 Nosac optereeen uporabllim optereeelljem i pripadajllCl dzjagram llapreZat~ia

SAD, prve betonske prcdnapete stropnc ploec Osnovana Medunarodna fcderacija za prcdnapinjanje (FIr - Federation Internationalc de la Pr':contrainte)

620

l'~L - , - - - - - - - ---"-f' -rl

P "

Slika 5.93 Centricllo predllapeti Ilosac i pripadajuCi dijagram Ilaprezallja

Stupanj prednapinjanja izrazava se omjerom momenta rastlacenja (dekompresije) i ukupnog momenta: (5.313) gdje je: moment rastlacenja (dekompresije)

Mad

MG+'G + Q ukupni moment za k= L

o

M;l

PiA + :vJ!Z

P:A ·M/Z

·M/Z

(0)

Slika 5.94 Kombillacija Ilaprezallja uslijed uporabllog optereeenja i celltricllog predllapilljallja

Stupanj prednapinjanja:

P+g+p

[7

element nije prednapet (armiranobetonski element)

za k= 1,0 element je potpuno prednapet

[7

+

°

potpuno

za k = 0,6 element je djelomicno prednapet. Ako je k=0,6, dobiva se ukupno najmanja plostina celika za armiranje i celika za prednapinjanje.

Slicnost prednapetoga betonskog i armiranobetonskog elementa? · prednapeti betonski element u biti je betonski element obraden mehanicki · slicnost je sarno prividna a ponasanje je bitno drukCije! Prednosti prednapetih betonskih konstrukcija: · savladavanje velikih raspona uz vecu vitkost i manju masu · povecana trajnost zbog izostanka pukotina · smanjeni progibi · velika otpornost na zamor · sposobnost zatvaranja pukotina nakon djelovanja izvanrednih opterecenja.

5.5.3

Svojstva gradiva

5.5.3.1

Beton

Za svojstva betona mjerodavna je hrvatska norma HRN EN 206·1, te norme na koje ta norma upucuje.

crz~

djelomicno

~-crs @

Tab\lca 5.45 Najnizi razredi betona za prednapeti beton Tip prednapinjanja

Najnizi razred tlacne cvrstoce betona

slabo (konstrukcijsko)

Slika 5.95 Naprezanje u presjeku u odnosu na stupallj predllapilljanja

630

Zahtjevi na beton (u prednapetim konstrukcijama): · visoka tlacna evrstoca · mali iznos skupljanja i puzanja · trajnost.

Prethodno prednapinjanje (adhezijsko)

C30/37

Naknadno prednapinjanje

C25/30

631

5.5.3.2

Celik za predllapilljallje

Cclik za pre dn apinjanje proizvodi se u obliku zica, sipki i lIzadi . Za svojstva celika za pred napinjanj e nHRN EN: 10138 navcdene u tablici 5.46.

mjerodavne

su

hrvatske

no rme

niza

Tablica 5.46 Hrvatske norme za celik za prednapinjan.ie nHRN E N 10138- 1

Ce lik za predn apinjanje - 1. d io: O pCi za htj ev i (prE N 101 38-1:20(0)

nH RN E N 10138-2

Celik za p rednapinjanj e - 2. dio: :lica (prEN 10138-2:2(00)

nHRN E N 10138-3

Celik za pred napinjanj e - 3. d io: Uzad (prEN 101 38-3:2(00)

nHRN EN 10138-4

Ce lik za prednapinjanje - 4. di o: Sipke (prE N 10138-4:2000)

Za cclik za pre dnapinjanje bitn a su sljedeca svojstva: - karakteristi cna vlacna cvrstoca fpk - karakteristicno naprezanje pri zaostaloj deformaciji od 0, 1 % fr'J.'k - karakteristicna deformacij a pri najvecoj sili

Slika 5.96 Zica i uiad isporucuju se u kollltovima velike dllljine

E uk'

Zahtjevi na cclik za prednapilljanje:

~r---------------------------~

- ve lika cvrs toca - mala relaksacij a

15

- mala osjetljivos t na koroziju (posebno koroziju pri napreza nju)

i!

~

- geometrijska pravilnost

§

- ve like duljine pri isporuci

)

- ponekad dobra prionljivost

~ 5~------------

10

- ponekad o tpornost na zamor. OL-________~~------~~--------~

Vrsre cclika za prednapinjanj e i svojstva navedena su u pogl avlju 2.2.1.2.

50%

60%

70%

60%

Suslained loadIatrengIh

Primjeri oznacavanja celika za prednapinjanje: Zica nHRN E N 10138-2 Y1 860C-5,0-I 1860 - nazivna vlacna evrsroca C - (eng!. co ld) hladno oblikovana 5,0 - promje r 1- (e ngl.inde nted ) profilira na

632

Uze nHRN EN 10138-3 Y1860S7-1 6,O- A 1860 - nazivna vlacna evrstoca S - (eng!. strand) uze 7 - broj zica A - razred

Stika 5.97 Dijagram optd/allja cetika za prednapinjanje /I OI'isl/osti 0 tempera/uri

633

Podjela na razrede i geometrijska obiljezja

Duktilnost

Proizvodi (lice, uiad i sipke) dijele se prema vrsti celika, s navodenjem karakteristicne

Proizvodi moraju biti primjereno duktilni kako jc to utvrdeno u ld . , . . , ,', . ." ( govaralucoJ norm!. Smatra sc da Ie duktIlnost zadovollavaJuca ako pro iZV()dl' z'ld()v()IJ', v . ' ht' . '. ' ..' .., d alu za leve za karaktenstIcnom deformacl]om kod najvece silc, E , prcma n~rmama niza uk nHRN EN 10138,

granice popustanja 0,1% (fpO. Ik) i karakteristicne vI acne evrstoce (fpk) u N/mm2, prema razredu s navodenjem podatka 0 opustanju, prema izmjerama i obiljezjirna povrSine. Svakoj isporuci mora biti prilozen dokument koji sadrZi sve podatke potrebne za njezinu identifikaciju s obzirom na prethodno navedenu podjelu, te, ako je potrebno, i dopunske podatke. Razlika izmedu stvarne plostine presjeka proizvoda i njegove nazivne plostine presjeka ne smije biti veca od granicnih vrijednosti navedenih u odgovarajucoj normi.

-------------

:lice i sipke ne smiju se zavarivati. Pojedinacne zice i uiad srniju se zavarivati sarno prije hladnog izvlacenja. Mjesta zavara moraju na uzetu biti izmaknuta. Kod celika za prednapinjanje uzetog iz namota nakon odmotavanja zice iIi uzeta potrebno je izmjeriti na uzorku polozenom na ravnu povrsinu najvecu zakrivljenost u odnosu na jednu osnovnu liniju propisane duljine. Ova vrijednost ne smije prijeCi vrijednosti dane u odgovarajucoj normi. 2

Razlikuju se tri razreda opustanja (slika 65). S obzirom na opustanje proizvodi se dijcle prerna gubitku naprezanja tijekom vremena na: razred 1:

3

Stika 5.98 Tipicni dijagram naprezanje- dejormacija i'elika za prednapilljanje

zice s velikirn opustanjern

razred 2:

uzad s malim opustanjcm

razred 3:

sipke s umjerenim opustanjem.

Proizvodi moraju biti dostatno duktilni pri savijanju. Smatra se da je uvjet za

zad~voljavajucom duktilnoscu na savijanje postignut ako proizvodi zadovoljavaju zahtJcve za savitljivoscu

II

odgovarajucoj normi.

.

,

Fizikalna svojstva Modul elasticnosti

Dopusteno je racunati s ovim srednjim vrijednostima: 3

" gustoca

7850 kg/m

"toplinski koeficijent

10'10,6 KI.

Za zice i sipke moze se prihvatiti srednja vrijednosr od 200 kN/ mm 2. Ovisno

0

postupku proizvodnje, stvarna vrijednost moze biti izrnedu 195 i 205 kN/mm 2. 1 .

Mehanicka svojstva

Za uzad uzima se vrijednost 190 kN/mm

Cvrstoca

izradbe, moze biti izmedu 175 i 195 kN/mm". Dokumenti koji prate isporukll trebaju sadrZavati odgovarajucu vrijednost. .

Granica popustanja 0 , 1%, ,

f pO.lk

i vlacna evrstoca

f pl

Stvarna vrijednost, ovisno

0

postupku

uvijek se definiraju kao

Zamor

karakteristicne vrijednosti. One se dobivaju kao omjer sile koja odgovara 0,16iHnoj trajnoj dcformaciji, odnosno najvece sile u vlacnom pokusu i nazivne plostinc presjeka.

Proizvodi moraju imati primjerenu evrstocu na zamor.

Omjer stvarne i zahtijevane najvece sile ne smije prijeCi vrijednosti navedene u normi.

Viseosno stanje naprezanja

Dijagram naprezanje-deformacija

Pri .vise?s~orn stanju naprezanja proizvodi se moraju primjereno ponasati. Smatra se da .Ie pnmJereno ponasanle proizvocta pri viseosnom sranju naprczanja postignuto ako su ispunjeni zahtjevi odgovarajuce normc. .

Proizvodac mora za proizvode, uz dokument naprezanje-deformacija s daturnima proizvodnje.

634

0

isporuci,

priloziti dijagrame

635

Tehnicka svojstva

Cijcvi moraju imati dostatnu evrstocu da preuzmu mehanicka opterecenja. Izvode se s naboranim presjekom radi osiguranja prionljivosti s betonom izvana i injekcijskim mortom iznutra. Ti nabori im ujedno osiguravaju tleksibilnost.

Stanje povrsine Proizvodi ne smiju imati nedostatke koji utjecu na njihovu prikladnost kao cclika za prednapinjanje. Uzduzni zarezi ne smatraju se nedostatkom ako .ie njihova dubina manja od dopustenih vrijednosti prema normi.

Cijevi ne smiju korodirati prije ugradnje. Beton izvana i injekcijski mort iznutra sprijeCit cc pojavu korozije nakon ugradnje. Moraju biti nepropusne, a spojevi moraju brtviti.

Opustanje S obzirom na opustanje proizvodi se dijele prema gubitku naprezanja u postocima (slika 5.110).

Odstupanje promjera: Raspon promjera: Debljina lima:

manje od :t 1% iii :to,S mm 25 mm - IOO mm 0,2 mm - 0,6 mm.

Osjetljivost na koroziju uz naprezanje Proizvodi moraju biti primjereno malo osjetljivi na koroziju uz naprezanje. Smatra se da jc osjetljivost na koroziju uz naprezanje mala ako proizvodi zadovoljavaju zahtjevc odgovarajuce norme.

5.5.3.3

Mort za injektiranje i cijevi natega

Za injektiranje cijevi natega rabe se mortovi C1Ja su svojstva opisana u nonni. Injektiranje se izvodi normiranim postupcima (tablica 5.47). Tablica 5.47 Norme za mort za injektiranje natega za prednapinjanje

Cijevi se ispunjavaju nategama za prednapinjanje najvise do odnosa: = 0,5.

An"ega / Acijevi

5.5.3.4

Sidra i spojke

Opcenito Ova tocka vrijedi za uredaje za sidrenje i uredaje za spajanje prethodno napetih elemenata kod kojih se primjenjuju: - sidra, kako bi se u podrucju sidrenja sila prenijela s natege na beton - spojke, kako bi se pojedini dijelovi natege povezali u kontinuiranu nategu.

HRN EN 446

Mort za injektiranje natega za prednapinjanje - Postupci injektiranja

HRNEN 447

Mort za injektiranje natega za prednapinjanje - Svojstva uobicajenih mortova za injektiranje

Zahtjevi za svojstva, postupke ispitivanja i postupke potvrdivanja sukladnosti utvrdcni su u europskim tehnickim dopustenjima pojedinog proizvodaca jer jos nema europskih normi. Pri odredivanju zahtjeva za svojstva treba uzeti u obzir:

Cijevi u kojima se nalaze natege kod naknadnog prednapinjanja proizvode se od celicnih iii plasticnih cijevi. Norme navedene u tablici 5.48 odreduju specifikacije i metode ispitivanja eelicnih cijevi. Za plasticne cijevi zasad nema nor me. Tablica 5.48 Norme za eeliene cijevi za prednapinjanje

- rclativnu djelotvornost cjeline natega-sidro-spojka, pri cemu se stvarna vetiCina sile sloma usporeduje s odgovarajueom vrijednosCu za nategu - deformaciju usidrene / spojene natege u trenutku sloma - trajnu evrstocu usidrene / spojene natege

HRN EN 523

Celicne cijevi natega za prednapinjanje - Nazivlje, zahtjevi, kontrola kvalitete

HRNEN 524-1

Celicne cijevi natega za prednapinjanje - Ispitne metode - 1. dio: Odredivanje oblika i dimenzija

HRN EN 524-2

Celicne cijevi natega za prednapinjanje - Ispitne metode - 2. dio: Odredivanje ponasanja pri savijanju

a) kad se clementi zadane geometrije i zadanih svojstava materijala odabiru prema nacelu slucajnog uzorka iz tekuce proizvodnje

L'IRN EN 524-3

Cclicne cijcvi natega za prcdnapinjanje - Ispitne metode - 3. dio: Ispitivanje previpnjem

b) kad elemente odabirc proizvodac, moraju se prethodno ispitati prototipovi sidara iIi spojki.

636

- silu koja se prenosi sa sidra na beton, s uzimanjem u obzir polozaja sidra u presjeku, udaljenost izmedu sidara, evrstocu betona i armaturu u podrucju sidrenja. Zahtjevi za primjenu sidara i spojki utvrdeni su tehnickom dopustenju. propisano ispitivanje, moguca su dva nize navedena postupka ispitivanja:

Ako je

6.17

Mehanicka svojstva Usidrene natege Sidra i spojke mo raju imali lakvu evrslocu, defonnabilnosl i trajnu evrstocu (c'Vrslocu na zamor) da ispunjavaju osnovne zalIljeve: _geomelrij a i svojstva malerijala sidara i spojki iskljucuju prij evre meno ol kaziva nje _ deformacija pri slo mu sidara i spojki nije nesrazmj erno velika _ sidra nisu poslavlj e na u pod rucj u gdje poSloje viso ka naprczanj a iz drugih razloga.

Uredaji za sidrenje I podrucja sidrenja Cvrstoca uredaja za sidrenj e i podrucja sidre nja mora bili takva d a se sila iz natege . prenese na belo n. Pojava pukolina u podrucju sidre nja ne smije utjecali na sidrenj e. T o se smalra ispunj enim ako: _ evrstoCa uredaja za sidre nje pre masuje karakl eristicnu silu sloma nalcge, bilo kod statickog opte recenja, bilo kod ogranicenoga broj a pro mje ne opterecenja _vrsta i razmjestaj armature zadovoljavaju odredbe norme.

VRSTE PREDNAPINJANJA

Nosal ispod najiona na sta:~ za ~rednapinjanje nakon predllapinjanja i betoniranja stadlJll nJege zaparivanjem

1/

Cijl'Yl.ainjd.:lirltn~

i~ ~~ I ,

'>0-+

i

.

!"

/

/

I

i

.

j

Sidrll

\.

CkIyndnja

.'

Inj..· l ,inl njoc

Sidn.>

Slika 5.101 Shema ifotograflja vodenja natega kod naknadnog prednapinjanja

Prethodno (adhezijsko) prednapinjanje Slika 5.99 Staza za prednapinjallje prije postavljanja opiate

638

Izvodi se na stazi za prednapinjanj e uz prethodno napinjanje prije betoniranj a.

639

-

Naknadno prednapinjanje Natege se napinju nakon sto beton oevrsne. Prednapinjanje nategama smjestenim unutar presjeka - s prianjanjem . bez prianjanja. Vanjsko prednapinjanje _ slobodnim nategama smjestenim izvan betonskog presjeka.

Sidrene glave iii usidrenja ovisno 0 sustavu prednapinjanja cine: - adhezijska sidra na osnovi prianjanja - sidra s navojem - sidra na osnovi klina i cahure - sidra na osnovi glavice . Opremu za prednapinjanje sacinjavaju: - prese za napinjanje natega - prese za injektiranje natega - mijeSalice za mort za injektiranje - naprave za uvlacenje zica iii uzadi - naprave za oblikovanje natega - driaCi natega.

Stika 5.102 Valljsko prednapilljanje u sanduku mosta

Slika 5.103 Vanjsko prednapinjanje se vodi pravocrtno-izlomljenom tinijom

5.7

SRED STVA ZA PREDNAPINJANJE

Sastavni dijelovi natege jesu: - zice, snopovi zica - uzad, snopovi uzadi . Sipke.

640

Slika 5.104 luada natega za prednapinjanje

641

5.8

OSNOVE PRORACUNA PREDNAPETIH KONSTRUKCljA

5.8.1

Uvod

Konstrukcije od prednapetog betona proracunavaju se na: Granicna stanja nosivosti

- stalna i prolazna proracunska stanja (osnovna kombinacija) : Slika 5.105 Jedan tip pomicnog sidra s uiadi

L YG,j G',j + P

+ YO.I Ok.! + L Yo,; . >1

\Va,; Ok,;

(5 .314)

- izvanredna proracunska stanja : L YGAj Gk.j + P

+ ~ + IVI,I OU + L IVz.; 0k.;.

(5.3 15)

i>1

Granicna stanja uporabljivosti

Tri kombinacije djelovanja za granicna stanja uporabljivosti definiraju se ovim izrazima - rijetka kombinacija LG',j + P + Ou + L IVo.; Ok,;

provjera napreza nja

IVO,2

i >1

Stika 5.106 Velika presa za prednapinjanje natega na mostovima

= 0,6 do 1,0

(5 .316)

- cesta kombinacija 2:G k.i + P + lVI, IOU + L IVz,; Ok,; provjera sirine pukotine Ijl l.!= 0,2 do 0,9

(5 .317)

i >1

- nazovistalna kombinacija LGk,j + P + L IVZ,iOk,; i ~l

provjera progiba

IVZ,I = 0 do 0,8.

(5.318)

Proracunske vrijednosti djelovanja za prednapete konstrukcije

Gornje i donje proracunske vrijednosti stalnih djelovanja odreduju se na ovaj nacin: - u slueajevima u kojima je potrebna samo jedna karakteristicna vrijednost G,: Gd.,up= YG.,up G k Gd.inf = YG,inf G k - u slucajevima u kojima se rabi gornja i donj a karakteristicna \Tijednost: Gd.,up= YG>5UP Gk"up G';1If = YG,inf G,.;nf· ', . ~lika 5.107 Naprava za Ilviacenje Ilzadi II eijev

642

643

Pri tome su G, i G, gornje i donje karakteristicne vrijednosti stalnog djelovanja, a ~ ~ ", . 'I v' i " su gornJ'e i donje vrijednosti parcijalnoga koeflclJenta slgurnostl sta noga I

(J,~Up

a)

Pm'

YG,mf

djelovanja.

b)

(5.319)

naknadno napeti clementi:

(5.320) gdje je:

Pmt

djcluje povoljno).

srednja vrijednost sile prednapinjanja u vrel11enu t na l11jestu x uzduz elementa sila prednapinjanja na sidru neposredno nakon napinjanja

Prisilne sile. Kod nelinearnog proracuna unutarnjih sila vrijede gore navedeni parcijalni kocfieijenti sigurnosti ~a pro~jenljiva djelovanja:, Kod ynearn.og pror~.c~na trc~a parcijalni koeficijcnt slgurnostl za nepovol]ne ucmke dJelovanp umanptl za 20 It:

gubitak sile prednapinjanja zbog trenja gubitak sile prednapinjanja zbog prokJiznuca kJina gubitak sile prednapinjanja zbog elasticnog deformiranja elementa kod prijenosa sile

(Yo = 1,2). RasClanjeni (vektorski) uCinci. Kad kOl11ponente (sastavnice) .vektors~og uCinka djeluju neovisno jedna 0 drugoj, treba parcijalne koeficijente slgurnostl za komponente (sastavnice) koje djeluju povoljno smanjiti za 20 %.

Ucinci prednapinjanja

L'lP,(t)

gubitak sile prednapinjanja zbog puzanja, skupljanja i opustanja u vremenu t.

Kod dokaza za granicno stanje uporabljivosti treba uzeti u obzir moguca odstupanja sile prednapinjanja. Dvije karakteristicne vrijednosti za silu prednapinjanja u granicnol11 stanju uporabljivosti odreduju se prema: Pk,sup = rsup Pm.,

Opcenito

Ova tocka odnosi se na prednapete konstrukcije s nategama smjestenim unutar clel11cnta

Promatraju sc ovi u(;inci: _ lokalni uCinci u podrucju sidrenja i na mjestu promjene smjera natege _ izravni uCinci u staticki odredenim konstrukcijama

kojih

natege

ostaju

stalno

slobodne

obradeni

(5.321 )

Koeficijenti rsupi rinf uzimaju se 1,1 i 0,9 kad nije moguee njihovo tocnije odredivanje i pod uvjetol11 da zbroj gubitaka sile prednapinjanja zbog trenja i vremenskih djelovanja iznosi najvise 30 % poectnoga prednapinjanja.

_ izravni i neizravni ucinci u staticki neodredenim konstrukcijama. kod

Pk,inf = rinf Pm,

gdje su Pk,snp i Pk.inf> gornja odnosno donja karakteristicna vrijednost. Pm., je srednja vrijednost sile prednapinjanja proracunana primjenom srednjih vrijednosti elasticnih konstanti i proracunanih gubitaka sile prednapinjanja prema formulama (5.319) iIi (5.320).

i s potpunom prionljivoscu.

Elemcnti

= Po - L'lP c - L'lP,(t) - L'lPJ1(x)

I'>P,,(x) odnosi se na zakrivljene natege.

Nacelno se kod proracuna prednapetih elemenata l110raju pril11ijeniti v!ijednosti YI' prel11a ' " 5 2 toV'ki 5.2 (tablica 2.2 u HRN ENV 1992-1-1). Kod proracuna kOl11blnIral1lh .. " 11 leI . u e t a) naprezanja, npr. zbog prednapinjanja i vlastite tezine" mOl:aju se ipak pri~ll]erutl ul11anjene vrijednosti parcijalnih koefieijenata sigurnostl" kO]1 u svakom sluc'lJ u ne uzil11aju u obzir moguce netocnosti proracuna (npr. Yp = 1,0 I YG = 1,2 kad prcdnaplllJ'U1JC

5.8.2

prethodno napeti clementi:

su

u

norm I

HRN ENV 1992-1-5. Elementi s nategama koje za vrijeme gradenja privremeno ostaju slobodne, dopusteno je proracunati uporabom pojcdnostavnjenih pretpostavki. Opeenito one se smiju smatrati spregnutim nategal11a, osim u granicnom stanju nosivosti, kada se porast naprezanja u nategama od vanjskog optereeenja ne uzima u proracun.

Vrijednosti za Pm., koje se opccnito primjenjuju u proracunu jesu: PIIl,o

poCetna sila prednapinjanja u vremenu t = 0

Pm,if<

sila prednapinjanja nakon svih gubitaka.

Za granicno stanje nosivosti proracunska vrijednost sile prednapinjanja iznosi: Pd = Yp 'Pm.l·

(5.322)

Odredivanje sile prednapinjanja

Srednja vrijednost sile prednapinjanja, odreduje se, ovisno 0 vrsti prednapinjanja, prema

a) iii b).

644

Vrijednosti za YI' dane su u tabliei 5.2 tocke 5.2 (tablica 2.2 u HRN ENV 1992-1-1).

Kod promatranja lokalnih ucinaka u .granicno~ s~anj~ nosi;osti uzima se u proracunu sila prednapinjanja dobivena na osnoVI karaktenshcne c'Vfstoce natege. To vrijcdi kod dokaza utjecaja koncentriranih sila, kod dokaza sila cijcpanja u podrucju sidrenJa i promjenc smjera natege.

Pro gibe i raspodjelu unutarnjih sila u konstrukciji koja iz proracunati sa srednjim vrijednostima svojstava gradiva (npr. pronalazenje granicne nosivosti pri savijanju s uzduznom silom u moraju se ipak uzeti proracunske vrijednosti dobivene iz nazivnih

toga proizlazi valja sEem, fctm itd.). Za kriticnim podrucjima svojstava materijala.

Ucinci prednapinjanja u granicnom stanju uporabljivosti

Dopusteno je zane mariti za konstrukcije opterecene pretezno statiekim optereccnjcm utjecaje prijasnjih opterecenja, te se uzima monotoni rast djclovanja. .

. 'ki' d d nl'm I' neodr"denim sustavima izazvane silama Unutarnjc sile u stahc 0 re e ...~,. prednapinjanja proracunavaju sc prema teonll elashcnosh.

Nelinearni proracunski postupci i pl'Oracunski postupci prema teoriji plasticnosti za prednapete stapne elemente

Kod obicnih gradevina, za koje nije nuzan dokaz sirine pukotina, dopusteno je rabiti

Nelinearni proracun

srednje vrijednosti prednapinjanja.

Unutarnje sile i nosivost proraeunavaju se uzimajuCi u obzir nelinearno ponasanjc betona, celika za armiranje i celika za prednapinjanje.

Za gradevine kod kojih je pon.as.anj.e kons~~ukcija vrl? osjetljivo na utjecaj prednapinjanja, treba uCinke prednapil1pnp odredlh prema a) Iii b) a) Kod provjere raspucavanja iii rastlaCivanja, iii ?tv.ar~nj.a sljubnica .izmedu predgotovljenih e1emenata i uCinak.a ~a~ora pnmJenJuJu se kao mJerodavne karakteristicne vrijednosti prednapil1JanJa. b) Kod provjerc tlacnih naprezanja primjenjuje se srednja vrijednost prednapinjanja. UCinci prednapinjanja u granicnom stanju nosivosti Linearni postupci proracuna unutarnjih sila Staticki odredeni i neodredeni uCinci prednapinjanja proracunavaju se uporabom mjerodavnih proracunskih vrijednosti si1e prednapinjanja. Za proracun prema linearnom postupku smije se uzeti Yp = 1,0. Kod linearnoga proracuna momenata savijanja s preraspodjelom valja uzeti u obzir i staticki neodredeni udio prednapinjanja.

Kako je ponasanje za granicno stanje nosivosti rdativno neosjetljivo na ueinke prednapinjanja, dopusteno je proracun unutarnjih sila provesti sa Yp= 1. Proracun prema teoriji plasticnosti Postupak proracuna unutarnjih sila koji ukljueuje plastiene zglobove bez izravne kontrole njihove sposobnosti zaokretanja primjenljiv je kad se moze osigurati dostatna duktilnost i uzeti u obzir druge utjecaje, npr. nesigurnosti modela. Dopustena je primjena postupaka prema teoriji plasticnosti bez izravnoga dokaza dostatne zaokretljivosti u granicnom stanju nosivosti ako .ie osigurana zadovoljavajuca sposobnost deformiranja. Dokaz zaokretljivosti nije potreban kad je upotrijebljen celik za armiranje visoke duktilnosti. Celik obicne duktilnosti ne treba primjenjivati bez toenijega dokaza. Kod kinematickoga postupka valja istraZiti vise mogu6h kinematickih lanaca rabeCi za proraeunske vrijednosti pripadajuca svojstva materijala u granienom stanju nosivosti

Nelinearni postupci iii postupci osnovani na teoriji plasticnosti za proracun unutarnjih sila Opcenito Nelinearni postupci proracuna unutarnjih sila pnmJenJuJu. se ~ .za gram~na. sta~j~ nosivosti i za granicna stanja uporabljivosti, pri cemu moraJu blh zadovolJem uVJeh ravnoteze i spojivosti. U granicnom stanju nosivosti mora se u kriticnim presjecima p.reisp.it~ti preu~imanj~ neelasticnih deformacija, ako se one uzimaju u proracunu u obzlr, pn cemu valJa uzeh u obzir i nesigurnost takvog proracuna.

Omjer momenata nad ldajem i onih u polju treba biti innedu 0,5 i 2,0. Kod uporabe statickoga postupka teorije plasticnosti moze biti svrhovito da se raspodjela momenata odredi po linearnom postupku, a da sc armatura odredi na osnovi interpretacije ove raspodje1e prema teoriji plasticnosti. uz zadovoljenje potrebnih uvjeta ravnotde. Dimenzioniranje presjeka Za prosudivanje ponasanja presjeka u granicnom stanju nosimsti presjek se proraeunava na djelovanje sile prednapinjanja s njenom proracunskom vrijcdnoscll Pd'

647 646

Preddeformaciju koja odgovara sili prednapinjanja Ptl mora se uzeti u obzir kod odredivanja nosivosti presjeka. Uzimanje u obzir preddeformacije moze se svrhovito naCiniti pomicanjem ishodista dijagrama naprezanje-deformacija natege za proracunsku vrijednost prednapinjanja. Za Yp uzima se vrijednost 1,0, kad su ispunjeni ovi uvjeti:

gdje je: Asl

plostina vi acne armature koja se sidri za najmanje d+l b. net iza promatranoga presjeka

bw

najmanja sirina poprecnoga presjeka unutar proracunske visine

o;,p NSd

a) u granicnom stanju nosivosti manje od 25% ukupnogapresjeka eelika za prednapinjanje nalazi se u tlacnom podrucju, te b) naprezanje u eeliku za prednapinjanje, koji je najblizi vlacnoj strani presjeka nije veee od fpO.lk / Ym' Kad ovi zahtjevi nisu ispunjeni za natege treba primijeniti donju vrijednost za Yp prema tablici 5.2 u tocki 5.2 (tablica 2.2 u HRN ENV 1992-1-1).

Ucillak nagnutih natega Uzimanjem u obzir djelovanja nagnutih natega dobiva se proracunska poprecna sila prema izrazu: VSd = VOd - V pd

(5.323)

gdje je: V pd sastavnica (komponenta) poprecne sile zbog nagnute natege, paralelna s VOd' V pd je pozitivna kad ima isti smjer kao i VOd • Izraz (5.323) vrijedi takoder u kombinaciji s izrazom (5.324).

Tablica 5.49 Vrijednosti proracnnske posrnicne cvrstoce ""C R" (N/nunz)

fek N/rnm2 TRtI

N/mm2

12

16

20

25

30

35

40

45

50

0,18

0,22

0,26

0,30

0,34

0,37

0,41

0,44

0,48

Izraz (5.324) rabi se sarno u podrucju sidrenja prcthodno napetih elemcnata, kada su ispunjeni uvjeti sidrenja opisani u "Podrucje sidrenja natega kod prethodnog napinjanja". Kod vrijednosti Vpd prema izrazu (5.323) valja razIikovati dva slucaja. Slucaj 1:

naprczanje u natezi ne premasujc karakteristicno naprezanjc fpO.lk

Mjerodavna sila prednapinjanja srednja je vrijednost P mt umanje~a za gubitke prednapinjanja (vidi stavak "Odredivanje sile prednapinjanja") pomnozena s parcijalnim koeficijentom sigurnosti (opcenito Yp = 0,9). Slucaj 2: Naprezanje u celiku natege premasuje naprezanje fpO.lk

Proracunska nosivost na poprecnu silu V Rdl dobiva se iz: VRdl = (fRd k (1,2 + 40 PI) + 0,15 o;,p) b w d

= NSd/Ac

uzduzna sila u presjeku prouzrocena opterccenjcm i prednapinjanjem (pozitivna ako je tlacna).

Sila prednapinjanja dobije sc iz fpOlk I Ys'

(5.324)

gdje je:

5.8.3

VRd1 proracunska nosivost na poprecnu silu fRd = (0,25/ctk.O.05 ) / Yc osnovna vrijednost za proracunsku posmicnu evrstocu

Celik za prednapinjanje Za prednapinjanje rabi se celik specificiran nizom normi nHRN ENV 10138. Osnovna fizikalno-mehanicka svojstva tog eelika, proiz\"odni obIici, proizvodni asortiman i oznaCivanje navedeni su u poglavlju 2.2.1.2.

Yc=1,5. vrijednosti za fRd dane su u tablici 5.50 k = 1 za eIemente kod kojih je vise od 50% armature u polju prekinuto, inace je k = 1,6 - d

~

Prednapeti beton

1 (d urn) (5.325)

Dimenzioniranje se osniva na karakteristicnoj granici popustanja, 1;,o.lk' koja odgovara trajnoj deformaciji od 0,1 % .

Fizikalna svojstva celika za prednapinjanje Vrijednosti gustoce celika i toplinskoga koeficijenta dopusteno je rabiti kao ve!icinc pri proracunu. One vrijede za podrucje temperatura od -20°C do 200 0c.

648

fl4Q

Proracunske vrijednosti naprezanja celika dobivene su iz idealiziranih karakteristicnih dijagrama dijeljenjem s pareijalnim koefieijentom sigurnosti za celik za prednapinjanje, Ys.

Mehanicka svojstva celika za prednapinjanje a) Cvrstoca Za sve vrste celika za prednapinjanje moraju biti definirane vrijednosti za fpO.lk.

Euk

i fpk '

. tva odredene vrste celika za prednapinjanje mogu se uzeti prema · d M lero avna svoJs . .' 'k' ni~u normi nHRN EN lOBS. Za druge vrste cehka sVOlstva se moraJu do azatl

Za dimenzioniranje presjeka rabi se jedna od ovih pretpostavki: - horizontalna gornja erta dijagrama na sliei 5,10S, tj, naprezanje u armaturi ograniceno je na 0, 9 t~k(fs' bez ogranicenja deformaeija celika [" premda II pojedinim slucajevima moze biti svrhovito uvesti ogranicenje

tehnickim dopustenjem, ., 'e se zasniva na nazivnom promjeru iii nazivnoj plostini presjeka celika ' . D Imenzlomranl za prednapinjanje.

c

nagnuta gornja erta s ogranicenom deformaeijom celika na 0,01.

Duktilnost Ako nema drugih razloga, moze se pri proracunu unutarnjih sila uzeti da natege kod naknadnog napinjanja imaju veliku, a natege kod prethodnog napinjanja obicnu duktilnost.

b) Modul elasticnosti Vrijede veliCine navedene u poglavlju Materijali.

Dijagram naprezanje - deformacija OpCi zahtjevi za duktilnost moraju biti uskladeni sa zahtjevima za duktilnost., Na slici 5.108 prikazan je idealizirani dijagram naprezanje-deformacija. Taj dijagram vrijedi za temperature od -20°C do 200

0c.

iT

--- --- -::::.===--

0,9 fpk

---r-- - ---, idealizirana cna

Viseosno stanje naprezanja Ako u tehnickom dopustenju nije drukCije navedeno, moze se pretpostaviti da natega od celika za prednapinjanje, koja zadovoljava zahtjeve prema stavku "Viseosno stanjc naprezanja", moze biti naprezana do zadane nosivosti ako polumjer zakrivljenosti sedla koje podupire nategu na mjestima skretanja zadovoljava uvjcte prema tahliei 5.50. Vrijednosti u tabliei 5.50 nisu ni u kakvoj vezi s koefieijentom trenja prema stavku "Gubiei sile prednapinjanja".

I I

Tablica 5.50 Kriteriji za zadovoljenje ,iseosnog stanja naprezanja natege

Vrsta natege

eilk

Najmanji polumjer zakrivljenosti / nazivni promjcr

ledna iica iIi uie previnuto nakon prednapinjanja

15

ledna iica iIi uie u glatkoj cijevi

20

leclna zica iIi uze u rebrastoj cijevi

40

S'

Slika 5.108 Proracunski dijagram naprezanje-deJormacija celika za prednapinjanje (puna crta)

Snop od vise zica iii uzeta

Slika 5.10S rabi se u nacelu za proracun unutarnjih sila elementa kao cjeline, za lokalne dokaze i za dokaz nosivosti presjeka. Dopusteno .ie preinaCiti sliku 5.10S p~lozitijom iii horizontal nom gornjom ertom za lokalne dokaze iii dimenzioniranje presjeka.

gdje je n l n2

gornje vrijednosti mnoziti odnosom n l /n 2

ukupni broj zica iIi uzeta u natezi broj zica iIi uieta u natezi preko kojih se prenose radijalnc sile svih zica iii uzeta natcga na sedlo (slika 5.109)

651

650

Stika 5.110 Gubici zbog opustallja Ilakon 1000 sati kod 20 't:'

""---- ...... " I

"

Podatkc 0 gubicima prcdnapinjanja zbog opustanja za vrijemc od 0 do 1000 sati dajc tablica 5.51.

,

Tablica 5.51 Prihliilli OdllOS gllbitaka zbog Opllstallja i vrcmClla do 1000 sati

Natega (sastoji se od pOjedinatnih

\

(~~~

fica iii uleta)

Vrijeme u satima

~-l[

i Gubitak zbog opustanja u % od vrijednosti nakoll

Stika 5.109 Primjer za vrijednosti n[ i Il z rabljellih u tab/ici 5.51 (ovjdjeje 1I/lI z= 7/3)

Sidrenje i nastavljanje natega Kod sidrenja i nastavljanja natega koje zadovoljavaju zal~tjc~e iz stavka "Mehani~ka svojstva" (Sidra i spojke), moze se uzeti da one preuzlmaJu punu karaktenstlcnu nosivost natege. Tehnoloska svojstva celika za prednapinjanje Opustanje Isprava koja se daje uz posiljku mor~ s~drzavati razred opustanja podatke 0 opustanju celika za prednaplllj3nJe

20

100

200

I

500

I

lOOO

I

85

I

100

I

1

15

25

35

55

65

I

I

I

I

I

I

Opustanje pri tempcraturi konstrukcije iznad 20 °e bit cc vece od onog na slici 5.110. To moze imati utjecaja na gradevine u toploj klimi, u energanama i sl. Ako je to potrebno, od proizvodaca valja traziti da prilozi odgovarajuce podatke u ispravi. Gubici zbog opustanja u kratkom vrcmenu, kad je temperatura konstrukcije veca od 60 °e, mogu biti 2 do 3 puta veCi od onih pri 20°C. Medutim, najcesce sc moze uzcti da povecana temperatura u kratkom razdoblju nema utjecaja na rezultate dugotrajnog opustanja.

Proizvodi moraju biti primjereno malo osjetljivi na koroziju uz naprezanje. Smatra se da je osjetljivost na tu pojavu mala ako proizvodi zadovoljavaju zahtjeve odgovarajuCih normi. Ponasanje ovisno 0 temperaturi

razreda celika. Pri dimenzioniranju uzima se da je konacna vrijednost opustanja jednaka trostrukoj vrijcdnosti opustanja za 1000 sati. % ~

12

2'

to

~

6

od..opo 12.0

.g

Norma HRN ENV 1992-1-2 obraduje proracun bctonskih konstrukcija za izvanrednu situaciju izlozenosti pozaru i rabi se uz normu HRN ENV 1992-1-1. Ona sadrzi dodatke i istiee razlike u odnosu na projektiranje konstrukcija pri obicnim temperaturama. Pl'ol'acun i projektiranje elemenata od prednapetoga betona

razred 1 (zice)

Opcenito

H

Ovaj stavak vrijedi za konstrukcije kod kojih natcge u betonu potpuno pnanj3.1u s betonom.

razred 3 (sipke) 7.0

6 4.5

razred 2 (uzad)

Proracun uCinaka prednapinjanja obuhvaca: najmanji zahtjev za razred betona

oL--='-------..I-------::;:;--;p;;;ot~etno naprezanle o 60 70 karak1. vlatna tvrsto¢a

0P"

. ( ...... ~

najmanji broj natcga odredivanje mjcrodavnih sila prednapinjanja pocctnu silu prednapinjanja

052

I1

OsjetIjivost na koroziju uz naprezanje (eng!. stress corrosion) mjcrodavne

Kod dimenzioniranja uzimaju se vrijednosti k~~e. vri~~de za gu~i~ak n~~rc~anja zbO~ opustanja nakon 1000 sati, prema ispravi uz posllJku Ih prema shcI 65, za tn naveden,l

0>

5

1000 sati

R

~ "a.0

I

053

gubitke prednapinjanja

Pocetna sila prednapinjanja

uvodenje sila prednapinjanja i dimenzioniranje podrucja sidrenja natega s prethodnim napinjanjem

Pocetnu.. sil~" pre~napinjanja trcha odre.diti. u skl~du sa stavkom "UCinci prednapl.nJ.anJ.a, gdJc su takoder navcdcm mJcrodavm utjccaji za gubitke silc prcdnapmpnJa.

podrucja sidrenja u elementima s naknadno nape lim nategama. Odredbe u stavku "UCinci prednapinjanja" treba primijeniti kod svih dokaza vezanih za ucinke prednapinjanja. Ovo vrijedi za lokalni proracun unutarnjih sila, za proracun unutarnjih sila u konstrukeiji kao cjelini, kao i za dimenzioniranje presjeka za granicna stanja nosivosti i uporahljivosti.

Najveca sila k~jo.m ~e naprezc natega Po (tj. sila na aktivnom kraju, x=O neposrcdno nakon prednapmJanJa ne smije premasiti vriJ'cdnost Po = 1\p a O,max gdje je: L

Ap

plostina presjeka nategc

a o.lIlax

najvecc naprezanje u natczi

Najnizi razred betona za prednapeti beton Najnizi raZI,\ \ za prednapete clemente s naknadnim napinjanjem jest C25/30, a za elemente s prethodnim napinjanjem C 30/37.

(5.326 )

iii O"o.rn,x

Najmanji broj natega u pojedinom elementu

Gornji stavak se odnosi na nosive prednapetc elemente u kojima nema dodatne nosiv~sti zbog preraspodjele unutarnjih sila ni poprecne preraspodjele optereeenja iii dodatne nosivosti zbog drugih mjera (npr. zbog nenapete armature). Odredba se moze smatrati ispunjenom kad se predvidi najmanji broj sipki, zica iii natega prcma tablici 5.52. Tahlica 5.52 vrijedi ako se pretpostavi jednak promjer svih zica, sipki iii natega. Ako je stvarni broj sipki, zica iii natega u elementu ispod hroja danog u tablici 5.52, treba dokazati dostatnu pouzdanost na slom. Tablica 5.52 Najmanji broj sipki, iica iii natega u vlacnom podrucju elementa

Pojedinacna

Najmanji broj ~ipka

iii fica

fpO,lk'

(5.327)

Vrijedi manja veliCina.

Pojedini prednapeti elementi moraju u vlacnom podrucju imati normom odred~n najmanji broj natega. Oni moraju s dostatnom pouzdanoscu osigurati da otkazivanJe odredcnoga broja sipki, zica iii natega nece dovesti do otkazivanja nosivosti elementa.

Vrsta natege

= - 0,90

3

Sipke i iice, skupljene u nategu iii uie

7

Natege osim uhdi (vidi")

3

Ap a pm " neposredno nakon prednapinjanja (naknadno Sila. ~re?na~i.njanja POlO napmJanJe) lit nakon gubitaka u sidru (prcthodno napinjanje), koja se predajc na beton, ne trcba premasiti manju vrijednost od nizc navcdenih: .

=

(5.328)

iii

(5.329) gdje je a pmo naprezanje u celiku neposredno nakon prednapinjanja iii unosenja sile. Za elemente s prethodnim napinjanjem sila PolO' odredi se iz izraza (5.330): (5.330) ?dje s~ .6.Pc i .6.P ~(x) gubici definirani u stavku "Odredivanje silc prednapinjanja", a .6.P ir Je gubltak zbog kratkotrajnog opustanja. Vrijednost [. .6.P ~(x)J u izrazu (5.330) odnosi se sarno na zakrivljene natege. Vrijednost .6.P ir moze se zanemariti pri proracunu P ako je vrijeme od trenutka napinjanja natege do trenutka otpustanja vrlo kratko (vidi tabli~u 5.51). Za elemente s naknadnim napinjanjem sila PolO proracunava se iz izraza (5.331): (5.331)

4.0

654

111111).

Postupci za dohivanje .6.Psh .6.Pc , .6.P ir i .6.P,/x) navcdeni su nize.

655

Trazena najmanja evrstoea be tona u vrijcmc prcdn apinjanja iii uvodcnja silc mora biti navedena u tehniekom dopustenju za odgovarajuCi sustav prcdnapinjanja.

Gubitak sHe prednapinjanja zbog kratkotrajnog opustanJ'a (6P) k " . I' k d tl d '" " OJI sc Jav Ja 0 prc 10 nog napll1JanJ a, u vrcmcnu izmcdu napinjanja natcgc i p .. . b t t b " .. • '" flJcn osa naprczanp na con, rc a proCIJCl11tl uporabom proracunsklh vflJcdnosti prcma tablici 5.51.

Granicnc vrijednosti poec tnc sile prednapinjanja (Po,) treba utvrditi prema navcdenim izrazima, mcdutim, te se vrijednosti mogu preinaeiti ovisno 0 ovim Cimbenicima:

Gubitak sile prednapinjanja u naknadno napetim nategama zbog trenja 6P(x) proraeunava sc prcma izrazu:

je Ii moguea zamjena osteeene nategc posljedica pucanja jedne nategc, osobito s obzirom na ozljedc opasnc po zivot

M p(x) = Po (1 _C ·~(0 + bt»

ve lieina naprcza nja u bcto nu zbog prcdnapinjanja J...-valiteta i vrsta primijenjcnih natcga

~

koeficijent trenja izmcdu nategc i cijevi

e

zb~oj.ku~ova skretanja natege na duljini x (neovisno 0 smjeru i predznaku)

k

neze.IJel11 kut skretanja (na jedinicu duljine), ovisan

x

udalJenost (u m) mjeren a od mjesta unosenja sile prednapinjanja uzduz prednapetog elementa.

uspostavlj a Ii se sprczanje naknadno iii ne trenutak injektiranj a cijevi mogucnost postizanja zahtijcvanc sile prcdnapinjanja u natezi prcmasajcm naprezanja u slueaju kad djclujc ncoeckivano visoko trcnjc; u takvim iznimnim slueajevima dopustcno jc najvceu vrijcdnost poectnc silc prednapinjanja Po povceati do 0,95 fpO. lk Ap . Gubici sile prednapinjanja Gubitkc sile prcdnapinjanja valja proraeunati. Za veliki broj konstrukcija, i kad nema podataka, dopuste no je rabiti opee preporuke koje daju priblizne podatke 0 ukupnim gubicima sile prednapinjanja.

(5.332)

gdjeje:

0

vrsti natege

Koeficijent fI ?visi 0 zna~.ajkama povrsine natege i cijevi, 0 moguenosti prisutnosti hrde, 0 promJena~.~ dulJll1e natege i obliku presjeka natege. Ako nema toenijih ?oda~aka za koeflclJente u izrazu (5.332), rabe se ove (pod uvje tom da natega IspunJava oko 50% cijevi): hladno YUeena zice uzad

Preporueuje se da se stvarne vrijednosti gubitaka sile prednapinjanja za vrijeme napinjanja provjeravaju mjerenjem sile prednapinjanja prenijetih od jednog do drugog kraja natege.

0,17 0,19

rebraste sipke

0,65

okrugle glatke sipke

0,33 .

Gubitak prednapinjanja zbog prokliznuca klina (.1P sl ) treba odrediti iskustveno, ovisno 0 postupku prednapinjanja i podatku u tehniekom dopustenju.

Vrijed~osti za k trebaju biti dane u tehniekom dopustenju, a nalaze se opeenito u podrucJu 0,005 .< k < 0,01 po .du~nom metru (1/m). Vrijednost za k ovisi 0 preciznosti rada , razmaku lzmedu poduplraca natege, vrsti cijevi i stupnju zbijanJ'a pri ugradnJ'i betona.

Gubitak sHe prednapinjanja zbog elasticnih deformacija betona (.1P o) provodi se s modulom elastienosti betona koji odgovara razredu tiaenc evrstoce betona u trenutku otpustanja natega i modulom eelika za prednapinjanje. Kod prethodnog napinjanja gubitak sile napinjanja treba proraeunati na osnovi omjera modula elastienosti betona i eelika pomnozenog naprezanjem betona u razini natege.

man~~ PI r.orac~nske v~IJednosti ako je to osnovano, ovisno 0 mjerama provJ'ere izvedbi

G~r~ predlo~ene vrije.~nosti za fI i k srednje su vrijednosti.

specIJa 111m mJerama ltd.

Dopusteno je uze ti veee iIi '

Konacna sila prednapinjanja (t=co) Kod pre thodnog napinjanja gubitak sile napinjanja treba raeunati na osnovi omjera modula elasti enosti betona i Celika pomnozenog naprezanjem betona u razini natege. Kod naknadnog napinjanja javlja se dodatni gubitak sile napinjanja kad se natege ne napinju istodobno. Ako se ne zahtijcva vcea toenost, mozc sc taj gubitak proraeunati kao polovica vrijednosti omjera modula clastienosti eelika i bctona pomnozenoga pripadajucim naprezanjem u bctonu u razini natcgc.

Konacna sila prednapinjanja (t=co) proracunava se primjenom izraza (5.330) iIi (5.331) pri Cemu se umjesto ,1P jr uzima vrijednost ,1P,(t= co). Vremenski uvjetovan gubitak sile iznosi: ,1P,(t=co) = Ap. 60" p,c+ s+ r gdje je: Ap

plostina presjeka natege iii natega

656 657

,

L'lap,c+s+r prema izrazu (5.333).

Podrucje sidrenja natega kod prethodnog napinjanja

Vremenski gubici naprezanja proracunavaju se prema izrazu:

Kad se pojavljuju vlacne sile, treba ih preuzcti clodatnol1l armaturom, Valja razlikovati (slika 5,111a): (5,333)

gdje je: L'lap,c+;+r promjena naprezanja u natezi zbog puzanja, skupljanja i opustanja na mjestu x u trenutku ( (indeksi znace: eng!. p-prestressing, c-creep, s-shrinkage, r-relaxation) E,(t,to) procijenjena deformacija skupljanja izvedena iz vrijednosti u tablici 5.7 (tablica 3.4 stavak 2,5.5 HRN ENV 1992-1-1 ) za konacnu mjeru skupljanja

a

EJE cm modul elasticnosti celika za prednapinjanje modul elasticnosti betona promjena naprezanja u nate gam a na mjestu x zbog opustanja. Ona se moze odrediti prema slici 5.110 za omjer: pocetno naprezanje/karakteristicna vlacna evrstoca ( O'p/ !pk), s poeetnim naprezanjem proracunanim prema: (5.334)

- duljinu "prijenosa Ibp prcko kojc se sila prednapinjania . . (Po) prethod!1(} na' pc:'t'c nateoc prenosl u potpunosh na beton b - duljinu uvodenja Ip,df unutar koje se naprczanje u bctonu postupno rasprostirc do hnearne raspoclJele u betonskom presjeku - duljinu sidrenja lb. unutar koje se najveca vrijednost sile predllapilljanja (F ) u pretho~no napet~m .elc~entu potpuno unese u beton (vidi stav,'lk '"POd~~ICja uvodenJa koncentnramh slla"). ' Podrucja uzajamno utjecu jedno na drugo, ?uljin; prijcnosa. Ibp oVi:i 0 ~~omje~u i vrsti natege, znacajkama povrsine nategc, cvrstoc.1 beton~ I stuP~Ju .z?IJe~osh betona, Vrijcdnosti se trebaju osnivati na ekspenmentalmm podaclma Ih na Iskustvu s primijenjcnim tipom natcge,

gdje je: poc,tno naprezanje u nategama od prednapinjanja i stalnih djelovanja. Radi a pgo pojednostavnjenja i da bi se bilo na strani sigurnosti, moze se drugi clan u izrazu (5.334) izostaviti. Za obicne zgrade smije se umjesto apuzeti 0,85 apgo


h

Ip.ell

x a) definicije

b) ra1:unska vrijednost IIIp

Stika 5.111 Prijenos prednapinjanja kod pretllOdnog napinjanja

Za ?roracunske potrebe (slika 5.111b) duljina prijcnosa definirana je kao visekratnik nazlvnoga promjera (
"UCinci prednapinjanja".

658

659

Tablica 5.53 Faktor PI, za proI"3cun duljine prijenosa sile prcdnapinjanja sa fica iii uzadi (glatke iii profilirane) na beton, ovisno 0 cvrstoCi betona

Stvarna evrstoca betona kod prijenosa sile prednapinjanja (N/mm2)

25

30

35

40

45

50

Pb' uz-ad i glatke iii profiIirane zicc

75

70

65

60

55

50

55

50

45

40

35

30

1--.

ri"

rebrastc zice

pukotina

Ap f pQ,lK

.!! Ul

Za pravokutne presjeke i raYne natege smjestene blizu donjeg ruba presjeka duljina uvodenja mozc se odrediti prema:

Fpx

~N

Proracunska vrijednost Ibpd iznosi 0,8 Ibp iii 1,2 Ibp ' Vrijedi nepovoljnija vrijednost za promatrano djelovanje. Duljina prijenosa, duljina sidrenja i duljina uvodenja mjere se od presjeka u kojem .ie osigurana djelotvorna prionljivost. Kod odredivanja presjeka, u kojem je osigurana djclotvorna prionjivost, treba uzeti u obzir: natege koje namjerno na krajevima nisu spregnute podrucje Ibp •O unutar kojeg se narusava sprezanje u slucaju naglog otpustanja sile prednapinjanja.

~--T----r---+--~

"

tV

0..

,

I:

ibpd

x

.1

PmO

.J

Stika 5.112 Skica uz izraz (5.337)

Podrucje sidrenja Ilaknadno napetih natega Dimenzioniranje podrucja sidrenja mora biti uskladeno s postupcima danim u ovom stavku i stavcima iz HRN ENV 1992-1-1 ("UCinci prednapinjanja", "Prednapcti beton", "Podrucja sidrenja natege pri naknadnom napinjanju" i "Posebni slucajevi").

(5.336 ) Sidrenje natege kod prethodnog napmpnja u elementima izlozenim savijanju u granicnom stanju nosivosti, ovisno je 0 stanju podrucja sidrenja (raspucalo iii neraspucalo). Podrucje sidrenja natege slika 5.111 (a) dopusteno je uzeti kao neraspucalo ako vlacno naprezanje u betonu u granicnom stanju nosivosti (vlacno naprezanje zbog savijanja, glavno vlacno koso naprezanje) ne premasuje fCld , uzimajuCi u obzir mjerodavnu silu prednapinjanja Pd (vidi stavak "UCinci prcdnapinjanja"). Ako vlacno naprezanje ne premasi vrijednost fCl,0,05, uzima se bez daljnjih ispitivanja da je uvjet za sidrenje ispunjen. Kad vlacno naprezanje premasi vrijednost [CI,0,05, valja dokazati da dijagram vlacnih sila ne izlazi iz dijagrama pokrivanja vlacnih sila, koji se sastoji iz vlacne sile natege i vlacnc sile nenapete armature. Sila koju preuzima natega odrcduje se prema slici 5.112: x

AI'

Po

Fpx =

Ibpd

660

a) tlocrt p ~ '" -:::--- ~ natega

n

--__

I I I

--I

b) pogled

[pO.lk

(5.337)

S

Ys

gdje je: Po prema stavku "Odredivanje sile prednapinjanja" Ihl'''

p=arctg (2/3)=33,7°

Stika 5.113 Uvodellje predllapilljallja

Kad se promatra djelovanje sile prednapinjanja kao pojedinacne koncentrirane sile u podrucju sidrenja, valja racunati s karakteristicnom \'!acnom nosivoscu natege.

= 0,8 Ibp iii = 1,2 Ibp ; vrijedi nepovoljnija vrijednost. h6J

Naprezanje ispod sid rene ploce treba proracunati prema stavku iz HRN ENV 1992-1-1 ("Posebni slucajevi").

[9] Sorie, Z.: Eu:ocode 2, ~pCi ?r~k~z. ~oglavlje u knjizi «Gradevinski godisnjak '95», Hrvatsko drustvo gradevIl1skih II1zenJera, Zagreb, prosinac 1994. str. 21-56.

Vlacne sile nasta1e pri uvodenju koneentriranih sila mogu se proeijeniti primjenom stapne analogije iii pomoeu nekoga drugoga prikladnoga postupka (vidi stavke iz HRN ENV 1992-1-1: "Proracun prema teoriji plasticnosti" i "Podrucja uvodcnja koncentriranih sila"). Potrebnu armaturu valja oblikovati u skladu sa stavkom "Podrucja sidrenja natcge pri naknadnom napinjanju", uz prctpostavku da u njoj dje1ujc naprezanje jednako proracunskoj granici popustanja.

[10] Sorie, Z.: Eurocod: ~, Pro~e~tiranje kons.trukcija iz armiranog i prednapetog betona (osvrt na pnmJenu cehka), Zbormk radova, Savjetovanje 0 gradcnju . celikom, Zagreb, 16. do 17. studenog, 1995. str. 141 do 175.

[11] TomiCie, 1.: Betonske .konstrukcije - odabrana poglavlja, drugo izmijenjeno izdanje, Ivan TomiCie, Zagreb, 1996.

.

.

. Za uvodcnje si1e prcdnapinjanja koje poCinje na kraju natege uzima se da se ona siri pod kutom 213 (vidi sliku 5.113), gdjc se za kut 13 uzima 13 arctg 2/3.

[12] Sorie, Z., Kisicek, T., Gukov, I., Bjelajac, N.: Program za proracun progiba armiranobetonskih nosaca, Zbornik radova Cetvrtog opeeg sabora hrvatskih gradevinskih konstruktora, Brijunski otoci l1.-13.lipnja, 1998., str. 539-546.

5.9

[13] Sorie, Z., Mandie, A.: Dijagrami interakcije za proracun armature stupova,

POPIS LITERATURE

(1] HRN ENV 1992-1-1:2004 hr: Projektiranje bctonskih konstrukcija

1-1. dio: Opea pravila i pravila za zgrade (ENV 1992-1-1: 1991) (Eurocode 2: Design of Concrete Structures Part 1-1: General Rules and Rules for Buildings (ENV 1992-1-1:1991))

. [2] HRN ENV 1998-1-1:2005 hr: Projektiranjc konstrukcija otpornih na potres - 1-1. dio: Opea pravila - Potresna djelovanja i opCi zahtjevi na konstrukcije (ENV 1998-1-1: 1994) (Eurocode 8: Design provisions for earthquake resistance of structures. Part 1-1: General rules - Seismic actions and general requirements for structures (ENV 1998-1-1:1994))

Gradevinar, 53 (2001) 7, str. 453-464. [14] Kisicek, T., Sorie, Z.: Usporedba rezultata proracuna progiba od kratkotrajnog optereeenja prema EC2 i ACI. Zbornik radova, Interdisciplinarno znanstvenostrucni simpozij «Graditeljstvo i okolis», Brijuni 4.-6. 7. 2002. str.259 -268. [15] Tehnicki propis za betonske konstrukcije (TPBK) «
[3] HRN ENV 1998-1-2:2005 hr: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres - 1-2. dio: Opea pravila - Opea pravila za zgrade (ENV 1998-1-2:1994) (Eurocode 8: Design provisions for earthquake resistance of structures. Part 1-2: General rules General rules for Buildings (ENV 1998-1-2:1994)) [4J HRN ENV 1998-1-3:2005 hr: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres - 1-3. dio: Opea pravila - Posebna pravila za razna grad iva i elemente - Poglavlje 2. Posebna pravila za betonske zgrade (ENV 1998-1-3:1995) (Eurocode 8: Design provisions for earthquake resistance of structures. Part 1-3: General rules Specific rules for various materials and elements - Chapter 2: Specific Rules for Concrete Buildings (ENV 1998-1-3:1995)) [5] HRN EN 206-1:2005 hr i HRN EN -1/A1:2005 hr: Beton - 1. dio: Specifikacijc, svojstva, proizvodanja i sukladnost (EN 204-1:2000 i EN 206-1:2000(A1:2004) [6] TomiCie, L, Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb 1996. [7] TomiCie, I., Prirucnik za proracun armiranobetonskih konstrukcija, DHGK, Zagreb 1993. i 1996. [8] Sorie, Z., TomiCie, I.: Projektiranje betonskih konstrukcija prema Eurocodeu 2, Zbornik radova Sabora hrvatskih graditelja '93, Crikvenica 30. 9.- 2. 10. 1993., str. 835-850.

662

663

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCljE • PRIRUCNIK •

VI. POGLAVWE

OBLIKOVANJE I KONSTRUIRANJE POSEBITOSTI

665

UVOD Pravila oblikovanja pojedinosti mogu se pronaCi u odgovarajucoj literaturi. Izdvajaju se najvaznija pravila armiranja koja mogu posluziti pri projektiranju. Ona se osnivaju na Tehnickom propisu za betonske konstrukcije (NN 101, od 22. 8. 2005.), koji se poziva na hrvatske norme (preuzete europske prednorme), tako da vrijede odredbc odredene hrvatskim normama nizova HRN ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN ENV 1998, s nacionalnim specificnostima navedenim u nacionalnom dokumentu za primjenu (NAD-u) u okviru pojedine normc.

U slucajevima kada hrvatske norme nisu dorecene iii potpuno nedostaju podaci, rabljena je njemacka norma DIN 1045-1:2001 i njemacki nacionalni dokument za primjenu niza europskih normi EN 1992 za projektiranje betonskih konstrukcija. Osim toga navedene su i neke osobitosti rjesavanja pojedinosti armature koje vrijede iskljuCivo za konstrukcije mostova.

U ovom se tekstu za eelik rabe sIjedeCi izrazi: ceIik za armiranje, celik za prednapinjanje i armatura, pri eemu: celik za armiranje (eng!. reinforcing steel) oznacuje celike sukladne nizu prednormi nHRN EN 10080 (koji su u nizu normi HRN ENV 1992, a i ranije u praksi zvani betonski celici; za armiranje betona koji nije prednapet primjenjuju se gIatka, rebrasta i profilirana armatura te zavarene mrcZe i resetkasti nosaCi celik za prednapinjanje (eng!. prestressing steel) oznacuje celike sukladne nizu prednormi nHRN EN 10138 i obuhvaca zice, uzad i sipke armatura oznacuje proizvode izradene od eelika za armiranje na gradiIistu iii u pogonu za izradu armature, tj. armaturne koseve i s!. Takva je razredba prihvacena u Tehnickom propisu za betonske konstrukcije. Zbog kratkoce eesto se rabi i skraeeni izraz armatura (eng!. reinforcement), koji obicno oznacuje sarno celik za armiranje.

Okvirne vrijednosti iz norme HRN ENV 1992-1-1 u ovom poglavlju nisu sustavno oznacene, a nema ni upucivanja na nacionalni dokument za primjenu. Stoga ih treba primijeniti onako kako su navedene.

667

6.1

PRAVILA ARMlRANJA

Nenapeta armatura proracunana metodom granicnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, iii nastavlja prema tocno utvrdenim pravilima. Najvece zrno agregata d g odabire se tako da se osigura dostatno zbijanje betona oko armature. U mostogradnji .ie najmanji· promjer nenapete armature d s 2: 10 mm, a razmak :0:; 20 em. Takoder je predvidena samo uporaba rebraste nenapete armature razliCitih vrsta napete armature.

s

Debljina zastitnog sloja crn;n za zastitu od korozije ne smije biti manja od vrijednosti u tablici 6.1 ovisno 0 razredu agresivnog djelovanja okolisa. Za povrsine betona s vise izrazcnih razreda mjerodavan je najveCi zastitni sloj. Dodatna vrijcdnost 6C obuhvaca netocnosti u izvedbi, a ovisi 0 veliCini, obliku i vrsti konstrukeijskog elementa, vrsti konstrukeije, izvedbi te provedbi postupaka kontrole halitete. Za osiguranje prijenosa sila najmanja debljina zastitnog sloia ne smije biti manja od promjera odabrane uzduzne armature ds> pri cemu je d s promjer armature iii zastitne eijevi natega, odnosno kod grupiranc a~matur~ (snop) zamjcnski promjer d ss .

Razmak pojedinih sipki armature mora biti takav da osigurava ugradnju i zbijenost betona te da osigura dostatnu prionljivost izmedu armature i betona. Svijetli razmak (horizontalni i vertikalni) izmedu dvije paralelne sipke armature ne smijebiti manji od 20 mm niti manji od promjera najvece sipke armature. Ukoliko l1lSU deiImram drugl uvjeti za ugradnju i zbijanje betona, razmak ovisan 0 najvecem zrnu agregata d g > 16 mm ne smije biti manji od d g + 5 mm.

Najmanja debljina zastitnog sloja kod naknadnog napinjanja natega odnosi se na vanjski rub zastitne eijevi. Zastitni sloj ne smije biti manji od vanjskog promjera zasti tne eijevi.

Kod postavljanja armature u vise razina, sipke armature moraju biti postavljene jedna iznad druge s dostatnim razmakom za prolaz vibratora za beton.

Kod prethodnog napmjanja natega najmanja debljina zastitnog sloja ne smije biti manja ni od one prema tehnickom dopustenju.

6.2

d ss - zamjenski promjer za grupiranu armaturu d ss

=

d, .

fn 8 &

(6.2)

Tablica 6_1 Najmanje debljine zastitnog sloja betona c za zastitu od korozije i dodatna vrijednost I:!.c, u ovisnosti 0 razredu agresivnog djelovanja okoIiSa

NAJMANJA DEBLJINA ZASTITNOG SLOJA

Radi osiguranja trajnosti elemenata konstrukeije uz ostalo je potrebna i zastita armature i natega za prednapinjanje od korozije. Za zastitu je potrebna dovoljna debljina i gustoca zastitnog sloja betona te dobra zastita od raspueavanja betona. Zastitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (ukljucivo spone) do najblize vanjske plohe betona.

Razred agresivnog djelovanja okolisa korozija karbonatizacijom

Uvjeti za zastitni sloj

korozija k10ridima XD

korozija k10ridima (more) XS

XC

1

Najmanja debljina zastitnog sloja potrebna je da se osigura sljedece:

2

I3

4

(odnosno d,,)

- zastita celika od korozije

I :;

13

c min2:d, (odnosno d,-l

Cmin2:d~

- siguran prijenos sila prionljivoscu

1

1

1 2

Cm;n

(celik za armiranje)l)

10

20

25

40

40

- propisana pozarna zastita.

C mm

(prednapinjanje )1)

20

30

35

50

50

Zastita armature od korozije OVISI 0 stalnoj prisutnosti alkalne okoline koja se osigurava odgovarajucom debljinom dostatno njegovanog betona visoke [..'Valitete i gustoce.

t.c (dodatna vrijed nost

10

15

15

15

15

Najmanje velicine zastitnog sloja Cm;n odreduju se u ovisnosti 0 razredu izlozenosti za koroziju armature i razredu tlacne evrstoce betona. Nazivna veliCina zastitnog sloja cnon} sastoji se od najmanje veliCinc zastitnog sloja i dodatne vrijednosti 6C: C llom

668

==

C min

+

L),c.

I) 2)

3

cmin~ d!> (odnosno d,J

- neodlamanje betona

)2)

I

za razred XM 1: cm;n + 5mm; za XM 2: C min + lOmm; za XM 3: Cn"n + 15mm za razred XC 1: lO%-fraktila, za XC 2 do XS 3: 5~-fraktila

Za konstrukcijske elemente ciji je razred cvrstoce dva (2) razreda cvrstoce viSi od najmanje potrebnog razreda koji predvida HRN ENV 1992-1-1:2004, tablica 3.1., Cm;n moze sc smanjiti za S mm. Ovo smanjenje ne vrijedi za IllOS[O\C.

(6.1 )

669

Tablica 6.2 Najmanja i nazivna debljina zastitnog sloja

Dodatno, kako bi se osigurao prijenos sila i zastita armature od korozije, zastitni sloj

Element

ne smije biti manji od: 'n

>d

ml .Cpl-

s'

. > 2 , 5 .d p' mm.c p1 -

nomc [mm]

odnosno d s,' (celik za armiranje u betonskom presjeku)

Rasponski sklop

40

45

odnosno 3,d n (kod prethodnog napinjanja)

Hodnici i sl. kod cestovnih mostova - slobodne p.ovrsinc - povrsine u dodiru s betonom

40 20

45 25

kod zeljeznickih mostova - slobodne povrsine - povrsine u dodiru s betonom

30 20

35 25

donji ustroj - slobodne povrsine - u dodiru s tlom

40 50

45 55

(kod naknadnog napinjanja) gdje je: dh vanjski promjer zastitne eijcvi

dp dn

millc [0101]

nazivni promjer uzeta nazivni promjcr rebraste armature.

Zbog vece osjetljivosti celika za prednapinjanje na koroziju od celika za armiranje, potrebna je veca debljina najmanjeg zastitnog sloja. Za natege se veCinom rabe ziee manjih promjera (6 mm) kod kojih se korozija u postotku jace odrazava na nosivost nego kod veCih promjera ceJika za armiranje. U pojedinim sJucajevima za razred XD 3 mogu biti potrebne posebne mjere za zastitu

armature od korozije. Postoje i dodatna pravila. Tako kod prednapetih mostova debljina zastitnog sloja za zastitne eijevi u ko\nickoj ploCi, prema kolniku, iznosi 10 em za uzduzne natege, a 8 em za poprecne natege (slika 6.1).

f.--"

,.

J:1_:-;::_8-,-_e_m~_-i':.

U '.-

;

",I I·- '

Ako jc povrsina betona izlozena agresivnom djelovanju morskog okolisa iii kemijskim utjeeajima, najmanja vrijednost debljine zastitnog sloja je 50 mm. Kod kemijski jako agresivnog okolisa potrebno je predvidjeti i dodatne mjere za sprecavanje izravnog dodira betona s vanjskim agensima. Za beton koji se ugraduje na neravne povrsine dodatna vrijednost t.c mora se povecati. Npr. kod betona koji se ugraduje izravno na tlo najmanja debljina zastitnog sloja treba biti min C ;:: 75 mm. Beton koji se ugraduje na pripremljenoj podlozi (ukljuCivo i podlozni beton) treba biti min C ;:: 40 mm. Kada se na predgotovljeni betonski element na gradilistu dodatno betonira sloj betona, i kada je osiguran prijenos sila, vrijednosti zastitnog sloja na rubovima prema zajednickoj sljubniei mogu se smanjiti na 5 mm na predgotovljenom elementu i na 10 mm za na gradilistu betonirani dio ploce (slika 6.2). Vazno je zadovoljiti uvjetc sprezanja kada je armatura iskoristena i u fazi gradenja, sto povecava debljinu zastitnog sloja u predgotovljenom elementu.

Slika 6.1 Debljina zastitnog sloja za natege u kolnickoj ploei r·-~<J---

I

-----,;--5------<.1.1

<1LJ

Posebni zahtjevi za osiguranje dostatne zastite od pozara navedeni su u normi HRN ENV 1992-1-2.

U tabliei 6.2 dani su primjeri odabira debljine zastitnog sloja za mostove. Dcbljina dodatne vrijednosti t:,.c u skladu je s proejenom netocnosti u izvedbi, karakteristikama konstrukeijskog elementa, vrsti konstrukeije i kontroli.

I ~ I ""

;::5 mm:'

•

..

I

,'

Slika 6.2 Primjer sljubnice predgotovljenog i dobetoniranog betona

Arhitektonski oblikovane povrsine, strukturirane vanjske povrsine bctona iii ispirani beton takoder zahtijevaju povecavanje najmanje dcbljinc zastitnog sloja.

67J 670

Armatura konstrukcijkih elemenata, koje smatramo nearmiranima mora imati odgovarajucu debljinu zastitnog sloja, iako se armatura ne uzima u obzir u proraeunu

6.3.1.1

nosivosti i uporabljivosti.

CELIK ZA ARMlRANJE

6.3

U .konstrukeijskim elcmentima, koji sc izvode kliznom oplatom ' za svc s··Ip ke arma t ure I'" pnon ]IVOSt armature I betona oznaeava se umjerenom.

Proracunska cvrstoca prionljivosti

Graniena ~rijednost prionljivosti je ona koja u gra~ieno.m stanju nosivosti osigurava dostatnu ' . . da se ne dogodl zakazlvan]e pnonl]lvosti, a u granl'c'nom st an]u l" sigumost upora b ]IVOStl OSlgurava da nema znaca]mh pomaka Izmedu betona i armature. v

Za armiranje betona koji nije prednapet primjenjuju sc glatka, rebrasta i profilirana armatura tc zavarene mrcZc i resetkasti nosaCi. Fizikalno-mchanieke znaeajke eelika za armiranje prikazane su u toeki 2.2.

6.3.1

•

.

'

Proraeunsku vrijednost prionljivosti fbd (tablica 6.3) odreduje se prema: r = 2 25 . j~tk.O.05 • l'e

Prionljivost betona i armature

(6.3)

Jbd

Prionljivost betona i armature ovisi 0 povrsini armature, izmjerama elementa te polozaju i nagibu armature tijekom betoniranja.

gdje je:

fbd

proraeunska evrstoca prionljivosti

Dobra prionljivost armature i betona ostvarena je kada (slika 6.3):

fctk;O,05

karakteristiena osna vlaena Cvrstoca betona (5 o/i; fraktila).

0

•

su sve sipke armature s nagibom od 45° do 90 prema vertikali tijekom betoniranja

• su sve sipke armature s nagibom od 0° do 4SO prema vertikali tijekom betoniranja: _ ugradene u clemente kojima debljina, u smjeru betoniranja, ne prclazi 250 mm _ ugradcne u elementc deblje od 250 mm, a koji su iii najmanje h/2 iznad donje plohe svjezeg betona, iii najmanje 300 mm ispod gomje plohe odsjeeka betoniranja •

sc stapni konstrukeijski elementi (npI. stupovi) izvode u IcZecem polozaju, vibriraju vibraeijskom iglom i eijc vanjske izmjere nisu vece od 500 mm.

Tablica 6.3 Proracunska vrijednost cvrstoce prionljivostifbd [N/mm2] armature dobre prionljivosti i d, ~ 32 mm

Karakteristicna tlacna cvrstoca betonajc, [N/mm2]

jM [N/mm2]

12

16

20

25

30

35

40

45

50

1,6

2,0

2,3

2,7

3,0

3,4

3,7

4,0

4,3

U svim sc drugim slueajevima prionljivost armature i betona oznaeava umjerenom.

e)~AZZ2 I

I

~T

<'::IT <'II

Karakteristicna tlacna evrstoca betonajc, [N/mm2]

,~

i:C~~~ ~

i ~2

o

~L ~ a) i b) c) i d)

2

~2

b)

Ie=====::::J II

d)~~I§T

\

za svu armaturu dobri uvjeti prionljivosti armatura u nesrafiranome podrucju: dobri uvjeti prionljivosti armatura u srafiranome podrucju: umjereni uvjeti prionljivosti smjer punjenja betonom smjer iz kojeg se betonira Stika 6.3 Uvjeti dobre i umjerene prionljivosti armature

672

~l1

jbd [N/mm2]

55

60

70

80

90

100

4,4

4,5

4,7

4,8

4,9

4,9

Za armaturu umjerene prionljivosti vrijednosti u tablici mnoze se sa 0,7.

Kod sipki armature d, > 32 mm, vrijednostifbd mnoze se faktorom (132-<1 )/100 d'e'e d, u [mm]. ' , g] ] V:ijedv~osti ~ ~ab~ici proraeunskih CvrstoCa prionljivosti smiju se povecavati samo u

sl]edeclm sluca]evlma: (a) kada postoji popreeni tlak p okomito na os nastavka armature, dopusteno je povecanje faktorom 1/(1-0,04p) ~ 1,4. Za p se uzima srednji popreeni tlak u podrueju sidrenja iii preklapanja u N/mm2; Ov~je napominjemo daje prema HRN ENV 1992-1-1:2004 dopusleno samo poveeanje u slucaJu a), dok DIN 1045-1:2001-07 doplIsta p(}l'eeanje i II slucaju b), ali se smije pnmljemll samo Jedno povecanje.

673

(b) kada postoji sa svih strana, armaturom osigurani, zastitni sloj betona od min lO·d s, dopusteno povecanje iznosi 50%. Povecanje vrijedi za nastavljanje armature

Tablica 6.4 Dopustene vrste i nacini sidrenja armature

razmaka s ~ 10·d s•

Koeficijent u, Vrsta i oblik sidrenja

Vrijednosti u tabliei 6.3 proracunskih evrstoca prionljivosti smanjuju se za 1/3 kada okomito na os nastavka armature djeluje poprecni vlak od Cijeg se djelovanja moze ocekivati razvoj pukotina paralelno s osi armature u podrucju sidrenja armature. Kada je, kod pretezno mirnog djelovanja, veiiCina pukotina paralelno s armaturom ogranicena sa W k ~ 0,2 mm, vrijednosti u tabliei se ne smanjuju.

a) ravna sipka

I~

Sidrenje armature

?50~

Osnovna vrijednost sidrenja armature je duljina sidrenja rayne sipke koja .je potrebna za sidrenje sile Fs = As"hd' uz pretpostavku konstantne proracunske evrstoce

U2~Gtb' lb,liC!

.,

Osnovna vrijednost duljine sidrenja jedne sipke iznosi:

_~Jyd Ib -

4

,Od,

~Ivl~S"b' c

prionljivosti/bd uzduz i po opsegu sipke.

-I

-1

+

150 >a?90 ~ Q

Tlak

1,0

1,0

d) s pctljom

0,7'

'"

~d

( I,O),

f~d'

c) s pravokutnom kukom

0) s kukom

6.3.2

Ih,ut't

Vlak

,Od, . .~

lb,n~!

Ib '1 e~

Vrijedi kad~ jc II podrucju zakrivljenosti sipke, deoljina zastitnog sloja, okomito na tangentu kruzmce zaknvlJenostl <3·d, iii ncma poprecnog tlak'! iii gust 0 h ' . sponama; .' c ' , • og 0 u vacanJa

(6.4)

hxl

b

Kod sidrenja petljom, kada je promjer zakrivljenosti d e, > - 15·d" 0,5.

Ct.,

" re d ' . na se,smlJe tIClratl

gdje je: d,

promjer armature

/yd=/yk/y, proracunska graniea popustanja celika

/bd

proracunska lvrstoca prionljivosti.

Sipke armature moraju biti tako sidrene da osiguravaju unos sila u beton bez pojave uzduznih pukotina i odlamanja betona u podrucju sidrenja. Potrebna poprecna armatura odredena je posebnim pravilima. Razlikujemo vise vrsta sidrenja armature, ravnom sipkom, sipkom s kukom, sipkom s ravnom (pravokutnom) kukom i sipkom s petljom (tabliea 6.4). Za tlacnu armaturu dopustene su sarno rayne sipke za sidrenje. Sipke promjera d, > 32 mm moraju se sidriti kao rayne sipke iIi posebnim sidrenim elementima. Zabranjeno je sidrenje u vlacnim podru~jima. Odlamanje betona moze se izbjeCi uz pridrzavanje najmanjih vrijednosti promjera za savijanje armature d br (tabliee 6.5 i 6.6) i ako se nc nagomilava sidrenje svih sipki na

U po~rucj~ sidrenja armature moraju se poprecnom armaturom preuzeti lokalne popreene sile. Smatra se da su poprecne sile preuzete kada: - konstrukeijs.ke mjere iIi drugi povoljni utjecaji (npr. poprecni tlak) oncmogucavaju . raspucavanJe betona . kada j: ugradcna najmanja konstrukeijska armatura spona (kod greda i stupova) iIi popreene armature (kod ploca i zidova). Kod armature promjera d, > 32 mm bez poprecno toa tlaka ' u pod ruc]u " sidrenja • potrebna]c dodatna poprecna armatura koja ne smije biti manja od: (a) paralelno s plohom betona:

A,,= n ,·O,25A,

(b) okomito na plohu betona: gdjeje:

As nl 11]

plostina presjeka jedne usidrene sipke armature koje se sidre u is tom presjeku bro] slpki armature koje se sidre u jednoj razini

bro~ :~zina

jednome mjestu.

674

675

Tablica 6.5 Najmanje vrijedllosti promjera trna db, za savijanje zavarene armature

6.3.2.1

Preteino mirno djelovanje

Djclovanje koje nije preteino mirno

Zavar u podrucju Zavar izvan savijanja podrucja savijanja

Zavar na vanjskoj Zavar na unutarnjoj strani savijanja strani savijanja

Duljina sidrenja armature

Potrebna duljina sidrenja armature moze se proracunati prema: (6.5) gdje jc:

a < 4·d,

20d,

a

2: 4d,

SOOd,

lOOd,

20d, tablica 6.6

a -- razmak izmedll pocetka savijanja i zavara

L L

lb.mi"

najmanja vrijednost duljine sidrenja:

lX.

6.3.3

koeficijcnt koji uzima u obzir djclotvornost pojedinih vrsta sidrenja.

Nastavljanje armature

Armaturu mozemo nastavljati izravno mehanickim spojkama neizravno preklapanjem armature.

Kuka, ravna kuka, petlja

Promjer armature

4·d,

odabrana plostina armature

:2: 100 mm za sidrenje tlacnih sipki

Tablica 6.6 Okvirne vrijednosti najmanjih vrijednosti promjera trna za savijanje rebraste armature db,

Najmanje vrijednosti db,

A,.prov

:2: 100 mm za sidrenjc vlacnih sipki

L L

H

d, < 20 mm

proracunski potrebna plostina armature

zavar 1I podrucjll savijanja

zavar izvan podrucja savijanja

H

As.req

d,2:20 mm

7·d,

Savijene sipke i druge zakrivljene sipke Najmanja debljina zastitnog sloja okomito na povrsinu betona >100 mm i >7·d,

>50mm

lO·d,

I5·d,

i > 3·d,

zavarivanjem, iii

Preklop armature mora se izvesti tako da: - je osiguran prijenos siIe izmedu dvije nastavljene sipke armature - u podrucju nastavljanja nema odlamanja betona - sirina pukotina na kraju preklopa ne premasuje granicne vrijcdnosti dane propisima. Preklapanje armature d s > 32 mm dopusteno je sarno u elementima koji su pretezllo optereceni savijanjem.

~SOmm

i

~

3d,

Preklapanje armature treba nastojati izvesti s uzdumim izmicanjem, a 100%-tni nastavak, kada je nastavljena sva armatura u jcdnome presjeku, ne smije biti u jako naprezanom podrucju.

20d,

Kod proracuna reznih sila prema tcoriji plasticnosti iii neIinearnim postupcima, nastavci u plasticnim zglobovima nisu dopusteni. Poprecna armatura razmjesta se ravnomjerno u podrucju sidrenja na razmacima koji iznose pribIizno peterostruku vrijednost promjera sidrene armature. Sidrenje armature sidrima, ukoliko se ne dokazuje proracunom, mora biti dcfinirano u tehnickom dopustenju proizvoda.

Svijctli razmaci u podrucju nastavljanja armature definirani su prcma sIici 6.4. Preklapanje armature je izmaknuto kada je uzduzna udaljcnost sredina nastavaka min.l,3duljina nastavljanja I,. Mehanicke spojkc definirane su tchnickim dopustenjima.

676

677

A,/2

U podrucju preklapanja armature mora se ugraditi poprecna armatura prema

~

sljedecem: ukupna plostina poprecne armature ne smije biti manja od plostine As jedne nastavljane sipke (LA,! z 1,OAs). Kada je svijetli razmak nastavljanih sipki >4·d" ovo pravilo vrijedi za svaku sipku poprecne armature

,I I I I

poprecna armatura elemenata pretdno naprezanih savijanjem i razmakom s ~ 12.d" mora biti oblikovana kao spona, inace moze bili ravna sipka vanjskc poprecna armatura mora hiti ugraciena izmedu uzduzne armature

a) vlacna armatura

povrsine betona

II-

:

!

\ !

!

r-

"

:

~\

zl.3-!s

1

!

[I]~I

~' I

-I

~150 Fsd

\ t0d ,

!

. 1/3

I,

!

(2]

I-

/~---~I\,---~

r-----------------------------------------------------------------------, !

.. I

A,/2

poprecna armatura mora biti rasporedena prema slici 6.5.

!

1/3

F,d

r-F'd 0d,

~~!====================~====~======================~!~~ ~° 0d, 220

b) tlacna armatura

Fsu

<: d,

F,u Fsu-.c::=r==~F-~-§-~-~§§~~==:::::;::::====dd::: <:0d,

I-

l,I3

l

.. I

I ..

I

'I 1,/3

I

.. I

I,

0;4·0 el,

:0:50

Slika 6.5 Raspored poprecne armature za nastal'ljanje preklapanjem

0d,

220

F,d-·4==:::F.~~§~§§g~==d~===~J;: Fsu So

[4];f'

6.3.3.1

Duljina preklopa armature

Duljina preklopa kod nastavljanja armature preklapanjem ne smije hiti manja od:

[1 J sredina preklopa; [2] uzduzno izmicanje preklopa; [3] t1zduzna os preklopa; [4] rub presjeka.

(6.6)

I, = Ib.ne ! . a l Z I,.min Slilw 6.4 Uzduino izmicanje preklopa i poprei5ni razmak armature u podrucju preklopa

gdje je: duljina sidrenja

Kada je promjer d, nastavljene armature <16 mm, iIi je udio preklopom nastavljane armature, u pojedinom poprecnom presjeku, najvise 20%, nije potrebna dodatna poprecna armatura. Kada se kod armature u V1S~ razina nastavlja vise od 50% armature jedne razine, preklopi se moraju obuhvatiti sponama koje se dimenzioniraju na silu u preklopom nastavljenim sipkama.

koeficijent duljine preklapanja

i,.min

min. duljina nastavljanja:

I,.min = 0,3· a, . at ·/b

Z 15·d, Z

200 mm

koeficijent naCina sidrenja (tablica 6.4)

Ib

osnovna vrijednost duljine sidrenja za sidrenje jedne sipke.

Ukoliko " je svijetli . .razmak nastavljene armature \'eCi od 4{i" d u I" Jlna pre kl' opa mora se povecatl za omJer lzmedu stvarnoga svijetlog razmaka i 4·d ..

679

678

Tablica 6.9 Duljina sidrenja rame sipke armature za uUIJ'ereu u pnon . I" JIVOSt

Tablica 6.7 Koeficijent a , duljine prcldapanja Udio nastavljene armature jcdne razine u jednome presjcku bez izmicanja $30%

> 30%

d, < 16 mOl

1,-? "

1,4'

d, ~

1,4"

2,Oh

1,0

1,0

Vlacni nastavak 16 mm

Tlacni nas tavak

-

" kada je s ~ lO ·d, i So ~ S·d, h kada je s ~ 10·d, i sl) ~ S·d,

:=;. :=;.

a, '" 1,0 a , = 1,4

Ib

' b.min

vl a k

A s.req/A S.pro"

[mm ] [em] 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

-----------------,,, ,, s SI) I 1 1 , 1

.. ..

ds

(C25/30)l u, = 1,0

2,7'0,7

1;., = 500 Ift'd=

I I

I I I I

tl ak

1,0 Q,3·u , lb 10·d, 10 [em]

0,6.10

10

58

12 Ih8

23

29

35

41

46

52

58

18

10

12

69

:14 "1: 21

28

35

4')

49

56

63

69

21

12

14

81

17

:25

33

41

49

57

65

73

81

25

14

1

37

46

56

65

74

83

92

28

16

46

58

69

81

92 104 115

35

20

69

58

72

87

101 115 130 144

44

25

87

97

113 129 145 16 1

49

28

97

19. .;3 135 ·. 29, 144

16

92

28

20

115

25

144

28

161 ;33 149 I

I

65

81

-+ vlak

I

35 4') 49 10

56

-+ tlak

Tabliea 6.10 Duljina nastavljanja preldopa r:lme sipke armature

Tablice za brzo odredivanje duljine sidrenja i preldopa

6.3.4

vlacni nastavak preklapanjem

Izradene su tabliee 6.8, 6.9 i 6.10 za brzo odredivanje duljine sidrenja i duljine preklopa armature. Osnovna vrijednost u tablieama izracunana je za beton razreda Cvrstoce C 25/30 (MB 30) i armaturu B500. Za sve ostale razrede evrstoca betona i kvalitete eelika B450 dana je tabliea 6.11 s korekeijskim faktorima .

ds

[mm) [em] 0,2 0,3

9.'.1112 rYiQiq15 112'1:17

10

41

12

49

14

57

16

65

~ 1:20

20

tlak

vlak

As.req/A s.prov.

Ib

0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 0,3·u•.1 b 10·ds 10 [em]

0,6·lb

37

41

12

10

25

.20 25 1\29 34 39 44

49

15

12

29 34

17

21 1: 25

29

33

f yk= 500

d,

Ib.min

f yk= 500 Itbd= 2,7 (C25/30) U, = 1,0

23

29 b4

40

45

51

57

17

14

26

33 1: 39

45

52

58

65

20

16

81

17 ·1:25' 33

57

65

73

81

25

20

49

25

101

21. 131

41

41 1: 49 51 1:61

71

81

91

101

31

25

61

28

113

23 134 45

57 1: 68

79

91

102 113

34

28

68

10

39

udi o nastavljene armature jedne razine u poprecnom presj eku bez izmieanja

u . = 1,0

f bd = 2,7

Tablica 6.8 Duljina sidrenja rayne sipke armature za dobru prionljivost

' l .rnin

[mm)

tlacni

"za :<;30% (C25/30) [em]

~ lSd, ~200

mm

s
II

[em] [em] [em]

preklapanjem

" za >30'7c

5<: IOJ, i 5,,<:5d.

I

nastavak

s< lOd,

0-100%

5<:lOd, i 5,,<:5d,

II

I

II

I

II

I

II

[em]

[em]

[em]

[em]

[em]

[em]

[em]

58

57

81

41

58

41

58

10

15

49

69

12

18

58

83

49

69

68

97

49

69

49

69

14

21

68

97

57

81

79

113

57

81

57

81

16

24

91

129

65

92

129

184

91

129

65

92

20

30

113

161

81

115

161

230

113

161

81

115

25

38

141

202

101

144

202

288

141

')02

101

144

28

42

158

226

113

16 1

')26

322

158

226

113

161

20

41

A

ik= A socq = 1,0, za druge o mjere po trebne i ugr ade ne arma ture mnoziti sa k S. prQ \

(ograni cenj c za vl ak min. k = 0,3 , za tlak min. k = 0,6)

68 1

I - oznaka za dobru prionljivost;

• Najmanja debljina zastitnog sloja iznosi c ~ d s•

II - oznaka za umjerenu prionljivost

• Uobicajene vrijednosti evrstoce prianjanja fbd mnoze se s koefi cijentom (132-~)/1 00. Tablica 6.11 Korekcijski faktori prema razredima tIai'ne i'vrsloce belona i kvaliteti i'elika

C16/20

C20/25

C30137

C35/45

C40/50

C45/55

C50(60

1,35

1,17

0,9

0,79

0,73

0,675

0,628

haliteta celika B450, k = 0,9

• Sipke armature promjera d s > 32 mm smiju sc ugradivati u konstrukcijskim elementima najmanje debljine 15«( . • Svijetli razmak (vertikalno i horizontal no) izmcou paralel nih sipki armature ne treba biti manji od najveceg promjera armature iii d g + 5 mm, gdje je d g promjer najveceg zrna agregata . • Ne dopusta se nastavljanje sarno preklapanjem.

vrijednosti u tablicama 6.8, 6.9 i 6.10 mnoze se s odgovarajuCim koeficijentima • Za sidrenje treba osigurati dod at nu poprecnu armaturu (slika 6.7) ukoliko nc postoji poprccni tlak. Ugrac1ena armatura ne smije biti manja od:

6.3.5

Dodatna pravila za rebrastu armaturu promjera veCih od 32 mm

Preporucuje se da uporabu armature promjera d, > 32 mm u svakom pojedinom slucaju odobri investitor.

Kod koristenja armature veCih promjera potrebno je osigurati dodatne uvjete:

- paralelno donjoj povrsini nosaea: A ,, = I1 I ·O,25A" 11 1- broj redova sidrcnih sipki - okomito na donju povrsinu nosaca: A s,= n 1·O,25A s 11, - broj sipki u rcdu

1/2Asv

• Ogranicenje sirina pukotina postize se rasporeoivanjem p.otpo~rsi~ske armature (slika 6.6) iIi odgovarajuCim dokazima . Armatura za o~ramcavanle smna pukotma izvodi se od mrezaste armature iIi sipki armature promJera d,1 ~ 10 mm na razmaku ~ 150 mm, a smjesta se s vanjske strane spona.

s idre na arma tu r a 2 kont in u ir a n a armat. u r a

plostina potpovrsinske armature ne treba biti manja od: - 0,01 Act.ext u vertikalnom smjeru - 0, 02A ct,ext paralelno sa sipkama velikog promjera.

Slika 6.7 Popreena arma/ura za sidrellje sipki promjera d,>32 mm

Pri tome je Act.ext plostina presjeka vlacno naprezanog betona izvan spona poprecne armature.

Dodatna poprecna arm atura ugraouje se ravnomjerno duz podrucja nastavljanja na razmaku koji je priblizno jednak peterostrukom promjeru usidrene uzduznc armature.

6.3.6 2 2

I

I

I

I

i

s~l

0

I-

'V_

I

SiS> 1

~"'"

0

Stika 6.6 Po(povrsinska arma(ura za ogranicenje sirina pukotina

682

Snop armature jc skupina od dvije iIi tri sipke armature promjera ds s 28 mm, koje se dodiruju i koje se prilikom montaze i betoniranja odgovarajuCim mjerama pridrzavaju na okupu.

2

I

.L

2

Snop armature

I

Ukoliko u sljedeCim napomenama nije drukcij e odreoeno, vrijede sve uobicajene formule za odreoivanje duljine sidrenja i nastavljan; a armature osim sto se um;esto pojedinacnog promjera armature d s primjenjuje za mjenski (istovrijedni) promjer armature d,v. Zamjenski promjer armature predstavlja odgovarajucu jednu sipku armature, a proracuna se za snop od n sipki jednakog promjera prem a: (6.7)

683

;:: 0,3 ·/b,ne!

36 mm kod

Zamjenski promjer armature ne. smije prem~siti vrijednost dsv konstrukcijskih elemenata s pretezmm vlaennn dJelovanJem.

f- .. I .. -I" ;::0,3,lb,net 2 3

.. ..zamjenskog . Od razre'd a evrstoce betona C70/85 na Vise, ogramcena je vrijednost . ature na d 28 mm ukoliko ne postoje toeniji rezuitatl IspltlvanJa. promJera arm sv . Razmjestaj sipki armature u snopu, najn~anje vr~jednosti debljine zastitnog sloja betona te svijetli otvori izmedu snopova dam su na ShCi 6.8.

IbC"~-i

--=1:....-_____-;J;9:....-_-': w

FSd __

w

~ -;::/-b.n.=e~- ~~ I ... ....

.

I

;

;-~

I ;::0

Stika 6.10 Sidrenje snopa armature s izravllim nastal'ljalljem duljina sidreJya

1._[:. a

I

.............J

T-

a ;:: d sv , a;:: 20 mm, iii uobieajena pravila za razmak sipki armature

cnomL... L---1-+--t-+--t----'

Kod tlaeno naprezanih snopova armature dopusten je zavrsetak svih sipki armature na jednome mjestu. Kada je vrijednost zamjenskog promjera d sv > 28 mm, u podrueju kraja snopa armature potrebno je predvidjeti najmanje eetiri (4) spone promjera d s = 12 mm, ukoliko nije predvideno drukCije prihvacanje vrsnog tlaka (npr. razmjestanjem krajeva sipki u ploCi) gdje je onda dovoljna sarno jedna spona izvan podrueja sidrenja.

a Slika 6.8 Ravnjdtaj, ravnaci i najmanje debljille zastitnog sloja betona za snopove armature

Duljina preklopa Is proraeunava se uobieajenim izrazima. Snopovi armature od dvije sipke, sa d sv <:; 28 mm mogu se nastavljati bez izmicanja pojedinih sipki te se proraeun duljine Is provodi sa d sv .

Za nazivnu vrijednost najmanje debljine zastitnog sloja betona vrijede uobieajena pravila. Kod sidrenja snopova armature, krajevi pojednih sipki ~rmatur~ moraju se izm.akn~ti jedan u odnosu na drugi. Izuzetak su vlaeno nap.r~~an.1 snopo.':'1 armature, kOJlma)e, neovisno 0 d sv , dopusteno da zavrse iznad kraJnJlh I srednJlh oslo~aca, .. te vlac"~o naprezani snopovi armature zamjenskog promje.ra ~sv ~ 28 mm kOJI smlJu zavrsltl ispred oslonaca na jednome mjestu bez uzduznog IzmlcanJa. Kod izmicanja sidrenja armature, s razmaknutim krajevima proraeunskih toeaka E duljine sidrenja (slika 6.9), u proraeun se uzima promjer svake sipke d s•

H

l---i ;::0 3

t-

lb. net

E

2

9

-I t--

1,3·/b.net

E

;::0

E

9

9

-I t--' -1,3·/-b.-net 1I

I FSd

1---

•

1

2-3

Kod snopova armature sa d sv ~ 28 mm i/ili s tri sipke, pojedine sipke se izmieu jedna u odnosu na drugu za najmanje 1,3'/s u uzduznom smjeru, pri eemu se u svakome presjeku nastavljanoga snopa armature smiju nalaziti najvise eetiri sipke (slika 6.11). Duljina nastavljanja Is proraeuna se s pojedinaenim promjerima sipki. Kod laganog betona snopovi armature mogu se primjenjivati sarno na osnovi iskustava iii rezuitata ispitivanja. Promjer snopa ne smije prijeCi 20 mm.

JL

31 1,3·/s ~ , .. 1,~

1-3: sipke snopa armature; 4: dodatna sipka Slika 6.11 Rjdelye nastavljanja snopa v/acne armature od tri sipke dodatkom cetvrte sipke

Slika 6.9 Sidrenje sllopa armature s razmakllutim proracunskim tockama duljine sidrenja

Kod izmicanja sidrenja armature s izravnim nastavljanjem duljina sidrenja pojedinih sipki (slika 6.10), u proraeun se uzima zamjenski popreeni presjek dsv.

684

685

6.3.7

=O,3·u z ·/ b

Savijanje jednim dijelom vee ugradene armature

Savijanje jednim dijelom vee ugradene armature predstavlja dodatno naprezanje za

> SQ

-

{ 2> 200 nun

razmak zavarene popreenc armature.

armaturu i okolni beton. Kod hladnog savijanja armature potrebno je zadovoljiti sljedeee uvjete: _ najveCi dopusteni promjer je d s == 14 mm. Visestruko savijanjc pri kojem sc na istome mjestu ponavlja savijanje u oba smjera nije dopusteno _ kod pretezno mirnog djelovanja najmanja vrijcdnost promjera za savijanje armaturc d iznosi 6.d,. Armatura se u proracunu nosivosti prema granicnom stanju smije

a)

br

iskoristiti najvise do 80 % _ kod optereeenja koje nije prctezno mirno (npr. kod mostova) promjer d br iznosi najmanje 15ds _ u podrueju gdje je armatura savijana natrag, poprecna sila je ogranicena na 0,6· VRd.m"x·

I

Kod toplog savijanja armature potrebno je zadovoljiti sljedeee uvjete: _ kada se armatura toplo savija (2) 500

0q,

b)

u proracunu se uzima karakteristicna

[

:

I---'-'-~'-""""

granica popustanjafYk == 250 N/mmz.

6.3.8

Preklapanje mreza u dvije razine

Armaturne mreZe poprecnog presjeka armature as ~ 12 cmz/m' mogu se nastavljati u jednom presjeku. Puni nastavak armaturnih mrda vecega poprecnog presjeka dopusta se sarno za unutarnju mrdu kod mrda u vise slojeva (slika 6.12), kod cega nastavljeni udjel ne smije biti veti od 60 % potrebnog presjeka armature.

a)

preklop armaturnih mrda u dvije ravnine

b)

nastavljanje poprecne armaturc Stika 6.12 Primjer prek/opa zavarenih armatumih mref.a

Po~:ecna armatura pl~ca i zidova smije se preklapati u jednom presjeku. Najman'c dulJInc armature dane su u tablici 6.12. Pri tome jc da barcm dVIJe slpke uzduzne armature u podrucju preklopa (\'idi sliku 6.12 b).

p~~kl.~pa popre~ne

Duljina preklopa uzduzne armature ne smije biti manja od:

Is = Ib . U z .

potrebn~ ~u

Tablica 6.12 Najmanje duljine prekJopa poprei'ne armature (6.8)

2> I,.min

",

'-,

Promjer poprecne an;ature

°s,ugr

gdje je:

d,

Ib

osnovna vrijednost preklopa armature

az

koeficijent koji uzima u obzir poprecni presjek armaturne mrde

az == 0,4 + a s.ug ,/ 8 ,

1,0 ~ az ~ 2,0

a',potr

potrebna armatura u promatranome poprecnome presjeku cmz/m'

a"ugr

ugradcna armatura u promatranome poprecnome presjeku cmZ/m'

["min

najmanja potrebna vrijednost preklopa armature

686

Najmanja duljina prcklopa poprecnc armature

51 -

6 mm

$

d, > 6 mm < 8,5 mm 2>

2> .1'1

2>

150 mm

2>

d, > 8.5 mm < 12 mm

d, > 12 mm

2> 51

2> S 1

51

250 mm

?:

350 mm

>

500 mm

razmak sipki uzduzne armature

687

Tablica 6.14 Najmanji razred sirine pukotina i dekompresiJ'e u ' . Iozenosti oVlsnost I. 0 razre d u IZ Kod armature u vise ravnina preklopi pojcdine ravnine izmicu se jcdan u odnosu na drugi za najmanje 1,3 duljine preklopa u uzduznomc sl11jeru. Nije potrebna dodatna poprecna armatura u podrucju preklopa.

6.4

KONSTRUKCIJSKA PRAVILA PREDNAPETIH KONSTRUKCIJA

razred agresivnog djelovania okolisa

Pravila oblikovanja pojedinosti mogu se pronaCi u odgovarajucoj Iiteraturi. Izdvajaju se neka najvaznija pravila armiranja koja mogu posluziti pri projektiranju. Ona se osnivaju na Tehnickom propisu za betonske konstrukcije (NN 101, oei 22. 8. 2005.) koji se poziva na hrvatske nor me (preuzete europske prednorme), tako da vrijcdc odredbe odredene hrvatskim normama nizova HRN ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN ENV 1998 s naeionalnim speeificnostima navedenim u nacionalnom

XCI XC2, XC3, XC4 XDl, XD2, XD3,h XSl, XS2,XS3

.. najmanji razred sirine pukotina i de k'ompreslJe naCin prednapinjanja prcdnapinjanje sa prednapinjanje sprezanjem prethodno bez sprezanja ostvarenim AB clementi prednapinjanje ostvarena naknadnim injektiranjem iniektiraniem D D F F C'

C

E

E

C'

B

E

E

" ukollkoje zastita od korozije osigurana drugim mJerama, dopusten je razred D h uk pOJect.ll1rm slucajevima postoji mogucnost da su potrebnc poscbne mjere za zastitu od

'orozlJe

dokumentu za primjenu (NAD-u) u okviru pojedine norme. Koristena je i njemacka norma DIN 1045-1:2001 i njemacki naeionalni dokument za primjenu niza europskih normi EN 1992 za proracun betonskih konstrukeija. Osim toga navedene su i neke osobitosti rjesavanja pojedinosti armature koje vrijede iskljuCivo za konstrukcije mostova.

6.4.1

Z~dovoljavanje

Granicno stanje uporabljivosti

Da se zadovolje razliCiti zahtjevi u poglcdu trajnosti i kakvoce jednog mosta, DIN-Fachbericht 102: Betonski mostovi dijeli mostove u razrede od A do E. Konstruktivnom elementu moraju biti dodijeljeni razredi agresivnog djelovanja okolisa.

Kombinacija djclovanja za dokaz dekompresije sirine pukotina

K~da se dimenzio~lira.prema razredima sirine pukotina i dekompresije A B i C

mlJ~rodavnu ko~bll1aelJu dJelovanja na natezi blizem rubu presjeka ne s:niJ'~ nastup~; v aena naprezanJa.

Tablica 6.13 Zahtjevi za ogranicenje sirina pukotina i dekompresiju

Razred

granicnog stanja dekompresiJ'e znaCi da J'e betonskl' k b' . presjek za avnu om ll1aeiJu opterecenja u fazi gradenja na rubu a u konacnom t . potpunosti u tlaku od prednapete sile u vlacnom pod;ucju. ' s anJu u mJerod

racunska vrijednost sirinc pukotine wk [mm]

I I

~a~~k~o~at~~ dek?mdPresije u fazama gradenja dopusteni su sljedeCi koefieijenti za ens lenu vrIJe nost prednapinjanja:

- ~betonira_ne nate~e, vodene ravno iii priblizno ramo (npL centricno pred .. . od uzduznog potlskivanja): rIO! = 1.00, rsup -_ 1,10,. napll1JanJe

(a,:;O) A

rijetka

-

B

ucestala

rijetka

C

nazovistalna

ucestala

rin!

= 0,95,

r,up

= 1,10;

- vanjske natege:

rin!

= 1,00,

rsup

= 1,00.

0,2

Dokaz dekompresije provodi se uzimaJ'uCi u AT Ll

D

uccstala

E

nazovistalna

0,3

F

nazovistalna

0,4

688

- ubetonirane zakrivljeno vodene natege:

0 b' Zlr

I'mearne promjene temperature

M'

689

Tablica 6.15 Pribliina uspore db ar prednapinjanje raued

azreda sirine pukotina i dekompresije i starih naziva

puno

ograniceno

djelomicno

AiB

BiC

C,DiE

••• • •

Dokazi za granicno stanje uporabljivosti sadrze:

"

- ogranicenjc naprezanja; _ ogranicenje pukotina i dokaze dekomprcsije;

v

6.4.2

C30/37

C35/45

C40/50

C45/55

C50/60

4,0

5,0

5,5

6,0

6,5

Najmanje udaljenosti uzadi i natega

Prilikom odredivanja najmanjih razmaka natega potrebno je obratiti paznJU i na najmanje potrebne razmake za ugradnju i vibriranje betona. Podrobniju provjeru zahtijevaju gusto armirana podrucja oko sidara i spojki. Spojkc su mehanieki clementi koji sluze za nastavljanje natega, kada je prcthodna natega napeta. Kriticni su i vitki clementi, kao !ito su hrptovi sanducastih nosaca. Ne bi trebalo izvoditi vise od tri natege jednu do druge u horizontal nom smjeru bez razmaka za vibriranje. Sirina otvora za vibriranje ovisi 0 opremi, a nalmanje iznosi 10 em kod elemenata visih od 2 m. Kod visokih i/ili nagnutih otvora za mjektiranje potrebno je rabiti eijev za ugradnju betona kako bi se sprijeCila segregaeija betona (kontraktor postupak).

.

.... DIN 1045-1 12.10.2. iznOSl: Svijetli razmak natega prethodnog prednapmpn.la prema , _ horizontal no:

::: d p ::: 20 mm::: d g + 5mm (d p - promjer natege) (d g - promjer najveceg zma agregata)

- vertikalno:

. . k dnim injektiranjem eementnog Svijetli razmak natege sa sprezanJem os~aremm na na m~rta prema DIN 1045-1, 12.10.2. iznOSl: - horizontalno:

Navedene vrijcdnosti svijetlih razmaka natcga vrijede samo ukoliko u tchnickim dopustenjima iii uputama proizvodaea nisu na\'edencstroze vrijcdnosti.

•

. b tau nonrecnom smjeru kada se ne Tablica 6.16 Dopustena rubna vlaena naprezanJ~ e on ." l' pre d napl'nje u poprecnom smJeru

[N/mm']

:::40mm

•

provodi se uz iste uvjete kao 1 u uzduznome smJeru.

auoh

~dg

Stika 6.13 Najmanje udaljenosti natega (zastitnih cijel'i) prema DIN 10.15-1, 12.10

poprecnom ne potrebno je tako Ukoliko se most prednapinje u uzduznom smjeru, a ~ . poprecnog p~csjeka za rijetku odrediti dimenzije po?recn~g pr~sjeka da s~ ~a ~u u unaponskom stanju I manja od kombinaeiju djelovanja vlaena napreza~j~ .e ~~'. . recnom sm'eru .. d nos t'I u t a bI"1e'I 6 . 16 ' . Dokaz ogrameenp SIrlna pukotma u pop j vtlle v

;::dp I;:"Omm

;,:: 20 mm d g+5 111m

_ ooranicenje vibracija i dinamickih uCinaka. b .

dop

..

I~ dJ ~

_ ogranicenje deformaeija;

razred tlacne cvrstoce betona

•

::: 0,8·dh.vanjski ::: 40 mm

(d h - promjer zastitne cijevi natege)

Kod rebrastih i sanducastih nosaca, sukladno konccntraciji naprczanja, natcge sc koneentriraju uz hrptove i nisu raspodijcljene po cijeloj sirini pillee. Razmak natega ugradenih u betonski presjck do pocincanih elemcnata, koji se ugraduju u prcsjek, iii do poeincane armature, mora biti najmanje 20 mm i ne smije postojati nikakva metalna veza izmedu pocincanog elementa i natege. Izmedu prethodno napetih natega i ugradenih elc111enata (npr. slimjaka) mora se zadrZati najmanje 10 em svijetlog razmaka.

- vertikalno:

6.4.3 HRN ENV 1992-1-1:2004 ne dopusta smanjenje na 0,8·d h.v an j,ki (odnosno d p).

Armatura pretlnapetih konstrukcijskih elemenata

Napomena: Ova locka odraiava stajalL~ta 1lG\'edellll odgovara)uCi dio u liRN ENV 1992-}-}.

II

DIS 1045-1. Ne posta);

Kod prednapetih konstrukeijskih elemenata uvijek se prcporucujc ugradivanje najmanje konstrukeijske armature prcma tablici 6.18.

691 690

Tahlica 6.18 NajllJanja kOllstrukcijska armatura ovisno kOllstrukcijskog c1ellJenta

U tablici 6.17 dane su vrijednosti koeficijenta armiranja p za proracun najmanj e

0

podrucju prednapetog

armature prema tablici 6.18. Ploce, pojasne lame le i siro ke gredc (b" > h) po m'

Tablica 6.17 Osnovne vrijednosti koeficijenta armiranja pza proracun najmanje armature Karakte ri sti cna tl ac na cv rstoca beton;) i.k[N/mml) I-

p") [%o )

12

16

20

25

30

35

40

45

50

0,51

0,61

0,70

0,83

0,93

1,02

1,12

1,21

1,3 1

Karakteristicna tlacna cvrstoca hctona/,., [N/mm1)

p') [%o ) a)

55

60

70

80

90

100

1,34

1,41

1,47

1,54

1,60

1,66

G rede sa b" S; iz , hrptovi T- iii sa ndu cas tih nosaca

KonstrllKCi) ski Konstrllkcij sk i KOll strukcijski cl ement i II razrcdu elementi u c lementi u razredll ostalim izloze nosr i izlozc nosri razrcd illl;'\ XCI do XC .. XCI do XCI izloze nosti

- bocne plo ile greda - ploce sa /I ~ 1,0 m na svakom rubu" (oslonje ni i slobodni)

0,5ph od nosno

1,0pit odn osno

O,Spli l

1,0pit,

Konstrukcijski c lementi u osta lim razredima izl oze nost i

ove vrijednosti proizlaze iz p = a ,16·f"m/f y,

Kod prethodnog prednapinjanj a dopusteno je uzeti u obzir (pribrojiti u punom iznosu) natege koj e se nalaze unutar dvostruke debljine zastitnog sloja prilikom odabira

- vanjski rub" tlac nih pod rucJa greda i ploca - u stlace nom vlac nom pod rucj u ploca ".0

a,5pit

1,0pit

od nosno

odnosno

0,5pltt

1,0piz ,

I,O p h·b"

najmanje konstrukcijske armature. Najmanje vrijednosti konstrukcijske armature prema formulama za najvecu i n ajmanju armaturu, za ogranicavanje sirine pukotina i za pre dnape te e lemente prema tablici

6.18 ne zbr ajaju se, mj e rod avna je najveca vrijednost. Konstrukcijska a rmatura ugraduje se kao priblizno ortogonalna mreZa u vlacno tlacno podrucje konstrukcij skog elementa. NajveCi razmak sipki a rmature je 200 mm.

- tlac ni pojas nosaca sa h > 12 em (gomje i donje podrucje - u svako)"

gdj e je:

a

II

visina grede iii debljina ploce

hf

debljina tlacn og iii vlac nog pojasa ploce razgranatog presjeka

b..

debljina hrpta grede

p

osnovna vrijednost koefieijenta armiranja

Nije po trehn a veca armatura od 3,4 em1/m '

U

sva kome smj e ru.

o ~ kon: trukeijskim e lementima u razredu agresivnog dje lova nja okolisa XCI dopusteno je

Izosta\ ltl armaturu predvldenu prema ovoj tabliei za razro::de XC I do XC4. Za ploce od ~redgotovlje nih e leme nata manje sirine od 1,20 m dopusteno je izostaviti po precnu armaturu predvldenu prema ovoJ tahliei u s\·im navedenim slucajevima.

692

693

6.4.4

Najmanji razred cvrstoce betona u trenutku prednapinjanja

odraia\'il .5Iaja!i{la navedella u DIN 1045-1. Ne postoji . _ Napomena: Ova toi"ka odgovarajuCi clio II HRN LNV 1992-1-1. Kad prethodnog iii naknadnog prcdnapinjanja natcga bctanu trcnutku prednapinjanja t mara imati najmanju potrebnu tlacnuCvrstacufnnj'U tabhCl 6.1~ dane,su vf1jedn?stl ~ajmanjih tlacnih C:vrstoca za prednapIn.1an.1e na dlO sIle te za konaeno prcdnaplll.1an.1e. Tilblica 6.19 Najmanji razred Hacne i'vrstoce betonaj',"j u trenutku natega

(t

==

tj)

prednapinjanja

Cvrstoca I.mj [N/mm 2]"'

Napomena: Ova tocka odraial'a stajalista navedena oilgoliarajuCi dio u HRN ENV 1992-1-1.

11

DIN lO45-J. Ne f!oslOji

Kod definiranja vodenja natega uz staticka agraniccnja potrebno je uzeti kons trukeijska pravila:

U

obzir i ova

- najmanji razmaci zastitnih eijevi i sidara, adnosna spajki: Najmanji razmaei izmcdu sidara (spajki) i od asi sidra (spojki) do ruba betol1skog presjeka magu se uzeti prema tehnickim dapustenjima.

Dostatna debljina zastitnag sloja patrebna je zbog zastite celika za prednapinjanje ad korozije kao i za prijenas sila.

Prednapinjanje na dio sile (do 30 % siJe prema tehnickom dopustenju)

Prednapinjanje na konacnu silu

05/30

13

26

C30/37

15

30

C35/45

17

34

C40/50

19

38

C45/55

21

42

C50/60

23

46

C5r:,/67

25

50

C60175

27

54

C70/85

31

62

C80/95

35

70

C90/l05

39

78

ClOO/U5

43

86

Razred tlaene evrstoce betona

" Vrijedi srednja vrijednost tlacne cvrstoce valjka (kod primjene kocaka potrebno je cvrstoce preracunati).

Za prednapinjanje na dio sile vrijede vrijedn~s~i u prva~e, stupeu, pri c~mu sila prednapinjanja u svakaj natezi ne smije premasltl 30 % najvee~ ?a~uste~e sl~e za ~u nategu. Ukalika se ispitivanjima dakaze da u trenutku p~ednapIn:lanp tla~na cvrsta.ca dajc vrijednast koja se nalazi izmedu vrijednasti l;aveden:h u tabhcl, ~lapu~tena je. sIlu prednapinjanja lincarno intcrpolIratl lzmedu 30 (IL nalveee sIle 1 100 I( sIll: na kaju se prcdnapinje. v

694

Vodenje natega

- zastitni slnj betona:

,---

r-----

6.4.5

- potrebno je asigurati neasjetljivost kanstrukeije na dimenzijska odstupanja: Osnavni kriterij dabrog vadenja natega je jasna prepoznavanje odstupanja predvidenih vrijednosti i stvarno izmjerenih. Kada je kaeficijent trenja znatna Yeti od proracunom predvidenog, oeekuju se i znatnije promjene duljinc izeluljenja natcga. - armatura i palazaj sidara (spojki): Spajke treba smjestiti u padrucja malih naprezanja zbag njihave male evrstace na zamar, a to. su padrucja nul-momenata savijanja. Za pravilna razmjestanje spojki potrebna je velika pavrsina, jer se na mjestu nasta\'ka spajke razmicu natege i takvo vodenje cesta maze prouzrokavati skaro eentricna vadenje natega. Vazno .je u padrucju aka spajke, knje treba biti gusto. armirana, predvidjeti dastatne razmake za ugradnju i vibriranje betana. - mamenti ad prednapinjanja trebaju djelovati supratna oel aptcrecenja vlastito!11 tezinom i prometam: - patrebna je pridrzavati se najmanjih radijusa vodenja natega. Ostri lomavi u vadenju natega nisu moguCi: - u podrucjima najveCih mamenata, natege se smjeStaju sta je maguce dalje uz rub poprecnag presjeka. Ovakav polozaj natega osigurava sudjelovanje natega u agranicavanju sirina pukotina, cak i u padrucjima s manjim naprezanjima, bda je astvarena sprezanje natega s presjekam uz pamoc injektiranja eementnim martom: - natege se najcesce palazu tako da slijede liniju parabale iIi kruznice. Kod kompjutarskog praracuna moguce su i slazenije krivulje. Pasljednjih 90 do. 100 em natege do sidra (spajki) treba vaditi u praveu: - smanjenje sile prednapinjanja u uzduzname smjeru slijedi iz naprezanja kanstrukeijskag elementa. Preporucuje se pra\'esti barem 2.13 potrebnih natega lei preuzimanje momenta II palju preko obje lez,ajnc asi.

695

Za neka od navedenih konstrukcijskih pravila daju se podrobnija objasnjenja. Svva " d>e u slucvaJ'u kada u tehni6kom dopustenJu msu navedem strOll nave d ena pravi' 1 a vnJe kriteriji.

Ravno vodenje natega

II

pojasnim p/ocanw

Prednosti: - natcge su jednostavnc pa sc brzc postavljaju

6.4.5.1

Vodenje natega ravllo iii zakrivljeno

- hrptovi su oslobodeni natega tc se mogu prcma statickim iii konstrukcijskim razlozima izvesti tanji, oSto smanjuje Vlastitll tcZinli i naprezanja od prisila

Osnovni kriterij dobrog vodenja natega je jasno p,:epoznavant: odstup~nja predvid~n:~ " d t' od stvarno izmJ' erenih Kod sanducastlh nosaca I rebrastIh pOpl een vnJc nos I . '.. .. . v I'. presjeka natege mozemo vodlti ~akrlvIJen? ~oz. ~rpt.ove Iii ravno kroz ploce (s Ika 6.14). OVdjc se navode prednostll nedostaci oba IJesenJa.

- smanjivanjc broja aktivnih natega prcma potrebi jcdnostavno jc izvedivo.

Zakrivljeno vodenje natega

Nedostaci:

Prednosti:

- ne mogu se iskoristiti skretne sile za prellzimanje dijela kontinuiranog djelovanja - ravnim nategama ne stvarajll se rasterecujuce poprecne silc

>

- zakrivljeno vodenje natega po parab~li ~roizvodi. konstantne skretne sile koje se izravno suprotstavljaju vanjskome kontll1UlranOm dJelovanJu - oblik vodenja natege mozemo prilagoditi vanjskom djelovanju, Cime je moguce ekonomicnije iskoristavanje celika - moguCe je polaganje duljih natega koji se protezu kroz vise polja, cime se moze smanjiti broj zahtijevnih sidrenih mjesta. Nedostaei: - potrebne su vece debljine hrptova, posebno u podrucjima sidrenja i sp~ja~ja

nateg~

- trenje uzrokuje relativno velike gubitke sile prednapinjanja na zakrlvlJemm mJestima natega.

- za razliku od vanjskog prednapinjanja moze sc iskoristiti maksimalni krak sila - minimalni su gubici zbog trenja zhog ravnog vodenja nat ega

- zbog velikih duljina nastavljanja, kod kontinuiranih nosaca, povecava se utrosak celika za prednapinjanje.

6.4.6

Dodatna nacela za vanjsko prednapinjanje betonskih mostova

Napomena: Ova tocka veCirn dijelom odraiam slajaliSla llill"edena it DIN 1045-1. Pojedinosti oblikovanja I kOIlSlrtlkcljske pojedillosli prednapetih konslrukcija sa slobodnim i I'Glljskim nalegama definirane Sll U normi HRN ENV 1992-1-5. Kod sanducastih nosaca ravno vodenje naknadno napetih nat ega dopusteno je sarno u plocama, i to u kolnickoj ploCi i donjoj ploCi sanduka. Kod tzv. mjesovite grad~je natege se unutar presjeka vode ravno (s ostvarenim sprezanjem) i poligonalno s nategama postavljenim izvan presjeka. Najveca prednost vanjskih natega je bolja korozivna zastita, mogucnost dotezanja, izmjene natega i kontrola. Sidrena i skretna mjesta vanjskih natega moraju se izvesti tako da omogucavaju izmjenu natega bez osteCivanja ostalih elemenata konstrukcije. Poprecne vibracije vanjskih natega od prometnih opterecenja, vjetra iii drugih uCinaka moraju se onemoguCiti odgovarajuCim rjescnjima. Razmaci vanjskih nat ega odreduju se prema mogllcnosti zamjene i kontrole.

Stika 6.14 Vodenje natega zakrivljeno i ravno

Skretanja natega sve do kuta od 0,0175 rad (= 1.00) mogll se predvidjeti bez skretnika ukoliko takav postupak nije izricito iskljucen II tehnickom dopustenjll postupka prednapinjanja (vidi HRN ENV 1992-1-5, tocka 3.-+.5.1 (10.+) 0,02 rad = 1,150).

696

697

Skretniei moraju biti tako inadeni da omogu(:uju kutnc nctol'nosti u bilo kojelll sllljcru od najlllanje Cl,ClS5 tad u oba svoja sllljera bez vidljivog smanjenja ucinkovitosti sidrenja, Najmanji radijusi zakrivljenosti vanjskih natega su:

6.4.6.1

- lIlad promjera 13 mill: l,7Cl m - uzad promjera 15 mill: 2,50

Ojacanjc konstrukcije vanjskim nategama

Napomena: Ova to(.rtw odrazm'(/ stajoli{{a noreden(/ odgovarajuCi dio u HRN ENV 1992-/-1,

Ill,

Kod ploCa s dostatno lIcvrscenim gurnjim i donjim podruejem armature, debljine h ~ 45Cl mm, prednapetih vanjskim nategama, dovoljno je nategu prievrstiti na ova mjesta za jedno od podrucja armature i pridrzavati se potrebnih udaljenosti prema sljedecem: - izmcdll dva prievrsccnja u podrllcju oslonaca 300 mm

Ukoliko je potrebno ugraditi i nategc za 110I1Iecn() ,1 " , t d • . prn naplllianle kolniekc plnec mos ova opllstcne su salllO natcge unllt'lr [)'t 'k " ' , "" " , e ons og prcsleka bez sprczanja ostvdrenog Inlektlran.lem kOle.le moguce i zamijeniti, .

~

II

D!N 10451. Ne Jlos{oji

Kod mostova je potrebno predvicljcti 1ll001lcnost IllkIrldn()(' ',',', • , " d d' '. 'to "~, ())dcanld sandllc'lstO(l ' ," b nosaCd 0 atlllm van.lSkllTI nategallla za sile prcdnapilli:lllja ori ok(; '1 0 MN hrptu lednu Kod m" 't d' '- ' , po sVdkom . . Jesovl e gra n)\: [lotrdmo je 11reo\iLilcti l)() d\'il'C' Ci(ld'ltn t hrptu, . . - ' e na egc po

a ~ 1000 mm

- izmedu sidra natega i veze s gornjim podruejelll armature a

~

1500 mm

- izmedu sidra natega i veze s donjim podrucjem armature iii izmedll veze s gornjim i donjim podruejem armature a ~ 3000 mm, U podruejima prievrscenja vanjske natege za gornje iii donje podrucje armature potrebno je da gornja iii donja ploha ploee bude ravna,

Dodatne natege ne smiju smanl'ivati ' , , nap11anle vehCine potrebnih otvora za prol',lz popreenim nosaCima, '

Sila prednapinjanja vanjske natege ne treba premasiti 3 MN,

~d:ann~~~~~~~ml n2~aCima potrebno ,je predvidjeti or,ore u dnnjim

\1

Ukupna duljina vanjske natege izmedu sidara ne smije biti dulja od 200 m,

plocama. Najmanje m do 2,50 m uz prometnu povrsinu i po jcdan \'elieinc 1 00 m cio o~ter~C~~j~::~d;~e~,ad otvonma mora se omoguciti !,osta\-ljanje kuke s do~u!;tcnilll

Potrebno je posvetiti veliku paznju ugradnji sidara, skretnika i otvora, Kod izvedbe treba provjerati visinu i polozaj, Vodi se zapisnik 0 odstupanjima izmjerenih vrijednosti i projektom predvidenih, Ugradene natege ne smiju nalijegati na rubove na izlasku iz presjeka,

6.4.6.2

U podrueju sidrenja vanjske natege, najmanje se na duljini od 1,00 m, vode u praveu, ukoliko tehniekim rjdenjem nije navedena druga veca duljina, Svijetli razmak paralclnih vanjskih natega iii natega do susjednih konstrukeijskih elemenata iznosi najmanje 8 em zbog mogllcnosti kontrole, Kako bi se izbjeglo titranje natega, potrebno ih je na najvecem razmaku do 35 m prievrstiti, Skretna i sidrena mjesta vrijede kao prievrscenja u smislu titranja natega, Na ostalim potrebnim mjestima za prievrscenje, rjesenja su sliena pridrZavanju eijevi odvodnje iii sl.

1 50

"

Sidreni i skretni elementi

Napomena: Ova tor:ka odrazal'{l stajali5"ta IWI'eden" odgovarajuCi dio u HRN ENV 1992-1-1.

II

Dr\' 1045-1, Ne JlostoJi

Sidra, skretni elementi i otvor' m ' k ' , .' I oraJu se ta 0 obhkovatl da clodatno uz dopusteni kut ' s kr etanJa dopustaJu odstupanJ'e u " " , D • '. S\lm sm.lero\'lllla od napllanje ''loa = ± 0,055 rad pr~~j~~:.no odstupanJc na sldrenom c lementu vrijcdi samn I~a izlazu iz beto~sko~

Sid~eni i, s~e~ni ele~enti dimen~ionira.iu se na sva djelmanja faza izvedbe, redoslijecla pre naplllJanJa, zamJene natega III ugraclnje dodatnih nJtega, '

~Z~~i dim~n~io~~~anja susje~nih elemenata siclrenim i skrctnim ekmcntima potrebno je Pm,,'

U 0

zlr np ov utleCaJ, SIla u proracunu je srednja wiiednost silc prednapinjanja

Kod mjesovite gradnje (vanjske natege i natege unutar presjeka) udio vanjskih natega u konacnoj sili prednapinjanja u svakom prcsjeku treba iznositi najmanje 20 '1 ukupne sile prednapinjanja,

698

699

6.4.8 6.4.6.3

Nadzor konstrukcije s vanjskim nategama

Napomena: Ova lOcka odraial'a slajali§la nal'edena ocigovamjllCi dio II HRN ENV 1992-1-1.

II

DIN 1045-1. Ne postoji

Polozaj i raspored spojki

Sidra natega i spojkc na radnim spojnicama podrucja Sll u kojima se javljaju poteskocc i cesto ostecenja (pukotine u betonu, slomovi cclika za prednapinjanje). 1z tog razloga ogranicen je broj nastavaka natega (spojki) u jednome prcsjcku.

Potrebno je podrobno razraditi izvedbene naerte, koji obavezno moraju sadrzavati: podrobno razradene izmjere otvora polozaj i ugradnju otvora u oplatu osiguranje polozaja ugradnju, napinjanje i zamjenu natega. Potrebno je razraditi podrobni program mjerenja prema kojem ce se utvrdivati tocnost izvedbe i nadzor pojedinih faza izvedbe i konacnog stanja. Tocnost izvedbe sidrenih i skretnih elemenata te otvora treba odgovarajuCim mjerama utvrditi neposredno nakon njihove izvedbe. To se moze uCiniti npr. napinjanjem tanke ziee kroz te elemente.

6.4.7

Prema DIN 1045-1 12.10.5.(3) potrebno je izbjegavati vise od 70% spojki u jednol11e presjekll. Prema DIN Strucnom izvjestaju 102, 5.3.4. potrcbno je najmanje 30% svih natcga u jednomc presjeku voditi bez nastavljanja. Raspored vise od 50% spojki natega u jcdnome presjcku trebalo bi izbjegavati ako nc postoji kontinuirana (nc u tom presjcku nastavljena) najmanja annatura iii barem stalno tlacno naprezanje od 3 N/mm2, za ccstu kombinaeiju opterecenja, kojim ce se preuzeti lokalna vlacna naprezanja (HRN ENV 1992-2:20(4). Tablica 6.20 Razmak spojki natega koje nisu nasta\'ljalle u jednome presjeku

Podrucje sidrenja pri naknadnom napinjanju

Napomena: Ova locka odraiava slajalisla navedena u DIN 1045-1. Ne postoji odgovarajllCi dio II HRN ENV 1992"1-1. Podrucje sidrenja treba po vanjskim plohama uvijek imati rasporeden~ ortogonalnu mrdu armature. Potrebna armatura preuzima se iz tehnickog dopustenJa za postupak prednapinjanja. Dokaz preuzimanja sila i daljnjeg unosenja u konstrukciju provodi se odgovarajuCim postupcima. Kada se ugraduje skupina natega koje sc lIaknadno napinju, potrebno je na krajevima natega na odredenim razmaeima predvidjeti odgovarajuce spone za preuzimanje sila cijepanja. U svakom dijelu podrucja sidrenja postotak armiranja, sa svake strane skupine natega, treba iznositi najmanje 0,15 % u oba (poprecna) smjera. Sva armatura mora biti potpuno sidrena. Ukoliko se za odredivanje poprecnih vlacnih sila rabi stapni model, potrebno je primijeniti sljedeca konstrukcijeka pravila: - proracunane plostine presjcka armature za preuzimanje vlacnih sila potrebno je razmjestiti odgovarajuce raspodjeli vlacnih naprezanja - za osiguranje sidrenja rabe se zatvorene spone - svaki sustav armature u podrucju sidrenja treba oblikovati kao prostorno ortogonalnu mrdu armature. Posebnu paznju treba posvetiti podrucjima sidrenja poprecnih presjeka koji oclstupaju od uobicajenih oblika poprecnih presjeka greda.

700

Za preuzimanjc sila prisile potrebno je predvidjeti poveeanu najmanju armaturu. U jednome presjeku, ogranicen je broj nastavaka (spojki), a ne veliCina sile prednapinjanja u spojki. Spojnice u kojima se nastavljaju natege predstavljaju slaba mjesta u konstrukciji iz sljedeCih razloga: . kvaliteta betona u spojnici gdje se natege nastavljaju cesto jc slabija od kvalitete betona u ostalim podrucjima. Kvaliteta betona izmcdu ostalog ovisi i 0 izvedhi, npr. 0 smjeru betoniranja. U spojnici se posebno smanjujc vlacna c\Tstoca betona u odnosu na onu u ostatku konstrukcije. 1z tog razloga ee sc na tim mjestima prvo pojaviti pukotine u betonu od proracunski predvidenih djelovanja sila prisile - kod hidratacije nastaju temperaturne razlike izmedu \'ec ocvrsnulog bet on a i "novog" betona, sto dovodi do vlastitih (vlacnih) naprezanja u radnoj spojnici - nelinearni raspored deformacija; Prvo se sila prednapinjanja unosi u heton u punome iznosu na oevrsnuli bet on prethodno betoniranog odsjeeka. Kod nastavljanja natega, kod napinjanja sljedeeeg odsjecka prethodni nasta\'ak se gotovo potpuno rastereti. Zbog toga se unutar hetonskog presjeka mogu poja\'iti vlacna naprezanja - puzanje prednapctog betona uzrokuje preraspodjelu naprezanja

701

_ zbog skretanja (vitopercnja) natega u podrucju nastavka (spojkc) dolazi do povccanih gubitaka 5ile prednapiniania zhog trcnja koji se moraiu uzeti U obzir u proracunu. Taj gubitak uzrokuje smanjenic sile prednapinjanja u radnoj spojnici u podruciu radne spojnice nastupaiu povcCani gubici zbog puzanja u\ietovani visokom krut()scu spojkc lla izdulicnie

nastavljanje natega

skupljanja,

.~*

--

poljtl

-.-."-~~----.--~-.~--.~-~-~-.~--

-_.

~.tt-~-~--~~.-

....

--

kod izvcdbe u odsjcccima mOle doci do vlastitih naprczani a od neravnomjernog skuplianja pojedinih diiclova konstrukcije.

tI

-~----

~-~---'-------

..

" ----. ----..

-~-~.--~-

---------.------

---"~----~-

-"---~

Slika 6.16 Nastavljal/je spilt Jl(uega

/I

~---

------iI

--------------+-<

jedl/ome pre~iek/l

Dio l1a[fga nenastavljeno pro/azi kroz pre.sjck Sidra natcga ]1otrebno jc smjcstiti u stlaccna podrucja kako bi sc opasnost od pojave pukotina smanjila na najmaniu mugucu mjeru. Sidra jc potrebno izmaknuti kako bi straznja sidra mogla tlaciti evcntualna vlacna naprczanja nastala od sidara isprcd njih.

Prednosti: - manie sirenjc natega u vertikalnome smjeru u spojnici llastavljania llatcga manja je konccntraeija sila koje se koncentrirano unosc u jednome prcsjcku.

najmanjil dcbljina elementi1, ;~I

-J-{ 1---

I

11."'22,=.·;:C:':71

r-::l

t-

--

---~------~--------~------~-~--~-----~--------­

._.-....--- .-.---- ..------~--~-----

1

j'"'

r 1.5:1 ----;-- 1,5"

.--~

---

...

--~------

---_._._._-

-~---

__________ ~_.J

Slika 6.17 Dio natega Ilcllastavljel/o prolazi kroz presjek

Nedostaci:

1

- u nekim slucajevima potrebno je podebljavanje hrpta

I

Slika 6.15 Raspored sidara lIatega

Kada se u podrucju nastavka (spojkc) natcga otvore pukotine u betonu, pojacava se naprczanje natega stalnom promjenom naprezanja, sto moze dovesti do sloma zamorom. Stoga se u podrucjima nastavaka mora provesti dokaz C'Vrstoce betona gdje je potrebno ugraditi i povccanu najmanju armaturu za ogranicenje sirina pukotina.

Nastavljanje svih natega II jednome presjeku

- u fazi gradenja na raspolaganju nam .ie samo dio sile prednapinjanja po fazama gradenja.

Preklapanje natega nad oslonccm Prednosti: - clvostruka kolicina natega nad osloncem • nije potrebno nastavljanje natega - u polju nosaca djelujc puna sila prednapinjallja.

U Europi nije dopusteno nastavljanje natcga u jcdnom presjeku. Neclostaci: Prednosti:

- neke natege mogu se injektirati tek nakon izvedbe sljedeceg odsjeeka.

- kratke natege - puna sila prednapinjania nanesena je vee u fazi izvedbe. Ncdostaci: _ veliko razmicanje natega u vertikalnome smieru u spojnici nastavljanja natega, zbog smjdtaja svih spojki i potrebnih najmanjih razmaka sidrenih ploca. Posljcdica su doclatna skretanja natega i rczllltirajuCi veliki gubici - konccntrirano unosenje silc

II

jeclnome presjeku

Slika 6.18 Preklapal/je I/atega I/ad oslol/cem

- jako oslabljenje prcsjeka sidrenim plocama spoiki.

70_, 702

6.4.9

Zastitne cijevi natega

Kod naknadnog prednapinjanja u hctonski se presjek pnlazu zastitne cijevi kako bi se ol11ogucilo ugradivanje natega nakon oevrscivanja bctona. Zastitnc cijevi se uglavnol11 razliCitih promjera i debljinc lima proizvode od profiliranog lima (HRN ENV 13670-1:2002, HRN EN 523, HRN EN 524). Uobieajenaje proizvodnja u odsjeecima duljine 5 m iii 6 m. Zastitne cijevi bi sc medusobno trebale spajati kratkim odsjeecima cijevi neSto veceg promjera tako da se mogu navinuti iii nataknuti po pola na svaku cijev te zabrtviti. Cijevi su profilirane kako bi im se povecala krutost i sprezanje s betonskim presjekom te injcktiranim cementnim mortom. Kod naknadnog prcdnapinjanja bcz sprezanja ostvarcnog injektiranjem cemcntnog morta iii kod vanjskog prednapinjanja, zastitne cijcvi su od polietilena velike gustoce (eng!. HDPE - high density polyethylcn). Suvremeno rjescnjc je primjena profiliranih zastitnih cijevi od ul11jetnog (polimernog) materijala i za naknadno prcdnapinjanje sa sprezanjem. Postoje odrcdene prcdnosti primjene zastitnih cijeyi od umjctnog materijala. Prvcnstveno zastitne cijevi od ovog matcrijala omogucuju holju zastitu od korozije natcga. Poboljsanje zastite od korozije iznimno je vazno kod poprcenog prednapinjanja rasponskih sklopova mostova iii kod gradevina u morskomc okolisu. Zastitne cijevi od umjetnih materijala imaju vecu evrstocu na zamor od eelienih. Veca evrstoca na zamor je prednost kod djelomienog prednapinjanja, gdje se predvida ciklieko pojavljivanjc pukotina u betonu. Korozija trenjcm je manja nego kod eelienih cijevi.

Sve . vezc cijevi. . moraju zabrtvlJ'ene kako prl'I'lko m b e tomranJa . . ne b'I .odsjeeaka . ' biti dobro . prodlrala vlaga III cementna Isplaka U protivnom mc)z'e d ,. d ' . u nJlh( . .. . ,.' .. ' . . . . OCI 0 znacaJllog povecan.1a trenla Izmcdu nategc I zastItne ClleYI III do korozije nategc. ~a n~jvisim

toekama polozenih zastitnih cijevi ugraduju se odusci kako bi prilikom

~n~ektlranJ
lI:Jektlranla.. Odusci se zatvaralu u trenutku kada iz njih istjeee ccmentni mort bcz vldl.1lvlh m.1churica zraka, jednolike i dobre konzistencije. Vazno jc da na odusku ccmentnl mort neko vrijeme istjece, a ne da se pri pojavi cementl10g morta odmah zabrtvljujc. Radi odvodenja nakupljene vode dobro je predvidjeti oduske i u najnizim toekama polozene zastitne cijeyi natege. Svaki sustav prednapinjanja u up~tama proizvodaea daje sva potrebna mjcsta na kojima se odusci ugraduju.· . Trenje, izmedu. uzadi natega u jednoj zastitnoj cijcvi mora biti vece nego trenjc natege ~za z~stItnu cIJe:: U protiYnom moze doci do neravnomjerne raspodjele naprezanja u Jc~noJ natczl. TIJekom prednapinjanja natege vanjsko uze ce ostati priljubljeno uza zastItnu cllev dok ce unutarnja i dalje kliziti. Na kraju natege presa prisiljava svu uzad natege na jednako izduljenje. . ~oefici~ent tr.enja izmedu natege i zastitne cijeyi nije stalna vrijednost. Veliki je broj clmbenlka kOJI ImaJu utJecaj na koeficijent trenja, kao npr.:

- stanje povrsine kliznih ploha - prisutnost podmazivaea ili vode - brzina pomicanja

Koeficijent trenja za eelik i polipropilen razlikuje se za oko 30 % ().t'" 1,4), sto je velika prcdnost kod natega polozenih s vclikim kutovima skretanja. Koeficijent trenja je priblizno stalan dok se kod eelienih cijcvi uvelike razlikuje izmedu nezahrdalih i hrdavih dijelova. Nedostatak zastitnih cijevi od umjetnih materijala predstavljaju visoki troskovi proizvodnje i ugradnjc te vcliki najmanji moguci radijusi ugradnje. Zastitne cijevi moraju biti dostatno krute na opterecenjc i progibanjc izmedu dvaju oslonaca u armaturnom kosu do oevrsCivanja ugradenog betona. Na njima se ne smiju pojaviti udubljenja iii izboeenja. Debljina zastitnc cijcvi mora biti takva da se prednapinjanjem natcge ne probije trenjem. Proizvode se zastitne cijcvi ovalnog, pravokutnog i okruglog poprecnog presjeka. Najeesce se primjenjuju zastitne cijevi okrugloga popreenog presjeka jer sc mogu jednako savijati u svim smjerovima. Kod plitkog polaganja natega, npr. u tankim ploeama ovalnc zastitne cijevi omogucuju zadovoljavanje najmanjih debljina zastitnog sloja betona i veci krak sila. Ncdostatak poprecnih presjeka, razlieitog od okruglog, prcdstavlja nesto slozenije povezivanje odsjeeaka cijevi.

704

- strana tijela u zastitnoj cijevi (mort) - duljina izduljenja prilikom prednapinjanja (s yelikim izduljenjem klizne plohe se mogu izlizati, itd.) Navedeni koeficijent trenja u tehniekom dopustenju ne moze obuhvatiti sve utjecaje: Naveden.e su srednje vrijednosti utvrdene ispitivanjima koje mJeren~lma na ~r:ar~lm gradevInama treba potvrditi. Ispitivanje koeficijenta trenja provodl se napInJanJem natege preko kruzne izboeine te se mjeri razlika sile ~a krajevima. . m~ogo?rojne

Prili~~~

prorae.una sile prednapinjanja treba biti svjestan rasipanja vrijednosti trenJa. Eventualno je moguce razmatranje rubnih yrijednosti s najvecim i naJmanJlm ).t. ko~fIcIJ~nta

Radi smanjenja tre.nj.a ~ogu sc primijeniti masti iii ulja. Ti materijali moraju se nakon postupka prednapInJ~n.1~ potpuno ukloniti iz zastitne cijevi, sto predstavlja veliki dodatm posao. S~lanJenJe gubltaka zbog trenja moguce je i zagrijayanjem natege npr. parom III vlbnranlem.

705

6.4.10

Injektiranje

Cementni mort za injektiranjc ima dvije zadaee. Prvenstveno stiti natege od korozije. Kako bi se ostvarila dobra zastita oJ korozije, celik mora biti potpuno ohavijen cementnim mortom clostatne gustoee. Ne smiju se pojavljivati nezapunjeni dijelovi gclje se zaclrzao zrak iii vocla. Vocla se zimi moze zalecliti i izazvati ocllamanje zastitnog sloja betona. Druga zaclaea ccmcntnog morta za injektiranje jc osiguranje sprezanja natege i konstruktivnog elementa. Za to je potrebna clostatna cvrstoea. Izveclba ukazuje na Cinjenieu da je problematicno osiguranjc potpunc ispunjenosti zastitne cijevi cementnim mortom hez supljina. Najmanje supljine mogu clovesti clo korozije celika. Cementni mort se ne smije injektirati pod velikim tlakom (2 MPa iii druga vrijednost oclredena postupkom injektiranja) niti velikom brzinom jer se tako onemogucuje stvaranje zracnih cepova, segregacija, osteCivanje konstrukcije, opreme i ventila, stite se raclnici te se omogueuje kontrola protoka morta. Cementni mort za injektiranje mora ispunjavati posebne zahtjeve:

Cementni se mort injektira uz ispunjene uvjete navedene u tabl" " 6 21 zraka, konstrukcijski element i cementni m~rt. ICI. za temperaturu Tablica 6.21 Rasponi temperature pl'i injektiranju Temperatura °C

Zrak

Konstrukcijski element

Cementni mort

5

5

10

30

25

25

--

najmanj3 najveca '----

K~da s~ temp~ratur~ ~ece iii manje o~ ~avede~ih u tablici, potrebne su posebne mjerc kOJe oSlguravaJu uspJesnost postupka tn)ekttranJa. . - malo izdvajanje cementnog morta: Kod iz>d~ajan.~a cement~og m~rt~ ,~oz~ doCi do zarobljene vode iii velikih promjena volumena tl)ekom penoda 0o:rselva~Ja. Stoga .Ie potrebno birati malu vrijednosl vodocement~og omJera vic. U ISto vn)eme mort mora biti i dostatno plastican te se stoga vic omJer treba birati u rasponu 0,40 do 0,44.

- malo izlucivanje vode, seclimentaeija: Cementni mort ne smije biti proizveclen s previse vode jer se ona ne moze upiti u okolni bet on zbog zastitne cijcvi. Izlucena zaostala vocla povecava opasnost od korozije i pri niskim temperaturama moze se zamrzavati. Ispitivanja su pokazala cia se u zastitnim cijevima s gornje stranc u prvim satima, zbog seclimentacije, moze stvoriti tanka mjeSavina cementa i vocle iii mjehuriCi zraka. Zbog toga se kocl velikih nat ega treba naknaclno injektirati. Najvec'e izlucivanje u pravilu nastupa nakon 3-4 sata. Mjerenja treha provesti u tom vremenskom razmaku. S clruge strane, cementni mort ne smije biti previsc suh jer se zastitna eijev moze zacepiti. Ispitivanja su pokazala cia poteskoce s voclom rastu sa staroscu cementa. Stoga je potrebno ograniCiti starost cementa u proizvoclnji cementnog mort a zainjektiranje. Cement ne smije biti mladi ocl 2 do 3 clana kako bi se clostatno ohladio niti stariji ocl tri tjeclna. - kohezija u plasticnom stanju do zavrsetka postupka injektiranja: OevrsCivanje cementnog mort a za injektiranje moze poceti tek nakon potpunog injektiranja zastitne cijevi. U nekim slucajevima moze biti potrebno i nekoliko sati za dovrsenje postupka injektiranja. Dulji vremenski periodi postizu se dodacima koji ne smiju sadrzavati kloride. Kod dodataka treba paziti na cinjenicu da njihovo djelovanje ovisi 0 temperaturi.

- mala deformacija zbog skupljanja:

S.~u~ljanje morta je uglavnom vrlo malo jer on ne moze izgubiti vodu unutar zastitnc ClJeVI.

- povecanje volumena stvaranjem mikropora: Mort se do ukrucenja treba siriti kako bi ispunio eventualne praznine. Tlacna sila zbocr poveeanja volumena ne smije biti prevelika. b - dostatna tlacna evrstoca i prionljivost - dostatna otpornost na zamrzavanje. Svojstva. cen:entnog m~rta za injektiranje u postupku potvrdivanja sukladnosti ispituju se normlramm postupclma (HRN EN 446). Ispituju se: . - kohezija - izluCivanje vode - promjena volumena - Cvrstoca.

Konzistencija jako ovisi i 0 temperaturi morta. Najboljc vrijednosti bez dodataka postizu se pri tcmperaturi morta oJ oko 15°C.

706

7()7

6.5

6.5.2

TLACNO OPTERECENI STUPOVl

Poprecna armatura

Poprecna armatura mora obuhvatiti uzduznu arl11atlirU Pr omJel ' . popreene armature spone ne smIJe hltl manJi od cetvrtine vrijednosti najveceo p r ' d arl1l'lt e . I ' " " b omJera uz uzne , ur , dine manJi od I () 111111 (za nlOstove) odnosno " ' k " k ," > . , .." ' ,) 111m za sve ostale onstl u clJe, mJerodavna.le veca vrlJednost. PromJ'cr zl'ca ,> k' . . , kod n1 rcza oJe se rah> ka spone treba biti najmanje 5 m l 1 1 . ' e 0 v

Konstrukcijska pravila odnose se na tlacno optereeene stupove kojima veca straniea poprecnog presjeka b ne prelazi cetverostruku vrijednost kraee straniee h. Najrnanje dopustene duljinc stranica presjeka stupa (vrijedi za mostove) jcslI: _ 300 mm za stupove punoga poprccnog presjeka, koji se betoniraju na mjestu (vcrtika111o) s visina s 1,00111

'"

(

•

,.

v

•

v

)

Od'IzvlJanJa ,. , se. 'Jednos. trukol11 sponom 1110ZC osinurati najvise do pet sipk' d armature v b , uz veco' uzne arl1latura iii ona koja ie I na , ,po Jed n0 me ug I u. 0 stala uzduzna udalJenostl od ugla poprecne armature od lS-struke vrijednosti promJ'e'ra p J armatl ' ' . " opreene , Ire 1110ra se oSlguratl dodatnol11 poprCClIOI11 armaturom Dod'ltn'l po , . tV> " , , ' ." preena anna ~ra l110ze se ugradlvatl na naJVlse dvostrukom razmakll projektom predviden popreene arl11ature, , e v

_ 500 mm za stupove punog poprecnog presjeka, koji se betoniraju na mjestu

v

(vertikalno) s visina ;0:4,00 m.

v

Kod tvornicki izvedenih predgotovljenih elemenata dimenzije se mogu smanjiti za

50 mm· Najmanje dopustene duljine straniea presjeka stupa prcma HRN ENV 1992-1-1 jesu: _ 200 ml11 za stupove punoga pupreenog presjeka, koji se hetoniraju na mjestu

-

...

-

~LL

/

-:r •

-0'

010

,

(vertikalno) _ 140 mm za horizontalno betonirane predgotovljene stupove.

I I

:

Meduvrijednosti duljine stranica presjeka stupa se linearno interpoliraju.

I

,---~ :e:15ds

1"-020

Najmanji promjer uzduzne armature je 12 mm. Razmak uzduzne armature ne smije biti vcCi od 300 llIm. Kod stupova poligonalnoga poprccnog presjeka, najmanje po jedna sipka mora se nalaziti u svakome kutu. Kod okruglih poprecnih presjcka razmjesta se najmanje sest sipki armature. Kod pravokutnih poprecnih presjeka b :e: 400 mm i h :e: b dovoljna je po jedna sipka u svakome kutu.

020

......... -".~----

15,2,0 = 30 el11

IS

----t

O,1S.\N Sd \ 0,003· A, ---'-~;O:

(So' 016 mm,

I,d

"020

S

= 150 mm,

iyd = iyk I Ys).

:- ---L--.-.l IS i lS- I I

I

I

15,1,0 = 15 em

Uzduzna armatura

'"

012 dodatna armatura

Najmanja vrijednost ukupnoga poprecnog presjeka uzduzne armature A s.min iznosi:

As,min

IS

012 ----t 15,1,2 = IS em 010

6.5.1

----t

(6.9)

Dio u zagradi vrijedi za mostoVC.

Slika 619 Os'I~u~an~e . uzdIIzne armatllre po jednome klltll zatl'orelle spone. . Pnmjer je razrade/l za razliCite promjere armatllre v

Najvcea vrijednost ukupnoga poprecnog presjeka armature u podrucju nastavljanja ne smije prijeCi vrijednost O,OSA,.

708

709

pravokutni poprecni presjek

Kod pnm.1 ene snopova armature zamjenskog promjera d,v > 28 mm najmanja vrijednost promjera poprecne armature spona iii spiralne armature iznosi 12 mm.

izmjerc u [mm]

kruzni

miIt~

11=8

Poprecnu armaturu potrebno je dovoljno usidriti.

,

'1

L-i--

I' 0 ,t-t-- ~

I

I

VI

ti~~ I

Razmaci poprecne armature ne smiju prem asi ti najmanju vrijednost od:

VI

12-strukog najmanjeg promjera uzdu zne armature

.l

_ duljinu kraee izmjere iii promjer stupa - nije

- 300 mm.

prikazal1 ~

armatura poz.3

smjer voznje

•

Razmaci poprecne armature moraju se umanjiti faktorom 0,6: _ u podrucjima neposredno ispod i iznad greda iii ploca na visini jednakoj veeoj izmjeri presjeka stupa _ na mjestima preklopa uzd uzne armature kada je na jveCi promjer sipki cI, veCi od 14mm .

6.5.3

Najmanja konstrQkcijska armatura

Sve vanjske i unutarnje granicne plohe ploca i plocastih konstrukcijskih elemenata (npr. kod sanducastih nosaca) moraju imati ortogonalno rasporedenu armaturu. Svaka granicna ploha mora u oba smjera imati ugradenu armaturu od 0,06 % betonskog presjeka, ali ne manje od d, ~ 10 mm, s ~ 200 mm.

1000 kN --+

I _~~~~~ ~100

I

H ~100

t~

~t

o

o

oV)

oV)

srafirano podrucJ'e - moguce od lamanJ' e beta na (Vzr tv UJUCI ' " s Ioj)

6.5.4

Armiranje armiranobetonskih stupova za udar vozila

Ukoliko se armiranobetonski stup dimenzionira na udar vozila, uzduzna armatura, na visini najmanje 2 m podrucja udara, ugraduje se u dvije razine i ne nastavlja se. NajmaOje na toj visini unutarnja i vanjska armatura se obuhvaea sponama iii spiralnom

- visi~a Zrtvujuceg sloja: do 2,00 m iznad gornjeg ruba prome tnice dulJma I kod dugih stupova: 1,60 m.

-

Slika 6,20 Armatura stupova dimenzioniranih na udar vozila

armaturom promjera najmanje 12 mm. Kada stup prelazi u pilot i kada se udar konstrukcijskim mjerama ne ras podjeljuje na vise pilota, armatura za udar, ukoliko se ne provodi podrobniji dokaz, mora se nesmanjeno voditi od donjeg ruba podrucja udara jos 5 m u dubinu. Armaturu nije dopuste no zavarivati.

711 710

Betonski stupovi - ovijanje plasticnih zglobova

6.5.5

N

plasticnog zgloba valja osigurati duktilno ponasanje Uzduz podrucja stupova. Kada bezdimenzijska uzduzna sila premasi granicnu armiranobetonskih vrijednost: 11, =

NSd

I(A, . fek) > 0,08

,

, ....? r""

&."

()

0

....

t"

U

(6.10)

.

N

u

potrcbno jc tlacno podrucje stupa uzduz plasticnog zgloba oviti poprecnom armaturom kako ne bi doslo do krhkog sloma prijc ncgo sto naprezanje u glavnoj vlacnoj armaturi

C1

J

Cj

C1 C

dosegne granicu popustanja.

3 spone za ovijanje

4 spone za ovijanje

Poprecna armatura za ovijanje dobiva se iz izraza za mehanicki koeficijent armiranja u

i 2 spone za propliianje

kojem je Pw koeficijent armiranja:

cu wd

Pw' fyd / fed

(6.11 )

p"

=

A,,, I(s·b)

•

~

Koeficijent armiranja za pravokutni prc.\jck definiran je izrazom:

---

(6.12) N

•

N

r-.... -....... ~

()

plostinom pomnozenom s cos a razmak spona u uzduznom smjeru, ogranicen uvjetima: s :::; 6 promjera uzduzne armature s :::; 1/5 najmanje izmjere betonske jezgre izmjera betonske jezgre, mjerena okomito na promatrani smjer ovijanja, kao vanjska izmjera obuhvatne spone.

s

b

.

::a-

I'"

~

.

I

I"'

I"' •

l

c

E

()

gdje je: plostina svih grana spona za ovijanje presjeka u jednome smjeru, grane spona nagnute pod kutom a > 0° od promatranog smjera ovijanja uzimaju se s

Y ~

I" •

.

.0

J

':--

~

.

J

..

.

J.

.

J

l

C1

C1

Ct.

Ct

C1

C,

C1

Cl

C1

I

spone za ovijanje i proplitanje Stika 6.21 Ovijanje pravokutnog presjeka

Razmak izmedu spona c (slika 6.21) ne smije prelaziti jednu treCinu najmanje izmjere . betonske jezgre b min , te mora biti u danim granicama: c:::; 1/3b mill

6.5.6

200 mm :::; c :::; 350 mm.

Potrebna arma.tu~a z~ ovij~nje pravokutnih presjeka u obliku spona iii propletene armature, a valJa Je OSlgurati u oba poprecna smjera. odreduje se izrazom:

Za kruzne presjeke rabi se volumenski koeficijent armiranja Pw =4·A,p/(D,p's)

(6.13)

CU wd"

Armatura za ovijanje

~1,74 A

·(0,009·,uc +0,17)'(lh -0,07)2:wwm'"

(6.14 )

cc

gdje je: plostina kruzne spone iii spirale promjer spone iii spirale razmak spona iii spirale, ogranicen uvjetima s :::; 6 promjera uzduz.ne armature s :::; 1/5 promjera betonske jezgre.

gdje je:

Arc

plostina betonskog presjeka plostina ovijene betonske jezgre presjeka

fle

zahtijevana duktilnost izrazena zakrivljenoscu.

Ae

713 712

Ovisno

0

tipu seizmickog ponasanja mosta primjenjujll se minimalne vrijednosti dane

u tablici. Tablica 6.22 Minimalne vrijednosti za p, i (0",,,,,,, Seizmicko ponasanje

p,

O)".mill

Duktilno

t:l

0.12

Ograniceno duktilno

7

0,01-\

Minimalna armatura za ovijanje

II

--

Arma:llru za ovijanje v,alja izv~n plasticnog zgloba postupno smanjivati do one poprecne armature v~ola .Ie proracllnana .pren.1a drugim zahtjevima. KoliCina poprecne armature II podruCJu postupnog smanJlvanJa ne smije biti mania oc\ 50% nne u plasticnom zglohll, '

6.5.8

obliku kruznih Sl"ona iii spirala dana je izrazom:

( 6.15)

Sprecavanje izvijanja uzduzne armature

~a~~ bi se sp:ijeCilo izvijanje uzduznc clkhckoga tJacnog naprezanJa, glavnu armaturom, sponama iii propietenom gdje je dsl promjer uzdllzne sipke. odrcduje se prema izrazu:

Djelomicno preklopljene spiralc vrlo su djclotvornc za ovijanjc pravokutnih i pribliz,no pravokutnih presjeka. Razmak sredista djelomicno preklop1lcnlh splrala ne treba

At Is = L:As .

prelaziti vrijednost O,6D sp , gdjc je Dsp promjer spirale.

gdje je:

At

/(1,6, fyt)

armature u podrut,ju plasticnog zgloba llslijec\ uzdllznu armaturu valja pridrZati poprecnom armaturom. na maksimalnom razmaku 6,d Minimalna koliCina ove poprecnc anl1atll;~

(6.16)

[mm'! m]

plostina jedne grane razmak izmedu grana llkupna plostina uzduzne armature pridrzane sponom

II

mm'

granica popllstanja spona granica popustanja uzduznih sipki.

Slika 6.22 Ovijallje priblizllo pravokutllilt presjeka

6.5.7

Duljina plasticnog zgloba - visina ovijanja zgloba

Ovijenost tlacnog podrucja presjeka treba se protezati preko cijele duljine plasticnog zgloba i izvan njega. Duljina plasticnog zgloba ovisi 0 vcliCini uzduznc sile pa za: bezdimenzijsku vrijednost uzduzne sile:

11k = NSd I(A, . i,k) <:; 0,3 proracunska duljina plasticnog zgloba Lh veea je vrijcdnost od dvije ponudene: Lh = visina presjeka stupa okomita na os zgloba Lh = udaljenost od mjesta maksimalnog momenta do presjcka u kojcm je moment

S obzirom na veliku vjerojatnost otpadanja zastitnog sloja u podrucju plasticnog zgloba, sidrenje armature za ovijanje treba biti djelotvorno, sto se postize kukama koje obuhvacaju llzduznu armaturu i protezu se u jezgru betona za duljinu od minimalno 1() promjera uzduzne sipke. Spiralnu armaturu za ovijanje valia adekvatno nastavljati i sidriti. U podrucju plasticnog zgloba nije dopusteno nastavljati glavnll llzduznu arma turu.

6.6

GREDEI PLOCE

Kod konstrukcijskog oblikovanja moraju se uzeti u obzir upetosti na krajnjim osloncima koje nisu uzete u obzir u proracllnu. Ako se u proracllnu pretpostavi slobodno zaokretanje nad krajnjim osloncima, ipak se pretpostavlja da nad tim osloncima djeluje najmanje 25 % momenta u sllsjednom polju. Armatura se u gornjoj zoni (slika 6.23) mora protezati od unutarnjeg ruba oslonca najmanje kroz 0,25 duljine krajnjeg polja,

savijanja manji za 20% bezdimenzijsku vrijednost uzduzne sile u granicama: 0,6 ~ 11k > 0,3 proracunska duljina plasticnog zgloba odrcdena prema prethodnom stavku povecava se za 50%.

Slika 6.23 Amraillra nad oslollcem kod prelpOSlal'Ijenoga slobodllog zaokretallja

715

714

Vlacnu armaturu u plocama grcda T -prcsjcka i sanducastih poprccnih presjcka mostova dopustcno jc razmjcstiti na pola sirine proracunskc (sudjclujuce) sirinc ploce, ostalo je konstrukcijska armatura, Vlacna armatura greda T-prcsjeka na mcdulczajcvima kontinuiranih grcda zgrada mote se priblizno raspodijcliti na jednakc dijclnve na vanjskom i unutarnjem dijclu popreenog prcsjcka plocc, Pritom se pod unutarnjim dijclom poprecnog prcsjcka ploca podrazumijcva din jcdnak sirini hrpta T-prcsjeka,

Uzduzna armatura

6.6.1

Ukupni poprecni prcsjck uzduzne vI acne armature nc treba biti manji od potrcbnog popreenog presjcka armaturc potrebne za ograniccnjc sirina pukotina presjeka:

O,6b ,'d/ j~> ~ O,OOlS,b"d

(f» i 0,6 u [N/mm"]),

anvelopa vlaf.ne ~e (MSd/z) anvelopa aktivne vlacn~ sil~ (pomaknuti dijagram vlacne sile)

(6.17)

Ukupni poprecni presjek vI acne iii tlacnc armature u pravilu ne smiju biti veci od 0, 04A c> uz iznimku podrucja u kojem se nastavlja armatura, nosivost vlacne sile sipke

Staticki potrebna vlacna armatura se kod greda T-presjeka iii sanducastih presjcka u ploCi razmjesta na najvise pola sirine proracunske (sudjelujuce) sirine ploce, Najmanja potrcbna armatura kod rasponskih sklopova: - mora se protezati kroz sve radnc spojnicc _ razni utori u betonu (npr. kod izmaknutih zubaca utora za prednapinjanjc natega) moraju se dostatno osigurati ortogonalnim rasporedom armature, U slucaju vecih konstrukcijskih poteskoca iznimno je dopustena primjena armaturc promjera d s = 6 mm, ali je razmak ugradivanja s :s: 100 mm, Duljina uzduzne vlacnc armature odreduje se prema pomaknutom dijagramu vlacnih sila na koji se nadodajc duljina sidrenja [b,nel ~ d: MSd FSd = - - + NSd '

z

Slika 6,24 Duljine sipki odreduju se pokrivanjem pomaknutog dijagrama vlacnih sila te dodavanjem duljina sidrenja

6.6.2

Sidrenje armature u polju na krajnjem osloncu

N~jma.nje jcdna cetvrtina arma,ture u polju mora se dO\'csti do krajnjcg oslollca i tamo

uSldntl. Sidrenje armature na krajnjem osloncu mora preuzcti \"lacnu silu prcma: 17

lSd =

V.

al

Sd .-;+NSd

VSd

~2

(6,19)

(6,18) Duljina sidrenja armature na krajnjcm osloncu proracunava se prema:

Horizontalni pomak iznosi za posmicnu armaturu odredcnu standardnom metodom: a , = z, (1- ctga) 12 ~ 0 , sto za vertikalne sipke posmicne armaturc uz z = 0,9·d iznosi

0,4S·d. Za sipkc izvan dimenzija rcbra u presjecima iznad srcdnjih oslonaca ova se duljina a I povccava za razmak sipke od rebra, kako bi se armatura vezala na tlacne stapove u betonu pod kutom 4So,

- kod izravnog oslanjanja: 2 I b,dlf =-./ 3 b.net >6·d s

(6.20)

(Na krajnjim osloncima se proracunska vrijednost C\Tstocc prionljivosti j~d ne smije povecavati,) , - kod neizravnog oslanjanja:

(6.21)

716

717

Koefieijent armiranja popreenom armaturom proraellnava se prema:

gdje je: lb,ne!

ds

duljina sidrenja promjer uzdllzne armature koja se sidri.

Duljina sidrenja poCinje se mjeriti od prednjeg ruba oslonca. Armatura se slueajevima mora provesti preko linije djelovanja lezaja.

II

SVlm

I

:I I

.

,"

(6.22)

s.·bw·sinu

"I

gdje je: plostina presjeka poprccne armature na duljini s. sw

razmak popreene armature (mjereno dliZ osi kanstrukcijskog elementa) sirina hrpta

a

kut i~medu poprecne armature i osi konstrukcijskog elementa (za spane okonlIte na os konstrukcijskog elementa kut je 9(JO).

Koefieijent armiranja popreenOI11 armaturom p. ne smijc biti manji ad: - opcenito: .

2/3(1 b net) '

_ Pw - 1,Op . 16 mIll P. = , P

mIll

- razgranati poprecni presjek s prednapetim vlaenim podrue.J·em: Stika 6.25 Sidrenje armature lIa krajlljim i sredlljim oslollcima nosaca

Vrijednosti koefieijenta armiranja p uzimaju se iz tablice 6.25.

6.6.3

Sidrenje donje armature na srednjem osloncu

Tablica 6.23 Osnovne vrijednosti p za proracnn najmanje armatnre (DIN 1045-1:2001-07)

Na srednjim osloneima kontinuiranih nosaea potrebnu armatllru treba voditi preko zadnje linije Id:aja barem za 1O,ds ' Donju armaturu nad srednjim osloncima treba tako oblikovati da moze preuzeti pozitivne momente od izvanrednog djelovanja (slijeganje oslonaea, eksplozija i sl.). Kako bi se kod predgotovljenih elemenata s odnosom lerr / b > 20 osigurala dostatna boena krutost, dio uzduzne armature se koneentrira na boenim rubovima vlaenog i tlaenog podrueja.

Karaktcristicna tlacna cvrstoca betona!" [N/mm2]

p")[%o]

12

16

20

25

30

35

40

45

50

0,51

0,61

0,70

0,83

0,93

1,()2

1,12

1,21

1,31

,,) ove vrijednosti proizlazc iz p = 0 ' 161.elm'!J:k r Tablica 6.24 Najrnanje vrijednosti p. (HR.' E1\,' 1992-1-1)

6.6.4

Poprecna armatura

Popreena armatura mora zatvarati kut od 4SO do 90° s td:isnom konstrukeijskog elementa. Moze se sastojati od kombinaeije armatura:

linijom

spona, koje obllhvacaju uzduznu armaturu i tlacno podrueje kosih (povinutih) sipki armature dodataka za preuzimanje popreene sile u obliku koseva, Ijestava i sl. koji se ugraduju bez obuhvacanja uzduzne armature. U gredama se kose sipke armature i dodaei mogu rabiti kao popreena armatura sarno u kombinaciji sa sponama. Najmanje 50 % popreene sile mora se preuzeti sponama. Kod predgotovljenih elemenata s vrlo vitkim stranieama (npr. nosaei I-, T- iIi sanducastih popreenih presjeka debljine hrptova b" :::; 80 mm), dopusteno je primjenjivati jednorezne dodatke za preuzimanje rezne sile ukoliko su vlaena i tlaena armatura obuhvacene sponama.

718

Raued betonskog celika

Razred cvrstoce betona * S220

S400

8500

C12/15 i C20/25

0,0016

0.0009

0,0007

C'25/30 do C35/45

0,0024

0,0013

0,0011

C40/50 do C50/60

0,0030

0.0016

0,0013

* kako je pretpostavljeno u proracunu Uzduzni i popreeni razmak vertikala poprecne armature ne smije premasiti vrijednosti u tablici 6.27. .

719

Tablica 6.25 NajveCi uzduzni i poprecni razmaci s"'''' vertikala poprecne armature (DIN 1045-1:2001-07) :S;C50/60
t---

> C50/60 > LC50/55

:S;C50/60
> C50/60 > LC50/55

poprecni razmak

uzduz.ni razmak

6.6.5

Torzijska armatura

Torzijska armatura mora biti oblikovana kao ortogonalna nueza od poprecne uzduzne armature. Popreena armatura (spone) mora imati odgovarajuCi preklop.

iskoristenost poprecne sile -VSd < 0,30· VHdm."

0,71111300 mm

0,30· VRd.m." < VSd <0,60· VRd .,,,,,,

0,5·h 11300 mm 0,5·h 11200 mm h 11600 mm

h 11400 mm

gdjc je:

II 11600 mm

II 11400 mm

Uk

opseg plostineA k

Ak

plostina obuhvacena srednjom linijom tankostijcnoga supljeg presjeka, ukljucujuCi plostinu unutarnje supljine.

r-

J~';;;d

0,2511 11200 mm

> 0,6U· VRd.m,lx

z· a = b"

c '

~d

clgO +tgO

VRJ,nu\

0,71111200 mm II 11800 mm

=hw ·z -a c ' fed·

h 11600 mm

NajveCi razmak torzijske armature ne smijc premasiti vrijednosti koje vrijede za poprccnu armaturu i dodatno ne smije biti veCi od u k/8,

- za poprecnu armaturu okomitu na os konstruktivnog elementa ClgO

+ctga

Uzduzna armatura se opcenito rasporeduje ravnomjerno po eijelom unutarnjcm opsegu spone. Kod poligonalnih poprecnih presjeka u svakomc kutu mora biti barem jedna uzduzna sipka armature.

- poprecna armatura pod nagibom

l+clg'O

- ovdje je dopusten priblizni proracun VRd .m ", sa e = 400

6.7 Tablica 6.26 NajveCi uzduzni i poprecni razmaci S",a, vertikala poprecne armature (HR ENV 1992-1-1 i HRN ENV 1992-2)

Iskoristenost nosivosti na poprecnu silu

o < VSd < 0,20,vRd2

Poprecni razmak

0,8·d < 300 mm

h 11800 mm

Najmanja debljina pune ploce betonirane na lieu mjesta iznosi 80 mm, za mostove 200mm.

konstrukeijskog elementa

Vrijede sva pravila kao za grede i ploce. Kod masivnih ploca najmanje pola armature u polju mora se sidriti nad lezajem. Za armiranobetonskc ploce bez posmicne armature pri pokrivanju momentnog dijagrama vrijedi pravilo za pomicanje dijagrama sile Fs za a l = 1,0·d.

0,6d s300 mm

0,66,vRd2 < VSd > 1,0,VRd2

0,3·d < 200 mm

b" ·z 'V' jed etgO + tgO

- za poprecnu armaturu okomitu na

OS

VRd2 =(0,50·V·hd)·bw ·0,9·d·(1+etga)

Kod jednoosno naprezanih upetih ploCa mora se predvidjeti razdjelna poprecna armatura koja mora iznositi najmanje 20 % glavne armature.

Razmak kosih sipki armature ne smije premasiti uzduzni razmak prema: Smax Smax

+ etg a) = 0,6k(1 + etg a)

= 0,5k(1

Sljedece napomene odnose se na pune ploce nosive u jednom iii u dva smjera kod kojih su b i lerr ~ 4·h.

Uzduzni razmak

0,20,vRdZ< VSd < 0,66,vRd2

VRd2 =

PUNE PLOCE BETONIRANE NA GRADILISTU

Kod dvoosno naprezanih upetih ploca armatura u manjc naprezanome smjeru ne smije biti manja od 20 % armature vise nosivog smjera.

(DIN 1045-1:2001-07) (HR ENV 1992-1-1:2004).

(6.23)

Za najveCi dopusteni popreeni razmak kosih sipki vrijede vrijednosti prema tabliei za razmak popreene armature. Poprecna armatura se mora rasporediti duz osi konstrukeijskog elementa tako da u svakoj tocki pokriva proracunsku poprecnu silu.

Za najveCi razmak armature s vrijedi:

za mostove

vlacna armatura:

1,5·11 :s; 350 mm (h - ukupna debljina ploce),

s = 200 mm,

za razdjelnu:

2,5·11 :s; 400 mm,

5

6.7.1

= 200 mm.

Armiranje slobodnih rub ova ploce

Duz slobodnog (nepoduprtog) ruba potrebno je prcd\'idjdi uzduznu i poprccnu rubnu armaturu.

720

721

a) r" - -

v

III

~.He

t

Stika 6.26 Armatllra dui slobodllog mba ploce

Najmanji poprecni presjek uzduzne rulme armature konzolne ploce na sirini traka od 1 m iznosi 0,8 % poprecnog presjeka betona. Armatura se rasporec1uje gore i dolje, neoslabljena, jednakih je poprecnih presjeka i na razmaku s .:; 100 mm. Kod konzolnih ploca sirine manje od 1 m mjerodavan je stvarni poprecni presjek.

I

I

spone -

Za izbjegavanje sloma na mjestima tockasto oslonjenih ploca potrebno je voditi iIi sidriti dio armature u polju iznad oslonaca. Ta armatura mora imati najmanju plostinu poprecnog presjeka:

A ,

(6.24)

=~cL fyk

-

-

spone

~O,4"A,

~O,4A,

Stika 6.27 Armatllra komole, a) horiZOlltatlle spolle; b) kose spolle

~~~r~~:~~~~S S~j~~~~:~~ S:at:d~dl~~:a~~~~~n~ ~e5u~~apduis:ticdnOedhatnu arma turu uvijek e' Oflzonta lne spone. r""

~e-t-

~ FSd

-

Potrebna armatura razmjesta se u podrucju unosenja optereccnja. Smanjenja vehCine

""""-

"r-~

HSd

~ FSd

lA,

H Sd

1"--

VEd u ovom proracunu nisu dopustena. d

6.8

KRATKE KONZOLE

Armatura koja se prema proracunskom modelu odreduje za vlacne stapove sidri se ispod Idajne ploce na konzoli oblikovanjem armature u petlju iIi sidrom na kraju konzole ukoliko ne postoji dostatna duljina [b. lie! izmedu Cvora reSetke i vrha konzole. U pravilu se [b.ne! mjeri od tocke u kojoj tlacna naprezanja mijenjaju smjer.

U konzolama gdje je he ~ 300 mm i kada je glavna vlacna armaturaA, veca od: (6.25) 0,4· Ae . fed , fyd potrebno je predvidjeti ugradnju spona ukupnog presjeka ne manjeg od O,4A, raspodijeljenih po statickoj visini d za preuzimanje sile cijepanja tlacne resetke (Ae je

As

=

~O,5A,

11 Stika 6.28 Tijek sUa i armatllra kOllzola aJh, < 0,5

~

>

--"-

'":;

~I~ I

;:;; E ....

l' FSd~

'"

.t

t--.

f

E

Visina konzole he odreduje se prema pravilima proracuna na posmik.

"

r:: '"

H

r-'-].!S4.

'"r::

plostina betona konzole u presjeku gdje je upeta).

,

?

I- l- i-,

.-

I

tJ

L za

""

-

ro

FWd

~--.

Stika 6.29 Tijek sUa i armatllra kon:ola a/he > 0,5

723

722

· . k'0l1Z0 I'a a, < Dokaz nOSlvOstl - h e provodi se prcma:

1. Dokaz na poprecl1e sile konzolc (ogranicenje naprezanja betona):

v:Sd =

F Sd

gdje .ie: v

~

v:Rd,max -OS·v·b·z·1d , c

(6.26)

~ (0,7 - J~k / 200) ~ O,S

== 1ek /y = 0,9 ·d.

Z

2. Odredivanje vlaene sile ZSct: (6.27) il, ilU + Zo ZSd = FSd·-.-L + H Sd ' - - - , Zo Zo d' z > 0 4 a polozaj tlaenog stapa resctke pretpostavlja se prema: >

•

/

:;:.1: a(: ~,~. ' ~Sd

I.

VRd,max)

Najmanja horizontalna sila u proraeunu iznosi HSd ~ 0,2-FSd'

6.9

OBLIKOVANJE CVOROVA

6.9.1

Rubni cvor okvira - negativni moment (vlak izvana)

Kod rubnog evora okvira s negativnim moment0111 koji uzrokuje vlaeno naprezanje izvana moguce su tri vrste otkazivanja: - popustanje armature - tlaeni slom betona - vlaeno raspucavanje jezgre iii slom sidrenja armature. Oblikovanje vlaene armature mora zadovoljavati najmanje radijuse savijanja d Of za izbjegavanje pukotine zbog skretanja i preklapanja. Vlaena armatura u pravilu se nastavlja s duljinom Is iznad sljubniee u podrueju grede okvira. Za preuzimanje sila raspucavanja ugraduje 5C dodatna poprcena armatura u vidu ukosnica. Popreena armatura mora zadovoljavati svc uvjete za podrueje nastavljanja armature, a horizontalne ukosnice moraju imati najmanji presjek kao i spone stupa, Kod konstrukcijskog oblikovanja prema slici 6.30 pokusima je utvrdeno dosezanje proraeunskog momenta savijanja kod mehaniekog koeficijenta armiranja cq = 0,20 do 0,25. Za vece mehanicke koeficijente armiranja mjerodavan jc slom betona.

3. Dokaz sidrenja vlaenog stapa resetke (evor 2): , . , Duljina sidrcnja se poCinje mjeriti ad unut~r~jeg ~uba lezaJne ploce. Armatura se moze sidriti oblikovanjem armature u petlJu Ih sldremm elementom. 4. Razmjestaj armature (spone): Za slueaj a e S O,S·he i VSd > 0,3VRd ,ma,: . . . ' . _ potrebno je predvidjeti zatvorene horizontalne Ih vertlkalne spone ukupne plostme najmanjc 50% pojasne armature. Za slueaj a e > O,S·he i VSd ~ 0,3VRd ,e,: '. _ potrebno je predvidjeti zatvorene vertikalne spone za silu FWd = 0,7·Fsd·

S. Dokaz prijenosa sila s konzole na potporu.

r·--~ILS- -__ ... \ ;\s21 I

.--ASI

_

-~­ ~M

Slika 6.30 KOllstrllkcijsko oblikovanje armature l'alljskih Cl'orol'a ot.."I'ira (llegativlli moment)

724

725

Konstrukcijsko oblikovanje armature prikljucka zid - ploca moze se predvidjeti prema sliei 6.31. U tom slucaju je za koefieijent armiranja uzduzne armature p ::; 0,4 % i o ::; d/20 i za najmanji promjer savijanja armature d hr potrebno predvidjeti dostatnu poprecnu armaturu, a na rubovima konstrukeije odgovarajucom armaturom sprijeCiti

sposobnost rotaeije rubnih evorova potrebno je rjeSenja. predvidjeti dodatna konstrukeijska

odlamanje betona. -

-/ • • • • \-.A ~

.-/'

/

AS2

;

1, I

i "-

I

h)

t

I-~ yAsl v f--

I

-

I I I

~

i

'-,

Ass

~

As1

7

"1 I I

I

"\

V

I I I I

"1

) M

Z lI2-Asl Z Jl2·A s1

ASl hI ,-

-

--

---

~M

r-

Slika 6.31 Armatura prikljucka zid - ploea

6.9.2

Slika 6.32 Konstrukcijsko oblikovanje armature rubnog evom okvira optereeellog pozitivllim momentom - primjena kose armature -

-----~-

f--'-

-

Rubni cvor okvira - pozitivni moment (vlak iznutra)

A

1//' sl /' /'1I2Asl

112As?-

As2 /

/

Kod rubnog evora okvira s pozitivnim momentom koji uzrokuje vlacno naprezanje

/

iznutra moguce su cetiri vrste otkazivanja:

I

I I I I I

_ popustanje armature

I I

_ tlacni slom betona zbog poprecnog vlaka

) M

_ tlacni slom betona (odlamanje zastitnog sloja betona) _ slom sidrenja armature razvojem pukotina. Skretanje tlacnih sila iz grede i potpore, odnosno glavni kosi naponi u jezgri evora, uzrokuju u rubnom evoru okvira radijalna vlacna naprezanja. Za sprecavanje odlamanja tlacnog stapa resetke, zbog djelovanja vlacnih sila, vlacna armatura oblikuje se kao petlja i obuhvaca ukosnicama. Konstrukcijskim oblikovanjem armature, kao na sliei 6.32, proracunski moment savijanja moze se postici sve do mehanickog koefieijenta armiranja CUt = 0,2. Kosu armaturu moze odgovarajuce zamijeniti povecanje vi acne armature za 50 %. Kod koefieijenta armiranja p < 0,4 % moze se zanemariti povecanje armature petlje (vlacne armature). Kod konstrukeijskih elemenata visine h > 100 em armatura oblika ukosniee mora usidriti eijelu rezultirajucu silu od skretanja sila u tlacnoj zoni. Kod povecanih zahtjeva na

~~____~11~2~'A~s2_______ Slika 6.33 Konst7:zkcijsko obliko~an!e armature rubnog evora okvira optereeenog pozitivnim omentom przmJena poveeane vfacne armature (pet/ja)

6.9.3

StubiSni podesti

Kruti prikljucak kraka stubista na pod est maze se promatrati ka " kv' d kut < 4SO D . 0 Gor 0 Ira po se ~~b~k~ pe~lje ~ St~a~~~tlg~~r~~?e %-tna krutost na sa\'ijanje, vlacna arm.atu~a povija '" ~ P J presJeka. Armaturmm petlJama preuzlmaju se sile IZ oVIJenoga tlaen?g podrucja presjeka. Ako tlacno podrucje nije ovijeno "arm~turom i armatura se vodl 0 d 0 I aZI. d 0 preranog sloma . d" • sarno- ray (n, tlacnog podrucja prije OSIZal1ja proracunskog momenta sloma . PromJ'er oko kOJ'na n povl]a .. armatura . . Co Sc ne

727 726

smije biti manji od d = 10·0 da se ogranice poprecna vlacna naprezanja u podrucju br zakrivljenosti. Kod nedovoljnih razmaka uzduzne armature moguce je podrucje evora obuhvatiti ukosnieama 0 6 .;. 8 mm, da se sprijeCi odlamanje zastitnog sloja betona. Za koefieijente armiranja uzduzne armature p ?c 0,4 % potrebno je ugraditi dodatnu kosu armaturu Ass ?c 0,5As' Na sliei 6.34 prikazan je primjer preporucenoga konstrukeijskog oblikovanja armature na spoju kraka stubista s podestom za koefieijent armiranja p?c 0,4 %. Ispitivanjima podesta s navedenim konstrukeijskim oblikovanjem armature postize se proracunski moment sloma sve do mehanickoga koefieijenta armiranja (I~ "" 0,15. Za vece mehanicke koefieijente armiranja potrebno je povecati armaturu

AsS'

Poprccna sila u evoru okvira Vjh proracuna sc prcma: V)h

= Fs,beam -

VSd,eol,o

= M beam I ZbC,"l ~

NSd,eol

rr

,-----

!

L,"/

I . . ,,"

I

V eol

(6,28)

V Sd.eol.o

I I

!

T'

Ih

\

beam

i

\

_L I

!

I I I I

a Vjh =

L Fs,beam -

VSd,eol,o

\J

I

-------~

Ass = O,S·A, za p > 0,4 % Slika 6.35 Poprecna sila u stupu, tijek sila u vanjskom cvoru, slika pukotilla \

/'

~~----------------~A-s-

Za ?ror~c~n vanjsk,og ,evora okvira preporucuje se poluempirijski proracun poprecne nos~vostl ,cvora, gdJe Je potrebno dokazati da je V)Rd ?c V)h' Pri tome se razlikuje n.~slvos,t cvora sa z~r:orenom, armaturom (sponama) i bez nje. Za preuzimanje sile elJepanp F, na shel Je prcdvldena armatura As.j u obliku ukosniea. Dokaz tlacnih stapova rdetke Fe provodi se ogranicavanjem poprecne nosivosti evorajcdnadzbom: Poprecna nosivost evora bez spona:

Vd=14.(12-03.hbeam).b.h J,e ' , , h eIT eol

./.114 ed

(6.29)

eol

Stika 6.34 Preporuceno konstrucijsko oblikovanje cvora kraka stubista i podesta

6.9.4

Vanjski (bocni) cvor okvira

Vanjski evorovi okvira proracunavaju se kao stupovi okvira upeti u gredu iii plocu. U vanjskom evoru okvira mijenja se predznak leZajnog momenta unutar grede okvira. Iz ravnotde sila slijedi poprecna sila u evoru Vjh • Na sliei 6.35 prikazano je nacelo tijeka sila u jednom vanjskom evoru okvira. MoguCe su tri vrste otkazivanja: - slom na savijanje grede - slom na savijanje stupa - slom evora. Nosivost na savijanje grcde i stupa slijedi iz proracuna na savijanje. Do sloma evora dolazi porastom dijagonalnog posmika evora u gornjem tlacnom podrucju stupa.

gdje je: hbeanjhcol vitkost na posmik 1,0 ~ hbeanjhcol ~ 2,0; beft proracunska sirina evora (bbeam + bco, )/2 ~ bco,' Poprecna nosivost evora sa sponama: V),Rd = Vj,ed + 0,4 . Asj,eff . fyd ~ 2 . V)ed ~YN . 0,25 . fed' beff ' heo' gdje je: fed A.j,eff

= fek/Ye pror~cunska ~rmatura ukosniea (u podrucju izmedu tlacnog podrucja grede i

gornJeg ruba cvora) utjeeaj nazovistalne uzduzne silc stupa N SdCOI i vitkosti (vora 1." =

YNI . YN2

729

YNI

= 1,5 ·(1-0,8·

A

. f'

c,col

6.9.5

:; 1.

cl

Utjeeaj nazovistalne tlacne sile stupa NSd.col: YN2 = 1,9 - 0,6 . hbean/hcol :; 1.

Unutarnji cvor okvira

Kod ukrucenog okvira, kod kojeg se sve horizontalne sile prcuzim' kr" ,. aJu u '" ueuJuclm · 'I . k" ". mo zanemantl okvIrl1o d.Ie ovan.le ad.le omJer proraeunsklh sus.lednih raspona susjednih ra d " 05 < I /1 < 2 K d k ' ' . . . u po ruCJu , elf. I elf.2 ,. 0 neu rueenog okvlra uVIJek se mora provJ'epO.1 't' .. l' . . n I eIJe I sustav U nu t arnJI" ,CVOroVI" okvlra prenose aSlmetricne momente od ho' t I"h . : . ,. . . . nzon a m sila I uporabmh optereeenia u polJu. ASlmetncni momenti izazivaj'u velike po ""1' . k' . . . precne SI e I naprczanJa 0]3 mogu Izazvatl slom evora. Stc)oa I'e potrebno dokazatl' nos'IV .t' . , '1" , b . os evor d na popreene Sl e I sldrenje armature grede u podrucju cvora. bc ns tru k" . k0 d unutarnjih stupova moze elJs k'1m e Iementlma,

Na sliei 6.36 je prikazano preporuceno konstrukcijsko oblikovanje armature. Unutar evora mijenja se predznak lezajnog momenta. Ukoliko nije osigurana dostatna duljina sidrenja: p~trebno je ugraditi dodatnu armaturu. Horizontalna armatura u obliku ukosniea ugractuje se na razmaku s :; 10 em. U vlacnom podrucju grede potrebno je predvidjeti manji razLuak horizontalne armature radi ogranicavanja sirine pukotina. Armatura grede povija se za 180° oko najmanjeg promjera trna dbr ? lO·d s' Djelotvornije rjesenje predstavlja ravna armatura grede s ugractenim sidrenim plocama iza vanjske armature stupa.

°

c

Vjh =

~M goeda, I+ 1M g'rda.2j)1 zbeaon -Ivcod S Y I

N

·0,25· frd hen' h"'I'

(6.30)

Jednadzba vrijedi za odnos: 1,0:; h oean '! heol :; 1,5 gdje je:

-----

fed

= fcJ Yc

Mgreda.1 i 2 asimetricni momenti savijanja grede 1 i 2

'" 2

p..

CJJ

'".....

1

u tjeeaj nazovistalne uzduzne sile stupa N,Sd.5iIUp povijena armatura precke (180°)

i~

'"0

'U 'U

)

°

< -1, .

J ck

I

8.....'"

'"

c,stup

I I

....;=j ....!::'"

°

YN -= , 1 5 . [1 - '8,A N Sd,SlUP . r

\

~

1

'"

I I I I

horizontalna armatura ukosniee

'--.J

Stika 6.37 Staplli model

-----

Slilw 6.36 Preporucello kOllstntkcijsko oblikovallje armature valljskog cvora

730

731

6.11.1 Vertikalna armatura

--- ---

Poprecni presjek vertikalne armature mora hiti najmanje 0,0015A, kod vitkih zidova iIi kod zidova gdje je 1NEd 12: 0,3LA. najmanjc O.003A" ali nc viSe od 0,04A c Uglavnol1l se razmjesta po pola armature uz liee svake plohe zida (DIN 1045-1:2001-07).

dodatna armaillra

2: 1/3A sgrj--

Lsgr

u:

hgr

I I I I I I I

~I~~~~ ~I-H"" f--~

D

ASgr

dodatna armatllra

2: 1/3ASgr

Najmanja i najveca plostina vertikalnc armature tn:ha biti izmedu 0,004'A c i 0,04A, . Polovinu te armature treba smjcstiti uz lice svake plohe zida (HR ENV 1992-1-1:2004). Razmak sipki vertikalne armature ne smije biti veCi od dvostruke debljine zida iii 300 mm (l1ljerodavnaje manja vrijednost), a za 11l0stove 200 mm. Kada poprecni presjek tlacno naprezane vertikalne armature prelazi 0,02'A" armaturu je potrebno obuhvatiti zatvorenim sponama. Na slobodnim rubovima sipke u kutovima l1loraju biti obuhvacene sponama (ukosnieama).

Slika 6.38 Preporucello kOllstrukcijsko oblikovallje armature ullutamjeg cvora okvira za asimetricllo optereeellje

Annatura stupova i grede kroz evor se vodi ravno. Ukoliko se ne moze dokazati sidrenje u podrucju evora, potrebno je ugraditi dodatnu annat~ru prema shel 6.38. Podrucje evora mora se arm irati jednakom armaturom spona kao 1 stup.

Sipke armature na vanjskim stranama zidova potrebno.ie prievrstiti na cetiri izmaknute tocke po m 2• Za prievrscenje mogu se koristiti S-kukc iii kod debljih zidova, spone (ukosniee) sidrene u unutrasnjosti zida. Slobodne straniee ukosniea moraju imati duljinu sidrenja od 0,5·lb • S-kuke ne treba ugradivati kod armature promjera d s .,; 16 mm i kada je debljina zastitnog sloja najmanje 2·d" u tom slucaju tlacno naprezane sipke mogu biti izvana.

6.11.2

6.10

ZIDNI NOSACI

Za najmanje debljine zidnih nosaca vrijede pravila kao za armiranobetonske zidove. Zidni nosaci imaju na obje vanjske strane ortogonalno rasporedenu armaturu. Promjeri armature' i njihovi razmaei ne smiju biti manji od d s = 10 mn: is = 200mm, a ukupni poprecni presjek armature ne smije biti manji od 0,075 % plosttne betonskoga presjekaAc uz jedno liee nosaca.

6.11

ARMIRANOBETONSKI ZIDOVI

Obradeni su armiranobetonski zidovi kojima je horizontalna dimenzija najm,anje cetverostruka vrijednost debljine i kod kojih se u proracunu nosivosti prema gramenlln stanjima armatura uzima u obzir. Velicina i raspored armatu;e mogu se odredltl na osnovi stapnih l1lodela. Kod zidova koji imaju pretcZno ploeasto dJelovanJe vrlJede pravila za ploce.

732

Horizontalna armatura

Armiranobetonski zidovi moraju imati ugradenu minimalnu horizontalnu armaturu plostine 0,06 % betonskog presjeka, ali ne manje od d s = 10 mm, S = 20 em (za mostove). Plostina poprecnog presjeka horizontalne armature mora iznositi najmanje 50 % plostine vertikalne armature. Horizontalna armatura ugraduje se izmedu vertikalne armature i vanjske povrsine zida. Promjer horizontalne armature treba biti jednak najmanje cetvrtini promjera vertikalne armature. Razmak susjedne horizontalne armature ne treha biti \"eCi od 300 mm, a za mostove 200 mm. Kad plostina vertikalne armature premasuje O.02·A, treba je obuhvatiti sponama prema pravilima koja vrijede za stupove. Kod konstrukeijskih elemenata koji se betoniraju na \.<:( ocvrsnulc clemente (nastavak betoniranja) potrebno je ugraditi minimalnu annawru prel1la slici 6.39, ukoliko prethodno nije proracunano iii predvideno jacc armiranje. Konstrukeijska armatura za

733

.. . Opasnost skupljanje nastavlja se bez umanJlvanp.. ,. '. od raspucavanJa . dobetoniranih dijelova dodatno se umanjuje odgov~raJuc~m ~llerama (tehnologijskim mjerama, njegom betona iIi po potrebi i oblikovanJem sIJubmea).

J

podrucja armiranja h" h2, h, po visini zida h

h

~

h,

=

6.12

MONTAZNI STROPNI SUSTAVI

6.12.1

Poprecna raspodjela opterecenja

Poprecna raspodjela opterecenja susjednih predgotovljenih l110ntaznih elemenata mora se osigurati odgovarajucol11 vezom.

h3:

b ~ 65 em: 010,5 ~ 20em

2,0 m: h

I I

b > 65 em: A, ~ 0,06 %. A,

Veze koje osiguravaju prijenos sila u poprecnom smjeru jesu: - betonirane sljubnice s poprecnom arl11aturom iii bez nje - zavarivanje iIi veza svornjacima - dobetonirana arl11iranobetonska ploca.

I

2,0 < h < 4,0 m: hi = 2,0 m h2 ~ h - 2,0 m

1

I~E

-H- ~20 mm

h 2:

b ~ 50 em: N 010, s ~ 15 em

a)

0

h ~ 4,0 m: h, = h2 = 2,0 m h3 = h - 4,0 m

.c

.r::

~

betonirana reska zavarena veza

--H- ;:0:20 mm

b)

Ih/3F

x

'"E

a) b)

b > 50 em: 012, s ~ 15 em

zalivena reska

-

hi: Stika 6.40 Fopreena veza mOlltaZllih stropllih sllstm'a

E

b ~ 50em: N 012, 5 ~ 15 em 0

:. x

'"

E b > 50 em:

016, 5 ~ 15 em

5prijcceno 5kupljanje 44

,


'

4·

"

4

d

~

"

..

Ukoliko je to potrebno, poprecna veza se mora provjcriti i dokazati prorac.unom (za djelovanje koncentriranog iIi rasprostrtog opterecenja) iii ispitivanjima. Kod ploca koje su proracunane uz prctpostavku ravnomjerno rasprostrtog opterecenja, dopusteno je poprecnu vezu montaznih clemenata na poprecnu silu duz sljubnice dokazati sarno proracunom. Velicina poprecnc sile uzi,ma se jednakom kao 0,5 m sirine ravnomjerno rasprostrtog opterecenja iz proracuna plocc.

:

Stika 639 Najmanja potrebna armatllra konstrnkcijskih elemenata sa sprijeeenim skupljanjem (DIN 1045-1:2001-07)

6.12.2

Montazni sustavi s naknadno izvedenom armiranobetonskom plocom

Ukoliko predgotovljene elemente proracunavamo kao spregnute elemente s plocol11 betona koji se izvodi na I11jcstu, njezina debljina mora bili najmanje 50 mm. Poprecna armatura moze biti smjeStena i u predgotovljenol11 clementu iIi u dijelu ploce izvedenom na mjestu. Kod ploca naprezanih u dva smjera za preuzimanjc 1110menata savijanja u smjeru okomitom na sljubnieu postavlja se neprekinuta arl11atura iii sc izvodi nastavljanjc armature kracom sipkol11. Tak'Va arl11atura ugrauujc se za promjere armature d s :s; 14 mm, za plostinc presjeka as <: 10 cm'/m i za prnracunsku \Tijednost poprecnc sile VSd :0: 0,5· Iznad tih vrijednosti sljubniea se u popreenol11 smjeru armira

734

7)5

. kOJ'i nisu vcCi od krutom armaturom (npr. resctkastim nosacem) na razmaclma dvostrukc debljinc ploce.

..

..

. .. torzi'u kod odrcdivanja rczl1lh sIia smlJe sc uzetl u Povoljno djelovanJe krUtOS,tl na . J. t . "e na udarlenosti 03.[ od Cvora nc nalaZl d druelU dJclovanJa oWJ . ' . obzir samO ka se upo. . ' ... "·e sl'ubniea osigurana armaturom za sprczanJe sljubniea predgotovlJel1lh ploea IiI ~ad Jb J I'ubnice. Preuzimanja momenata torzijc na najvcccm razmaku 100 mm 0 .ru a s J k d ·c ploca kruto vezana s rubnom potrcbno jc dokazati. T~kav dokaz mJc potre b an a J gredom iii susjedmm plocama. zida iznad plocc potrebno je ugra~iti dodatnu Kod rubnih lezaja bez izvedenog. . sprezanja duz linije lez.aJa. Dodatna armaturu najll1anjc 6 cm1/n1 za oSlguran.lc annatura sc rasporedujc na sIrlm 0,75 m.

1_

<2.h ....

I

j_

_+ I

5,2h

5

6

I

I-

<2·h

Is + 100

3

..,1

a) nastavak popreene armaturc

2

b) nastavak uzduzne armature

I

4

I

I

2

l I ls~ ~-

1 predgotovljena ploea 2 beton izveden na mjestu 3 uzduzna armatura 4 popreena ammtura u 1 5 popreena armatura (potrebna za nastavak) 6 resetkasti nosae 7 uzduina annatura (potrebna za nastavak)

LITERATURA

[lJ

Tehnicki propis za bctonske konstrukcije, Narodnc novinc 101 od 22. 8.2005.

[2J

[3]

[4J

4

HRN ENV 1992-1-1:2004, Eurokod2: Projcktiranjc betonskih konstrukcija1- L dio: Opea pravila i pravila za zgrade (EN V 1992-1-1:1991) HRN ENV 1992-1-2:2004, Eurokod 2: Projcktiranjc b(;(onskih konstrukcija 1-2. dio: Opea pravila - Proraclln konstrukcija na pozarno djelovanjc (ENV 1992-1- 2:1995+AC:1996) HRN ENV 1992-1-5:2004, Eurokod 2: Projcktiranje bctonskih konstrukcija1-5. dio: Konstrukcijc sa slobodnim i vanjskim nategama (ENV 1992-15:1994)

[51

HRN ENV 1992-2:2004, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija _ 2. din: Betonski mostovi (ENV 1992-2: 1996)

[6J

nHRN ENV 1998-2:2004, Eurokod 8: Projektiranjc konstrukcija otpornih na potres - 2. dio: Mostovi (ENV 1998-2:1994)

[7J

HRN EN 446:2000, Mort za injcktiranje natcga za prednapinjanje _ Postupci injektiranja (EN 446: 1996)

[8J

HRN ENV 13670-1:2004, Izvcdba betonskih konstrukcija _ 1.dio: Opcenito (EN V 13670-1: 2000)

[9J

prEN 1990, Basis of structural design, European Committee for Standardization, Bruxelles, Final draft, July 2001.

~-

3

. , . noslvog . nastavka ploce nosive . u dva smjera Stika 6.41 RJesenJe . izvedene od predgotovljenih elemenata i ploce dobetolllrane na mJesta

736

6.13

.

[lOJ

DIN 1045-1:2001-07, Tragwerke aus Beton, Stahlbcton und Spannbeton, Teil

1: Bemessung und Konstruktion

[11 J

DIN- Fachbericht 102: Betonbrucken, izdanje ozujak 2003.

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

VII. POGLAVUE

MEDUOVISNOST KONSTRUKCIJE I TEHNOLOGIJE IZVEDBE

739

7.1

OPCENITO

Procesi koji se odvijaju u betonu pri gradenju betonskih konstrukcija, a poCinju vee proizvodnjom betona i neposredno nakon toga hidratacijom cementa i ocvrsCivanjem cementnog marta tijekom transport a, ugradnje i njege u konstrukcijskom elementu vrlo su slozeni i medusobno ovisni. ledva da im ima ravna u Ijudskoj djclatnosti uopee. Dugo vremena (vise od stotinu godina) njihovo se istrazivanje svodilo uglavnom na ispitivanje fizikalno-mehanickih svojstava oC-vrsnulog betona kao najocitije posljedice. Vrste i ucestalost tih ispitivanja gomilali su se, a priroda formiranja strukture na mikrorazini i nanorazini, bitna za ocjenu njegove trajnosti, jedva su se nazirali. DesetljeCima je npr. trajala polemika oko toga u kojoj je mjeri njegova struktura kristalna, odnosno amorfna. Sve tchnoloske mjere i napori koncentrirali su se na sto brzu gradnju uz sto veCi i pouzdaniji profit. Posljedica je toga da se danas na oddavanje betonskih konstrukcija u Europskoj Uniji, preciznije na obnovu vee dotrajalih, trosi preko 50 % njihove ukupne vrijednosti [1] . Filozofija i odnos prema betonskim konstrukcijama, posebno prema betonu kao materijalu, koji danas jos uvijek ima udjel od oko 70 % svih potreba u gradenju, znatno se posljednjih desetljeca mijenjaju. Danas je to jedno od najvise istrazivanih podrucja, podjednako i u njegovoj prirodi kao materijala i u tehnologiji njegove primjene. U kontroli i potvrdivanju sukladnosti kvalitete naglasak je na pocetnim ispitivanjima i utvrdivanju zahtijevanih svojstava, a kasnije i u proizvodnji i u primjeni na sto preciznijim postupcima u pojedinim fazama i procesima i nadzoru nad njihovim postivanjem, prilagodenim vrsti i znacaju pojedinih konstrukcija i tehnologiji njihove izvedbe. Pri tome tehnologija i konstrukcija postaju sve meduovisniji. Projektant mora dobro poznavati brojne mogucnosti koje nove tehnologije pruzaju i kako se njegove zelje mogu ostvariti. Nove europske (sada i hrvatske) narme, koje obuhvaeaju ovo podrucje (HRN EN 206-1 za specifikacije, svojstva, proizvodnju i sukladnost betona i HRN ENV 13670-1 za izvedbu betonskih konstrukcija) pripremane su i done sene na tom nacelu. Medutim, kako su one kompromis razliCitih zeIja i uvjeta primjene (od Portugala do Finske) koji je dugotrajno i mUkotrpno usuglasavan, ostale su u mnogocemu nedorecene, posebno u podrucju specifikacija, odnosno uvjeta kvalitete. Tako je norma EN 206-1 npr. bila na raspravi u RILEM-ovu tehnickom odboru za beton (TC 71) aa bi je on preuzeo kao ISO narmu. Medlltim, primjedbe su bile toliko ozbiljne da jc osnovana posebna radna grupa koja ee predloziti njezinu daradu i to na jedan od tri moguea naCina: da se dopllni (sto veCina C1anova odbora nije smatrala mogllCim), da se razdvoji u dva dijela iii da se preradi u dvije norme od kojih bi jedna sadrzavala sarno specifikacije. Druga norma, ENV 13670-1, prihvacena je u sijecnju 2000. godine kao ENV, dakle kao privreme na i paralelna odgovarajueim nacionalnim normama. Nakon te dvije godine prema primjedbama iz prakse trebalo ju.ie dopllniti i pretvoriti u EN. Medutim, nije to llCinjeno ni do danas, aCini se da tako skoro i neee biti. Primjedbe koje su krajem pros Ie godine raspravljane na pododbaru koji.iu.ie pripremio (CEN/CI04/SC2) bile su

741

toliko ozbiljne da je sve prolongirano do daljnjeg. Najozbiljnije su bile primjedbe.. iz srodnih tehnickih odbora i organizacija: CEN/TC250 za betonske konstrukclJe, CEN/TC229 za predgotovljene betonske elemente i iz IABSE-a (International Association for Bridges and Structural Engineering). Norme su zbog toga i uvedene u primjenu u zemlje Clanice CEN-a tako da su usvojene u izvorniku uz dodanu nacionalnu normu, iii neki slican dokument, kojom se objasnjava naCin njihove primjene i ostavljaju brojne nacionalne s~ecificno~~i. B~itanci su npr. uz EN 206-1 donijeli dvije nacionalne norme (BS 8500-1 1 2), a Nl]emCI DIN 1045-2 (treCi dio je donesen uz EN 13670-1). U tom smislu su i u nas tehnicki propis za betonske konstrukcije (TPBK) i u ovom podrucju (koje obuhvacaju ove norme) unesena odredena objasnjenja i manji b:.oj nasih specificnosti, posebno u podrucju osiguravanja trajnosti betonskih konstrukclJa. Njihova sustina i objasnjenje dani su uz odgovarajuca poglavlja ovog dijela prirucnika. Ovaj dio prirucnika izraden prema normama HRN EN 206-1 i HRN EN 13670-1 prati bet~n od specifikacija okolisa u kojem se rabi i svojstava koja Ce to zadovoljiti,.~reko proizvodnje i transporta do ugradnje i zastite u izvedenom dijelu konstrukclJe, uz preciziranje svih mjera i postupaka kontrolc i osiguravanja kvalitete. Uz to su u pojedinim bitnim odredbama naglasene razlike izmedu nase dosadasnje prakse ~prema ranijim propisima) i ne malog broja novina koje donose ove norme. OdnOSI se na 3 obi6ni beton (gustoce 2000 do 2600 kg/m 3 ), lagani beton (gustoce 800 do 2000 kg/m ) i 3 teski beton (gustoce vece od 2600 kg/m ), koji moze biti proizveden na gradilistu, u centralnoj betonari (tvornici betona) iii u pogonu za proizvodnju predgotovljenih elemenata.

7.2

RAZREDBA I SPECIFIKACIJE

Tockom 4 norme HRN EN 206-1 specificirani su razredi izlozenosti betona u okolisu i razredi svojstava svjezeg i oevrsnulog betona. I jedne i druge specificira, odnosno odreduje projektant. Razrede izlozenosti odnosno agresivno djelovanje okolisa utvrduje projektant prema postojeCim podacima 0 okolisu u kojem ce se konstrukcija rabiti 'iii prema rezultatima odredenih ispitivanja agresivnosti okolisa. Projektant postavlja zahtjev i na razrede potrebnih svojstava ocwsnulog betona ovisno 0 potrebama proracuna, uvjetima koristenja betona u okolisu i projektiranom uporabnom vijeku betonske konstrukcije, koji je prema TPBK-u opcenito specificiran na 50 godina, ako se projektom konstrukcije ne zahtijeva drukcije. Razrede svojstava svjeZeg betona u pravilu odreduje izvodac betonskih radova ovisno 0 primijenjenoj tehnologiji transporta i ugradnje betona, ali ih ovisno 0 konstrukciji (dostupnosti, presjeku i gustoCi armature) moze odrediti i projektant.

742

7.2.1

Razredi izlozenosti

Ni opisa ni razredbe moguceg agresivnog djelovanja okolisa na beton i betonsku konstrukciju nije bilo u nasim ranijim propisima pa im je to i bio najveCi nedostatak. PBAB je zahtijevao sarno poduzimanje «odgovarajuCih» mjera osiguravanja trajnosti betona kad se on nalazi u agresivnom okolisu, a oslanjao se na pravilnik iz 1970. godine koji nije utvrdivao ni vrste, a kamo Ii razrede njihova agresivnog djelovanja. HRN EN 206-1 u tablici 1 specificira sljedece razrede izlozenosti ito: - XO - Zero risk, odnosno neagresivni (neutralni) okolis i pet vrsta izlozenosti agresivnom okolisu, u po tri iii cetiri razreda za svaki: - XC (eng!. Carbonation) u cetiri razreda (XCI do XC4) za koroziju uzrokovanu karbonatizacijom - XD (eng!. Deicing Salts) u tri razreda (XDI do XD3) kloridima koji nisu iz mora

za koroziju uzrokovanu

- XS (eng!. Sea Water Salts) u tri razreda (XSI do XS3) za koroziju uzrokovanu kloridima iz mora - XF (eng!. Frost) u cetiri razreda (XFl do XF4) za koroziju uzrokovanu smrzavanjem sa soli za odmrzavanje iii bez nje - XA (eng!. Chemical Attack) u tri razreda (XAI do XA3) za kemijsku koroziju. Za svaki od razreda izlozenosti dan je opis agresivnog djelovanja s informativnim karakteristicnim prakticnim primjerima. Uz posljednju kemijsku koroziju u posebnoj tablici 7.2. dane su za svaki pojedini razred dopustene koliCine agresivnih tvari, najcesCih u prirodnom tlu i podzemnoj vodi, te n0rme za metode njihova ispitivanja. Medutim, beton je u konstrukciji najecsCe izlozen istodobnonr djelovanju vise razliCitih vrsta agresivnog okolisa, sto namece potrebu sagJedavanja uCinka njihova kombiniranog djclovanja, a prema njemu specificiranje i odgovarajuCih mjera osiguravanja trajnosti betona i betonske konstrukcije. Najcesce to u praksi nije niti jasno niti jednostavno. Osnovni je nedostatak norme HRN EN 206-1 pomanjkanje specifikacija svojstava odgovornih za trajnost betona u agresivnom okolisu, Privremeno je to kompromisno i sarno obavijesno rijeseno tablicom F.l dod atka F te norme ogranicenjima u sastavu betona (najmanjom dopustenom kolicinom cementa, najveCim dopustenim vic omjerom i najmanjim dopustenim razredom tlacne Cvrstoce). Detaljnije je to objasnjeno u sljedeca dva poglavlja ovog dijela prirucnika, u koja su unesene i nase specificnosti, odnosno dodatni uvjeti i kriteriji. U praksi se u kombinaciji u nas najceSce javljaju korozija uzrokovana karbonatizacijom i kloridna korozija, pri eemu treba imati na umu da je kloridna korozija znatno brza i opasnija od karbonatizacijske pa prednost treba dati mjerama koje ju usporavaju iii sprecavaju. Visoke srednje dnevne temperature te procese znacajno ubrzavaju, a pri niskim temperaturama djeluje smrzavanje i odmrzavanje betona.

743

Kemijski agresivni okolisi se u nas javljaju uglavnom u pros torima odredenih industrijskih postrojenja (tvomica umjetnih gnojiva , visokih dimnj aka term oelektrana i sl. ). Kc mijski agresivne podzemne vode i tla su rijetki.

3. Korozija armature, uzrok: kloridi koji nisu iz mora Za ar.~ira ni be to n iii druge me ta Ie ugrade ne u be to n kada je iz loze n vodi koja sad rzi klo ride uklJuclvo sredstva za o dmrzava nj e, ali ne i mo rsku vodu

U lablici 7. 1 ovog prirucnika kao primjer dana je njemacka verzij a razre dbe agresivnog djdovanj a o kolisa na beton, dopunj ena razredbom habanja prome tnih povrsina betona (XM1 do XM3), potrebnim razredima tlacne evrstoce betona za pojedine razrede agresivnih okolisa i odgovarajuCi m obj asnjenjima (prema DI N 1045-2 i DINprirucnicima 100 do 104 za primjenu propisa u mostogradnji).

XDI

XD2

XD3

Ta blica 7.1 Njemacka verzija razredbe agresivnog djelovanja okoliSa na beton i kriterija otpornosti betona (razredom t1acne cvrstoce i aeriranjem)

.,.,

'" 'f:" ...'"= ... 0 .. ':':"0

Opis okolisa

'"

Primjeri za svrstavanje u razrede izlozenosti u agresivnom okolisu (obavijesno)

Najmanji razred cvrstoce

XSI

za nearmirani beton i be to n bez ugraden ih me ta la ; svi uvjeti oko lilia uz izuzetak leda, ha banja iIi ke mijski agresivnog o ko lilia

nea rmira ni temelji, nema leda ; lInutarnji ne armirani ele me nti ko nstrllkcij e

C12/15 LC12/13

suh o iIi uvijek mokro

unutarnji e lementi uobicajene vlaznosti zraka (ukljucuje: kuhinju, kupaonicu, susionicu rublja u stambenim zgrada ma); bcton pod vodo m

C16/20 LC16/18

XC2

mok ro , rije tko suho

posude za vodu , temelji

C16/20 LC16/18

XC3

umj e re na vlaz nos t zraka

vanjski e le me nti do kojih vanj ski zra k uvije k ima pristup (ukljucuj e : o tvo re ne hale, unutarnje prostorije s visoko m vlaz nosti zraka - kuhinj e, baze ne, staje )

C20/25 LC20/22

vanj ski e le me nti po kojima ki sa iz ravno pada; ele menti u podrucju promj e na razine vode

C25/30 LC25/28

XC4

naizmjence mokro/suho

nai zmj e nce mo kra/s uh o

C30/37 '

bazeni, elementi ko nstrukcij e izlozeni industrijskim voda ma koje sa drze kloride

C35/45 '

d ijclovi mos tova izloze ni p rskanju vodo m, ko lnicke ploce , ga raze

C35/45 '

so l u zrak u , bez izravnog kontakt a s mo rsko m vodom

vanjski eleme nti uz more

XS2

pod vodo m

dijelovi ko nstrukcij a u mo ru

XS3

podrucje moce nja / prska nja

dij e lovi ko nstru kc ij a

C30/37,

1I

mo ru

C35/45 , C35/45 '

5. Korozija s mrzavanjem i odmrzavanjem sa soli za odmrzavanje iii bez nje Kada je vlazni be to n izloze n znacajno m dje lovanju smrzava nj a i o dmrzavanja

2. Korozija armature, uzrok: karbonatizacija' Za armi ra ni be ton iIi druge meta Ie ugrade ne u beto n kada je izloze n vl azi XCI

mokro, rij e tk o suho

prometne povrsine u podrucju klorida u zraku

4. Korozija armature, uzrok: k10ridi iz morske vode Za armira ni be to n iii druge me ta Ie ugrade ne u beto n kada je izlo ze n klo ridima iz mo rs ke vode iii sla no m mo rsko m zra ku

I . .Bez opasnosti od korozije XO

umje re na vlaznost

XFI

sre dnj e vl aze nj e bez so li za odmrza vanj e

vanjski el e me nti

C25/30 LC25/28

XF2

srednje vl aze nje sa so li za odmrzava nj e

vertikalne povrsine bc to na cestovnih konstrukcija izloze ne s mrzava nju i solima za odmrzavanje iz zraka ( prskanje )

C25/30 ' C35/45 LC25/28

XF3

ve liko vlaze nj e bez so li za od mrzava nje

horizontalne pov rsinc nc to na izlozcnc kisi i smrzava nju

C25/30 ' C35/45 LC25/28

XF4

ve liko vlaze nj e sa so li za odmrzava nje

pro me tne pov rsine ohrade nc so lju za odmrzavanje ; pre teino ho rizon talni de me nti u podrucju prskanja pro me tn ih povrsina solju za oclmrzavanje; konstrukcijski d e menti pos troj e nja za prociscavanje o tpadn ih voda; elementi uz Illo re u podrucju pro mjene razine vode

C30/37 , C40/50 LC30/37

744 745

7.2.2 fl. KQmijska korozija betona . . Kada .ic lJeton izlozen kemijskom djelovanju tla, podzemmh voda 1 morske vode

XAI

slabo agresivno

posude preCisCivaca

C25/30

XA2

,rednje agresivno i elementi uz more

agresivna tla; elementi u dodiru s morskom vodom

C35/45,

XA3

jako agresivno

agresivne otpadne vode

C35/45,

7. Izlozenost betona habanju Kada je beton izlozen znacajnom mehanickom habanju

XMI

umjereno habanje

prometne povrsine - vozila s pneumatskim gumama

C30/37, LC30/33

XM2

jako habanje

prometne povrsine - vozila s pneumatskim i punim gumama

C30/37,g C35/45, LC30/33

XM3

vrlo jako habanje

pro met gusjenicarima

C35/45, LC35/38

., podaci 0 vlazi odnose se na stanje u debljini zastitnog sloja. apcenito se moze uzeti da su jednaki . uvjeti u zastitnom sloju i u okolini. To ne mora biti slucaj ukoliko se izmedu betona I okohne nalaz1 neki dodatni sloj. ,. kod primjene aeriranog betona jedan razred cvrstoce betona nize. Npr. C30/37 za aerirani beton C25/30 LP. ,. ovi najmanji razredi betona vrijede za aerirani beton s najmanjim zahtjevima za srednju kolicinu zraka u svjezem betonu neposredno prije ugradivanja. Srcdnja kolicina zraka u svjez.em betonu neposredno prije ugradivanja mora biti, ovisno 0 najvecem zrnu agregata od 8 mm 2: 5,5 vol. %; 16 mm 2: 4,5 vol. %; 32 mm 2: 4,0 vol. %; 63 mm 2: 3,5 vol. %;

Razredi svojstava betona

Dio poglavlja 4 i poglavlja 5 i 6 HRN EN 206-1, koja sc odnose na razrede i speeifikaeije svojstava betona ukljuCivo i sastavne materijale, prilicno sturo i nepregledno su obradeni. Na njih u odredenim svjetskim strucnim krugovima, organizaeijama i njihovim odborima ima i najvise prigovora. Uvodno.ic napomenuto da je u RILEM-ovu tehnickom odboru za beton (TC 71), na koji .ic nedavno dosao prijedlog da oyu normu prihvati kao ISO normu, upravo zbog potrebt: .iasnijeg speeifieiranja sastavnih materijala i svojstava betona, odluceno da se norma najprije preuredi. Dio poglavlja 4 HRN EN 206-1, koji speeifieira razrede svojstava svjezeg i oevrsnulog betona, speeifieira kod ovog prvog sarno razrede konzisteneije betona i sastava bctona prema najvceem zrnu agregata, a kod drugog razrede tlacne c'Vrstoee obicnog i tcskog betona i razrede tlacne evrstoee i gustoee laganog betona.

7.2.2.1 Svjdi betan Za ispitivanje konzisteneije betona speeifieirana su cetiri kJasicna postupka: slijeganjem (slump) u pet razreda Vebe u pet razreda zbijanjem u pet razreda raprostiranjem u sest razreda. Opisno razredi konzisteneije nisu dani, ali se konzisteneije srednjih razreda mogu smatrati plasticnim, najcesCim u primjeni, prvog do drugog krutim do krutoplasticnim, a pretposljednjeg i posljednjeg vrlo plasticnim do tekuCim. Pri tome, ovdje plasticnost treba poimati kao svojstvo pokretljivosti iii sposobnosti sVlezeg hctona za preoblikovanjem. Izmedu pojedinih razreda pojedinih postupaka ispitivanja konzisteneije nema korelaei.ie i ne treba ju jos pokusavati uspostaviti.

Pojedinacne vrijednosti smiju podbaciti ove vrijednosti za najvise 0,5 vol. %. Kolicina zraka odredena je najmanjom vrijednoscu, a gornja vrijcdnost je najmanja vrijednost +4% apsolutno. Kod uporabe aeriranog betona vazno je uzeti u obzir smanjenje cvrstoce: t1acna cvrstota: smanjenje 2-6% po 1% povecanja kolicine zraka; cvrstoca pri savijanju: smanjenje 2-4% po 1% povecanja kolicine zraka. 'za ovaj najmanji razrcd cvrstoce zahtijeva se obrada povrsine betona (npr. vakuumiranje iii letece zagladivanje betona)

746

Opcenito su za ispitivanje betona plasticne konzisteneije pogodni postupt:i slijeganjem i rasprostiranjem (ovaj posljednji i tekuce), a Vebe i zbijanjc za betone kruee konzisteneije. Razvrstavanje sastava betona prema najvecem zrnu agrt:ga ta odnosi se na gornju veliCinu najkrupnije frakeije agregata (gornju veliCinu otvora sita s kojim je veliCina zrna agregata utvrdena), koja se u praksi odabire prt:ma veliCini poprecnog presjeka konstrukeijskog elementa iii horizontalnom razmaku sipki armature tako da pri ugradnji betona ne dode do blokiranja rasprostiranja betona iii odvajanja krupnih zrna agregata. Kriteriji za taj izbor sada vise nisu dani pa nasi raniji kriteriji da najveee zrno agregata ne smije biti veee od 1/3 kraee stranicc poprecnog presjeka, i od 0,8 razmaka horizontalnih sipki armature ostaju kao vrlo korisna informaeija.

747

7.2.2.2 Ocvrsnuli beton 1{ ;lzn:u i tlaene evrstoce obienog i tdkog betona (ranije mar ke be tona), ovdje dani u lailli.:i 7.2 (u HRN EN 206-1 u tab lici 7), odnose se na 28-dnevnu tlaenu cvrs tocu, lIlvrdenu na uzor.:ima valjka promjer a 15 .:m i visine 30 em iii kocke brida 15 cm, lItvrdenu LI Z 5 % -tnu fraktilu , tj. kao karakteristicna vrijednost 95 % -tne vjerojatnosti . Prvi broj u oznaci odnosi se na tlaenu evrstocu utvrdenu na valjku, a drugi na ko.:ki. Razlika izmedu ranijih marki beto na i ovdje danih odgovarajuCih razreda prem a ko.:ki nije ve lika i nece uzrokova ti promje nu sastava betona. Raz lika jest u karakteristienoj tlaenoj cvrstoCi ranije odrede noj uz 10 % -tnu fraktilu, a sada kao 5 % -tnu, ali su se raniji rezultati u tvrdeni na kocki brida 15 cm preraeunavali na kocku brida 20 .:m (umanjivali za 5 % ), a sada je kocka brida 15 cm normirani uzorak i ncma preraeu navanj a.

Prema njemaekoj DIN 1045-2 normi speeifieirana proizvodnja pnm)enjuje se na bet one visoke evrstoce do razreda C80/95. Za evrstoce iznad toga nuzne su posebne specifika.:ije i odobrenja. Razredi tlacne evrst oce laganog betona, ovdje dani u tab li.:i 7.3 (u HRN EN 206-1 u tablici 8), nd to se raz likuju od prethodno danih razreda tlacne evrstoce obienog betona. Tablica 7.3 Razredi tlacne cvrstoce laganog betolla Razred tlacne cvrstoce

f,k .• alj

LC8/9 Tablica 7.2 Razredi tlacne cvrstoce obicnog i teskog betona Razred tlacne cvrstoce

C8/10 C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60 C5S/67 C60175 C70/85 C80/95 C90/105 ClOO/IIS

Karakteristicna cvrstoca valjka

Karakteristicna cvrstoca kocke

f,k.>alj (N/mm1)

f, •.••< (N/mml)

8 12 16 20 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80 90 100

10 15 20 25 30 37 45 50 55 60 67 75 85 95 105 115

Razredi tlacne C'Vrs toce do ukljuCivo C50/60 odnosc sc na obienc betone a oni iznad toga na betone visoke (velike) cvrs toce, koji se mora ju proizvodi ti, kontro lirati i primje njivati po nesto stroz im kritcrijima (dijelom su obuhvaceni prilogom H norme HR N EN 206-1, a dijelom odgova ra jucom litera tu ro m).

748

Karakteristcna tlacna evrstoca

LC12/l3

(N/mml)

8 12

Kllrakteristicna tlaena cvrstoca frk.kllt

(N/mml)

9

13

LC16/18

16

18

LC20/22

20

22

LC25/28

25

28

LC30/33

30

33

LC35/38

35

LC40/44 LC45/50

40 45 50

38 44

LC50/55 LC55/60 LC60/66 LC70/77 LC80/88

50 55

70

60 66 77

80

88

55 60

I ovdje se prvi broj razreda odnosi na tlaenu C'Vrstocu utvrde nu na valjku, a drugi na kocki. Beto ni do razreda tlaene evrstoce LC50/55 su obicni betoni, a razreda iznad toga betoni visoke evrstoce. G lIstoce laga nog betona razvrstane su u 6 razreda, koji se povecavaju od Dl,O (gustoce 800 do 1000 kg/ m3 ) za po 200 kg/m l do D2,0 (gustoce 1800 do 2000 kg/m").

7.2.3

Specifikacije

Spe.:ifika.:ije kao uvj e ti kvalitt: te ciani su u nonni HRN EN 206-1 tockom 5 kao zahtjt:vi (eng!. requirements) i poglavljem 6 kao speeifika.:ije (e ng!. specifications) , a u stvari su specifikacije i jedno i drugo pa ce se ovdje tako i komentirati i objasniti. Norma se u poglavlju 5 za odredivanje sastavnih materijala i svojstava be tona poziva

749

11a odgovarajuce europske norme, kojima su oni specificirani, au poglavlju 6 propisuje !lostupke specificiranja sastava betona u zahtjevima koji se upueuju proizvodaeu. Pri (ome se razlikuju dvije osnovne vrste betona: prnjektirani beton, cija svojstva odreduje uvjetovatelj (u pravilu projektant) (eng!. specificator) ovisno 0 uvjetima proracuna i uporabe konstrukcije i bcton zadanog sastava, za koji uvjetovatelj opisuje toean sastav (vrstu i tip sastavnih materijala i koliCinu njihova udjela u jedinici volumena betona). prvom slueaju proizvodae je odgovoran za ispunjenje zahtijevanih svojstava isporueenog betona, a u drugom sarno za narueeni sastav, a uvjetovatelj odgovara za ispunjenje uvjeta njegove primjene i stabilnosti i sigurnosti koju odreduje ova norma. U ovom drugom slueaju beton zadanog sastava moze biti i normiran odgovarajueom nacionalnom normom ako u primjeni takvog betona ima dovoljno iskustva i sigurnosti. U takvom slucaju za njegovo ponasanje u primjeni odgovara nacionalno normirno tijelo koje je normu donijelo. U

7.2.3.1 Specifikacije za sastavne materijale U osnovnim specifikacijama sastavnih materijala norma odreduje uporabu materijala

bez stetnih primjesa u kolieinama koje mogu biti opasne za trajnost betona iii koroziju armature, ali ih ne precizira. Sastavni materijali moraju biti prikladni za namjeravanu uporabu, ali utvrdena opca prikladnost ne mora odgovarati svakoj situaciji i svakom sastavu betona. Rabiti se mogu sarno sastavni materijali sukladni ovoj normi i normama na koje ona upucuje. Ako takve norme za neki materijal iii dodatak nema, smiju se rabiti sastavni materijali koji imaju odgovarajuee tehnieko dopustenje iii nacionalnu normu koja u njihovoj primjeni osigurava kvalitetu specificiranu norm om HRN EN 206-1. 7.2.3.1.1

Cement

Cement je vrlo oskudno specificiran. Mora biti sukladan normi HRN EN 197-1 sa svojstvi~a ispitanim pre rna nonni HRN EN 196-1 i sukladnoseu dokazanom po normi HRN EN 196-2, objasnjenoj Prilogom C Tehnickog propisa za betonske konstrukcije. Dodano je jos da pri utvrdivanju sastava betona i izboru tipa cementa izmedu onih sukladnih gore navedenoj normi treba imati u vidu:

Medutim, u praksi to iz niza razloga neee biti ni priblizno dovoljno. U proizvodnji cementa su se, nairne, u posljednjih pola stoljeea dogodile brojne promjene, najeesce ne u korist kvalitete betona kao materijala. Do prije pedesctak gndina proizvodilo se sarno nekoliko tipova cementa. Osnovni (obieni) portlandski ccment bio je grube finoee mljevenja i mineralnog sastava karakteristienih za sporn ranD nevrsCivanje betona, ali veee kasnije, sto je rezultiralo formiranjem kompaktnije i trajnije strukture betona. Finoea mljevenja cementa po Blaineu bila je jos prije ncSto vise nd pola stoljeea 1000 cm"jg, a kolieina C 3S, dominantnog u ranom ocvrsCivanju. oko 30 % [2]. Danas je ta finoca vee dosegla pa i presla 5000 cm 2/g, a kolieina C 1S 5e popela na 50 do 60 %. Kad je u bivsim normizacijskim odborima pripremana nasa prctlwdna norma za cement HRN B.C1.011, sugerirano je da se finoea mljevenja ccmenta ogranil~i n
- izvedbu radova - krajnju uporabu betona - uvjete njege betona (npr. toplinsku obradu) - dimenzije konstrukcije (zbog topline hidratacije) - uvjete izloZenosti konstrukcije okolisu - potencijalnu reaktivnost agregata prema alkalijama.

Medutim, nisu svi ti cementi jednako uporabljivi u svim uvjctima. Neki su eak i izrazito stetni, tako da danas optimalni izbor cementa l\ sastavu betona postaje ozbiljno pitanje. Pogresan izbor moze imati dvije ozbiljne posljedice, dosta eeste u nasoj graditeljskoj praksi: - smanjenu otpornost betona na snuz;!vanje, posehno na smrzavanje sa soli za odmrzavanje i - poveeanu opasnost od ubrzane knrozije armature.

750

751

I .a odgovarajucu otpornost betona na smrzavanje i posebno na smrzavanje sa soli za "dl11rzavauje nuzan je beton sa sto manje kapilarnih pora, za ovo drugo znatno .It.\rcsivnije djelovanje , iii potpuno bez njih, sto se postize tek u betonu vic omjera ispod (U O, kad u njemu vise nema slobodne vode, koja isparavanjem ostavlja te pore. ivlilleralni dodaci, koji imaju potencijalna hidratm:ijska svojstva (sarno u prisutnosti (<: lIlel1ta), sudjeluju' u oevrsCivanju betona djelomicno i usporeno , narocito kod povt:canih kolieina doziranja. BuduCi da se oni s portlandcementnim klinkerom melju na finocu mljevenja cementa, povecava se potreba cementa za vodom i to bas onoga dijcla koji u betonu ostaje kemijski nevezan, dakle slobodan za isparavanje i ()stavljanje kapilarnih pora. Ovo se posebno odl1osi na vapnenacko kameno brasno, kojeg se ranije smjelo dodavati sarno do 5 %, a sad a kod cementa tipa CEM Il/A-LiLL do 20 %, a kod cementa tip CEM II/B-LiLL cak do 35 %. Normom HRN EN 197-1 dupllstena finoca mljevenja mu je cak 5000 cm"/g. Nekim ispitivanjima je do sada ncdvojbeno potvrdeno da dodatak do 5 % vapnenackog kamenog brasna ne mijenja znacajnije svojstva betona, ali za 25 % mu smanjuje i ranu i konacnu evrstocll 1 poscbno otpornost na smrzavanje [3] . Nijemci su pri uvodenju nove europske norme za bet on (EN 206-1) u novom DIN 1045-2 uporabu takvog cementa u lIvjetima moguceg smrzavanja betona zabranili. Kad smo to i mi pokllsali unijeti 1I Prilog A (Beton) nasega novoga Tehnickog propisa za betonske kOllstrukcije, cementasi su se pobunili pa smo to ll10rali izostaviti. Obrazlozenje je bilo da to nemaju ni Grci, ni Talijani, ni Francuzi (vjerojatno ni Spanjolci). Medutim, oni i nemaju iii jedva da imaju mraza. Postoje istrazivanja pre rna kojima je zakljuceno da cementi s povecanim postocima dod atka slj ake visokih peei ni uz optimalno aeriranje nisu otporni na smrzavanje sa soli za odmrz~vanje [4, 5]. Slijedeei te rezultate istrazivano je kako na tu otpornost utjecu nasi najeesce rabljeni cementi razreda 45 s dodatkom oko 20 % sljake visokih peci. Po kazalo se da tu otpornost ne samo ne lImanjuju nego je cak i ndto poveeavaju [6]. Sto se tice moguceg ubrzavanja korozije armature, opce je pozna to da celik u armiranom betonu stiti od korozije alkalna okolina, koja se u betonu stvara hi dratacijom silikatnih mineral a u portlandskom cementu. Pri tome se, nairne , os lobada kalcijev hidroksid, koji pri prvoj reakciji stvara oko celika oksidnu opnu, koja ga stiti od daljnje progresivne korozije. Zastita traje dok je okolis alkalan. Medutim, 1I uo diru s ugljicnim dioksidom iz atmosfere kalcijev hidroksid se trosi i kad taj proces ka rbonatizacije povrsinskog sloja betona dopre do armature, ona poCinje korodirati. Kod cemenata s mineralnim dodacima smanjuje se u betonll udio portlandskog ce menta pa i kolicina oslobode noga kalcijeva hidroksida, a bllduci ua i ti dod aci s Ilj ime reagiraju i prevode ga u evrste sastojke, kolicina mu se u bctonu jos visc s;11anjuje. Novija istrazivanja pokazuju da beton s cemento m S oko 70 % sljake visokih peCi tri puta bdc karbonatizira od betona s Cistim portlandskim cementom, a beton s .;cmentom s dodatkom 10 % silicijske prasine dva i pol do tri puta brze [7].

752

Medutim, prisutnost sljake visokih peCi i lebdeceg pepela termoelcktrana u cementu je vrlo korisno i pozeljno u armiranom betonu u kloridno agrcsivnom okolisu. U svijetu je visekratno utvrdeno i opee prihvaceno da je prodor klorid
Agregat

Agregat za beton mora biti sukladan nonmlma i to obiC::'ni i teski agrcgat normi HRN EN 12620, a lagani agregat normi prEN U055-1. Normc lItvrduju svojstva i specifikacije agregata kao i postupak potvrdivanja slIkladnosti. Treba naglasiti da se znatno razlikujll od nasih ranijih propisa i prakse, sto je detaljnije pojasnjeno tockom prvog pogl avlja ovog prirllcnika. Osnovna razlika je sto vise nema uvjeta kvalitete sirovinskog materijala, sto Sll ispllstena ncka svojstva, koja su bila uvjetovana nasim ranijim normama, i dodana nova i sto su sva svojstva uvjetovana razredima kvalitete. Razred kvalitete odreduje projektant ovisno 0 namjeni betona, odnosno znacenju i osjctljivosti konstrukcije u koju se beton ugrauuje. Norma HRN EN 206-1 i odreduje da tip agregata, granulometrijski sastav i razrede (npc oblika zma, otpornost na smrzavanje, otpornost na habanje, kolicinu sitnih cestica) treba odabirati uzimajuCi u obzir:

753

kojem je ispran, a iznad toga u frakcioniranom stanju i istom tipu kakav je i onaj u betonu kojemu se dodaje.

i;:vedbu radova krajnju uporabu betona llvjde okolisa kojima ce beton biti izlozen sve uvjete za izlozeni agregat iii agregat za zavrsnu obradu betona, ali ih ne specificira. Kao pomoc projektantu pri odluCivanju TPBK je dodatkom D reducirao razrede na manji broj onih na strani vece kvalitete, sto je objasnjeno toekom 2.4 drugog poglavlja ovog prirucnika.

U navedenim normama nema preporuka ni optimalnih podrueja ukupnog granulometrijskog sastava agregata u betonu pa je nasa preporuka da i dalje primjenjujemo podrucja nase HRN U.M1.057, koje su i Nijemci ostavili II svom DIN 1045-2 (slika 7.1). 100

10 0

-::I '//1 ,/ 1 / ' / If

0 0 /'

0 0 0

,/

,," ,,' / ' ...."

/

/ !

O~

I

0.

20

" ..-"

.

0,25

0,5

/ ' //1 /I / ) I / I

60

~

i!! ~ 40 o 0.

L/

/~ ..-

--

."...... 0,25

0,5

,/

20

16,0

31,5

./

0

0.

~

1,0 2,0 4,0 8,0 veH6Ina otvora sita, [mmJ

*

/ II

.".-

." ...--

-

0,25

..-

/'

_......-

0,5

I

V

./

"El

o 4

/"

L

~ ro

. / //i

~6 0

/

/

./ ./ ./ / ./ V'

1,0 2,0 4,0 8,0 veliana otvora sita, [mm]

16,0

! !

31,5 63,0

Stika 7.1 Prepomcljiva optimalna granulometrijska podrucja agregata za beton

Za najvece nazivno zrno agregata reeeno je da ga treba odabirati uzimajuCi u obzir Jebljinu betona zastitnog sloja i najmanju sirinu presjeka pa i tu treba ostaviti prethodno (u toeki razredbe) spomenuti uvjet da ono ne moze biti vece od 1/3 najmanje stranice presjeka ni od 0,8 najmanjeg horizontalnog razmaka sipki armature. Prirodno granulirani (nefrakcionirani) agregat moze se rabiti u betonu razreda tlaene evrstoce do C 12/15, kako je to bilo i u nasoj ranijoj praksi, a obnovljeni (rcciklirani) za sad a samo ako je iz vode za ispiranje betona i to do 5 % ukupne kolicine u stanju u

754

Voda za pripremu betona mora zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN 1008, sto vrijedi i za vodu recikliranu iz proizvodnje betona. Pouzdano pitka voda iz javnog vodovoda moze se upotrebljavati bez potrebe dokazivanja uporabljivosti. Kemijski dodaci

HRN EN 934-4 za dodatke za injektiranje prednapetih natega /Ti

80

Voda

HRN EN 934-2 za dodatke betonu

16,0

10 0

/ ' /1/ ./ / II / I /' / ! / II

7.2.3.1.3

Kemijski dodaci betonu, detaljnije objasnjeni tockom 2.5.2 prvog poglavlja ovog prirucnika, koji se dodaju betonu u malim kolieinama u vrijeme mijesanja radi modificiranja svojstava svjezeg iii oevrsnulog betona, moraju zadovoljavati norme:

./ ./ "/ tI-"

1,0 2,0 4,0 8,0 velicina otvora sita, [mm]

Kod potencijalno alkalno reaktivnog agregata treba, kao i u nasoj dosadasnjoj praksi, poduzimati pouzdane mjere spreeavanja takve reakcije rabeCi pri tome i lokalna iskustva.

7.2.3.1.4

....-?I

80

20

..-

;..-

1P 2P 4P 8P veHCina otvora sita, [mm]

,/

/"

~ 40 o

10 0

:sro

./

"El

/~-::

;0-'

./

"[ 60

,/

o~

~

~

A

80

Uporaba agregata koji se dobiva recikliranjem ocvrsnulog betona u svijetu se jos uvijek intenzivno istrazuje, posebno njegov utjeeaj na trajnost betona. Neka novija istrazivanja potvrduju da zadovoljava najopcenitije uvjete izlozenosti betona okolisu [10].

HRN EN 934-5 za dodatke mlaznom betonu . Normom HRN EN 934-6 propisan je postupak njihove kontrole i potvrdivanja sukladnosti, koji na to obvezuje proizvodaea i distributera, a proizvodae betona je duzan pribaviti tu dokumentaciju za svaki dodatak koji rabi te pocetnim ispitivanjima i kasnije kod svake posiljke provjeriti efikasnost njihova djelovanja na tom betonu. Ukupna koliCina kemijskog dod atka u betonu ne smije prelaziti najvecu koliCinu koju preporueuje proizvodac ni 50 g/kg cementa. Za vece dodavanje treba utvrditi njegov utjecaj na svojstva i trajnost betona. Kod dodavanja manje od 2 g/kg cementa dodatak treba rasprsiti u dijelu vode za izradu betona. Ako se tekuCi kemijski dodaci dodaju u kolieini vecoj od 311m3 betona, njihovu koliCinu vode treba uraeunati u vic omjer, a kad se rabi vise od jcdnog kemijskog dod atka, treba poeetnim ispitivanjima dokazati njihovu kompatibilnost. U podrucju kemijskih dod at aka betonu nedavno je Udruga za dodatke cementu promovirala tri inovativna dodatka, koji se djelujuCi samostalno iii u kombinaciji smatraju kljucem moguCih novih rjesenja primjene betona u gradenju i odrzavanju

[11 ].

755

Najznacajniji su polikarboksilatni superplastifikatori (na osnovi polikarboksilatnih dna), koji dolaze s razvojem samougradivog betona. Od klasicnih sulfoniranih mdaminskih iii naftalenskih superplastifikatora bitno se razlikuju i po kemijskoj osnovi i po nacinu djelovanja. Omogucuju prilagodbu svojstava svjezeg i oCvrsnulog hctona konkretnim potrebama. Vremenski ogranicena efikasnost djelovanja ovih prvih, sada vee klasicnih superplastifikatora, uspjdno se produljuje i na nekoliko sati kod ovih drugih i to kombiniranim sastavom, takvim da, kad se djelovanje jedne komponente potrosi, pocinje djelovanje druge. Znacajna je novost efikasnog djelovanja ovih superplastifikatora i povrsina betona bez estetski i trajnosno cesto neugodnih zracnih pora. Skupljanje je najneugodnije i neizbjdno svojstvo oevrsCivanja betona. NajveCi njegov dio dolazi od isparavanja slobodne vode dodane betonu radi osiguravanja odgovarajuce obradivosti. Novi tip kompenzatora skupljanja ne djeluje na bubrenje betona u ranoj fazi oC'VrsCivanja, nego sprecava isparavanje vode koja ga uzrokuje, odnosno sprecava skupljanje omocenih povrsina kapilara pri isparavanju vode. NaroCito su efikasni u kombinaeiji s prethodno navedenim superplastifikatorima nove generacije, kada uobicajeno skupljanje betona mogu reducirati za 30 do 70 %. TreCi tip su inhibitori korozije armature, koji se jednako uspjdno rabe u gradenju i odrZavanju betonskih konstrukcija (i kod karbonatizacijske i kod kloridne korozije). Mogu se dodavati u svjeZi beton iii u sanaeijski mort iii nanositi i penetrirati s povrsine betona prema armaturi. 7.2.3.1.5

Mineralni dodaei

Mineralni dodaci betonu su razvrstani u dvije skupine: tip I (blizu inertni) (pueolanski iii latentno hidraulicki).

tip II

U prvu skupinu pripadaju fileri (specifieirani opcom normom za agregat za beton HRN EN 12620) i pigmenti (specificirani normom HRN EN 12878), au drugu lebdeci pepeo (specificiran normom HRN EN 450) i silieijska prasina (speeifieirana normom HRN EN 13263). Za sljaku ViSl)kih pec.i kao treCi i najcdCi mineralni dodatak betonu europska norma je jos u pripremi. Za lebdeCi pepeo i silicijsku prasinu norma HRN EN 206-1 koneeptom k-vrijednosti propisuje postupak preracunavanja stvarne kolicine mineralnog dodatka u njegovu ekvivalentnu vrijednost kao hidraulickog veziva koja se dodaje koliCini cementa i tako se dobiva ukupna kolicina veziva u betonu s kojom se prema najmanjoj dopustenoj kolicini cementa iii najvecem dopustenom vic omjeru zadovoljavaju zahtijevani kriteriji zadovoljenja trajnosti betona u konkretnim razredima izlozenosti u agresivnom okolisu na betonsku konstrukciju. Pri tome se dodavati i tako preracunavati moze najvise 33 I/() dodatka lebdeceg pepela na masu cementa i 11 % silicijske prasine. Koefieijent k je za lebdeCi pepeo specificiran prema razredu tlacne cvrstoce CEM I (0,2 za 32,5 i 0,4 za

756

42,5), a za silicijsku prasinu prema vic omjeru betona (2,0 za vic do 0,45 te za vise od 0,45 osim razreda izlozenosti XC i XF za koje je k= 1,0) plus jos nekoliko dodatnih ogranicenja za najvece dopustene ekvivalentne kolicine mineralnih dodataka betonu. Norma HRN EN 206-1 dopusta i odstupanje od gornjih uvjeta koneepta k vrijednosti za utvrdivanje najmanje dopustene kolicine cementa i najveceg dopustenog vic omjera kad se rabe specificni mineralni dodaci i speeificni cement uz uvjet postivanja koncepta ekvivalentnog svojstva, koji se sastoji u tome da se eksperimentalno dokaze da takav beton ima svojstva otpornosti betona na konkretni agresivni okolis ekvivalentan poredbenom (refereneijskom) betonu koji zadovoljava gornje uvjete norme za konkretni okolis.

7.2.3.2 Specifikacije za beton 7.2.3.2.1

Dopustena koliCina klorida u betonu

Dopustena koliCina klorida u betonu izrazena kao postotak klornih iona na masu cementa odredena.ie razredima (0,20 iii 0,40 % u armiranom betonu i 0,10 iii 0,20 % u prednapetom) pri cemu se razred odabire prema nacionalnim kriterijima. Prema nasoj dosadasnjoj praksi treba postivati razred 0,40 % u armiranom betonu, 0,20 % u naknadno prednapetom betonu i 0,10 % u prethodno prednapetom betonu. 7.2.3.2.2

Temperatura svjezeg betona

Temperatura svjeZeg betona prema HRN EN 206-1 ne smije u vrijeme isporuke biti niza od 5°C, sto je slicno nasoj ranijoj praksi, sarno .ie bila preciznije specificirana (kao temperatura ugradenog betona). Drugih kriterija za betoniranje u zimskim (kao ni u Ijetnim uvjetima) nema ni ovdje ni u normi HR EN 13670-1 (za izvedbu betonskih konstrukeija), sto znaCi da i dalje treba postivati dosadasnju praksu da u uvjetima kad su srednje dnevne temperature zraka nize od 5 °C i vise od 30°C treba poduzimati posebne mjere betoniranja u hladnim i toplim uvjetima i posebne mjere zastite betona. Pri tome treba racunati da u zimskim uvjetima temperatura betona na betonari ovisno o vremenskim prilikama i trajanju transporta treba biti od 7 °C do 12°C, sto se ne moze postiCi sarno u praksi uobicajenim grijanjem vode, iako je to najefikasnije jer voda ima najveCi toplinski kapacitet. Betonare u nasim kontinentalnim krajevima moraju zimi biti opremljene za proizvodnju grijanog betona (grijanjem frakeija agregata iii grijanjem betona zasicenom parom tijekom mijdanja). Ljetni kriterij da temperatura betona ne bude visa od 30°C lakse je zadovoljiti. Najcdce je dovoljno ovlaziti agregat u deponiju rasprsenim mlazom vode koja ga isparavanjem s povrsine dovoljno ohladi, a on u beton i unosi najvise topline.

757

Kritcrij da temperatura u betonu ne smije prijeCi 65°C odnosi se na masivne betone i C'cs[o iziskuje poduzimanje znacajnijih mjera zastite. Osnovna je projektiranje sastava hetona sa sto manje cementa i s cementom niske topline hidratacije. Ako to nije dovoljno, provodi se hladenje svjeZeg betona (hladenjem vode iii jos efikasnije dodavanjem kristala leda u agregat) pa ako ni to nije dovoljno, u takav element se ugraduje odredeni sustav cijevi kroz koje se protiskuje ohladeni zrak iii voda i odvodi dio topline iz betona. 7.2.3.2.3

Ostavljen je i neSto poostren kriterij otpornosti betona na smrzavanje i smrzavanje sa soli za odmrzavanje, a kriterij faktora razmaka mikropora uvucenog zraka objasnjen je u toeki 7.4.1 (kriteriji sukladnosti) ovog poglavlja. . . Tablica 7.4 Kolicine mikropora uvucenog zraka u beton

Specifikacije za beton u agresivnom okolisu

Specifikacije za beton u agresivnom okolisu najlosije su specificirani dio HRN EN 206-1. Ni uz najbolje zelje i uporna nastojanja njezinih priredivaca da se trajnost betona specificira odredenim svojstvima dotrajavanja betona, karakteristicnim za pojedina agresivna djelovanja okolisa, nisu se uspjeli usuglasiti ni oko postupaka njihova ispitivanja ni oko kriterija pa je trajnost betona u pojedinim vrstama i razredima izlozenosti agresivnom djelovanju okoliSa odredena nekim parametrima sastava betona (dopustenim tipom i razredom sastavnog materijala, najmanjom dopustenom kolieinom cementa, najveCim dopustenim vic omjerom i najnizim dopustenim razredom tlaene evrstoee betona, kod djelovanja smrzavanja i smrzavanja sa soli za odmrzavanje jos i najmanjom koliCinom mikropora uvueenog zraka u beton). Medutim, prema nasim prakticnim iskustvima, to u nekim nasim uvjetima nije ni priblizno dovoljno. Priblizno te najostrije kriterije sastava betona, kakve odreduje HRN EN 206-1 (najmanja dopustena koliCina cementa 360 kg/m 3 , najveCi dopusteni vic omjer 0,45 i najnizi razred tlacne evrstoee C 35/45) prakticiraju i projektanti, ali se takvi betoni neposredno izlozeni smrzavanju i soli za odmrzavanje redovito razaraju Ijustenjem. To je i logieno jer pouzdane otpornosti betona na smrzavanje sa soli za odmrzavanje nema bez eliminiranja kapilarnih pora u betonu, koje isparavanjem ostavlja dio vode koji se dodaje radi dobivanja potrebne obradivosti betona, ni bez optimalne koliCine mikropora uvueenog zraka, koje prekidaju te kapilarne pore. Kapilarne pore, kako je vee navedeno u objasnjenju specifikacija za cement, nestaju u betonu tek pri vic omjeru ispod 0,40, a normom zahtijevana kolieina mikropora uvucenog zraka od najmanje 4 % nije dovoljna za sve vrste betona. Nairne, potrebna koliCina mikropora koja osigurava njihov optimalni raspored i faktor razmaka ovisi 0 kolieini morta u betonu, a ta se mijenja s promjenom velieine najveeeg zrna agregata u betonu. Zbog toga je u Prilogu A TPBK kao kriterij ostavljena kolieina mikropora ovisna 0 veliCini najveeeg zrna agregata, koje smo imali u PBAB-u usvojene iz ranije angloamerieke prakse, !ito je dana u tablici 7.4.

Najveca frakcija agregata [mmJ

Kolicina mikropora

32-63

2-3

16-32

3-5

8-16

5-7

4-8

7-10

%

Norma HRN EN 206-1 to na nacionalnim razinama u zemljama s dovoljno iskustva i preporueuje (Dodatkom J i objasnjava), pa uz to i odreduje da te mjere z~jedno s ovim parametrima sastava betona osiguravaju uporabni vijek betonske konstrukcije od 50 godina.

7.2.3.2.4

Specifikacije za svjdi beton

Specifikacije za svjezi beton dane su za konzistenciju, koliCinu cementa i vic omjer, kolieinu zraka u betonu i za najveee zrno agregata. Za ispitivanje konzistencije odredena su eetiri normirana postupka (slijeganje prema HRN EN 12350-2, Vebe prema HRN EN 12350-3, zbijanje prema HRN EN 12350-4 i rasprostiranje prema HRN EN 12350-5), prema kojima se provode s moguenoseu primjene i nekog posebnog postupka s kojim se suglase uvjetovatelj i proizvodae betona. Dana su i preporueljiva podrueja primjene pojedinog postupka te dopustene pogreske pri mjerenju u pojedinim podrucjima svakog od njih. Za betone plasticne konzistencije, kakvi su najcesee u primjeni, pogodniji su postupci slijeganja (eng!. slump test) i rasprostiranja, a za krute Vebe i postupak zbijanjem. Za utvrc1ivanje koliCine cementa u betonu za sada jos nema pouzdanoga normiranog postupka pa se taj podatak uzima iz podataka proizvodnje, a slicno je i kod mineralnih dodataka i vode. Pre rna tim podacima kontrolira se i vic omjer, stirn sto od registrirane koliCine voda treba odbiti kolieinu koju apsorbira agregat, utvrdenu prema odgovarajueim europskim normama. Ako se zahtijeva utvrdivanje kolieine cementa, mineralnog dodatka iii vic omjera, postupak i dopustena odstupanja trebaju utvrditi uvjetovatelj i proizvodac. Za utvrdivanje vic omjera preporucen je postupak opisan u CEN -ovu izvjestaju CR 13902.

758

759

lzracunani iii izmjereni v/c omjer ne smije biti veCi za vise od 0,02 od zahtijevane granicne vrijednosti. Kolicina zraka u obicnom i teskom betonu ispituje se prema europskoj normi HRN EN 12350-7, au laganom prema normi ASTM C 173. Najvece zrno agregata ne smije biti vece od zahtijevanog, ali nije speeificirano. Treba postivati nase ranije kriterije navedene kod agregata. 7.2.3.2.5

Speeifikacije za oevrsnuli beton

Speeifikacije za oevrsnuli beton dane su za tlacnu cvrstocu, vlacnu L'Vrstocu cijepanjem, gustocu, vodonepropusnost, pozarnu otpornost te za postupak specifieiranja projektiranog betona i betona zadanog sastava. Za ispitivanje oevrsnulog betona specificirane su norme: HRN EN 12390-1 za oblik i dimenzije uzoraka HRN EN 12390-2 za izradu i njegu uzoraka HRN EN 12390-3 za ispitivanje tlacne evrstoce HRN EN 12390-6 za ispitivanje vlacne L'Vrstoce cijepanjem HRN EN 12390-7 za ispitivanje gustoce. Tlacna evrstoca betona ispituje se na valjcima promjera 15 cm i visine 30 em iii na koekama brida 15 em. Proizvodac betona prije betoniranja odreduje koje uzorke ce upotrijebiti. Uzorei drukCijih dimenzija i nacina njege mogu se rabiti ako je korelaeija takvih rezultata s normiranim utvrdena i dokumentirana s dovoljnom tocnoscu i ako su s time suglasni i uvjetovatelj i proizvodac. Ako se drukCije na zahtijeva, tlacna se evrstoca normiranim postupeima ispituje pri starosti uzoraka 28 dana, ali u posebnim uvjetima moze se zahtijevati utvrdivanje tlacne evrstoce i pri manjoj iIi vecoj starosti iii poslije speeificnih uvjeta njege (poslije toplinske obrade npr.).

Za pozarnu otpornost betona proizvedenog prema ovoj normi konstatirano je da zadovoljava europski razred A i ne treba .ie kontrolirati . Uvjetovatelj kvalitete betona (ll nas najcesce projektant betonske konstrukcije) mora osigurati da svi odgovarajuCi zahtjevi za sva odgovarajllca svojstva betona budu ukljueeni u speeifikaeije dane proizvodacu. Norma HRN EN 206-1 precizno speeifieira 0. cemu sve mo.ra uvjeto.vatelj voditi racuna i sto sve treba specifieirati i ko.d projektiranog betona i ko.d betona zadanog sastava, pri cemu se preeizno razlikuju osnovni i dodatni zahtjevi i u jednom i u drugom slucaju (tocke (l.2 i 6.3 norme HRN EN 206-1) . Naglaseno je prethodno da su speeifikaeije trajnosti betona u pojedinim r:.Jzredima izlozenosti agresivnom djelovanju okolisa na beto.n (ogranicenjima sastava betona) najslabiji dio nor me HRN EN 206-1 i da je norm om dana mogllcnost da se to dopuni na naeionalnim razinama, ako za to postoje dovoljna iskustva. Kod nas sc 1I tom sllli$lu za otpornost betona na smrzavanje i na smrzavanje sa soli za odmrzavanjc, osim ogranicenja u sastavu i evrstoCi betona danih tablieom F.l u obavijesnom dodatkll F norme HRN EN 206-1 i osim preeiznijeg zahtjeva na koliCinu mikropora uvucenog zraka u specifikaeijama za svjezi beton, za oL'Vrsnuli beton zahtijeva i ispitivanje kontrolnih uzoraka po sljedeCim no.rmama i kriterijima: - 100 eiklusa smrzavanja prema HRN U.Ml.OI6 u razredu izlozenosti djelovanju okolisa XFl - 200 eiklusa smrzavanja prema HRN U.Ml.OI6 u razredu izlozenosti djelovanju okolisa XF3 - 28 eiklusa smrzavanja sa soli za odmrzavanje prema CEN/TS 12390-9 u razredu izlozenosti djelovanju okolisa XF3 - 56 eiklusa smrzavanja sa soli za odmrzavanje preilla CENn'S 123<)0-<) u razredu izlozenosti djelovanju okolisa XF4. A lternativno je dopustena zamjena gornjih ispitivanja ispitivanjcm faktora razmaka mikropora uvucenog zraka prema HRN EN 480-1 1, ako se dokaze da .ie on manji od za htijevane kriticne vrijednosti.

Vlacna evrstoca betona eijepanjem takoder se, ako se drukcije ne zahtijeva, odreduje normiranim postupkom pri starosti 28 dana, kao i vlacna LvrstOCa betona savijanjem, ko.ja je u normi spomenuta sarno fusno.tom . Njihovi razredi nisu normom utvrdeni pa ih treba odrediti pro.jektant i to takoder kao karakteristicnu vrijednost, a podrazumijeva se uz 95 % -tnu vjerojatnost kao i kod tlacne L'Vrstoce. Za vodonepropusnost je sarno napomenuto da se moze zahtijevati ogranicenjima 1I sastavu betona, a ako je treba utvrditi ispitivanjem, postupak i kriterije sukladnosti trebaju usuglasiti uvjetovatelj i proizvodac. U Prilogu A TPBK navedena je ova druga mogucnost, stirn sto se zahtij eva postupak ispitivanja prema europskoj norIlli HRN EN 12390-8.

760

761

7.3

PROJEKTIRANJE SASTAVA BETONA

Sastav betona izrazava se tezinskim udjelima (kolicinama) sastavnih materijala u m 3 ugradenog betona, a u pravilu se odreduje tako da zadovolji sva svojstva u svjezem i oevrsnulom stanju koja proizlaze iz potreba : - proracuna i dimenzioniranja (fizikalno-mehanicka svojstva) - uporabe betonske konstrukcije u konkretnim uvjetima okolisa (trajnosna svojstva) - transporta i ugradnje (svojstva svjezeg betona) - njege u razlicitim uvjetima. Potrcbna svojstva oevrsnulog betona prema svemu naprijed navedenom obicno utvrduje projektant (uvjetovatelj) i to i za projektirani betona i za beton zadanog sastava, stirn sto se ti zahtjevi u prvom slucaju proizvodacu postavljaju na svojstva prcma kojima on prilagodava sastav, a u drugom vee zadanim sastavom za koji sam uvjetovatelj jamCi da ee ispuniti zahtijevana svojstva. Svojstva svjezeg betona najceSee odreduju izvodac betonskih radova i proizvodac betona, ovisno 0 uvjetima transporta i ugradnje betona. Mcdutim, norm om HRN EN 206-1 sam postupak utvrdivanja optimalnog sastava betona nije specificiran ni objasnjen. Dodatkom A je specificiran sarno postupak provjere vee utvrdenog sastava poeetnim ispitivanjima, kojima se potvrduje da ee odabrani sastav zadovoljiti zahtijevana svojstva. Za ta pocetna ispitivanja projektiranog betona odgovoran je proizvodac, za beton zadanog sastava uvjetovatelj toga sastava, a za beton normiranoga zadanog sastava normizacijsko tijelo koje je takvu normu donijelo. Provjera zahtijevanog razreda tlacne evrstoee provodi se u pocetnim ispitivanjim na po tri pokusne mjeSavine iz kojih se ispituju po tri uzorka i odreduje srednja vrijednost od srednjih vrijednosti pojedinih mjdavina. Ona mora biti veea od zahtijevanog razreda za dvostruku ocekivanu standardnu devijaciju, dakle za oko 6 do 12 N/mm2, a za normirani beton zadanog sastava za vise od 12 N/mm2. Za ostala zahtijevana svojstva betona norma sarno navodi da se u pocetnim ispitivanjima moraju zadovoljiti u odgovarajueoj vrijednosti.

zahtijevanim svojstvima betona, a proizvodnja betona cesto pocmJe bez dovoljno prethodnih dokaza da beton zadovoljava sva projektom zahtijcvana svojstva. Pogrdke cesto Ide i u samim projektima konstrukcije u kojima se svojstva hetona ne zahtijevaju ni tocno ni potpuno, ovisno 0 izvedbeno-tehnoloskim zahljevima i zahtjevima uporabe konstrukcije (npr. otpornost na smrzavanje iii smrzavanje sa soli za odmrzavanje iii otpornost na razlicita druga agresivna djelovanja okolisa). U nas se npr. nakon donosenja bivseg PBAB-a u projektima za betone u agresivll()1l1 nkolisu godinama ponavljao apsurdni uvjet da moraju zadovoljiti marku vodonepro[1usnosti V 2, sto je znacilo da voda pod tlakom 1 bar tijekom 8 sati i 2 hara lijek!lll1 sljedeCih R sati ne smije probiti uzorak visine 15 cm. Postupci utvrdivanja sastava betona stari su koliko i sam helo n. Razvoj je u pocetku tekao relativno SpOTO, a intenzivnije od tridesetih godilla pros log stoljeea, kad se intenzivnije pocinje siriti podrucje primjene betona razvojem postupaka proracuna betonskih konstrukcija i uvolknjem novih tehnologija izvedhe s novim stroze odrcdenim svojstvima i svjcZeg i ocvrsnulog belolla. Do talla je vladao cisto zanatski pristup. Pod kraj proslog stoljeca ti su postupei 1I razvijenim zemljama vee de taljno razradcni i normirani, ali su jos uvijek vise 1I podrllcju umijeca nego u podrucju znanstvenog pristupa [13]. Danasnje stanje tehnologije primjene betona je takvo lla je za svaku namje nu i za svaku promjenu bilo zahtijevanih svojstava hilo sastavnih materijala bilo tehnologije, bez obzira na to kako to tretira norma HRN FN 206-1, nuzno provesti opsdna prethodna i laboratorijska i najccSee i pogonska ispitiv
Norma cak dopusta da se ta pocetna ispitivanja ni ne moraju provoditi ako za odredeni sastav betona ima dovoljno visegodisnjih iskustvenih podataka.

a sastav prilagodava tako da zadovolji sva Iri projeklirana za htjeva na ekonomican naCin. Pri tome su zahtjevi obradivosti i cvrstoce gotovo lIvijek zadani (iii odabrani), a zahtjev trajnosti po potrebi (ovisno 0 uvjetima uporahe konstrukcije).

Medutim, nase je iskustvo da je izbor optimalnog sastava betona slozen i odgovoran posao. Detaljno je objasnjen u jednoj ranijoj publikaciji [12]. Pravilno projektiran sastav betona je preduvjet kvalitetnom i trajnolll betonu. Najcesee pogreSke, koje rezultiraju slabom kvalitetom betona, jos uvijek u nas leze upravo u radnjama projektiranja sastava betona. Sastavni materijali betona odabiru se kasno i neovisno 0

Ovisno 0 prethodno navedcnim zadanim svojslvima, njihovoj ovisnosti 0 sastavnim materijalima i lokalnim prilikama odabiru se sastavni materijali, ispituju njihova osnovna svojstva i na osnovi tih podataka, nll zl10ga vlastitog iskustva i odredenih literaturnih preporuka i podataka pretpostavljaju ocekivani sastavi, odnosno utvrduju udjeli pojedinih sastavnih materijala (u ol:t.;kivanom podrucju postizanja zahtijevanih

762

763

,vojstava) i potom prave pokusne mjesavine na kojima se provjerava jesu Ii zahtijevana svojstva zadovoljena. Pri izboru vrste i optimalnoga granulometrijskog sastava agregata paznju treba obratiti l1a izbor optimalne koliCine cementnog morta, koji cine cement i sitne cestice pijeska (do 0,25 mm), koji betonu daje potrebnu obradivost i kompaktnost. Prevelika kolicina morta povecava skupljanje i mikroporoznost betona, a pre mala mu slabi obradivost i mogucnost kvalitetnog zbijanja, tj. povecava mu makroporoznost. Odstupanje i u jednu i u drugu stranu umanjuje kvalitetu oevrsnulog betona. Preporucene kolicine cementa i sitnih cestica u ovisnosti navedene su u tablici 7.5.

0

Marka betona je ranijim tehnickim propisom (PBAB) bila odredena kao karakteristicna tlacna evrstoca uz 10 %-tnu fraktilu (p = 1,28). Normom HRN EN 206-1 razredi tlacne evrstoce odredeni su uz 5 %-tnu fraktilu (p = 1,65 teorijski, ali je normom odreden p = 1,4R).

fi

najvecoj frakciji agregata

Tablica 7.5 Preporucene koliCine cementa i cestica pijeska do 0,25 mm u hetonu

[01011

Najmanja koliCina sHnih cestica kg/m3

4- 8

500

8 - 16

425

16 - 32

350

32 - 63

300

Najveca frakcija agregata

fbmA I I.

=

- t . cr,

N/mm 2

gdje je: f bm

cr

764

t.cm

Receno je prethodno da norma HRN EN 206-1 ( dodatak A) odreduje da se pocetnim ispitivanjima razred zahtijevane tlacne i:wstoce potvrdi uvecan za dvostruku ocekivanu standardnu devijaeiju i na tu vrijednost se cilja kod prvog odabira udjela sastavnih omjera). U mate:ijala u m3 ugradenog betona (prije svega koliCine cementa iii stv~~~ se za zahtijevanu obradivost betona (konzistenciju) pretpostavlja potrebna kohcma vode (s dodatkom plastifikatora iii superplastifikatora iii bez njih), a onda za zahtijevani razred tlacne evrstoce ocekivani vic omjer i kolicina cementa. Kolicina agregata se proracuna iz jcdnadzbe volumena betona:

vic

+ Va + V, + Vz 1000 = V + Aly" + ely,. + Vz 1000 = V

A

AiC (7.1)

= y•. (1000 -

V - Cly, -V z)

gdje je: masa agregata i cementa u m3 volumena betona u kg

V, V" Vc i Vz volumen vode, agregata, cementa i zarobljenog zraka u 1 m3 betona y" I Yc

srednja tlacna i:'Vrstoca, N/mm2 koeficijent koji odgovara odabranoj fraktili podbacaja, p (Yc, standardna devijacija, N/mm 2•

Xi

Slika 7.2 Karakteristicni oblici normalne raspodjele rezuitata ispitivanja tlacne cvrstoce betona

BuduCi da se kod betona redovito i najcesce kao osnovno svojstvo odreduje razred tlacne cvrstoce betona, treba imati na umu da se on odreduje kao karakteristicna tlacna evrstoca (pri starosti 28 dana) jer su rezultati njezina ispitivanja slucajne vrijednosti. Iskustveno je utvrdeno da se statisticka raspodjela tih rezultata moze smatrati normalnom (Gaussovom) ako se beton proizvodi u ustaljenim uvjetima i sa sastavnim materijalima kvalitete sukJadne odgovarajuCim normama. U tom slucaju .ie ucestalost pojave pojedinih vrijednosti tlacne i:'Vrstoce definirana srednjom vrijednoscu i standardnom devijacijom (slika 7.2). Karaktcristicna tlacna cvrstoca betona jc ona tlacna evrstoca u normalnoj raspodjeli ispod koje se moze ocekivati najvise p % svih rezultata ispitivanja betona, sto statisticki znaci da je karakteristicna tlacna evrstoca betona: fbk

fbmB

gustoca (bez pora) agregata i cementa u g/cm 3.

Sastav betona prorai:'lmava se uz pretpostavku zasicenog ali povrsinski suhog agregata pa, ako jc agregat vlazan, treba za kolicinu vode u agregatu smanjiti potrebnu kolicinu vode u betonu i za odgovarajuCi iznos korigirati masu agregata (po frakcijama). Kolicinu vode koju agregat upija treba dodati potrebnoj koliCini vode u betonu.

765

Sastav pokusne mjesavine prilagodava se na prvim izradenim mjeSavinama na kojima udjcli sastavnih materijala za zadana svojstva (konzistenciju) nisu jos tocno odabrani. Ako je dobivena konzistcncija betona kruea od trazene, dodaje se voda (iii plastifikator) dok se ne dobije trazena konzistcncija. Ako je dobivena konzistencija plasticnija iii ako nije dobivena zahtijcvana koliCina mikropora uvucenog zraka, korigiraju se udjeli sastavnih materijala i mjcsavina se ponavlja. S obzirom na dugo trajanje prcthodnih ispitivanja betona nije moguee ponavljati ispitivanja svojstava oevrsnulog betona i na taj naCin visekratno provjeravati i popravljati optimalnost utvrdenog sastava. Zbog toga se u toku prethodnih ispitivanja nacini vise pokusnih mjesavina s udjelima sastavnih materijala u ocekivanom uzem podrucju i najceSee utvrduje graficka ovisnost izmectu kolicine cementa i vic omjera (za zadanu konzistcnciju) i v/c omjcra i tlacnc cvrstoCe (iii nckoga drugoga zahtijcvanog svojstva oevrsnulog bctona). Za dovoljno prcciznu konstrukciju dijagrama ovisnosti treba 3 do 5 tocaka (optimalno je 5) pa daklc i 3 do 5 ispitanih mjeSavina betona.

betonima normiranoga zadanog sastava i proizvoditi s koliCinama cementa CEM I i CEM II razreda 32,5 prema HRN EN 197-1, prema tablici 7.6. Tablica 7.6 Normirane kolicine cementa za pojedine razrede tlacne cvrstoce betona Razred tlacne cvrstoce betona

Najmanja kolicina cementa razreda 32,5 (kglm 3 )

8/10

220

12/15

260

16/20

300

Za cement razreda 42,5 kolicina cementa dana u tablici 7.6 moze se smanjiti za 10 %, a za cement razreda 22,5 treba je povecati za 10 %. Kolicinu cementa iz tablice 7.6. treba povecati za:

Pri izboru karakteristicne tlacnc evrstoec (iii nekoga drugog svojstva) betona s kojom se crta dijagram radi izbora v/c omjera i potrebne kolicine ccmenta, treba imati na umu da se rezultati ispitivanja betona rasipaju po normalnoj raspodjeli i da svakom rezultatu pripada odgovarajuea vjerojatnost pojavljivanja. Izbor ovisi 0 podacima i 0 procjeni ujednacenosti kvalitcte proizvoclnjc bctona u pogonu (vclicini standardne devijacije rezultata ispitivanja). Iz slike 7.3 jasno jc vidljivo da se pogon A i pogon B po tomu znacajno razlikuju i cia za istu zahtijevanu karaktnisticnu tlacnu l'Vrstoeu pogon B mora imati znatno vccu srcclnju vrijednost. Prethodno je napomcnuto da norma HRN EN 206-1 odredujc da u pocetnim ispitivanjima treba zadovoljiti uvjet uveeanog zahtijevanog razrcda tlacnc l-vrstoce za oko dvijc standardne devijacije. Kod poscbnih svojstava (otpornosti na smrzavanje i smrzavanje sa soli za odmrzavanjc) S obzirom na znatno poostrenjc kriterija u odnosu na nasu c!osadasnju praksu bit ce dovoljno zac!ovoljiti zahtijevanc osnovne kritcrijc (100 iii 200 ciklusa smrzavanja i 28 iii 56 ciklusa smrzavanja sa soli za odmrzavanje).

- 10 % ako je najkrupnija frakcija u mjesavini agregata 8 do 16 mm - 20 % ako je najkrupnija frakcija u mjesavini agregata 4 do 8 mm - 10 % ako se ugraduje beton tekuee konzistencije. Ovi bctoni su u nas intcresantni i po tome sto se njima obuhvaea dobar dio privatne gradnje koja u nas dosad nije bila dobro obuhvaeena odgovarajucom kontrolom kvalitcte. Zahtijevana evrstoea betona rijetko se kontrolirala. Sada bi se ta kontrola trebala obavljati kontrolom postivanja danih kolicina cementa i pripala bi u nadleZnost institucije koja je taj beton normirala, dakle Ministarstva prostornog uredcnja, zastitc okolisa i graditeljstva, odnosno njezinih inspekcijskih sluzbi, koje su to jcdinc i u stanju provesti.

Prihvaeeni sastav betona moze sc po potrebi korigirati koristeCi utvrdene dijagrame ovisnosti, ali samo na osnovi parametara statisticke obrade clovoljnog broja rezultata kontrolnih ispitivanja (najmanje 30). BuduCi da su prcthodna ispitivanja bctona skupa i dugotrajna, ona nisu ekonomski opravdana kod manjih kolicina betona i nizih razreda tlacne evrstoec. Norma HRN EN 206-1 za takvc slucajcve omogueuje narucivanje betona zadanog sastava koji moze biti i normiran ako u tomu ima dovoljno iskustva. Takav beton je u nasoj ranijoj praksi npr. bio bcton katcgorijc I (B I), koji .ic zadrzan u Prilogu A TPBK kao beton normiranoga zadanog sastava pa se betoni, do ukljucivo razreda tlacne evrstoee 16/20, namijenjeni izradi nearmiranih clemenata na mjestu proizvodnje betona a definirani sarno razreclom tlacne evrstoec, pri uporabi najvccL: frakcijc agrcgata 16 do 32 mm i ukupnoga granulomL:trijskog sastava prcma normi HRN U.Ml.057, mogu smatrati

766

767

7.4

7.4.1

PROIZVODNJA I SUKLADNOST KVALITETE PROIZVODNJE BETONA Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti

Proizvodnja betona je normom HRN EN 206-1 proeeduralno opSIrnije i striktnije definiran~ pa ce se i kontrola i potvrdivanje sukladnosti kvalitete proizvodnje vise osnivati na nadzoru nad postivanjem tih proeedura. Opseg ispitivanja svojstava oevrsnulog betona znacajno je smanjen. Broj kontrolnih uzoraka betona potrebnih za potvrdivanje sukladnosti tlacne c"Vrstoce betona npr. nekoliko je put a manji od ranijeg. Dana je cak i mogucnost da se po nekoliko susjednih razreda tlacne evrstoce betona slicnog sastava udruzi u porodieu, odredi korelaeija prema nekom odabranom clanu i omla rezultati pojedinih ostalih razreda preracunavaju na taj odabrani i s tim se vrijednostima sukladnost potvrduje za eijelu porodieu. Odabrani poredbeni (r~fereneijski) clan je iIi onaj koji sc najvise proizvodi iii neki iz sredinc porodiee. Za oejcnjivanje i potvrdivanje sukladnosti kvalitcte proizvodnje betona odgovoran jc proizvodac, ali je preporuccno da se u to ukljuci i neutralna ovlastena institueija, sto je nasim prilogom A TPBK odrcdeno kao obvezno. Sam postupak oejcnjivanja i potvrdivanja sukladnosti provodi se u tri faze: - ispitivanjem - nadzorom - potvrdivanjem. Za svaku od njih treba akreditaeija (oejena podobnosti i osposobljenosti) i ovlastenje. Institueija ovlastena za potvrdivanje sukladnosti moze obavljati i ispitivanja i nadzor. Vlastita ispitivanja izvodi po vlastitoj procjeni potrebe, ovisno 0 povjerenju u kontrolu proizvodnje proizvodaca. Dodatkom C norme HRN EN 206-1 njezino djelovanje je prilicno precizno specifieirano kroz sljedece zadace: - pocetno Ol;jenjivanje kontrole proizvodnje - neprekidno pracenje kontrole proizvodnje (rutinskim stalnim i izvanrednim nadzorom) - potvrdivanje sukladnosti kontrole proizvodnje.

7.4.1.1 Kontrola i kriteriji sukladnosti projektiranog betona 7.4. L1.1

Kontrola i kriteriji sukladnosti t1acne cvrstoce

Uzimanje kontrolnih uzoraka za kontrolu i potvrdivanje sukladnosti kvalitete projektiranog betona treba provoditi prema utvrdenom planu i programu, koji je uobicajeno sastavni dio proizvodaceva plana i programa kontrole kvalitete proizvodnje

768

betona. U njemu se razlikuju pocetna proizvodnja proizvodnja.

kontinuirana (neprekidna)

Pocetna proizvodnja obuhvaca proizvodnju dok se ne dobije najmanje 35 rezultata ispitivanja za odreoivanje pocetne standardne devijaeije s ito u razdoblju od najvise 12 mjeseci prema normi HRN EN 206-1, a 6 mjeseei prema Prilogu A TPBK. Najmanja potrebna ucestalost ispitivanja za potvrdivanje sukladnosti tlacne evrstoce betona dana je u tabliei 7.7. Tablica 7.7 Najmanji broj uzoraka za prihvacanje sukladnosti tlacne cvrstoce betona Najmanja ucestalost uzorkovanja Nakon prvih 50 m3 proizvodnje" Proizvodnja

Prvih 50 m·1 proizvodnje

Pocetna (dok se ne dobije najmanje 35 rezlIltata) Kontinllirana (neprekidna)" (nakon najmanje 35 rezultata)

3 lIzorka

Beton s certificiranom kontrolom proizvodnje

Beton bez certificirane kontrole proizvodnje

1/200 m1 iii 2/proizvodni tjedan 1/400 m1 iii l/proizvodni tjedan

1/150 m3 iii l/proizvodni dan

" Uzorkovanje treba jednoliko rasporediti kroz SVll proizvodnjll i ne treba biti lIccstalije od 1 lIzorka na svakih 25 m' proizvedenog betona. "Kad je standardna devijacija posljednjih 15 rezllitata ispitivanja veca od l,37's lIcestal()st treba za sljedecih 35 rczultata povecati na onll trazenll za pocetnll proizvodnju.

Neovisno 0 zahtjevima uzorkovanja prema prethodnoj tabliei uzorke treba uzimati nakon svakog dodavanja vode iii kemijskog dodatka pod kontroloI11 i uz oligovornost proizvodaca. Prilogom A TPBK dcfiniran je sustav potvrdivanja sukladllosti kvalitete proizvodnje betona 2+ (koji odreduje i norma HRN EN 2()()-1), .~t() znaci da je u kontroli i potvrdivanju sukladnosti ohvczno smljcl()vanje ()vlastene institueije, koja prema Prilogu Cove nor me mora prov()dili i vlastita ispitiv:ll1ja. Prilogom A TPBK za tlacnu evrstocu betona to jt: i specilicirano p()tvrliiv:lHjcIlI slIkladnosti najmanje 4 puta godisnje (na po 3 uzorka svakng sast:lva iii pormliee betona). Kriteriji sukladnosti za tlacnu ':vrstlll'LI dani StI u tabliei 7.R. Rezultate ispitivanja treba statisticki vrednovati i sukladnost ocjenjivati sukcesivno (po najmanje 15 uzastopnih rezultata) pri cemu razdoblje ocjelljiv:1I1PI ne smije bili duljc otl 12 mjescei.

769

Prcporucuje se, a Prilogom A TPBK zahtijeva, d~ je. to razd~blje 3 iIi 6 mjeseci: sto dogovorno s ovlastenom institucijom treba preclZlratl u pnrucmku kontrole kvahtcte proizvodnje betona.

- po drugom postupku (postupku 2) cr se moze proracunati iz kontinuiranog (neprekidnog) sustava, Cija osjetljivost treba biti najmanje jednaka onoj iz prvog.

Tablica 7.8 Kriteriji sukladnosti tlarne cvrstoce

Proizvodnja

Broj n rezultata ispitivanja u skupini

Pocetna

Prosjek od n rezultata [N/mm"]

3

Kontinuirana (neprekidna)

Kriterij 2

Kriterij 1

ne manje od 15

(rcon )

Pojedini rezultat (fd ) IN/mm")

2:(,+4

2:t~k-4

2: (., + 1,48 ()

2: (k - 4

Sukladnost tlacne evrstoce betona potvrdena je kad su oba kriterija zadovoljena. Ako se rezultati odnose na porodicu betona, kriterij 1 se. p.r~mjenjuje. na po~edbem (rcferencijski) beton, a kriterij 2 na originalne rezultate ISplt1~an.la pOJedmlh clanova porodice. Kod potvrdivanja suk1adnosti tlacne evrstoce porodlce betona.trcba pored toga potvrditi i da svaki pojedini Clan pripada porOdl~1. SrcdnJa vnJc~~?st. SV1~ nepreracunanih rezultata ispitivanja pojedinog clana porodlce treba zadovolJltl krlterlJ 3, dan u tablici 7.9. Tablica 7.9 Kriteriji sukladnosti tlacne cvrstoce betona clanova porod ice Kriterij 3 Broj n rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce pojedinog Clana porodice

Srednja vrijednost od n rezultata (fem) za pojedini Clan IJOrodice, [N/mm"l

2

2: (k - 1,0

3

2: (., + 1,0

4

2: (, + 2,0

5

2: (, + 2,5

6

2: (, + 3,0

U pocetku standardnu devijaciju treba proracunati iz najmanjc?5 uzastopnih rezultat~ ispitivanja dobivenih u razdoblju ne kracem od 3 mJeseca kOJ~. neposredno ?rethodl proizvodnom razdoblju Cija se sukladnost provJerava. Ov~. vnJednost se uZl~a ka~ utvrdena standardna devijacija (cr). Valjanost prihvacene vnJednosti treb~ provJerav.atl tijekom sljedece proizvodnje i to po jednom od dva postupka kOJI se odablru unaprijed:

770

- po prvom postupku (postupku 1) pocetna se vrijednost standardne devijacije moze primijeniti na sljedecc razdoblje ako je 0,63 0" :0; S15 2: 1,370";

Ako je u prvom postupku vrijednost S15 izvan danih granica, treba utvrditi novu vrijednost O"iz dostupnih posljednjih 35 rezultata ispitivanja. U nasoj su se ranijoj praksi nerijetko u statistickim obradama rezultata kontrolnih ispitivanja tlacne evrstoce betona dobivalc i u dokazima marke betona rabile ncrealnc standardne devijacije manje od 2,0 N/mm2 (u nekim slucajevima cak i manje od 1,0 N/mm2). Zbog toga je po uzoru na i raniju i noviju njemacku praksu (DIN 1045-2) Prilogom A naseg TPBK najmanja standardna devijacija s kojom se moze potvrdivati sukladnost tlacne evrstoce betona ograniccna na 3,0 N/mm2 za obi can beton i 5 N/mm2 za beton visoke cvrstoce, sto znaci da, ako se statistickom obradom rezultata ispitivanja u bilo kojoj fazi dobije manja standardna devijacija, u dokazu se rabi ova. Rezultati ispitivanja tlacne evrstoce betona koje provodi ovlastcna institucija moraju prema Prilogu A TPBK zadovoljavati kriterije ispitivanja i potvrdivanja identicnosti tlacnc evrstoce betona prcma Dodatku B normc HRN EN 206-1 (dane u tablici 7.11 ovog poglavlja Prirucnika za potvrdivanje sukladnosti tlacne evrstoce betona iz nekoga centralnog pogona na gradilistu). 7.4.1.1.2

Kontrola i kriteriji sukladnosti vlacne cvrstoce betona cijepanjem

Za kontrolu sukladnosti vI acne evrstoCc betona cijepanjem, ako je specificirana, norma odreduje istu ucestalost uzimanja kontrolnih uzoraka kao i za kontrolu sukladnosti tlacnc cvrstoce betona. lcdnako bi trcbalo vrijcditi i za vlacnu evrstocu betona savijanjem. Kriteriji i postupak potvrdivanja sukladnosti vlacne cvrstoce betona cijepanjcm slicni su onima kod tlacne cvrstocc. Dani su u tablici 16 norme HRN EN 206-1. 7.4.1.1.3

Kontrola i kriteriji sukladnosti svojstava trajnosti betona

Uzorkc za ispitivanje otpornosti bctona na smrzavanjc i na smrzavanje sa soli za odmrzavanje, koju europska norma ne specificira ncgo upucuje na nacionalnu praksu, prema Prilogu A TPBK treba uzimati u pocctnim ispitivanjima i kasnije kod proizvodnje toga sastava betona u koliCini vecoj od SOO mol nakon svakih 6 mjeseci. Ucestalost ispitivanja vodonepropusnosti bctona trcbaju usuglasiti uvjetovatelj proizvodac. Vjcrojatno bi trebala biti jednaka 0110j iz prethodnog slucaja.

771

Ocjenjivanje sukladnosti svojstava trajnosti oevrsnulog betona (otpornosti na smrzavanje i na smrzavanje sa soli za odmrzavanje) provodi se prema Prilogu A TPBK prel11a kriterijima normi po kojima se i ispituje. Otpornost betona na smrzavanje ispitana prema normi HRN U.Ml.016 nakon 100 iii 200 ciklusa (ovisno 0 razredu izlozenosti agresivnom okolisu) zadovoljavajuca je ako smanjenje tlacne evrstoce betona u odnosu na evrstocu obicno njegovanih uzoraka iste starosti nije veca od 25 %. Otpornost na smrzavanje sa soli za odmrzavanje ispitana prema prCEN/TS 12390-9 u 28 iii 56 ciklusa (ovisno 0 razredu izloze nosti agresivnom djelovanju okolisa) zadovoljavajuca je ako srednja vrijednost gubitka mase uzoraka nije vcca od 1,0 kglm2 (ni pojedinacna vera od 1,5 kglm 2 ). Kriterije sukladnosti vodonepropusnosti betona, ako se zahtijeva, treba utvrditi projektant ovisno 0 uvjetima uporabe betonske konstrukcije, odnosno betona sa zahtijevanim svojstvom vodonepropusnosti, a ispitivanje se prema Prilogu A TPBK provodi prema normi HRN EN 12390-8. 7.4.1.1.4

Kontrola i potvrdivanje sukladnosti posebnih svojstava betona

Pored prethodno navedenih svojstava oevrsnulog betona, norma HRN EN 206-1 odreduje i kontrolu i potvrdiva nje sukladnosti svojstava svjezeg betona, koja se smatraju posebnim svojstvima. To su: - gus toea

- vic omjer - koliCina cementa

7.4.1.2 Kontrola i kriteriji sukladnosti betona zadanog sastava Kontrolu sukladnosti betona zadanog sastava ukljuCivo i beton normiranoga zadanog sastava, treba provoditi i sukladnost potvrdivati kontrolom koliCine cementa, najvece nazivne veliCine zma agregata, vic omjera i kolicine kemijskog iii mineralnog dodatka, ako su zahtijevani, te tipa, razreda i izvora s,L~tavnih materijala. Ako je potvrdivanje sukladnosti sastava zahtijevano ispitivanjem wjezcg betona, postupak i kriterije trebaju pre thodno dogovoriti uvjetovate lj i proizvodac betona. Za eventualnu kontrolu i potvrdivanje sukladnosti konzistencije svjezeg betona vrijede isti postupak i kriteriji koji !iU odredeni za projektirani be ton.

7.4.2

Pogoni, organizacija i kontrola proizvodnje betona

7.4.2.1 Pogoni i organizacija Sastavni materijali betona (cement, agregat, voda i eventualno dodaci) moraju se u proizvodnji dobra pomijesati tako da cement obavije sva zrna agregata. Obvczno se sastavni materij ali mijdaju u posebnim mijesalicama (slika 7.3 ), kojih ima mnogo i raznih su tipova s raznim kapacitetima proizvodnje. VeCina ih se puni i prazni diskontinuirano, tj . koliCine sastavnih materijala, utvrdene optimalnim sastavom betona i radnim volumenom mijdalice , tocno se izmjere i ubace u mijesalicu, u ko joj se rotacij om bubnja oko horizontalne osovine iii sklopa lopatica u bubnju s vertikalnom osovinom dobro izmij esaju i homogeniziraju. Kruti sastavni materijali (cement, agregat i praskasti dodaci) obvezno se dodaju tezinski, a tekuCi (voda i tekuCi dodaci) volumenski. Tocnost dodavanja (odmjeravanja) pojedinih sastavnih materijala je normirana (tablica 21 u normi HRN E N 206-1). .

- koliCina uvucenog zraka - koliCina klorida - konzistencija. Za njih se propisuje ucestalost ispitivanja i dopustena odstupanja pojedinih rezultata (u tablici 17, HRN EN 206-1, za prva cetiri, a u tablici 18, HRN EN 206-1, za konzistenciju za sva cetiri normirana postupka ispitivanja). Kriteriji za potvrdivanje sukladnosti specificiranih posebnih svojstava svjezeg betona prema dopustenom broju rezultata izvan dopustenih granica dani su u tablicama 19a i 19b, HRN EN 206-1. U tablici 19b su kriteriji za dopusteni broj odstupanja konzistencije ovisno 0 broju rezultata ispitivanja odredeni uz 15 % -tnu fraktilu, a u tablici 19a za dopusteni broj odstupanja ostalih zahtijevanih svojstva uz 4 %- tnu fraktilu. 1 - mijesalica, 2 - transportno sredstvo (automijcsalica) , 3 - razina opsluzivanj a, 4 - vaga za agregat, 5 - vag a za cement, 6 - agreg;u

Slika 7.3 Oprema za proizvodnju be/olla

772

773

MiJl:~dnic

uvisno 0 tipu

radnom volumenu mijesalice traje jednu do tri minute

(I:ihlica 7.10). Tablica 7.10 Preporucljiva najmanja vremena mljesanja betona (ACI 304 i ASTM C 94) Radnl volnmen mljesalice m"

Vrljeme mijesanja [min]

0,8

1

1,5

1,25

2,3

1,5

3,1

1,75

3,8

2

4,6

2,25

7,6

3,25

Kod mijesalica s neprekidnim punjenjem praznJenjem sastavni materijali u projektiranim omjerima koliCina neprekidno automatski dotjecu na jedan kraj mijesalice, a na drugom neprekidno izlazi gotova smjesa. Tocnost dodavanja sastavnih materijala nije im velika pa se rabe uglavnom za proizvodnju velikih koliCina betona nize kvalitete (valjanog betona npr.). Proizvodni kapacitet prvih mijesalica iznosi od 10 do 100 m3 na sat, a drugih 250 i vise m3 na sat.

Kod mijesalica s diskontinuiranim mlJesanjem razlikuju se dva osnovna tipa: s horizontal nom iIi nagnutom i s vertikalnom osovinom rotacije (slika 7.4). MijeSalice s horizontal nom iIi nagnutom osovinom (i bubnjem) istog su tipa. Nagnute imaju jednostavnije i brze praznjenje. Horizontalne se prazne ubacivanjem posebnih lijevaka iIi se raskJapaju po sredini bubnja. I jedne i druge su pogodne za proizvodnju slabije obradivih betona s veCim najveCim zrnom agregata. Mijesalice s vertikalnom osovinom rotacije jesu prisilne (za razliku od prethodnih kod kojih se smjesa mijcsa gravitacijski padajuCi s gornjeg dijela bubnja u donji tijekom okretanja). Sastoje se od stabilnog iii rotacijskog bubnja u koji je ugraden poseban sklop lopatica na posebnom rotacijskom postolju iii nosacu. Proizvode se i velikokapacitetne mijeSalice s dva takva zasebna sklopa lopatiea, koje rotiraju u suprotnim smjerovima. Prazne se kroz posebne otvore u dnu. Pogodne su za mijesanje gustih kohezivnih smjesa pa se efikasno primjenjuju za proizvodnju visokokvalitetnog betona predgotovljenih betonskih elemenata. Ovog su tipa i male laboratorijske mijesalice. Mijesalice za proizvodnju betona cesto se instaliraju na sam om gradilistu, ali danas sve vise prevladava tzv. centralna proizvodnja betona. Mijesalice velikog kapaciteta sa svim prateCim postrojenjima i opremom smjestaju se na jedno centralno mjesto, odabrano najceSce prema dostupnim izvorima sastavnih materijala (pretezno agregata) i potencijalnih potrosaca. Iz njega se proizvedeni beton distribuira na gradevine u blizoj i daljoj okolici (do 30 km pa i dalje). U Zagrebu ima nekoliko takvih pogona. NajveCi su u Lomnici (pre rna Velikoj Gorici) i u Rakitju (prema Samoboru). U svom sastavu imaju i proizvodnju agregata (iz aluvijalnog nanosa rijeke Save) i proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata. Medutim, ima i preko 30-tak drugih, znatno manjih, bez adekvatne opremljenosti i organizirane i valjano kontrolirane proizvodnje, sto ce rezultirati losim posljedicama. Veliki europski gradovi imaju po 5 do 10 takvih pogona. Beton se od mijesalice do mjesta ugradnje najcesce transportira automijesalieama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu (slika 7.5). Nagnuta kruskolika posuda s betonom u voznji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 okretaja u minuti) i sprecava zbijanje i segregiranje betona. Automijeiialice se mogu rabiti i za mijeiianje betona na gradilistu, na kojem se uz prethodno u central nom pogonu izmijeiianu suhu smjesu dodaje sarno voda i eventualno kemijski dodaci. Smjesa se homogenizira povecanom brzinom rotacije (4 do 16 okretaja u minuti). Obicnim kamionima kiperima transportira se sarno beton krute konzistencije (npr. beton betonskog kolnika i valjani beton), koji je tesko iIi nemoguce ispustati iz miksera.

Stika 7.4 Tvornica betona velikoga kapaciteta s mijdalicom s vertikaillom osovinom

774

Trajanje transporta betona mora se prilagoditi tako da gubitak obradivosti tijekom transporta ostane u prihvatljivim granicama i da beton na gradevini bude obradiv i pogodan za ugradnju onoliko koliko je to naruCitelj betona odredio. Posebno je

775

potrebno voditi racuna da se be ton ne pocne skr utnjavati u mikseru. Kod duljeg vremena transporta i ugradnje dodaju se betonu usporivaci, koji na zeljeno vrijeme produljuju pocetak i kraj vezivanja cementa pa i tr aja nja obradivosti betona. Nuzno je pri tome voditi racuna da beton ne gubi vlagu pa time i obradivost i bez pocetka vezivanja cementa. Danas vee postoje poscbni dvo komponentni superplastifikatori koji vrlo visoku obradivost betona odrzavaju i po nekoliko, sve do nedavno nezamislivih, sati. ledna komponenta dodatka drzi obradivost prvo vrijeme, a kad se njezin uCinak potrosi, djeluje druga.

Iz transportnog sredstva beton se na mjesto ugradnje prebacuj e na razlicite na cine, najceSee kr a novima, tra nsportnim trakam a iii pumpama za beton, Ciji je nacin tra nsporta beto na objasnjen u tocki 7.6.1 (pumpani be ton). Danas se vee proizvode i rabe au tomijdalice s ugradenol11 )1umpom (slika 7.5) te posebni kran ovi s tr a nsportnim trakama s vrlo velikim ralillil11 kapacitetom. N acin transpor ta be to na treba pril agodi ti konzistenciji betona (iii obratno, konzistenciju betona treba prilagoditi lIvjctima lIgradnje) tako da heto n pri tome ne segrcgira. Poseb nu paznju i mjere treba polill zil11ati za sprecavanje segregiranja heto na pri utov aru i istovaru i opccnito pri svil11 postllpcillla rllkovanja svjezim hetonom (slika 7,6).

j,

i" " ~,

"11"", '~

.

" 'y

, ,;.~':~ <' " ...............;

t, ispravno

ispravno

Stika 7.5 Automijesaiica (mikser) s pumpom za transport hetona

776

prihvatljivo ali nije preporucljivo

ne ispravno

Stika 7. 6 Primjeri OSJ1oVllilt i.l'pravllih i lIeispravnih naCina rttkovanja betonom

777

7.4.2.2 Kontrola proizvodnje Say beton mora biti pod kontrolom proizvodnje pri cemu prema Prilogu A TPBK mora imati i potvrdu sukladnosti sa specifikacijama (pre rna odredbama prethodne tocke 6.4.1) ovlastene institucije. Kontrola proizvodnje betona obuhvaca sve mjere nuzne za odrzavanje svojstava betona sukladno specifikacijama, sto ukljucuje: - izbor sastavnih materijala - projektiranje sastava betona - proizvodnju betona - preglede i ispitivanja - uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, sVJezeg i oevrsnulog betona opreme za odrzavanje zadovoljavajuce kvalitete proizvodnje - kontrolu i potvrdivanje sukladnosti uvjetovane prethodnom tockom (6.4.1). Poglavlje 9 norme HRN EN 206-1 koje specificira kontrolu proizvodnje betona koncipirano je na elementim a i uvjetima norine HRN EN ISO 9001. Svi osnovni elementi i uvjeti kontrole proizvodnje betona, kao sto su odgovornosti, nadlezna tijela i odnosi izmedu osoblja koje upravlja, izvodi i provjerava radove moraju biti utvrdeni prirucnikom kontrole kvalitete proizvodnje kao dokumentiranim sustavom kontrole proizvodnje. Utvrdeni sustav kontrole proizvodnje betona mora osoblju osigurati organizacijsku slobodu i autoritet dovoljan za svodenje rizika nesukladnosti na najmanju mogucu mjeru i za pravodobno identificiranje i izvjestavanje 0 svakom problemu kvalitete proizvodnje betona. Utvrdeni sustav kontrole proizvodnje uprava proizvodaca prilagodava i revidira najkasnije nakon svake dvije godine, a takve izvjestaje cuva najmanje tri godine. Sustav kontrole proizvodnje mora sadrZavati odgovarajuce dokumentirane sve upute i postupke (za sve aktivnosti) s precizno definiranim rokovima i naCinima provodenja. Rezultati se upisuju u odgovarajuce obrasce iIi kontrolne popise (engl. check list) i unose u periodicne izvjestaje, koji se takoder cuvaju najmanje tri godine. Posebnom tablicom 20 norma HRN EN 206-1 specificira pisane podatke koji se moraju voditi 0 kontroli proizvodnje. S tri zasebne tablice specificirane su sve aktivnosti i postupci kontrole sastavnih materijala (tablica 22), kontrole opreme (tablica 23) i kontrole postupka proizvodnje i svojstava betona (tablica 24) s nazivima radnje iIi postupka, svrhom, normom po kojoj se izvode i potrebnom ucestaloscu provedbe .

778

Tablica za kontrolu sastavnih materijala svodi SI:: uglavnom na kontrolu specificirane popratne dokumentacije kvalitete proizvodnje sastavnih materijala, koju provodi proizvodac, a koja potvrduje da su sastavni materijali isporuceni s izjavom iii certifikatom 0 sukladnosti s odgovarajucom normom. Ako takvu dokumentaciju ne moze pribaviti proizvodac betona, sam mora kontrolirati iii organizirati kontrolu sukladnosti sastavnih materijala s odgovarajuCim normama. Vrsta i oblik dokumenata kontrole kvalitete proizvodnje betona i naCin njihova vodenja i ovjeravanja nisu specificirani. Trebaju ih dogovorno utvrditi prnizvodac betona i tijelo odgovorno za nadzor i potvrdivanje sukladnosti kvalitete proizvodnjc betona. Dodatkom C norme HRN EN 206-1 specificirano je da ovlasteno tijelo provodi stalni (rutinski) nadzor najmanje dva puta godisnje i svoje rezultate i ocjene s izvjestajem dostavlja proizvodacu i certifikacijskom tijelu. Logicno je da i proizvodac potvrdivanje sukladnosti svih zahtijevanih svojstava betona i opcenito kvalitete proizvodnje betona obavlja najmanje dva puta godisnje (preporucljivo je cetiri puta godisnje). Prilogom A TPBK zahtijeva se da stalni (rutinski) nadzor obavlja ovlasteno tijelo i da potvrduje sukladnost kvalitete proizvodnje betona cetiri puta godisnje (kvartalno).

7.4.3

Isporuka betona

Normom HRN EN 206-1 specificirano je da se uzorci za ispltivanje svojstava ocvrsnulog betona uzimaju sto blize mjestu isporuke. Medutim , kod centralnih pogona je to nuzno mjesto proizvodnje, a uzorci se uzimaju iz transportnog sredstva. Kod betonara na gradilistu to moze biti i mjesto istovara betona iz transportnog srcdstva, ovisno 0 konkretnim prilikama i utvrdenom programu kontrole kvalitete proizvodnje betona. Sarna isporuka betona je norm om HRNE EN 206-1 specificirana zascbnim poglavljem 7, koje precizira: - informacije korisnika betona proizvodacu - informacije proizvodaca betona korisniku - otpremnicu za gotov (tvornicki proizveden) beton - otpremne informacije za beton proizveden na gradiliiitu. Za svaki od tih dokumenata specificirani su podaci koji se u njima moraju navesti, pri cemu kod betonara na vecem gradilistu koie rubi nekoliko tipova bet on a, otpremnica mora sadrZavati sve podatke vazne za tvornii:ki proizvedeni beton.

779

7.4.4

Mjere u slucaju nesukJadnosti kvalitete proizvedenog betona

U slucaju pojave nesukladnosti kvalitete proizvedenog betona, norma HRN EN 206-1 specificira poduzimanje sljedeCih mjera: - provjeru rezultata ispitivanja, i u slucaju neispravnih, poduzimanje mjera otklanjanja pogrdaka - u slucaju nesukladnosti potvrdene npr. ponovnim ispitivanjima, poduzimanje popravnih mjera ukljucujuCi mcnadkrsku reviziju odgovarajuCih post up aka kontrole proizvodnje - u slucaju utvrdene nesukladnosti sa speeifikacijama, kad pogrcSka ocito nije u isporuei, obavijest uvjetovatelju i korisniku radi izbjegavanja bilo kakvih posljedicnih steta - izradu izvjdtaja

0

gornjim tockama.

Ako se posumnja u tlacnu C'Vrstocu odredcne kolicine betona, norma HRN EN 206-1 zahtijeva ispitivanje identicnosti tlacne cvrstoce bctona s kojom sc provjerava pripada Ii kolieina bctona koja je u pitanju po tlaenoj C'VrstoCi istom skupu za koji jc proizvodaccvom izjavom 0 sukladnosti utvrdeno da mu je tlacna cvrstoca sukladna sa spceifieiranom karakteristicnom tiacl10m cvrstocom. Dodatkom B norme HRN EN 206-1 taj je postupak posehno specifieiran, a tablicom B.l speeifieirani su i posebni kriteriji kojc ti rezultati moraju zadovoljavati. U ovom Prirucniku dani su u tablici 7.11. u tocki 7.5.5 Bctoniranje, kao kritcriji za oejenu sukladnosti rczultata ispitivanja tlaene C'Vrstoce tvornicki proizvedcnog bctona na gradilistu. Kritcriji su za slucaj certificiranc kvalitctc proizvodnjc bctona ncSto blazi od kritcrija potvrdivanja sukladnosti tlacne evrstocc proizvodnje bctona, a za beton iz pogona neeertifieirane kvalitcte proizvodnjc istovjetni su onima za proizvodnju.

7.5

IZVEDBA BETONSKIH KONSTRUKCljA

Izvedba betonskih konstrukcija raznovrstan je, slozen, vrlo odgovoran i najcesce dugotralan posao. Nas~ov ovog poglavlja «Meduovisnost konstrukeije i tehnologije lzvedbe» ovdle I dolaZl do pravog izrazaja. Prethodne tri tocke i narocito sljcdeca (Po~ebni postupei transporta i ugradnje betona) samo je upotpunjuju i objas~javaju n.1 ezlllu slozenost. Razvoj brojnih novih tehnoloskih postupaka izvedbe uved~nih' u primjenu tijekom nekoliko posljednjih desetljeca omoguCio je izvedbu sve do tada ~~sko i zamislivi.h gradevina, pravih novih svjetskih euda, ali i obratno: one su najcesce I llllelrale razvoj novih tehnologija izvedbe. Nas svjetski rekorder Krcki most to zorno potvrdujc. Nekc ideje 0 kojima se do nedavno samo mastalo, danas se ostvaruju i poticu nove. . Nor~iral~je t.a~og podrucja nije ni lako ni jednostavno, posebno ne u Europskoj U~ljl, Zajednlel zemalja vrlo razlicitih uvjeta, interesa i iskustava. Europske norme

kOje to podrueje obuhvacaju (dio niza normi HRN EN 1992, koji se odnosi na izvedbu i norma ENV 13670-1 kojaje speeificira) dugo su pripremane i usuglasavane. U uvodu (~vog poglavlja je objasnjeno da to usuglasavanje jos uvijek traje, posebno za ENV 13670-1. Medutim, pododbor koji ju je pripremio i dalje smatra da i takva kakva jest osigurava u izvcdbi zahtijcvnu stabilnost i sigurnost konstrukeije prema normi EN 1992. . Prilog J TPBK pre~iZl1o upucuje na primjenu odredbi ovih normi kao i niza drugih kOje se odnose na lzvedbu betonskih konstrukeija, a posebno na odredbu Zakona 0 gradnji.

7.5.1

Projekt i dokumentiranje izvedbe

Ako se nesukladnost kvalitcte proizvedenog he ton a potvrdi i 0 tome obavijcsti korisnik, poduzimaju se mjerc ispitivanja i ocjenjivanja kvalitete betona u konstrukciji, npisane u toeki 6.7.

Valjana (preeizna i pravodobna) dokumentacija (gJavni i izvedbeni projekt) i dokumentiranje svih aktivnosti izvedbe bitan su preduvjet uspjdnoga gradenja. Sadrzaj projekta jasno je utvrden Zakonom 0 gradnji, a za dobavu, distribuciju I aktualizaeiju na gradevini odgovoran je menadzment projekta i gradilista. .

7.4.5

7.5.1.1 Projektne specifikacije

OznaCivanje betona

OznaCivanjc bctona u projektnim spccifikacijama, proizvodacevim izjavama i slicnim dokumentima treba provoditi prema uputama poglavlja 11 nor me HRN EN 206-1, knje se svode na obveZl1o navodenje norme HRN EN 206-1 i skracenica speeificiranih svojstava (razreda tlacne C'Vrstoce, granicnih vrijcdnosti prema razredima izlo:zenosti, najvece koliCine klorida, najvece nazivne gornje vclicine zrna agregata, gustocc, konzistencije i 51.).

Projektne specifikacije moraju sadrzavati sve potrebne projektne dokumente i tchnicke zahtjeve vazne za kvalitetnu izvedbu i sve suglasnosti koje se daju tijekom gradenja s posebnim naglaskom na: - kompletnost i informativnost naerta - opis i zahtjeve za proizvode koji se rabe - organizaeiju gradenja, uvjete i potrebnu razredbu nadzora - specifikacije izvedbe predgotovljenim elementima. Obvezni saddaj projekta specifieiran je Zakonom

780

0

gradnji i TPBK-om.

7i11

Ovdje treba naglasiti da ni europske narme ni nas TPBK ne navode da je sastavni dio projekta gradevine projekt betona, oko kojeg je u nasoj dosadasnjoj praksi bilo mnogo nedoumica i nejasnoca u primjeni. Projektanti su cesto specifikacije betona i izvedbe nuzne u glavnom projektu ostavljali za rjesavanje u projektu betona pa one redovito nisu bile ni potpune ni precizne ni u jednom ni u drugom dokumentu. Norma ENV 13670-1 u obavijesnom dodatku A (tablica A.l) daje posebni kontrolni popis s preko stotinu podataka iIi informacija koje mogu biti nuzne u projektnim specifikacijama i 0 kojima projektant mora voditi racuna (pa kod svakog projekta gradevine treba prekontrolirati sadrZaj popisa i u projektne specifikacije unijeti sve vazne podatke i uvjete).

7.5.1.2 Dokumentiranje izvedbe Nasa dosadasnja praksa obvezne izrade plana organizacije gradenja sa svim potrebama u materijalima, opremi i kadrovima, s dinamikom izvedbe i mreznim planovima uklapanja pojedinih faza radova pokazala se kvalitetnom i uspjesnom. Umjesto projekta betona treba sad a imati plan i program kontrole kvalitete proizvoda i radova i dalje voditi dokumentaciju kojom se u svakom momentu dokazuje kvalitetu do tad a ugradenih proizvoda i izvedenih radova. Uz to treba posebnu paznju posvetiti dokumentiranju: - izvora i dopreme pojedinih materijala i proizvoda s certifikatima i/ili izjavama sukladnosti kvalitete

0

- prijedloga i odobrenja izmjena - nacrta izvedenog stanja ukljucivo i ugradene predgotovljene elemente - nesukladnosti i poduzetih popravnih mjera - promjena u projektnim specifikacijama - kontrole dimenzija

Radi sprecavanja prianjanja betona uz oplatu i lakseg odvajanja od oevrsnulog betona, premazuju se sredstvima za odvajanje, najcesce razlicitim oplatnim uljima, koja moraju biti takva da ne djeluju stetno ni na oplatu ni na beton, a posebno ne na armaturu u armiranobetonskim elementima. Nisu jos specificirana posebnim normama. Osnovno im je svojstvo optimalna viskoznost, koja je dovoljno visoka da odvoji beton od opIate, ali ne previsoka jer takva uzrokuje gomilanje zracnih mjehura na povrsini betona uz oplatu tijekom vibriranja. Skele se proracunavaju i dimenzioniraju na ukupno opterecenje konstrukcijskog elementa, koje moraju prenijeti na temeljno tlo, a sarna oplata na potisak, odnosno hidrostatski tlak svjezeg betona, koji zna biti posebno neugodan pri vibriranju betona u velikoplosnim elementima. Norma HRN ENV 13670-1 specificira osnovna svojstva skela, oplata i njihovih ulozaka i uevrscivaca, koji moraju biti takvi da im osiguraju projektirano ponasanje u primjeni i neskodljivost i za beton i za armaturu. Metalni dijelovi razlicitih elektropotencijala ne smiju u betonu biti elektropovezani (aluminij iii pocincani celik i obicni celik npr.). Specijalna oplata iii specifican povrsinski izgled betona, ako se rabe iIi traze, moraju se precizno specificirati projektom, a povrsinski izgled i pokusno utvrditi i usuglasiti s korisnikom i izvodacem. Zastitne slojeve betona bitne za zastitu armature od korozije treba osigurati posebnim razmacnicima (podmetaCima), u dovoljnoj debljini i dovoljnoj koliCini po m 2 • Debljine zastitnih slojeva betona treba u nacrtima precizno naznaciti, a u agresivnom okolisu rabiti podmetace od cementnog marta kvalitete najmanje jednake kvaliteti osnovnog bctona. Trcba naglasiti da se u ovome u praksi najvise grijesi. Posebno se to odnosi na dosadasnju praksu i propise prema kojima su zastitni slojevi bili znacajno poddimenzionirani.

- gradevinskog dnevnika sa svim dogadanjima u izvedbi - izvrscne kontrole radova (nadzora).

7.5.2

SkeJe i opJate

Skele omogucuju izvedbu betonskih elemenata i konstrukcija na projektiranim pozicijama, a opIate u projcktiranom obliku i dimenzijama. I jedne i druge moraju se projektirati, proracunati i izvoditi tako da te osnovne funkcije ostvare, tj. da se nakon njihova uklanjanja dobije neostecen betonski clement projektiranog oblika i izgleda unutar specificiranih geometrijskih odstupanja. Mogu se proizvoditi od bilo kojeg materijala koji prethodne uvjete zadovoljava (drva, eelika, plastike) u razlicitim modularnim dimenzijama i s razlieitim sustavima povezivanja i uevrsCivanja.

782

Oplata ne smije biti vodopropusna, osim ako nije dirigirano apsorpcijska, da se iz betona voda ne gubi u nedopustenim kolieinama, posebno da kroz propusne spojnice ne otjcce fini mort. Apsorpcijska oplata je preporuCljiva jer iz povrsinskog sloja betona apsorbira zrak i dio slobodne vode i na taj ga nacin znacajno oevrscava. Znacajno reducira i zracne pore l1a povrsini uz oplatu (slika 7.7). U novije vrijeme se u tu svrhu na unutarnju povrsinu opIate dodaju posebne apsorpcijske tkanine, sto moze znacajno povecati trajnost betona u agresivnom okolisu. Nove europske norme ne specificiraju kvalitetu koju beton mora imati pri uklanjanju opIate pa se i dalje preporucuje ranija praksa da se vanjska oplata greda, zidova i stupova (koji nisu optereceni na izvijanje) mO;l,e oslobadati kad beton ima najmanje 30 % evrstoce zahtijevanoga razreda, a donja oplata greda i ploea i oplata stupova opterecenih na izvijanje kad beton ima najmanje 70 % evrstoce zahtijevanog razreda.

783

N = T . ilt, °C sati

i : lI(lhic~lj (; nim uvjetima (pri vanjskim temperatural11a iznad 15 °C) bcton il11a prvu i.·\Tsl( H.' U nakon 24 sata, a drllgll nakon 7 dana pa se ta kontrola mo1.e provesti i·.I11ll1ulom vremena drz.anja betona u oplati. Pri ni1.im tcmperatural11a, pri kojima se I1cvr:iCivanje betona usporava, treba kontrolirati zrelost bctona, koja se izrabva kao lllllnozak te mperature i vrcmena o(:vrs6ivanja pri toj temperaturi:

gdje je:

T ilt

,t

.

:,"

b.

~;.

-':'"oJ:2: '"

.or;:,

.-:.

Ii ~

·0

'J :;

~

"-

,

~

u.

0

t:.

.0' •

.",.

v:';

~

.

~

7q " .;-0)''b.-:: <\

rt" "-

.0

)i.. .

-

.

""

<> ;> ~

'J

,.,

,..,

J

~;. .1> {> .

,

f1

t ~'

,;

j

::. ..

0

promjeni tih

Danas se modulame velikoplosne opiate vee industrijski proizvode i pod zastieenim imenima prodaju iii iznajmljujll izvodacima (PERI npr., NOE, PASCHAL, DOKA i sl.). Postoje i tvrtke koje se bave sarno oplatama i tu faw betoniranja nude izvodai::ima betonskih radova (slika 7.8) .

7.5.3

Armatura i armiranje

~

J'

o~

w t.

.

~: :!..

»'"

Ilib.,',.:i

:

.,

.c.:

~ t...o~q ~.

";,l

't;.:v.

.~":t;

..... V'

temperatura betona, °C vrijeme tr ajanja temperature T u betonu, sati.

Betoni iste zrelosti imaju, nairne, podjednaku Cvrsto6u neovisno faktora .

oc,;iI.

u 'J

(7.2)

.:::.., ;1'

"

~

Stika 7.7 Struktura povrsille betollau k/asic,lOj i apsorpcijskoj op/ati [J 4J

Celik za armiranje i armatura koja se od njega izraduje (u centralnoj armiracnici, u armiracnici pogona za predgotovljene betonske elemente iii u armirai::nici na gradilistu) moraju zadovoljavati niz normi HRN EN 10080 i ostale norme na koje detaljno upucuje Prilog B TPBK, a celik za prednapinjanje niz normi HRN EN 10138. Izrada armature, njezino postavljanje, nastavljanje, zavarivanje i uevrsCivanje u projektiranom polo1.aju moraju zadovoljavati normu HRN E NV 1992-1-1. Sve !ito ove norme zahtijevaju, a bitno je za osiguranje projektirane stabilnosti i sigurnosti konstrukcije i za njezinu uporabljivost tijekom projektiranog uporabnog vijeka, treba specificirati projektom konstrukcijc. Svaka isporuka i::elika za armiranje mora biti jasno oznai::ena aktualnom popratnom certifikacijskom dokumenlacijom.

identificirana s

Armatura se mora transportirati i skladistiti zasti6ena od korozij e, prljanja i mehanickog osteCivanja. Izrada armature (savijanjem, rczanjem , nastavljanjem i povezivanjem) mora biti u skladu s projcktllim sp(;cifikacijama i nacrtima armature. Savijanje se ne smije izvoditi pri tempcralurallla lIij.im od -5°C, kao ni savijanje grijanjem, osim ako to nije omoguccno poscbnim zastitnim mjerama dokazane neskodljivosti za kvalitetu celika. Dopustcni promjeri lmova oko kojih se zavarena arm atura pri izradi savija, udaljenosti zavara oel savijenih dijelova te nastavljanje armature (preklapanjem iii zavarivanjem) spccificirani su normom HRN ENV 1992-1-1 i dodatkom C norme HRN ENV 13670-1. Zavarivati se smije sarno zavarljivi 6elik za armiranje sukladan s normom HRN EN 10080. Stika 7.8 Neke od patelltiranilr vetikoformatnilr opftlla

784

II

izvedbi

785

,\rlllatura mora biti dobro povezana i uevrseena u presjeku u projektiranom polozaju. I'oscbno treba paziti da se podmetacima i razmacnicima osiguraju projektirani zastitni c, lojcvi betona koji armaturu stite od korozije. U tom se u praksi najcesee i najvise grijcsi. Zastitni slojevi betona specificirani nasim ranijim propisima bili su znatno poddimenzionirani, a najcesee ni takvi nisu bili dovoljno postivani pa su se na kOllstrukcijskim dijelovima na otvorenom korozija vanjskih slojeva armature i Ijustenje hctona redovno javljali vee nakon 15 do 20 godina. Kriteriji za polozaj armature u poprecnom presjeku s nazivnim (specificiranim) i stvarnim zastitnim slojem betona prema normi HRN ENV 13670-1 dani su na slici 7.9.

...-••••IIIiIII..._._-4'L'.(PIUS)

Cn

L'.(minus)

,>-.LC.:.,-"-,...;...;.---.;~~_-"-_,-,-,_-,,Cmin

SliIw 7.9 Polozaj armature u popreenom presjeku

Kriterij za stvarni zastitni sloj (c) je: Cit

+ ~(PIUS) > C > cn -

~(minus)

(7.3)

gdje je: Cit nazivni zastitni sloj, a ~ dopusteno odstupanje od cn prema povrsini (10 mm) i prema jezgri presjeka (10 mm do 30 mm ovisno 0 visini presjeka). U agresivnom okolisu treba iZbjegavati celicne i plasticne podmetace, a rabiti

podmetace od kvalitetnoga cementnog morta.

7.5.4

Prednapinjanje

Prednapinjanje je tehnologija kojom se prethodnim napmpnjem visokovrijednog za prednapinjanje (zica, uzadi iii sipki) u vlacno podrucje betonskog elementa unosi tlacno naprezanje te tako bolje iskoristavaju svojstva betona i sprecava otvaranje pukotina. Sila prednapinjanja prenosi se na beton adhezijski (prianjanjem betona i prcdnapetog celika) iii nategama (vanjskim iii unutarnjim), koje se posebnim uredajima sidre u rubne dijelove betonskog elementa.

C~elika

Izvedba prednapinjanja betonskih konstrukcija je normom HRN ENV 13670-1 najpreciznije i najopsdnije specificirana faza izvedbe betonskih konstrukcija, sto jc s obzirom na njezinu osjetljivost i utjecaj na stabilnost i sigurnost prednapetih betonskih konstrukcija i razumljivo. U svijetu je 1980-tih godina bilo nekoliko ozbiljnih slomova prednapetih betonskih konstrukcija, nakon cega je tadasnji FIP osnovao poseball odbor za istrazivanje i utvrdivanje uzroka tim pojavama. U njemu je nekoliko godina

786

suradivalo cak oko 35 svjetskih strucnjaka iz tog podrucja. Uoceno je da je najosjetljivija faza prednapinjanja zastita natega od korozije pa je jedan od zakljucaka bio da njihovoj zastiti injektiranjem treba posvetiti posebnu paznju, da ju treba izvoditi za to specijalizirana ekipa uz obvezni nadzor ovlastene institucijc. U primjeni je nekoliko licenciranih sustava prednapinjanja kojc najccsee izvode specijalizirane tvrtke sljedeCim redoslijedom: - dobava potrebnih materijala i opreme (cijevi za zastitu natega, visokovrijcdne zice, uzadi iii sipki za prednapinjanje, sidrenih elemenata, opreme, materijala i oprcme za zastitu natega od korozije) - transport i skladistenje potrebnih materijala i opreme - izrada nat ega - ugradnja natega - prednapinjanje - zastita natega (injektiranjem, uljenjem, betoniranjem). Kvaliteta svih dobavljenih materijala i opreme mora biti sukladna normama, potvrdena odgovarajueom dokumentacijom proizvodaca iii dobavljaca (HRN EN 523 za zastitne cijevi, HRN ENV 10138 za celik za prednapinjanje, HRN EN 446 za postupak injektiranja i HRN EN 447 za injekcijsku smjcsu). Sam po stupak prednapinjanja (unosenja sile u natege) najvaznija je i najosjetljivija faza. Mora biti precizno razraden i specificiran projektom konstrukcije. Izvodac za sam postupak mora imati precizno pisanu uputu koju specijalizirana ekipa mora slijediti i po stupak zapisnicki registrirati (sa svim potrebnim podacima, posebno podacima 0 dinamici i veliCini unosene sile i realiziranog izduljenja natege). Posebno je nuzan dokaz da beton u vrijeme unosenja sile u natege ima normom (HRN ENV 1992-1-1) i projektom zahtijevanu tlacnu evrstoeu. Prednapinjanju moraju prisustvovati i zapisnik o prednapinjanju supotpisati i odgovorni nadzorni inzenjcr izvodaca (prema HRN ENV 13670-1) i nadzorni inzenjer investitora (prema Zakollu () gradnji). Za zastitu natega i njihovih sidrista (injektiranjem, uljenjcm iii bctoniranjem) takoder mora postojati pisana uputa, specijalizirana ekipa i nadzor invcstitora iii ovlastene institucije. Ako se projektom konstrukcije ne zahtijeva drukcijc trcba se pridrzavati sljedeCih razdoblja: - najvise 12 tjedana od proizvodnje natege do injcktiranja - najvise 4 tjedna u oplati do injektiranja - najvise 2 tjedna u prednapetom stanju do izvcdbc zastite od korozije. Ugradene cijevi i natege treba do injektiranja zastititi od prodora vode i prevelikog vlazenja.

787

7.5.5

Bctoniranje

Iktoniranje je osnovna faza izvedbe betonskih konstrukcija, koja se izvodi, kako I IRN EN 13670-1 specificira, u nekoliko sukeesivnih podfaza: - isporukom, prijamom i gradilisnim transportom betona - mjerama i radnjama prije betoniranja - ugradnjom i zbijanjem betona - njegom i zastitom betona - mjerama i radnjama nakon betoniranja.

Kod betona zadanog sastava i normiranog betona zadanog sastava kontroliraju se sarno osnovni parametri njegova sastava prema HRN EN 206-1.

Kontrole koje nadzor izvodaea radova, u slienoj mjeri i nadzor investitora kojeg preciznije specificiraju Zakon 0 gradnji i Prilog J TPBK trebaju provesti pri prijamu betona na gradilistu precizno su specifieirane tablicom G.3 Dodatka G norme HRN ENV 13670-1. Njihov obujam i ueestalost ovise 0 znaeaju i osjetljivosti konstrukcije prema kojoj se projektnim specifikacijama odreduje i razred nadzora. Kod svake isporuke betona treba najprije kontrolirati otpremnicu u kojoj moraju biti svi propisani podaci, i vizualnu kontrolu konzistencije. Uvijek u slueaju sumnje, a kod znaeajnijih i osjetljivijih betoniranja (za zahtijevani drugi iii treCi razred nadzora) pri svakom uzimanju kontrolnih uzoraka za i~pitivanje oevrsnulog betona konzistenciju treba i ispitati (istim postupkom kojim je kontrolirana u proizvodnji). Slieno treba postupiti i s kontrolom koliCine mikropora uvueenog zraka, ako je specifieiran aerirani beton. Iako kontrola tlaene evrstoce betona na gradevini nijc normom zahtijevana, osim u slueaju zahtjeva projektanta i necertificirane kontrole kvalitcte proizvodnje, Prilogom J TPBK ona je u skladu s nasom dosadasnjom praksom, a i novijom njcmaekom (DIN 1045-2). Specificirana je u svim slueajevima projektiranog betona dopremljenog iz centralnog pogona. Uzima se i ispituje najmanje po jedan uzorak od svakog sastava betona, ugradenog u istovrsne konstrukcijske elemente, svaki dan na svakih 100 m3 ugradenog betona. Za ocjenu sukladnosti primjenjuju se kriteriji za ocjenu identienosti tlaene evrstoce iz Priloga B norme HRN EN 206-1 dani u tabliei 7.11.

1

788

Kriterij 1

Kriterij 2

Srednja vrijednost n rezuItata (f,m) [N/mm']

Svaki pojedini rezuItat (fd ) [N/mm']

Nije primjenljiv

2-4

~ f'k

5-6

2::

+1

t;., + 2

Gradilisni transport betona obavlja se uobicajenim transportnim sredstvima: kranovima, pumpama iii transportnim trakama, u koje se ubacuje izravno iz kamiona kipera iii miksera. BuduCi da vise ne postoji projekt betona, kojim se planirala i programirala oprema i organizacija betoniranja, to ce sad a za osjetljive i slozene gradevine za koje se u projektu zahtijeva nadzor drugog i treceg razreda trebati izraditi posebni, detaljni planovi betoniranja i kontrole svih operacija. Sve planirane pripreme moraju biti na vrijeme izvrsene i prekontrolirane, a ako treba i ako je projektom predvideno, treba planirati i pokusna betoniranja. Posebne mjere treba predvidjcti u slucajevima ocekivanja niskih iIi visokih temperatura u vrijeme ugradnje i njege betona. Pri tome je specifieirana sarno temperatura ispod 0 °C pa je preporucljivo drZati se nasih ranijih uvjeta, poblize objasnjenih u poglavlju specifikacija ovog dijela Prirucnika. Pri ubacivanju betona u oplatu treba poduzeti sve mjere sprecavanja segregiranja betona, nacelno prikazane na slici 7.10. Pri ugradnji betona treba imati na umu sljedeca osnovna pravila: - beton pri ubacivanju u oplatu ne smije udarati u oplatu i armaturu, tj. mora se kroz oplatu i armaturu provesti kontraktor cijevima iii crijevom pumpe - ne smije se vibriranjem «transportirati», tj. navlaeiti kroz oplatu i armaturu - mora se ugradivati u jednolikim slojevima, a ne u velikim hrpama i nagibima

Tablica 7.11 Kriteriji identicnosti tJacne cvrstoce Broj n reznIta ta ispitivanja tJacne cvrstoce

Kad se betonara nalazi na gradilistu i proizvodi beton sarno za to gradiliste, provodi se sarno kontrola i potvrdivanje sukladnosti kvalitete proizvodnje betona stirn da se pri uzimanju uzoraka za kontrolu oL'Vrsnulog betona u dokumentaciju upisuje i pozieija ugradnje dotienog betona.

~ f'k ~

4

f" - 4

~ f" -

- debljina sloja mora biti u skladu s postupkom zbijanja tako da se zarobljeni zrak pouzdano istiskuje i s dna sloja (prema nasoj ranijoj praksi najvise do 70 cm) - brzina ubacivanja i zbijanja moraju biti podjednake - kod zidova i stupova s vidljivom povrsinom brzina punjenja opiate mora biti takva da se izbjegnc formiranje «hladnih» spojnica (najvise 2 m/sat) - svaki sloj mora biti potpuno zbijen prije polaganja novog sloja i svaki sloj mora biti ugraden na jos obradivi prethodni sloj is njime monolitiziran.

4

7St)

U primjcni su i stalno se usavrsavaju brojne specificne tehnike transporta i ugradnje hdona, od kojih su one najcesce opisane u tocki ovog poglavlja.

ispravllo

ispravno

gotovo iskljuCivo zbija mehanickim sredstvima, Ciju pnmJenu HRN ENV 13670-1 i zahtijeva. Postupak se bira prema vrsti betona (prvenstveno prema konzistenciji) i prema konstrukcijskom elementu (polozaju, presjeku, armaturi is!.). Pri tome uvijek treba imati na umu da se i pazljivim nabijanjem i/ili probadanjem moze napraviti gust i kompaktan beton, a pogresno odabranim iii pogresno primijenjenim vibratorom los. Predugim vibriranjem se npr. heton tekuce konzistencije segregira, tj . razdvajaju mu se sastavni materijali i na povrsini izdvaja voda.

pogreSJlo

pogresno Slika 7.11 Dijagrami kuta unutarnjeg trenja u svjeiem betonu

ispravno

pogrdno

Slika 7.10 Primjeri ispravllog i pogreSllog ubacivalrja betona IIa mjesto ugradlrje

Pod zbijanjem (kompaktiranjem) betona podrazumijevaju se postupci istjerivanja zarobljenog zraka iz smjese svjezeg betona i dovodenje sastavnih dijelova u sto tjesnji medusobni dodir nuzan za formiranje evrstih medusobnih veza kompaktne i guste strukture, otporne na vanjske utjecaje (mehanicke, kemijske i dr.). Do uvodenja u primjenu uCinkovitih mehanickih vibracijskih uredaja beton se zbijao nabijanjem i probadanjem, sto je u betonima kruce konzistencije ostavljalo znacajnu koliCinu zarobljenog zraka iIi iziskivalo primjenu betona s vise vode. Danas se beton

790

Sustinu vibriranja betona prvi je objasnio L 'Hermite (slika 7.11) mjereCi velicinu posmicnog naprezanja (1:) u horizontalnoj ravnini svjeZeg betona pri razlicitim vrijednostima vertikalnog naprezanja (IT) i raznim frekvencijama vibratora. U neopterecenom stanju i kod malog nadsloja betona posmicno naprezanje proklizavanja betona je malo. S porastom opterecenja linearno se povecava (po liniji C-C). Kad se takav beton vibrira, posmicno naprezanje (unutarnje trenje) gotovo potpuno se eliminira sve do nekog vertikalnog naprezanja (ITo), koje se za efikasno vibriranje s prevelikim nadslojem betona za dani tip vibratora ne smije premasiti. Ako se premasi, titranje betona prestaje i opet se javlja unutarnje trenje (po liniji B-B'). Nakon prestanka vibriranja dijagram otpora klizanju betona po horizontalnoj ravnini premjdta se na liniju A-A' s novom veliCinom kohezije (1: v ) unesenom u beton vibriranjem, koja je kod betona krute konzistencije vec tolika da kod niskih elemenata omogucuje uklanjanje vertikalne opIate odmah nakon vibriranja.

L 'Hermite je utvrdio da razlicite frekvencije vibratora dovode u stanje titranja zrna agregata razlicitih velicina (tablica 7.12), sto znaci da se vibriranje betona u stvari svodi na dovodenje sitnih zrna smjese (morta) u stanje titranja i zbijanja oko krupnih zrna agregata i da su za to potrebne frekvencije vibratora vece od 6000 oscilacija u minuti . Pri nizim frekvencijama titraju krup~a zrna agregata i segrcgiraju se u masi betona.

791

i'l: i1l1ologija vibriranja betona se nakon toga brzo razvijala i unapredivala kao i prateca inlillstrija vise vrsta vibratora i vibraeijskih uredaja za zbijanje betona. Tablica 7.12 Korelacije frekvencije vibratora i velicina zrna agregata cije titranje pobuduju Frekvencija titranja/ min

Tablica 7.13 Preporucljivi parametri pervibratora (ACI 309) Promjer ciliudra [mm]

Prosjecna amplituda [mm)

FrekvenciJa [o/min]

Radijus djelovanja [em)

Promjer zrna agregata koje titra [mm]

1500

60

3000

15

6000

4

12000

1

Uronjeni iii lInutrasnji vibratori, poznati u praksi kao pervibratori, najzastupljeniji su u primjeni. Sastoje se od pogonskog motora (na elektricni, naftni iIi plinski pogon iii na pogon komprimiranim zrakom), fleksibilne osovine i eilindra s ekseentricnom masom, koji se uranja u beton (slika 7.12). Rotaeijom ekseentricne mase proizvode se harmonijski horizontalni titrajni valovi koji se prenose na masu betona.

10000-16000

20-40

30-60

Osnovno je pravilo vibriranja betona pervibratorima vertikalno uranjanje u beton na razmaeima 50 do 100 em s trajanjem jednog uranjanja 5 do 30 sekunda, ovisno 0 konzisteneiji svjezeg betona. Vertikalno uronjeni pervibrator mora djelomicno zaCi u donji sloj radi njihova povezivanja i monolitiziranja (slika 7.13). Povrsina betona poslije vibriranja mora biti dobro zatvorena, ali ne s previse eementnog mlijeka.

0,6-1,3

8000-12000

50-90

0,8-1,5

7000-10500

130-180

Ima ih vise tipova razliCitih promjera eilindara, razliCitih frekveneija i amplituda pa time i razliCite efikasnosti (tablica 7.13).

0,5-1 ,0

9000-13500

80-150

Slika 7.12 Pervibrator i oplatni vibrator

0,4-0,8

1,0-2,0

5500-8500

n

Pudrucje primjene

8- 15

Vrlo o bradljivi plasticni betoni u gusto armiranim elementima i u laborato rij skim uzorcima

13-25

Plasticni betoni u tan kim stij e nama , stupov ima , gre dama, plocama i predgotovljenim elementima

18-35

Siaboplasticni betoni (s lijega nja ispod 8 cm) u stupovima, gredama, zidovima i plocama veceg presjeka

30-50

Masivni be toni krlltoplasticne konzistencije (slijeganja ispod 5 cm) koj i se ugraduju 1I masivne elemente

40-60

Betoni maksimaln og zrna agregata 150 mm u mas ivnim e le me ntima

A

~ 1t~

~ ~~

~

-!:<1

~

Ml

~

~

~

~ ~

M<

isprav no

nelSpraVl10 Stika 7./3 Jlibriral!ie be/olla pervibratorom

792

793

Oplatni iIi vanjski vibratori prievrscuju se na oplatu s vanjske stranc (slika :.11), pa.se vlbracij<: s vibratora preko opiate prenose na beton, u sto sc troSl znatan dlO energlJe. ()plata za ovakvo vibriranje mora biti dovoljno evrsta, kruta 1 dobro povezana da se kmz spojeve ne gubi fini cementni mort. Nacelo djelovanja je isto ka.o .kod pcrvibratora s ncsto drukCijim frekvencijama (obi~no 3000 do 6000, kod neklh 1 do ()()()O okretaja u minuti). Primjenjuju se kod tankih armlranobetonsklh elemenata u koje sc zbog malog presjeka i guste armature teiiko uranja pervibratorski ciIindar.

Rana zastita povrsinskog sloja betona je od presudnog znacenja za njegovu kvalitetu, posebno za zastitu povrsinskog sloja armature od korozijc. RazIika efikasnosti tog djelovanja izmedu dobro i slabo njegovanog betona moze biti i do 100 puta.

Vibracijski stolovi rade na is tom nacclu kao i oplatni vibratori, sarno se beton nalazi na oplati (stolu). Vibracije se proizvode rotimnjem ekscentricne mas~, koja se ~b.ic~o kombinira u parovima tako da se s dvije pogodno polozene osovme neutrahzlraJu horizontalni i ostanu sarno vertikalni harmonijski impulsi, koji se preko vibrostola prenose na beton. Smatra se da frekvencija i ekseentricna masa vibrostolova moraju biti tako prilagodeni da daju ubrzanje od najmanje 1,5 g pri ampIitudi od 0,4 mm. Postoje i vibrostolovi kojima impulse daje elektromagnet napajan izmjcnicnom strujom. Frekvencija im se krece od 1500 do 7000 okretaja u minuti s ubrzanjem 4 do

- prekrivanje povrsine betona vlaznim pokrivaCima koje treba i odrzavati u vlaznom stanju

7 g. Vibracijske letve i finiseri primjenjuju se za vibriranje betona podnih i kolnickih konstrukcija. Vibratori iIi vibracijske mase su im pril"Vrscene na metalnu dasku preko koje se vibracije prenose na beton. Zbog kruce konzistencije betona (s nizim vic omjerom nuznim za dobivanje betona otpornog na agresivno djelovanje smrzavanja sa soli za odmrzavanje) primjenjuju se snazniji vibracijski uredaji (s veCim amplitud~ma i nesto nizim frekvencijama). Kod slojeva betona debljine vece od 100 mm zblJemh sarno povrsinskim vibratorima norma HRN ENV 13670-1 zahtijeva pokusnu ugradnju betona. Najnovija tehnologija samougradivog betona (bez vibriranja), koja ce se pouzdano sve vise i sve brZc rabiti pri betoniranju, objasnjena je u tocki 7.6.3. Ugradeni beton treba u ranom razdoblju njegovati i zastititi:

Pogodne su tehnologije rane njege i zastite betona: - sto dulje drZanje betona u oplati - prekrivanje povrsine betona paronepropusnim folijama (dobro pripasanim na krajevima i na spojevima)

- vlazenje i vidljivo vlazno odrzavanje povrsine betona - primjena kcmijskih sredstava povrsinske zastite potvrdene efikasnosti djelovanja. Norma HRN ENV 13670-1 za betone u neagresivnom okolisu (razred izlozenosti XO) i karbonatizacijski slabo agresivnom okolisu (razred izlozenosti XCI) zahtijeva zastitu betona sarno 12 sati, sto tesko moze biti dovoljno. Stoga se treba drzati nase ranije prakse objasnjene u tocki 7.5.2 (0 skelama i oplatama) da se beton mora drzati u oplati najmanje 24 sata. Za ostale vrste i razrede izlozenosti norma HRN ENV 13670-1 zahtijeva njcgu i zastitu betona dok mu tlacna evrstoce ne dosegne najmanje 50 % specificiranog razreda tlacne cvrstoce, a u tabIici E.1 u obavijesnom dodatku E preporucuje vrijeme vlazne njege betona ovisno 0 temperaturi i brzini oevrsCivanja betona, koje se krece od jednog dana kod brzog oevrsCivanja betona i temperature vise od 25°C do 15 dana kod vrlo sporog oevrsCivanja betona i temperature od 10°C do 5 dc. Pri temperaturama nizim od 5 °C njegu i zastitu treba produljiti toliko dana koIiko su te temperature trajale. Beton prije prvog ohladenja ispod 5 °C mora u povrsinskom sloju imati dovoljnu otpornost na smrzavanje (obicno evrstocu vecu od 5 N/mm 2). Nasa ranija praksa zahtijevala je postignuce najmanje 50 % zahtijevane marke betona, sto je kod visih marki betona vjerojatno bilo prezahtjevno, jer beton tu cvrstocu obicno ima tek nakon oko 3 dana uobicajene njege.

_radi rcduciranja plasticnog skupljanja i pojave pukotina _ radi osiguranja odgovarajuce povrsinske l'Vrstoce i njezine trajnosti - od smrzavanja _ od prcvelikih razIika vanjske temperature (slicne povrsinskoj temperaturi betona) i unutarnje temperature betona (razlika prema nasoj ranijoj praksi ne bi smjela biti veca od 30°C) - od stetnih vibracija i drugih ostecenja.

794

Treba imati na umu da visoke temperature betona tijekom njege i zastite mogu znacajno smanjiti njegovu evrstocu i povecati poroznost. Preporuka je da temperatura betona, ako nije posebno specificirana, ne smije prijeci 65°C, sto je bio kriterij i nase dosadasnje prakse. No, kod masivnih hidrotehnickih konstrukcija, posebno kod bctonskih brana, taj je kriterij ocito preblag. Uobicajeno se u projektima znacajnijih i osjetljivih gradevina specificiraju temperature od 45°C do 55 dc. Nakon uklanjanja opIate konstrukciju treba detaljno pregledati, sve eventualne pogreiike popraviti i beton zastititi od moguCih ostecenja tijekom preostaIih radova.

795

7.5.6

Izvedba predgotovljenim elementima

Izvedba betonskih konstrukeij a predgotovljenim betonskim elementima vrlo razliCitog aSllrtimana vrlo je rasirena, narocito u podrucju visokogradnje (slika 7.14). PoJrazumij eva izved bu konstrukcijskim ele me ntima proi zvedenim na gradi listu iii dopremljenim iz tvo rni ce predgotovljenih betonskih elemenata kod kojih se ovdje podrazumijevaju radnje od njihova preuzimanja na gradevini do postavljanja i konaenog prihvacanja. Osnovne su radnje unutar toga proeesa:

Izvedbu betonskih konstrukeija tak:vim ekment ima t n:ha rijesiti verifieiranim projektom koordiniranog rada s predgotovljenim c:iementinw i rada na betonskoj konstrukciji kao ejelini. Rukovanje, skladistenje i zastita predgotovljenih elemenata specificirani projektom konstrukcije s naznakama:

Il
gradevini moraju bib

- sheme dizanja s toekama i silama ovjdenj a - opisa sustava dizanja

- preuzimanje , rukovanje i sklad istenje

- ukupne tezine s mogucim odstupanjima

- postavljanje i pripasivanje

- pozicija skladistenja i dopustenih pndrucja oslanjanja

- spaja nje i kompletiranje.

- maksimalne visine odlaga nja i zas titnih mjera protiv prevrtanja. Specifikacije postavljanja i pripasivanja predgo tovljenih e lemenata treba specificirati izvedbenim projektom dostupnim na gradilistu.

11<1

kllllslrukcijll

Izvedbenim specifi kaeijam a treba utvrditi raspored oslonaca, potre bnih potillpora i po potrebi privreme nih osiguranja stahilnosti. Odgovarajucim konstrukcijskim mjerama treba osigurati ucinkovitost i stahi1!lllSt svill trajnih i privremenih podupora i izbjeCi bilo kakva ostecenja iIi neoL!govar:\Iuca ponasanja. Tijekom postavljanja treba prekontrolirati t(lenU pozieiju elementa , dilllL' llI.ijskll toenost pozieija oslonaca, uvjde spojnica i iz nad svega raspored kOl1strukcijc te Ilakoll toga izvrsiti potrebna pripasivanja. Povezivanju montiranih elemenata treba prethoditi kontrola i risillla potvllia Iladwra izvoclaca i nadzo ra investitora da su we prethodne radnje [1ostavlj;lllja e l<':lIlenal
- su celicni umeci, uporabljeni za povCliv:lllja , ispravno zasticeni od korozij e i pozara izborom odgovarajuceg materijala iii lastitnilll slojel11 - su zavareni spojevi kontrolirano i/.vcdclli 1.:lvarljivi l11 mate rijalom.

796

7l)7

7.5.7

7.5.8

Dopustena odstupanja

Izvcdcnc dimenzije konstrukcija moraju biti unutar najveCih dopustenih odstupanja radi izbjegavanja stetnih utjecaja na: - mehanicku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju - ponasanje gradevine tijekom uporabe - kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova. Specificirana geometrijska odstupanja mjerodavna su za gradevinske konstrukcije. Iskazana su numerickim vrijednostima koj e utjecu na sigurnost konstrukcije. Normom H RN ENV 13670-1 specificirana su konstrukcijska dopustena odstupanja prvog razreda, nazvana nazivnim dopustenim odstupanjima, koja odgovaraju projektnim specifikacijama HRN ENV 1992 i njima trazenoj razini sigurnosti. Primjenjuju se ukoliko projektom konstrukcije nisu zahtijevane stroze vrijednosti. Slikovno i numericki su norm om HRN ENV 13670-1 dana geometrijska dopustena odstupanja za: - temelje - stupove i zidove - grede i ploce - poprecne presjeke - ravnost povrsina i bridova - otvore i uloske.

Obujam potrebnih nadzornih radnji normom je specificiran u tri razreda, a razred odabire projektant i specificira u projektu konstrukcije. Upute za izbor dane su u posebnoj obavijesnoj tablici (0.1 u dodatku 0 norme HRN ENV 13670-1) ovisno 0 vrsti (znacenju i osjetljivosti) konstrukcije, pojedinih elemenata i uporabljenih proizvoda i materijala.

- armaturu (prije i nakon bctoniranja) njihova

- za svaki dodatak za norm om HRN ENV 13670-1 dana dopustena odstupanja - za svaki daljnji tip odstupanja koji ce se kontrolirati zajedno s utvrdenim parametrima i dopustenim vrijednostima - primjenjuju Ii se ta posebna dopustena odstupanja na sve dijelove iii na sarno navedene odredene dijelove. Geometrijska dopustena odstupanja specificirana ovom normom ne odnose se na dijelove izbetonirane pod vodom, a ni na kombinirana slozena geometrijska odstupanja i konstrukcijsko deformiranje.

798

Analogne mjere i postupke treba poduzimati i provoditi i nadzor investitora odreden Zakonom 0 gradnji (dok se 0 tome ne donese poseban propis temeljem Zakona 0 gradnji).

- skele i opiate (prije i nakon betoniranja)

Dopustene vrijednosti za dopustena odstupanja drugog razreda moze dati projektant, koji projektnim specifikacijama treba utvrditi i svaki drugi (posebni) zahtjev uz koji mora dati informacije:

Rderencijske sekundarne linije (u ravnini za dopustena ravnine a po visini za dopustena odstupanja za vertikalne projektom konstrukcije. Upute za utvrdivanje sekundarnih ISO 4463 - Mjerni postupci za gradevine. Mjerenje - 1. dio: mjernog po stupka, kriteriji prihvacanja.

Slijedom koncepta normi niza ISO 9000 (preciznije ISO 9001), HRN EN 13670-1 posebno specificira kontrole iii nadzor, koji treba osigurati da se u izvedbi rabe proizvodi sukladnih svojstava i radovi izvode i zavrse u skladu sa zahtjevima specificiranim ovom normom. Specifikacije se opcenito odnose na obveze izvodaca radova pa i one koje se odnose na kontrolu (nadzor) izvedbe.

Nadzorne mjere i r adnje tablicno su specificirane po pojedinim nadzornim razredima za materijale i proizvode i za izvedbu te pojedinacno za sve karakteristicne faze izvedbe:

Odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka medukontrola mora postivati uvjete konacne kontrole izvedene konstrukcije.

-.

Nadzor

- prednapinjanjc (identifikacijsko, prije betoniranja, prije prednapinjanja, prije injektiranja i tijekom injektiranja) - betoniranje (radnje prije betoniranja i proizvodnja, svjezi beton, ugradnja i zbijanjc betona, njega i zastita, radnje nakon betoniranja) - predgotovljeni elementi. U slucaju pojave nesukladnosti izvodac mora istraziti i utvrditi: - utjecaj m:sukladnosti na izvedbu i uporabu konstrukcijc - potrebne mjere popravka elementa i njegova dovOltcnja

II

sllkladno stanje

- potrebu zabrane uporabe iii zamjene elementa koji sc ne moze popraviti .

o

svim planiranim mjerama i aktivnostima mora pismeno izvijestiti nadzornog inzenjera kao predstavnika narucitelja i pribaviti njegovu suglasnost.

odstupanja polozaja oJ polozaje) treba utvrditi linija dane su normom Planiranje i orga nizacija

799

.() 7.6.1

POSEBNI POSTUPCI TRANSPORTA I UGRADNJE BETONA Pumpani beton

I'illilpanje betona je danas nezaobilazan vrlo ekonomiean naein transporta betona od ~lansportnog sredstva (ponekad i sa same betonare) do mjesta ugradnje, koji je prije ("ga bio najslabija karika radnog lanca proizvodnje, transporta i ugradnje betona. Beton se moze pumpanjem dopremati i na mjesta u konstrukcije na koja je to na drugi qaCin jcdva moguce. Brzina dopreme moze se precizno prilagoditi i kapacitetu proizvodnje i kapacitetu ugradnje. Beton se moze pumpati na udaljenost do 500 m i na visinu do 45 m. U Kini je na telcvizijski toranj u Sangaju beton visoke evrstoce relejno pumpan na visinu 350 m [15]. Za transport bctona pumpanjem nema normiranih postupaka, ali postoji brojna nesto starija literatura koja tu tehnologiju objasnjava teorijski i praktieno. Brojna teorijska iSlrazivanja reologije pumpanog betona, tj. ponasanja smjese betona tijekom pumpanja, bila su mmova za izradu praktienih pravila i preporuka za utvrdivanje optimalnog sastava pumpanog betona i tehnologije pumpanja. Teorijski se ponasanje betona pri pumpanju, kao i ponasanje ostalih realnih materijala pod opterecenjem, nastojalo objasniti kombinacijom modela ponasanja triju osnovnih lllaterijala: elastienog (Hookeov model), viskoznog (Newtonov model) i plastienog (Voightov model). Gledano Cisto teorijski, svjdi beton je viskoznoplastieni materijal, u l'odrueju izmcdu tekuceg i krutog, Ciju fizikalno-mehanieku interpretaciju otezava visefazni sastav. To se pona~'anje pri pumpanju moze predoCiti Binghamovim fizikalnim modelom, kombinacijom Newtonova viskoznog i Voightova plastienog materijala (slika 7.15).

Ponasanje s:,jdeg be~ona pri pumpanju treba promatrati kao ponasanje dvofaznog sustava u kOJem se u fmom mortu kao nosivoj fazi transportiraju krupna zrna agregata. Reolosko ponasanje finog morta definirano je stvaranjem i promjenom strukture s granicom teeenja i viskozitetom (unutarnjim trenjem iii otporom) kao karakteristienim svojstvima. Granicom teeenja definiran je stupanj povezanosti eestica svjezeg betona, a viskozitetom kvaliteta morta kao nositelja krupnih zrna agregata u transportu. Kada t1ak pumpanja premasi granicu teeenja svjdeg betona u zoni maksimalnih posmienih naprezanja uz stijenku cjevovoda, razara se struktura svjdeg betona i beton poCinje teCi. Razmak izmedu krutih eestica se u ovom podrueju povecava i taj mcduprostor upija vodu iz ostalih dijelova betona. Na taj se naCin uz stijenku cjevovoda u sloju finog morta s povecanom kolieinom vode stvori klizna ploha bitna za transport betona pumpanjem. Njezino stvaranje ponajvise ovisi 0 strukturi finog mort a, a utjeee na to i hrapavost cjevovoda. Na slici 7.16 prikazan je karakteristiean strujni profil betona pri pumpanju. lza podrueja posmika stvori se podrueje preoblikovanja strukture svjdeg betona u kojem se krupna zrna agregata zbog promjenljive brzine kretanja istodobno gibaju i translatorno i rotacijski, sudarajuCi se medusobno i sa stijenkom cjevovoda. Opcenito .ie primijeceno da se krupna zrna agregata gomilaju prema sredini ~jevovoda, a u vanjskim podruejima nalazi se veca koliCina finog morta. U sredini cjevovoda je podrueje mirovanja, odnosno podrueje translatornog gibanja krupnih zrna agregata. V=VG, V=o

t =tm..

v = BRZINA KLiZANJA

R

, = POSMICNO NAPREZANJE ,0 = GRANICA TECENJA t-p = TLAK KOJI JE POTREBAN ZA SVLADAVANJE NA DULJINI ill

Voightov materijal

r

PROFIL STRUJANJA BEZ V KLiZANJA

Newtonov l11aterijal Slika 7.15 Binghamov fizikalni model pribliinog ponasanja svjeieg betona pri pumpanju

Svjdi beton se kao nestlaCivi plastieni eep protiskuje kroz cijev po filmu maziva koji sc stvori po obodu cijevi. Zbog toga mora imati svojstva teeenja plastienog materijala, tj. Illora imati strukturu koja mu omogucuje takvo teeenje. Na obodu cijevi se, daklc, lllora stvoriti spomenuti film maziva, koji se moze izdvojiti samo iz njime zasiccne smjese (u kojoj je kolieina mazivog mort a dovoljna da popuni sve prazne proston: izmedu krupnih zrna agregata).

t\oO

Stika 7.16 Karakteristican strujni profil betona pri pumpanju

Strujanje smjese svjezeg betona kroz koljena sa znatno povecanim otporom teeenju takoder je vrlo slozeno. Zrna krupnog agregata u vanjskom podrueju cijevi udaraju u stijenku cijevi i sudaraju se medusobno. U tom se podrueju gomilaju krupna zrna agregata a istiskuje fini mort, sto povecava otpor teeenju. Ispitivanjima je utvrdeno da gubici tlaka po metru cjevovoda iznose 0,006 do 0,07 MPa, a u koljenima se za jos toliko povecavaju za svakih 10° krivine.

801

'iaslav betona za transport pumpanjem mora biti takav da mu se pri transportu ne !lIijcnjanjll svojstva. Bitno je da beton ima dovoljnu kolicinu finog morta za stvaranje :, IiZl1()g filma i za preuzimanje i prenosenje t1aka pumpanja.

kvalitetnije betone sve vise preporueuJu diskontinuirani granulometrijski sastavi agregata s maksimalno redueiranom koliCinom frakeije 4-8 mm (ne preko 5 %) pa tome treba teziti i kod pumpanog betona.

(\:l1lent za pumpani beton ne smije biti suvise fino mljeven. Kod uporabe takvog c'cmenta s povoljnim povisenjem graniee tecenja prekomjerno se povecava viskoznost linog morta, a time i otpori tecenju. Narocitu opasnost predstavljaju vel ike koliCine fino mljevenih mineralnih dodataka eementu iii betonu.

Beton s drobljenim agregatom teze se pumpa pa je preporucljivo da mu se dodaje rijecni pijesak i da ima oko 10 % vise pijeska do 0,25 mm da hi bio jcdnako prikladan za pumpanje kao beton s prirodnim (aluvijalnim) agregatom.

Kod agregata veliCine zrna iznad 0,25 mm pored koliCine i granulometrijskog sastava znaeajnu ulogu igra oblik, velicina i stanje povrsine. Opcenito je preporuCljiva uporaba okruglih zrna glatke povrsine. Na sliei 7.17 dana je optimalno podrucje granulometrijskog sastava agregata za pumpani beton, koje se preporucuje u njemackoj praksi. E 100

Plastifikatori i aeranti kao kemijski dodaci betonu povecavaju plasticl111st i stabilnost smjese svjeZeg betona pa time i prikladnost za transport betona Pllmpanjcm. Oko 1 % uvucenog zraka djeluje kao 15 do 20 kg finih cestiea u m 3 betona. Smjesa svjezeg betona ne smije biti ni suvise gruba ni suvise viskoZll:l (Ijepljiva), ni suvise suha ni suvise vlazna. Omjer mase cementa i agregata llIora hili iSpllU 1:7. Preporucljiva konzisteneija ispitana slijeganjem konusa je 3 do 10 em.

E

'9" 'Vi

Kod nedovoljne kolicine finog morta krupna zrna agregata se sllljestajll jedllo na drugo i na stijenku eijevi. Tlak pumpanja ne prenosi se preko eementnog ll10rla llego preko zrna agregata pa se beton ne transportira prema zakonillla tccenja ncgo prema geomehanickim zakonima nekoherentnih materijala uz znatno povccanje otpora trenja i brzo zacepljenje ejevovoda.

80

N

e "".!!l e a.. N

60

Zbog nedovoljnog viskoziteta smjese slicno se ponasa i beton S ViSllkilll vic ll\lljerom , kod kojeg jos postoji i stalna opasnost gubitka finog morta n
40

20

0 0.1

0,2

0.5

15

30

60

Velicina zrna (log, mj,). mm

Slika 7.17 Podrucje optimalnog granulometrijskog sastava agregata pumpanog betona [16]

Medutim, treba napomenuti da mu je zbog potrebe osiguranja stabilnosti smjese pri pumpanju udjel zrna od 0,5 do 8 mm poveean u odnosu na ranije preporuCivano optimal no podrucje granulometrijskog sastava agregata za beton opcenito, koje je bilo ograniceno krivuljama Fuller-EMPA (prema starim svicarskim normama).

Beton kruce konzisteneije uzrokuje veCi gubitak tlaka, ali jc opasllllsi od razdvajanja sastavnih materijala manja. Povoljnije je pumpati beton kruce kllllzistcneije S vecim tlakom (naroCito na malim transportnim daljinama) ncgo tckuci bctlln s manjim tlakom. Treba imati na umu da beton kruce konzistcllcije Irazi optimalniji granulometrijski sastav agregata i dovoljno sitnih ccstica, narocito na veCim transportnim daljinama. Plasticniji betoni su narocito IH:pllglldni klld uuljih zastoja u pumpanju tijekom kojih dolazi do talozenja krllte faze svjch:g hetona. Prava (optimalna) konzisteneija pumpanog betona prakticllo se prepoznaje po laganim raspuklinama i lomovima na povrsini betona pri izlasku iz mikscra. Opremu za pumpanje betona Cine betonska pumpa i cijcvi sa spojnim sredstvima.

Isto vrijedi i za preporucena podrucja granulometrijskog sastava agregata, koja su bila u nasim ranijim propisima, a dana su slikom 7.1. Uvedena su u svjetsku i nasu praksu 60-ih i 70-ih godina proslog stoljeca pojavom upravo pumpi i miksera u transportll betona. Pokazalo se u praksi da je time povecana koliCina morta u betonu pa time i osjetljivost na skupljanje i pojavu pukotina. Betoni su opcenito posta Ii neotporniji na agresivne utjecaje okolisa, koji pak opcenito postaju sve agresivniji . Danas se za

802

Cijevi mogu biti celicne, aluminijske, plasticne iIi gumene. Celicne su najpovoljnije. Imaju glatku unutarnju povrsinu i najmanje ntp(lre tccenjll. Kod aluminijskih su eijevi na veCim transportnim daljinama rcgistrirane pojave oslobadanja vodika i deformiranja ejevovoda. Ranije su kou prvih stabilnih pumpi prevladavale eijcvi promjera 15 do 18 em, a dan as eijevi prollljcra 10 em, koje su lakse za rukovanjc. Dllge

803

3 III pa ill i napunjene betonom moze nositi jedan radnik. Pogodnije su i zbog manje lalt r.:bc fillog morta u betonu. Cijev promjera 18 cm ima npr. dva puta vecu unu tarnju Jl"vrslIlu ou cijevi promjera 10 cm.

\U

~~~"""~~~Y=~"",~

. .,.

··~'"

~~~

j'rollljcne promjera cijevi (suzenja) posebno su osjetJjiva i nepovoljna mjesta za jllllllpanje betona. Pri prolazu kroz suzcnje povecava se brzina smjese, a time i otpor tcccnju i opasnost od zacepljenj a. Cjevovod sa spojnim sredstvima treba odrzavati u ispravnom stanju . Meduovis nost osnovni h parametara pumpanja betona (kapaciteta, tlaka, konzistencije, da ljine i promjera cijevi) dana je dijagramom na slici 7.l8 . Moze se upotrijebiti za utvrdivanje pojedinih promjenljivih veliCina. E

u

~

:;

60

n:«

50

~ 40 /

~ 30

V

~

TRANSPORTNI TLAK

>-

20

U CJEVOVODU. N/ mm2

1,5

1,0

0,5

10

1---,

!-,( ~

/ ,........

0 ~

..,

I

(f)

...,W

12.7

/

0

/ ./1--'

w 10. 2 0:;: ~

=;

7.2

«

>-

::J Z ::J

If.. Yj

E

u

"

...,« 'c'"

oz :~'"

\

z

§! 0>o co w

'"

r':

\ ~

w ~ >(f) «

,

'"

,\ \ [\

t;:

"-75 o Q. 90 (f)

180 1501 20 105

~

>-

. PRIMJER

Stika 7. 18 Dijagrami oviSllosti utjecajllih paramelara pumpallja betona

Pro izvodaca i vrsta pumpi za beton ima viSe. Prema mehanizm u pumpanja postoje dvije osnovne vrste pumpi: k1ipne (hidraulicne) i vakuumske. I jedne i druge mogu biti stabilne i pokretne (samohodne). Danas u primjeni prev lad avaju ove druge , tzv. autopumpe s fleksibilnom transportnom rukom (slika 7.19) . Imaju nekoliko pogonskih prednosti. Najvaznija je brza spremnost za stavlj anje u pogon. Nedostatak im jc ograniceni doseg ruke i povecani otpori tecenju zbog velikog broja koljena.

804

. ..

Z 0::

I,~ ~I I::::
E

.- -

Q.

Stika 7.19 Autopumpe pri lIeprekilllltoj IIgradnji velikih kotiCina betona

7.6.2

II

neprOplISlIl1 temeljllll ploclI

MIazni beton

Mlazni se beton transport ira u struji zraka pod tlakom i kroz posebne mlaznice velikom brzinom i energijom usmjerava i nabacuje na pod logu. Udarom se i zbija i prianja uz podlogu. Z bog niskog vic omjera i visoke gustoce ima dovoljnu evrstocu i nepropusnost, a relativno malo skuplj anje. Ugraduje se bez opiate i uspjesno nabacuje u slojevima do 50 mm i debljim i na povrsine iznad glave. Primjenjuje se u svijetu pod vrlo :azliCitim nazivima, koji su pocetkom pros log stoljeca, kad datiraju njegove prve pnmJene, oznacavali ime kompanije nositelja patentnog prava (npr. gunit i torkret) . Danas uglavnom o pisuju tehnologiju nanoscnja (m lazn i, prskani beton u nas, shotcrete i sprayed concrete u Sjevernoj Americi i Britaniji, beton projete u Francuskoj, Spritzbeton u Njemackoj i sl. ). Dva su tehno loska postupka primjene mlaznog betona: suhi i mokri. Kod suhog postupka na mlaznicu se u struj i stlacenoga zraka dovodi homoge nizirana suha smjesa betona i tu kroz posebni perforirani prste n u smjesu ubrizgava i rasprsuje voda pod tlakom, koja se na taj nacin mijeiiil sa suhom smjesom. Suha smjesa se pripre ma na klasican nacin (mijcSalicom za obican beton), doprema i ub~cuje u gravitacijsku iii tlacnu posuuu (tzv. top ) iz koje pomocu posebnog rasporedivaca gravitacijski iii pod tlakom ulazi u transportni cjevovod na koji je prikljuccn st laceni

805

(11I:IVt10

IZ

kompresora iii jos bolje iz tlacne posude), koji smjesu doprema do

IlILl/IlICC.

BII.Il1
Prcdnost je suhog postupka, koji je sve do nedavno dominirao u praksi, visa kvaliteta betona (zbog nizeg vic omjera i veee energije nahacivanja) i jednostavniji i sigurniji rad (zbog jednostavnije i sigurnije opreme). Nedostaci su u dosta velikom otpadnom materijalu (tablica 7.14), koji se kao odskok odbija od podloge, i prasini, koja se pri nabacivanju oslobada i u zatvorenom prostoru otezava radne uvjete. Tablica 7.14 Odskok kod suhog postupka ugradnje mJaznog betona PodJoga (smjer odskoka)

Pod iii ploca

Odskok [%]

5 -15

Kosina iii vertikalni zid

15 - 30

Strop (podgled)

25 -50

Kod mokrog postupka ukupna smjesa (konzistcncije ispitane slijeganjem konusa 3 do 5 cm) priprcma se i homogenizira u mijesalici za obicni beton i doprema u tlacnu posudu iz koje se stlaccnim zrakom iii puzem protiskujc u tlacni cjevovod sa stlacenim zrakom, u cijoj struji se transportira i na kraju nabacuje na mjesto ugradnje. Mlazni beton izveden mokrim postupkom zbog veeeg vic omjera i manje cnergije nabacivanja nesto je slabije, ali ujednacenije kvalitete, ima znatno manji odskok i ne oslobada prasinu pa u novije vrijeme redovito potiskuje iz primjene suhi po stupak. Siabija kvaliteta osnovne smjese uspjdno se podize kemijskim dodacima (plastifikatorima i su pcrplastifikatorima).

Za izradu smjese mlaznog betona rabe se isti sastavni materijali kao i za obicni beton, iste propisane kvalitete. Granulometrijski sastav agregata mora se nalaziti u istom optimalnom podrucju kao i kod obicnog betona. Omjer cementa i agregata kod suhog se postupka, ovisno 0 zahtijevanoj evrstoCi, krece od 1:6 (za C25/30) do 1:2 (za C40/50), !lto se nakon ugradnje zbog odskoka (pretezno agregata) reducira na 1:4 do 1:1,2.

sekundarnu oblogu tunela i za stabilizaciju iskopa podzemnih gradevina. U novije vrijeme intenzivno se primjenjuje mikroarmiranje mlaznog betona razlicitim vrstama sitnih vlakana (celicnih, plasticnih i sl.), koja ga osposobljavaju i za preuzimanje vlacnih naprezanja, poveeavaju mu zilavost i reduciraju pojavu pukotina zbog skupljanja. Oprema za nanosenje mlaznog betona dosta je brojna ali jednostavna. Osnovne su joj jedinice: mijesalica za proizvodnju smjese, kompresor s tlacnim rezervoarom, uredaj 'z~ odsijavanje krupnih cestica najcesce ugraden u sam top iii pumpu, pumpa sa spremnikom vode ako se ne rabi voda iz gradskog vodovoda, betonski top iii pumpa, tlacna crijeva i mlaznica. Razvoj je usmjeren na usavrsavanje opremc za spccijalnc namjene mlaznog betona (npr. za velike koliCine mlaznog betona srcdnje kvalitctc iii za male koliCine visokokvalitetnog betona za sanacijske radove). Osnovni je preduvjet visoke kvalitete i ispravne primjene mlaznog betona, osobito kod suhog postupka, dobro obucen i iskusan rukovatelj mlaznicom (mlaznicar iii torkretirac), koji svaki puta prije pocetka nanosenja mora najprije provjcriti ispravnost i gotovost opreme, posebno tlacnih crijeva i spojeva. Optimalna udaljcnost mlaznicc od podloge je 60 do 120 cm. Mora se drZati okomito na podlogu i stalno spiralno pomicati prema slici 7.20.

I

0,45 - 0,0 m

I

CO:1""

0,08 - 0,15 III

+--+-

Slika 7.20 Shema ispravnog prskallja mlaznog betona

U CEN/TC104 u pripremi su dva niza normi za mlazni beton: EN 14487-1i -2 za definicije, specifikacije, sukladnost i izvedbu i EN 14488-1 do -7 za ispitivanje specificiranih svojstava.

Primjena raznih dodataka dan as je vee uobicajena, gotovo nezaobilazna. UbrzivaCi vezivanja i oevrsCivanja dodaju se mlaznom betonu za zatvaranje prodora vode, za

806

807

l'rvi lIiz lIormi koncipiran je analogno odgovarajuCim normama za obieni beton (EN 206-1 i EN 13670-1). U poglavlju razredbe za konzistenciju mokre smjese, izlozenost agresivnom okolisu i I.a tlaenu evrstocu upucuje se na osnovnu normu obienog betona EN 206-1. Uvodi se novo svojstvo rane Cvrstoce mladog mlaznog betona pod kojom se pOdrazumijeva tlaena evrstoca do 24 sata starosti i dijagramski se specificira u tri podrueja (razreda). Specificiraju se i posebna svojstva vlaknima armiranog (mikroarmiranog) mlaznog betona: preostala evrstoca kao vlaena evrstoca kod odredene razine deformacija (u po eetiri razine iii razreda vlaenc Cvrstocc za tri razine deformacija) te kapacitet apsorpcije energije u tri razreda (prema koliCini apsorbirane energije pri specificiranoj veliCini deformacije). U specifikacijama sastavnih materijala i sastava i svojstava svjdeg mlaznog betona upucuje se na odgovarajuce specifikacije iz osnovne norme za obieni beton EN 206-1, norme EN 1504-3 za polimerima modificirani sanacijski mlazni beton i norme EN 14489-1 i -2 za vlaknima armirani mlazni beton. Za oevrsnuli mlazni beton specificirana su sljedeca svojstva (i nor me prema kojima se ispituju): - ran a evrstoca (EN 14488-2) - tlaena evrstoca (EN 12504-1 iii 14488-1) - gustoca (EN 12390-7) - modul elastienosti (EN 13412) - vlaena evrstoca (EN 14488-3) - vodonepropusnost (EN 12390-8) _ otpornost na smrzavanje (prema nacionalnoj normi dok se europska ne donese, dakle prema Prilogu A TPBK) - evrstoca veze s podlogom (EN 1542 iii EN 14488-4), a za vlaknima armirani beton jos: - vlaena evrstoca pri nastanku prve pukotine, pre os tala vlaena evrstoca (EN 14488-3) - koliCina vlakana (EN 14488-7) - kapacitet apsorpcije energije (EN 14488-5).

konaena vlaena

Kontrola kvalitete proizvodnje mlaznog betona takodcr sc lltvrduje slieno kao i kod obienog betona, s time sto je ueestalost ispitivanja svojstava bctona specificirana prema njcgovoj namjeni (za ojaeanje i zastitu tla, za sanacije i podgradc i za slobodno stojece konstrukcije ). Prethodna ispitivanja sastava mlaznog betona i tehnologijc izvcdbc llllzna su u svim slueajevima u kojim to izvodae nije u stanju dokazati visegoliislljilll llspjesninl iskustvom. Nadzor nad kontrolom proizvodnje i izvedbe spccificirall jc kao i kod izvedbe konstrukcija u obienom betonu u tri moguca razreda, koje udredllje projektant, ovisno 0 znaeaju i osjetljivosti konstrukcije.

7.6.3

Samougradivi beton

Jedan od veCih nedostataka danasnjeg betona (i obienoga i onog visokc kvalitcte) ie prevelik udio fizieke radne snage pri ugradnji, koja osim sto jc svc skllplja i II razvijenom svijetu deficitarna, unosi u beton brojne greSke i ugrozava IIlll kvalitctll. prije svega trajnost. Pored toga fizieka ugradnja betona (vibriranjcm) pravi bllkll i visestruko steti zdravlju. Da bi to reducirali na manju mjeru, Japallci SII prije petnaestak godina poeeli istrazivati i primjenjivati samozbijajuCi (samokol1lpaktirajllci) iii samougradivi bdon (eng!. self compacting concrete). Ideja je bila prilieno jednostavna, a dosla je s istrazivanjem i unaprcdivalljcll1 belnlla visoke kvalitetc, kojemu se za ta visoka svojstva osim ostalog dodajc povccalla kolil'illa veziva koje pomije,~ano s vodom obavija u tankom sloju svako zrno agreg:lta i omogucuje mu «teeenje» (slika 7.21). Unutarnje trenje se zatim reducira i fluidnost povecava doLiatkolll filliiI praskastiiI materijala (Iebdeceg pepela, silicijske prasine, karbonatnoga kaIllCllog Ilrasalla i sl.), Cije eestice imaju promjer upravo takav da s eesticama ccmcllta i pijcska tvore trofazni skelet maksimalne gustoce karakteristiean za potrebe bctOI1C visoke kvalitctc (slika 7.22). Dobrom prilagodbom veliCine eestica i prislltnoscll oJllilllalllc kolicinc maziva (finog morta) omogucuje se teeenje betona uz vrlo tallki 1l1elillSlo1 fil10g morta koji mu ne umanjuje znaeajnije kvalitetu. To i objasnjava zasto visoka cvrstoca betona i dobra obradivost idu zajedno. .------....,

/ 0 /"\\ \ /-" L, (

I

Kao i kod obienog betona, specificirani su osnovni i dodatni podaci koji trebaju biti dani za projektirani mlazni beton i za mlazni beton zadanog sastava. Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti pojedinih zahtijevanih svojstava specificirani su slieno obienom betonu, a postoje i dodatni kriteriji za pojedina specifiena svojstva ovog betona. Tako je, primjerice, vodonepropusnost odredena s najveCim dopustenim prodorom vode 50 mm.

808

I f

\ \

/0/ 0"\

\

A

\

'",--_/ /

Slika 7.21 "Pllltajllce cestice»

"

II

\

I

/

'--_,,-/

/

samollgradivom betonll [17]

KOl)

smanjenim troskovima ugradnje. Japanci vjeruju da ee trajne betonske konstrukcije s malim oddavanjem imati tek kad ovaj beton od «specijalnog (posebnog»> preraste u obicni (slika 7.23).

L Opada _

-.,_ _ B_U_d_UC_'n_o_s_t...J

Stika 7.22 Shematski koncept trodjelnog skeleta zrna svjeieg betona [17J Trajna betonska konstrukcija

Za smanjenje koliCine vode, potrebno za beton visoke kvalitete, i za poveeanje fluidnosti tome se jos dodaju posebni superplastifikatori nove generacije (na osnovi karboksilatnih etera), koji omogueuju zapunjavanje kalupa i opIate samo vlastitom tezinom betona, uz istodobno oslobadanje zarobljenog zraka bez vibriranja. Neki proizvodaci tih dodataka upotrebljavaju kombinacije dodataka kojima postizu optimalnu ravnotezu pokretljivosti i kohezivnosti smjese svjezeg betona, nuznu za pouzdano popunjavanje kalupa bez segregacije sastavnih materijala. Prema japanskim iskustvima [18], osim te optimalne kombinacije zrna i dovoljne kolicine superplastifikatora nove generacije, za uspjesnu je samougradnju bctona potrebna i:

Stika 7.23 Shema potrebe samougradivog betona [17J

- ogranicena koliCina sljunka (krupne frakcije agregata) u sastavu (do 50 % evrstog volumena betona) - optimalna kolicina pijeska u mortu (oko 40 %) - niski vic omjer. Za mjerenje i kontrolu ugradivosti (fluidnosti) takvog betona razvijena je i posebna oprema s preporucenim kriterijima mjerenih (kontroliranih) velicina [18]. Samougradivi beton se posljednjeg desetljeea brzo iz Japana prosirio u druge zemlje (Norvesku, SAD, Nizozemsku i dr.). Neke od njih vee imaju i odgovarajuee sluzbene drZavne upute (prednorme) za njegovu primjenu. Pri ncdavnoj zavrsnoj raspravi 0 prevodenju ENV 13670-1 u EN 13670-1 (za izvedbu hetonskih konstrukcija) u CENITC104 (za beton) medu brojnim primjedbama predstavnika CENITC250 (za betonske konstrukcije) bila je i zamjerka sto i ne spominje samougradivi beton, pa ee posve sigurno uskoro u CENITC104 biti pokrenuta akcija za pripremu odgovarajuee europske norme za samougradivi beton. U Japanu sc, primjerice, jns prije nekoliko godina proizvodilo i ugradivalo preko 200.000 m3 samougradivog betona. Japanci tvrde da mu se cijena ne razlikuje od obicnog betona istog razreda kvalitete jer se povceani troskovi proizvodnje pokrivaju

810

811

7.6.4

NajceSce se primjenjuje kod visok ih gra dcvina (d imnjaka , s ilosa , stllpova, tomjeva i

Klizani beton

51.), a m ogu se kli za njem izvoditi i horizontalni clementi (hdonski kolnik, pasice i

Kliz; \I1jc je kontinllir a ni pos tupak ubac ivanja i zb ijanja betona u o pl a ti , koja se po moeu pllse bnih vodil ica osla nja na vee ugradc ni i dovllljno ocvrsnuli beton te hi d rauli cki dize kli zanjem po zbijenom, ali jos neocvrsllulo m d ijel u berona (s lika 7.24).

drugi zastitni rubni clementi i sl. ). Prednosti :iU mll manji troskovi opiate, veca brzina grade nja i manj e radnih spojnica (manjc prckida betoniranja). Ipak, kli za ni be ton ima i necioslataka. Jcclan od ncdostataka jc !i to jc to beton s poveeanom potrebom finog morta za stvaranj e kliznog filma uz oplatu pa je time osjetljiviji na skllpljanje i pojavll pukotina, a 1I slucaj u nc:optimalnog sastava betona i zastoja 1I radu dolazi do [lojavc povlacanja betona oplatom i njegova pucanj a i razr a hljiva nja. Iz tih razl oga primjcna ow tehno log ije nij c preporuCljiva kod osjetljivih gusto armiranih betonskih konstrllkcija II klo ri dno agresivnoj okolini. Tako je izvcdba d iligranskih» s tupova nadlllcne konstrukcije Krckog mosta 1I kliznoj oplati bila pogreSan izbor, zbog kojeg su (kao vjerojatno glavnog lIzro(;nika), vee nepos red no nako n otvaranja mos ta za promc:t, stllpovi proglase ni ugrozenim kl oridno m korozijo m iz okolisa te na mostu mal og luka vee i sanirani i zasticeni (slika 7.25).

Slika 7.24 Belollirallje II klizl/oj oplali

k l2

Stika 7.25 Salliralli i zaslicelli klizlllli .\·llIpovi mosla malog lttka Krckog m osta

il l3

Pri klizanju betona treba strogo voditi racuna da beton bude strogo kontrolirane slabo plas(it'lIe konzistencije (5 do 7 cm pri ispitivanju slijeganja konusa) i da brzina bude prilagodena tako da iz opIate izlazi jos neoevrsnuli beton s malim otporom trenja, ali da donji beton u koji su usidrene vodilice ima dovoljnu Cvrstocu za nosenje radnog (lptl:recanja.

Tablica 7.15 Kriteriji sukladnosti cvrstoce Kriterij 1 Postupak ocjenjivanja cvrstoce

Kriterij 2

Srednja vrijednost - bilo koja cetiri uzastopna rezultata, x4m [N/mm2]

o primjeni klizne tehnologije izvedbe betonskih konstrukcija nema posebnih normi ni u svijetu ni u nas, ali postoje u literaturi opisana brojna prakticna iskustva.

Tlacna cvrstoca

~ f~k, ",'j

Vlacna cvrstoca cijcpanjem

7.6.5

2! f~k.va!j -

+4

Xi

4

~ ik.valj - 0,5

+ 0,5

Kolnicki beton

Kolnicki beton je beton koji se ugraduje u kolnicke konstrukcije sastavljene od ploca odredenih dimenzija, medusobno razdvojenih razdjelnicama iIi od kontinuirano armirane ploce bez razdjelnica, koje se posebnom tehnologijom ugradnje i zbijanja polazu na nosivu podlogu od bitumenom iIi cementom stabiliziranog sljunka (iIi drobljenog materijala). Sastavni materijali, proizvodnja, transport, ugradnja i zastita kolnickog betona moraju zadovoljavati speeifikacije osnovne norme za beton HRN EN 206-1 i normi na koje ona upucuje. Medutim, ta osnovna norma za beton striktno navodi da ne speeifieira dovoljno beton u eestama i drugim prometnim povrsinama i da to moze biti dano u sljedeCim dijelovima ove norme iIi u drugim specificnim europskim normama. CEN-ov telmicki odbor CEN/TC227 za cestovne materijale u tom je smislu i pripremio dva niza normi s dodatnim specifikacijama za ovaj beton, koje su preuzete kao hrvatske norme:

Zahtijeva se i posebna otpornost na prodor goriva i ulja u beton i to ispitivanjem vodonepropusnosti prema normi HRN EN 12390-8. Prodor vode ne smije biti veci od 30mm. Otpornost na smrzavanje i na smrzavanje sa soli za odmrzavanje specificirana je slicno kao u Prilogu A TPBK i to u tri razreda u 28 iIi 56 ciklusa (tablica 7.16), a ispituje se prema normi HRN EN 12390-9. Izbor razreda i broja ciklusa nije specificiran pa ga vjerojatno odreduje projektant ovisno 0 razredu izlozenosti (agresivnosti okolisa i naCinu odrZavanja) i znacaju i osjetljivosti konstrukcije. Tablica 7.16 Razredi otpornosti na smrzavanje Razred

Gubitllk mllse nakon 28 cikl usa (m zs )

Gubitak mase nakon 56 ciklusa (m S6)

Omjer gubitaka

FTO

Nema zahtjeva

Nema zahtjeva

Nema zahtjeva

- HRN EN 13877-1 do -3 za materijale, za funkcijske zahtjeve i za sidra - HRN EN 13863-1 do -4 za ispitivanje debljine kolnicke ploCe geodetskim postupkom, za ispitivanje C'Vrstoce veze izmedu dva sloja, za ispitivanje debljine kolnicke ploce bUSenjem valjaka i za ispitivanje otpornosti kolnicke ploCe na trosenje t'avlanim gumama. U specifikaeijama za sastav i osnovna svojstva svjezeg betona norme se pozivaju na osnovnu normu HRN EN 206-1, a za koliCinu cementa i kolit'inu t'estica manjih od 0,25 mm, koje ona ne specificira, na nacionalne norme i iskustva.

Tlat'na cvrstoca odreduje se na valjcima s razredbom kao u HRN EN 206-1, a uvode se i razredi vI acne evrstoce betona odredene cijepanjem i savijanjem. Kontrolu i potvrdivanje sukladnosti vlacne i tlacne Cvrstoce veze na ispitivanje na busenim valjeima iz kolnit'ke ploce (po eijeloj debljini) s preporucenim slicnim kriterijima potvrdivanja sukladnosti (za srednju vrijednost i najmanji rezultat), s time sto se srednja vrijednost utvrduje za po cetiri uzastopna rezultata (tablica 7.15).

814

~ ik.valj

Bilo koji pojedinacni rezultat, [N/mml]

msJm28

2

FTI

1,0 kg/m u prosjeku bez pojedinacnog rezultata > 1,5 kg/m 2

Nema zahtjeva

Nema zahtjeva

FT2

0,5 kg/m! u prosjeku

1,0 kg/m 2 u prosjeku bez pojedinacnog rezultata > 1,5 kg/m 2

2

Naslov je tablice "razredi otpornosti (betona kolnickih konstrukcija) na smrzavanje, a ne na smrzavanje sa soli za odmrzavanje, koji su najcesce odgovorni za trajnost kolnickog betona. Vjerojatno bi za okolis razreda XF1 i XF3 iz HRN EN 206-1 trebalo rabiti uvjet razreda FT1 za 28 eiklusa, za okolis razreda XF2 uvjet razreda FT2 za 28 ciklusa, a za okolis razreda XF4 uvjet razreda FT2 za 56 ciklusa. Broj kontrolnih ispitivanja pojedinih zahtijevanih svojstava specificiran je brojem lIzoraka na 1000 iIi 10000 m2 plostine takoder u tri razreda.

iSI5

(illjCllic;1 jt.: ua spet.:ifikacije normi niza HRN EN 13877 za betonski kolnik nisu sasvim II , kl;!(k l1 t.: sa specifikacijama opee norme za beton HRN EN 206-1. Vjerojatno se "Vll]e: uani kriteriji sukladnosti odnose na ugradeni beton, a u kontroli i potvrdivanju ,ukladnosti kvalitete proizvodnje betona trebalo bi se pridrzavati opee norme. l3etonske kolnicke konstrukcije izvode se posebnom opremom (slika 7.26), ClJl ]e osnovni uio finiser za razastiranje i zbijanje betona (pervibratorima iii vibracijskim daskama). Dva su osnovna tipa: tracnicki (s fi ksnom bocnom oplatom) i klizni (s kliznom) .

7.6.6

Hidrotehnicki beton

Pod pojmom hidrotehnicki beton podrazumijeva se uglavnom masivni beton koji se ugraduje u hidrotehnicke konstrukcije (uglavnom betonske brane) iii konstrukcijske dijelove veCih dimenzija. U nasoj ranijoj praksi (prema HRN U.E3.010) pod tim se betonom podrazumijevao beton u elementima Cija je najmanja dimenzija veea od 1,0 m i volumen veti od 10 m3 • Nova opca europska norma za beton HRN E N 206-1 ne specificira ni ovaj beton, nego i za njega upucuje na potrebu pripreme posebnog dijela te norme iii na zasebne norme. I nasa prethodno navedena posebna norma ga je vrlo uopceno specificirala, upucujuti uglavnom na druge norme koje su specificirale obicni beton i njegove sastavne materijale. R azlikovala ga je prema polozaju konstrukcije u odnosu na razinu vode (podvodni beton, beton u podrucju promjenljive razine vode i beton iznad vode), u odnosu na dimenzije, u odnosu na tlak vode i u odnosu na agresivnost vode kao okolisa, ali same pojmovno (bez detaljnijih specifikacija za te pojedine vrste). Hidrotehnicki se beton razlikuje od obicnog betona uglavnom po opasnosti od visokih unutarnjih temperatura (od oslobodene topline hidratacije) i slijedom toga od pojave pukotina i ugrozavanja vodonepropusnosti kao njihova osnovnog uporabnog svojstva. Zbog toga navedena norma zahtijeva da se projektom konstrukcije za masivne betonske br ane, a po potrebi i za druge masivne gradevine, moraju specificirati:

Slika 7.26 Klizlli filliser

- najvisa temperatura betona u gradevini, koja proizlazi iz temperature proizvedenog betona i povecanja temperature zbog hidratacije cementa - mjere koje ce se poduzeti da se projektni uvjeti ispune i temperaturni rezim odrZi u granicama koje nece uzrokovati pojavu pukotina sirine veee od 0,3 mm. II

izvedbi betollske koillicke kOllstrukcije

Proracun betonskih kolnickih konstrukcija provodi se posebnim postupcima, ali je za pojedine kategorije opterecenja vec uglavnom tipiziran. U pravilu je on sarno zastita donjih nosivih slojeva i habajuca prometna povrsina. Neugod no svojstvo neminovnog skupljanja i pucanj a betona rjesava se kod dilatiranih kolnika rezanjem razdjelnih spojnica u jos poluoevrsnulom betonu (na razmaku od oko 25 debljina ploce), na kojima se pukotine provociraju, a za prijenos opterecenj a u razdjelnice se ugraduju ankeri. U dilatiranom kolniku ne smije biti vidljivih pukotina. Nedilatirani kolnik je tzv. kontinuirano armirani kolnik kod kojeg naprezanja zbng skupljanja betona preuzima armatura i nema ni razdjelnica ni vidljivih pukotina. U izvedbi betonskih kolnickih povrsina bitno je posti6i odgovarajucu ravnost povrs in~ koja normom HRN EN 13877-2 nije specificirana pa bi trebalo u obzir uzeti dopustcna odstupanja dana posebnom tablicom u Knjizi IV Optih te hnickih uvjeta za radovc l1a cestama Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta.

1:)16

Zahtijeva se da se zadovoljenje tih uvjeta mora dokazati posebnim toplinskim proracunom. Zadovoljenje uvjeta norme osiguravalo se posebnim konstrukcijskim mjer ama, koje su normom bile i navedene.

tehnoloskim

Konstrukcijske su mjere: - izbor optimalnog tipa konstrukcijskog sustava - podjela konstrukcije na odsjecke pomocu razdjelnica razdjelnicama - odredivanje optimalnih dimenzija bloka - primjena armiranog betona.

na blokove radnim

Tehnoloske su mjere: - uporaba cementa niske top line hidratacije - podjela betona na vanjsko i unutarnje podrucje (jezgru)

817

,l1lanjt:njt: kolicine cementa na najmanju mogucu mjeru uporaba odgovarajuCih dodataka betonu primjcna mjesavina agregata sto krupnijeg zrna - .~to kvalitetnije zbijanje betona - sto ujednacenija kvaliteta proizvodnje betona _snizenje temperature proizvedenog betona (hladenjem sastavnih materijala) _ zastita povrsina od prekomjernog zagrijavanja, hladenja i atmosferilija - optimalni rokovi betoniranja novih blokova (na stare) _ hladenje ugradenog betona cirkulacijom ohladene vode kroz sustav u njega ugradenih cijevi. Potreba snizenja koliCine cementa na sto je moguce manju koliCinu postize se uglavnom uporabom mjesavine agregata sto veceg najveceg zrna, najcesce 63 mm iii cak i 125 mm, sto onda uvjetuje i posebnu robustniju oprcmu za proizvodnju, transport i zbijanje betona (velikokapacitetne mijesalice, transportne trake, baterije pervibratora) po cemu se ovaj beton ponajvise i razlikuje od obicnog betona. Uz postivanje navedenih mjera, Cini se da se beton hidrotehnickih gradevina moze specificirati, proizvoditi i da mu se sukladnost moze kontrolirati i potvrdivati prema navedenoj opcoj normi za beton HRN EN 206-1. Problematicno ostaje specificiranje, kontrola i potvrdivanje sukladnosti vodonepropusnosti kao njegova najcesceg osnovnog svojstva. Ova norma to ostavlja dogovoru projektanta i proizvodaca. Ranije se to u nasoj praksi rjdavalo izborom jednog od 5 moguCih razreda razliCitoga hidrostatickog tlaka pri ispitivanju (od 0,2 do 1,2 MPa), koji su se trebali i odabirati prema visini tlaka stupca vode na beton u konstrukciji. Najcesce je to bila V6, koja je znaCila da voda pod tlakom, koji je djelovao 8 sati na izlozenu povrsinu uzorka i zatim se nakon svakih 8 sati povecavao za 0,2 MPa do posljednjih 0,6 Mpa, nije smjela proCi kroz uzorak debljine 15 cm. Ako se prema HRN EN 12390-8 kao kriterij odabere najveCi dopusteni prodor vode 50 mm (pod tlakom vode 0,5 MPa tijekom 5 dana), koji je inace u njemackoj praksi uobicajen, bit ce to vise ncgo na strani uobicajene sigurnosti prema nasoj ranijoj praksi.

7.6.7

Valjani beton

Valjani beton (engl. roller compacted concrete, RCC) po sastavu smjese i svojstvima je obicni beton koji se ugraduje (zbija) kao sto se ugraduju zemljani materijali. Prvi putje primijenjen 1975. godine pri sanaciji ostecenja na jednom od tunela temeljnog ispusta brane Tarbela u Pakistanu, Ciji je ulazni dio odnijela voda pri prvom punjenju akumulacije. Primijenjen je kao jedini naCin koji je omogucavao sanaciju gradevine u kratkom roku (prije kisne sezone). Za 44 dana ugradeno je 35.000 m3 valjanog betona. Razlikuje se od obicnog betona uglavnom po krutoj konzistenciji smjese koja mora biti prilagodena zbijanju vibrovaljcima. Smjesa mora biti dovoljno kruta da 10-tonski vibrovaljak u nju ne propada pri zbijanju.

818

Proizvodi se od istih prirodnih materijala (u iskopanom stanju iii na odredeni jednostavni naCin doradenih) i hidraulickih veziva kao i obicni beton. Najekonomicnije i najefikasnije se primjenjuje u podrucjima kvalitetnih aluvijalnih nanosa koje ne treba preradivati (kakav je npr. bio kopani sljuncani materijal na profilu brane Tarbela). Rabi se obicni portlandski cement (ako okolis gradevine nije agresivan) u koliCinama 75 do 150 kg po m3 uvaljanog betona s oko 80 do 120 I vode. Ovisno 0 tipu cementa i koliCini pijeska u granulometrijskom sastavu agregata, vic omjer mu se krece od 0,75 do 1,00. Odredena, ponekad i cijela koliCina cementa cesto se uspjesno zamjenjuje potencijalno hidraulickim pucolanskim materijalima, ako su dostupni. Primjenjuje se agregat maksimalnog zrna do 150 mm. Medutim, zbog problema segregiranja krupnog materijala pri transportu, istovaru i razastiranju smjese, najcesce se ne rabe zrna veca od 75 mm. Za minimiziranje segregacije krupnog materijala smjesa mora imati dovoljnu koliCinu pijeska. U razliCitim zemljama postoje razliCite upute za primjenu ovog materijala. Norme jos ne postoje pa nema ni normiranog granulometrijskog sastava agregata za valjani beton. U nas jos nije bilo primjene tog tipa betona. Iskustva nasih strucnjaka s primjene prirodnog sljunka najveceg zrna 90 mm u valjanom betonu na brani Mosul u Iraku, kod kojega se koliCina pijeska kretala od 15 do 25 %, pokazuju da bi trebalo oko 30 % pijeska [19]. S danasnje gradnje druge faze brane Tucuruf u Sjevernom Brazilu preporucena je (kao najnovije iskustvo) krivulja po jednadzbi [20]: Y = 3·(dID Olax )112 ± 5 gdjeje: Y prolaz kroz sito otvora d u % d otvor sita u mm Dmax najvece nazivno zrno agregata u mm.

(7.4)

Krivulja je dana za najvece zrno agregata 76 mm uz dodatni uvjet da prolaz na situ #200 bude 8 %. Fizikalno-mehanicka svojstva valjanog betona prilicno variraju, znatno vise no kod obicnog betona. Tlacna evrstoca se uobicajeno krece od 5,0 do 15,0 N/mm2 sa standardnom devijacijom laboratorijski izradenih i njegovanih uzoraka 2,5 do 5,0 N/mm2 (slika 7.27). Laboratorijski izmjereni staticki modul elasticnosti valjanog betona na gradevinama brane Mosul u Iraku, izmjeren prema ASTM C-469, iznosio je oko 10000 N/mm 2 i dobro se podudarao s vrijednostima dobivenim dinamickim (seizmickim) postupcima ispitivanja in situ (preracunanim po postojeCim korelacijskim faktorima na staticki modul elasticnosti). Za razliku od obicnog betona valjani beton je vodopropustan pa je zbog opasnosti od ispiranja vapnene komponente iz i inace male koliCine hidratiziranog i oevrsnulog cementa vrlo osjetljiv na strujanje podzemnih voda, cemu i ne smije biti izlozen, naroCito ako one sadrZe agresivne sastojke (sulfate, ugljicnu kiselinu i sl.). Problem zastite valjanog betona od prod ora i gubitka vode rjesava se vodonepropusnim

819

ekranima i barijerama. U novije vrijeme pokusava se rabiti i vodonepropusni va ljani beton s nko 250 pa i vise kg veziva (obieno cementa i lebdeceg pepela) po m3 lIgradenng valjanog betona , ali s problematienim uspjehom. Posebni problem su u tom slucaju pukotine koje su se na nekim branama javile kroz eijeli presjek na ra zmaku od oko XO m (21J.

35 E E 30

N

Z

ro

c 0

25

a; .0 (1J

20

.<,)

.8 ~

>

Bro] rezultata ispltivanja 198

I

33 63 78 54 54 78 80 63

ar'itmeticka sredina

f--

mfraktila 16%

o

I--

ekstrem ne vrij ednostl

I-

15

r-

l-

I - f-

l-

10

e-

l-

I--

f-

,<,) (1J

c

,<,) (1J

f=

I

j ~

5 I-IV

z?ijanje ,:,ib~ovaljei~a beton se ugraduje u tanjim slojevima (oko 30 em) i zbija laksim vl~ro~a~~Jaclm~. ZbIJenost (gustoca) ugrade noga valjanog betona jedno je od njegovih naJva~~lJlh . svoJstava 0 kOJem bitno ovise i sva ostala (evrstoca, povezanost sastavnih matenJala I propusnost). Izr azava se omjerom zbijenosti, tj . omjerom izmedu austore in situ i njegove teorijske gustoce. Uobieajeno se speeifieira s 97 % i sluzi kao k~ntrola ispunjenja proraeunskih pre tpostavki. Kontrolira se na razne naeine danas najsuvreme nijim nuklearnim mjeraeima (izotopima), ponekad i klasienim utvrdivanjem e kvivalenta pijeska (poznate gustoce), koji se rabi u kontroli zbijenosti ze mljanih materijala.

V

f-

~~~~~~ ~ VI VII VIII IX

X

XI

XII

Slika 7.27 Parametari statisticke obrade rezllitata kontrolnih ispitivanja tlacne cvrstoce Ilzoraka vaijanog betona (koeaka brida 20 em) na brani Mosul u lraku [19]

Valjani beton se proizvodi na 1I0bicajeni naci n (na velikokapacitetnim betonarama za proizvodnju obienog betona) iii se ponekad kod manje osjetljivih primjena valjanog betona za tu namjenu grade posebna postrojenja kontinuiranog rada s puznim transporto m i homogenizacijom smjese . Rade se postrojenja s proizvodnjom veeom od 250 m 3 smjese valjanog betona na sat. U prvom (eescem) slucaju proizvodnja i kontrola doziranja vode provode se kompjlltorski kao i kod ob icnog betona. U drugom slucaju kontinuiranog dotoka sastavnih materijala toenost doziranja sastavnih materijala je problematiena. Kontrolira se protok (iii dotok) sastavnih m aterijala i usporeduje s proizvedenom kolicinom smjese vn:menski (jednom iii dva puta dnevno).

Povrsinski sloj uvaljanog be tona stiti se i njeguje kao i obieni beton . Betoniranje sljedeceg sloja najeesce se nas tavlja bez posebne prethodne obrade spojne plohe, ali kod znacajnijih i osjetljivijih gradevina postoji i praksa obrade takvih prekida obienim mortom iii betonom, analogno obradi spoja valjanog betona sa stjenovitim materijalom podloge. Kontrola i potvrdiva nje sukladnosti kvalitete valjanog be tona jos uvijek su prilieno problematieni. Uobicajeno se ispituju laboratorijski uzorei koji se ugraduju postupkom po Proctoru i njeguju u 100 % -tnoj vlazi, pa zapravo potvrduju same kvalitetu ugraden.e smjese. Va~enje i ispitivanje neporemecenih uzoraka iz ugradenoga valjanog betona Je vrlo oSJetlJlvo. Nuzan je osobit oprez i iskustvo pri busenju dijamantnom krunom velikog promjera s poveea nom brzinom rotaeije i smanjenim tl akom. Svojstva valjanog betona, postupei ispitivanja i kriteriji potvrdivanja sukladnosti moraju se specificirati projektom gradevine. Osnovna podrueja primjene valj anog betona su zamjene slabo nosivog tla u temeljima raznih (najcesce hidrotehniekih) gradevina, izvedba hidrotehniekih bra na i izrada nosivih kolnickih slojeva u cestogradnji .

Pri dopremi i ugradnji smjese valjanog betona najvecu paznju treba posvecivati kontroli: . - dinamike dopreme - razastiranj a

1I

specificiranim slojevima (s obveznim uklanjanjem segregacija)

- stanja vlaznosti - broja prijelaza vibrova ljka - vlazne njege lIvaljanog be to na. U obienim se uvjetima beton ugraduje u slojevima 40 do 60 cm, koji se zbijaju vibrovaljcima mase oko 10 to na (uobieajeno s ce tiri dvostrllka prijelaza kao i slicni zemljani materij ali) (slika 7.28). Na slabije dostupnim mjestima na kojim a nije moguce

,,~~ '''','

•

> · ••

·c . •

>

Slika 7.28 Oprema za transport, rasprostiranje i zbijallje vaijallog betona

820

821

'-

7.7

NESUKLADNOST I NAKNADNO ISPITIVANJE BETONA U KONSTRUKCljI

I J slucaju pojave nesukladnosti betona, utvrdene u kontroli kvalitete proizvodnje \letona iii u kontroli kvalitete betona na gradevini, koja moze ugroziti uporabljivost konstrukcije, obje norme (HRN EN 206-1 i HRN ENV 13670-1) zahtijevaju ispitivanje betona u konstrukciji. Prilogom J u TPBK to se zahtijeva i u slucaju kad se zavrsnom ocjenom uporabljivosti betonske konstrukcije utvrdi da ona nema projektom zahtijevana tehnicka svojstva iii da se ona ne mogu utvrditi zbog nedostatka tehnicke dokumentacije. Potrebe, program i specifikaciju tih ispitivanja bi obicno trebao izraditi odgovorni projektant iii predstavnik institucije ovlastene za nadzor i certifikaciju kvalitete proizvodnje betona. I navedene norme i TPBK zahtijevaju provedbu toga postupka prema: - nizu normi HRN EN 12504-1 do -4, koje specificiraju postupke ispitivanja Cvrstoce betona (busenjem i ispitivanjem valjaka, sklerometrom, cupanjem i ultrazvukom) - prEN 13791, koja specificira postupak ocjenjivanja tlacne evrstoce betona u konstrukcijama iii u konstrukcijskim elementima (prema rezultatima ispitivanja provedenim prema prethodnim normama). Ispitivanje tlacne evrstoce betona sklerometrom nerazorni je postupak koji se zasniva na odskoku elasticne mase pri udaru u povrsinu betona (slika 7.29). Registrirani odskok je mjera povrsinske tvrdoce betona iz koje se pomocu posebnih cksperimentalno utvrdenih bazdarnih krivulja ovisnosti tvrdoce i tlacne evrstoce betona oCitava tlacna Cvrstoca.

Polozaj sklerometra pri ispitivanju mora biti okomit na povrsinu betona. Na veliCinu odskoka osim tvrdoce betona utjece i smjer odskoka udarne mase u odnosu na smjer djelovanja gravitacije, 0 cemu pri ispitivanju treba voditi racuna i za taj utjecaj oCitanje pri kosom iii vertikalnom polozaju sklerometra korigirati na horizontalni iii upotrijebiti bazdarnu krivulju utvrdenu za doticni polozaj sklerometra. Na jednome mjernom mjestu, koje prethodno mora biti dobro ocisceno i izravnano (najbolje brusenjem), utvrduje se najmanje 10 do 12 vrijednosti odskoka udarne mase i proracuna se srednja vrijednost. Pojedinacni rezultati prilicno variraju, ovisno 0 tome udari Ii bat u masu cementnoga kamena iii u krupno zrno agregata iza njega. Slicne nedoumice prate i ispitivanje betona ultrazvukom, kod kojega sc mjcri brzina prolaza ultrazvuka kroz masu betona, a koja je takoder bolji pokazatelj homogcnosti i ujednacenosti kvalitete betona (tablica 7.17) nego evrstoce. Brzine ultrazvuka se prema eksperimentalno utvrdenim korelacijskim izrazima preracunavaju na dinamicki modul elasticnosti betona, a iz ovoga se s relativno malom pouzdanoscu utvrduje tlacna evrstoca. Pri ispitivanju betona ultrazvukom posebno treba paziti na uspostavu prisne veze izmedu sondi i betona. Prednost ispitivanja betona ultrazvukom pred ispitivanjem sklerometrom je uvid u ujednacenost kvalitete betona po cijelom presjeku iii u vecoj dubini ako se ispituje s povrsine. Tablica 7.17 Razredba kvalitete betona prema bnini prolaza ultrazvuka Bnina uzduznog ultrazvucnog vala

[km/secj

Kvaliteta betona

4

4,5 3,5

odlicna 4,5

dobra

3,0

3,5

sumnjiva

2,0

3,0 2,0

1 - udarni bat, 2 - beton, 3 - cilindricno kuciste, 4 - indeksni pokazivac, 5 - skala, 6 - odskocna masa, 7 - okidac, 8 i 9 - opruge i 10 . drzac

Stika 7.29 Schmidtov sklerometar

Dobiveni rezultati su dobra mjera ujednaeenosti kvalitete povrsinskog sloja betona, ali ne i pouzdan pokazatelj evrstoce, tako da se prema nasoj ranijoj praksi priznavao sarno u kombinaciji s busenim valjcima. Na tvrdocu betona npr. znatno vise nego na Cvrstocu utjecu vlaznost i stupanj povrsinske karbonatizacije betona, a znatno manje evrstoca veze cementnoga kamena i agregata.

822

101:a vrlo losa

Nacrt europske nor me prEN 13791 preporucujc ispitivanje i utvrdivanje in situ tlacne Cvrstoce busenjem valjaka kao izravnim i komparativnim postupkom, ali dopusta uporabu i neizravnih nerazornih postupaka (sklerometrom i ultrazvukom) polurazornih (cupanjem) pojedinacno iii u kombinaciji s valjcima iIi bez njih. Kod slozenijih situacija norma preporucuje buscnje sto veceg broja valjaka (najmanje 15) za statisticku obradu, a kod pojcdinacnih elcmenata najmanje 3 valjka. In situ karakteristicna tlacna evrstoca jc uvjetovana kao 5 %-tna fraktila kao i u proizvodnji pa su slicni i kriteriji potvrdivanja sukladnosti, a za utvrdivanje ekvivalentne tlacne evrstoce normiranih laboratorijskih uzoraka, ona se dijeli s 0,85, kao i u nasoj dosadasnjoj praksi.

823

Dva su pristupa utvrdivanja in situ karakteristicne tlacne evrstoce kod lzravnog postupka, ovisna 0 broju rezultata ispitivanja:

7.8

za 15 i vise rezultata:

7.8.1

fck

s

= fm(n),iS -

1,48 ' s

iii

=hs.min + 4

fek,is

standardna devijacija rezultata ispitivanja (ako je manja od 2,0 N/mm2 racuna se s vrijednoscu 2,0 N/mm2),

za 3 do 14 rezultata ispitivanja: j~k,is =

fm(n),iS -

k

Koeficijent k ovisi

iii 0

fek,is

=

hs,min

Uvod

TPBK u clanku 29. te u prilogu 1, tocka 1.2.4.2 propisuje iSPltivanje betonsIGh konstrukcija pokusnim opterecenjem kao jedne od mjera provjere kvalitete izvodenja i uporabljivosti konstrukcija. Betonska konstrukcija prema clanku 29., stavku 1 TPBK ima projektom predvidena tehnicka svojstva te je uporabljiva ako:

+4

broju rezultata ispitivanja (tablica 7.18). Tablica 7.18 Koeficijent k n

ISPITIVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA POKUSNIM OPTERECENJEM

k

10 do 14

4

7 do 9

5

3 do 8

6

Tlacna Cvrstoca ispitana na valjcima jednakog promjera i visine od 100 mm do 150 mm ekvivalentna je tlacnoj CvrstoCi ispitanoj na kockama brida 150 mm ugradenim i njegovanim u istim uvjetima, a tlacna evrstoca ispitana na valjcima promjera najmanje 100 mm i visine ne vece od 150 mm, a omjera visine i promjcra jednakog 2,0, ekvivalentna je tlacnoj evrstoCi ispitanoj na valjcima dimenzija 150x300 mm. Dopusteno je ispitivanje in situ tlacne evrstoce i na valjcima promjera 50 mm do 100 mm i drukCijih omjera duljine i promjera, ali sarno ako postoje pouzdane korelacije prema ovim normiranima. Za primjenu neizravnih postupaka i njihovih kombinacija norma specificira po dvije mogucnosti: preko izravne korelacije s valjcima, utvrdene u svakom konkretnom slucaju, i preko bazdarenja koreiacije s valjcima u ogranicenom podrucju evrstoce uporabom utvrdene ovisnosti. Najmanji je prihvatljivi broj ispitivanja u ovim slucajevima 15 i obvezno je statisticko vrednovanje.

- su gradevni proizvodi ugradeni u betonsku konstrukciju na propisani naCin i imaju ispravu 0 sukladnosti prema clanku 13" stavku 1. TPBK, odnosno dokaze uporabljivosti prema clanku 13., stavku 2. - su uvjeti gradenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije, bili sukladni zahtjevima iz projekta - betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporahljivosti utvrdene ispitivanjem pokusnim optereccnjcm kada jc ono propisano kao obvezno iii zahtijcvano projektom, te ako 0 provjerama tih Cinjenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija. Smatra se da je uporabljivost betonske konstrukcije dokazana ako su ispunjeni gore navedeni uvjeti, odnosno ako konstrukcija zadovoljava uvjcte iz clanka 28. TPBK koji odrcduje: 1. izvodenje betonske konstrukcije mora biti takvo da betonska konstrukcija ima tchnicka svojstva i ispunjava zahtjeve odredene projcktom i propisom

2. uvjeti za izvodenje betonske konstrukcije odreduju se programom osiguravanja i kontrole kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta betonske konstrukcije najmanje u skladu s odrcdbama Priloga 1 TPBK 3. ako je tchnicko rjcsenje bctonske konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnicka svojstva betonskc konstrukcije takvi da nisu obuhvaceni odredbama Priloga 1 TPBK, tad a se programom kontrole i osiguravanja kvalitete moraju odrediti posebni uvjeti gradenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovog clanka 4. Prilogom 1 iz stavka 2. i 3. clanka 28. TPBK pohlize se odreduje izvodenje i odrzavanje betonskc konstrukcije. U Prilogu 1 u tocki 1.2.4 definirani su uvjeti za odredivanje uporabljivosti betonskih konstrukcija.

824

825

Tocka .1.2.4.2 poblize objasnjava da se ispitivanje pokusnim opte~ecenjem provodi u cilju ocjl:I1l: ponasanja konstrukcije u odnosu na projektom p:.edvlden~ ~re~p~stavk~. Pokusnim opterecenjem ispituju se stoga betonske konstrukclJe za kOJe Je IspltJvanJe prCllvilil:no projektom, a obvezno za:

III. prema prirodi opterecenja:

_ mnstovc raspona veceg od 15 m _ tribine u sportskim gradevinama i dvoranama razne namjene _ krovne konstrukcije raspona veceg od 30 m _betonske konstrukcije koje se izvode prvi put novim tehnoloskim postupkom.

IV. prema trajanju:

Navedena ispitivanja treba provoditi prema projektu betonske konstrukcije,. normi HRN U.M1.046:1984 (za mostove) i normi HRN U.M1.047:1987 (za zgrade 1 ostale

Ispitivanje pokusnim opterecenjem obavlja se na potpuno dovrsenom mostu dok je za provodenje dinamickog ispitivanja nuzno zavrsiti i prilaze mostu. Tijekom ispitivanja na mostu se ne smiju odvijati nikakvi drugi radovi. Pokusno opterecenje mosta izvodi se sarno nakon utvrdivanja postizanja projektom predvidenih veliCina u pogledu dimenzija elemenata i kvalitete materijala.

gradevine ). Pokusno optcrecenje provodi se i kada postoji sumnja u pogledu nosivosti, krutosti i trajnosti betonskih konstrukcija, za konstrukcije koje su sanirane, konstrukcije od novih materijala te one za koje je nosivost nepoznata uslijed nedostatka tehnicke dokumentacije iii uznapredovalog procesa propadanja. Svrha ispitivanja je utvrditi ponasanje konstrukcije u smislu:

1. staticko

2. dinamicko

1. kratkotrajno

2. dugotrajno.

Prije pocetka provedbe pokusnog opterecenja mosta treba izraditi program ispitivanja koji treba obuhvatiti: - odredivanje velicine i rasporeda opterecenja po fazama

_ uskladenosti s projektom iii normama HRN U.M1.046 i HRN U.M1.047

- proracun ocekivanih progiba i deformacija

_ uskladenosti s kvalitetom izvedenih radova u odnosu na predvidenu projektom

- raspored mjernih mjesta

_ prikladnost konstrukcije za preuzimanje predvidenih opterecenja

- organizacijsku shemu ispitivanja.

_ pojave, razvoja i sirine pukotina kao i dcformacijskih velicina. Postupak ispitivanja mora se sastojati od uvida u tchnicku dokumentaciju (glavni i izvedbeni projekt, eventualne izmjene i nadopune glavnog projekta itd.), uvid u dokumentaciju 0 ispitivanju materijala te izrade programa za ispitivanje. Pokusno opterecenje ne smije se provoditi na betonskim konstrukcijama iii elementima cija je starost manja od 28 dana.

7.8.2

Pokusno opterecenje mostova

Prema normi HRN U.M1.046 koja odreduje uvjete za pokusno opterecenje mostova dcfinirane su sljedece vrste pokusnog optereccnja:

I. prema ucestalosti ispitivanja: 1. redovno - prije pustanja u promet 2. kontrolno - za vrijeme uporabe II. prema velicini opterecenja:

7.8.2.1 Staticko opterecenje Staticko pokusno opterecenje mostova obvezno je za cestovne mostove raspona veceg od 15 m (za zeljeznicke mostove raspona veceg od 10 m). Nadalje, obvezno je za sve mostove u kojima nisu postignuti zahtjevi iz projekta u pogledu dimenzija, nosivosti temeljnog tla, kvalitete ugradenih materijala iii u slucaju bilo kakve sumnje u kvalitetu spojeva iii bilo kojega drugog dijela konstrukcije. Prije statickog opterecenja mosta mora se napraviti kontrolni staticki proracun za planirano opterecenje i to s podacima prema projektu, ako se prethodnim pregledom izvedbenih dokumenata utvrdi da su most i ugradeni materijali u skladu sa zahtjevima projekta. Ako se utvrdi da most nije napravljen u skladu s projektom, tada se mora izraditi kontrolni staticki proracun s postignutom kvalitetoma ugradenih materijala. Prilikom odredivanja planiranog 0,5 ::; U ::; 1,0, stirn da je: U=

2. posebno 3. izuzetI10

826

V,,,,, V" . rp

1. obicno

Vstat

opterecenja

treba

zadovoljiti

uvjet

da

Je

(7.5)

teorijska vrijednost u promatranom presjeku uslijed statickog opterecenja

827

I '"

tcurijska vrijednost u istom presjeku nptcrecenja bez din amickoga kocficijenta

'il

dinamicki kocfieijent.

uslijed

projektnog

prometnog

Na pnme na: Dinamicki koeficijcnt za cestovne mostove obuhvacen .Ie u normi IIRN ENV 1991-3 u vrijednosti nazivnoga uporab nog djelovanj a. Staticko ispitivanje obuhvaca: - mjerenje progiba prilagode nom metod om geometrijskog nive lmana visoke tocnosti na mjestu !ezajeva i na sredini raspona - mjerenje zaosta lih progiba nako n rasterece nj a na istim mjestima - mjerenje dcformacija na kriticnim mjestima konstrukeije. Potrebno je napo menuti da mjerenje progiba podrazumijeva sredina susjednih polja kod kontinuiranih konstrukeija.

mjerenjt: podizanja

Staticko ispitivanje provodi se prema unaprijed napravljt:nom programu ispitivanja u kojt:m se definira broj mjernih faza, broj koridora kamion a (optert:cenja) i mjernih linija. U svakoj fazi optcrecenje se nalazi u drugom polozajn. Tijek ispitivanja po fazama za primjer ispitivanja mosta "Dobra " prikaza n je na sliei 7.30 (Iijevo), a polozaj mjt:rnih linij a i koridora prikazan je na slici 7.30 (desno ) na primjeru vijadukta ooJezerane ". ~IOS T

DOBRA· L1JEVA OS

. RIJEKA

I

ZAG REQ

3

is.

zs:

I fitz, I I I 1 EE33 J 4

9

A

10

II

7.8.2.2 Dinamicko opterecenje Mjerenje dinamickih parametara i kontrolni dinamicki proracun raspo nske konstrukcije provode se s ciljem utvrdivanja trenutnog stanj a konstrukcija cestovnih gradevina te odredivanja utjecaja dinamickih o pterecenj a na trajnost i funkcionalnost rasponske konstrukcijc. Dinamickim ispitivanjem utvrduje se ima Ii konstrukeija krutost predvidenu projektom, tj. nije Ii doslo do degradacije krutosti u osnovnim konstrukcijskim elementima iii u njihovim spoj evima. Razlikujemo mjerenje dinamickih znaca jki pri vibraeijama okolisa i pri prisilnim vibraeijama. Vibraeije okoli sa su oscilacije konstrukeije uslij ed lIzbuda cijll frt:kvenciju i amplitudu nije l110guce kontrolirati. U te uzbude mogu se ubrojiti vjetar, morski va lovi , promt:t vozilima 1I okolici mosta, vibraeije llzrokovane radom strojeva i sl. Prisilnt: vibracijt: su oscilaeijt: konstrukcija uslijcJ umjetno proizvedenih vibraeija . One se proizvode vibratorima (uzbudivacima). To su uredaji koji prenose silu vibraeije u konstrukciju u obliku harmonijske uzbude.

= EE33 EE33 EE33

7

Na fotografij a ma Na slici 7.31 se vide poojcdinc fa ze mjcrt:nja progiba modifieiranom metodom geo me trijskog nivelmana visoke tocnosti.

A

5 6

Slika 7.31 Faze optereeivanja

EE33

~

Dinamicka uzbuda rasponske konstrukeije mosta redovito se postize voznjom vozila pre ko mosta.

<)

=

utvrdivanje dinamickih znacajki

EE33 stika 7.30 Tijek ispitivallja mosta «Dobra» i vijadllkta «j ezeralle»

828

Vozilo tijekom ispitivanj a prolazi razlicitim brzinama preko konstrukeije sto izaziva njczinu vibraciju. Da bi se dobilo tocnije prigusenje konstrukeije, cesto se postavlja drvena daska u sredini raspona preko koje prolazi kamion te se na taj naCin dobiva impulsno djelovanje (udar).

829

'....

!zravno iii obradom podataka iz registriranih zapisa odreduju se:

o provedenom pokusnom opterceenju izdaje se izvjestaj koji moze biti:

- Jinamieki koeficijent cp - period slobodnih oscilacija Ts1ob . - period prisilnih oscilacija Tpris. - maksimalno vertikalno ubrzanje a max

- privremeni - u kojem su prikazani osnovni podaci 0 ispitivanju sa zakljuckom 0 prikladnosti mosta za preuzimanje projcktom predvidenih optereeenja, a koji vrijedi do izdavanja konaenog izvjestaja, ali ne dulje od 6 mjeseci, i

- maksimalni dinamieki i statieki progib u sredini rasPOna/din ilst.t. - koeficijent prigusenja vibracija q - koena sila. Dinamicki koeticijent odreduje se iz zapisa mjerenja pomaka prema izrazu:

rp = Idin. /Istat. Koeficijent prigusenja (<0 odreduje se iz dijela zapisa slobodnih vibracija (istitravanja konstrukcije), prema izrazima:

d = (lIm-n) x In (an/an,) (logaritamski dekrement) !; = Ii /2 1t (koeficijent prigusenja) gdje su am i an amplitude oscilacija urn-tom in-tom ciklusu oscilacija. Pre rna normi HRN U.Ml.046 most jc tehnieki ispravna konstrukcija ako su ispunjeni sljcdeCi uvjeti: a) staticko ispitivanje

- izmjereni progibi manji su iii jednaki teorijskim - izmjereni trajni progibi nakon rastereeenja manji su od: 15 % najveCih progiba izmjerenih na istome mjestu - za eeliene i spregnute mostove 20 % najveCih progiba izmjerenih na istome mjestu - za mostove od prednapetog betona

- konacni - koji saddi sve podatke 0 ispitivanju, usporedne teorijske proracune, analizu rezultata i zakljucak 0 prikladnosti mosta za preuzimanje predvidenih optereeenja. Konacni izvjestaj treba sadrzavati i podatke 0 pocetnom vizualnom pregledu gradevine koji kasnije sluzi kao izvjestaj 0 prvom prcgledu te se moze rabiti kao pocetni pri daljnjem odrzavanju gradevine. Uobicajeni rutinski pregledi betonskih mostova Cine glavnu osnovu, tehnieku i ekono~sku, za planiranje potrebnog odrzavanja i sanacija za svaki pojedini most i cijelu bazu mostova s ciljem odrzavanja funkcionalnosti i uporabljivosti betonskih mostova u bilo koje vrijeme i u najpovoljnijem vremenu i s najmanjim troskovima. Osim toga, uobicajeni rutinski pregledi daju vlasniku moguenost stalnog praeenja mostova i razvoja stanja njihove konstrukcije. Os nova prvih prcgleda je sustavna, vizualna ocjena stanja svakog elementa konstrukcije bctonskog mosta. Ovakav, pocetni pregled koji se provodi odmah nakon zavrsetka konstrukcije i moze se zvati i referencijskim pregledom betonskog mosta. On se najceSce provodi kao dio pokusnog optereecnja mosta prije njegovog pustanja u promet. SljedeCi prcgledi provode se u razdoblju od 2 godine. Za dijelove mosta koji se nalaze u vrlo agresivnoj sredini iii su izlozeni visokoj razini optereeenja (kao mostovi u trasi autoccste iii nadvoznjaci u Cvorovima) iii ako je stanje tih dijelova mosta u sve losijcm stanju, prcgledi se mogu provesti i ceSee. Rutinski pregled sastoji se od:

25 % najveCih progiba izmjerenih na istome mjestu - za mostove od armiranog betona

- ocjene stanja svih elemenata mosta i mosta u cijelosti

- sirina izmjerenih pukotina kod armiranobetonskih mostova manja je od velicine uopustene za armirani beton

- ocjene vrste i velicine glavnih osteeenja koja se mogu primijetiti

- veliCina izmjerenih progiba ne utjeee na funkcionalnost iii estetski izgled konstrukcije - dinamicko ponasanje konstrukcije pri dinamickom optereeenju ocjenjuje se kao zadovoljavajuee. b) dinamicko ispitivanje

- ocjenc kvalitete dosadasnjeg odrzavanja - ocjene potrebe za popravcima s vrstom popravka, procjenom cijene, potrebnim vremenom za izvodenje popravaka - ocjcne potrcba za detaljnim istraznim radovima. Ako se ocekuje izvodenje skupih sanacija mostova, preporucuje se provodenje detaljnih istraznih radova.

Konstrukcija zadovoljava ako se kod dinamickih parametara: - izmjereni periodi slobodnih oscilacija priblizno podudaraju s teorijskim vrijednostima - dinamicki koeficijent podudara s vrijcdnoseu predvidenom u projektu - za oscilacije konstrukcije zakljuCi da kod Ijudi ne izazivaju osjeeaj nelagode.

830

831

7.8.3

Pokusno opterecivanje zgrada gradevne

puno opterect:nje nanese na konstrukciju iii element, ono mora ostati najmanje 16 sati, a u tom se razdoblju provede mjerenje najmanje cetiri puta. Nakon rasterecenja konstrukcija se takoder promatra 16 sati iii dok nisu zadovoljeni uvjeti 0 granicnim vrijednostima zaostalih progiba.

Ispitivanje se provodi prema normi HRN U.M1.047 na samoj gradevini iii u laboratoriju za ispitivanje konstrukcija (obicno za predgotovljene konstrukeijske elemente).

Konstrukcija iii konstrukcijski element ispitan opterecenjem tehnicki je ispravna konstrukcija ako su zadovoljeni sljedeCi uvjeti:

Pokusno optereCivanje zgrada obvezno je za one betonske konstrukeije proizvode za koje je to utvrdeno u TPBK

Pokusno se opterecenje provodi i kad postoji sumnja u pogledu nosivosti, krutosti iii trajnosti konstrukcija koje su sanirane, konstrukeija od novih materijala te onih za koje je nosivost nepoznata uslijed nedostatka tehnicke dokumentaeije iii uznapredovalog procesa propadanja. Svrha ispitivanja je utvrditi ponasanjt: konstrukcije u smislu: - uskladenosti s projektom iii normom HRN U.M1.047

a) izmjereni pomaci na mjestima najveCih uCinaka manji su iii jednaki proracunskim vrijednostima za isto opterecenje b) zaostali pomaci 16 sati nakon rasterecenja manji su od 25 % najveCih izmjerenih progiba za armiranobetonske konstrukcije, odnosno 20 % za prednapete konstrukcije e) izmjerena sirina pukotina manja jt: od vrijednosti dopustene prema TPBK d) veliCina izmjerenih progiba takva je da ne utjece na funkcionalnost iii estetski izgled konstrukcije.

- uskladt:nosti s kvalitetom izvedenih radova u odnosu na onu prt:dvidenu projektom - prikladnosti konstrukcije za preuzimanje predvidenih optt:rt:cenja - pojave, razvoja i sirine pukotina kao i deformacijskih velicina. VeliCina pokusnoga statickog opterecenja odgovara nedostajucem stalnom i ukupnom uporabnom najnepovoljnijem opterecenju prema projektu, a veliCina dinamickog opterecenja mora odgovarati najnt:povoljnijim utjt:cajima kojima jt: konstrukcija tijt:kom uporabe izlozt:na. Pri tome svi parcijalni faktori sigurnosti za djelovanja iznose 1,0. Za konstrukcije, kao sto su npr. kranske staze, vcliCina optert:cenja mora biti veca 25 (Yo (kranovi do 20 tona), 15 % (kranovi do 20 tona) iii 10 % (kranovi iznad SO tona). Brzina kretanja optert:cenja kod dinamickog ispitivanja mora se postupno povecavati do maksimalne brzine prt:dvidene projcktom. lspitivanje se sastoji od sljt:deCih osnovnih faza: 1. detaljni pregled i snimanjt: konstrukcije prijt: nanost:nja optere6t:nja 2. optereCivanje do najvect:g optereccnja prt:dvidenog programom ispitivanja 3. pracenjt: ponasanja konstrukcije pod optcrecenjem 4. rasterecenje 5. pregled konstrukeije poslije rastert:cenja 6. detaljni pregled konstrukcijt:. Opterect:njt: se do predvidene razine nanosi na konstrukeiju iii konstrukeijski element najmanje u cetiri jcdnaka koraka. Izmedu pojedinih koraka opkreCivanja mjt:r~ se progibi i ddormacije. Sljedt:ca razina optereCivanja mozt: zapoceti tek ako je p.nrast progiba iii deformaeija u razdoblju od pet minuta manji od 15 % prethodnog pnrasta za isto razdoblje iii kada jc prirast manji od pogrdke mjernog uredaja. Nakon !ito se

832

Ako zaostali pomaei iznose do SO % najveCih izmjerenih, pokusno se opterecenje mora ponoviti.

o pokusnom se opterecenju izdaje izvjestaj sa svim podaeima 0 ispitanoj konstrukciji, postupku ispitivanja, uporabljenim instrumentima, potrebnim statickim i dinamickim teorijskim proracunima, mjerenjima tijekom ispitivanja, usporedbom teorijskih i izmjerenih vrijednosti tt; zakljuckom 0 ponasanju konstrukcije. 7.9

LITERATURA

[1]

Stuart, M. and Morlidge, J.: CON REP NET - Overview of a Thematic Network on Performance Based Rehabilitation of Reinforced Concrete Structures, Proceedings of CONREPNET Conference, Prague, 2005, pp 1-10

[2]

Mt:hta, P.K: Durability of Concrete - Fifty Years of Progress, Proceedings of CANMET/ACI International Conference, Montreal, 1(1991,), pp 1-31

[3]

Mathews, J.D.: Performance of Lime Stone Filler Cement Concrete, EuroCements, Impact of ENV 197 on Concrete Construction, E and FN SPON, London, 1994., pp 113-147

[4]

Malhotra, W. et ai, Current Status of CANMETs Studies on the Durability of Concrete Containing Supplemetary Materials in Marine Environment, ACI SP109, 1988, pp 31-72.

[5]

Marchand, 1. et ai, The Deicer Salt Scalling Deterioration of Concrete, An Overwiev, Proceedings of Third CANMET/ACI International Conference "Durability of Concrete", Nice, France, 1994, pp 1-46.

[61

Beslac,J., Bjegovic, D. i Roskovic, R.: Cement U osiguranju trajnosti betonskih mostova, Zbornik radova Prvog sabora hrvatskih mostograditelja, Brijunski otoci, 2005., str.741-746

833

[7]

lS]

[9]

[10] [11]

[12]

Jones, M.R.: Performance in Carbonating and Chloride-bearing Exposures, EuroCements, Impact of ENV 197 on Concrete Construction, E and Spon, London, pp 149-168 Mehta, P., K.: Durability of Concrete Exposed to Marine Environment. A Fresh Look, Proceedings of Second International Conference "Concrete in Marine Environment", ACI, SP-109, 1988., pp 2-29 Beslac, J. and all: The Krk Bridge: Corrosion and Maintenance, Proceedings of Fib Symposium «Structural Concrete - The Bridge Between People», Prague, 1999., pp 603-608 Beslac, 1., Bjegovic, D. i Roskovic, R.: Inovativni materijali i tehnologije u gradenju i odriavanju betonskih konstrukcija, Gradevinar, 57 (2005.), str. 245-255 Cement Admixtures Association: Admixtures developments providinig concrete solutions, Concrete Engineering International, Volume 6, NQ4, Winter 2002/03, pp 54-55 Beslac, J. j Halavanja, I.: Prirucnik za beton - Svojstva i osiguranje kvalitete, Drustvo gradevinskih konstruktora Hrvatske, Zagreb, 1990.

Mehta, P. K.: Concrete Structures, Properties and materials, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1986 [14] Malone, G.P.: Use of Permeable Formwork in Placing and Curing Concrete, Technical Report SL-99-12, October 1999., U.S. Army Engineer Research and Development Center, Waterways Experimental Station, Vicksburg, MS 391806199 [15] Chen, Z. and Wang, D.: Utilization of High Strength Concrete in China, Proceedings of the Fourth International Symposium on the Utilization of High Strength / High Performance Concrete, Paris, 1996., pp 1571-1580 [16] Brugger, M.: Die Verwendung von Pumpenbeton, Beton, 8/74 [17] Walraven, J.e.: Concrete for a New Century, Proceedings of the First fib Congress, Tokio, 2004, pp 11-21 [18] Okamura, H., Ozawa, K., Ouchi, M.: Self-compacting concrete, Structural Concrete Journal of the fib, Volume 1, Number 1, March 2000, pp 3-17 [19] Beslac, 1.: Uvaljani beton na objektima brane Mosul, Gradevinar, 36(1984)3, str.101-104 [20] Biagioni de Menzes, J., Gama, H., Bandeira, O. and Lacerda S.: Rollercompacted concrete in the extension works of the Tucuruf Hydropower Plant, Concrete Engineering International, Volume 9, Number 2, Summer 2005, pp 39-41 [13]

[21]

834

Jure Radic i suradnici

BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

VIII. POGLAVLJE

TRAJNOST KONSTRUKCIJA

Bouyage, B., Martin, J.P., Jensen, A., Lantheaume, S.: La fisuration des barrages en beton compacte au roleau, Example du barrage des Olivettes, Bulletin de Liaison des Laboratoires des Ponts et Chaussees, NQ 162, JuilletAout, 1989, pp 61-68

835

8.1

UVOD

Ncdovoljna trajnost betonskih konstrukcija prcdstavlja sirom svijeta goruCi problem gospodarenja gradevinama koje sadrze takvu konstrukeiju te zahtijeva ulaganje golemih finaneijskih sredstava da bi se njihova sigurnost i uporabljivost zadrzala iznad minimalne propisane granice. Ovakvo je stanje uglavnom posljedica jednog od iIi, cesce, kombinacije sljedeCih Cimbenika: • • •

nedovoljne pozornosti posvecene pitanju trajnosti u projektu konstrukcije, ncdovoljne pozornosti posvecene pitanju trajnosti tijekom izvodenja konstrukcije, neredovitog odrZavanja iii neodrZavanja tijekom uporabe konstrukcije.

Pri tome valja imati na umu da je pri projektiranju i izvodenju konstrukcije potrebno razmatrati i vanjske i unutarnje ueinke na konstrukciju, vazne za trajnost gradevine. Pod vanjskim ucincima prije svega se podrazumijeva (agresivno) djelovanje okolisa, a pod unutarnjim oni uCinci koji su posljedica svojstava i konstrukcijskih rjesenja unutar same gractevinske konstrukcije. Nadalje, tmjnost betonske konstrukcije ne moze se poistovJetJtJ s pojmom trajnog betona. Naravno da ce konstrukcije izvedene od kvalitetnijeg materijala, boljih trajnosnih karakteristika, imati i predispoziciju da i same budu trajnije. Ali, u velikom broju slucajeva, koncipiranje konstrukcije i razradba (konstruiranje) pojedinosti bit ce od presudne vaznosti za njenu trajnost. U ovom poglavlju prikazuju se osnove problematike trajnosti betonskih konstrukeija s dcfinieijom glavnih pojmova i razmatranjem najvaznijih Cinitdja trajnosti. Nadalje se prikazuju postupci i pravila projektiranja trajnosti betonskih konstrukeija, s posebnim osvrtom na ukljucenost ovoga zahtjeva u novo me Tehnickom propisu za betonske konstrukeije. Izvodenje betonske konstrukcije jedna je od kljucnih faza u ostvarenju njene trajnosti, a posebno se komentira ucinak njege betolla i kontrole kvalitetc izvoctenja, kako su odredeni propisom. Uz projektiranje i izvodenje, odrZavanje betonskih konstrukeija treCi je vazan aspekt za dosczallje predvidenoga uporabnog vijeka gractevine. Odrzavanje obuhvaca niz aktivnosti, a u ovom tekstu detaljnije se razmatmju pregledi konstrukeija, uobicajeni radovi na odrzavanju betonskih konstrukcija, baza podataka i "servisna knjiziea" kOllstrukcije te zastita i popravci betonskih konstrukcija, s pozivanjem na odgovarajuce odredbe Tehnickog propisa i njime propisanih normi. Posebno poglavlje predstavlja planiranje uporabnog vijeka za zgrade. Na kraju poglavlja dan je popis literature s daljnjim informacijama 0 problematici obractenoj u ovom poglavlju.

1\37

S.2

OSNOVNI POJMOVI PROBLEMATIKE TRAjNOSTI

l'rajllost konstrukcije definiramo njenom sposobnoseu posjedovanja zahtijevane razine sigurnosti i uporabljivosti u odredenom razdoblju. Pritom je sigurnost sposobnost kllllstrukcijc da podnese vanjska djelovanja, uz neku rezervu nosivosti, a uporabljivost Ie IIjcna sposobnost udovoljavanja zahtjevima namjene. K1juean Cimbenik u definiranju pojma trajnosti, a zatim i u ostvarivanju trajne konstrukcije odnosi se na odredivanje vrcmcna po isteku kojega je iscrpljena nosivost i/ili uporabljivost konstrukcije uporabnog vijeka konstrukcije (u nekim normama se naziva radni vijek).

•

Odnose se na aktivnosti odrZavanja koje imaju za cilj povratiti odnosno ponovno uspostaviti takvo stanje konstrukcije iIi njenih dijelova pri kojem su ispunjeni svi zahtjevi koji se postavljaju na konstrukciju, a poduzimaju se u slueaju kada su svojstva odnosno ponasanje konstrukcije iIi nekoga njenog dijcla narusena iznad dopustene granice. •

BuduCi da ogranieenja uporabnog vijeka konstrukcije mogu nastupiti iz nekoliko razloga, razlikujemo: •

•

Pri tome se pod zahtijevanim uporabnim vijekom podrazumijeva kriterij koji postavlja investitor iii drustvo, a predstavlja zadatak graditeljima izrazen kroz vrijeme u kojem gradevina mora ispunjavati bitne zahtjeve. Projektirani uporabni vijek je razdoblje uporabe koje predvida projektant, a koje ne moze biti kraee od zahtijevanoga uporabnog vijeka. Prema kriteriju projektiranoga uporabnog vijeka odreduju se svojstva konstrukcije koja utjeeu na trajnost gradevine. Tijekom uporabe gradevine na oeuvanje njenih svojstava znaeajno se moze utjecati pravodobnim i odgovarajuCim postupcima odrZavanja. Odrzavanje gradevinc podrazumijeva skup aktivnosti usmjerenih na zadrzavanje iIi ponovno uspostavljanje potrebnih svojstava konstrukcije iIi njenih dijelova. Pojam odrZavanja obuhvaea nc sarno provedbu ovih aktivnosti, vee i njihovu pripremu, planiranje i projektiranje. Opeenito se aktivnosti odrZavanja dijele na popravke, preventivno odrZavanje i preglede. Preventivno odrzavanje moze biti unaprijed definirano (planirano) iIi reaktivno.

838

•

Preventivno odriavanje - reaktivno (eng!. preventive maintenance - reactive)

Odnosi se na preventivne mjere odrZavanja koje se poduzimaju kada je tijekom praeenja iii ocjene stanja i nosivosti postojeee konstrukcije utvrdena znaeajna narusenost potrebnih svojstava konstrukcije iIi nekoga njenog dijela, ali se radi 0 osteeenjima uz koja su svojstva odnosno ponasanje konstrukcije jos uvijek unutar dopustenih granica.

Ekonomski uporabni vijek

Kraj uporabnog vijeka gradevine moze nastupiti iako tehnieka svojstva konstrukcije zadovoljavaju. Kada konstrukcija ne ispunjava zahtjeve s ekonomskog stajalista, dosegnut je ekonomski uporabni vijek.

Preventivno odriavanje - unaprijed definirano

Odnosi se na odrZavanje koje se provodi periodieno, u skladu s prethodno definiranim programom i planom aktivnosti, od trenutka izgradnje konstrukcije, eak i ako se ne uoeavaju bilo kakvi znakovi osteeenja i degradacije konstrukcije iii nekoga njenog dijela.

Tehnicki uporabni vijek

Razdobljc tijekom kojega su tehnicka svojstva konstrukcije iznad minimalno prihvatljive razine, uz rcdovito odrZavanje gradevine. Tehnieki uporabni vijek mora se odgovarajuCim projektiranjem, izvodenjem, uporabom i odrZavanjem gradevine uskladiti sa zahtijevanim uporabnim vijekom.

Popravci

•

Pregledi

Obuhvaea aktivnosti koje se provode s ciljem utvrdivanja trenutnog stanja odnosno ponasanja postojeee konstrukcije. Projektiranje konstrukcije obuhvaea i planiranje odrfavanja gradevine te se tijekom projektiranja moze odluCiti izmedu vise strategija, primjerice kriterija minimalnog odrZavanja, optimalnog ukupnog troska tijekom uporabnog vijeka gradevine iii pak optimalnog utjecaja gradevine na okolis. U stvarnosti, odrzavanje je rijetko odgovarajuee ukljueeno u projekt, vee se s definiranjem programa odrzavanja zapoeinje tek kad osteeenja na konstrukciji postanu oeita. U smislu projektiranja trajnosti konstrukcije razlikuju se dva pristupa projektiranju trajnosti: •

Implicitno projektiranje trajnosti

Projektiranje konstrukcije obuhvaea odabir odgovarajueeg razreda izlozenosti gradevine u skladu s njenom namjenom i daljnje postupanje prema odgovarajuCim definiranim zahtjevima odnosno potrebnim svojstvima konstrukcije, za odabrani razred izlozenosti. Razredi izlozenosti i odgovarajuCi zahtjevi dani su u normi.

839

•

Eksplicilno projekliranje lrajnosti Projektiranje konstrukcije obuhvaca razmatranje svakog odgovarajuceg mehanizma degradacije, tj. gUbljenja zahtijevanih svojstava konstrukcije. Rezultat ovakvog pristupa je da vjerojatnost otkazivanja (npr. sloma iii raspucavanja) konstrukcije iii nekoga njenog dijela, kao posljedica smanjenja zahtijevanih svojstava konstrukcije, nece prijeCi unaprijed definiranu granicnu vrijednost tijekom uporabnog vijeka gradevine.

Sustavan pristup projektiranju trajnosti konstrukcija i odredivanju uporabnog vijeka gradevine polazi od definicije zahtijevanih svojstava konstrukcije i kriterija za ocjenu svojstava konstrukcije. Zahtijevana svojstva iii ponasanje konstrukcije moraju biti takvi da se osigura zadovoljavanje bitnih zahtjeva za gradevinu koji su u Hrvatskoj propisani Zakonom 0 gradnji (NN 175/03 i 100/04), a predstavljaju uskladenje sa zahtjevima europske Direktive za gradevne proizvode 89/106/EZ. Bitni zahtjevi za gradevinu su mehanicka otpornost i stabilnost, zastita od pozara, higijena, zdravlje i zastita okolisa, sigurnost u koristenju, zastita od buke te usteda energije i toplinska zastita. Obicno je potrebno ostvariti vise svojstava kako bi se ispunio jedan zahtjev. Primjerice, za osiguranje mehanicke otpornosti odnosno nosivosti konstrukcije, potrebna je evrstoca i krutost. Sa stajalista osiguranja trajnosti konstrukcije valja razmotriti mehanizme degradacije materijala i konstrukcijskih elemenata te uCinak okolisa u kojem je gradevina smjestena. Vanjski uCinci kojima su gradevine izlozene, a koji pojedinacno iii u medudjelovanju utjecu na slabljenje njihovih svojstava, mogu biti mehanicki, kemijski, fizikalni i bioloski s obzirom na karakter svoga djelovanja, a klimatski, funkcijski, bioloski i zbog nekompatibilnosti materijala S obzirom na ishodista. U tablici 8.1 navode se najvazniji uzrocnici degradacije koji utjecu na trajnost odnosno uporabni vijek, prema drugoj podjeli. Sasvim rijetko je degradacija konstrukcije posljedica djelovanja sarno jednog Cinitelja, a redovito vise njih. No na projektantu je da procijeni - koliko je to moguce _ intenzitet djelovanja najodlucnijih medu njima pa da ih odgovarajuCim postupcima neutralizira. Iz toga slijedi da ce pristup projektiranju ubuduce biti sasvim razliCit, primjerice, za most nad morem od onoga nad rijekom cak i ako su dispozicijski i terenski uvjeti identicni. Opcenito, Cinitelje 0 kojima ovisi trajnost konstrukcija mozemo svrstati u cetiri skupine: ucinci unutarnjih svojstava gradevine odnosno konstrukcije, uCinci okolisa, uCinci uporabnog opterecenja i odrzavanje. Pojedine od njih nije moguce odvojeno promatrati vee ih valja obuhvacati u meduovisnosti i uzajamnoj prozetosti.

840

Tablica 8.1 Najvazniji uzrocnici degradacijc 'VRSTA UZROCNUU

Klimatski cimbenici

Funkcijski cimbenici

Bioloski cimbenici Nekompatibilnost materijala

POJEDINACNI UZROCNICI Zracenje suncevo, nuklearno, toplinsko Temperatura poviSena, snizena, temperaturne promjene Voda u krutom stanju snijeg, led u tekucem stanju kiSa, kondenzacija, zadrZavanje vode, lecenjc u plinovitom staniu visoka relativna vlaznost zraka Sastojci zraka kisik, own, ugljicni dioksid OneciSCivaci zraka oksidi dusika i sumpora aerosoli, soli, kiseline, alkalije u kapljicama prasinaste cestice Smrzavanje/odmrzavanje sa soli za odledivanje iii bez nje Vjetar Trajno, periodicno i slucajno opterecenje Fizikalna djelovanja tekuce vode, vietra Projektirani sustav Ugradnja i postupci odrZavanja Uobicajeno trosenje i habanje dijelova Pogresna uporaba Razni organizmi npr. skoljkasi, mikroorganizmi i s1. Kemijska Fizikalna

Trajnost betonske konstrukcije ponajprije je u izravnoj ovisnosti s njenim unutarnjim svojstvima koje mozemo klasificirati kako slijedi:

•

Vrsta i kvalitela malerija/a Pri tome se razmatra projektiran i odabran materijal od kojeg je konstrukc!j~ izgradena u cjelini i u osobito kriticnim konstrukcijskim poJedinostim~; .al~, I ostvarena kvaliteta materijala. I unutar iste vrste materijala mozemo razluclti vise odlucnih Cinitelja koji utjecu na trajnost. Svojstva betona koja uvjetuju njegovu trajnost jesu: homogenost, poroznost: vodopropusnost, plinopropusnost, penetracija, prionljivost .ccmen:nog~ kame~a I agregata, evrstoca - prvenstveno vlacna evrstoea, te mmeraloske I kemlJskc karakteristike.

R4l

•

Presudnu ulogu na svojstva betona ima morfologija pora i na nju vezani transportni procesi tvari koje su stetne za beton i armaturu. Na morfologiju veCine pora moze se utjecati tehnoloskim mjerama od sastava do njege betona i na taj nacin poboljsavati svojstva propusnosti i to visestruko, a vijek trajanja produljivati i za vise desetaka godina. •

U ovu skupinu ubrajamo negativna djelovanja na beton i betonsku konstrukciju koja su posljedica raznih Ijudskih aktivnosti, npr. u industriji, koje se kao kemijski uCinci preko atmosfere, voda iii tla mogu prenositi na dijelove gradevine. •

Odabrana konstrukcija i pojedinosti u njoj

NaCin i postupci izgradnje

RazliCiti postupci gradenja iako s gledista konstrukcijskih zahtjeva cisti i prihvatljivi, ostavljaju mjesta u konstrukciji podlozna brzem propadanju. To su najcesee spojevi izmedu konstrukcijskih elemenata. Osim toga, cesto se dogada da se'ne ostvarujc ujednaccna kvaliteta materijala duz cijele konstrukcije. Tada valia paziti da los materijal ne do de na mjesto u konstrukciji za koje bi se upravo zahtijevala najveea nosivost. •

Zastita elemenata i konstrukcije

Suvremeno graditeljstvo raspolaze sredstvima i postupcima po kojima izvorno manje trajan materijal moze pretvoriti u trajniji odnosno otporniji na neke uCinke agresivnih djelovanja. Ti su postupci jos u klasicnom materijalu poznati kao npr. impregnacija drva, a slicni se primjenjuju danas za zastitu betona od korozije. Ukupna razina ostvarenih svojstava svake konstrukcije s obzirom na njenu trajnost bez obzira je Ii rijec 0 svojstvima materijala iii pojedinostima, ovisna je 0 ukupnom uspjehu procesa projektiranja, izvodenja i nadzora. Propust u svakoj od tih faza moze ncgativno utjecati na ostvarenu trajnost. Degradacija konstrukcija, dakle smanjivanje njihove trajnosti, moze se oCitovati i kao posljedica djelovanja okolnog medija, a taj moze biti razliCitog podrijetla: •

Djelovanje prirodnih sila i pojava

U ovu skupinu ubrajamo djelovanje snijega, leda, vjetra, kise, stajaee i tekuee vode, sunca, temperaturnih promjena, agresivnih tvari razliCitog podrijetla, primjerice iz mora, tla itd.

842

Namjerna djelovanja

Djelovanja na konstrukciju iz ove skupine se ocituju kao kemijski ucinci iz okolisa kao sto je npr. soljenje prometnih povrsina na mostovima radi zastite od poledice.

Ovisno 0 uporabnom djelovanju i uCincima okolisa potrebno je odabrati takav tip konstrukcije da su postojeCi degradacijski utjecaji sto je moguee manji. Osobito je vazno ispravno konstruiranje pojedinosti te unaprijed predvidena moguenost zamjene onih dijelova kojima je trajnost kraea od trajnosti Citave konstrukcije, npr. lezajevi, prijelazne naprave itd. Treba izbjegavati one pojedinosti koje svojim propadanjem ubrzavaju propadanje ostalih dijelova konstrukcije. •

Umjetna oneCiscenja

Od ovih uCinaka za nase su prilike karakteristicni i vrlo zanimljivi uCinci soljenja svih povrsina konstrukcija u primorskim krajevima koji su izlozeni djelovanju bure koja podize morske kapljice i neprestano izuzetno agresivno djeluje na konstrukcije. Taj je primjer posebno razmatran kod mosta kopno-otok Pag koji je ubrzano propao upravo zbog te pojave. Nadalje, uporabna optereeenja konstrukcija, posebice se ovo odnosi na prometno optereeenje mostova, dakle djelovanja koja proizlaze iz njihove osnovne namjene, oCituju se zbog svoje prirode kao vrlo promjenljiva, a upravo to je nepovoljno s gledista trajnosti. Ova se promjenljivost stovise oCituje dvostruko. Kao neprestana promjenljivost stanja optereeenja jer je ono po svojoj biti dinamicko, ali i u razvojnom slijedu, jer je ono u vremenu trajnosti neke gradevine danomice sve veee. U slucaju prometnog optereeenja mosta, govorimo 0 konstantnom poveeanju mase vozila, sve veCim brzinama vozila, ali i 0 poveeanju ukupnog volumena prometa. Osim toga, djelovanja prometala ocituju se i kao izravni udari na prometne plohe na mostu koje se onda trose, a kriticni dijelovi i propadaju pa ih je potrebno obnavljati i mijenjati. Kao sto je vee spomenuto, trajnost betonskih konstrukcija u izravnoj je ovisnosti 0 pravodobnom i ispravnom odrzavanju. Odredeni radovi odrzavanja moraju biti unaprijed definirani. To se prije svega odnosi na postupke periodicne zastite nekih dijelova konstrukcije (kakvo je, na primjer, licenje metalnih dijelova) zatim Ciseenje zbog nesmetane funkcije dijelova sustava odvodnje (slivnjaka i cjevovoda) te izmjenu trosenju podloznih dijelova konstrukcije. Svako zaostajanje u pravodobnosti provedbe bilo kojih od navedenih radova obicno uvjetuje osteCivanje drugih dijelova pa i ubrzano propadanje cit ave gradevine.

8.3

PROJEKTIRANJE TRAJNIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA

8.3.1

Postupci projektiranja trajnosti

Donosenje novoga Tehnickog propisa za betonske konstrukcije (NN 101/05) koji propisuje projektiranje prema hrvatskim normama nizova HRN ENV 1991 (Eurokod 1: Os nove projektiranja i djelovanja), HRN ENV 1992 (Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija), HRN ENV 1997 (Eurokod 7: Geotehnicko projektiranje) i HRN ENV 1998 (Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres) s

843

11:IIIOII:lil1illl specificnostima danim u nacionalnom dokumentu za primjenu (NAD-u) ukviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upueuju, ucinjen ll1acajan korak u osuvremenjivanju tchnickog zakonodavstva ukljucivanjem 1I:ljllovijih odgovarajueih tehnickih znanja. Norme ujednacavaju koncept i pristup projektiranju betonskih konstrukcija, neovisno radi Ii se 0 konstrukcijama izvedenim u Ilcarmiranom, armiranom iii prednapetom betonu, a takoder se primjenjuju i na lagani beton. II

Struktura Tehnickog propisa za betonske konstrukcije upueuje na veliku povezanost pojedinih zahtjeva danih u samom Propisu i u prilozima Propisu. Primjerice, vee na pocetku teksta Propisa, u poglavlju II. Tehnicka svojstva konstrukcije upueuje se na propisano, odnosno projektom odredeno izvodenje radova na izradi betonske konstrukcije i oddavanju betonske konstrukcije. Projekt betonske konstrukcije, kao sastavni dio glavnog projekta gradevine, mora saddavati ne samo proracun nosivosti i uporabljivosti, nego se vee u fazi projektiranja moraju razmotriti i definirati zahtjevi na materijal - beton (svojstva, ispitivanje i postupci dokazivanja uporabljivosti) te postupci i tehnologija izvodenja konstrukcije (opis nacina izvouenja i ugradnje, uvjeti gradenja). Upravo ovom povezanoseu pojedinih zahtjeva ispunjavaju se preduvjeti za provodenje jedne osmisljene strategije za ostvarenje trajnosti betonskih konstrukcija. leona od najvaznijih novosti u hrvatskim, a opeenito i u europskim normama, koje se odnose na projektiranje betonskih konstrukcija, upravo je izravan i nedvosmislen zahtjev za trajnoseu konstrukcije. Trajnost je sastavni dio dokumenata curopske Dircktive za gradevne proizvode. Kroz zahtjeve Tchnickdg propisa za betonske konstrukcije, trajnost je, kao i primjerice mehanicka otpornost i stabilnost, legitimno zahtijevano svojstvo betonske konstrukcije u gradevinama, a u osnovi sc izrazava kroz uporabni vijek gradevine. Prema Direktivi za grauevne proizvode potrebno je da bitni zahtjevi za gradevinu budu ispunjeni tijekom ekonomski prihvatljivog uporabnog vijeka. U Smjernici F Trajnosl i Direkliva za gradevne proizvode objasnjava sc da se pod uporabnim vijekom podrazumijeva razdoblje tijekom kojeg se svojstva i ponasanje grauevine moraju oddavati takvima da su ispunjeni bitni zahtjevi na gractevinu, a pod ckonomski prihvatljivim uporabnim vijckom pretpostavlja se da su llzeti u obzir svi odgovarajuei cimbenici, kao sto su troskovi projekta, izvcdbe i uporabe, troskovi koji mogu nastati zbog sprijecenosti uporabe, rizik i posljedice otkazivanja konstrukcijc tijekom uporabnog vijeka, troskovi osiguranja rizika, planirani radovi obnavljanja, troskovi pregleda, odrzavanja, popravaka, troskovi upravljanja, ucinak na okolis.

llohicajcne uporabe i predvidivih uvjeta utjecaja okoliSa, tijekom projektiranog vijeka, uz relativno niske troskove oddavanja.

II purabnog

Svi prethodno navedeni kriteriji sastavni su dio projektiranja betonske konstrukcije. U skladu s time, u projektu je potrebno navesti potrebna svojstva materijala odnosno proizvoda, kao sto su L'Vrstoea iii otpOrI1ost na djelovanjl.,; mraza i 51., na osnovi razmatranja predvidivih utjecaja namjene, nacina uporabe gradcvinc i utjeeaja okolisa, primjerice naprezanja iii klimatskih uvjeta i sl. Koncept projektiranja trajnosti zasniva se na zahtjevu cia uslijed danih utjecaja na konstrukciju, a tijekom projektiranog uporabnog vijeka, ne nastupi prerano iii nepredvidivo iscrpljenje nosivosti iii svojstava uporabljivosti. Opcenito u· projektiranju trajnosti, kako je vee objasnjeno u uvodnim napomenama, razlikujemo implieitan (opisan) i eksplicitan (prema ponasanju) pristup projektiranju trajnosti betonskih konstrukcija. Implicitno projektiranje trajnosti obuhvaea sljedeee korake: definiranje prosjecnog uporabnog vijeka definiranje utjecaja (razreda izlozenosti) proejenu uobicajenih izdataka za oddavanje clefiniranje sastava betona i pravila izvodenja dana u nonni. Eksplicitno projektiranje trajnosti obuhvaea proracun vjerojatnosti trajnosti i bitno je slozeniji postupak. Takoder ga je prema dosada raspolozivim tehnickim znanjima ll10guce primijeniti i provesti sarno za neke od brojnih utjecaja na betonsku konstrukciju, primjerice utjecaj klorida na koroziju armaturnog celika. Stoga je u novim europskim pa tako i u hrvatskim normama, prvenstveno prcdvideno i razradeno implieitno projektiranje trajnosti. Implicitno projektiranje trajnosti betonskih konstrukcija kako.ie propisano Tehnickim propisom za betonske konstrukcije, odnosno normama na knjc Propis upueuje, zasniva se na kategorizaciji utjecaja u tzv. razrede izlozenosti i s njill1a povezane odgovarajuce I1ljere, kao sto su sastav betona, zastitni sloj betona i njega hctona. Otpornost betona opisuje se: maksimalnim vodocementnim omjerom

Trajnost je svojstvo betonske konstrukcije koje se mora ostvariti oclgovarajul'im planiranjem, projektiranjem i dimenzioniranjem, ali takoder i odabirom gractcvllih proizvoda i izvodenjem radova.

minimalnim razredom L'Vrstoee betona minimalnim saddajem cementa sadrzajcm zraka

Trajnima se smatraju one konstrukcije koje zaddavaju zahtijevana svojstva, oc1nosn() podnose sve utjecaje koji proizlaze iz nacina i redoslijeda gradenja, predvidivih uvjct:l

R44

pravilima za uzimanje u obzir dodataka betonu ogranicenjem vrsta cemenata koji se mogu primjenjivati.

845

Vazno je prepoznati da se ovakav implicitni pristup projektiranju trajnosti, kako je prOpiSa;l Tchnickim propisom za betonske konstrukcije, temelji na usvajanju prcdviLlcnoga prosjecnog uporabnog vijeka. Uporabni vijek je po prvi puta num~ricki procijcnjen u novim europskim, pa tako i hrvatskim, normama kao razdoblJe od najmanje 50 godina. Ova referentna vrijednost usvojena za uporabni vijek betonskih k<;nstrukcija predstavlja polaziste na osnovi kojega su definirani svi zahtjevi na projektiranje betonskih konstrukcija, zahtjevi na beton, zahtjevi na izvodenje radova te odrzavanje. Detaljnija razredba uporabnog vijeka dana je u HRN ENV 1991-1 te ovisno 0 vrsti konstrukcije razlikujemo 4 razreda s razlicitim zahtijevanim proracunskim uporabnim vijekom (tablica 8.2). Norme za projektiranje betonskih konstrukcija na koje upueuje Tehnicki propis za betonske konstrukcije, obuhvaeaju uobicajene vrste konstrukcije s predvidivim uvjetima okolisa i ocekivanim uobicajenim uporabnim vijekom. No, postoje i slucajevi kada mogu biti potrebni drukCiji zahtjevi koji nisu obuhvaeeni normama, primjerice slozene gradevine kao sto su mostovi i velike brane iii primjena novih gradevinskih materijala. Za te se konstrukcije, kako je i vidljivo iz tablice 8.2, predvida i zahtijeva dulji uporabni vijek. Tablica 8.2 Razredba proracunskoga uporabnog vijeka (prema HRN ENV 1991-1)

1

Zahtijevani proracunski uporabni vijek [godinel 1-5

2

25

3

50

4

100

Razred

Prlmjer Privremene konstrukcije Zamjenjivi dijelovi konstrukcije, npr. grede pokretnih kranova, lezajevi Konstrukciie zgrada iii druge uobicajene konstrukciie Monumentalne gradevine, mostovi i druge inzenjerske konstrukcije

Suvremeni pristup projektiranju trajnosti razvio se ukljucivanjem znanja i iskustava iz sirokog spektra tehnickog znanja kao sto su statika konstrukcija, poznavanje materijala, priznata iii iskustvena pravila za projektiranje, izvodenje, statistika i ekonomija. U skladu s tim, prema Eurokodu 1, 1. dio i Eurokodu 2 za ostvarenje trajne betonske konstrukcije valja razmotriti sljedeee, medusobno ovisne, cimbenike: namjenu konstrukcije (sadasnju i budueu) zahtijevana svojstva/ponasanje konstrukcije ocekivane uvjete okolisa i njegov utjecaj sastav, svojstva i ponasanje materijala oblik konstrukcijskih elemenata, konstruiranje pojedinosti i gradevnu izvedbu kvalitetu gradenja i opseg nadzora naroCite mjere zastite oddavanje tijekom predvidenog uporabnog vijeka.

846

Navodi se da za veCinu gradevina opee odredhe dane u normi osiguravaju zadovoljavajuCi uporabni vijek, uz pretpostavku da su u ranoj fazi projektiranja odgovarajuee razmatrani zahtjevi za uporabu i trajnost. Obzirom na djelovanja koja utjecu na trajnost, Eurokod 2 se uglavnom bavi s cetiri glavna mehanizma degradacije, tj.: korozijom armature alkalno-agregatnom reakcijom kemijskim djelovanjima smrzavanjem/odmrzavanjem. Prvi mehanizam degradacije u prvom redu napada i osteeuje armaturu, sto ima za posljedicu raspucavanje i odlamanje betona. Preostala tri mehanizma degradacije izravno razaraju beton. Svi navedeni mehanizmi degradacije zahtijevaju prisutnost vode. Kako je voda neophodna za proces hidratacije, uvijek je prisutna u odrcdenoj kolicini. Brzina napredovanja degradacije smanjuje se sto je beton vise suh. Tako ee betonski elementi u zatvorenom prostoru biti manje osjetljivi, cak i ako su ispunjeni drugi uvjeti potrebni za razvoj odredenog mehanizma degradacije. Pri razmatranju djelovanja vode na betonske konstrukcije, bitno je razluCiti: konstrukcije stalno u vodi, primjerice temelji u rijekama, moru i sl. povremeno, ali ccsto umocene konstrukcije, primjerice dijelovi konstrukcijc smjesteni u podrucju plime i oseke, podrucju djelovanja valova iii u podrucju prskanja vode jednostrano umocene konstrukcije, primjerice rezelvoari i slicne gradevine konstrukcije mocene oborinskim vodama. Voda koja djeluje na betonsku konstrukciju moze biti: cista saturirana razliCitim sastojcima, prije svega solima koje mogu biti prisutne u vodi kao posljedica blizine mora, posipanja ceste solju tijekom zimskog perioda i sl. BuduCi da je djelovanje vode vrlo nepovoljno i razomo za betonsku konstrukciju, osnovna pravila ispravnog projektiranja gradevine s obzirom na djelovanje vode mogu se sumirati kako slijedi: vodu 5to prije odvesti s konstrukcije sprijeciti da voda prodre u konstrukciju odgovarajuee rijesiti opeu odvodnju i zastitu osigurati nepropusnost betona. Razne vrste soli, a osobito kloridi, koje dolaze u dodir s betonskom konstrukcijom pokazale su se najrazomijim agresivnim tvarima s obzirom na sastojke armiranog

847

hdona. Ove stetne tvari mogu biti umlJesane u svjezi beton iii pak s povrsine konstrukcije ulaze u unutrasnjost. Sol u betonu djeluje visestruko stetno: kloridni ioni uzrokuju koroziju armature prodor soli koja saddi primjerice ione Na+ i K+ povecava opasnost od alkalno-agregatnih reakcija kao sredstvo za odmrzavanje sol pojacava razorno djelovanje ciklusa smrzavanja i odmrzavanja, sto rezultira pukotinama, Ijuskanjem i odlamanjem bctona sol ima higroskopna obiljezja te veze vlagu, zbog cega se betonski element oneCiscen solju teze isusuje; beton je vrlo tdko oCistiti od soli, Cime je otezano oddavanje i zastita.

mikrolokacija s obzirom na rasjede, slojeve tla i os tale Cinitelje vazne za seizmicki proracun staticka neodredenost kojom se ostvaruju rezerve sustava znacaj konstrukcije, koji ce diktirati usmjerenost na minimum iii rezerve 2.

nosivi sklop: izbor nosivog sustava Cistoca i jednoznacnost sustava izlozenost vitalnih dijelova strukture temelji koncept sigurnosti odnosno nacin pristupa proracunu rezerve nosivosti komb~nacij~ ma~:r~jala ~ sustavu, primjerice celika i betona, ali i drugih proracun dmamlcklh pOJava, zamora itd.

3.

materijali: kvaliteta s obzirom na nosivost (evrstoca) kvaliteta s obzirom na poroznost kvaliteta s obzirom na otpornost promjeni stanja ujednacenost kvalitete u elementu i konstrukciji stupanj sigurnosti da ugradeno odgovara projektiranom mogucnost popravka

4.

pojedinosti: s obzirom na uporabu s obzirom na vodu i klimatske ucinke s obzirom na ponasanje konstrukcije armiranje i to ne sarno koliCina armature, vee i njen raspored od.no.s i.deal~ih i stvarnih stanja s obzirom na preuzimanje tijeka sila, pnmJence lzvedba oslonaca, koncentriranost opterecenja, debljine kojima su povezani zahtjevi konstrukcijskih elemenata i sl., konstrukcijskog armiranja itd. pojedinosti spojeva u konstrukciji, zglobova, uglova okvira, skretanja i sidrenja armature itd. zasti tni sloj

5.

naCin i postupci izgradnje: prolasci konstrukcije kroz faze izgradnje spojevi priprava materijala montaza

6.

planirano oddavanje i zastita: zastita odmah nakon izgradnje, primjerice premazi i sl. uredaji za odrzavanje ugradeni uredaji i oprema itd.

U nasim krajevima od navedena cetiri glavna mehanizma degradacije korozija armature ima daleko najvece znacenje. Napomenut cemo jos nekoliko opCih opaski koje se odnose na projektiranje betonskih konstrukcija. Iako se pojam «projektiranje» vrlo cesto pogresno upotrebljava kao sinonim za proracun konstrukcije, projektiranje je sirok sveobuhvatan graditeljski proces koncipiranja gradevina, sa svrhom ostvarenja funkcionalnosti, postojanosti, estetike i gospodarskog optimuma. U projektu gradevine mora biti rijdeno apsolutno sve sto je vezano uz gradevinu, a to ukljucuje: koncepciju gradevine nosivi sklop materijale konstrukcijske pojedinosti naCin i postupke izgradnje planirano oddavanje i zastitu. Koncepcija gradevine mora biti takva da zadovoljava zahtjeve funkcije i estetike. Rjdavanje nosivog sklopa podrazumijeva proracun nosivosti i stabilnosti. Razmatranje pojedinosti mora se provesti obzirom na vanjska djelovanja i na estetiku, itd. Pojedini zahtjevi na gradevinu su povezani, jedan ima utjecaja na drugi i ne mogu se promatrati odvojeno i zbog toga svi dijelovi moraju biti uklopljeni u cjelinu. Skup rjesenja svih ovih zadataka ima najizravniji utjecaj na trajnost. Bolje bi bilo reCi da se problematika trajnosti mora uzeti u obzir i biti prisutna pri razmatranju svake od spomenutih tocaka projekta. Cimbenici koje posebno valja analizirati u okviru projektiranja konstrukcije, sa stajalista pitanja trajnosti konstrukcija, mogu se sumirati po dijclovima projekta: 1.

848

koncepcija: polozaj gradevine s obzirom na vanjska i unutarnja djelovanja polozaj gradevine s obzirom na klimatske osobito agresivne uCinke

849

Najvccc opasnosti s obzirom na trajnost, a vezane uz projekt, mogu se nabrojati kako slijcdi: ~vi dijelovi su dobro proracunani, ali lose slozeni u cjelinu problemi u spojevima prevelika izlozenost agresiji slabih mjesta premali zastitni sloj nepredvidena klimatska djelovanja neplanirane intervencije na vrijeme. Problemi u ostvarenju trajnosti konstrukcija posljedica su i Cinjenice da se sumarna stanja razlikuju od pojedinacnih, Nairne, projektiranje konstrukcija uglavnom je usmjereno na razmatranje nosivosti, sigurnosti itd. pojedinacnog elementa, a bitno manje i zapravo nedovoljno na sagledavanje konstrukcije kao cjeline. Tijek procesa projektiranja kako je prikazan na slici 8.1, ukljucuje sve prethodno opisane stavke vazne za ostvarenje trajnosti konstrukcija.

8.3.2

Pravila za implicitno projektiranje trajnosti

Za uspjesno projektiranje trajnosti betonskih konstrukcija ncophodno je donositi odredene pretpostavke odnosno razmisljati unaprijed kojim CC utjccajima gradevina koja sadrZi betonsku konstrukciju biti izlozena. ledna od prctpostavki u projektu odnosi se na utjecaj okolisa na betonsku konstrukciju. Pod okolisem se podrazumijevaju kemijska i fizikalna djelovanja kojima jc izlozena konstrukdja u cjelini, neki njen dio iii pak materijal od kojcga .ic izvcdcna. koji se oCituju kao ucinci koji nisu obuhvaceni opterecenjima pri projektiranju konstrukcijc. Tablica 8.3 Razredi izlozenosti ovisno 0 uvjetima okolisa (prema Eurokodu 2) Razred Izlozenosti

Primjeri za uvjete okolisa

1 Suhi okolis

-

2 Vlazan okolis

a bez mraza b s mrazom

3 Vlazan okolis s mrazom i djelovanjem sredstava za odmrzavanje

unutrasniost stambenih iIi uredskih zgrada I) unutrasnjost zgrade s vclikom vlaznoscu vanjski elementi elementi u neskodljivom tlu i/ili vodi vanjski clementi izlozeni mrazu e!ementi u neskodljivom tlu i/ili vodi izlozcni 1111,1/11 unutarnji elementi u velikoj vlazi izlozeni-'l2.':;I!:'.~~~ ___

- unutarnji i vanjski elementi izlozeni mrazu i sn:dstvima za odmrzavanje

- clementi izlozeni prskanju Inorsk~ vode iii llrolllclli II more - clementi na zraku zaSiCCl101l1 solill (IIL~p()sredna Illizill" 4 mora) Morski okolis - elementi izlozeni prskanjll lIIorsk..: VOlle il llronjcni 1I b more s mrazom - elementi na zrakll zasi~,::~. '~.~)I~i izlozcni smrzavici Ovi razredi mo~u pojedinacno postojati iIi biti u komhinaciji~sll.(?!t:.-,'~~,::dcnim: - neznatno kcmijski iikodljiv okolis (u plinovitom, tekucem iIi krlltom stalljll) a 5 - skodliiva industl~s_",;.,.all1l()sfera Kemijski - umjcrcno kClnijski skodljiv okolis (u plinovitom, skodljiv okolis b tckuc~m iii krll!t.!_'~~,:,I~~lill) 2) - kemijski vrlo ~k()dljiv okolis (u plinovitom, tekucem iIi c krlltom sta~li') I) Ovaj razred izloienosti vrijedi sarno ako gradcvina iii njezin dio za vrijeme izvodenja dulje vrijeme ne budu izlozeni losijim uvjctima. 2) Kemijski skodljiv okolis razvrstan j~ II ISO DP 96()O. Mogu se takoder usvojiti ovi istovrijct!lli razr~di izlo'l.cnosti: Razred izlozenosti 5a: ISO - razrcdba A IG. A I L. Al S Razred izlozenosti 5b: ISO - razr~dha A2e;. A21,. A2S Razred izlozenosti 5c: ISO - razr~dha A3( i. A3L, A3S a bez mraza

Stika 8.1 Tijek procesa projektiranja

850

851

Tchni('ki prop is za betonske konstrukcije, odnosno njegovo upucivanje na normu IIRN ENV 1992-1-1 i HRN EN 206-1, propisuje da se utjecaj okolisa uzima u obzir tako da se konstrukcija razvrsta u jedan od razreda izlozenosti konstrukcije. Furokodom 2 predvidena je podjcla u pet razreda izlozenosti (tablica 8.3). U IIRN EN 206-1 uveden je i jos jedan razred izlozenosti koji obuhvaca razorno djclovanje smrzavanja i odmrzavanja, dok je u Eurokodu 2 ovaj utjecaj uzet u obzir kao potpodjela unutar dva razreda izlozenosti. Prva tri razreda izlozenosti odnose se na trajnost armaturnog celika u betonu, a posljednja tri na trajnost samoga betona. Razredi izlozenosti prema HRN EN 206-1 nadalje se dijele u do 6etiri razine jaCine utjecaja (tablica 8.4).

gdje je: de dubina prodora fronte karbonatizacije K konstanta T vrijeme. U stvarnosti brzina prodora je sporija uslijed stalnih promjcna vlaznosti i temperature, Cime se usporava isusivanje betona pa time i karbonatizacija. Tablica 8.4 Razredi izlozenosti (prema HRN EN 206-1)

o,~~."'ila I""'''''''' razre

Prvi razred izlozenosti obuhvaca vecinu prakticne pnmJene betona u zatvorenim prostorima. Kao napomena dana je ogranicenjc primjene ovog razreda izlozenosti ako je gradevina iii neki njen dio dulje vrijeme izlozen losijim uvjetima, iako nije precizirano sto se smatra «duljim vremenom». Prema HRN EN 206-1 razred izlozenosti XO odnosi se na beton nearmiranih konstrukcijskih clemenata u uvjetima izlozenosti bez smrzavanja, abrazije iii kemijskog djelovanja, primjerice u tlu bez izlozenosti smrzavanju tc za armirani beton u vrlo suhom okolisu, pnmJence u zatvorenom prostoru s niskom vlaznosti zraka (unutar gradcvine).

Informativni prim.ieri Dloguce pojave razreda izlozenosti

1 Nema rizika korozije

XO

Za beton bez armature iii ugradenog metala: sve izlozenosti gdje nema smrzavanja, abrazije iii kemijskog djelovanja. Za beton s armaturom iii ugradenim metalom: vrlo suho.

Beton II nil t:tr gra(\evine s vrlo niskom vlaznosti zraka.

2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom

Drugi razred izlozenosti XC obuhvaca veCinu prakticne primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograniccnje u slucaju izlozenosti konstrukcijc iii njenog dijela djelovanju soli. Razred izlozenosti XCI odnosi se na utjecaje koji poticu koroziju armaturnog celika u suhoj sredini (s niskom vlaznosti zraka) iii pak na beton stalno u vodi, XC2 odnosi se na konstrukcijske elemente u vlaznoj sredini, gdje jc povrsina betona izlozena dugotrajnom dodiru s vodom (temelji), XC3 odnosi se na umjcreno vlaznu sredinu, primjerice vanjski beton zasticen od kise, a razred XC4 odnosi se l1a izmjenicno vlaznu i suhu sn;dinu, u kojoj se primjerice nalaze vanjski clementi izravno izlozeni utjccaju kise.

XCI

Suha iii stalno vlazna

XC2

Vlazna, rjede suha

XC3

Umjereno vlazna

XC4

1zmjenicno vlazna i suha

Beton IInlltar gradcvina s niskom vlagom zraka. Bctoll stalno u vodL Povrsina bctona izloz.ena dugotrajnom dodiru s vodom. Mnogi tcmclji. Beton unlltar gr:ldcvin:l s IIllljercnom iii niskom vlaznosti zr:lka. Valljski beton zastic~n od kisco Povrsina betona II dodiru s VOdOIll, ali ne kao II XC2.

3 Korozija uzrokovana k10ridima koji nisu iz mora

Nairne, karbonatizacija betona i napredovanje korozije razlicito ovise 0 vlaznosti. Brzina karbonatizat:ije je najveca u suhoj sredini, a zanemariva u vlaznoj sredini. Suprotno tome, za koroziju armaturnog celika neophodna jc vlaznost te kisik. Stoga je korozija zanemariva u suhoj sredil1i zbog nedostatka vlaznosti, ali isto tako i u vodi, zbog smanjene kolicine kisika. Napredovanje korozije je najbrZe uz veliku vlaznost, posebno kada se javlja i periodicna kondenzacija. Brzina prodora CO 2 u beton moze se kontrolirati smanjenjem poroznosti betona, sto se postize odabirom odgovarajueeg vodocementnog omjera (5to manji), vrstom cementa tc pazljivim zbijanjem i njegom betona. U slucaju konstantne relativne vlaznosti i temperature, napredovanje fronte karbonatizacije moze se opisati drugim Fickovim zakonom:

XDI

Umjereno vlazna

XD2

Vlazna, rjede suha

XD3

1zmjenicno vlazna i suha

Povrsina bctolla izlozcn:l kloridima iz I.r:lka. Pliv:tlista. ilcton izlozcn otpadnim llldllstnjskilll vodama koje sadrie kluridc. Dijdovi lllostova izlozeni prskanju s kloridillla, kolnici, parkiralista.

4 Korozija uzrokovana k10ridima iz morske volle XSI XS2 XS3

1zlozeno solillla iz zrab. ali IlC II izravnom dodiru s morskOlll VOdOlll --Stalnc llfOnjena Podrui'jc plimc i oscke i podruCjc zapljuskivanja

Konstrukcije blizu mora iii na obali. Dijelovi konstrukeiie u moru. Dijelovi konstrukcije u moru.

(8.1 )

852

853

Tablica 8.5 Najmanja debljina zastitnog sloja za obicni beton (Eurokod 2)

Tublica 8.4 (nastavak) Razredi izlozenosti (prema HRN EN 206-1) Oznaka razreda

Opis okolisa

5 Korozija uzrokovana smrzavan.iem i odmrzavanjem sa soli za odmrzavan.ie iii bez nje XFl

Umjerena zasicenost vodom bez soli za odmrzavanje

XF2

Umjerena zasicenost vodom sa solju za odmrzavanje

XF3

Visoka zasicenost vodom bez soli za odmrzavanje

XF4

Visoka zasicenost vodom sa solju za odmrzavanje

Vertikalne povrsine betona izlozene kisi i smrzavanju. Vertikalne povrsine betona cestovnih konstrukcija izlozene smrzavanju i solima za odmrzavanje iz zraka. Horizontalne povrsine betona izlozenc kisi i smrzavanju. Cestovne i mostovne kolnicke ploce izlozene solima za odmrzavanje. Povrsine betona izlozene prskanju solima i smrzavanju. Podrucja vlazenja morem izlozena smrzavanju.

6 Kemijska korozija Odnosi se na kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode. Klasifikacija morske vode ovisi 0 zemljopisnoj lokaciji pa treba primijeniti razredbu koja vrijedi na mjestu uporabe betona. U nonni je dana posebna specifikacija kemijske agresije prirodnog tla i podzemne vode. Ako se radi 0 djelovanjima izvan te specifikacije, drugim agresivnim kemikalijama, kemijski oneCiscenoj podzemnoj vodi, velikoj brzini vode u kombinaciji sa specificiranim kemikaljiama, moze biti potrebna posebna studija za utvrdivanje ocigovarajuce izlozenosti. XAI

Lagano kemijski agresivan okolis

XA2

Umjereno kemijski agresivan okolis

XA3

Vrlo kemijski agresivan okolis

Posljedica reakcije betona s ugljicnim diaksidam je pad alkalnasti odnasno gubitak pozitivnag pasivizirajuceg ucinka te su stvoreni uvjeti za koroziju armature i u konacnici raspueavanje betana. Dubina karbonatizacije i s njam pavezan gubitak alkalnasti neaphadne za zastitu armature ovise 0 debljini i kvaliteti zastitnag sloja betona. Deblji slaj balje kvalitete produljuje vrijeme patrebna da fronta karbanatizacije dasegne armaturu. Osim taga, deblji i kvalitetniji zastitni slaj betana smanjuju promjene vlaznosti u okalini armaturne sipke usporavajuCi taka karoziju i pavecavajuCi mehanicku atparnast na pajavu pukatina. U akviru Eurokada 2 patrebna debljina zastitnag slaja dana je u ovisnasti 0 razredu izlazenasti, sadrzaju cementa i vodacementnam amjeru (vidi tablicu 8.5).

854

..

". : to' ..•• :.\.:::.?, 1.

Informativni primjeri moguce pojave razreda izlozenosti: Najmanji zastitni sloj [mm] 2) 3)

2a..

Rlizr'!l"J~~ .21i~

I)

4a:·

4b

odu2) Sa Sb

Sc 4)

Celik za armiranje

15

20

25

40

40

40

25

30

40

Celik za prednapinjanje

25

30

35

50

50

50

35

40

50

Najmanje vrijednosti zastitnog sloja treba prilagoditi vrijednostima danim u HRN EN 206-L Za plocaste elemente i razred izlozenosti od 2 do 5 moze se uzeti smanjenje dcbljine zastitnog sloja za 5 mm. 3) Smanjenje za 5 mm smije se takoder izvesti kada se radi 0 betonu razreda C 40/S0 i viikg, i to za armirani beton u razredu izlozenosti 2a do 5b, a za prednapeti beton za razrcd izlo7.enosti od 1 do 5b. Najmanja debljina zastitnog sloja ne smije biti manja od one dane za razrcd izlozenosti 1 U ovoj tablici. 4) Za razred izlozenosti 5c treba rabiti zastitne premaze radi sprecavanja neposrednog dodira s kemiiski skodljivim tvarima. I)

2)

Kanstrukcijski elementi treceg i cetvrtag razreda izlazenasti (XD i XS) izlazeni SlI stetnam djelavanju klarida. TreCi razred izlazenasti (XD) uglavnam abuhvaca beton kanstrukcija u kantinentalnim krajevima kaje su izlazene djelavanju sali, tj. lltjecaju klarida kaji nisu iz mora. Cetvrti razred (XS) izlazenasti abuhvaca bctonske kanstrukcije u morskam akalisu, tj. utjecaj klarida iz marske vade. I treCi i cetvrti razred izlazenasti dijele se u tri padrazreda: prvi podrazumijeva djelavanje sali iz zraka, tj. kanstrukcijske elemente kaji nisu u izravnom kontaktu s vadam (XDI / XS1), drugi se adnasi na betanske kanstrukcije u izravnom kontaktll S vadom kaja sadrii sal (XD2 - plivalista, betan izlazen atpadnim vodama koje sadrze kloride / XS2 - dijelavi kanstrukcije u maru), dak treCi podrazred obuhvaca kanstrukcije iii njene dijelave kaji su izlazeni naizmjenicnom vlazenju vodam kaja sadrii soli i isusivanju (XD3 - dijelavi mastava izlozeni prskanju s kloridima, kalnici i parkiralista, XS3 - dijelavi kanstrukcije u maru). Kloridni iani su drugi uzrok (uz prethadno opisanu karbonatizaciju) gubitka pasivizirajuceg ucinka. Kloridni iani magu prodrijeti u betan, aka je kanstrukcijau morskam akalisu iii u kantaktu sa salima za adledivanje. Takader, klaridi magu biti prisutni u betanu ad samag pacetka, primjeriee kada se rabi morski pijesak za sitnu frakciju iii kalcijev klarid kaa ubrzivac. HRN EN 206-1 zabranjuje uporabu kalcijevag klorida i kemijskih dadataka na asnovi kalcijevag klarida u betanu kaji sadrzi ubetanirane metalne dijelave (armaturu, celik za prednapinjanje iii drugi ugradeni metal).

1'\55

Ddinirana je granicna vrijednost saddaja klorida u armiranom betonu izrazena kao postotak kloridnih iona od 0,4% na masu cementa. Daljnja raspodjela maksimalnog sadrZaja klQridnih iona vidljiva je u tablici 8.6.

oznac~~ j~ sa ~F. Razlikuju se cetiri podrazreda XF1-XF4 ovisno 0 umjerenoj (XF1, XF2) Iii vIsok~J (XF3, XF4) zasieenosti vode solju (XF2, XF4) iii bez soli (XF1, XF3) za. od~rzavanJe. Podrazred XF4 obuhvaea i djelovanje smrzavanja i odmrzavanja uz utJecaJ morske vode.

Tablica 8.6 Maksimalni saddaj klornih iona (HRN EN 206-1) Uporaba betona Ne sadrZi celicnu armaturu ni drugi ugradeni metal osim nehrdaiuCih vodilica Sadrzi celicnu armaturu iii drugi ugradeni metal

Razred sadriaja ldorida"

Maksimalni udioCr na masu cementab

CI 1,0

1,00 %

ClO,20 0,20% ClO,40 0,40% ClO,lO 0,10% Sadrzi celik za prednapinjanje CI 0,20 0,20% " U odredenim uvjetima uporabe betona izbor razreda ovisi 0 odredbama koje vrijede na mjestu uporabe betona. h Pri uporabi mineralnih dodataka tipa II koji su ukljuceni u proracun koliCine cementa, udio klorida se izrazava kao postotak kloridnih iona na masu cementa uvecan za ukupnu kolicinu mineralnog dod atka.

Ciklusi smrzavanja i odmrzavanja uzrokuju raspucavanje betonske konstrukcije. U "c. Za manje pore ledlste Je mnogo mze, tako se na primjer u gel porama voda smrzava tek na -78 "c. BuduCi da smrzavanje pocinje na povrsini, Qno potiskuje led i vodu u unutrasnjost betona. Prelaskom vode u led dolazi do poveeanja volumena za priblizno 9%, Cime se stvara dodatni tlak na stijenke pora. Kada taj tlak uslijed naizmjenicnih ciklusa smrzavanja i odmrzavanja postane prevelik, dolazi do. pucanja i mrvljenja betona. vee!~ ~apilarama ~oda se poCinje smrzavati pri temperaturi 0

U slucaju

~ris~tnosti

soli za odmrzavanje iii soli iz morske vQde, ciklus smrzavanja i 1m at ee .ios opasnije djelovanje na betQnsku konstrukciju, zbog hlgroskopskog karaktera soli, cinjenice da prisutnost soli snizava tocku ledista toplinskog soka izrazenog visokim vlacnim naprezanjima, deformacijama i pukQtinam~ na povrsini betona kroz koje prodiru voda i druge skodljive tvari te reakcije kristalizacije uslijed cega dolazi do poveeanja volumena. o~mrzavanJa

Peti razred izlozenosti prema Eurokodu 2 obuhvaea kemijsko djelovanje plinQvitih, tekueih iii krutih tvari kako su kategorizirani razredbom u normi ISO-a, a obuhvaea sarno okolis kemijski skodljiv za betQn, a ne i tvari kemijski skQdljive za ubetonirani armaturni celik. Stetni utjecaj kemijskog djelovanja moze biti posljedica kQntakta s plinovima iii otopinama mnogih kemikalija, ali su glavni uzrocnici otopine kiselina iii otopine sumpornih soli. Kontakt sa stetnim tvarima mQze nastati i kao posljedica uPQrabe grade vine iii agresivnosti okolisa. Ovakvi uvjeti okolisa su u HRN EN 206-1 oznaeeni kao sesti razred okolisa XA.

Projektiranje trajnosti podrazumijeva definiranje i izvedbu betQnskih elemenata odgQvarajuee otpornosti. Prema novim europskim, a onda i hrvatskim normama projektiranje trajnosti betQnskih elemenata provQdi se kao funkcija spomenutih razreda izlozenosti, au osnovi se sastoji u ispunjavanju tri zahtjeva koji se odnose na:

Otpornost betonske konstrukcije Qbzirom na razorno kemijsko i fizikalnQ djelovanje treba osigurati pazljivim odabirom materijala, sastQjaka i sVQjstava te odgQvarajuCim mijesanjem, ugradnjom, zbijanjem i njegom betona.

Zadaea je projektanta da razmotri onaj razred izlozenosti za svaki dio kQnstrukcije, koji daje najveeu otpornost u smislu najmanjeg vodocementnog omjera, najveeeg saddaja cementa i najveeeg razreda evrstoee betona.

Suvremeni cementi su finije mljeveni i pokazuju poveeanje odnQsa C 3S/C 2S sto ima za PQsljedicu PQveeanje Cvrstoee betQna, i to prije svega u mladom betonu. Dugorocna evrstoea takoder se poveeala iako se sarno poveeanje evrstoee nakon 28 dana smanjilQ. Sve ovo upueuje na Cinjenicu da se danas zahtjevi evrstoee mogu postiCi manjom kQlicinom cementa i veCim vodocementnim omjerom, sto istodobno vodi vecoj propusnosti koja ee u konacnici znaciti smanjenu trajnQst. Stoga je u normi dana veza izmedu razreda CvrstQee betona, saddaja cementa i vodocementnog omjera. KakQ je vee prethodno spomenutQ u HRN EN 206-1, posebno je izdvQjen razrcd okolisa koji se odnosi na smrzavanje i odmrzavanje sa soli za odmrzavanje iii bez nje, a

856

maksimalni vodocementni omjer minimalni saddaj cementa minimalni razred evrstoee betona.

U obavijesnom dodatku F norme HRN EN 206-1 dane su preporuke za gramme vrijednosti sastava betona i svojstava u Qvisnosti 0 razredu izlozenosti, a kQje su prikazane u tablici 8.7. Vrijednosti u tablici zasnivaju se na pretpostavci predvidenog uporabnQg vijeka od 50 godina. Takoder vrijednosti u tablici odgovaraju uporabi cementa tipa CEM I sukladnQg normi HRN EN 197-1 i agregata nazivnoga maksimalnQg zrna u podrucju 20 do 32 mm. Minimalni razredi evrstoce su izvedeni iz odnosa vQdocementnQg omjera i razreda Cvrstoee betona proizvedenog s cementom razreda 32,5. Granicne vrijednosti vodocementnQg omjera i minimalne koliCine cementa primjenjuju se u svim razredima, dok se na odabir razreda evrstoce betona mogu postavljati i dodatni zahtjevi.

857

prva vrijednost odnosi na tlacnu evrstocu bctonskog valjka, a drug a na tlacnu evrstocu betonske kocke nakon 28 dana.

Tablica 8.7 Preporucene granicne vrijednosti sastava i svojstava betona (prema HRN EN 206-1)

Razredi izlozenosti OznaiQ:t' razreda

.. Djelovanje Nema rizika

XO

Preporucenegranicne vrijednosti Max vIc Nema zahtjeva 0,65 0,60 0,55 0,50 0,55 0,55 0,45 0,50 0,45

Milt cement

[kl!Im31 Nema zahtjeva 260 280 280 300 300 300 320 300 320

Razred, .. Cvrstoce C12/15

C20/25 Suho iii u vodi C25/30 Vlaga (stalna) XC C30/37 Umierena vlaga C30/37 Vlazenje/susenie 4 C30/37 Umierena vlaga ~ Kloridi koji nisu Vlaga (stalna) C30/37 XD .....-L. iz mora C35/45 (HP, CI) Vlazenie/susenie 3 C30/37 Bez dod ira s vodom --L C35/45 Kloridi iz mora Uvodi XS ~ (HP, CI) Plima/oseka, C35/45 0,45 340 3 zapljuskivanje Umjerena zasicenost C30/37 0,55 300 1 vodom I--Umjerena zasicenost 22) C25/30 0,55 300 Smrzavanjevodom + sol XF I odmrzavanje / + 1) Visoka zasicenost C30/37 32) 320 sol 0,50 vodom e--Visoka zasicenost C30/37 42 ) 0,45 340 vodom + sol C30/37 300 0,55 Neznatno skodljiv 1 ~ Kemijsko C30/37 320 0,50 Umjereno skodliiv XA I----=.,,djelovanje 33 ) 360 C35/45 0,45 Vrlo skodliiv I) Potrebno je primijeniti agregat prema prEN 12620:2000 s dovoljnom otpornoscu na smrzavanje. 2) Preporucljiva koliCina zraka od minimalno 4,0%. Kada beton nije aeriran, ponasanje betona treba ispitivati prema prikladnoj metodi u usporedbi s betonom kojemu je otpornost na smrzavanje za odgovarajuCi razred izlozenosti dokazana. 3) Primijeniti sulfatnootporni cement. Kada SOl vodi ka razredu izlozenosti XA2 i XA3, ispravno je upotrijebiti sulfatnootporni cement. Kada je cement razvrstan prema sulfatnoj otpornosti, umjereno iii visoko sulfatnootporni cement treba rabiti u razredu izlozenosti XA2 (i u XA1 kad je primjenljiv), a visoko sulfatnootporni cement treba upotrijebiti u razredu izlozenosti XA3.

~ ~ ~

Karbonatizacija (HP,C02 )

Za razred izlozenosti XO nema posebnih zahtjeva s obzirom na vodocementni omjer i najmanju koliCinu cementa. Minimalni razred evrstoce betona je C12/15, pri remu se

858

Za razred izlozenosti XC zahtijeva se maksimalni vodoccmcntni omjer u rasponu od 0,50 do 0,65, s minimalnim saddajem cementa u rasponu od 260 kg/m 3 do 300 kg/m 3 i razredom evrstoce izmedu C20/25 i C30/37. Naravno za zastitu armature od korozije potrebno je povecati debljinu zastitnog sloja betona . Jos nepropusniji betoni potrebni su za zastitu armature od korozijc u betonskim konstrukcijama iii njenim dijelovima koji su izlozeni razornom djelovanju soli, odnosno svrstani u razrede izlozenosti XD i XS. Za razred XD to se postize uz maksimalni vodocementni omjer u rasponu od 0,55 do 0,45, s minimalnim saddajem cementa u rasponu od 300 kg/m 3 do 320 kg/m 3 i razredom evrstoce izmedu C30/37 i C35/45, dok se preporucene vrijednosti za razred izlozenosti XS krecu za maksimalni vodocementni omjer od 0,45 do 0,50, za minimalni saddaj cementa od 300 kg/m 3 do 340 kg/m 3 , dok je raspon razreda Cvrstoce jednak kao i za razred izlozenosti XD, izmedu C30/37 i C35/45. OdgovarajuCi zahtjevi su definirani i za razrede izlozenosti XF i XA kako bi se osigurala trajnost betona i ugradene armature. U tablici 8.7 su naznacene i odredene napomene koje se odnose na posebne primjene, primjerice na uporabu visoko sulfatnootpornog cementa. Za jednostavnije snalazenje u tablici 8.8 pregledno je prikazano koje razrede izlozenosti valja razmotriti ovisno 0 glavnom mehanizmu djelovanja odnosno prevladavajuCim uvjetima okolisa. Tablica 8.8 OdgovarajuCi razredi izlozenosti

..

.

Glavni mehanizam djelovanja Nema rizika od koroziie Korozija izazvana karbonatizaciiom Korozija izazvana kloridima koji nisu iz mora Korozija izazvana kloridima iz mora Nearmirani beton gdje postoji opasnost od skodliivog dielovania

Odgovarajuci:rllZredi fZlozenosti ...

XO:

XC

XD

XS

XF

XA

Da

Ne

Ne

Nc

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Moguce

Moguce

Ne

Da

Da

Ne

Moguce

Moguce

Ne

Da

Ne

Da

Moguce

Moguce

Ne

Ne

Ne

Ne

Moguce

Da

859

0,7

0,65 0,6 .~ 0,55

o

~

0,5 0,45

.-= ~

t:::::: 1:== E ~

E

t==

~ 0,4 i = 0,35

1==

--- .-

I

..

~

-.

,

§

11 I II

11

n, --

=====

~ ~

r=I:=:: I-;:-

~

~

f=:= ' f=:= ~ In: ~

u

x

~

x

G x

<:5

x

0x oNCO)0 .... N en(") u..... x x x x x x (f)

(f)

Razred izlozenosti Razred izlozenosti

Stika 8.2 Graficki prikaz preporucenih maksimalnih vrijednosti vodocementnog omjera ovisno 0 razredu izloienosti (prema HRN EN 206-1 )

BuduCi da projektant za svaki dio konstrukcije mora uzeti u obzir sve razrede izloze nos ti koji se na njega primjenjuju te naCi onaj koji daje najveeu o tpornost u sm islu najmanjeg vodocementnog omj era, najveceg saddaja cementa i najveeeg razreda i:vrstoce betona, na slikama 8.2, 8.3 i 8.4 dana je graficka usporedba prema HRN EN 206-1 pre porucenih granicnih vrijednosti za ove sastojke i svojstva ~e tona, na kojoj se lako uocava koji razred izlozenosti daje minimalnu, odnosno makslmalnu vrijednost.

380

"''E 360 en

=.

340

III

C 320 (l) E Q) 300 u 'iij'

't!

280

Stika 8.4 Graficki prikaz preporucenih minimalnih vrijednosti cvrstoce betona (razreda cvrstoce) ovisno 0 razredu izloi enosti (prema HRN EN 206-1)

Ocito je da se ovakav pristup projektiranju trajnosti zasniva prvenstveno na odabiru odgovarajuee mjesavine betona uz definirane zahtjeve na evrstoeu betona i debljinu zastitnog sloja armature, ovisno 0 uvj etima okolisa u koj ima se betons ka konstrukcija nalazi . Ako se ispune zahtjevi dani u normi, implicitno se smatra da ee biti dosegnut predvideni uporabni vij ek. Poseban problem predstavlja sto zahtjevi norme obuhvaeaju «uobicajene» betonske konstrukcije i uporabni vijek od 50 godina. Valj a napomenuti da ispunjavanje svih zahtj eva ove norme ne moze jamciti da ee, primjerice, betonska konstrukcija u morskom okoli su imati uporabni vijek od 75 i vise godina, bez rizika od pojave korozije. Kriterij i koj e navodi Eurokod 2 za osiguranje zastite armature u armiranobetonskim konstrukcij ama, uz vee do sada navedene, obuhvaeaju ispunj enje zahtj eva koji se odnose na: ogranicenje naprezanja u uporabi granicno stanje raspucavanja granicno stanje deformiranja zasti tni sloj razradbu pojedinosti.

'0

III en 260

240

Stika 8.3 Graficki prikaz preporucenih minimalnih vrijednosti koliCine cem enta ovisno 0 razredu izloienosti (prema HRN EN 206-1)

860

Zastita armature od korozije prvenstveno se osigurava kvalitetom bet on a zastitnog sloja i debljinom zastitnog sloja. Zahtjevi koje E urokod 2 postavlja na betonski zastitni sloj su kako slijedi: osiguranj e prijenosa sila prionljivoseu sprecavanje odlamanja betona osiguranje pozarne sigurnosti zastita celika od korozije .

861

potrebna je paznja kod dimenzioniranja i razradbe pojedinosti, s obzirom na razliCite vi dove prisilnih naprezanja (usIijed neizravnih djelovanja) za veCinu elemenata gradevine otpornost armature na koroziju zajamcena je kad je predviden dostatan zastitni sloj betona s niskom propusnoseu dobrc kvalitete (prema HRN ENV 1992-1-1 i HRN EN 206-1). Kada se gradi u nepovoljnom okolisu, bit ee potrebni premazi betonske povrsine iIi sipki armature.

Debljina zastitnog sloja i kvaliteta betona od kojega je on izveden su, uz njegu betona, prcsudni za odrzavanje alkalne sredine oko armature, koja osigurava zastieenost armaturne sipke od korozije. Oba su parametra, kako je prethodno pokazano, ovisna 0 uvjetima izlozenosti u kojima je gradevina smjestena. Kriterij odrzavanja alkalne sredine oko armature daje najmanju debljinu zastitnog sloja. Ova se vrijednost poveeava za veIicinu t:Jz, koja ovisi 0: veliCini i vrsti elementa vrsti konstrukcije izvedbi provjeri kvalitete razradi pojedinosti. Opeenito ee ovo poveeanje za predgotovljene elemente biti do 5 mm, ako sc te vrijednosti mogu zajamCiti odgovarajueom provjerom izvedbe i kontrolom kvalitete. Za izvodcnje na gradilistu poveeanje najmanje debljine zastitnog sloja bit ee opeenito veee, izmedu 5 i 10 mm. Najmanja debljina zastitnog sloja poveeana za t:Jz daje nazivnu velicinu zastitnog sloja, koja mora biti naznacena u nacrtima armature. Valja imati na umu da ova vrijednost zastitnog sloja ne mora biti i mjerodavna, vee treba uzeti u obzir i os tale kriterije - prionljivost i pozar. Beton koji se ugraduje na neravnu podlogu, primjerice, izravno na zemlju, zatim na urcdenu povrsinu zcmlje (ukljucujuCi i betonsku podlogu), strukturiranu povrsinu iii prani beton, takoder zahtijcva povceanje zastitnog sloja. Nepropusnost zastitnog sloja bit ee ozbiljno narusena u slucaju pojave pukotine u konstrukcijskom clementu. Ovaj je ucinak u okviru Eurokoda 2 uzet u obzir kroz obvezu razmatranjq tzv. ncizravnih djclovanja na konstrukciju. Opasnost od nastanka pukotinc moze se umanjiti ispunjavanjem zahtjeva danih u normi, a koji se odnose na trajnost, ogranicenje raspucavanja i deformiranja, razradu pojedinosti konstrukcijc, C'Vrstoeu, stabilnost i prostornu krutost konstrukcije kao cjeline. Norma takodcr upueuje da se pri razmatranju koncepcije i razrade odnosno obIikovanja pojedinosti konstrukcijc usvoje rjeSenja kojima se smanjuje izlozcnost betonskih povrsina konstrukcije vodi i njeno zadrzavanje na konstrukcijskim elementima te osiguraju takve konstrukcijske pojedinosti koje ee omoguCiti odgovarajueu odvodnju. U normi se posebno istice potreba razmatranja sljedeCih uCinaka: upijanje vode i utjecaj vlage treba svesti na najmanju mjeru odabirom geometrijskog oblika konstrukcije velicina, oblik i pojedinosti izlozenih gradevnih elemenata iIi konstrukcija trebaju biti takvi da se ostvari dobra odvodnja, izbjegne stvaranje lokvi vod~ i tecenje vode preko betonskih povrsina. Valja paziti da broj pukotina koje bi mogle skupljati vodu iii je dalje voditi bude najmanji. Kad se ocekuju poprecne pukotine prcko cijeloga presjcka i prolaz vode u kojoj ima klorida, bit ce potrebna dodatna zastita (prcmazivanje sipki armature, premazi itd.)

862

Valja naglasiti da i uz postivanje svih gore navedenih odredbi za osiguranje trajne gradevine od presudne je vaznosti pravilno koncipirati betonsku konstrukciju i odgovarajueu pozornost posvetiti projektiranju i izvedbi pojedinosti, kako bi se smanjila negativna djelovanja iz okolisa (vidi poglavlje 6.).

8.3.3

Eksplicitno projektiranje trajnosti (prema ponasanju)

Prema HRN ENV 206-1 zahtjevi za pojedine razrede izlozenosti mogu se utvrditi i primjenom postupka projektiranja prema svojstvima trajnosti i mogu biti uvjetovani parametrima odgovarajuCih svojstava ponasanja bctona, primjerice Ijustenjem bctona u ispitivanju smrzavanja i odmrzavanja. Upute za primjenu alternativnog postupka projektiranja prema svojstvima trajnosti (ponasanja) dane su u obavijesnom dodatku J norme. Primjena alternativnog postupka ovisi 0 odrcdbama koje vrijede na mjestu uporabe betona. Postupci projektiranja sastava prema ponasanju bolje odgovaraju otpornosti na koroziju i mogucoj otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje betona, za razliku od alkalnosiIikatne reakcijc, sulfatnog djelovanja iIi abrazije koje je primjerenije uzcti u obzir opisnim (implicitnim) projektiranjem trajnosti. Projektiranje trajnosti prcma ponasanju moze biti adekvatno u sljedeCim slucajevima: zahtijcva se uporabni vijek znatno razliCit od 50 godina radi sc

0

"spccijalno,i" konstrukciji koja trazi manju vjerojatnost otkazivanja

djelovanja okolisa su posebno agresivna iIi su dobro definirana ocekujc sc visoka kvaliteta izvedbe uvedena je strategija upravljanja i odrzavanja, moguee viseg stupnja bit ee izgraden znatan broj slicnih konstrukcija iIi elemenata primijenit ee se novi iIi razliCiti materijali primijenjen je postupak projektiranja u skladu sa zahtjevima danim u prethodnom poglavlju (implicitno projektiranje trajnosti s ogranicenjem vic omjera, sadrzaja cementa, razreda evrstoee betona, vrste sastojaka i sadr.Zaja zraka), ali je napravljena pogreSka u prilagodbi.

863

I'ostupci koji se tada mogu upotrijebiti su sljedeCi: poboljsanje po stupka implicitnog projektiranja trajnosti zasnovano na dugotrajnom iskustvu s lokalnim materijalima i praksom i detaljnom poznavanju lokalnog okolisa postupci zasnovani na odobrenim i dokazanim ispltlvanjima reprezentiraju stvarne uvjete i imaju odobrene kriterije primjene

koja

gdje je:

Dei m

pocetni koeficijent difuzije (cm2/s) empirijska konstanta.

Koncentracija klorida u betonu na dubinix i u trenutku 1 bit ce: (8.4)

postupci zasnovani na analitickim modelima kalibriranim prema podacima ispitivanja stvarnih uvjeta u praksi. gdje je: U primjeni ovih postupaka vazno je unaprijed utvrditi najmanje sljedece: tip i oblik konstrukcije

Cs

koncentracija klorida na povrsini (izrazena kao postotak teiine cementa)

lokalne uvjete okolisa

eft'

razinu izvodenja

m

funkcija pogreske empirijska konstanta (0,4-0,6).

zahtijevani uporabni vijek. BuduCi da norma ne daje podrobnije upute kako provesti ovaj postupak, u nastavku se ukratko objasnjavaju neki od modela mehanizama degradacije betona i betonskih konstrukcija.

Iz ove se jednadzbe moze odrediti vrijeme do pocetka korozije, uz poznatu koncentraciju klorida na povriiini i koeficijcnt difuzije klorida prema eksperimentalnim podacima, uzimajuCi u obzir da korozija armature uobicajeno nastupa pri kriticnim vrijednostima od priblizno Cn ;! = 0,4% .

•

•

Modeliranje karbonalizaclie

Karbonatizacija betona rezultat hidratacijc cementa prisutnih luznatosti betona do pH-9, pri karbonatizacije tijekom vremena

je reakcije CO 2 iz zraka i Ca(OH)2 u produktima u vodi. Posljedica karbonatizacije jest smanjenje kojem moze zapoceti korozija. Napredovanje fronte moze se procijeniti izrazom:

(8.2)

Nakon zapoCinjanja korozije promjena promjera armaturne sipke u trenutku uzrokovana napredovanjem korozije moze se procijeniti pomocu sljedece jednadzbe:

D, = D; - 0,023tIc

D;

Prodor klorida u beton moze se relativno dobro proci.ieniti Fickovim zakonom difuzije. Rjesenje Fickove diferencijalne jednadzbe prilagodeno je kako bi se uzela u obzir promjena koeficijenta difuzije klorida s vremenom: DC (1)= D CI·rill

864

pocetni promjer sipke armature (mm) brzina napredovanja korozije (pA/cmZ) koja ovisi

0

nekoliko Cimbenika, na

primjcr 0 vlaznosti i koncentraciji agresivnih tvari, sto oteiava procjenu napredovanja korozije.

• Modeliranje djelovanja klorida

(8.5)

gdje je:

gdje je K koeficijent karbonatizacije, a ovisi 0 efektivnoj difuziji COz u beton, okolisu i koncentraciji CO 2 u samom betonu. Opcenito je vrijednost parametra K priblizno 1,0-1,5 mm/godO,5, ali se za beton vrlo losih svojstava i industrijski okolis moze povecati i do 7,0-8,0 mm/godO,5.

•

Modeliranje napredovanja korozije

Modeliranje razvoja pukoline

Za simulaciju raspucavanja betona uslijed korozije celika armature razmatra se unutarnji tlak u betonu, koji izazivaju produkti korozije. Predvidanje vremena do trenutka raspucavanja, nakon zapoCinjanja korozije armature, odreduje se prema sljedecoj jednadzbi: (8.6)

(8.3)

865

gJjc jc: We

kritiena koliCina produkata korozije koji uzrokuju raspucavanje

kp

parametar koji uzima u obzir brzinu smanjenja presjeka eelika.

•

Deterministicki proracun

Na osnovi prcthodno navedenih modela moguee je procijeniti duljinu uporabnog vijcka gradevine, uz pretpostavku svojstava materijala i odredivanje granienog stanja. S ovim modelima mogu se razmatrati sljedeee tri vrste granienih situacija: poeetak pojave korozije poeetak pojave pukotina

8.4

IZVODENJE TRAJNIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA I KONTROLA KVALITETE

8.4.1

Povezanost izvedbe i trajnosti betonske konstrukcije

Faza izvedbe konstrukcije je, uz projektiranje i odrzavanje, presudna za karakteristike koje odreduju trajnost gradevinske konstrukcije. Posebno valja imati na umu da je proces izgradnje velikih gradevina, kao sto su mostovi te razne monumentalne konstrukcije visokogradnje, vrlo slozen te da je konstrukcija tijekom same gradnje vrlo eesto izlozena slozenijim i nepovoljnijim stanjima naprezanja, nego u konaenoj uporabi. U tom smislu, u odredenim je slucajevima jednostavnije osmisliti i rijeSiti, odnosno projektirati, nosivost za konaeno stanje, nego sto je dokuCiti kako do toga konaenog stanja uopee doCi, odnosno odrediti kroz koje sve faze izgradnje konstrukcija mora proCi da bi se osigurao njen konaean konstrukcijski oblik i nosivost.

korozija kao postotak plostine armature. Vezano uz poeetak pojave korozije, ukoliko je karbonatizacija glavni mehanizam degradacije, na kraju uporabnog vijeka konstrukcije til (izrazenog u godinama) karbonatizacija treba dosegnuti dubinu de U zastitnom sloju betona, tako da beton ima koeficijent karbonatizacije K s vrijednosti:

(8.7) Ukoliko je djelovanje klorida glavni mehanizam degradacije, na kraju vijeka trajanja konstrukcije koncentracija klorida C(d"tj treba biti 0,4% na dubini jednakoj debljini zastitnog sloja armature (x=d c), tako da ee rjcsenje jednadzbe difuzije voditi onoj vrijednosti koju beton treba imati za koeficijent difuzije Dei radi dosezanja konccntracije klorida u tom trenutku. Ovakvo razmatranje dosezanja kraja uporabnog vijeka konstrukcije vezano na poeetak korozije ipak se moze smatrati pretjerano konzervativnim. Kao drugo rjesenje, moguee je. provesti proraeun uzimajuCi pojavu pukotina kao kriterij za ogranieenje uporabnog vIJcka. Ovakav proraeun moze se nadopuniti postotkom korozije armature kao ogranicenjem.

U sam om planiranju postupaka i tehnologija gradnje koje ee se primijeniti za izvedbu odredene konstrukcije, kljucno je razmotriti koji je glavni zahtjev koji se postavlja na gradenje: brza izgradnja, optimalni troskovi tijekom eitavoga predvidenoga uporabnog vijeka, sto trajnija konslrukcija iIi ndto drugo. Ovaj glavni zahtjev imat ee utjecaja ne sarno na odabir materijala i nacina gradnjc, vee i dalekoseZne posljedice na Cimbenike trajnosti promatrane konstrukcijc. Od neizmjeme je vaznosti uoeiti da projektiranje i izgradnja moraju biti medusobno povczani procesi. Projcktant prilikom osmisljavanja konstrukcije mora uzeli u obzir naCin izvcJbc. Razmatranjcm po stupka izgradnje vee u fazi projektiranja osigurava sc sarna izvcdivost projckta, a takodcr jc mogu6e i naCi odgovarajuea rjesenja pojcdinosti za izhjcgavanjc kriticnih «slabih» mjcsta u konstrukciji kao potencijalnog izvora hrzeg propadanja konstrukcijc. To sc primjcricc odnosi na pozomo projektiranje spojeva i planiranje radnih prckida u konstrukciji na odgovarajuCim «povoljnim» mjestima. Osim toga, razmisljanjem 0 izgradnji konstrukcije u fazi njenog projektiranja, moguee je i odredene pomoene uredaje neophodne za izgradnju odgovarajuee uklopiti u konaeno stanje izgradenosti gradevine, lito je izuzetno vazno obzirom na razmatranje ukupnih troskova. Problemi iii odlueni Cinitelji s gledista trajnosti mogu se sum irati kako slijedi: 1.

Vee sarna Cinjenica da postupak modeliranja mehanizama degradacije betonskih konstrukcija nije normiran, upueuje da nema suglasnosti oko primjenljivosti preciznosti pojedinih modela, !ito valja imati na umu pri primjeni ovoga postupka.

866

Ostvarenje kvalitete materijala: ujednacenost kvalitete duz presjeka i elemenata moguenost ispravne ugradnje utjecaj klimatskih uvjeta ha moguenost ostvarenja kvalitele radovi pod vodom, pod zemljom itd. udaljenost mjesta gradenja od mjesta proizvodnje materijala fazna izgradnja - materijali razliCite starosti (u razliCitoj fazi skupljanjc i puzanje)

867

Spojevi: kvaliteta materijala u spojnicama broj i razmjdtaj spojnica (tlak-vlak) naCin ostvarenja kontinuiteta (betoniranje, prednapinjanje ... )

3.

4.

Stanja naprezanja u izvedbi: nema posebnih stanja naprezanja u izvedbi (izgradnja na skeli) istovrsna, ali razliCita po iznosu, stanja naprezanja u izvedbi i konacnici (tlak-tlak, vlak-vlak) raznovrsna stanja naprezanja u izvedbi i konacnici na dijelu iii cijeloj konstrukciji (tlak-vlak, vlak-tlak), na primjer konstrukcijski element je konzola u izvedbi, a u konacnici greda iii luk mijenjanje stanja naprezanja kroz pojedine faze izvedbe (karakteristicno za izgradnju mostova tehnologijom uzduznog potiskivanja) Pomoene naprave za gradnju: skela koja se uklanja (spustanjem skcle iii podizanjem konstrukcije) natcge, zatege itd. potrebne za izgradnju, a po zavrsetku konstrukcije se uklanjaju natege i zatege konacne konstrukcije koje se upotrebljavaju u gradnji.

Osim toga, potrebno je obuhvatiti i Citav niz dodatnih okolnosti pa se navode sarno neki od problema koji se susrecu: primjeri gdje je zbog izvedbe odabrana lagana konstrukcija, a to se cesto puta pokazalo stetnim u konacnici za trajnost konstrukcije (malen zastitni sloj) ogranicenje mase pa posljedicno i velicine montaznih elemenata zbog kapaciteta prijevoznih sredstava, nosivosti dizalica itd. u visokogradnji ogranicenja vezana na polozaj dizala, stubista, mokrih Cvorova, instalacija i svih drugih tehnoloskih i konstrukcijskih otvora 0 kojima treba voditi racuna. Kad se sve to uzme u obzir, zakljuCiti sljedece:

0

odnosu izvedbc konstrukcije i njene trajnosti moze se

moze se dogoditi da konstrukcija nije izvedena kako je projektirano: a. konstrukcijski b. kvalitetom (cdee) spojnice i spojevi neophodni 11 izvedbi predstavljaju losa mjesta u uporabi naprezanja koja je gradevina prosla tijekom izvedbe ostavljaju trag za kasnije osteeenje.

868

Niti jedan naCin gradnje nije ideal an, vee svaki nosi potcncijalne opasnosti. Tako je za monolitni naCin gradnje karakteristicno: radi se na mjcstu pa je, zbog klime mjesta gradnje iIi visine te drugih slicnih uvjeta teze postiCi zeljenu kvalitetu potrebno je uzeti u obzir deformiranje skcle te odrediti nadvisenja i sl. S druge strane, za montazni naCin gradnje bit ce karakteristicno: problemi spajanja, osobito kod dinamickih optereeenja teznja za laksim konstrukcijama kod transporta - manji zastitni sloj. Tehnickim propisom za betonske konstrukcije propisuje se da gradenje gradevina koje sadrZe betonsku konstrukciju mora biti takvo da betonska konstrukcija ima tehnicka svojstva u skladu s tehnickim rjdenjem gradevine i u skladu sa zahtjevima za gradenje danim projektom te da se osigura ocuvanje tih svojstava i uporabljivost gradcvine tijekom njezina uporabnog vijeka. Iz ovoga je jasno da je prepoznana vaznost interakcije projekta i izvodenja gradevine za ostvarenje trajne betonske konstrukcije, tj. dosezanje predvidenoga uporabnog vijeka gradevine. U nastavku su istaknuti vaznost njege betona za ostvarenje trajne betonske konstrukcije te neki od osnovnih zahtjeva Eurokoda 2 na kontrolu kvalitete, odnosno nadzor, u izvodenju betonskih konstrukcija.

8.4.2

Njega betona

Tehnicki i drugi zahtjevi za izvodenje betonskih konstrukcija i kontrolni postupci na gradilistu betonskih konstrukcija sadriani su u normi HRN ENV 13670-1. Ova norma obuhvaca zahtjeve za dokumentiranje izgradnje, skele i opiate, armaturu, prednapinjanje, betoniranje, izgradnju s predgotovljenim clemcnatima, dopustena odstupanja i nadzor. Jcdan od osnovnih preduvjeta zastite armature od korozijc je kvalitetna izvedba betonskoga zastitnog sloja. Uz pretpostavku da su razred lvrstoee betona i vodocementni omjer odgovarajuce odabrani i primijcnjeni, od neizmjerne je vaznosti kvalitetno zbijanje i, osobito, njega betona. Odgovarajuca njega betona, 11 smislu zastitc svjcze ugradenog betona od isusivanja, smrzavanja is!., jedan je od osnovnih prcduvjda da bi se ostvarila planirana trajnost betom;ke konstrukcije, odnosno nckoga njenog dijela. U suprotnom, nastupa ranD isusivanje betona, sto ima za posljedicu zaustavljanje hidratacije cementa, karbonatizaciju betona te vanjski sloj bctona ostaje porozan i slab. Zahtjevi za minimalno vrijeme njege betona ovisi () brzini kojom povrsinski sloj betona ostvaruje

R69

neproplISf10S[, odnosno otpornost na prodor plina iii tekuCine. Osnovno je nacelo sadr/.ano II zahtjevima norme da vrijeme tijekom kojega treba njegovati betonski ckmcnt hude barem toliko dugo koliko je potrebno betonskom elementu da dosegne 5()';i karakteristicne tlacne evrstoee frk' Norma definira to vrijeme koje ovisi 0 nekoliko ('imhcnika. Za raspon temperatura od 5 C do 25 C to vrijeme ovisi 0 vrsti cementa, tlvjctima okolisa nakon betoniranja i povrsinskoj temperaturi.

nadzora osiguravaju da zahtijevana razina kvalitete uistinu bude i dosegnuta tijekom izvodenja konstrukcije.

Tablica 8.9 Minimalno trajanje njege betona za sve razrede izlozenosti izuzev XO i XCI (pl'ema HRN ENV 13670-1)

Norma definira vrlo strogu kontrolu kvalitete koja obuhvaea tri sustava provjerc kontrole, od kojih svaki sustav provodi drugi sudionik i za svaki sustav su odrcdeni razliCiti ciljevi. Ova tri sustava kontrole su:

0

r

I ! I

0

Razvoj cvrstoce Vrlo polagan Srednji Polagan Brz betona r>0,50 r=0.30 r=0,15 r<0,15 r= 'k Povrsinska Minimalno trajanje njege betona [dani] temperatura betonat ["CJ 1,5 2 3 1>25 1 1 2 3 5 25>1>15 7 10 2 15>1>10 4 15 3 6 10 10>1>5 Moguca jc linearna interpolacija izmedu vrijednosti za r, Za temperature nize od 5°C, trajanje njege betona treba produljiti za vrijeme jednako trajanju temperatura nizih od 5 °C, povecano za svako vrijeme vezivanja koje premasuje 5 sati.

r ,/(,.

Proizvodac betona treba dostaviti informaciju 0 razvoju evrstoee betona kako bi se mogla planirati i definirati njega i za.~tita betona na gradilistu na kojem se·on ugraduje. Razvoj evrstoee se opisuje omjerom srednje tlacne evrstoee nakon 2 dana (j~m,2) i srednje tlacne evrstoee nakon 28 dana (/cm,28)' odredeno pocetnim ispitivanjima iii zasnovano na pozna tim svojstvima betona usporedivog sastava. Omjer evrstoee kao pokazatelj razvoja evrstoee omogueuje podjelu betona u cetiri razreda - brz, srednji, polagan i vrlo polagan razvoj evrstoee. Osim ovim terminima, proizvodac moze informacije za odredivanje vremena zastite betona prema razvoju evrstoee dati i krivulj om razvoj a evrstoee betona pri 20 C izmedu 2 i 28 dana. Minimalna duljina trajanja njege betona definirana normom u izravnoj je vezi s razredom razvoja cvrstoee, te je dana tablieno kao funkcija razvoja evrstoee i povrsinske temperature (tablica 8.9). 0

8.4.3

Kontrola kvalitete

BuduCi da je uloga izvodaca u ostvarivanju trajnosti betonske konstrukcije u gradevini neupitna i ima dalekosdne posljedice, od iznimne je vaznosti osigurati odgovarajueu kvalitetu radova na izvodenju. Zahtijevana razina kvalitete u smislu osiguranja otpornosti betona i armature na agresivna djelovanja ostvaruje se kombinacijom primjene odgovarajuCih materijala i postupaka. Propisane mjere kontrole kvalitete i

870

U okviru Eurokoda 2 dane su minimalno potrebne mjere kontrole kvalitete pri projektiranju i izvodenju betonskih gradevina, koje obuhvaeaju bitne mjere, odluke i nuzna ispitivanja za ispulljenje potrebnih zahtjeva.

unutarnja provjera vanjska provjera provjera sukladnosti. Unutarnju provjeru provodi projektant, izvodac, podizvodac iii dobavljae, svaki u okviru svojih posebnih zadataka, a provodi je na vlastiti poticaj iii na osnovu vanjskih zahtjeva (naruCitelj iIi neovisne organizacije). Vanjska provjera ukljucuje sve provjere za naruCitelja i provodi ih neovisna organizacija. Obicno obuhvaea provjeru unutarnje provjere (ako se unutarnja provjera provodi prema vanjskim odredbama) iii dopunska ispitivanja, nezavisna od unutarnje provjere. Provjera sukladnosti je obicno dio vanjske provjere, a provodi se da bi se utvrdilo jesu Ii odredena proizvodnja iii rad izvedeni prema ugovornim odredbama. Ucestalost i opseg provjere ovise fazama koje se dijele kako slijedi:

0

posljedicama koje proizlaze iz pogreiiaka u raznim

provjera projektiranja konstrukcije provjera izradbe i izvedbe provjera dovrsene gradevine (ispitivanje pri preuzimanju). Provjera projektiranja provodi se prema poznatim zahtjevima nacionalnih propisa. Provjera izrade i izvedbe obuhvaea sve mjere za postizanje trazene kvalitete materijala i izvedbe, a sastoji se od vizualnih provjera, ispitivanja i ocjene rezultata ispitivanja. Pojedinacno su definirani ciljevi provjere za beton, opiate i skele, armaturu, celik i uredaje za prednapinjanje te za elemente i predgotovljene elemente i to posebno za provjeru materijala i njihovu izradu, a posebno za provjeru tijekom izvedbe, uz navodenje veze s pojedinim odredbama Eurokoda 2 iii veze s drugom primjerenom normom. Ove provjere ukljucuju tzv. prethodna ispitivanja, tj. ispitivanje svojstava i postupkc provjere, primjerice provjere da se konstrukcija moze izvesti na zadovoljavajuCi naein s utvrdenim materijalima, opremom i postupcima izradbe. Ispitivanja tijekom izvedbe obuhvaeaju sljedeee opee zahtjeve:

K71

stalnu provjeru mjera, svojstava i prikladnosti materijala, elemenata postavljenih uredaja provjeru materijala i elemenata nakon isporuke na gradiliste zapisivanje vaznih nalaza (gradevinski dnevnik), sto podrazumijeva odgovarajuce podatke 0 betonu te bar informacije 0 utrosku vremena za pojedine radnje, 0 isporuci materijala i elemenata, rezultatima ispitivanja i mjerenja, opazanjima i mjerenjima polozaja armature i natega te posebnim dogadajima. Takoder su definirani zahtjevi za provjere pri preuzimanju isporuka na gradiliste, a odnose se na dostavnicu transportnog bctona, predgotovljenih elemenata te celika. Za provjere prije betoniranja valja se osloniti na normu HRN EN 206-1, au Eurokodu 2 su navedeni zahtjevi provjere tijekom napinjanja.

OdrZavanje konstrukcija u novije se vrijeme pokazalo kao izuzetno zahtjevna aktivnost koja podrazumijeva ulaganje vrlo velikih novcanih sredstava. Vee sada su troskovi odrzavanja velikih gradevina, primjerice velikih infrastrukturnih gradevina - mostova, premasili iznos investicija u nove gradevine u veCini europskih zcmalja s razvijenom cestovnom i zeljeznickom mrezom, a identicna situacija je zamjctna i u SAD-u i Japanu. POPRAVAK KONSTRUKCIJE

f-

V>

o z

-< a N o

o0..

-----

POCETNA • PROJEKTIRANA r--=~=---­

--....

-I

"'" ........ ............. '.

BEZ REDOVITOG ODRZAVANJA

:;,y . . .

S REDOVITIM ODRZAV ANJEM

Provjera sukladnosti podrazumijeva sve mjere i odluke Cije provodenje jamCi potpuno ispunjavanje svih zahtjeva, kriterija i odredaba, sto ukljucuje i upotpunjavanje dokumentacije. U okviru kontrole kvalitete u Eurokodu 2 razmatra se i nadzor i odrZavanje dovrsenih gradevina, pa se zahtijeva da se programom nadzora i odrZavanja pri uporabi utvrde mjere provjere, ako nije dugorocno zajam6eno da ee uvjeti uporabe biti u skladu s osnovnim projektnim zahtjevima. Postavlja se i zahtjev da svi podaci potrebni za uporabu i odrzavanje moraju biti na raspolaganju odgovornima za gradevinu.

8.5

ODRZAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

8.5.1

Osnovno

0

odrZavanju konstrukcija

Po zavrsetku izgradnje gradevina ima odredenu tzv. pocetnu razinu tehnickih svojstava, u skladu s odabranom koncepcijom, oblikovanjem i kvalitetom izvcdbe materijala, kriticnih konstrukcijskih pojedinosti i konstrukcije u cjelini te primjenom mjera zastite konstrukcije. Konstrukcija ne zadrzava ovu pocetnu razinu sigurnosti i uporabljivosti tijekom svoga uporabnog vijeka, vee se ona, uslijed vanjskih djelovanja i unutarnjih svojstava konstrukcije, postupno smanjuje, sve do potpunog iscrpljenja. Stoga se postavlja pitanje kako i kada intervenirati na konstrukciji, kako bi se sto dulje osiguralo da ona moze ispunjavati funkciju zbog koje je izgradena, naravno uz optimalan utrosak financijskih sredstava. Sve naknadne intervencije nakon pocetka uporabe gradevine nazivaju se skupnim pojmom «odrZavanje». Samim radovima odrzavanja neke gradevine moze se bitno i u vrlo velikoj mjeri utjecati na njenu trajnost.

872

'\

MINIMALNO DOPUSTENA

I I I I I T

UMANJENI UPORABNI VIJEK USLIJED NEODRZAV ANJA

UPORABNIVIJEK KONSTRUKCIJE

PROJEKTIRANI UPORABNI VIJEK UZ REDOVITO ODRZAV ANJE POVE{ANI UPORABNI VIJEK USLIJED REDOVITOG ODRZAVANJA I PRAVODOBNIH SANACIJA, REKONSTRUKCIJA I OJACANJA

Slika 8.S Utjecaj odriavanja na produljenje uporabnog vijeka konstrukcija

Potreba za redovitom provedbom postupaka odrZavanja podrazumijcva sc i u nekim drugim podrucjima ljudske djelatnosti. U samom je gradevinarstvu odavno prcpoznana potreba za odrzavanjem celicnih konstrukcija, u smislu pcrimli6kog obnavljanja antikorozijske zastite i sl. No, pristup postupanju s bctonskil11 kOllstrukcijama tijekom njihova uporabnog vijeka, bio je potpuno suprotan i pokazao sc sasvim neprimjerenim. Beton je opcenito smatran «vjecnim» l11atcrijalom koji nije potrebno odrZavati. Ovakvo shvaeanje je vjerojatno i posljedica tlsporedbc bctona umjetnog kamena, s kamenim konstrukcijama koja su se kroz povijcst pokazalc izuzetno trajnima, prakticki vjecnima. Brigom 0 gradevini tijekol11 njcnoga uporabnog vijcka kroz jednostavne radove na odrzavanju gradevina, kao sto su rcdovito cisccnje, pravodobna zamjena brze trosivih dijelova i sl., moguce jc postiCi manjc produljcnje uporabnog vijeka konstrukcije, dok je veCim zahvatima koji obuhvacaju popravke iii cak rekonstrukcije, moguce i drasticno produljenje.

873

Tchnicki propis za betonske konstrukeije proplsuJe da odrZavanje betonske kOllstrukcijc mora biti takvo da se tijekom uporabnog vijeka gradevine ocuvaju njezina tchnicka svojstva i ispunjavaju zahtjevi odredeni projektom gradevine te zahtjevi svih drugih propisa koje gradevina mora zadovoljiti. Za konstrukcije izvedene u skladu sa starijim propisima, moraju se ocuvati tehnicka svojstva, ispunjavati zahtjevi projekta te svi zahtjevi propisa u skladu s kojima.ie betonska konstrukeija izvedena. Propis upueuje na nekoliko normi, u skladu s kojima treba izvoditi radove na odrZavanju betonskih konstrukcija:

Trajnost konstrukeije je u izravnoj i neposrednoj vezi s njenim odrZavanjem. Ispravnim, kontinuiranim i pravodobnim provodenjem ovih aktivnosti bitno se utjeee na produljenje trajnosti gradevine. Pri donosenju odluke kada i kako intervenirati na konstrukeiji, nuzno je neprestano se vezati na ekonomske parametre kroz razmatranje troskova i poteneijalnih koristi ne sarno za predmetnu gradevinu, vee i za okolis i regiju u kojoj se gradevina nalazi.

HRN ENV 13269 OdrZavanje - Smjerniee za izradu ugovora 0 odrZavanju HRN EN 13306 Nazivlje u odrzavanju HRN ISO 15686-1 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka - 1. dio: Opea nacela HRN ISO 15686-2 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka - 2. dio: Postupei predvidanja vijeka uporabe HRN ISO 15686-3 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka - 3. dio: Neovisne oejene i pregledi svojstava prEN 13791 Oejena tlacne evrstoee betona u konstrukeijama iii konstrukeijskim elementima HRN U.M1.046 Ispitivanje mostova pokusnim optereeenjem HRN U.M1.047 Ispitivanje konstrukeija visokogradnje pokusnim optereeenjem i ispitivanje do sloma.

Kljueno je naglasiti da odrZavanje konstrukeija valja promatrati znatno sire od samih radova na popraveima, buduCi da je neophodno ukljuCiti sve one aktivnosti koje su neizbjeZne kako bi sami radovi popravka konstrukeije bili uspjesni. Stoga se umjesto rijeei «odrZavanje» danas vrlo eesto upotrebljava pojam «sustav gospodarenja gradevinama», pod kojim podrazumijevamo skup sljedeCih aktivnosti: prikupljanje, obradu i pohranjivanje podataka 0 konstrukeijama izradu i praktienu provedbu programa uporabe i odrZavanja konstrukeija obavljanje pregleda po posebnom programu neposredne radove redovitog odrZavanja periodiene radove obnove i izmjene uredaja i dijelova veee radove popravaka, ojaeanja i rekonstrukeije.

BuduCi da radovi na odrZavanju gradevina, pa tako i na odrZavanju betonskih konstrukeija, obuhvaeaju vrlo siroko podrucje, u nastavku se daju naeela, metode i postupei na kojima se zasnivaju aktivnosti odrZavanja betonskih konstrukeija, dok je pod rob an opis svih radova obuhvaeenih pojmom odrZavanje izvan opsega ovog priruenika. Posebno poglavlje u sagledavanju problematike odrZavanja betonskih konstrukeija Cine interveneije u vidu popravaka, sanaeija i ojaeanja konstrukeije. Usvajanje prikladne interveneije, odnosno izrada projekta popravka, vrlo.ie slozena, te ovisi 0 nizu Cimbenika, kao sto su konstrukeijski sustav, izmjere, uzroci osteeenja, stupanj osteeenja, optereeenja koja djeluju na konstrukciju, namjena i dr. koji su stoga ovdje sarno kratko dotaknuti.

8.5.2

izvanredni pregledi betonske konstrukeije nakon kakvog izvanrednog dogadaja iii po zahtjevu inspekeije izvodenje radova kojima se betonska konstrukeija zadrZava iii se vraea u stanje odredeno projektom gradevine i u skladu s propisima (u skladu s kojima je konstrukeija izvedena).

Svi su ovi radovi, kako je prikazano na sliei 8.6, medusobno povezani i uvjetovani, tako da je, na primjer, vrlo tesko provesti neke popravke bez prethodno prikupljenih podataka 0 dotienoj gradevini.

Radovi na odrZavanju konstrukcija

Prema Tehnickom podrazumijevaju:

propisu

za

betonske

konstrukeije

pod

odrZavanjem

se Popravci

redoviti pregledi betonske konstrukeije, u razmacima i na naCin odreden projektom gradevine i u skladu s propisima

874

Stika 8.6 Povezanost i medusobna uvjetovanost radova na odri.avanju

875

U prcthodnoj je podjcli kao sastavni dio radova odrzavanja uvrstena izrada programa uporabc i odrzavanja konstrukcija, koje prema Tehniekom propisu za betonske konstrukcije valja uvrstiti, i odgovarajuee razraditi, vee u projektu konstrukcije. Takav je pristup apsolutno potreban i zapravo jedini ispravan. No, kako za postojeee gradevine takav zahtjev eesto puta nijc naveden u projektu konstrukcije, bit ee za njih potrebno naknadno izraditi sliean dokument, koji svakako mora biti prilagoden trenutnom stanju i svojstvima betonske konstrukcije. Stoga je ova aktivnost ostavljena u gornjoj raspodjeli, kako bi se istaknula ova Cinjenica. Prve dvije aktivnosti svojevrsna su priprema za provedbu samih radova odrzavanja, kako bi oni bili primjcreno planirani te pravodobno i kvalitetno izvedeni. U provedbi prikupljanja, obrade i pohranjivanja podataka 0 konstrukcijama razlikuju sc dva pristupa. Prvi pristup podrazumijeva da se podaci 0 gradevini poCinju prikupljati u nekom trenutku njegova postojanja, a vrlo cesto se dogada da se do takvih podataka u tom trenutku vise ne moze doCi, unatoe Cinjenici sto su vlasnik gradcvine i izdavac gradevinske dozvole duzni euvati primjerak glavnog projekta tijekom Citavoga uporabnog vijeka gradevine, a takoder je propisano da dokumentaciju 0 pregledima te drugu dokumentaciju 0 odrzavanju bctonske konstrukcije mora trajno cuvati vlasnik gradevine. Tada se za prikupljanje osnovnih podataka 0 gradevini moramo posluziti nekom od metoda kojima je moguee utvrditi geometrijska svojstva konstrukcije. Puno je bolje rjeSenje zapoceti planirati odrzavanje konstrukcije jos tijekom njena projektiranja i izgradnje. Tada su svi potrebni podaci na raspolaganju, ali ih se mora odgovarajuee srediti i pohraniti u obliku baze podataka. Na osnovi prikupljenih pod at aka 0 samoj konstrukciji te uvjetima njene uporabe, potrebno je izraditi plan i program uporabe i odrzavanja za pojedinu gradevinu, iii skup slienih gradevina. Plan i program moze se, i potrcbno je mijenjati u skladu s rezultatima prethodnih prcgleda konstrukcije te ovisno 0 poduzetim intervencijama. U svim aktivnostima procesa odrzavanja, odnosno gospodarenja gradevinama, valja naglasiti odgovornost vlasnika za njihovo rcdovito provodenje, ali i projektanta za njihovo pazljivo i primjereno planiranjc.

Teh~iekim propi~o~ ~a betonske konstrukcije naCinjena je razdioba pregleda u dvije skupI~e - redo:'lte I Izvanredne. Redoviti pregledi su oni koji se provode kako jc ~redvlden.o proJe.kto~ (vremenski razmaci izmedu pregleda, naCin provedbe), dok se

Izvanredm poduzlmaJu nakon kakvoga izvanrednog dogadaja iii po zahtjevu inspekcije. Takoder se propisuje da pregled betonske konstrukcije mora obuhvaeati najmanje: vizualni preglcd, koji ukJjucuje: o utvrdivanje polozaja i velieine pukotina o utvrdivanje drugih osteeenja bitnih za oeuvanjc mehaniekc otpornosti i stabilnosti konstrukcije utvrdivanje stanja zastitnog sloja armature (za betonske konstrukcije u . umjereno iii jako agresivnom okoliSu) utvrdivanje veliCine progiba glavnih nosivih elemenata konstrukcije za slueaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja ~ ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanieke otpornosti i stabilnosti. . Podrobnija razrada vrsta pregleda kojima se precizno definira opseg radova i vremenski razmaci njihova poduzimanja mogu se naCi u normama iii pravilnicima ~~ojnih zemalja koje se posebno bave problematikom praeenja stanja konstrukcija tlJekom uporabnog vijeka. U zemljama gdje takve norme iii pravilnici ne postoje, obieno su postupci detaljno dcfinirani u priruenicima iii uputama za odrzavanje. avo se prvenstveno odnosi na konstrukcije mostova i slienih gradevina, buduCi da se radi 0 gradevinama Cije je zatvaranje za uporabu povezano s velikim troskovima a popravci su ne sarno skupi nego i vrlo slozeni s tehniekog stajalista. lake se propisi iii uobieajena pravila prakse u pojedinim zemljama doneklc razlikuju u osnovi razlikujemo: . , redovite (tekuee i godisnje) kontrolne preglede jednostavne (opee) preglede glavne preglede posebne preglede.

8.5.2.1 Pregledi konstrukcija Na trajnost konstrukcija moze se u velikoj mjeri utjecati ako se pravodobno uoce sve promjene i osteeenja i ako se na njih primjereno reagira. Zbog toga je potrebno obavljati redovite preglede prema pripremljenim programima i uz sudjelovanje odgovarajuee ekipe strucnjaka. Pregledi konstrukcija razlikuju se prema njihovu znacenju, usmjerenosti, ucestalosti i dijelovima gradevine na koje se odnose. U svakom slucaju, vrlo je znacajno da su prcglcdi usmjereni na ocjenu odlucnih Cinitelja sigurnosti i uporabljivosti konstrukcija tc na uoeavanje i ocjenu svih pojava i promjena zbog kojih moze doCi do poremeeaja navcdenih parametara.

876

Sliena podjela dana je i u sustavu gospodarenja mostova HRMOS, koji je 90-ih godina proslog stoljeea zapoeela uvoditi tadasnja Hrvatska llprava za ccste. •

Redoviti pregled

Redoviti pr.egledi provouc se Ll okviru rcdovilog pregleda odredene dionice ceste (za mostove) 1/111 provcdbc rcc!ovllog odrzavanja gradevine. U prvom se slucaju provode Ll kraCim vremcnskim razmacima (i do nckoliko puta tjcdno), a sastoje se u uoeavanju znaeajnih osteeenja konstrukcijc iii nemoguenosti nesmetane uporabe. Intervcl1cija obuhvaea obavjestavanjc nadlcznog inzcnjera 0 uoeenim osteeenjima i, ako jc

877

potrebno, postavljanja odgovarajuCih oznaka upozorenja. U drugom se slucaju radi 0 kvartalnim iii godisnjim vizualnim pregledima prilikom kojih se provjerava pravilan rad brze trosivih dijelova koje valja redovito Cistiti, primjerice odvodnje, a tijekom godisnjeg pregleda i stanje svih drugih dostupnih dijelova konstrukcije. Ovi pregledi u osnovi obuhvacaju vizualne ocjene svih dostupnih dijelova konstrukcije uz uoeavanje nastalih promjena i osteeenja, osobito na onim elementima i uredajima 0 kojima izravno ovisi sigurnost uporabe konstrukcije.

•

OpCi pregled

OpCi pregled se u veCini zemalja provodi u vremenskim razmacima od 2 do 3 godine. Provodi ga strucno osposobljeno osoblje pod nadzorom iskusnog inzenjera. Obuhvaca vizualni pregled te eventualno i jednostavnija ispitivanja dostupnih dijelova konstrukcije, bez upotrebe posebne opreme. Posebnu pozornost valja obratiti dijelovima konstrukcije izlozenim agresivnom djelovanju okolisa. Cilj je opceg pregleda utvrditi postojanje ostecenja koja mogu utjecati na nosivost konstrukcije, uporabljivost konstrukcije iIi imaju negativan uCinak na okolis. U skladu s rezultatima pregleda prilagodava se i planira daljnje oddavanje gradevine. U okviru opceg pregleda svakako se moraju utvrditi elementi koji zahtijevaju popravak u razdoblju do sljedeceg pregleda konstrukcije iii potreba za dodatnim pregledima, laboratorijskim ispitivanjima iii ispitivanjima na gradevini, izvan redovitoga vremenskog plana. Izvjestaj 0 opcem pregledu saddi opis pregledanih dijelova, vrstu i stupanj identificiranog ostecenja te velicinu podrucja zahvacenog ostecenjem s podrobnim opisom mjesta pojedinih ostecenja. Na osnovi intenziteta i rasirenosti ostecenja pojedinih dijelova te znacaja pojedinog dijela za sigurnost i uporabljivost Citave konstrukcije, proracunava se brojcana ocjena stanja Citave konstrukcije.

•

Glavni pregled

Glavni pregled se uobicajeno provodi svakih 5 do 6 godina. Cilj glavnog pregleda je prikupiti podrobne informacije 0 ukupnom stanju gradevine i stanju pojedinih dijelova, ocijeniti nosivost i uporabljivost konstrukcije te dati preporuke za redovito i izvanredno oddavanje, eventualno ogranicenje uporabe i sl. Za provedbu glavnog pregleda neophodno je omoguCiti pristup svim dijelovima gradevine, pa je kod veCih konstrukcija cesto u tu svrhu potrebno osigurati posebne konstrukcije i opremu. Sva se ostecenja moraju utvrditi i ocijeniti iz neposredne blizine sto osigurava zadovoljavajucu procjenu tipa, stupnja i rasirenosti ostecenja. Osim vizualnog pre gleda, glavni pregled obuhvaca i odredena mjerenja kojima se utvrduje ponasanje konstrukcije pri uporabnom opterecenju te ispitivanja materijala primjenom odgovarajuce opreme. Takoder ukljucuje i mozebitne podvodne preglede. Izvjestaj 0 glavnom pregledu gradevine mora saddavati sve stavke kao i izvjestaj 0 opeem pregledu.

878

Glavni je pregled potrebno provesti i nakon izgradnje te prije isteka jamstvenog roka. Glavni pregled nakon izgradnje gradevine ima za cilj otkriti sve nedostatke iIi ostecenja konstrukcije, koja su nastupila tijekom izgradnje, utvrditi mozebitna nepovoljna projektna konstrukcijska rjesenja i moguce izvore degradacije i ostecenja u buducnosti. Glavni pregled prije isteka jamstvenog roka ima za cilj kontrolu uspjesnosti izgradnje te mozebitno izvrsenih popravaka i utvrditi jesu Ii se na konstrukciji javila nova ostecenja iIi nedostaci. Potrebno je identificirati sve izvore degradacije konstrukcije, kako bi se planiralo daljnje oddavanje. Glavni pregledi nakon izgradnje gradevine i prije isteka jamstvenog roka odnose se na vizualni pregled Citave gradevine, a prema potrebi, mogu se nadopuniti mjerenjima i ispitivanjem materijala.

•

Posebni pregled

Posebni iIi podrobni (detaljni) pregled gradevine provodi se ako je tijekom opceg iIi glavnog pregleda uoceno znacajnije ostecenje. Svrha je posebnog pregleda detaljno istrazivanje i ocjena vrste, stupnja, rasirenosti i uzroka prethodno uoeenih ostecenja. Stoga se posebni pregled obicno provodi na pojedinacnim elementima, iako moze obuhvacati i eitavu konstrukciju. Na licu mjesta provodi se ispitivanje evrstoce betona, debljine zastitnog sloja, mjerenje elektrokemijskog potencijala, propusnosti betona, dubine karbonatizacije, izmjera poprecnog presjeka i sl. Osim toga provode se laboratorijska ispitivanja saddaja klorida, alkalnosti betona, Cvrstoce betona, elektrokemijskih svojstava betona i sl. Na osnovi ovog opseznijeg istrazivanja daju se preporuke za prikladnu metodu popravka i aktivnosti koje valja poduzeti s obzirom na vrstu i veliCinu ostecenja. Posebni se pregledi provo de i nakon izvanrednih dogadaja kao sto su potresi, udari, poplave iii preopterecenje, iii ako iskustva iz ponasanja slicnih konstrukcija iIi konstrukcija u slicnim uvjetima okolisa ukazu na potrebu detaljnog ispitivanja. Redovita provedba pregleda, u odgovarajuCim vremenskim razmacima omogucuJe utvrdivanje promjena stanja i ponasanja konstrukcije. U tom smislu je od najvece vaznosti prvi pregled novoizgradene gradevine. Prvi pregled mora biti takvog opsega da se kasnijim pregledima i ispitivanjima moze utvrditi napredovanje ostecenja pojedinih konstrukcijskih elemenata i promjene u globalnom ponasanju konstrukcije. Tako se na mostovima prije njihova pustanja u promet provodi pokusno opterecenje koje ukljucuje staticko i dinamieko ispitivanje te vizualni pregled konstrukcijskih elemenata prije i nakon ispitivanja. Slieno je propisano i ispitivanje nekih konstrukcija visokogradnje pokusnim opterecenjcm. Ispitivanje pokusnim opterecenjem betonskih konstrukcija provodi se u cilju ocjene ponasanja konstrukcije u odnosu na projektom predvidene pretpostavke. Tehnickim prop is om za betonske konstrukeije (prilog J) propisano je ispitivanje pokusnim

879


Tablica 8.10 Raspored pojedinih vrsta pregleda za mostove, prema njemackoj normi DIN 1076

mostove raspona veeeg od 15,0 m tribine u sportskim gradevinama i dvoranama razne namjene

God. Ivrsta pregleda Izgradnje

1

2

3

4

5

6

dalje

krovne konstrukeije raspona veeeg od 30 m betonske konstrukeije koje se prvi put izvode novim tehnoloskim postupkom.

rrekuci

3x

3x

3x

3x

3x

3x

3x/god

GodiSnji

x

x

x

x

Ovdje je vazno naglasiti da se ovim ispitivanjima utvrduje tzv. nulto iii pocetno stanje konstrukeije koje je polazni pocetni nalaz za sve buduee preglede, oejene stanja iii nosivosti. Problematika ispitivanja konstrukeija pokusnim optereeenjem podrobnije je obradena u tocki 7.8. Prema Tehnickom propisu za betonske konstrukeije obvezno je ispunjenje propisanih zahtjeva za odrZavanjem betonske konstrukeije dokumentirati u skladu s projektom gradevine te: izvjesCima

0

pregledima i ispitivanjima betonske konstrukeije

zapisima 0 radovima odrZavanja na drugi prikladan naCin. U srhu preglednosti, lakSeg praeenja promjena i osiguranja dostupnosti potrebnih podataka vrlo je pozeljno pregledima ustanovljene promjene 0 stanju i ponasanju konstrukcije unijeti u tzv. «servisnu knjizieu» te gradevine, vee prema rubrikama i programu za obavljanje pregleda pa se na temelju njihove analize priprema program daljnjih mjera i aktivnosti na odrzavanju konstrukeija. Tchnicki prop is za betonske konstrukeijc u prilogu J propisuje najmanju ucestalost redovitih pregleda, koja se takoder mora uskladiti s projektom betonskc konstrukeije. Minimalni vremenski razmaei izmedu dva redovita pregleda propisani su kako slijedi: za zgrade jayne i stambene namjene: 10 godina za mostove: 2 go dine za industrijske, prometne, infrastrukturne i druge gradevine koje nisu ukljucene u prve dvije kategorije: 5 godina. U tabliei 8.10 dan je primjcr vremenskog rasporeda pojedinih vrsta pregleda za mostove, kako je definirano njemackom normom DIN 1076.

Opci Glavni Posebni

lx/god

x

lx/3god

x

x

lx/6god

Prema potrebi

Za provodenje pregleda znacajna je i struktura timova za obavljanje pojedinih vrsta pregleda. Preglede i utvrdivanje stanja konstrukeije mora svakako provoditi strucna i iskusna osoba, koja je u moguenosti prilagoditi postupke istrazivanja stanju na lieu mjesta te odgovarajuee tumaCiti dobivene rezultate. U suprotnom postoji opasnost da odredena osteeenja neee uopee biti uocena iii su uocena, ali zbog nedovoljne strucnosti ispitivaca nije pre poznan uzrok osteecnja te su svrstana u «kozmeticka osteeenja». Ako pregled provodi nedovoljno strucna i nciskusna osoba, cesto se opsirno obrade i dokumentiraju nekonstrukeijska osteeenja npr. osteeenja ograde (korozija i sl.), a zanemaruju ozbiljna i poteneijalno vrlo opasna ostceenja konstrukeije kao na primjer pukotine u prednapetom betonu na tesko dostupnim mjestima na konstrukeiji. Ako je pregled nepotpun, ako ga je provela nestrucna osoba bez dovoljno iskustva i poznavanja osteeenja i proeesa degradaeije konstrukeije, i sarna oejena stanja izvedena iz rezultata takvog pregleda neee realno opisivati stanje i ponasanje konstrukeije. Stoga je u velikom broju zemalja podrobno propisan postupak pre gleda, s navedenim dijelovima konstrukeije koje valja pregledati, ilustriranim katalozima najceSCih ostecenja pojedinih dijclova konstrukcije, metodama pregleda te jasno definiranim kriterijima ocjene opasnosti pojedinih vrsta osteeenja. U ovisnosti 0 velicini i/ili znacaju (strateskom, gospodarskom i sl.) pojedine konstrukcije, mogu postojati osjetnije razlike u pogledu ucestalosti pregleda, i to lInutar skupine gradevina iste vrste i tipa. Tako postoje konstrukeije koje su pod neprestanim, vrlo intertzivnim strucnim nadzorom, na kojima se neprestano provo de potrebna mjerenja i ispitivanja. Na razdoblje provedbe pregleda presudno lItjccu sljcdeCi Cimbenici: veliCina odnosno slozenost konstrukeije agresivnost okolisa trenutno stanje konstrukeije.

880

881

Za sluzcnc konstrukcije kod kojih su posljedice slabog odrZavanja gradevine znacajne, ]lulrcbno .ic cesce provoditi redovite i opee preglede, nego u slucaju manjih i jcdl1llstavnijih konstrukcija. Osim toga, gradevine slozenoga konstrukcijskog sustava ,',(llovu su u pravilu dio vitalnih prometnih pravaca ili industrijskih kompleksa te njihovo zatvaranje za uporabu u slucaju potrebe za veCim popravcima iii cak lckonstrukcijom, ima za posljedicu dodatne troskove zaustavljanja prometa iIi proizvodnje. Obzirom na agresivnost okolisa, svakako je neophodno da na konstrukcijama smjestenim u morskom okolisu jJi slicnim agresivnim sredinama, ucestalost provedbe prcgleda bude veea nego za gradevine u blazim klimatskim uvjetima. Trenutno stanje konstrukcije takoder je od presudnog utjecaja na protok vremena izmedu pojedinih pregJeda. Pri tome se razlikuju dva pristupa. Jedan od moguCih pristupa je da se za konstrukcije Cije je stanje ocijenjeno losim smanjuje ucestalost pregleda, buduCi da je malo vjerojatno da ee se pregledom utvrditi nove informacije vazne za odrZavanje i opeenito gospodarenje gradevinom. U tom je slucaju obvezno procijeniti moguee posljedice loseg stanja konstrukcije. Ako se stanje konstrukcije pogorsava, a ona je jos uvijek u uporabi, svakako je potrebno primijeniti drukciji pristup te na konstrukciji poveeati ucestalost pregleda iii cak uspostaviti kontinuirani nadzor.

8.5.2.2 Uohicajeni radovi na oddavanju betonskih konstrukcija Opeenito se odrZavanje konstrukcija moze podijeliti na tri razine, odnosno tri skupine poslova: kontinuirano periodicko prema potrebi. Kontinuirano odrzavanje odnosi se pnmJence na radove na ciseenju povrsina konstrukcija, dijelova odvodnje, a kod mostova i ostalih dijelova opreme kao sto su leZajevi, prijelazne naprave i sl. te prostore uz njih, kako necistoea koja do njih dopre ne bi ugrozavala njihovu osnovnu namjenu i sprecavala njihovo pravilno funkeioniranje pa mozda i inicirala pojavu odredenih osteeenja. Nairne, radovima na odrZavanju mora se osigurati da svi oslonci i spojevi omogueuju pomake u skladu s projektom konstrukcije. Sprijecenost pomaka imat ee za posljedicu promjenu stanja naprczanja u konstrukciji te, u slucaju premasaja evrstoee materijala od kojeg je konstrukeija izvedcna, nastanak pukotina. Dalje se pokreee lancana reakcija ubrzanog napredovanja ostecenja elementa, buduCi da pukotine omogueuju laksi prodor ~gresivnih lvari i7, okolisa i tako ubrzavaju mehanizme razaranja materijala, kao na primjer koroziju armature u betonskim konstrukcijama. Opcenito su prijelazne naprave, oslonci i odvodnja tri kriticna elementa za pravilno funkcioniranje i dug

RR2

uporabni vijek konstrukcije. U pravilu se ti dijelovi ne odrZavaju dobro, a to vrijedi jednako i za zgrade i za mostove. Pogotovo se to odnosi na neodrZavanje dijelova sustava odvodnje, gdje se, uslijed zacepljenja slivnjaka i odvodnih cijevi, voda slijeva po povrsini konstrukcije, zalazi ispod povrsine te djelovanjem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja dolazi do znacajnih ostecenja konstrukcijskih elemenata. Periodicki se provode radovi licenja te obnova primijenjene zastite, zatim zamjena iii obnova dotrajalih uredaja iii njihovih dijelova, a na mostovima uredenjc i popravci kolnickih slojeva, lezajeva, ograda i drugih vitalnih dijelova. Obavljanje kontinuiranih i periodickih radova na odrZavanju treba definirati planom uporabe gradevine, gdje se ovisno 0 svojstvima konstrukeije i 0 uvjetima uporabe zakljucuje 0 opsegu i ucestalosti pojedinih radova. U svakom slucaju, oni moraju biti povezani s rezultatima pregleda, na osnovi kojih se, i prije utvrdenog redoslijeda, moze pristupiti odredenim radovima. Prema potrebi se provode popravci mehanickih oMecenja, izmjena i popravci dotrajalih dijelova itd., ali i brojne predradnje koje je potrebno pravodobno obaviti da bi navedene neposredne radove bilo moguce ispravno provesti. Za provedbu nabrojenih radova odrzavanja konstrukcija, a osobito velikih infrastrukturnih gradevina, obicno se rabe razliciti uredaji i oprema, jer su mnogi dijelovi konstrukcije teSko dostupni iii potpuno nepristupacni, 0 cemu je potrebno voditi racuna jos prilikom projektiranja. Potrebno je omoguCiti dostupnost vitalnim i lako trosivim, iii osteeenjima podloznim, elel11entima i dijelovima te planirati jednostavne mogucnosti njihove 7.amjene. Za radove na konstrukeijama koje nemaju predvidena revizijska kolica iii staze rabc se specijalna vozila koja na sebi imaju ugradene pokretne dijelove koji se tako 1110gu spustati i razvlaciti da dopiru do nedostupnih dijelova konstrukcije. Potrebno je da organizacije koje se bave odrZavanjem izrade posebne elaborate i studijc s prcgledom karakteristika svojih gradevina u pogledu dimenzijskih svojstava, kojc llvakvi uredaji za pregled i odrZavanje moraju zadovoljiti kako bi odredenim lipol11 mogli obuhvatiti zahtjeve veee skupine gradevina.

8.5.2.3 Sanacije i rckonstrukcije Osteeenja pojedinih dijelova konstrukcija su lakva da je nekad zbog njih ugrozena sigurnost iii na neki nacin ogranicena uporabljivost. Tada je potrebno odmah pristupiti sanacijama iii odredenim privremenim rjcscnjcm ol11oguCiti sigurnu uporabu gradevine, do izvodenja konacne obnove. Drugu skupinu sanacija cine popravci lrosnih, dotrajalih iii znatnije osteeenih dijclova gradevine. Ovamo se ubrajaju radovi potrcbni zbog znatnije izmijenjenih uvjcta

lIporahc gradcvine, kao sto su veca optereeenja iii potrebna prosirenja raliove Illoguee i potrebno podrobno planirati, projektirati i pripremiti.

sl. Te je

1.

Sallaeije i rekonstrukcije su, dakle, opsezniji radovi kojima znacajno utjecemo na podizanje razine sigurnosti i uporabe, prije svega kada su te znacajke pale ispod Illinimalno dopustivih granica.

8.5.3

OSNOVNI PODACI situacija dispozicija

DODATNI PODACI BAZA PODATAKA

konstrukcija izvedba materijali ispitivanja

intenzitet prometa opterecenja izvanredni dogadaji

SERVISNA KNJIZICA - rdim prometa - program odr~avanja - raspored pregleda

osteeenja popravci

projektu i izvedbi, odnosno prije

proracunskim

podaci 0 izgradnji, skclama i oplatama, prekidima, spojnieama, vremenu i trajanju izgradnje popis ugradenih materijala prema karakteristike, postignuta kvaliteta itd.

dijelovima

konstrukcije,

njihove

podaci 0 provedenim ispitivanjima materijala i konstrukcije tijekom izgradnje, kao i kasnije 2.

Dodatni podaci koji obuhvaeaju najznacajnije cinitclje vezane za postojanje uporabu konstrukcije, a posebno: podaci 0 uporabnom (prometnom) optereeenju, prenamjeni te osobito 0 mozebitnom preopterecenju podaci 0 odnosima stvarnih i proracunskih opterecenja podaci 0 izvanrednim dogadajima koji su se kao posljedice elementarnih nepogoda, posebnih opterecenja, nesreca iii nekih drugih pojava zbili na gradevini, uz ocjenu njihova utjecaja na sigurnost i uporabljivost konstrukcije, odnosno uslijed toga nastala ostecenja precizni podaci 0 osteeenjima, njihovim uzroeima, progresiji i stupnju intenziteta, kako su dokumentirani tijekom pregleda konstrukcije podaci 0 sanacijama, rekonstrukcijama, kao i bilo kakvim naknadnim radovima koji su zbog funkcijskih, konstrukeijskih iii llekih drugih razloga obavljani na mostu.

Iako se na slici 8.7 prikazani pnmJer odnosi JW hazu poliataka za gospodarenje mostovima, analogne podatke treba ukljuciti u sllstave gospodarenja gradevinama drugog tipa, u skladu s njihovom namjenom i uvjctill1a uporahe.

rekonstrukcije

Slika 8.7 Pregled podataka koji trebajll biti sadriaj informatickog silstava za gospodarenje gradevinama, Ila primjerll mostova

Takva baza podataka kao osnova sustava gospodarenja gradevinama u mnogim se zcmljama sve intenzivnije koneipira i vodi. U pravilu razlikuju se dvije osnovne skupine podataka.

884

0

podaci 0 lokaciji i okolisu gradevine osnovne dispozicijske veliCine i glavni pregledni naerti podaci 0 vrsti, tipu i sta tickom sustavu konstrukeije, optereeenjima, kriticnim vrijednostima

Baza podataka i «servisna knjizica» konstrukcije

Kako je vee prethodno spomenuto, prilikom izvodenja nekih vecih radova na odrzavanju, osobito rekonstrukcija, sanacija, provjera i dokaza nosivosti s obzirom na izmijenjena opterecenja, cesto se dogodi da ne postoji projekt pa cak ni najosnovniji podaci 0 doticnoj gradevini. Takva situacija stvara brojne probleme, onemogueuje djelotvorno i pravilno rjeSavanje postavljenog zadatka i uzrokuje znatne dodatne troskove. No, osim podataka 0 gradevini iz projekta, cesto su za pravilno odr.Zavanje i uporabu potrebni i drugi podaci 0 zbivanjima vezanim za gradevinu te je sve veca potreba uspostave cjelovitog informatickog sustava koji bi ukljuCivao najvaznije podatke 0 svim srodnim gradevinama na odredenom podrucju, a koji bi bio tako koneipiran i voden da je jednostavno primjenljiv S obzirom na potrebe odr.Zavanja i uporabe gradevina. Na slici 8.7 je na primjeru mostova pregledno prikazano koji podaci trebaju biti sadrzani u jednom takvom informatickom sustavu za planiranje odr.Zavanja, odnosno ukupno gospodarenje gradevinama, u ovom slucaju mostovima.

Osnovni podaci koji obuhvaeaju glavne podatke pocetka uporabe gradevine, a posebno:

Osim toga, kako bi se osiguralo provodenje postllpaka primjereno odredenoj gradevini, preporucuje se izraditi tzv. «servisnu knji;;.ieu» gradevine, koja predstavlja glavni dokument za uporabu i odrzavanje. Ona hi trebala sadr.Zavati nabrojanc osnovne i dodatne podatke 0 doticlloj gradcvini, kao i podatke 0 posebnim zahvatima tijekom uporabe i moguellostima, osobito posehna opterecenja, program zastite itd. Taj dokument treba sadrzavati i podatkc II periodicnom nadziranju i pregledu konstrukcije, s rasporedom i razinol11 tih pre gleda, njihovoj Llcestalosti, kvalifikaeijama

885

osoha knje ih obavljaju, dijelovima konstrukcije na koji se odnose, potrebnim mjncnjill1H, kontrolall1a i 51. Vrlo je prikladno ako je servisna knjizica tako Kl)l1cipirana da sadrZi rubrike u koje se upisuju podaci pregleda, odnosno pitanja na kojet izravno odgovaraju strucnjaci koji obavljaju preglede. Na taj je naein odll1ah moguce usporedivati podatke 0 tre nutnom stanju konstrukcijc s onima prethodnih pregleda i uocavati razvoj pojave koja st:: promatra. Ovako koncipiran i azumo vouen dokument, u koji se unose podaci priIikol1l svakog pregleda, i koji sadrZi sve bitne podatkt:: 0 konstrukciji, Ol1logucujc u svakom trt::nutku ocjenu razine sigumosti i llporabljivosti gradevine, kao i mozebitnu potrebu za popravcima.

8.5.4

Zastita i popravci betonskih konstrukdja

Osnovne postavke zastite i popravaka betonskih konstrukcija u gradevinama dane su u normi HRN ENV 1504, Proizvodi i Sllstavi za zastitu i popravak betonskih konstrukci ja - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 9. dio: Opca pravila za uporabu proizvoda i sustava. Pravila su u normi podijeljena ovisno 0 tome radi Ii S~ 0 osrecenjima betona iIi koroziji armature. Zastita i popravak beronskih kons trukcija zasniva se na nacelima prikazanim u sljedecoj tablici. Nacela od rednog braja 1 do 6 prikazuju zastitu betona u betonskim konstrukcijama, a nacela pod redni m brojem 7 do 11 prikazuju zastitu annaturt::. U normi HRN ENV 1504 dana su ostecenja betona iIi betonskih konstrukcija izazvana sljedeCim djelovanjima koja se pojavljuju zasebno iii u zajednickom djelovanju vise njih: mehanicko djelovanje, tj. udar, pomaci izazvani slijeganjem te eksplozije kemijska i bioloska dje10vanja iz okolisa fizikalna djelovanja, odnosno djelovanja smrzavanja i odmrzavanja, pukotine zbog djelovanja temperature, kretanje vI age, kristalizacija soli i erozija.

Ustanoviti (cilj pregleda)

prometnu sigurnost djelotvornost opreme indi ka tivne

Dinamika

tri puta godis[1je: 15.01. 15.07. 15 .10.

Ekipa

lng.

geo me triju stanje svih dijelova

jed nom godisnje: 15 . -I. lng.

sigurnost gradevine uzroke ostece nja prije isteka jamstvcnog roka

+ 2 pomocnika 3 dana

kao tro mjesccni Zatvaranje prometa

ne

6 radnih dana

+ vozilo bo t

djelomicno (I trak)

+

visek ratno, po nekoliko sati

Obvezna ispitivanja (vanjski suradnici)

Slika 8.8 Dio «servisne klljiZice» Mosta preko Rijeke dltbrovacke kao primjer plana odriavallja gradevine

Kao pnm)cr plana odrzavanja gradevine, na sIici 8.8 dan je izvadak knjizicc» Mosta preko Rijeke dubrovacke, izgradenog 2002. godine.

886

lZ

«servisne

Prema HRN ENV 1504 korozija armature izazvana je: fizickim gubitkom zastitnog sloja betona kemijskim gubitkom alkalnosti u zastitnom sloju betona kao posljedica reakcije s ugljicnim dioksidom u zas titnom sloju betona, tj. karbonatizacije zagadenjem zastitnog sloja betona korozivnim agensima (obicno ioni klorida) koji se nalaze u betonu od trenutka kad je zamijesan, iIi su prodrli u beton iz okolisa tokom elektricne struje koja je inducirana iii prolazi kroz armaturu kao posljedica elektricnih instalacija koje se nalaze u blizini (lutajuce struje). Nacelno je koroziju izazvanu prodoram klori da teze ograniCiti nego onu izazva nu karbonatizacijom. U nastavku se komentira samo prvo nacelo zastite i popravaka betonskih konstrukcija koje se odnosi na zastitu od prodora skodljivih tvari u beton. Pukotine, cija sirina ne prelazi granicne vrijednosti, dopustene su u mnogima armiranobetonskim konstrukcijama. Osim na traj nost betonske konsrrukcije, pukotine utjecll i na evrstocu, uporabu i izgled konstrukcije. Razlozi nastanka pukotina su brojni, primjerice usIijed opterecenja, plasticnog skup\janja, temperatu rnih deformacija, topline hidratacije i sl. (tablica 8.12).

RR7

Tablica 8.11 Nacela i metode zastite i popravka betonskih konstrukcija (prema HRN ENV 1504) Redni broj 1.

9.

Nacela i detinicije Zastita od ulaska skodljivih tvari Smanjenje iii spreeavanje prodora raznih skodljivih tvari, tj. vode, drugih tekuCina, pare, plina, kemijskih iii bioloskih tvari.

2.

Kontrola vlaznosti Prilagodba i odrzavanje sadrZaja vi age u betonu unutar toeno odredenih granica.

3.

Obnavljanje betona Obnova originalnog betona konstrukcijskog elementa prema izvornom obliku i namjeni. Obnova betonske konstrukcije zamjenom nekog od njenih dijelova. Ojacanje konstrukcije Povecanje iii obnavljanje nosivosti elementa betonske konstrukcije.

4.

5.

6.

7.

Fizikalna otpornos t Povecanje otpornosti na fizikalna iii mehanieka djelovanja. Kemijska otpornost Povecanje otpornosti povrsine betona na ostecenja uzrokovana kemijskim djelovanjem. Ocuvanje iii obnavljanje pasivnosti Stvaranje kemijskih uvjeta u kojima se povrsina armature odrzava iii vraca u pasivno stanje.

Metode 1.1

1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 2.1 2.2 2.3 2.4

3.1 3.2 3.3

3.4 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 5.1 5.2

lmpregnacija Primjena tekucih proizvoda koji prodiru u beton i zatvaraju pore Povrsinski premazi sa sposobnoscu premoscivanja pukotina iii bez nje Lokalna sanacija pukotina Zapunjavanje pukotina Pretvaranje pukotina u spojeve Primjena membrana Hidrofobna impregnacija Povrsinski premazi Zakloni i presvlake Elektrokemijski postupak Primjena razlike potencijala na dijelovima betona radi sprecavanja iii omogucavanja prolaza vode kroz beton Rueno nanosenje mort a Ponovno zatvaranje oplatom i popunjavanje betonom Nanosenje betona iii morta prskanjem Zamjena elementa Dodavanje iii zamjena ubetoniranih iii vanjskih sipki armature Postavljanje dodatnih sipki u unaprijed izbusene rupe u betonu Vezne ploce Dodavanje morta iii betona Injektiranje pukotina i supljina Zapunjavanje pukotina Naknadno prednapinjanje Presvlake i premazi I mpregnacija

6.1 6.2

Presvlake i premazi Impregnacija

7.1

Povecanje zastitnog sloja betona dodatnim mortom iii betonom Zamjena oneciscenog iii karbonatiziranog betona Elcktrokemijska rcalkalizacija karbonatiziranog betona Rcalkalizacija karbonatiziranog betnna difuzijom Elektrokemijsko izlueiv
7.2 7.3

74 7.5

888

8.

10. II.

Povecavanje otpora Povecavanje elektricnog otpora betona. Kontrola katode Stvaranje uvjeta u kojima potencijalna katodna podrucja ne mogu prijeci u anodnu reakciju. Katodna zastita Kontrola anodnih podruc.ja Stvaranje uvjeta u kojima su potencijalno anodna podrucja armature sprijecena u sudjelovanju u korozijskim reakcijama.

8.1 9.1

10.1 11.1 11.2 11.3

Ograniccnje saddaja vlage zastitom povrsine betona Ogranicavanje sadrZaja kisika (na katodi) zasiCenjem iii povrsinskim premazom Primjena c1ektricnog potencijala Primjena premaza armature s aktivnim pigmentima Primjena zastitnih premaza armature Primjena inhibitora

Prije nego sto se pristupi popravku, neophodno je odrediti uzrok nastanka pukotine te njen utjecaj na prod or skodljivih tvari. Ako je utjecaj pukotine ncpovoljan, moze se primijeniti neka od metoda popravka navedenih u tablici 8.11 pod 1.1 do 1.6. Primjerice, ako se pukotina nalazi ispod razine vode, nece imati negativan utjecaj na trajnost betonske konstrukcije, za razliku od pukotine iznad razine vode, koja moze biti vrlo opasna. Pukotine uslijed temperaturnih deformacija betona ne moraju ugrozavati betonsku konstrukciju, ako se primjerice radi 0 velikoj temeljnoj ploci, ali ce itekako utjecati na vodonepropusnost tunelske obloge. Pukotine u betonskoj konstrukciji mogu biti i posljedica korozijskih procesa. Te pukotine nastaju uzduz armature i jedan su od prvih vizualnih pokazatelja problema korozije na betonskoj konstrukciji. Tak:ve se pukotine ne mogu jednostavno popraviti injektiranjem iii zapunjavanjem, vee se tak:va ostecenja moraju popravljati primjenom nacela 7 do 11 (tablica 8.11), koja se odnose na koroziju armature. Pri sanaciji pukotina valja razmotriti radi Ii se 0 pukotinama koje se otvaraju i zatvaraju (koje «rade»). Zapunjavanje tak:vih pukotina uvijek ee imati za posljedicu novo raspucavanje u materijalu ispune, u dodirnoj povrsini ispune i betona iii u sam om betonu. Pri zastiti betonskih konstrukcija posebno je bitno paziti na pravilan odabir materijala za zastitu i popravak konstrukcije. Odabir materijala koji ee se primijeniti zavisi od pravilnog odabira metoda istraznih radova kao i pravilnog tumacenja rezultata ispitivanja. Trajnost zastite betonske konstrukcije je dodatni Cimbenik koji valja razmotriti. Trajnost zastite moze biti narusena zbog vanjskih djelovanja, primjcrice radijacije oksidacije, a posebna se pozornost mora posvetiti kompatibilnosti «starog« betona i sustava zastite koji se nanosi na povrsinu.

889

8.6

Tablica 8.12 Pukotine u betonu prema vremenu l1astanka

I Vrstn raspucavauja I'lasticno slijeganje

,

,,'\,>

Podpodjela

'"

>'l"nza.i:!:vodenja/.

Vrijeme llllstllnka.'

IlporalJe

.'·,z.

kOlIstrlIkci.ie Uzduz armature r-:-S-'-tv..:.;a....:ra~n"-J·'e'-Iu_k:-ovc-:a_ _ _ _-; Deset minuta do Promjena debljine tri sata

f--~----------,r~~~~~~----~

Slijeganje opIate

~~~~~~--~~--~-----------r----------~

r-:-N~e=PJra:..:v-"il.:.:.ne"---_ _ _ _ _-I Pola sata do ses t J--==U:.::z::::d;::uz::.';::ar:..:.m:o:a:,:t::::u:..;re=--._ _ _-I sati Paralelne Tijekom v/c
Vrla mladi beton

Plasticno skupljanje

890

Mladi beton, tijekom ocvrSCivanja

Nakonstoje izveden dio konstrukcije

PLANIRANJE UPORABNOG VIJEKA ZA ZGRADE I DRUGE GRADEVINE

Planiranje uporabnog vijeka za zgrade i druge gradevine propisano je Tehniclcim propisom za betonske konstrukcije u prilogu J, u normama niza HRN ISO 15686: HRN ISO 15686-1 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 1. dio: Opca nacela HRN ISO 15686-2 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 2. dio: Postupci predvidanja vijeka uporabe HRN ISO 15686-3 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava. Rad medunarodne organizacije za normizaciju na ovim normama zapoceo je jos 1993. s ciljem definiranja razliCitih koraka koje je potrebno poduzeti u razliCitim fazama uporabnog vijeka gradevine, kako bi se osiguralo da ona dosegne predvideni, odnosno projektirani uporabni vijek, bez potrebe za velikim i neocekivanim troskovima. Norma ima za cilj omoguCiti objektivnu ocjenu uporabnog vijeka zgrada i drugih gradevina. Prvi dio norme HRN ISO 15686-1 opisuje nacela i postupke koji se odnose na projektiranje, na planiranje uporabnog vijeka zgrada i drugih gradevina. ad osobite je vaznosti u fazi projektiranja ukljuCiti sustavno razmatranje specificnih, tj. lokalnih uvjeta pojedine gradevine, da bi se osigurala zadovoljavajuca vjerojatnost da ce stvami uporabni vijek biti najmanje jednak planiranom, odnosno projektiranom uporabnom vijeku. Norma je primjenljiva za nove konstrukcije i za obnovu postojeCih. Drugi dio norme HRN ISO 15685-2 prvenstveno obuhvaca metodologiju uporabnog vijeka. Opisuje postupke kojima se moze predvidjeti uporabni vijek gradevnih elemenata. Dani su okvir, nacela i zahtjevi za provodenje i dokumentiranje ovakvih studija. Valja naglasiti da norma ne daje pojedinosti postupka predvidanja uporabnog vijeka gradevnih elemenata.

Tijekom uporabnog vijeka

TreCi dio norme HRN ISO 15686-3 bavi se mjerama za osiguranje djelotvome primjene predvidanja uporabnog vijeka gradevine, s eiljem da se briga 0 gradevini vodi tijekom svake faze odluCivanja od ideje 0 investicijskom projektu i pocetnog investicijskog programa, preko projektiranja i gradnje do uporabe i, ako se ukaze potreba, uklanjanja gradevine i ponovne uspostave gradilista. Taj dio norme ne daje detaljnije upute 0 ocjeni troskova u planiranju uporabnog vijeka zgrada i drugih gradevina niti siru problematiku oddivosti, u smislu prikljucene energije iIi koristenja zemljista i sl. Na slici 8.9 prikazan je medusobni odnos i povezanost pojedinih dijelova niza normi HRN ISO 15686, gdje su ukljuceni i dijelovi koji za sada nemaju status hrvatske norme, a na slici 8.10 odredbe prvog dijela ove norme.

891

Odredba5 Postupak planiranja uporabnog vijeka

Opca nacela (ISO 15686-1)

Planirano i interventno odrzavan'e

I I--

Odredba 10 Financijski troskovi i troskovi okolisa tijekom vremena

I--

Odredba 11 Zas tarje los t Zamjena elementa i prije otkazivanja funkcije

Odredba 6 Predvidanje Kako primijeniti predvidanje u I - planiranju uporabn~ viJ.eka

I-

Odredba 7 Koraci u projektiranju Kako projektanti, vlasnici i dobavljaci mogu ukljuciti predvidanje u proiekt

-

Odredba 8 Predvidanje temeljeno na podacima iz ispitivanja Pomoc u koristenju iii pripremanju ispitivanja

1----+--------,

,, ,

,

I------- L -------

1---------------

~ __ !:I~15.rE!~I!:I~I21~__ 2

~

,,

Upravljanje ,

,: ,, Rusenje i ponovna ,: ____ !:!1?<.!~a_b.!1 ____ 2

Stika 8.9 Meausobni odnos i povezanost dijelova niza normi ISO 15686

Svrha planiranja uporabnog vijeka zgrada i drugih gradevina je smanjenje troskova za vlasnike. Norma je naroCito namijenjena: vlasnieima i korisnicima gradevine

-

Odredba 9 Metoda korekcijskih koeficijenata Koraci u procjeni uporabnog vijeka pomocu korekcijskih koeficijcnata

Stika 8.10 Odredbe norme ISO 15686-1

projektantima, izvodaCima, upraviteljima nekretninama proizvodaCima koji daju podatke 0 dugorocnom ponasanju/svojstvima proizvoda osobama koje odrzavaju gradevinu proejeniteljima vrijednosti gradevina osiguravateljima tehnickim kontrolorima gradevina osobama koje sudjeluju u izradi normi za proizvode.

Temeljna je zadaca planiranja uporabnog vijeka zgrada i drugih gradevina osigurati u sto je moguce ve60j mjeri, da procijenjeni uporabni vijek gradevine iii nekog njenog elementa bude barem jednako dug kao i projektirani uporabni vijek. Kako duljina trajanja uporabnog vijeka nije unaprijed poznata, pOlrebno je provesti predvidanje uporabnog vijeka primjenom raspolozivih podataka, uz prikladnu pouzdanost. Osnovni problem u ovom postupku predstavlja nedostatak odgovarajuCih podataka 0 dugotrajnom ponasanju, odnosno svojstvima gradevnih proizvoda. Osim toga, ponasanje/svojstva bit 6e uvjetovani i uvjetima okolisa na odredenoj lokaciji te kvalitetom izvedenih radova. U osnovi, rezultat projektiranja uporabnog vijeka zgrade iii druge gradevine niz je predvidenih razdoblja koja odgovaraju uporabnom vijeku gradevine, a kojima je

892

893

pridruzcna pretpostavka potrebnog odrZavanja i zamjene tijekom vremena. U veCini sillcajeva, investitor ce postaviti za cilj postizanje najpovoljnije kombinacije troskova kapitala, odrZavanja i pogona tijekom Citavog uporabnog vijeka gradevine. Planiranje uporabnog vijeka gradevine treba biti ukljuceno u proces projektiranja. U normi se navode sljedeci koraci pri projektiranju: investicijski program idejno rjesenje i idejni projekt glavni projekt specifikacije znacajke okolisa procjena pocetnog troska plan odrZavanja zahtjevi za ponasanjem i prihvatljivost. U nastavku ce se razmotriti metoda procjene uporabnog vijeka pnmJenom korekcijskih koeficijenata (faktorska metoda), kako je definirana normom HRN ISO 15686-1. Metoda se temelji na «referentnom uporabnom vijeku« koji se obicno odnosi na ocekivani uporabni vijek u odgovarajuce definiranom skupu uporabnih uvjeta koji su primjenjivi na taj tip elementa iii sklopa te na nizu korekcijskih koeficijenata kojima se obuhvaeaju posebni uvjeti za promatrani slucaj.

Odrcdivanje refcrentnoga uporabnog vijeka temelji se na: podacima koje daje proizvodac, ispitna ustanova iii postupak llcjcnc prethodnom iskustvu iii opazanju slicne gradnje iii materijala iii slicnih uvjeta utvrdenim ocjenama trajnosti koje u svojim certifikatima daju lldbori u I~U iii na izvjestajima nacionalnih sluzbi za procjenu uporabljivosti raspolozivoj literaturi koja daje podatke 0 tipicnome uporabnom vijeku gradevnim propisima koji takoder mogu dati podatke 0 tipicnome uporabnom vijeku elementa. Referentni uporabni vijek treba biti odreden s najveeom mogueom pouzdanoseu, a preporucuje se primjena po stupka predvidanja uporabnog vijeka utemeljenog na izlaganju i procjeni ponasanja, sto je podrobno objasnjeno u tocki 8. HRN ISO 15686-1 i HRN ISO 15686-2. Valja imati na umu koje su korekcije vee uzete U obzir u odredivanju referentnoga uporabnog vijeka, kako se one ne bi ponovile u razmatranju vrijednosti korekcijskih koeficijenata. U normi nisu definirani uporabni vjekovi za pojedine gradevne elemente. Procjena uporabnog vijeka prema metodi korekcijskih koeficijenata odreduje se prema sljedeeoj jednadzbi: ESLC RSLC x koeficijent A x koeficijent B x koeficijent C x koeficijent D x koeficijent E x koeficijent F x koeficijent G,

Metoda rabi sljedeee korekcijske koeficijente: koeficijent A: kvaliteta elementa koji obuhvaea kvalitetu samog projekta elementa, tj. proizvodnju, skladistenje, prijevoz, materijale i zastitne premaze primijenjene u tvornici koeficijent B: razina projekta koji obuhvaea montazu elementa u zgradi obzirom na postojanje natprosjecne zastite koeficijent C: razina izvedbe koji se odnosi na umjesnost pri izvedbi i vjerojatnu razinu kontrole na gradilistu koeficijent D: unutarnji okolis oznacava ocjenu okolisa, izlaganje uzrocnicima degradacije i opasnosti od takvog izlaganja koeficijent E: vanjski okolis uzima u obzir uvjete na mezo- iii lokalnoj razini, pri tome valja imati na umu moguenost kombinacije vise uzrocnika koeficijent F: uvjeti uporabe kojim se uzima u obzir utjecaj uporabe gradevine koeficijent G: razina odrZavanja obuhvaea vjerojatnost ostvarenja planirane razine odrZavanja, dostupnost za odrZavanje te kvalitetu odrZavanja.

gdje je: ESLC procijenjeni uporabni vijek RSLC referentni uporabni vijek elementa koeficijentiA-G kako je objasnjeno ranije.

Odabir vrijednosti korekcijskih koeficijenata moze biti temeljen na prethodnom iskustvu. Valja imati na umu da kombinacija malih korekcijskih koeficijenata moze imati znatan opei ucinak, kada djeluju zajedno. Vazno je da se koeficijenti, koji djeluju negativno ili poveeavaju ucinak, ne udvostrucuju.

894

895

8.7

LITERATURA

III

Tehnicki propis za betonske konstrukcije, Narodne novine 101/05. HRN ENV 1991-1 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 1. dio: Osnove projektiranja, DrZavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2005. . " HRN ENV 1992-1-1 Eurokod 2: Projektiranje betonsklh konstrukcl1a1-1.dio: Opca pravila i pravila za zgrade, DrZavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,2004. H'RN ENV 13670-1 Izvedba betonskih konstrukcija -1. dio: Opcenito, Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2002. HRN EN 206-1 Beton - 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost, Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2002. HRN EN 206-1/Al Bcton - 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost, DrZavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2004. HRN EN 206-1/A2 Beton -1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost, DrZavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2005. HRN ENV 1504-9 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, nadzor nad kakvocom i vrednovanje sukladnosti - 9. dio: Opca pravila za uporabu proizvoda i sustava, DrZavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2001. HRN ISO 15686-1 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe 1. dio: Opca nacela, Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2002. HRN ISO 15686-2 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe 2. dio: Postupci predvidanja vijeka uporabc, Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2002. I·iRN ISO 15686-3 Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i prcgledi svojstava, Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, 2004. HRN U.Ml.046 Ispitivanje mostova pokusnim opterecenjem, 1984. HRN U.M1.047 Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim opterecenjem i ispitivanje do sloma, 1987. DIN 1076 Ingenieurbauwerke im Zuge von StraJ3en und Wegen, Uberwachung und Priifung, Deutsches Institut fUr Normung, 1999. RI-EBW-PRUF Richtlinie zur einheitlichen Erfassung, Bewertung, Aufzeichnung und Auswertung von Ergebnissen der Bauwerksprufugen nach DIN 1076, Bundesministerium fUr Verkehr, Bau- und Wohnungswesen, 2004. Zakon 0 gradnji, Narodne novine 175/03 i 100104. Radic J.: Mostovi, Dom i svijet, Zagreb, 2002. Radic: J, Mandic, A, Pd, G.: Konstruiranje mostova, Hrvatska sveuCilisna naklada - SveuCiliste u Zagrebu, Gradevinski fakultet - Jadring, Zagreb, 2005. Radic, J., Savor, Z., Puz, G.: Sustavi i detalji opreme mostova, Gradevni godisnjak 2000., Hrvatski savez gradevinskih inzenjera, Zagreb.

[21

[3]

[4) [5] [6) [7)

[8)

[9) [10)

[11)

[12] [13) [14] [15]

11 6 ] [17)

[l8] [19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26] [27] [28] [29] [30] [31] [32] [33]

[34]

Radic, J., Savor, Z., Puz, G., Kindij, A: Upute za odrZavanje mostova, HDGK: Interdisciplinarno znanstveno-strucni simpozij Graditeljstvo i okolis, Brijuni, 2002., str. llL-118. AniCic, D.: Planiranje uporabnog vijeka gradevina (prijevod norma niza ISO 15686 s autorskim uvodom i komentarima), Gradevni godisnjak '03/'04, Hrvatski savez gradevinskih inzenjera, Zagreb, str. 189.-341. Bijen, J.: Durability of Engineering Structures - Design, Repair and Maintenance, CRC Press: Boca Raton - Boston - New York - Washington DC, Woodhead Publishing Limited: Cambridge England, 2003. Maintaining the safety of deteriorating civil infrastructures, Ed. A Miyamoto, D.M. Frangopol, Proceedings of the 2nd International Workshop on LifeCycle Cost Analysis and Design of Civil Infrastructure Systems, Ube, Yamaguchi, Japan, 27-29 September, 2001. Bridge Life-Cycle Cost Analysis, National Cooperative Highway Research Program Report 483, Transportation Research Board of the National Academies, Washington D.e., 2003. Vockrodt. H.-J., Feistel, D., Stubbe, J.: Handbuch Instandsetzung von Massivbrucken, U ntersuchungsmethoden und Instandsetzungsverfahren, Birkhiiuser Verlag, Basel, 2003. Vollrath, F., Tathoff, H.: Handbuch der Bruckenindstandhaltung, Verlag Bau + Technik, Dusseldorf, 2002. Repair of concrete structures to EN 1504, Dansk Standard (Danish Standards Association), Elsevier Butterworth-Heinemann, Oxford - Burlington, 2004. REHAB CON Manual Strategy for maintenance and rehabilitation in concrete structures, EU Project, 2004. www.eurocodes.co.uk www.eurocode2.info Berke, N.S., Hicks, M.e., Malone, J., Rie(kr, K.A: Concrete Durability, Concrete International 27(2005)8. Malhorta, V.M.: Durability of Concrete, Chapter 26, Uhlig's Corrosion Handbook, 2 nd Ed., R. W. Revie Ed., Wiky, 2000. Durability and Maintenance of Concrete Structures, Proceedings of the International Symposium organized by CSSE and i\SCCT, Dubrovnik, Croatia, Oct 21-23,2004, Ed.: J. Radic, SECON I IDGK, 2004. Somerville, G. (ed.): The Design Life of Structures, Blackie and Son Ltd., Glasgow and London, 1992.

897 896

Jure Radic i suradnici BETONSKE KONSTRUKCIJE • PRIRUCNIK •

IX. POGLAVLJE

STRUKTURAIODREDBE TEHNICKOG PROPISA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE

899

9.1

UVODNO

Prethodna poglavlja ovoga udzbenika detaljno razraduju i objasnjavaju uporabu hrvatskih normi na koje upueuje Tehnicki propis za betonske konstrukcije [1], kojima se na proracunski, eksperimentalni i/ili koji drugi nacin provjcrava ima Ii gradevni proizvod, koji se u betonsku konstrukciju ugraduje, zeljena svojstva, odnosno hoee Ii betonska konstrukcija koja je sastavni dio ncke gradevine na primjereni naCin participirati u njezinom cjelokupnom tehnickom rjesenju kako bi se postigla svrha zbog koje gradevina postoji. Medutim, gradevine ujedno moraju, osim postizanja toga primarnog cilja, ispuniti i zahtjeve i uvjete postavljene od strane zajednice (drustva, drzave) radi zastite javnog interesa. Javni je interes zajednica u podrucju graditeljstva pravno uredila zakonom propisanim bitnim zahtjevima za gradevinu 1 [2]. Razrada bitnih zahtjeva za gradevinu provodi se

tchnickim propisima, pravnim aktima kojima zajednica na gospodarski prihvatljivoj razini uskladuje i pomiruje pravnc i tehnicke zahtjeve koje gradevine moraju ispunjavati. Stoga ee se ovim poglavljem razmotriti Tchnicki propis za betonske konstrukcije s aspekta prozimanja pravnih i tehni6kih zahtjeva za gradevine, ukljucivo i pravne pretpostavke koje proizlaze iz primjene normi na koje upueuje taj prop is glede ispunjavanja zahtjeva zastite javnog interesa, tj. izvodenja betonskih konstrukcija prihvatljivih za zajednicu.

9.2

STRUKTURA I GLAVNE ODREDBE TEHNICKOG PROPISA ZA BETONSKE KONSTRUKCljE

Tehnicki propis za betonske konstrukcije (u daljnjem tekstu: TPBK) ima zadaeu, propisivanjem zahtjeva i uvjeta za gradevne proizvode, projekiiranje, izvodenje i odriavanje osigurati betonskoj konstrukciji propisana tehnicka svojstva. Svrha primjene odredaba TPBK jest da gradevina, ciji je sastavni dio betonska konstrukcija, projektirana, izvedena i odrzavana na propisani nacin s ugradenim propisanim gradevnim proizvodima (koja, dakle, ima propisana tehnicka svojstva), ispunjava bitni zahtjev mehanicke otpornosti i stabilnosti i din bitnog zahtjeva zastite od pozara (ocuvanje nosivosti gradevine u slucaju pozara tijekom propisanog vrcmenal

I Bitni zahtjevi za gradevinu su: rnehanicka otpornost i stabilnost; zastita od pozara; higijena zdravlje i zastita okolisa; sigurnost II koristenju; zastita od buke; usteda energije i toplinska zastita.

U ovorn ce se poglavlju pod pojrnorn bitnih zahtjeva podrazurnijevati sarno recena dva spornenuta bitna zahtjeva za gradevinu; u slucaju da se tekst odnosi i na druge bitne zahtjeve, to ce biti posebno istaknuto.

2

901

Reeenoj zadaei udovoljava se sadriajem, strukturom i odredbama TPBK: _ sadrwjno, TPBK propisuje tehnieka svojstva koje betonska konstrukcija mora imati, te zahtjeve i uvjete za sve bitne aktivnosti i postupke:

•

projektiranje,

• izvodenje, • odrzavanje betonske konstrukcije, kao i pitanja vezana za gradevne proizvode koji se u betonsku konstrukciju ugraduju; uredena su i prateca pitanja poput uporabljivosti betonske konstrukcije, zahtjeva pri rekonstrukciji i adaptaciji gradevine i slieno. _ strukturno, TPBK je koncipiran na naCin da se postivanjem odredaba kojima se propisuju aktivnosti i postupci:

•

projektiranja,

• izvodenja, • odrzavanja betonske konstrukcije, • utvrdivanja sukladnosti svojstava betonske konstrukcije i gradevnih proizvoda, osigurava da se postignu i ocuvaju propisana tehnicka svojstva koja betonska konstrllkcija mora imati.

9.2.1

Opce odredbe TPBK

Opeim odredbama TPBK uredeno je podrucje njegove pnmJene: tehnicka svojstva betonskih konstrukcija, zahtjevi koje moraju ispuniti projekt, izvodenje i odriavanje betonske konstrukcije, kao i tehnicka svojstva gradevnih proizvoda koji se u betonsku konstrukciju ugraduju 3 • Isto tako, odredeni su i naCin dokazivanja uporabljivosti betonske konstrukcije te dokazivanja sukladnosti gradevnih proizvoda. Sve spomenuto uredeno je u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za gradevinu, sto znaCi da, ako betonska konstrukcija sluzi i nekoj drugoj namjeni u gradevini (npr. kao dio tehnickog rjesenja njezine pristupacnosti za osobe smanjene pokretljivosti), mora ispuniti i zahtjeve posebnog propisa koji ureduje to podrucje. Odredeno je da se TPBK ne odnosi na betonske konstrukcije armirane krutom armaturom te na one koje su u normalnoj uporabi izlozene temperaturama visim od 100°C. Ova se odredba ne odnosi na slucaj pozara u gradevini, pri cemu betonska konstrukcija moze biti izlozena visim temperaturama, no taj slucaj treba uzeti u obzir kao izvanredno djelovanje i na odgovarajuei naCin dokazati nosivost konstrukcije u propisom zadanome vremenu. U slucaju u kojem bi betonska konstrukcija bila uobicajeno izlozena temepraturama visim od 100°C, moze se tehnickim rjesenjem gradevine predvidjeti izrada odgovarajuce zastite, koja snizava tempereturu ispod recene granice. U tom slucaju zastita se ne smije ukloniti bez odgovarajucega projektnog rjesenja. Kao vrste betonskih konstrukcija odredene su betonske konstrukcije od laganog, obicnog i teSkog betona koje mogu biti nearmirane, armirane i prednapete.

o

5to se tice gradevnih proizvoda, TPBK ureduje i zahtjeve i nacin dokazivanja sukladnosti za sve gradevne proizvode, koji se ugraduju u betonske konstrukcije, prvenstveno betona i armature, ali i svih gradevnih materijala od kojih se beton i armatura sastavljaju. Pri primjeni TPBK osobito je vazno voditi racuna 0 tome odnosi Ii se odredba na betonsku konstrukciju iii na gradevinu Ciji je ona sastavni dio. Nairne, iako je TPBK namijenjen primjeni u vezi s betonskim konstrukcijama kao dijelom gradevine, neke odredbe odnose se na zahtjeve za gradevine u cjelini (npr. gradevina se moze rekonstruirati tako da rekonstrukcija utjece na betonsku konstrukciju, ali i tako da na nju ne utjece; u ovom drugom slucaju, buduei da se zatecena svojstva betonske konstrukcije ne mijenaju, odredbe TPBK koje se odnose na rekonstrukciju se ne primjenjuju ).

Struktura TPBK vezi s tehnickim svojstvima cementa koji se ugraduje u betonske konstrukcije, TPBK upucuje na Tehnicki propis za cement za betonske konstrukcije (3]

3U

902

903

9.2.2

Tehnicka svojstva betonske konstrukcije

Tehnicka svojstva novih betonskih konstrukcija Propisivanje tehnickih svojstava koja mora imati betonska konstrukcija, najznacajniji je dio TPBK, obzirom da se smatra da gradevina koja saddi betonsku konstrukciju s propisanim svojstvima ispunjava bitne zahtjeve, tj. ispunjava zakonom propisan zahtjev za gradevine. Svi ostali zahtjevi i uvjeti za pr()jektiranje, izvodenje i odrzavanje sadrzani u drugim dijelovima TPBK imaju svhu ()sigurati postizanje iii ocuvanje propisanih tehnickih svojstava bet()nske konstrukcije.

"Clanak 8. (1) Tehnicka svojstva betonske konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja gradevine uz propisano, odnosno projektom odredeno izvodenje radova na izradi betonske konstrukcije (u daljnjem tekstu: izvodenje betonske konstrukcije) i odrzavanju betonske konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobicajene uporabe i utjecaje okolisa, tako da tijekom gradenja i upOl'abe predvidiva djelovanja na gradevinu ne prouzroce: rusenje gradevine iii njezinog dijela, deformacije nedopustena stupnja, ostecenja gradevnog sklopa iii opreme zbog deformacije betonske konstrukcije, nerazmjerno velika osteeenja gradevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. (2) Tehnicka svojstva betonske konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovoga Clanka, moraju biti takva da se u slucaju pozara ocuva nosivost konstrukcije iii njezinog dijela tijekom odredenog vremena propisanog posebnim propisom. "

2) po ulozi u gradevini, betonska konstrukcija je nJezm dio koji, kako je vee spomenuto, ima zadacu osigurati gradevini ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanicke ()tpornosti i stabilnosti i dijela bitnog zahtjeva zastite ()d pozara. Zbog ()vakvih karakteristika betonske konstrukcije, definicija njezinih zahtijevanih tehnickih svojstava izvedena je iz nacela na k()jima se temelji (zakon()m odredena) definicija tehnickih svojstava gradevnih proizvoda kao i na kojima se temelje sp()menuta dva bitna zahtjeva[2]. S obzirom da betonska konstrukcija mora imati primjerenu pouzdanost i tijekom gradenja gradevine, u definiciju zahtijcvanih tehnickih svojstava ukJjucena su jos i svojstva koja betonska konstrukcija mora ispunjavati u tom razdoblju.

Pravna pretpostavka - ispunjavanje bitnih zahtjeva za gradevinu Poglavljem koje ureduje tenicka svojstva bet()nskih konstrukcija uredena je jos jedna bitna stvar: uvedena je pravna pretpostavka da ce: - betonska konstrukcija projektirana, izvedena i oddavana u skladu sa zahtjevima TPBK imati propisana tehnicka svojstva, te da ee - gradevina ciji je takva betonska k()nstrukcija sastavni dio ispunjavati bitni zahtjev mehanicke otpornosti i stabilnosti i dijela zastite od pozara. U okviru ove odredbe posebno su vazne norme na koje propis upucuje, tj. norme bje su referencijske oznake objavljene u prilozima TPBK-a. Nairne, ako se pri projektiranju, izvodenju odnosno oddavanju koriste te n()rme, ispunjena je i recena pravna pretpostavka. racuna da se koristi upravo norma koja je navedena (ako donosenja, datirana norma), odnosno najnovije izdanje norme kojoj nije navedena godina d()nosenja, nedatirana norma) [4].

betonske konstrukcije St()ga jc bitno voditi ima navcdnu godinu (ako se radi 0 l10nni

(citat clanka 8. TPBK)

Tehnicka svojstva betonskih konstrukcija nakon rekonstmkcije i adaptacije Da bi se razumjela definicija tehnickih svojstava betonske konstrukcije, potrebn() je povesti racuna 0 sljedecem: 1) po nabnu nastajanja, betonska konstrukcija je sklop koji nastaje svrhovitim povezivanjem gradevnih proizvoda; u naravi, to je sloieni proizvod izraden prema projektu betonske k()nstrukcije; za projekt betonske k()nstrukcije se m()ze reCi da je unikatna tehnicka specijikacija izradena i prilag()dena tocno odredenoj gradevini na tocn() odredenom mjestu;

904

Sto se tice ocuvanja tehnickih svojstava betonske konstrukcijc, TPBK-om je propisano da tehnicka sv()jstva betonske konstrukcije moraju oclgovarati propisima u skladu s k()jima je betonska konstrukcija izvedena. Ova odredba ima znacajnog utjecaja na slucaj II kojcm se na post()jecoj gradevini izvode radovi kojima se utjece na tehnicka svojstva betonskc konstrukcije. Za takav je slucaj propisano da tchnicka svojstva betonske konstrukcijc, ak() se na njih bitno ne utjece, mogu nakon zahvata ostati na prija,~njoj razini. . Bitnim se utjecajem na tchnicka svojstva bctonske k()nstrukcije smatra n()v() stanje betonske k()nstrukcijc (kojc jc rczulatat rad()va na rek()nstrukciji iii adaptaciji p()stojece gradevine), kml kojcg sc zatC('CIlIl tehnicka svojstva betonske konstrukcije (sto podrazumijeva svojstva vczana uz mchanicku otp()rnost i stabiln()st, pri cemu jc

90S

TPBK-0111 odreden naCin utvrdivanja zatecenih tehnickih svojstava) mijenjaju vise od .'i'!L Osobito se bitnima smatraju promjene: mase gradevine, polozaja sredista mase iIi srcLiista krutosti, naprezanja u pojedinim proracunskim presjecima i slicno.

Spomenute odredbe TPBK koje se odnose na zadrZavanje tehnickih svojstava betonske konstrukcije na zatecenoj (prijasnoj) razini ne primjenjuju se, sto znaCi da betonske konstrukcije nakon rekonstrukcije iIi adaptacije moraju imati svojstva propisana TPBK-om, a ne vise na prijasnjoj razini: - na nove dijelove betonske konstrukcije koji su rezultat rekonstrukcije iii adaptacije (razliCite nadogradnje, prigradnje i podgradnje), te - na visekratne rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojece gradevine (tj. pri drugoj i svakoj iducoj rekonstrukciji iIi adaptaciji betonska konstrukcija nakon zahvata mora imati tehnicka svojstva propisana TPBK-om). Iste se odredbe ne primjenjuju ni u slucajevima rekonstrukcije odnosno adaptacije postojece gradevine s betonskom konstrukcijom ostecenom do te mjere da prijeti opasnost za zivot i zdravlje Ijudi, okolis, prirodu, druge gradevine i stvari iii da je dovedena u pitanje stabilnost tla na okolnom zemljistu tim zahvatima. I u ovom slueaju nakon rekonstrukcije iIi adaptacije betonska konstrukcija mora imati tehnicka svojstva propisana TPBK-om (5) .

9.2.3

Gradevni proizvodi za betonske konstrukcije

Proizvodnja i izrada gradevnih proizvoda Zbog karakteristika novog naCina potvrdivanja sukladnosti i dokazivanja uporabljivosti svih gradevnih proizvoda, pa tako i onih koji su namijenjeni ugradnji u betonske konstrukcije, posebna pozornost je u TPBK-u posvecena razgranicavanju postupaka koji se odnose na proizvodnju gradevnih proizvoda od onih koji se odnose na njihovu iuadu. Tako je za odredeni broj gradevnih proizvoda na koje se dnosi TPBK (celik za ;trmiranje, eelik za prednapinjanje, cement, agregat, dodaci betonu i mortu za injektiranje, proizvodi za zastitu i, popravak betonskih konstrukcija), propisano da se proizvode u pogonima za njihovu Pojam proizvodnja proizvodnju (tvornicama). podrazumijeva obvezu primjene i uskladenosti s odredenim tehnickim specifikacijama (normama, odnosno tehni6kim dopustenjima) za te gradevne proizvode, te obvezu primjene postupaka potvrdivanja sukladnosti u samome proizvodnom pogonu. Nikakva dodatna provjera proizvoda na gradilistu nije predvidena niti dopustena (osim ako je ukljucena kao dio sustava ocjenjivanja sukladnosti (6) iii u slueaju sumnje).

906

Za armaturu i predgotovljene betonske elemente propisano je i da osim proizvodnjom mogu nastati iuadivanjem na gradilistu (pri cemu se gradilistem smatra prostor, ukljucujuCi i privremeno zauzeti prostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, izvode radovi na odrZavanju iIi uklanjanja gradevina, kao i prostor potreban za omogucavanje primjene odgovarajuce tehnologije gradenja (2), ali i svaki proizvodni pogon u kojem se armatura iIi predgotovljeni betonski element, primjenom odgovarajuce tehnologije gradenja izraduju za potrebe odredenog gradilista au skladu s projektom betonske kimstrukcije te po posebnoj narudzbi investitora odnosno izvodaca radova). Karakteristika izradivanja na gradilistu jest da se gradevni proizvod izraduje prema glavnom projektu, a i uporabljivost mu se dokazuje sukladno is tom ~e~ , Sto se tice betona, prema TPBK njega se uvijek proizvodi, pn cemu se gradilisna betonara smatra proizvodnim pogonom (tvornicom), u skladu s tehnickim specifikacijama. Ovdje je osobito vazno napomenuti da je i za gradilisnu proizvodnju betona potrebno osigurati sve propisane uvjete za potvrdivanje sukladnosti betona. To znaCi da za laboratorijska ispitivanja unutar stalne unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi proizvodac betona (najcesce i izvodac cijele betonske konstrukcije), moze imati svoj ispitni laboratorij iii moze taj posao prepustiti drugom ispitnom laboratoriju koji za te poslove ne mora biti ovlasten za provodenje tih postupaka od Sektora za graditeljstvo Ministarstva zastite okolisa, prostornog uredenja i graditeljstva, a niti akreditiran od Hrvatske akreditacijske agencije (iako je to pozeljno). Voda, dakako, kao sastavni dio betona podlijde odredenoj provjeri prikladnosti, osim vode iz vodovoda koja se moze rabiti bez posebnih provjera.

Isprave i dokumenatacija gradevnih proizvoda Ovom su glavom odredene i opce odredbe 0 ispravama koje moraju pratiti gradevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju, kao i mjere koje moraju poduzeti proizvodac i distributer gradevnih proizvoda, odnosno izvodac betonske konstrukcije u slucaju nesukladnosti gradevnog proizvoda. Na koncu, ova glava upucuje na odredbe Priloga TPBK-u kojima su potanko uredeni uvjeti i naCin potvrdivanja sukladnosti odnosno dokazivanja uporabljivosti svakog od gradevnih proizvoda koji su namijenjeni za ugradnju u betonske konstrukcije. Od odredbi TPBK, odnosno normi na koje upucuje u vezi s gradevnim proizvodima ne smije se odstupati (osim ako se za neki proizvod donese tehnicko dopustenje (2)), tj. da je primjena normi za gradevne proizvode obvezna. Posebnosti prijelaznih rjdenja u vezi s nekim od gradevnih proizvoda bit ce razradeni kasnije.

907

9.2.4

• proraeun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proraeune pojedinih dijelova betonske konstrukcije, za sve faze gradenja i uporabe gradevine,

Projektiranje betonskih konstrukcija

Projektom betonske konstrukcije mora se osigurati te pruziti racunski iii drugi dokaz da ce gradevina, uz pretpostavljene uvjete koji moraju biti ispunjeni pri izvodenju, uporabi i odrz.avanju gradevine, ispunjavati propisane bitne zahtjeve.

- programa kontrole i osiguranja kvalitete (moze biti octaljnije razradeno u izvedbenom projektu) • svojstva koja moraju imati gradevni proizvodi koji se ugraduju u betonsku konstrukciju, ukJjuCivo odgovarajuce podatke propisane odredbama 0 oznaeavanju gradevnih proizvoda prema prilozima TPBK-a, • ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti gradevnih proizvooa koji se izraduju na gradilistu za potrebe toga gradilista, • ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije • uvjeti gradenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvodenja betonske konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehniekih svojstava betonske konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za gradevinu, te • drugi uvjeti znacajni za ispunjavanje zahtjeva propisanih TPBK-om i posebnim propisima.

Primjena normi Iz tog razloga, ova glava TPBK propisuje zahtjeve koje mora ispuniti projekt betonske konstrukcije, te upucuje na primjenu niza normi namijenjenih projektiranju (HRN ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN ENV 1998). kako je vee reeeno, pravna je pretpostavka ugradena u TPBK, da betonske konstrukcije projektirane u skladu stirn normama ispunjavaju zahtjeve koji su propisani glede tehniekih svojstava betonskih konstrukcija toga propisa, te time i bitnih zahtjeva za gradevinu. No, u skladu s naeelima Novog pristupa [7], TPBK dopusta i primjenu drugih pravila projektiranja betonskih konstrukcija, ako se dokaze da se primjenom tih pravda ispunjavaju zahtjevi TPBK najmanje na razini odredenoj recenim normama.

Sadriaj projekta

Ako se radi ispunjavanja uvjeta koje daje projekt betonske konstrukcije odredi primjena norme koja je navedena u Prilogu TPBK i to na naCin odreden tim Prilogom, smatra se da betonska konstrukcija ispunjava propisanc zahtjeve. To znaCi da projektant ima mogucnost odrediti i primjenu neke druge mctodc za npr. dOkazivanje nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije od one koja jt: dana normom iz Priloga TPBK (npr. neki drugi nacin mjerenja), ali se u tom slucajll moze od strane gradcvnih vlasti traziti dodatne dokaze uskladenosti takvog rjesenja s TPBK-om [4J.

TPBK propisuje i sadrz.aj dijelova glavnog projekta gradevine koji se odnosi na betonsku konstrukciju. Tako je odreden sadrzaj:

TPBK daje i posebne zahtjeve u vezi s projektiranjem predgotovljcnih bctonskih elemenata, te ureduje pitanja projekta rekonstrukcije oonosno aoaptacijc.

- tchnickog opisa .opis utjecaja namjene i naCina uporabe gradevine te utjecaja okolisa na svojstva betonske konstrukcije,

Osim toga, u ovoj glavi uredena su i prijelazna pitanja koristcnja priznatih tehniekih pravila za projektiranje betonskih konstrukcija u prijclaznom razdobljll (vidi toekll 1.3.3).

U slucaju da se primijeni recena odredba, u projektu betonske konstrukcije mora se izvesti dokaz 0 jednakoj uskladenosti tehnickog rjesenja betonske konstrukcije s onim koje bi se dobilo primjenom normi s popisa TPBK [5].

• podaci iz elaborata 0 prethodnim istrazivanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva betonske konstrukcije, • opis betonske konstrukcije, ukJjueivo temeljenje, • opis naCina izvodenja betonske konstrukcije i ugradnje gradevnih proizvoda, - proraeuna nosivosti i uporabljivosti • podaci 0 predvidenim djelovanjima i utjecajima na gradevinu koji se odnose na proracun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije, • podaci

0

temeljnom tlu i seizmienosti,

9.2.5

Izvodenje i uporabljivost betonskih konstrukcija

Ovom se glavom TPBK-a postavljaju zahtjcvi koji moraju biti ispunjeni tijekom gradenja cjelokupne gradevine te u okviru toga i izvodenja betonske konstrukcije, kako bi se postigla njezina propisana tchnicka svojstva. Isto tako, dani su i parametri koji moraju biti zadovoljeni da bi se betonska konstrukcija mogla smatrati uporabljivom.

Gradevni proizvodi Kako je jedan od bitnih parametara uporabljivosti betonske konstrukcije ispravnost gradevnih proizvoda koji se u niu ugraduju, TPBK-om se propisuju zadace izvodaca i

909 908

nadzornog inzenjera u okviru provjeravanja ispravnosti gradevnih proizvoda isporuccnih na gradiliste i provjere da Ii ti proizvodi, odnosno njihova deklarirana svojstva, zadovoljavaju zadane vrijednosti iz projekta betonske konstrukcije. Tako je propisano da izvodac mora, za proizvode koji nisu proizvedeni iii izradeni na gradilistu, utvrditi: - je Ii gradevni proizvod isporucen s oznakom u skladu s posebnim propisom 4 i podudaraju Ii se podaci na dokumentaciji s kojom je gradevni proizvod isporucen s podacima u oznaci, - je Ii gradevni proizvod isporucen s tehnickim uputama za ugradnju i uporabu, - jesu Ii svojstva, ukljuCivo rok uporabe gradevnog proizvoda te podaci znacajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost betonske konstrukcije sukladni svojstvima i podacima odredenim glavnim projektom. Podatke 0 isporucenim proizvodima i utvrdenim velicinama izvodac mora evidentirati u gradevnom dnevniku, a dokumentaciju s kojom su proizvodi isporuceni mora pohraniti medu dokumentaciju gradilista. Sto se gradevnih proizvoda izradenih na gradiIistu tice, njihova svojstva i uporabljivost dokazuju se u skladu sa zahtjevima projekta gradevine. Dokumente 0 utvrdenome se takoder pohranjuje medu dokumentaciju gradilista. Ako gradevni proizvod nije isporucen s propisanom dokumentacijom iii ako mu :

Ukoliko bi se izvodenjem odstupilo od normi na koje upucuje Prilog J TPBK, mora se odgovarajuCim metodama (ispitivanja i sl.) i pratecom dokumentacijom, koju izvodac mora imati na gradilistu, dokazati uskladenost s tim normama[5]. Za slucaj da postoje posebni uvjeti gradenja koji nisu obuhvaceni opcim zahtjevima iz Priloga J TPBK iii norm am a na koje taj Prilog upucuje, Program om kontrole i osiguranja kvalitete moraju se ti uvjeti obuhvatiti i postaviti zahtjevi za izvodenje betonske konstrukcije na nacin da se postignu propisana tehnicka svojstva betonske konstrukcije .

Uporabljivost betonske konstrukcije Ako se za neku betonsku konstrukciju, nakon njezina zavrsetka, na temelju zapisa Viii dokumentacije moze utvrditi: - da su gradevni proizvodi ugradeni u betonsku konstrukciju na propisani nacin i imaju propisane isprave 0 sukladnosti (za proizvedene gradevne proizvode), odnosno dokaze uporabljivosti (za izradene gradevne proizvode), - da su uvjeti gradenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije, biIi sukladni zahtjevima iz projekta,

- deklarirana svojstva (za gradevni proizvod proizveden izvan gradilista), odnosno - utvrdena svojstva (za proizvod izraden na gradilistu)

- da betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrdene ispitivanjem pokusnim opterecenjem, kada je one propisano kao obvezno iii zahtijevano projektom,

ne odgovaraju zahtjevima projekta, kao i u slucaju da je proizvodu protekao rok uporabe, zabranjenaje njegova ugradnja u betonsku konstrukciju.

smatra se da ta betonska konstrukcija ima projektom predvidena svojstva i da je uporabljiva za gradevinu Ciji je sastavni dio.

Ugradnju gradevnog proizvoda u betonsku konstrukciju odobrava nadzorni inzenjer, upisom u gradevni dnevnik.

Ako se za neku betonsku konstrukciju:

- ne moze utvrditi njezina uporabljivost, zbog manjkavosti iii nepostojanja zapisa Viii dokumentacije, iii

Izvodenje betonske konstrukcije

- se utvrdi da nema projektom predvidena tehnicka svojstva,

Kako bi se postigla projektom predvidena tehnicka svojstva, izvodenje betonske konstrukcije mora biti u skladu s uvjetima i zahtjevima njezinoga glavnog projekta, poglavito s Programom kontrole i osiguranja kvaIitete. Potonji mora biti najmanje u skladu s opCim zahtjevima za izvodenje betonskih konstrukcija danim u Prilogu J TPBK i normama na koje taj Prilog upucuje.

mora se naknadno provesti dokazivanje da betonska konstrukcija ispunjava zahtjeve TPBK. Ta se dokumentacija smatra sastavnim dijelom izvedbene dokumentacije i mora biti pre zen tirana na tehnickom pregledu gradevine [2],[8].

4

misli se na Pravilnik

0

ocj enjivanju slIkladnosti. ispravama

0

Ako bi se pak pokazalo da betonska konstrukcija nema tehnicka svojstva propisana TPBK-om pa je potrebna njezina sanacija, tada je potrebno izraditi projekt sanacije koji podIijeze provjeri kroz postupak izmjene gradevinske dozvole (za slozene gradevine) iii postupak potvrde glavnog projekta (za ostale gradevine) [2].

sllkladnosti i oZlIacavanjll gradevlliil

proizvoda[6]

910

911

()drzavanje betonskih konstrukcija

Prijelazne i zavrsne odredbe

S obzirom na obveze koje ima vlasnik gradevine glede njezinog odrZavanja, poglavito radi ocuvanja svih bitnih zahtjeva za gradevinu [2], TPBK-orn su uredena pitanja odrzavanja betonske konstrukcije kao dijela gradevine koji sluzi ispunjavanju bitnih zahtjeva.

Dakako da uvodenje novoga tehnickog propisa, kojirn se nc mijcnj aju sarno pravila projektiranja betonskih konstrukcija, vee se istodobno i na drukciji nacin propisuju tehnicka svojstva gradevnih proizvoda koji se ugraduju u betonske konstrukeij e te nacin potvrdivanja sukladnosti tih proizvoda, predstavlja veliku promjenu 1I svirn segrnentirna projektiranja, gradenja i odrZavanja betonskih konstrukcija. Radi ostvarivanja postupnog usvajanja tih prornjena, TPBK-orn je uredeno primjcrcno prijelazno razdoblje do pune primjene novoga propisa te odgovarajuca rjcsenja za betonske konstrukcije koje ee se projektirati iii izvoditi tijekorn u prijelaznog razdoblja. S obzirorn na promjene cjelokupnoga dosadasnjeg sustava u podrucju projekiranja, izvodenja i odrzavanja betonskih konstrukcija te u podrucju gradevnih proizvoda koji se koriste u betonskirn konstrukcijarna, znacaj i koliCina prijelaznih odredbi zasluzuju posebnu tocku ovog poglavlja (vidi tocku 1.3).

U tu svrhu TPBK-orn su propisane rninirnalne radnje koje se trebaju provoditi kako bi se provjerilo stanje betonske konstrukcije, odnosno kako bi se odrzavala u projektorn predvidenorn stanju. Vazno je napornenuti da se obveze odrZavanja odnose jednako na betonske konstrukcije koje su izgradene u skladu s TPBK-orn, kao i na one ranije izgradene, s tom razlikorn da se u ovorn drugorn slucaju odrZavanjern rnoraju postici svojstva kakva su bila propisana za tu betonsku konstrukciju u vrijerne njezina gradenja. U okviru odrzavanja betonsku konstrukciju treba: redovito pregledavati, u razrnacirna i na na6n odreden projektorn gradevine, TPBK-orn i/ili posebnirn propisorn donesenirn u skladu s odredbarna Zakona 0 gradnji, izvanredno pregledavati nakon kakvog izvanrednog dogadaja iii po zahtjevu inspekcije, odnosno, - na njoj treba izvoditi one radove kojirna se betonska konstrukcija zadrZava iii vraca u stanje odredeno projektorn grade vine i TPBK-orn, odnosno propisorn u skladu s kojirn je betonska konstrukcija izvedena.

Sto se tice zavrsnih odredbi, TPBK je stupio na snagu 30. kolovoza 2005. godine, a cjelokupni novi sustav mora se poceti prirnjenjivati od 1. srpnja 2006. godine. Gradevinske dozvole s projektirna izradenirn po starirn propisirna rn06 ce se izdati ako se zahtjev za gradevinsku dozvolu, zajedno s projektom betonske konstrukcije, preda do 30. lipnja 2006. godine.

9.3

PRIJELAZNE ODREDBE TPBK

Da bi se rnogao ocijeniti utjecaj prornjena koje se uvode TPBK-orn, zbog kojih je potrebna postupnost njihovog uvodenja, podsjetit cerna na do sada vazeca priznata tehnicka pravila sadrZana u Pravilniku 0 tehnickirn norrnativima za beton i arrnirani beton (u daljnjern tekstu: PBAB)[9] te u Pravilniku 0 tehnickirn rnjerarna i uvjetima za prednapregnuti beton (u daljnjern tekstu: PPB)[lO] .

Kao i pri svirn drugirn aktivnostirna vezanirn za betonske konstrukcije, i odrZavanje treba dokurnentirati na propisani nacin, tj. treba:

9.3.1

- izraditi i cuvati izvjesca

Podrucje koje ureduje PBAB

- voditi zapise

0

0

pregledirna i ispitivanjirna betonske konstrukcije,

radovirna odrzavanja,

- dokumentirati na drugi prikladan nacin,

Osvrt na priznata tehnicka pravila

Priznatirn tehnickirn pravilima sadrZanima u PBAB-u u potpunosti je urede no podrucje gradnje uobicajenih betonskih i arrniranobetonskih konstrukcija:

kao i pribaviti i cuvati drugu dokurnentaciju propisanu TPBK-orn iii drugirn propisirna donesenirn u skladu S odredbarna Zakona 0 gradnji, odnosno norrnarna na koje ti propisi upucuju.

- projektiranje s pravilirna konstruiranja,

Sto se tice gradevnih proizvoda koji se rabe za odrZavanje, kao i radova koji se izvode u okviru radova odrzavanja be tonske konstrukcije, vrij ede sva pravila koja su TPBK-om propisana za izvodenje betonske konstrukcije.

- sanacija, u slucaju da se utvrdi podbacaj betonske iii arrniranobetonske konstrukcije u odnosu na projektirano, odnosno propisano stanje.

912

- izvodenje, - odrZavanje, i

Projektiranje betonskih konstrukcija obradeno je u PBAB-u danim izrazirna za proracun nosivosti i uporabljivos ti betonskih i arrniranobetonskih konstrukcija,

913

parametrima prihvatljivosti pojedinih pojava (npr. progibi), detaljima konstruiranja s prikazom izrade i smjestaja armature u presjecima itd. Sto se tice zahtjeva vezanih za izvodenje betonskih i armiranobetonskih konstrukcija, PBAB nije toliko detaljan: propisane su mjere kojih se izvodac mora priddavati tijekom izvodenja, posebno u slucajevima posebnih uvjeta gradenja (niske temperature i slicno), dok se kontrole na gradilistu (npr. pregled opiate i armture prije betoniranja) spominju u ogranicenom broju. OdrZavanje betonskih i armiranobetonskih konstrukcija PBAB-om je obradeno s nekoliko kratkih i opcenitih odredbi. Osim projektiranja, izvodenja i odrzavanja betonskih i armiranobetonskih konstrukcija, PBAB ureduje i podrucje izrade i dokazivanja kvalitete betona (pri cemu je izrada i dokaz kvalitete sastavnih materijala betona, poput cementa, dodataka betonu i agregata, ureden priznatim tehnickim pravilima sadrZanim u Naredbama 0 obveznom atestiranju tih materijala)[ll],[12],[13] te dokazivanja kvalitete celika za armiranje armiranobetonskih konstrukcija.

- u cinjenici da se uvodi projektiranje otpornosti betonske konstrukcije na pozar, da su normama za projektiranje iii za izvodenje betonskih konstrukcija, na Ciju primjenu upucuje TPBK, znatno opseznije uredene te dvije aktivnosti nego sto je to bilo u PBAB-u, - da se gradevni proizvodi koji se ugraduju u betonske konstrukcije moraju specificirati na drukciji naCin od dosadasnjeg i s drukCijim tehnickim svojstvima, kao rezultat imaju primjereno uredeno prijelazno razdoblje u kojem se stara priznata tehnicka pravila postupno prestaju primjenjivati, a novi tehnicki propis isto tako postupno ulazi u uporabu. Tako je pri uredivanju prijelaznih odredbi uzeto u obzir nekoliko bitnih elemenata: a)

odredbe koje se odnose na projektiranje:

ostavljeno je dostatno vrijeme za osposobljavanje za projektiranje po novom propisu, a istodobno je osigurano i u tijeku prijelaznog razdoblja povecanje trajnosti sigurnosti betonskih konstrukcija bez znacajnih razlika u naCinu projektiranja;

"'" B

Podrucje koje ureduje PPB Kako PBAB ne ureduje podrucje prednapetih betonskih konstrukcija, u primjeni je (formalno) PPB iz 1971. godine.

\

Zastarjelost toga propisa, i njegova neuskladenost cak i sa PBAB-om, uzrokom je da se za prednapete betonske konstrukcije ovo priznato tehnicko pravilo nije primjenjivalo.

!

!

><\

Ostale okolnosti Pri razmatranju sustava koji je ureden PBAB-om i PPB-om ne smije se zanemariti cinjeniea da je za donosenje recenih priznatih tehnickih pravila bila mjerodavna ista institucija koja je donosila i standarde koji su se primjenjivali uz njih. BuduCi da su ti standardi bili, u pravilu, standardi S obveznom primjenom, imali su prakticki status propisa. Svi materijali koji se ugraduju u betonsku iii armiranobetonsku konstrukciju moraju imati tehnicka svojstva odredena preuzetim IUS-standardom (danas HRN), odnosno svojstva odredena samim PBAB-om (npr. celik za armiranje).

9.3.2

Razlike u propisanim zahtjevima za betonske konstrukcije 5 izmedu spomenutih priznatih tehnickih pravila (PBAB i PPB) i novoga tehnickog propisa (TPBK), koje se ogledaju (npL): U tekstu ce se dalje spominjati sarno betollska kOllstrllkcija, buduci da se prema TPBK taj pojam odnosi i na armirane i na nearmirane betonske konstrukcije, ~to u PBAB-u nije bio slucaj

5

914

Struktura TPBK It prijeiamom razdoblju

Vaznost postupnog prijelaza na TPBK b)

odredbe koje se odnose na gradevne proizvode i njihovll ugradnju:

- radi ispunjavanja zahtjeva pouzdanosti gradevina u tijeku prilagodbe na novi sustav, za neke su proizvode osigurana zamjenska iii dodatna ispitivanja, - razdoblje izvodenja betonskih konstrukcija za koje je projekt izraden po PBAB-u moze potrajati dulje vrijeme nakon sto na snagu stupi TPBK,

915

- nacin spet:ificiranja tehnickih svojstva i dokazivanja kvalitete materijala koji se lIgraduje u betonsku konstrukciju projektiranu prema PBAB-u bitno se razlikuje od nacina specificiranja tehnickih svojstva i potvrdivanja sukladnosci gradevnih proizvoda koji se ugraduju u betonske konstrukcije projektirane prema TPBK-u; kako industrija gradevnih proizvoda nc trpi dugotrajnu primjenu dvostrukih sustava dokazivanja kvalitetelpotvrdivanja sukladnosti 6, osigurano je relativno kratko vrijeme nakon kojeg je dopustena ugradnja sarno novih gradevnih proizvoda (iz cega slijedi da ce se neke betonske konstrukcije, premda projektirane s pretpostavkom ugradnje scarih materijala dovrsiti graditi ugradnjom novih gradevnih proizvoda), nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, primjena harmoniziranih europskih normi bit ce regulirana pravilima Europke Unije, pa .ie uredena i primjena onih normi na koje TPBK eventual no ne lIpucuje.

9.3.3

Prijelazne odredbe koje se odnose na projektiranje

Buduci da se od poeetka primjene TPBK-a (od 1. srpnja 2006 . godine), betonske konstrukcije gradevina projektiraju u skladu s Euroeode sustavom normi, prijelaznim odredbama koje se odnose na proje ktiranje urede no je da je do 30. lipnja 2007., na projektiranje betonskih konstrukcija: - zgrada stambene, stambeno-poslovne (uredske) namjene,

i poslovne

- hotela i slicnih zgrada za kratkotrajni boravak, - zgrada za trgovinu na veliko i malo,

1 lOb danog u obliku kvaLir;ltll l.:

- zabranu proracuna presjeka prema dopustenim naponima, - promjenu proracunskih posmicnih C:vrstoca Lr i Lrp koje se usporeduju s nominalnilll naprezanjem Ln(Tmu), koji se koriste pri odredivanju armature za preuzimanjt: utjecaja od djelovanja poprecnih sila, . - ispravak jednadzbe za proracun dopustenoga sredisnjega normalnog napona u betonu pri izvijanju, koji se koristi pri odredivanju dopustene sile l1osivosti ekst:entricno pritisnutog nearmiranog elementa, - povecanje zastitnih slojeva betona, - promjena koeficijenta kategorije gradevine, kodiei.it:nta dillamicilosti Ie koC/icijl.:llta duktiliteta i prigllsenja koji koristc pri proracullu sl.:izmickl.: otpofllosti hdollskt: konstrukcije (modifikat:ija prizilatih tdlllickih pravila sadrzallih II l'ravilniku (l tehnickim normatlvlma za izgraLinjll oiJjl.:bta visokograLinjc II s\.:izl11i ckim podrucjima [14]) 7. Za ostale gradevine (gradcvine knjc ncrnaju karaktcristikt: zgradc) ncma prijclazllih odredbi, tj. njihovo projcktiranjc u skl<Jdu s Eurocodt: sustavom nOfllli pocinjc obvezno pocetkom primjene TPBK (I. srpnja 2006. godine).

9.3.4

Prijelazne odredbe koje se odnose na gradevne proizvode i njihovo ugradivanje

Zamjenska i dodatna ispitivanja gradevnih proizvoda

- industrijskih zgrada i skladista,

Bez obzira na to projektira Ii se betonska konstrukcija nakon l. srpnja 2006. godine, primjenom sustava Eurocode normi iii prema (modificiranim) priznatinl tt:hnickim pravilima sadrzanima u poglavlju I., III., IV., V. i VI. PBAB-a i pripadllim prizn~tiJl1 tehnickim pravilima, gradevni proizvodi se u projektu betonske kOllstrukcije moraju specificirati na novi nacin, tj, kako je to odredeno TPBK-om . SlijedoJ11 toga, zahtjevi za gradevne proizvode moraju u projektu biti prt:ciznijt: postavljeni nt:go je to do sada bio slucaj. U lu svrhu, TPBK-om je dan i sadrzaj ProgrLlJ11a kontrule j osiguranja h.'valitete, kao dijela projekta u kojem st: ovaj zahtjcv ispunjava (vicli tocku 1.2.4, Sadriaj projekta).

- ostalih zgrada koj e nisu stambene namjene, dopusteno primjenjivati modificirana priznata telmicka pravila sadrzana u poglavljima I., III., IV. , V. i VI. PBAB-a i pripadnim prizna tim tehnickim pravilima. Modifikacija priznatih tehnickih pravila se odnosi na: - zabranu koristenja Bi-armature BiA 680/800,

skrece se pozornost na jos jednu bitnu raz tiku: prema sustavu koji ureduju Siam priznata tehnicka pravita, materijali su morali imati dokazilllu (propisanll) kvalitetu; prema slistavu koje ureduju Ilovi tehnicki propisi gradevni proizvodi morajll imati pOivracllll sukladlloSI (nekoj nOrlni); znaCi izmedu veceg broja gradevnih proizvoda s pOlvr(1enom sukladlloSli (drll gim rij ec im a, za koje je potvrdeno do ispunjavaju zahtjeve javnog intercsa i koji stoga smiju biti ug raden i u gradev inu), kupac moze birati proizvod zeljene kvalilele.

916

IT"

- zgrada za promet i komunikaciju, - zgrada za kulturno-umjetnicku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostalih zgrada za zdravstvenu zastitu,

6

- zabranu koristenja proracunskog radnog dijagrama parabole,

Sto se tice gradcvnih proizvoda koji se ugraduju u betonske kOllstrllkt:ijc:, TPBK-om je odredeno da pocetkom njcgove primjene pocinje potvrdivanje sllkladnosti gradcvnih proizvoda na novi nacin. U razdobljll nakoll pocetka primjene TPBK smiju se zavrsiti postllpci koji st: vode prema Nart:db"J11<1 0 , Promjena ovog priznatog tehnickog pravila vrijedi samo za betonske konstrukcije.

917

" hvl.:Z!1om atestiranju odredenih proizvoda, a koji su zapoeeti prije pocetka primjene T PBK. Svjedodzbe 0 ispitivanju (nekadasnji "atesti") vrijede do njihovog isteka, a Ilajduzl.: do 31. prosinca 2006. godine. /.a agregat je propisano prijelazno razdoblje od godine dana u kojem proizvodaCi ;l grcgata koji ne mogu certificirati unutarnju kontrolu proizvodnje, mogu nastaviti potvrdivati sukladnost agregata na naCin koji je propisan Prilogom "D" TPBK. Smisao prijelaznog roka je da dosadasnji naein ispitivanja, koji je uvrijden u proizvodnji veCine dom aCi h proizvodaea agregata, bude zamijenjen odgovarajuCim ispitivanjem prema europskim normama !ito je priprema za novi naein potvrdivanja sukladnosti. Za to je vrijeme proizvodae kao i do sada, pod kontrolom ovlastene pravne osobe. NeSto je manje zahtjevna situacija propisana za dodatke betonu, za koje ce se dodatno u roku od godinu dana ispitivati odredena svojstva radi povecanja sigurnosti u uvodenje novog sustava potvrdivanja sukladnosti gradevnih proizvoda. Sliena dodatna ispitivanja u odnosu na odgovarajucu normu su propisana i za beton, no dodatna ispitivanja i strozi kriteriji za ocjenjivanje sukladnosti betona nisu vremenski ogranieeni.

- ispitivanja i postupaka dokazivanja nosivosti i uporahljivosti bdollske konstrukcije, - uvjeta gradenja i drugih zahtjeva koji moraju hiti isp uujl.:ni tij ekom izvock nj a betonske konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postiza nje projl.:ktiranih odnosno propisanih tehnickih svojstava betonske konstrukcije i ispitivanje hit nih zahtjeva za gradevinu, - ocjene medusobne uskladenosti nacina dokazivanja uporabljivosti dijd~l bdollske konstrukcije izgradenog do poeetka ugradnje gradevnih proizvoda spl.:citil.:iranih pre rna TPBK (prva faza izgradnje sukladno osnovnom dijelu izvedbenog projdta) i kasnije izgradenog dijela betonske konstrukcije sukladno razradi u dopunskol11 dijelu izvedbenog projekta, - drugih uvjeta znaeajnih za ispunjavanje zahtjeva propisanih TPBK-om i posebnim propisima. BuduCi da je takva dorada ostavljena za fazu izvedbenog projekta, nije potrebno radi toga ishoditi novu gradevinsku dozvolu [5]. Kontrola projektanta glavnoga projekta (u slucaju da se projektanti glavnog i izvedbenog projekta razlikuju), bit ce ostvarena putem misljenja iz elanka 73. Zakona 0 gradnji [2] . Ako nikakvi posebni uvjeti za ugradnju novih gradevnih proizvoda nisu potrebni, potrebno je da projektant i tu Cinjenicu nedvosmisleno utvrdi u izve dbenom projektu.

Zatecene betonske konstntkcije U cijelom prijelazno m razdoblju poseban problem predstavljaju betonske konstrukcije projektirane prema starim priznatim tehniekim pravilima i koje sukladno tome upucuju na uporabu tim pravilima kompatibilnih materijala (tj. upucuju na primjenu materijala koji odgovaraju preuzetim IUS-standardima , danas HRN-normama). U slucaju dugotrajnije izgradnje i prelaskom na proizvodnju i dokazivanje sukladnosti gradevnih proizvoda prema novom (TPBK-om) uredenom sustavu, javlja se potreba da se u tu istu he tonsku konstrukciju ugrade i gradevni proizvodi koji odgovaraju europskim normama. Za takvu je situaciju propisana mogucnost da se pute m detaljne razrade Programa kontrole i osiguranja kvalitete u dopunskom dijelu izvedbenog projekta, odredi koji se no vi gradevni proizvodi i pod kakvim uvjetima mogu ugraditi u takvu betonsku kOl1strukciju. Pod detaljnom razradom u dopunskom dijelu izvedbenog projekta osobito se razumijeva navodenje: - svojstava koja moraju imati gradevni proizvodi koji se ugraduju u betonsku konstrukciju, podataka propisa nih odredbama prilozima TPBK,

0

oznaCivanju gradevnih proizvoda sukladno

ispitivanja i postupaka dokazivanja uporabljivosti gradevnih proizvoda koji se izraduju na gradilistu za potrebe gradilista,

918

Pristupanje Europskoj Uniji Novim je TPBK-om uredeno i pitanje njegove uskladenosti s relevantnim zakonodavstvom zemalja elanica Europske Unije nakon sto joj Repubika Hrvatska pristupi, odnosno nakon sto potpiSe sporazum kojim se osigurava slobodan pro met gradevnih proizvoda. Sustav potvrdivanja sukladnosti gradevnih proizvoda kojeg uvodi i nadzire Sektor za graditeljstvo Ministarstva zastite okolisa, prostornog uredenja i graditeljstva u Republici Hrvatskoj je u svojim odrednicama, tijelima, odgovornostima i postupcima istovjetan europskom sustavu sukladnosti gradevnih potvrdivanja proizvoda, no jos uvijek je zatvoren u priznavanja inozemnih smislu dokumenata koji se izdaju u vezi s p0tvrdivanjem sukladnosti gradevnih proizvoda. To znaCi da se z~ priznavanje Inozemnog dokumenta vezanog uz ocjenjivanje sukladnosti gradevnog proizvoda u Republici Hrvatskoj trazi reciprocitet, tj. da dokument izdan od hrvatske ovlastene pravne osobe bude priznat u inozemstvu. Na taj se naCin stvara prostor za bilateralne

919

lIguvmc () priznavanju valjanosti dokumenata izmedu hrvatske ovlastene pravne osobe i ~il1()zcmnog tijela za potvrdivanje sukladnosti, sto u konacnici vodi potpisivanju rcccnog sporazuma 0 slobodnom prometu gradevnih proizvoda. No, u trenutku potpisivanja tog sporazuma (odnosno pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji) takav mehanizam vise nije dopusten, tj. inozemni (EU) dokumenti se priznaju bezuvjetno. Stoga je u prijelazne odredbe TPBK-a uvedena odredba prema kojoj se u betonske konstrukcije u Republici Hrvatskoj smiju ugradivati svi gradevni proizvodi koji odgovaraju harmoniziranim europskim normama Ciji su naslovi, referencijske oznake i pocetak primjene objavljene u OfficiaL lournaLu Europske Unije, pa i u slucaju da referencijske oznake tih normi nisu ob:iavljene u prilozima TPBK-a. Na taj je nacin, bez obzira na eventualne neuskladenostl rezultata hrvatske 1 europske normizacije, dopustena primjena harmoniziranih europskih normi istodobno kada i u drugim zemljama clanicama Europske Unije. Uvjet za primjenu proizvoda koji odgovaraju tim normama jest da su uporabljivi za odredenu betonsku konstrukciju u uvjetima njezinoga koristenja, kao i da primjena takvih proizvoda nije neprimjerena za uporabu u Republici Hrvats~oj s ob~iro~ na zemljopisne iii klimatske uvjete. I u ovom slucaju primijenit ce se na lzvedbem proJekt gradevine mehanizam prilagodbe, kako je to opisano za zatecene betonske konstrukcije (vidi Zateeene betonske konstrukcije u ovoj tocki).

9.5 [1 ] [2] [3] [4] [5] [6] [7]

[8] [91 [10]

[11] [12]

[13]

9.4

TEKST TPBK

Na kraju ovoga udzbenika nalazi se pretisak teksta TPBK, kakav je obiavljen u "Narodnim novinama" br. 101/05, zajedno s popisom normi na koje propis upucuje.

[14]

L1TERATURA Tehnicki propis za betonske konstrukcije, Narm\nc IHlvim' Ill'. 10 I/U) Zakon 0 gradnji, Narodne novine br. 175/m i 100/04 Tehnicki propis za cement za betonske kon.l'tmkci/£', Narodm: l1(1vil1c hI'. 65/05 Fucic, L., Zakon 0 gradnji i pripadni propisi, prirllcllik, Kigc'l1 d.()~()~, 1';1i~rch. 2005. FuCic, L., Veselin, V., TurCic, I., lzrada i dOfl().~£'/lj£' '{cillli('lwg 1'11'111,1" '(/ betonske konstrukcije, Gradevinar 57 (2005) 9, 669-677 PraviLnik 0 ocjenjivanju sukLaclnosti, ispravama 0 sukLadnosti i 1l;;11(/('1/1'(II1}11 gradevnih proizvoda, Narodne novine br. 1/05 Hrvatski zavod za norme, Tehnicko uskLadivanje s EU prijevodi <'IIm[)s/oil dokumenata: Novi pristup, http://www.dznm.hr/hzn/Publikacije/publikacijeTU.html PraviLnik 0 tehnickom pregLedu gmdel'ine, Naroone novine bI. 108/04 PraviLnik 0 te!tnickim normalivima za i>etoll i armirani belon, Sluzbcni list bI. 11/87 PraviLnik 0 tehnickim mjemma i IIvjeli/ll({ za predll({pregnllti bel Oil, Sluzbcni list br. 51/71 Nareclba 0 obaveznom atestiranjll cementa, Sluzbcni list hI'. 34/1i5 i ()7/1i6 Nareclba 0 obaveznom atestiranju dodataka betoflll, Sluzbcni list br. 34/1'15 Nareclba 0 obaveznom atestiranju Jrakcioniranog kamenog atvegata za heloll i asJaLt, Sluzbeni list br. 41/87 PraviLnik 0 tehnickim normativima za izgradnju objekata visokogracinje 1I seizmickim podl1lcjima, Sluzbeni list br. 31/81,29/83, 20/88 i 52/90

Kako se cjelokupno tehnicko zakonodavstvo Republike Hrvatske nalazi u procesu izmjena, dijelom zbog usvajanja pravne stecevine Europske Unije, a dijelom ::b~g zastarjelosti i neuskladenosti, skrece se pozornost na potrebu stalnog pracenJa sluzbene periodike, iii specijaliziranih izdanja, koji prate gradevnu regulativu s trajnim aktualiziranjem saddaja [4]. Nairne kako zakonodavstvo Europske Unije poCiva na ubrzanom usvajanju rezultata istrazi;anja i razvoja, njegova je izmjena dinamicna i kontinuirana. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj Uniji isto ce se dogadati i s hrvatskom gradevnom regulativom. Stoga, iako TPBK i nor me na koje upucuje nisu alat za kojeg se moze reCi da daje idealno rjesenje za svaku projektnu iii izvedbenu situaciju betonskih konstrukcija, gradnja betonskih konstrukcija u skladu s noveliranim TPBK-om zasigurno ce osigurati tehnicki suvremeno i zajednici prihvatljivo rjesenje.

920

921

9.6

TEHNICKI PROPIS ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE

Na temelju elanka 16. Zakona 0 gradnji (»Narodne novine« bI. 175/03. i 100/04.) ministrica zastite okolisa, prostornog uredenja i graditeljstva donosi

" TEHNICKI PROPIS

ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I. OPCE ODREDBE Clanak l. Ovim Tehniekim propisom (u daljnjem tekstu: Propis) se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za gradevinu, propisuju tehnieka svojstva za betonske konstrukcije u gradevinama (u daljnjem tekstu: betonska konstrukcija), zahtjevi za projektiranje, izvodenje radova na izradi, uporabljivost, odrzavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnieka svojstva i drugi zahtjevi za gradevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju (u daljnjem tekstu: gradevni proizvodi). Clanak2. Projektiranje, gradenje, odrzavanje i naein koriStenja gradevine moraju bili takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom. Clanak3. Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je: pri uobieajenim uvjetima uporabe gradevine izlozena temperaturi viSoj od lOOe, arrnirana krutom eelienom arrnaturom. Clanak4. (1) Betonska konstrukcijaje dio gradevnog sklopa gradevine. (2) Ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanieke otpornosti i stabilnosti gradevine i dijela bitnog zahtjeva zastite od pozara, koji se odnosi na oeuvanje nosivosti betonske konstrukcije u slucaju pozara tijekom odredenog vremena utvrdenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na pozar), postiZe se betonskom konstrukcijom koja ima tehnieka svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom. Clanak 5. (1) S obzirom na naein armiranja betonska konstrukcija moze biti konstrukcija od: nearrniranog betona, armiranog betona (u daljnjem tekstu: armirana betonska konstrukcija) iii od prednapetog betona (u daljnjem tekstu: prednapeta betonska konstrukcija). (2) S obzirom na tezinu betona betonska konstrukcija moze bili konstrukcija s: laganim, obienim iii teskim betonom. Clanak6. (1) Gradevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propisjesu: cement, - agregat, dodatak betonu,

922

dodatak mortu za injektiranje natega, voda, - beton, - eelik za armiranje, - eelik za prednapinjanje, - armatura, predgotovljeni betonski element, proizvod za zastitu i popravak betonske konstrukcije, i drugi gradevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi prilozima ovoga Propisa radi ugradnje zajedno s proizvodima iz podstavaka 1. do 11. ovoga stavka. (2) Betonje gradevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode. (3) Armatura je gradevni proizvod sastavljen od eelika za arrniranje iii od eelika za prednapinjanje i eelika za arrniranje. (4) Predgotovljeni betonski elementje gradevni proizvod sastavljen od betona iii od betona i armature. Clanak 7. Betonska konstrukcija i gradevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Prop is moraju irnati tehnieka svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.

II. TEHNICKA SVOJSTV A BETONSKE KONSTRUKCIJE Clanak 8. (1) Tehnieka svojstva betonske konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja gradevine uz propisano, odnosno projektom odredeno izvodenje radova na izradi betonske konstrukcije (u daljnjem tekstu: izvodenje betonske konstrukcije) i odrzavanju betonske konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobieajene uporabe i utjecaje okolisa, tako da tijekom gradenja i uporabe predvidiva djelovanja na gradevinu ne prouzroee: - rusenje gradevine iii njezinog dijela, deforrnacije nedopustena stupnja, ostecenja gradevnog sklopa iii opreme zbog deforrnacije betonske konstrukcije, - nerazmjerno velika ostecenja gradevine iii njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. (2) Tehnieka svojstva betonske konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovoga elanka, moraju biti takva da se u slueaju pozara oeuva nosivost konstrukcije iii njezinog dijela tijekom odredenog vremena propisanog posebnim propisom. (3) Tehnieka svojstva betonske konstrukcije iz stavka 1. i 2. ovoga elanka postizu se projektiranjem, izvodenjem i odrzavanjem betonske konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa. Clanak 9. (1) Ako betonska konstrukcija irna tehnieka svojstva propisana elankom 8. stavkom 1. i 2. ovoga Propisa, podrazurnijeva se da gradevina ispunjava bitni zahtjev mehanieke otpornosti i stabilnosti te da ima propisanu otpornost na pozaI. (2) Kada je, sukladno posebnim propisirna, potrebna dodatna zastita betonske konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na pozar, ta zastita smatrat ce se sastavnim dijelom tehniekog rjesenja betonske konstrukcije.

923

Clanak 10. Tdmicka svojstva betonske konstrukcije moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva (lvoga Propisa, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojirna se ureduje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za gradevinu. Clanak 11. (1) Betonska konstrukcija mora nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije gradevine Ciji je iastavni dio imati tehnicka svojstva propisana clankom 8. stavkom 1. i 2. i clankom 10. ovoga Propisa. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, betonska konstrukcija mora nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije gradevine kojom se ne utjece bitno na tehnicka svojstva betonske konstrukcije, irnati najmanje tehnicka svojstva koja je imala prije rekonstrukcije odnosno adaptacije (u daljnjem tekstu: zatecena tehnicka svojstva). (3) Smatra se da rekonstrukcija odnosno adaptacija gradevine nemaju bitan utjecaj na rehnicka svojstva betonske konstrukcije ako su zatecena tehnicka svojstva vezana uz mehanicku otpomost i stabilnost zadovoljavajuca i ako se mijenjaju do ukljucivo 5% (npr. promjena mase gradevine, promjena polozaja sredista masa iii sredista krutosti, promjena naprezanja u proracunskim presjecima i sl.). (4) Odredba stavka 2. ovoga clanka ne primjenjuje se: na nove dijelove betonske konstrukcije koji nastaju rekonstrukcijom odnosno adaptacijom, na visestruke rekonstrukcije odnosno adaptacije gradevine kojima se mijenjaju zatecena tehnicka svojstva betonske konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana uz mehanicku otpomost i stabilnost gradevine ~ na rekonstrukciju odnosno adaptaciju gradevine kojoj je betonska konstrukcija ostecena tako da postoji opasnost za zivot i zdravlje ljudi, okolis, prirodu, druge gradevine i stvari iii stabilnost tla na okolnom zemljistu.

III. GRADEVNI PROIZVODI ZA BETONSKE KONSTRUKClJE Clanak 12. (1) Gradevni proizvodi proizvode se u proizvodnim pogonima (tvomicama) izvan gradilista, ako ovim Propisom za pojedine gradevne proizvode nije drukcije propisano. Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, beton, armatura i predgotovljeni betonski element 1110gu biti proizvedeni iii izradeni na gradilistu za potrebe toga gradilista. (3) Pod gradilistem se, osim prostora odredenog Zakonom 0 gradnji, u smislu odredbe stavka 2. ovoga clanka podrazumijeva i proizvodni pogon u kojem se beton, armatura i predgotovljeni betonski element, primjenom odgovarajuce tehnologije gradenja, proizvode iii izraduju za potrebe odredenog gradilista a u skladu s projektom betonske konstrukcije te po posebnoj narudzbi investitora odnosno izvodaca radova. Clanak 13. (1) Gradevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvomici) izvan gradilista smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava 0 sukladnosti u skladu S odredbama posebnog propisa. (2) Beton, armatura i predgotovljeni betonski element proizvedeni iii izradeni na gradilistu za to gradiliste, smiju se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom i ovim Propisom.

924

(3) Dokumentacija s kojom se isporucuje gradevni proizvod mora sadrzavati podatke kojima se osigurava sljedivost identifikacije gradevnog proizvoda i isprava 0 sukladnosti za taj proizvod, podatke koji su u vezi oznacavanja gradevnih proizvoda propisani prilozima ovoga Propisa te druge podatke znacajne za rukovanje, prijevoz, pretovar, skladistenje, ugradnju i uporabu gradevnog proizvoda te njegovog utjecaja na svojstva i trajnost betonske konstrukcije. (4) U slucaju nesukladnosti gradevnog proizvoda s tehnickim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom betonske konstrukcije, proizvodac gradevnog proizvoda odnosno izvodac betonske konstrukcije mora odrnah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrdivanja i otklanjanja gresaka koje su nesukladnost uzrokovale. (5) Ako dode do isporuke nesukladnog gradevnog proizvoda, proizvodac odnosno uvoznik mora, bez odgode, 0 nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlastenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrdivanju sukladnosti, i Ministarstvo zastite okolisa, prostomog uredenja i graditeljstva. (6) Proizvodac odnosno uvoznik i distributer gradevnog proizvoda te izvodac betonske konstrukcije duzni su poduzeti odgovarajuce mjere u cilju odrzavanja svojstava gradevnog proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladistenja i ugradnje gradevnog proizvoda. Clanak 14. (1) Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrdivanje sukladnosti te oznacavanje gradevnih proizvoda, ispitivanje gradevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i gradenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati gradevni proizvodi odredeni su u prilozima ovoga Propisa i to za: ~ beton ~ u Prilogu »A «, ~ armaturu, celik za armiranje i celik za prednapinjanje ~ u Prilogu »B«, ~ cement ~ u Prilogu »C«, ~ agregat ~ u Prilogu »D«, ~ dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega ~ u Prilogu »E«, ~ vodu ~ u Prilogu »F «, predgotovljeni betonski element ~ u Prilogu »G«, ~ proizvodi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - u Prilogu »K«. (2) Potvrdivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaceni normallla iii znatno odstupaju od harmoniziranih normi na koje upucuju Prilozi »A« do »<1« iPriiog »K« iz stavka 1. ovoga clanka provodi se prema tehnickim dopustenjima za te proizvode. (3) Potvrdivanje sukladnosti u smislu stavaka 1. i 2. ovoga clanka obuhvaca radnje ocjenjivanja sukladnosti gradevnih proizvoda te, ovisno 0 propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata unutamje kontrole proizvodnje gradevnih proizvoda odnosno izdavanje certifikata sukladnosti gradevnih proizvoda.

IV. PROJEKTlRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA Clanak 15. (1) Projektiranjem betonske konstrukcije moraju se za gradenje i projektirani uporabni vijek gradevine predvidjeti svi utjecaji na betonsku konstrukciju koji proizlaze iz nacina i

925

rcdoslijeda gradenja, predvidivih uvjeta uobicajene uporabe gradevine i predvidivih 'ltjecaja okolisa na gradevinu. ~2) Projektom betonske konstrukcije mora se, u skladu s ovim Propisom, dokazati da ce gradevina tijekom gradenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehanicke otpomosti i stabilnosti, otpomost na pozar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim propisima. (3) Ako ovim ili posebnim propisom nije drukCije propisano, uporabni vijek gradevine iz stavka I. ovoga clanka je najmanje 50 godina. (4) Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa potrebna dodatna zastita betonske konstrukcije, ta zastita ce se smatrati sastavnim dijelom tehnickog rjesenja betonske konstrukcije. Clanak 16. (I) Mehanicka otpomost i stabilnost, te otpomost na pozar gradevine dokazuju se proracunima nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na gradevinu u glavnom projektu. (2) Iznirnno od stavka 1. ovoga clanka, otpomost na pozar se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije odredeno vrijeme ocuvanja nosivosti betonske konstrukcije u slucaju pozara za tu gradevinu. (3) Proracuni iz stavka 1. ovoga clanka provode se primjenom prikladnih proracunskih postupaka koji se po potrebi dopunjuju ispitivanjima, pri cemu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri. (4) Proracunski i drugi modeli moraju biti takvi da, uzimajuci u obzir pouzdanost ulaznih podataka i tocnost izvedbe, odgovaraju ponasanju betonske konstrukcije tijekom gradenja i u uporabi. Clanak 17. (1) Na projektiranje betonskih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga »1«

ovoga Propisa. (2) Dopustena je primjena i drugih pravila projektiranja betonskih konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga »1« ovoga Propisa, ako se dokaze da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini odredenoj tim normama. (3) Prilogom »1« iz stavka I. ovoga clanka poblize se odreduje projektiranje betonskih konstrukcija. Clanak 18. (1) Iznirnno od odredbi clanka 17. ovoga Propisa, u razdoblju do 30. lipnja 2007. godine

mogu se na projektiranje betonskih konstrukcija gradevina: - zgrada stambene, stambeno-poslovne i poslovne (uredske) namjene, - hotela i slicnih zgrada za kratkotrajni boravak, - zgrada za trgovinu na veliko i malo, - zgrada za promet i komunikaciju, - industrijskih zgrada i skladista, - zgrada za kultumo-umjetnicku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostalih zgrada za zdravstvenu zastitu, - ostalih zgrada koje nisu stambene namjene, primijeniti i priznata tehnicka pravila i odredbe iz Priloga »H« ovoga Propisa.

926

(2) Prilogom »H« iz stavka 1. ovoga clanka poblize se odrcduJc projektiranje betonskih konstrukcija iz toga stavka ovoga clanka. Clanak 19. Priprgjs:ktiJapju_betonske konstrukcije nije dopustena primjena priznatih tchnickih pravila i Odredbi izPriloga »H« ovoga Propisa-i istodobna primjena hrvatskih normi iz Priloga »1« ovoga Propisa za istu betonsku konstrukciju, osim u slucaju i na nacin dopusten ovim Propisom. Clanak 20. (I) Gradevinski projekt - projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta gradevine mora sadrZavati osobito: I. u tehnickom opisu - opis utjecaja namjene i nacina uporabe gradevine te utjecaja okolisa na svojstva betonske konstrukcije, - podatke iz elaborata 0 prethodnim istrazivanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva betonske konstrukcije, - opis betonske konstrukcije, ukljucivo temeljenje, - opis nacina izvodenja betonske konstrukcije i ugradnje gradevnih proizvoda. 2. u proracunu nosivosti i uporabljivosti - podatke 0 predvidenim djelovanjima i utjecajima na gradevinu koji se odnose na proracun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije, - podatke 0 temeljnom tlu i seizrnicnosti, - proracun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije za predvidiva djelovanja utjecaje te proracune pojedinih dijelova betonske konstrukcije, za sve faze gradenja uporabe gradevine. 3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije: - svojstva koja moraju imati gradevni proizvodi koji se ugraduju u betonsku konstrukciju, ukljucivo odgovarajuce podatke propisane odredbama 0 oznacavanju gradevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa, - ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti gradevnih proizvoda koji se izraduju na gradilistu za potrebe toga gradilista, - ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije, - uvjete gradenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvodenja betonske konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnickih svojstava betonske konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za gradevinu te - druge uvjete znacajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima. (2) Zahtjevi iz tocke 3. stavka 1. ovoga clanka, ovisno 0 uvjetima, postupcima i drugim okolnostima gradenja mogu biti detaljnije razradeni u izvedbenom projektu betonske konstrukcije. Clanak 21. Ako projekt betonske konstrukcije radi ispunjavanja uvjeta iz clanka 20. ovoga Propisa odreduje primjenu norme iz Priloga ovoga Propisa na naCin odreden tim Prilogom, smatra se da betonska konstrukcija ispunjava propisane zahtjeve.

927

Clanak 22. Osim uvjeta propisanih odredbama clanaka 15.,16.,17.,18., 19.,20. i 21., ovoga Propisa, projekt predgotovljenih ili djelornicno predgotovljenih betonskih konstrukcij a obvezno mora sadrzavati tehnicko rjesenje: - predgotovljenih betonskih elemenata te naCin njihove proizvodnje odnosno izrade, - ugradnje predgotovljenih betonskih elementa u betonsku konstrukciju, ukljuCivo proracun i zahtijevana svojstva materijala veze te nacina povezivanja - prijenosa i prijevoza predgotovljenog betonskog elementa (mjesta vjesanja i opis sustava podizanja i drugo), te projektiranu tezinu i dopustena odstupanja tezine predgotovljenih betonskih elemenata, - rasporeda oslonaca, potrebnih podupora i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti tijekom ugradivanja i spajanja predgotovljenih betonskih elemenata. Clanak 23. (1) Osim uvjeta propisanih odredbama clanaka 15. do 22. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije odnosno adaptacije gradevine kojom se mijenja betonska konstrukcija obvezno mora sadrZavati podatke 0 utvrdenim zatecenim tehnickim svojstvima betonske konstrukcije. (2) Zatecena tehnicka svojstva betonske konstrukcije utvrduju se uvidom u dokumentaciju gradevine, ispitivanjima, proracunima iIi na drugi primjereni naCin.

V. IZVODENJE I UPORABLJIVOST BETONSKIH KONSTRUKCIJA Clanak 24. (1) Gradenje gradevina koje sadrze betonsku konstrukciju mora biti takvo da betonska konstrukcija ima tehnicka svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane ovim Propisom u skladu s tehnickim rjesenjem grade vine i uvjetima za gradenje danim projektom te da se osigura ocuvanje tih svojstava i uporabljivost gradevine tijekom njezinog trajanja. (2) Pri izvodenju betonske konstrukcije izvodac je Duzan pridrzavati se projekta betonske konstrukcije i tehnickih uputa za ugradnju i uporabu gradevnih proizvoda i odredaba ovoga Propisa. Clanak 25. (1) Kod preuzimanja gradevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilista izvodac mora

utvrditi: - je Ii gradevni proizvod isporucen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju Ii se podaci na dokumenciji s kojomje gradevni proizvod isporucen s podacima u oznaci, - je Ii gradevni proizvod isporucen s tehnickim uputama za ugradnju i uporabu, - Jesu Ii svojstva, ukljuCivo rok uporabe gradevnog proizvoda te podaci znacajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost betonske konstrukcije sukladni svojstvima i podacima odredenim glavnim projektom. (2) Utvrdeno iz stavka 1. ovoga clanka zapisuje se u skladu s posebnim propisom 0 vodenju gradevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je gradevni proizvod isporucen se pohranjuje medu dokaze 0 sukladnosti gradevnih proizvoda koje izvodac mora imati na gradilistu.

928

Clanak 26. (1) Propisana svojstva i uporabljivost gradevnog proizvoda izradenog na gradilistu utvrduju se na naCin odreden projektom i ovim Propisom. (2) Podatke 0 dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima gradevnog proizvoda iz stavka 1. ovoga clanka izvodac zapisuje u skladu s posebnim propisom 0 vodenju gradevinskog dnevnika. Clanak 27. (1) Zabranjena je ugradnja gradevnog proizvoda koji: - je isporucen bez oznake u skladu s posebnim propisom, - je isporucen bez tehnicke upute za ugradnju i uporabu, - nema svojstva zahtijevana projektom iIi mu je istekao rok uporabe, odnosno ciji podaci znacajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost betonske konstrukcije nisu sukladni podacima odredenim glavnim projektom. (2) Ugradnju gradevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzomi inZenjer, sto se zapisuje u skladu s posebnim propisom 0 vodenju gradevinskog dnevnika. Clanak 28. (1) Izvodenje betonske konstrukcije mora biti takvo da betonska konstrukcija ima tehnicka svojstva i ispunjava zahtjeve odredene projektom i ovim Propisom. (2) UVjeti za izvodenje betonske konstrukcije odreduju se programom kontrole i osiguranJa kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta betonske konstrukcije najmanje u skladu s odredbama Priloga »1« ovoga Propisa. (3) Ako je tehnicko rjesenje betonske konstrukcije, odnosno ako su uvjeti u kojima se izvode radovi i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije, takvi, da nisu obuhvaceni odredbama Priloga »J« ovoga Propisa, tada se programom kontrole i osiguranja kvalitete moraju urediti posebni uvjeti gradenja kojima se ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga clanka. (4) Prilogom »J« iz stavka 2. i 3. ovoga clanka pobIizc sc odrcduje izvodenje i odrzavanje betonske konstrukcijc. Clanak 29. (1) Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predvidena tehnicka svojstva i da je uporabljiva ako: - su gradevni proizvodi ugradeni u betonsku konstrukciju na propisani nacin i imaju ispravu 0 sukladnosti prema clanku 13. stavku 1. ovoga Propisa, odnosno dokaze uporabljivosti prema clanku 13. stavku 2. ovoga Propisa, - su uvjeti gradenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta, - betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrdene ispitivanjem pokusnim opterecenjem kada je ono propisano kao obvezno iii zahtijevano projektom, te ako 0 provjerama tih cinjenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija. (2) Smatra se da je uporabljivost betonske konstrukcije dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga clanka i clanka 28. ovoga Propisa.

929

Clanak 30. it) Ako se utvrdi da betonska konstrukcija nema projektom predvidena tehnicka svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da betonska konstrukcija ispunjava zahtjeve ovoga Propisa. (2) Dokaz iz stavka 1. ovoga clanka smatra se dijelom izvedbenog projekta. (3) U slucaju da se dokaze da postignuta tehnicka svojstva betonske konstrukcije ne Ispunjavaju zahtjeve ovoga Propisa potrebno je izraditi projekt sanacije betonske konstrukcije.

VI. ODRZA V ANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA Clanak 31. (1) Odrzavanje betonske konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja gradevine ocuvaju njezina tehnicka svojstva i ispunjavaju zahtjevi odredeni projektom gradevine i ovim Propisom, te drugi bitni zahtjevi koje gradevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom. (2) Odrzavanje betonske konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije vazeCim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja gradevine ocuvaju njezina tehnicka svojstva i ispunjavaju zahtjevi odredeni projektom gradevine i propisima u skladu s kojima je betonska konstrukcija izvedena. Clanak 32. (1) Odrzavanje betonske konstrukcije podrazumijeva: redovite preglede betonske konstrukcije, u razmacima i na naCin odreden projektom gradevine, ovim Propisom ilili posebnim propisom donesenim u skladu S odredbama Zakona 0 gradnji, - izvanredne preglede betonske konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogadaja iii po zahtjevu inspekcije, - izvodenje radova kojima se betonska konstrukcija zadrzava iIi se vraca u stanje odredeno projektom gradevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je betonska konstrukcija izvedena. (2) Ispunjavanje propisanih uvjeta odrzavanja betonske konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom gradevine te: .. izvjesCima 0 pregledima i ispitivanjima betonske konstrukcije, . zapisima 0 radovima odrzavanja, - na drugi prikladan nacin, ako ovim Propisom iii drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona 0 gradnji nije sto drugo odredeno. Clanak 33. (I) Za odriavanje betonske konstrukcije dopusteno je rabiti sarno one gradevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava 0 sukladnosti prema posebnom propisu iii za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom gradevine i ovim Propisom. (2) Odrzavanjem gradevine iii na koji drugi naCin ne smiju se ugroziti tehnicka svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva betonske konstrukcije. Clanak 34. Na izvodenje radova na odrzavanju betonskih konstrukcija odgovarajuce se primjenjuju odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvodenje betonskih konstrukcija.

930

VII. PRIJELAZNE I ZA VRSNE ODREDBE Clanak 35. (1) Prilozi »A«, »B«, »C«, »D«, »E«, »F«, »G«, »H«, »I«, »J« i »K«, s odgovarajucim sadrzajem tiskani su uz ovaj Propis i njegov su sastavni dio. (2) U pojedinim prilozima iz stavka 1. ovoga clanka odreduje se prijelazno razdoblje primjene pojedinih odredbi priloga. (3) Prijelazno razdoblje iz stavka 2. ovoga clanka ne moze biti duze od 30. lipnja 2007. godine. Clanak 36. (1) Dana 30. lipnja 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravila u dijelu u kojem se odnose na betonske konstrukcije obuhvacene ovim Propisom, sadrzana u: - Pravilniku 0 tehnickim normativima za beton i annirani beton (»Sluzbeni list« 1 1187), osim odredbi koje su odredbama clanka 18. i odredbama Priloga »H« ovoga Propisa ostavljene na snazi do 30. lipnja 2007. godine; Pravilniku 0 tehnickim mjerama i uvjetima za prednapregnuti beton (»Sluzbeni list« 51/71); - Pravilniku 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton spravljen s prirodnom i umjetnom lakoagregatnom ispunom (»Sluzbeni list« 15/90); - Naredbi 0 obveznom atestiranju dodatka betonu (»Sluzbeni list« 34/85); - Naredbi 0 obveznom atestiranju frakcionarnog kamenog agregata za beton i asfalt (»Slutbeni list« 41/87), te priznata tehnicka pravila i tehnicke specifikacije na primjenu kojih priznata tehnicka pravila iz podstavka 1.,2.,3.,4. i 5. stavka 1. ovoga clanka upucuju. (2) Na temelju glavnog projekta u kojemu je tehnicko rjesenje betonske konstrukcije dana prema priznatim tehnickim pravilima iz stavka 1. ovoga clanka, moze se izdati gradevinska dozvola, ako je zahtjev za izdavanje te dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. lipnja 2006. godine. (3) Na temelju glavnog projekta u kojemuje tehnicko rjesenje betonske konstrukcije zgrade dana prema odredbama Pravilnika 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton (»Slutbeni list« 11187) koje su odredbama clanka 18. i odredbama Priloga »H« ovoga Propisa ostavljene na snazi do 30. lipnja 2007. godine moze se izdati gradevinska dozvola, ako je zahtjev za izdavanje te dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 30. Jipnja 2007. godine . Clanak 37. (1) U gradevinu koja se izvodi prema gradevinskoj dozvoli ciji je sastavni dio glavni projekt izraden u skladu s priznatim tchnickil11 pravilima iz stavka 1. clanka 36. ovoga Propisa smije se ugraditi gradevni proizvod spccificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajuca iii povoljnija tehnicka svojstva, ako jc (0 odredeno izvedbenim projektom i ako je u skladu stirn projektom utvrdeno da jc llporablj iv za tu gradevinu ukljucujuci uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline. (2) Radi provedbe odredbi iz stavka 1. ovoga clanka za dio betonske konstrukcije koji je izveden do pocetka ugradnje gradevnih proizvoda specifiranih prema ovom Propisu, mora se evidentirati stanje izvedenih radova u skladu s posebnim propisom 0 vodenju gradevinskog dnevnika.

931

I') Izvcdbeni projekt betonske konstrukcije iz stavka 1. ovoga Clanka mora glede ugradnjc

gradevnih proizvoda specificiranih prerna ovom Propisu sadrZavati detaljnu razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom ce se, u skladu s ovim Propisom, odrediti osobito: svojstva koja moraju imati gradevni proizvodi koji se ugraduju u betonsku konstrukciju, ukljucivo odgovarajuce podatke propisane odredbama 0 oznacavanju gradevnih proizvoda prema prilozima ovoga Prop is a, ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti gradevnih proizvoda koji se izraduju na gradilistu za potrebe toga gradilista, - ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije, - uvjete gradenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvodenja betonske konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnickih svojstava betonske konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za gradevinu, te - druge uvjete znacajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovil11 Propisom i posebnim propisima, ukljucivo ocjenu medusobne uskladenosti nacina dokazivanja uporabljivosti dijela betonske konstrukcije izgradenog do pocetka ugradnje gradevnih proizvoda specifiranih prema ovom Propisu i kasnije izgradenog dijela betonske konstrukcije. (4) U gradevinu koja se izvodi prerna gradevinskoj dozvoli ciji je sastavni dio glavni projekt izraden u skladu s priznatim tehnickim pravilima prema clanku 18. i Prilogu »H« ovoga Propisa smije se ugraditi samo gradevni proizvod specificiran prema ovom Propisu. Clanak 38. Ako za projektiranje betonske konstrukcije sukladno Clanku 17. stavku 1. ovoga Propisa nema tehnickih specifikacija - hrvatskih prednormi odnosno normi na koje upucuju nizovi prednormi HRN ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN ENV 1998, primjenjuju se odredbe odgovarajuCih priznatih tehnickih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom 0 gradnji, ovim Propisom i normama na koje ovaj Propis upucuje, a za odredivanje kojih je sukladno zakonu odgovoran projektant. Clanak 39. (1) Nakon 30. lipnja 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravda za dokazivanje uporabljivosti gradevnih proizvoda za koje je potvrdivanje sukladnosti uredeno prilozima ovoga Propisa, ako posebnim propisom nije drukcije odredeno. (2) Postupci izdavanja svjedodzbi 0 ispitivanju gradevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga Clanka zapoceti do 30. lipnja 2006. prema priznatim tehnickim pravilima, dovrsit ce se prema tim tehnickim pravilima. (3) SvjedodZbe 0 ispitivanju gradevnih proizvoda iz stavka 1. ovoga clanka izdane prema priznatim tehnickim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti gradevnih proizvoda do datuma vazenja koji je u njima odreden ali ne duze od 31. pros inca 2006.

Clanak 41. (1) Nakon potpisivanja ugovora iz clanka 40. ovoga Propisa i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje, izvodenje i odrzavanje betonskih konstrukcija mogu se rabiti i gradevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehnickim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upucuje ako: - su naslovi, referencijske oznake i datum pocetka primjene tih tehnickih specifikacija te datum zavrsetka istovremene primjene oprecnih nacionalnih tchnickih specifikacija objavljeni u sluzbenom glasilu Europske unije, - je za te gradevne proizvode potvrdena sukladnost s tim tehnickim specifikacijama, - su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klil11atske i druge osobitosti Republike Hrvatske. (2) U betonsk1.1 konstrukciju koja se izvodi prema gradevinskoj dozvoli ciji je sastavni dio glavni projekt izraden u skladu s tehnickim specifikacijama na koje upucuje ovaj Propis, gradevni proizvod iz stavka 1. ovoga clanka smije se ugraditi ako ima odgovaraj1.1ca iii povoljnija tehnicka svojstva, ako je to odredeno izvedbenim projektom i ako je u sklad1.1 s tim projektom utvrdeno da je uporabljiv za tu betonsku konstrukciju ukljucujuci uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline. (3) U slucaju iz stavka 2. ovoga clanka, odgovarajuce se primjenjuju odredbe stavaka 2. i 3. clanka 37. ovoga Propisa. Clanak 42. (1) Ovaj Propis stupa na snagu osmog dana od objave 1.1 »Narodnim novinama«. (2) Odredbe ovoga Propisa koje se odnose na gradcvnc proizvode prel11a glavi III. i prilozirna «A», «B», «C», «D», «E», «F», «G» i «K» ovoga Prop is a primjenjuju se od 1. srpnja 2006. godine. (3) Odredbe ovoga Propisa koje se odnose na projektiranje betonskih konstrukcija prema glavi IV. i prilozima »H« i »I« ovoga Propisa primjenjuju se od 1. srpnja 2006. godine. (4) Odredbe ovoga Propisa koje se odnose na izvodenje i uporabljivost betonskih konstrukcija prema glavi V. i Prilogu «}» ovoga Propisa primjenjuju sc od 1. srpnja 2006. godine. Klasa: 360-01/05-04/0009 Urbroj: 531-01-05-01 Zagreb, 29. srpnja 2005. Ministrica

Marina Mat1.1lovic Drop1.1lic, dip\. ing. arh., v. r.

Clanak 40. Do potpisivanja ugovora kojim se ured1.1je podrucje gradevnih proizvoda izmedu Republike Hrvatske i Europske 1.1nije, oznacavanje gradevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim 1.1 skladu s nacelima 1.1skladivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se ureduje to pitanje.

932

933

PRILOGA BETON

A.I. PodruCje primjene A.l.l. Ovim se Prilogom, sukladno clanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za beton koji se ugraduje u betonsku konstrukciju (u daljnjem tekstu: beton) (e naCin potvrdivanja sukladnosti betona ako ovim Propisom nije drukCije propisano. A. 1.2. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi te potvrdivanje sukladnosti betona odreduju se odnosno provo de prema norrni HRN EN 206-1:2000 Beton - 1 dio: Specifikacije, svojstva proizvodnja i sukladnost, normama na koje ta norma upucuje i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. A.1.3. Beton u srnislu tocke A.1.1. ovoga Priloga je obicni, lagani iii teski beton proizveden u proizvodnom pogonu: centralnoj betonari (tvomici betona), betonari pogona za predgotovljene betonske elemente iii u betonari na gradilistu za potrebe toga gradilista. A.IA. Odredbe ovoga Priloga ne primjenjuju se na: porasti beton, beton otvorene strukture (bez sitnih cestica), beton gustoee manje od 800 kg/m3 i vatrootpomi beton. A.2. Specificirana svojstva, potvrdivanje sukladnostii oznacavanje A.2.1. Specificirana svojstva A.2.1.1. Tehnicka svojstva betona moraju ispunjavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu betona i moraju biti specificirana prema norrni HRN EN 206-1, normama na koje ta norma upueuje i odredbama ovoga Priloga. A.2.1.2. Beton se proizvodi kao: a) projektirani beton (beton sa specificiranim tehnickim svojstvima), b) beton zadanog sastava, c) beton normiranog zadanog sastava. A.2.1.3. Beton iz tocke A.2.1.2. podtocke b) i c) ovoga Priloga proizvodi se sarno do razreda cvrstoee C16/20. A.2.1.4. Svojstva ocvrsnulog betona moraju biti specificirana u projektu betonske konstrukcije ovisno 0 uvjetima njezine uporabe. A.2.1.5. Svojstva svjezeg betona specific ira izvodac betonskih radova. Odredena svojstva svjezeg betona, kada je to potrebno ovisno 0 uvjetima izvedbe i uporabe betonske konstrukcije, specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. A.2.1.6. Kod projektiranog betona u projektu mora biti specificiran razred tlacne cvrstoce (marka betona prema Prilogu »H« ovoga Propisa) i to kao karakteristicna vrijednost 95%tne vjerojatnosti s kriterijirna sukladnosti prema norrni HRN EN 206-1. Ostala svojstva projektiranog betona, ako je to potrebno, treba specific irati u skladu s tockom A.2.1.1. ovoga Priloga. A.2.1.7. Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, iii koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upucuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema Prilozima: »C«, »D«, »E« i »F«, ovoga Propisa. A.2.1.8. Zahtjevi za isporuku betona i inforrnacije proizvodaca betona korisniku moraju sadrZavati podatke prema norrni HRN EN 206-1 potrebne proizvodacu za proizvodnju projektiranog betona specificiranih svojstava i specificiranog nacina primjene, te korisniku za pouzdanu ugradnju betona.

934

A.2.1.9. Betoni do ukljucivo razreda tlacne cvrstoee C16120 narnijenjeni izradi nearmiranih elemenata na mjestu proizvodnje betona, za koje je specific iran sarno razred tlacne cvrstoce (rnarka betona), mogu se pri uporabi najveee frakcije agregata 16 do 32 mm smatrati betonirna norrniranog zadanog sastava i proizvoditi s cementom tipa CEM I iii CEM II, razreda cvrstoce cementa 32,5 prema norrni HRN EN 197-1, s najmanjim kolicinama cementa prema tablici A.l:

Tablica A./: Kolicina cementa razreda cvrstoee 32,5 za pojedine razrede tlacne cvrstoee betona Razred tlacne cvrstoee betona

Najmanja kolicina cementa (kg/m}) tipa CEM I iii CEM II, razreda cvrstoce 32,5

C8/10

220

e12/15

260

C16120

300

A.2.1.10. Kolicinu cementa iz tocke A.2.1.9., tablice A.l ovoga Priloga treba poveeati za: a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mjesavini agregata 8 do 16 mm b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mjesavini agregata 4 do 8 mm c) 20 % ako se ugraduje beton tekuee konzistencije. A.2.1.11. Za cement razreda cvrstoee 42,5 kolicina cementa iz tocke A.2.1.9., tab lice A.l ovoga Priloga moze se smanjiti za 10%. A.2.1.12. Zbog opasnosti od korozije armature u betonske konstrukcije izlozene agresivnom okolisu razreda XC (osim razreda XC 1), XD i XS odredenom prema normi HRN EN 206-1, nije dopustena ugradnja betona koji sadrze cemente vrste CEM III/C te glavnog tipa CEM IV i CEM V prema norrni HRN EN 197-1. A.2.1.13. Zbog opasnosti od korozije armature u elementima betonskih konstrukcija s adhezijskim prednapinjanjem nije dopustena ugradnja betona koji sadrze cemente vrste CEM II1AiB-P/Q, CEM II1AiB-M, CEM II1AiB-W te glavnog tipa CEM III, CEM IV i CEM V prerna normi HRN EN 197-1. A.2.1.14. Beton izlozen agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda XFl do XF4 prema norrni HRN EN 206-1 mora se aerirati s koliCinom rnikropora uvucenog zraka utvrdenoj prema norrni HRN EN 12350-7 sukladno tablici A.2:

Tablica A.2: KoliCina rnikropora uvucenog zraka u odnosu na najveeu frakciju agregata Najveca frakcija agregata (mm)

KoliCina mikropora (%)

32-63

2-3

16-32

3-5

8-16

5-7

4-8

7-10

935

A.2.1.15. Smatra se da betoni izlozeni agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda izlozenosti XFI i XF3 prema normi HRN EN 206-1 zadovoljavaju zahtjeve trajnosti ako Ispunjavaju kriterije otpomosti na smrzavanje: e1) najmanje 100 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prerna normi HRN U.M1.016 za razred c1gresivnog djelovanja okolisa oznake XFI, b) najrnanje 200 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prerna normi HRN U.M1.016 za razred agresivnog djelovanja okolisa oznake XF3. A.2.1.16. Smatra se da betoni izlozeni agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda izlozenosti XF2 i XF4 prema normi HRN EN 206-1 zadovoljavaju zahtjeve trajnosti ako ispunjavaju kriterije otpomosti na smrzavanje i soli za odmrzavanje: a) najrnanje 28 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prema prCEN/TS 12390-9 za razred agresivnog djelovanja okolisa oznake XF2, b) najmanje 56 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prerna prCEN/TS 12390-9 za razreda agresivnog djelovanja okolisa oznake XF4, liZ najveci gubitak mase nakon 28 iii 56 ciklusa od 1,0 kg/m2 (pojedinacni rezultat ne veei od 1,5 kg/m2). A.2.1.17. Iznimno, otpomost betona izlozenog agresivnom djelovanju okolisa oznake razreda izlozenosti XFI do XF4 prema normi HRN EN 206-1 ne treba dokazivati prema prerna tockama A.2.1.l5. i A.2.1.16. ovoga Priloga, ako je pocetnim ispitivanjima ocvrsnulog betona prema normi HRN EN 480-11 dokazano daje faktor razmaka mikropora uvucenog zraka manji od 0,20. A.2.1.18. Kriterije vodonepropusnosti betona treba uvjetovati projektom betonske konstmkcije, ovisno 0 uvjetima njezina koristenja, a vodonepropusnost ispitivati prema HRN EN 12390-8. A.2.2. Potvrdivanje sukladnosti A.2.2.1. Potvrdivanje sukladnosti betona provodi se prerna postupku i kriterijima norme HRN EN 206-1 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. A.2.2.2. Unutranja kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nuzne za odrzavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i ovoga Priloga. :\.2.2.3. Sustav potvrdivanja sukladnosti betona je 2+, s time da pravna osoba ovlastena po posebnom propisu za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlasteno :ijdo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, i dodatno, za ispitivanje tlacne CVfstOee najmanje 4 puta godisnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav iii porodicu betona . .\.2.2A. Potvrdivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godisnje na temelju rezultata nadzora unulranje kontrole proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvodaca i rezultata ispitivanja tlacne cvrstoee betona na slucajno uzetim uzorcirna. ,\.2.2.5. Rezultati ispitivanja ovlastenog tijela iz tocke A.2.2.3. ovoga Priloga moraju zadovoljavati kriterije postupka ispitivanja identicnosti tlacne cvrstoee prema HRN EN 206-1 Dodatku B. A.2.2.6. Kada je proizvodnja pojedinog sastava betona iii porodice betona prekinuta duze oel 6 mjeseci, za nastavak te proizvodnje treba primijeniti kriterije uzorkovanja i ocjenjivanja za pocetnu proizvodnju.

036

A.2.2.7. Potvrdivanje sukladnosti tlacne cvrstoee projektiranog betona provodi se prema kriterijirna iz norme HRt"! EN 206-1, uz ogranicenje da se u statistickoj obradi podataka za sve standardne devijacije uzima najrnanja vrijednost od 3 N/mrn2 za obicni beton, odnosno 5 N/nun2 za beton visoke cvrstoee, neovisno 0 manjoj dobivenoj vrijednosti standardne devijacije. A.2.2.8. Potvrdivanje sukladnosti otpomosti betona na smrzavanje prema HRN U.Ml.OI6 i na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema prCEN/TS 12390-9 provodi se u pocetnoj proizvodnji (prvo ispitivanje). Za koliCine proizvedenog betona iznad 500 m3 potvrdivanje ukladnosti se dodatno provodi jednom nakon svakih 6 mjeseci. A.2.3. Oznacavanje betona A.2.3.1. Projektirani beton treba na otpremnici biti oznacen prema HRN EN 206-1, pri cemu oznaka mora obvezno sadrzavati poziv na tu normu i razred tlacne cvrstoce, te podatke 0 ostalim svojstvima (kao sto su: granicne vrijednosti sastava iii razred otpomosti prema razredima izlozenosti, najveee nazivno zmo agregata, gustoea, konzistencija i dr.) kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije. A.2.3.2. Betoni zadanog sastava i normiranog zadanog sastava umjesto razredom tlacne cvrstoee u otpremnici trebaju biti oznaceni tipom i koliCinom cementa u m3 ugradenog betona, te podacima 0 ostalim svojstvima kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstmkcije.

A.3. /spitivGnje beton(l A.3.1. Uzirnanje uzoraka, priprerna ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svjezeg betona provodi se prerna normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava ocvrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390. A.3.2. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje otpomosti betona na smrzavanje provodi se prema normi HRN U.MI.016, a ispitivanje otpomosti betona na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema normi prCEN/TS 12390-9. A.3.3. Kada se betonara nalazi na gradilistu, osim postupaka iz tocaka A.3.1. i A3.2. pri uzimanju uzoraka i potvrdivanju sukladnosti betona, u gradilisnoj dokumentaciji i ostaloj dokumentaciji ispitivanja navodi se obvezno oznaka pojedinacnog elementa betonske konstmkcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem je ugraden beton iz kojeg je uzorak iz tocke A.3.1. i A.3.2. uze!. A.4. Projektiranje AA.1. Beton koji ima tehnicka svojstva i ispunjava druge zahtjeve iz ovoga Priloga rabi se za betonske konstrukcije projektirane prema Prilogu »H« i Prilogu »I« ovoga Propisa. A.5. Gradenje A.5.1. Pri ugradnji betona treba odgovarajuee primijeniti pravila odredena Prilogom »]« ovoga Propisa, te: pojedinosti koje se odnose na ugradnju betona, pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale od kojih se beton proizvodi te norme kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda, pojedinosti koje se odnose na uporabu i odrzavanje, dane projektom betonske konstrukcije ilili tehnickom uputom za ugradnju i uporabu.

937

A.6. Popis normi

HRN U.M1.057

Granulometrijski sastav lll.JcSuvina agregata za beton

A.6.1. Nome za beton

HRN U.M1.016

Beton. Ispitivanje otpornosti nu dJclovanJc mraza

HRN EN 480-11

Dodaci betonu, mortu I injekcijskilll slll)csama Metode ispitivanja - II. dio: UtvrdivanJe brakteristika zracnih pora u ocvrsnulom betonu

HRN EN 206-1:2002

Beton - I. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja sukladnost (EN 206-1 :2000)

HRN EN 206-IIAI :2004

Beton - I. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja sukladnost (EN 206-1 :2000/AI :2004)

HRN EN12504-1

nHRN EN 206-11A2

Beton - I. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1 :2000/prA2:2004)

Ispitivanje betona u konstrukcijama I. din: Ilvatlcni uzorci - Uzimanje, pregled i ispitivanje tlucne cvrstoce

HRN EN 12504-2

Ispitivanje betona u konstrukcijama - 2. dio: Ncrazarno ispitivanje - Odredivanje velicine odskoka

HRN EN 12504-3

Ispitivanje betona u konstrukciji - 3. dio: Odredivanjc sitc cupanja

HRN EN 12504-4

Ispitivanje betona u konstrukciji - 4. dio: Odredivanje brzine ultrazvuka

prEN 13791:2003

Ocjena dame cvrstoce betona u konstrukcijama iii u konstrukcijskim elementima

A.6.2. Ostale norme

938

HRN EN 12350-1

Ispitivanje svjezeg betona - I. dio: Uzorkovanje

HRN EN 12350-2

Ispitivanje svjezeg betona - 2. dio: Ispitivanje slijeganjem

HRN EN 12350-3

Ispitivanje svjezeg betona - 3. dio: Vebe ispitivanje

HRN EN 12350-4

Ispitivanje svjezeg betona - 4. dio: Stupanj zbijenosti

HRN EN 12350-5

Ispitivanje svjezeg rasprostiranjem

HRN EN 12350-6

Ispitivanje svjezeg betona - 6. dio: Gustoca

HRN EN 12350-7

Ispitivanje svjezeg betona - 7. dio: Saddaj pora - Tlacne metode

HRN EN 12390-1

Ispitivanje ocvrsnulog betona - I. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe

betona

5.

dio:

Ispitivanje

HRN EN 12390-2

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje cvrstoce

HRN EN 12390-3

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 3. dio: Tlacna cvrstoca uzoraka

HRN EN 12390-6

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 6. dio: Vlacna cvrstoca cijepanjem uzoraka

HRN EN 12390-7

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 7. dio: Gustoca ocvrsnulog betona

HRN EN 12390-8

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom

prCEN/TS 12390-9

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 9. dio: otpomost na smrzavanje Ijustenjem

ISO 2859-1

Plan uzorkovanja za atributni nadzor - I. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor koliCine po koliCine

ISO 3951

Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti

PRILOGB ARMATURA, CELIK ZA ARMlRANJE I CELIK ZA PREDNAPINJANJE

B.l. Podruqe primjene B.!.!. Ovim se Prilogom, sukladno clanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za armaturu, celik za anniranje i celik za prednapinjanje koji se ugraduju u betonsku konstrukciju, ako ovim Propisom nij e drugacij e propisano. B.I.2. Armatura u smislu tocke B.I.I. je armatura izradena od celika za armiranje iii od celika za prednapinjanje i celika za armiranje (dalje: celici) proizvedena u centralnoj armiracnici (tvomici armature), u armiracnici pogona za predgotovljene betonske elemente iii u armiracnici na gradilistu. B.I.3. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti armature odnosno potvrdivanje sukladnosti odreduje se odnosno provodi prema tocki B.1.3.1. odnosno tocki B.I.3.2. ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. B.1.3.1. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti armature izradene prema projektu betonske konstrukcije odreduje se odnosno provodi u skladu s tim projektom. B.1.3.2. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti armature proizvedene prema tehnickoj specifikaciji (normi iii tehnickom dopustenju) odreduje se odnosno provodi prema toj specifikaciji. B.I.4. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti celika odreduje se odnosno provodi prema prema normama iz tocaka RI.4.I. i B.I.4.2. ovoga Priloga, normama na koje one upucuju, te u skladu s odredbama posebnog propisa.

939

B.IA.1. Za celik za armiranje primjenjuju se norme nHRN EN 10080-1 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 1. dio: Opci zahtjevi (prEN 10080-1: 1999), nHRN EN 10080-2 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik -- 2. dio: Tehnicki uvjeti isporuke celika razreda A (prEN 10080-2:1999), nHRNEN 10080-3 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 3. dio: Tehnicki uvjeti isporuke celika razreda B (prEN 10080-3: 1999), nHRN EN 10080-4 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 4. dio: Tehnicki uvjeti isporuke celika razreda C (prEN 10080-4:1999), 5. dio: nHRN EN 10080-5 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik Tehnicki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mreza (prEN 10080-5: 1999), nHRN EN 10080-6 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturni celik - 6. dio: Tehnicki uvjeti isporuke zavarenih resetki za gredice (prEN 10080-6: 1999). B.IA.2. Za celik za prednapinjanje primjenjuju norme nHRN EN 10138-1 Celik za prednapinjanje - 1. dio: OpCi zahtjevi (prEN 10138-1:2000), nHRN EN 10138-2 Celik za prednapinjanje - 2. dio: Zica (prEN 10138-2:2000), nHRN EN 10138-3 Celik za prednapinjanje - 3. dio: Uzad (prEN 10138-3:2000), nHRN EN 10138-4 Celik za prednapinjanje - 4. dio: Sipke (prEN 10138-4:2000). B.2. Specijicirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvraivanje sukladnosti i oznacavanje B.2.1. Specificirana svojstva B.2.1. Tehnicka svojstva armature moraju ispunjavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i ovisno 0 vrsti celika moraju biti specificirana prema normama nizova nHRN EN 10080 odnosno nHRN EN: 10138 i odredbama ovoga Priloga. B.2.1.2. Armatura se izraduje odnosno proizvodi kao: a) armatura za armirane betonske konstrukcije, od celika za armiranje b) armatura za prednapete betonske konstrukcije, od celika za prednapinjanje i celika za armiranje. 8.2.1.3. Telmicka svojstva armature, celika za armiranje i celika za prednapinjanje specificiraju se u projektu betonske konstrukcije odnosno u tehnickoj specifikaciji za taj proizvod. B.2.2. Dokazivanje uporabljivosti, potvrdivanje sukladnosti B.2.2.1. Dokazivanje uporabljivosti armature izradene prema projektu betonske konstrukcije provodi se prema tom projektu te odredbama ovoga Priloga, i ukljucuje zahtjeve za: a) izvodacevom kontrolom izrade i ispitivanja armature, te b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvodaceve kontrole izrade armature, na nacin primjeren postizanju tehnickih svojstava betonske konstrukcije u skladu s ovim Propisom. B.2.2.2. Potvrdivanje sukladnosti armature proizvedene prema tehnickoj specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. B.2.2.3. Potvrdivanje sukladnosti celika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka ZA norme nHRN EN 10080-1 i odredbama posebnog propisa.

940

B.2.2A. Potvrdivanje sukladnosti celika za prednapinjanje provodi se pre rna odredbama Dodataka ZA norme nHRN 10138-1 i odredbama posebnog propisa. B.2.3. Oznacavanje B.2.3.1. Armatura proizvedena prema tehnickoj specifikaciji oznacava na otprernnici i na oznaci prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadrzavati upucivanje na tu specifikaciju, au skladu s posebnim propisom. B.2.3.2. Celik za armiranje oznacava se na otprernnici i na oznaci prema normama niza nHRN EN 10080, a u skladu s nHRN CR 10260, normama HRN EN 10027-1:1999, HRN EN 10027-2:1999 i HRN EN 10020:1999. Oznaka mora obvezno sadrzavati upuCivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom. B.2.3.3. Celik za prednapinjanje oznacava se na otprernnici i na oznaci prema normama niza nHRN EN 10138, a u skladu s IzvjeStajem nHRN CEN CR 10260, normama HRN EN 10027-1:1999, HRN EN 10027-2:1999 i HRN EN 10020:1999. Oznaka mora obvezno sadrzavati upuCivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom. B.3. Ispitivanje B.3.1. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka 1 lspl!!vanje svojstava celika za armiranje odnosno celika za prednapinjanje, provodi se prema normama nizova nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138, i prema normama niza HRN EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1. B.3.2. Ako je armatura sklop celika za armiranje i drugog celicnog proizvoda (celicni lim, celicni profil, celicna cijev i sl.) uzimanje uzoraka i priprema ispitnih uzoraka za mehanicka ispitivanja tih celicnih proizvoda provodi se prema normi HRN EN ISO 377. B.3.3. Ispitivanje armature izradene odnosno proizvedene od celika za prednapinjanje ilili celika za armiranje provodi se odgovarajueom primjenom normi iz tocke B.7. ovoga Priloga. BA. Projektiranje BA.1. Armatura sa svojstvima prema ovom Prilogu rabi se za betonske konstrukcije projektirane i proracunate prema Prilogu H iii Prilogu I ovoga Propisa. B.5. Gradenje, izrada i proizvodnja armature B.5.1. Pri ugradnji armatlrre treba odgovarajuee primijeniti pravila odredena Prilogom »J« ovoga Propisa, te: pojedinosti koje se odnose na ugradnju armature, pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale od kojih se armatura izraduje te norme kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda, - pojedinosti koje se odnose na uporabu i odrzavanje, dane projektom betonske konstrukcije i/ili tehnickom uputom za ugradnju i uporabu. B.5.2. Pri izradi iii proizvodnji armature treba postivati pravila armiranja prema Prilogu »H« ovoga Propisa i priznatim tehnickim pravilima na koje taj Prilog upucuje, odnosno prema Prilogu »1« ovoga Propisa i normama l1a koje taj Prilog upucuje, ako ovim Prilogom nije drugaCije odredeno. B.5.3. Armatura od celika za armiranje ima nastavke u obliku preklopa, zavara iii mehanickog spoja.

941

B.5.3.1. Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehnickim praviIima iz Priloga H ()voga Propisa odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1 :2004. 13,5.3,2, Zavari se izvode prema odredbama norme HRN ENV 1992-1-1-:2004 i norme . .' prEN ISO 17660:2000. B.5.3.2.1. Ispitivanje zavarenih spojeva provodi se u skladu s odredbama odgovaraJuclh Ilorma iz popisa u tocki B.7.3. 13.5.3.2.2. Ispitivanje postupaka zavarivanja i osposobljenosti zavarivaca rabi se norma prEN ISO 17660 iIi normi HRN EN 287 -1. , . B.5.3.3. Mehanicki spojevi se proizvode i potvrduje im se sukladnost prema tehnlckoJ specifikaciji iIi se izraduju prema projektu betonske konstrukcije. B,5.4. Armatura od celika za prednapinjanje ukljucuje natege, spojke i cijevi za natege. 8,5.4,1. Na natege se primjenjuju odredbe ovoga Priloga koje se odnose na celik za prednapinjanje. B.5.4.2. Spojke se proizvode i potvrduje im se sukladnost prema tehnickoj specifikaciji. B,5.4.3, Cijevi za natege se proizvode prema normi nHRN EN 523:2004, a sukladnost im se potvrduje prema normama niza nHRN EN 524. B.5.5. Mort za injektiranje natega odabire se prema normi HRN EN 447:2000, postupci injektiranja provode se prema normi HRN EN 446:2000, a ispitivanja se provode prema normi HRN EN 445. B.5.6. Za pripremu morta za injektiranje natega nije dopusteno rabiti morsku iIi bocatu vodu.

B.6. Kontrola armature prije betoniranja B.6.1. Armatura izradena prema projektu betonske konstrukcije, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost celika, zavara, mehanickih spojeva, spojki, cijevi za natege i morta za injektiranje potvrdena iIi ispitana na nacin odreden ovim Prilogom. B.6.2, Armatura proizvedena prema tehnickoj specifikaciji za koju je sukladnost potvrdena na nacin odreden ovim Prilogom, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve projekta te betonske konstrukcije. B.6.3, Prije ugradnje armature provode se odgovarajuce nadzome radnje odredene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne radnje odredene Prilogom »J « ovoga Propisa. B,7. Norme B, 7, 1. Norme za celik za armiranje i celik za prednapinjanje

942

Tehnicki uvjeti isporuke zavarenih annatumih mreia (prEN 10080-5:1999) nHRN EN 10080-6

Celik za anniranje betona - Zavarljivi annatumi celik - 6. dio: Tehnicki uvjeti isporuke zavarenih resetki za gredice (prEN 10080-6: 1999)

nHRN EN 10138-1

Celik za prednapinjanje - 1. dio: OpCi zahtjevi (prEN 10 138-1 :2000)

nHRN EN 10138-2

Celik za prednapinjanje - 2, dio: Zica (prEN 10138-2:2000)

nHRN EN 10138-3

Celik za prednapinjanje- 3. dio: Uiad (prEN 10138-3:2000)

nHRN EN 10138-4

Celik za prednapinjanje - 4. dio: Sipke (prEN 10138-4:2000)

nHRN CR 10260

Sustavi oznacivanja celika - Dodatne oznake (CR 10260: 1998)

B,7.2, Ostale norme HRN EN 10020

Definicije i razredba vrsta celika

HRN EN 10025

Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih celika Tehnicki uvjeti isporuke

HRN EN 10027-1

Sustavi oznacivanja celika - 1. dio: Nazivi celika, glavni simboli

HRN EN 10027-2

Sustavi oznacivanja celika - 2. dio: Brojcani sustav

EN 10079

Definicije celicnih proizvoda

HRN EN 10204

Metalni proizvodi - Vrste dokumenata dopunu Al :1995)

HRN EN 523

Celicne cijevi (buziri) za kabele za prednapinjanje - Nazivlje, zahtjevi, kontrola kvalitete

prEN ISO 17660

Zavarivanje celika za anniranje

HRN EN 287-1

Provjera osposobljenosti zavarivaca - Zavarivanje taljenjem 1. dio: Celici

HRN EN 719

Koordinacija zavarivanja - Zadaci i odgovomosti

0

ispitivanju (ukljucuje

nHRN EN 10080-1

Celik za anniranje betona - Zavarljivi armatumi celik - 1.dio: OpCi zahtjevi (prEN 10080-1:1999)

HRN EN 729-3

Zahtjevi za kakvocu zavarivanja - Zavarivanje taljenjem metalnih materijala - 3, dio: Standardni zahtjevi za kakvocu

nHRN EN 10080-2

Celik za armiranje betona - Zavarljivi armatumi celik - 2. dio: Tehnicki uvjeti isporuke celika razreda A (prEN 10080-2: 1999)

HRN EN ISO 4063

Zavarivanje i srodni postupci - Nomenklatura postupaka i referentni brojevi

nHRNEN 10080-3

Celik za armiranje betona - Zavarljivi annatumi celik - 3, dio: Tehnicki uvjeti isporuke celika razreda B (prEN 10080-3:1999)

HRN EN 446

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje injektiranja

Postupci

nHRN EN 10080-4

Celik za anniranje betona - Zavarljivi armatumi celik - 4. dio: Tehnicki uvjeti isporuke celika razreda C (prEN 10080-4:1999)

HRN EN 447

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje uobicajenih mortova za injektiranje

Svojstva

nHRN EN 10080-5

Celik za anniranje betona - Zavarljivi armatumi celik - 5, dio:

HRN EN ISO 377

Celik i celicni proizvodi - Poloiaj i priprema uzoraka i ispitnih

943

C.!.2. Tehnieka svojstva i drugi zahtjevi, te pol\'rtll\'allJc ')tlk latlllosll cementa, odrcduje se

uzoraka za mehanieka ispitivanja HRN EN 10002-1

Metalni materijali - Ylaeni pokus - 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj temperaturi)

HRN EN ISO 15630-1 Celik za armiranJe i prednapinjanje betona - Ispitne metode - I. dio: Armatume sipke i zice HRN EN ISO 15630-2 Celik za armiranje i prednapinjanje betona - Ispitne metode - 2. dio: Zavarene mreie HRN EN ISO 15630-3 Celik za armiranje i prednapinjanje betona - Ispitne metode - 3. dio: (elik za prednapinjanje

C2. Kontrola cementa prije proiz\'()tillie h('tollil C.2.1. Kontrola cementa provodi se u centralnoj bctollari (tvOl'lllCl hl'lonJ), 11 bl'torrari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na grallrlrslu prCllla Ilornli HRN EN 206-1. C.2.2. Kasnija ispitivanja, u slucaju surrmje, provo de se odgovarajucom pl'lll1Jl'llom nornli Tehniekog propisa za cement za betonske konstrukcije.

HRN EN 524-1

Celiene cijevi (buziri) za kabele za prednapinjanje - Ispitne metode - 1. dio: Odredivanje oblika i dimenzija

HRN EN 524-2

Celiene cijevi (buziri) za kabele za prednapinjanje - Ispitne metode - 2. dio: Odredivanje ponasanja pri saviJanju

PRILOGD

HRN EN 524-3

Celiene cijevi (buziri) za kabele za prednapinjanje - Ispitne metode - 3. dio: Ispitivanje previjanjem

AGREGAT

HRN EN 524-4

Celiene cijevi (buziri) za kabele za prednapinjanje - Ispitne metode - 4. dio: Odredivanje otpomosti na boeno opterecenje

HRN EN 524-5

(eliene cijevi (buziri) za kabele za prednapinjanje - Ispitne metode - 5. dio: Odredivanje otpornosti na vlacno opterecenje

HRN EN 524-6

Ce1icne cijevi (buziri) za kabele za prednapinjanje - Ispitne metode - 6. dio: Odredivanje nepropusnosti (Odredivanje gubitka vode)

HRN EN 445

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje ispitivanja

ENY 1992-1-1

Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija - 1. dio: Opca pravila i pravila za zgrade

ENY 1992-1-2

Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-2 dio: Opea pravila - Projektiranje konstrukcije na pozar

D.l. Po drucje primjene D.!. I. Ovim se Prilogom, sukladno elanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnieka svojstva i drugi zahtjevi za agregat za primjenu u betonu iz Priloga »A« ovoga Propisa, te naein potvrdivanja sukladnosti agregata, ako ovim Propisom nije druktije propisano. D.1.2. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti agregata odredllje se odnosno provodi, ovisno 0 vrsti agregata, prema normama: HRN EN 12620:2003 Agregati za beton (EN 12620:2002) i HRN EN 1J055-1 :2003 Lagani agregati 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijcvanje (EN 1J055-1 :2002), normama na koje one upueuju i odredbama ovoga Priloga, te II skladu S ouredbama posehnog propisa. D.I.3. Agregat u smislu tocke D.I.l. ovoga Priloga jc agrcgat i pUllila S gustoCOll1 zma veeom od 2000 kg/mJ (u daljnjcm tckstu: agrcgat za hl'lnn) i lag,ani agregat i lagana punda 1 s gustoeom zrna ne veeom od 2000 kg/r1l iii nasipllom gustocolll llC vccom od 1200 kg/m3 (u daljnjem tekstu: lagalli agregat /a hcloll) dohiveni preradol11 prirodllih, industrijski proizvedenih iii recikliranih l11atcrijala i I11jesaVill
Metode

PRILOGC

D.2. Specijicirana svojstva, potvrdivallje suklilililosti i oznacavanje

CEMENT

D.2.!. Specificiralla svojstva D.2.!.1. Tehnieka svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno 0 podrijetlu agregata, opee i posebne zahtjeve bitne za krajllju lIamjenu u betonu i moraju biti speciticirana prema normi HRN EN 12620, normama na koje te norme upucuju i odredbama ovoga Priloga. D.2.1.!.1. Granulometrijski sastav frakcijc agregata diD (frakcija agregata odredena uporabom para sita iz osnovnog niza), ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620:

C J. Podrllcje primjcne i drugi zahtjevi C.I I. Ovim se Prilogom, sukladno elanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnieka svojstva i drugi zahtjevi za cement za primjenu u betonu iz Priloga »A« odnosno u mortu za injektiranje prednapetih nat ega iz Priloga »B« ovoga Propisa, te naCin potvrdivanja sukladnosti cementa za injektiranje prednapetih natega, ako ovim Propisom nije drukCije propisano.

944

odnosno provodi, ovisno 0 vrsti cementa, prel1la Tchl1lLkOf1l plOplSlI /;1 cement 7,a betonske konstrukcije (»Narodne novine« br. 64105.), m\ret1ham
945

~

a) sitni agregat: ~ D4 i d=O

razred G F85 i CP iii MP odnosno CF iii MF

b) krupni agregat: D/d2 iii D II ,2 razred Gc85/20 ~ Did> 2 i D> II ,2 razred G c901l5 razred dopustenog odstupanja na situ srednje velicine DIl,4: GTI5 ~

c) neti'akcionirani agregat: D45 i d=O razred G A90.

~

G.2.1.1.2. Granulometrijski sastav punila ispituje se prema normi HRN EN 933-10 i mora zadovoljavati uvjete prema norrni HRN EN 12620. D.2.1.1.3. Sadrzaj sitnih cestica ispituje se prema norrni HRN EN 933-1 i mora zadovoljavati razrede prerna normi HRN EN 12620: a) sitni agregat: f3 za prirodni i rnij esani flo za drobljeni b) krupni agregat: fl,5 c) nefrakcionirani agregat: f3 D.2.1.1.4. Ako je sadrzaj sitnih cestica veti od 3%, njihova kvaliteta procjenjuje se odredivanjem ekvivalenta pijeska (SE) prema HRN EN 933-8 i ispitivanjem metilenskim modrilom (MB) prerna HRN EN 933-9. D.2.1.1.5. ObIik zma krupnog agregata (SI) odreduje se prema normi HRN EN 12620 razredom indeksa oblika ispitanog prema norrni HRN EN 933-4 do najvise: SI 40 za betone do ukljucivo razreda tlacne cvrstoee CI2/15 prerna norrni HRN EN 206-1 ~ SI 20 za ostale betone. D.2.1.1.6. Otpomost na drobljenje krupnog agregata (LA) ispitana prema normi HRN EN 1097-2 mora zadovoljavati razrede prema norrni HRN EN 12620 odabrane ovisno o krajnjoj uporabi betona do najvise: LA35 za betone opee namjene, ~ LAio za betone razreda izlozenosti XFI do XF4 prerna HRN EN 206-1. D.2.1.1.7. Sadrzaj sulfata topivog u kiselini (AS) ispituje se prerna norrni HRN EN 1744-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620: ~ AS O•2za sve agregate osim zrakom hladene zgure, ~ AS 1.0 za zrakom hladenu zguru. D.2.I.I.S. Sadrzaj ukupnog sumpora ispituje se prema nonni HRN EN 1744-1 i ne srnije biti veei od: ~ 1% za sve agregate osim zrakom hladene zgure, ~ 2'% za zrakom hladenu zguru. D.2.1.1.9. Iznimno od tocke D.2.I.I.S., ako u agregatu ima pirotina, nestabilne forme zeljeznog sultida FeS, tada ukupni sadrzaj sumpora ne srnije biti veei od 0, I %. D.2.1.1.1 O. Sadrzaj klorida izrazenih kao klorid ioni (CI-) ispituju se prema nonni HRN EN 1744-1 i ne smije biti veei od: 0,15% za nerarnirani beton,

946

0,06% za armirani beton i 0,03% za prednapeti beton. D.2.1.1.11. Gustoea zma i upijanje vode ispituje se prema normi HRN EN 1097-6, a nasipna gustoea ispituje se prema normi HRN EN 1097-3 i mora zadovoljavati projektne zahtjeve iii zahtjeve narucitelja i kupca. D.2.1.1.12. Agregat za beton ne smije sadrzavati sastojke koji utjecu na brzinu vezanja i ocvrseivanja betona (organske tvari, seeer, lake cestice itd), a njihovo prisustvo se ispituje prema norrni HRN EN 1744-1. D.2.1.1.13. Mineralosko petrografski sastav agregata ispituje se prema norrni HRN EN 932-3 i mora zadovoljavati projektne zahtjeve iIi zahtjeve naruCitelja. D.2.1.1.14. Otpomost na smrzavanje krupnog agregata (F iii MS) ispituje se prema norrni HRN EN 1367-1 iii HRN EN 1367-2 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620 odabrane ovisno 0 krajnjoj uporabi betona: ~ FNR iii MS NR za betone u suhom okruzenju, ~ F 2 iii MS 25 za betone razreda izlozenosti XF I i XF3 prema HRN EN 206-1, ~ FI iii MS I8 za betone razreda izlozenosti XF2 i XF4 prema HRN EN 206-1. D.2.1.1.15. Za betone izlozene povrsinskoj abraziji, otpomost na abraziju (AA V) ispituje se prema norrni HRN EN 1097-S i mora zadovoljavati odabrani razred prema normi HRN EN 12620 u zavisnosti od izlozenosti abraziji, a ne smije biti vee a od AA V 20. D.2.1.1.16. Kada agregat primijenjen u betonu koji je izlozen vlazi sadrzi potencijalno alkalno-reaktivne sastojke s moguenoseu reakcije s alkalijirna (Na20 i K 20 porijeklom iz cementa iii drugog izvora), treba provesti daljnja ispitivanja i poduzeti pouzdano utvrdene mjere sprjecavanja alkalno-silikatne reakcijc prema Izvjestaju CEN CR 1901. D.2.1.1.17. Sadrzaj skoljaka (SC) u krupnom agregatu za beton ispituje se prema nonni HRN EN 933-7 i mora zadovoljavati razred SC IO prema normi HRN EN 12620. D.2.1.1.IS. Za betone s posebnim zahtjevima i u posebnim uvjetima, skupljanje agregata za beton uslijed susenja ispituje se prema normi HRN EN 1367-4 i ne smije biti veee od 0,075%. D.2.1.1.19. Agregat za beton proizveden iz zrakom hladene zgure ne smije sadrzavati raspadnutog dikalcijevog silikata i raspadnutog zeljeza, a njihovo prisustvo se ispituje prema norrni HRN EN 1744-1. D.2.1.2. Tehnicka svojstva laganog agregata za beton moraju, ovisno 0 podrijetlu agregata, zadovoljavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u bctonu i moraju se specific irati prema norrni HRN EN 13055-1:2003, nOlmama na kojc te norme upueuju i odredbama ovoga Priloga.

~

D.2.2. Potvrdivanje sukladnosti D.2.2.1. Potvrdivanje sukladnosti agrcgata za beton provodi se prema odredbama Dodatka za norme HRN EN 12620 i odredbama posebnog propisa ako ovim Prilogom nije drugacije odredeno. D.2.2.2. Potvrdivanje sukladnosti laganog agrcgata za beton provodi se prema odredbama Dodatka za norme HRN EN 13055-1 te odrcdbama ovoga Priloga i posebnog propisa. D.2.2.3. Iznimno od tocke D.2.2.1., u prijclaznom razdoblju do 30. lipnja 2007. godine potvrdivanje sukladnosti agregata za bcton mora se provoditi pre rna tockama D.2.2.3.1. do D.2.2.3.19. (sustav ocjenjivanja sukladnosti 1+), ako za unutamju kontrolu proizvodnjc tog

947

agregata za beton nije od ovlastene pravne osobe izdan certifikat u skladu s odredbama posebnog propisa. D.2.2.3.l. Pri potvrdivanju sukladnosti agregata za beton obvezno treba ispitati svojstva navedena u tockama D.2.l.l.l. do D.2.1.1.14., a ovisno 0 namjeni i podrijetlu agregata za beton, prema zahtjevu proizvodaca iii uvoznika, odnosno u slucaju sumnje, treba ispitati i ostala svojstva navedena u tocaka D.2.1.1.IS. do D.2.l.1.19. ovoga Priloga. D.2.2.3.2. Ucestalost pojedinih ispitivanja mora biti u skladu s tablicama D.I do D.3, a ostala svoj stva agregata za beton (kao sto su alkalno-silikatna reaktivnost, sadrZaj opasnih tvari koje zrace, oslobadaju teske metale itd.) ispituju se na zahtjev iii u slucaju sumnje. Tabliea D.I: Minimalna ucestalost ispitivanja opCih svojstava agregata za beton

Svojstvo

Napornena

Metoda ispitivanja

Minirnalna ucestalost

Granulornetrijski sastav

-

HRN EN 933-1 i HRN EN 933-10

I x rnjesecno iii I u 2 rnjesec a (ovisno 0 proizvodnji)

Oblik zma krupnog agregata

- sljunakdrobljeni

HRN EN 933-4

1 u 6 rnjeseci 2 u 6 rnjeseci

Sadrzaj sitnih cestica

-

HRN EN 933-1

I x rnjesecno iii I u 2 rnjeseca (ovisno 0 proizvodnji)

Kvaliteta sitnih cestica

- ekvivalent pijeska SEispitivanje rnetilenskirn rnodrilorn

HRN EN 933-8 HRN EN 933-9

I x rnjesecno iii I u 2 rnjesec a (ovisno 0 proizvodnji)

Nasipna gustoca, gustoca zma i upijanje vade

-

HRN EN 1097-3 HRN EN 1097-6

I x godisnje

Pctrografski opis

-

HRN EN 932-3

I u 2 godine

izlozene abraziji Otpomost na smrzavanje i odmrzavanje

-

HRN EN 1367-1 iii HRN EN 1367-2

I x godisnje

Sadrzaj klorida

-

EN 1744-1, t. 7

I x godisnje

Tabliea D.3: Minimalna ucestalost ispitivanja agregata za beton razliCilog pmlnJt:lla

Svojstvo Sadrzaj skoljaka

948

Napornena

Otpomost na drobljenje

-

Otpomost na abraziju

Sarno za agregate

Metoda ispitivanJa HRN EN 1097-2 HRN EN 1097-8, Dodatak A

Minirnalna ucestalost

Metoda ispitivanja

Krupni agregat HRN EN 933-7

Minirnalna ''''':stal')s' I x godisnJe

Postojanost obujrna, skupljanje

HRN EN 1367-4

I u 2 godine

Sadrzaj klorida

HRN EN 1744-1, t.7

I x rnjesecno iii I u 2 rnjeseca (ovisno 0 proizvodnji)

Spojevi koji sadrze - sarno zgura surnpor iz visokih peCi - agregati osirn zrakorn hladene zgure iz visokih peCi

HRN EN 1744-1, t. 12 HRN EN 1744-1, t. 12

2 x godisnje I x godisnje

Organske tvari - sadrZaj hurnusa - dokazan visoki sadrzaj hurnusa - kornparativno ispitivanje cvrstoce i vrernena vezivanja - laki organski zagadivaCi

HRN EN 1744-1, t. 15.1 HRN EN 1744-1, t. 15.2

2 x godisnje 2 x godisnje 2 x godisnje 2 x godisnje

Tabliea D.2: Minimalna ucestalost ispitivanja svojstava agregata za beton bitnih za krajnju namjenu

Svojstvo

Napornena

Za agregate rnorskog podrijetla

-

-

HRN EN 1744-1, t. 153 HRN EN 1744-1, t. 14.2

- za sljunak Sarno zgura iz HRN EN 1744-1, visokih peb t. 19.1

2 x godisnje

2 x godisnje

Raspadanje dikalcijevog silikata

2 x godisnje

I x godisnje

Raspadanje zeljeza Sarno zgura iz HRN EN 1744-1, t. 19.2 visokih peCi

949

1).2.2.3.3. Postignuti rezultati ispitivanja svakog svojstva agregata za beton svrstavaju sc u razrede iii daju opisno prema normi HRN EN 12620. D.2.2.3.4. Uzorke za ispitivanje uzimaju proizvodac agregat za beton i ovlastena pravna osoba na nacin utvrden ovim Prilogom. D.2.2.3.5. Broj uzoraka jedne frakcije agregata za beton ovisi 0 ukupnoj godisnjoj proizvodnji agregata i iznosi: a) do 50.000 tona ukupno proizvedenog agregata, najmanje jedan uzorak svaka dva n~escca,

b) vise od 50.000 lona ukupno proizvedenog agregata, najmanje jedan uzorak mjesecno. D.2.2.3.6. 0 uzimanju uzoraka za ispitivanje sastavlja se zapisnik koji potpisuju predstavnici proizvodaca i ovlastene pravne osobe. Zapisnik 0 uzimanju uzoraka mora sadrzavati sljedece podatke: - ime i sjediste proizvodaca agregata za beton, - vrstu agregata i broj uzoraka i - mjesto i datum uzimanja uzoraka. D.2.2.3.7. Na uzorcima uzetima u razdoblju od sest mjeseci ovlastena pravna osoba treba ispitati: a) svojstva agregata za beton nave dena u tockama D.2.LLL do D.2.LL4. na svim uzorcima, b) svojstva agregata za beton nave dena u tockama D.2.LL5. do D.2.L1.14. i ostala svojstva nave dena u tocka D.2.LL15. do D.2.L1.19. (ovisno 0 namjeni, podrijetlu agregata za beton iii prema zahtjevu proizvodaca iii uvoznika, odnosno u slucaju sumnje), treba ispitati na jednom iii vise uzoraka prema propisanoj ucestalosti pojedinih ispitivanja iz tocke D.2.2.3.2. ovoga Priloga. D.2.2.3.8. Proizvodac agregata za beton uzima jednom dnevno uzorke svake frakcije agregata iz proizvodnje i ispituje svojstva navedena u tocki D.2.2.3.7. podtocki a) ovoga Priloga. Rezultate ispitivanja proizvodac zapisuje u kontrolnim knjigama, koje potpisuje predstavnik proizvodaca i ovjerava predstavnik ovlastene pravne osobe, kao dio unutamje kontrole proizvodnje. D.2.2.3.9. Rezultati ispitivanja svake frakcije agregata za beton navedenih u tocki D.2.2.3.7. podtocki a) ovoga Propisa obraduju se statisticki. D.2.2.3.1O. Rezultati ispitivanja ov1astene pravne osobe statisticki se obraduju kad ovlastena pravna osoba ima najmanje sest rezultata ispitivanja svojstava svake frakcije agregata za beton navedenih u tocki D.2.2.3.7. podtocki a) ovoga Priloga. D.2.2.3.1L Rezultatc ispitivanja iz proizvodnje statisticki obraduje proizvodac, a rezultate ispitivanja ovlastene pravnc osobe statisticki obraduje ta osoba. Rezultati ispitivanja statisticki se obraduju na sljedeCi naCin: a) od raspolozivih podataka za svako svojstvo agregata formiraju se dva skupa podataka N1 iN2, b) skup N1(x1, sl) velicine n1 sastoji se od rezultata ispitivanja sto ih provodi proizvodac tijekom proizvodnje; c) skup N2(x2, s2) velicine n2 sastoji se od rezultata ispitivanja sto ih provodi ovlastena pravna osoba, d) za svaki od skupova N1 i N2 odreduje se aritrneticka sredina x i standardna devijacija s.

950

D.2.2.3.12. Ako u razdoblju od sest mjeseci ovlastena pravna osoba llzme i ispita sest iii vise uzoraka jedne frakcije agregata za beton i statisticki obradi rczultate ispitivanja, svojstva agregata su potvrdena ako: a) najvise 16,67% ukupnog broja rezultata ispitivanja skupa N2 ne zadovoljava specifikacije iz ovoga Priloga i b) rezultati ispitivanja ostalih svojstava agregata nave de nih u tocki D.2.2.3.7. podtocki b) zadovoljavaju specifikacije iz ovoga Priloga. D.2.2.3.13. Ako u razdoblju od sest mjeseci ovlastena pravna osoba uzme i ispita od (ri do pet uzoraka jedne frakcije agregata za beton, svojstva agregata su potvrdena ako: a) od tri rezultata ispitivanja svojstava agregata navedenih u tocki D.2.2.3.7. podtocki a) svi zadovoljavaju specifikacije iz ovoga Priloga, b) od cetiri odnosno pet rezultata ispitivanja svojstava agregata navedenih u tocki D.2.2.3.7. podtocki a), najvise jedan ne zadovoljava specifikacije iz ovoga Pri1oga, i c) rezultati ispitivanja ostalih svojstava agregata navedenih u tocki D.2.2.3.7. podtocki b) zadovoljavaju specifikacije iz ovoga Priloga. D.2.2.3.14. Ako se u razdoblju od sest mjeseci utvrdi da jedno iii vise svojstava frakcije agregata navedenih u tocki D.2.2.3.7. podtocki b) ne zadovoljava specifikacije iz ovoga Priloga ona se ponovno ispituju na dva novo uzeta uzorka agregata za beton. Uzorci se uzimaju na nacin utvrden u ovom Prilogu u vremenskim razdobljima ne manjim od osam sati proizvodnje agregata i ne manjim od jednog cijelog dana. Svojstva agregata su potvrdena ako rezultati ispitivanja na dva novo uzeta uzorka agregata zadovoljavaju specifikacije iz ovoga Priloga. D.2.2.3.15. Ako rezultati ispitivanja uzoraka frakcije agregata za beton zadovoljavaju specifikacije iz ovoga Priloga, ovlastena pravna osoba izdaje izvjestaje 0 ispitivanjima koje je prove1a i certifikat sukladnosti agregata za beton u skladu s tockom D.2.2.3.12. odnosno D.2.2.3.13. Za sve ispitane frakcije agregata izdaje se zajednicki certifikat sukladnosti koji vazi sest mjeseci. D.2.2.3.16. Certifikat sukladnosti iz tocke D.2.2.3.15. za agregat za beton iz novih pogona za proizvodnju agregata izdaje odgovajacom pdmjenom uvjetima iz tocke D.2.2.3.13. Uzorci za ispitivanje uzimaju se u vremenskim razdobljima ne manjim od osam sati proizvodnje i ne manjim od jednog cijelog dana. D.2.2.3.17. Ako proizvodac neprekidnom proizvodnjom proizvede kolicinu agregata za beton do 15.000 tona, certifikat sukladnosti se moze izdati kada se na jednom uzorku ispitaju sva svojstva agregata navedena u tocki D.2.2.3.7. podtockama a) i b), a na najmanje joil jednom uzorku ispitaju svojstva agregata navedena u tocki D.2.2.3.7. podtocki a). Uzorci se uzimaju na naCin utvrden u ovom Prilogu odjednom iz proizvedene koliCine agregata. Ako svi rezultati ispitivanja zadovoljavaju specifikacije iz ovoga Priloga ovlastena pravna osoba izdaje izvjestaje 0 ispitivanjima koje je prove1a i certifikat sukladnosti za proizvedenu ispitanu kolicinu agregata. D.2.2.3.18. Izvjestaj 0 ispitivanju agregata za beton sadrzi sljedece podatke: - podatke 0 agregatu za beton ukljucivo identifikacijsku oznaku, - podatke 0 proizvodacu, - ime, sjediSte, evidencijski broj i oznaku ovlastenja ovlastene pravne osobe koja je prove1a ispitivanj e, - datum uzimanja uzoraka, - podatke 0 razdoblju u kojem je ispitivanje provedeno,

951

- referencijsku oznaku nonni kojima su provedena ispitivanja, - rezultate ispitivanja, - broj izvjestaja 0 ispitivanju. D.2.2.3.19. Ovlastena pravna osoba mora cuvati po jedan primjerak izdanog izvjestaja 0 ispitivanju najmanje tri godine od izdavanja, a proizvodac trajno. D.2.2.3.20. Po isteku prijelaznog razdoblja nije dopusteno provoditi kontrolu svojstava agregata za beton prema tockama D.2.2.3.1. do D.2.2.3.19. D.2.3. Oznacavanje agregata D.2.3.!. Agregat za beton oznacava se na otpremnici i na pakovini prema normi HRN EN 12620. Oznaka mora obvezno sadrzavati upucivanje na tu normu, au skladu s posebnim propisom. D.2.3.2. Lagani agregat za beton oznacava se na otpremnici i na pakovini prema normi HRN EN 13055-1. Oznaka mora obvezno sadrzavati upucivanje na tu normu, au skladu s posebnim propisom.

D.3. lspitivanje agregata D.3.1. Ispitivanje svojstava, ovisno 0 vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama ovoga Priloga. D.3.2. Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje svojstava, ovisno 0 vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama ovoga Priloga. D.4. Kontrola agregata prije proizvodnje betona D.4.l. Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvomici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilistu prema norrm HRN EN 206-1. D.4.2. Kontrola agregata provodi se odgovarajucom primjenom normi iz tocke D.3.!. ovoga Priloga.

D.6.2. Ostale norme HRN EN 932-1

Ispitivanja opcih svojstava agregata - 1. dio: Metode uzorkovanja (EN 932-1:1996)

HRN EN 932-2

Ispitivanja opcih svojstava agregata - 2. dio: Metode Smanjivanja laboratorijskih uzoraka (EN 932-2: 1996)

HRN EN 932-3

Ispitivanja opcih svojstava agregata - 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski 0PIS (EN 932-3:1996)

HRN EN 932-3/Al

Ispitivanja opcih svojstava agregata - 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis: Amandman Al(EN 932-3/A1:2003)

HRN EN 932-5

Ispitivanja opCih svojstava agregata - 5. dio: Uobicajena oprema i umjeravanje (EN 932-5:1999)

HRN EN 932-6

Ispitivanja opCih svojstava agregata - 6. dio: Definicije ponovljivosti i obnovljivosti (EN 932-6:1999)

HRN EN 933-1

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 1. dio: Odreclivanje granulometrijskog sastava - Metoda sijanja (EN 933-1:1997)

HRN EN 933-2

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 2. dio: Odreclivanje granulometrijskog sastava - Ispitna sita, nazivne velicine otvora (EN 933-2: 1995)

HRN EN 933-3

HRN EN 933-3/Al

D.5. Odriavanje svojstava agregata D.5.1. Proizvodac i distributer agregata te proizvodac betona duzni su poduzeti odgovarajuce mjere u cilju odrzavanja svojstava agregata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladistenja prema Dodatku H norme HRN EN 12620, odnosno Dodatku F norme HRN EN 13055-1.

HRN EN 933-4

HRN EN 933-5

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 4. dio:

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 5. dio: Odreclivanje drobljenih i lomljenih povrsina u krupnom agregatu (EN 933-5:1998)

HRN EN 933-6

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 6. dio: Procjena znacaJka povrsina agregata (EN 933-6:2001)

HRN EN 933-7

952

plosnatosti:

Odreclivanje oblika zma - Indeks oblika (EN 933-4:1999)

D.6.I. Norme za agregat Lagani agregati - I. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1 :2002)

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 3. dio: Odreclivanje oblika zma - Indeks Amandman Al (EN 933-3/A 1:2003)

D.6. Norme

HRN EN 13055-1 :2003

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 3. dio: Odreclivanje oblika zma - Indeks plosnatosti (EN 933-3:1997)

Koeficijent protoka

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata- 7. dio:

953

Odredivanje gustoce i uplJanja vodc: Amandman AC (EN 1097-6/AC:2(02)

Odredivanje sadrzaja skoljaka - Postotak skoljaka u krupnom agregatu (EN 933-7:1998) HRN EN 933-8

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 8. dio: Procjena sitnih cestica pijeska (EN 933-8: 1999)

HRN EN 933-9

Odredivanje ekvivalenta

Ispitivanje metilenskim

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 10. dio:

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata 1. dio: Odredivanje otpomosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996)

HRN EN 1097-IIAI

HRN EN 1097-2

HRN EN 1097-3

HRN EN 1097-5

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata1. dio: Odredivanje otpomosti na habanje (micro-Deval): Amandman Al (EN 1097-lIAl:2003) Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata2. dio: Metode za odredivanje otpomosti na drobljenje (EN 1097-2: 1988) Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata3. dio: Odredivanje nasipne gustoce i supljina (EN 1097-3: 1988) Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata5. dio: Odredivanje sadrzaja vode susenjem u ventilirajucem susioniku (EN 1097-5:1999)

HRN EN 1097-6

I

l'ikl1111netnJska metoda

HRN EN 1097-8

Ispitivanje mehanii::kih i fizikalnih svoJstava agregata 8. dio: Odredivanje vrijednosti polirnosti kumcna (EN 1098-8:1999)

HRN EN 1097-10

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agrcgata 1. dio:

Procjena sitnih cestica - Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka) (EN 933-10:2001) HRN EN 1097-1

Ispitivanja mehanickih i fizikallllh sVllJstava agregata7. dio: Odredivanje gustoce punilu (EN 1097-7:1999)

Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata - 9. dio: Procjena sitnih cestica modrilom (EN 933-9:1998)

HRN EN 933-10

HRN EN 1097-7

Odredivanje usisne visine vode (EN 1097-10:2002) HRN EN 1367-1

Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata - 1. dio: Odredivanje otpomosti na smrzavanje i odmrzavanje (EN 1367-1: 1999)

HRN EN 1367-2

Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjccaja na svojstva agregata - 2. dio: Ispitivanjc magnezijevim sulfatom (EN 1367-2:1998)

HRN EN 1367-4

Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata - 4. dio: Odredivanje skupljanja uslijed susenja (EN 1367-4: 1998)

HRN EN 1367-5

Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata - 5. dio: Odredivanje otpomosti na toplinski sok (EN 1367-5:2002)

HRN EN 1744-1

Ispitivanja kemijskih svojstava agregata Kemijska analiza (EN 1744-1: 1998)

3. dio:

HRN EN 1744-3

Ispitivanja kemijskih svojstava agregata Priprema eluata izluzivanjem agregata (EN 1744-3:2002)

3. dio:

HRN EN 206-1

Beton - 1. dio: Uvjeti, svojstva, proizvodnja i sukladnost

Izvjestaj CEN CR 1901

Regionalni tehnicki uvjeti i preporuke za izbjegavanje alkalnosilikatne reakcije u betonu

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata6. dio: Odredivanje gustoce i upijanja vode (EN 1097-6:2000)

1 I

HRN EN 1097-6/AC

954

Ispitivanja mehanii::kih i fizikalnih svojstava agregata 6. dio:

955

PRILOGE DOD ATAK BETONU I DODAT AK MORTU ZA lNJEKTlRANJE NATEGA

E. 1. Podrucje primjene E.l.l. Ovim se Prilogom, sukladno clanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za kemijski i mineralni dodatak betonu, kemijski dodatak mlaznom betonu i za dodatak mortu za injektiranje natega za primjenu u betonu iz Priloga »A« odnosno mortu za injektiranje natega iz Priloga »B« ovoga Propisa, te naCin potvrdivanja sukladnosti dodatka betonu i dodatka mortu za injektiranje, ako ovim Propisom nije drukCije propisano. E.1.2. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi te potvrdivanje sukladnosti dodataka betonu i mortu za injektiranje natega odreduje se odnosno provodi, ovisno 0 vrsti dodatka prema norrnama iz tocaka E.1.2.1., E.1.2.2. i E1.2.3. ovoga Priloga, normama na koje one upucuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. E.1.2.1. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti kemijskog dodataka betonu odreduje se odnosno provodi, ovisno 0 vrsti dodatka prema normama: HRN EN 934-2/Al :2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 2. dio: Dodaci betonu - Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljezavanje (EN 934-2:2001), HRN EN 934-4/Al:2005 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 4. dio: Dodaci mortu za injektiranje prednapetih natega. Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljezavanje (EN 934-4:2001), nHRN EN 934-5:2005 Dodaci betonu, mOitu i mortu za injektiranje - 5. dio: Dodaci mlaznom betonu - Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljezavanje (prEN 934-5:2003 i HRN UM1.035 Beton, Dodaci betonu Kvaliteta i provjera kvalitete. E.1.2.2. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti mineralnog dodataka betonu odreduje se odnosno provodi, ovisno 0 vrsti dodatka prema normama: HRN EN 450-1:2005 LeteCi pep eo za beton - 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 450-1:2005), HRN EN 450-2:2005 Leteci pepeo za beton - 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 450-2:2005), HRN EN 13263-1 :2005 Silicijska prasina za beton - 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (prEN 13263-1:2005), HRN EN 13263-2:2005 Silicijska prasina za beton .- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (prEN 13263-2:2005), HRN EN 12620:2004 Agregat za beton (EN 12620:2002), HRN EN 12878:2002 Pigmenti za bojenje gradevnih materijala na bazi cementa ilili vapna specifikacije i metode ispitivanja. E1.2.3. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti dodataka mortu za injektiranje odreduje se odnosno provodi, ovisno 0 vrsti dodatka prema normama: HRN EN 934-4/Al :2005 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 4. dio: Dodaci mortu za injektiranje prednapetih natega. Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljezavanje (EN 934-4:2001) i HRN EN 934-6:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za inJektiranje- 6. dio: Uzorkovanje, kontrola sukladnosti i vrednovanje sukladnosti (EN 934-6:2001). E.!.3. Kemijski i mineralni dodatak betonu te dodatak mortu za injektiranje natega koriste se i proizvode u skladu s tockama E.1.3.1., E.1.3.2. i E.1.3.3. ovoga Priloga.

956

E.1.3.1. Kemijski dodatak betonu u smislu tocke 1:.1.\ (l\'O);:I l'n\oga.ie Jot\atak koji se koristi za modificiranje svojstava svje2eg i!ili o\:vrsllll\og hctol1a i Il1laznog betona proizveden u tvomici dodataka betonu. E.1.3.2. Mineralni dodatak betonu u smislu tocke 1'.1.1. (lvoga I'II\oga Ie do(latak koji se koristi za poboljsanje nekih svojstava iii dobivanje specljahllh sVOI,(:lva he\olla proizveden u tvomici dodataka betonu. E.1.3.3. Dodatak mortu za injektiranje natega u smislll toCke 1'.. 1.1. ()voga i'riloga Je dodatak koji se koristi za mort za injektiranje natega, proizvedell u tVOIll1':1 d()(lataka ll10rtu za injektiranje natega. E.1.4. Odredbe ovoga Priloga ne odnose se na dodatak mortll za zlde. E.2. Specijicirana svojstva, poivrdivanje sltkladllo.l'tii o;::/IaL'm'(/II/c

E.2.1. Speciticiral1a svojstva E.2.1.1. Tehnicka svojstva kemijskog dodatka betonu moraju ispullJav,ltl opec I poscbnc zahtjeve bitne za svojstva betona i ovisno 0 vrsti kcmijskog dodatka lllOrajU hIli specificirana prema normama URN EN 934-2, ot\nosllo nllRN EN ().l·l·), nOllll,lllla na kojc te norme upucuju i odredbama ovoga Priloga, ovisllo 0 vrsti dmlatka bctol1u, za VI
957

E.2.1.5. Vrste mineralnih dodataka betonu su: I punila (fileri) b) pigmenti Tip II c) leteCi pepeo d) silicijska prasina E.2.1.6. Tehnicka svojstva dodatka mortu za injektiranje natega moraju ispuniti opee i posebne zahtjeve bitne za svojstva morta za injektiranje natega prerna normi HRNEN 934-4, normarna na koje ta norma upucuje i odredbarna ovoga Priloga. E.2.1.7. Tehnicka svojstva dodataka betonu i dodataka mortu za injektiranje natega specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. E.2.2. Potvrdivanje sukladnosti E.2.2.1. Potvrdivanje sukladnosti kemijskog dodatka betonu, ovisno 0 vrsti dodatka, provodi se prerna odredbarna Dodatka ZA normi HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5 i norme HRN EN 934-6, te odredbarna ovoga Priloga i posebnog propisa. E.2.2.2. Potvrdivanje sukladnosti mineralnog dodatka betonu, ovisno 0 vrsti dodatka, provodi se odredbama Dodatka ZA normi HRN EN 450-1, nHRN EN 13263 i HRN EN 1260, norrnama HRN EN 450-2, nHRN EN 13263-2, nHRN EN 480-14:2005, te odredbarna ovoga Priloga i posebnog propisa. E.2.2.3. Potvrdivanje sukladnosti dodatka mortu za injektiranje natega provodi se prema postupku i kriterijirna odredenim norrnama HRN EN 934-6 i HRN EN 934-4 te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. E.2.2A. U prijelaznom razdoblju do 30. lipnja 2007. osim pocetnog ispitivanja tipa gradevnog proizvoda: a) kemijskog dodatka betonu, b) mineralnog dodatka betonu Tipa I, i c) dodatka mortu za injektiranje natega kojeg provodi proizvodac, dodatno ee jednako ispitivanje provesti i ovlastena pravna osoba. E.2.2.5. Ako dodatno ispitivanje tipa gradevnog proizvoda iz tocke E.2.2A. nije provedeno, pravna osoba provest ee ispitivanje slucajnog uzorka kemijskog dodatka betonu, mineralnog dodatka betonu Tipa I i dodatka mortu za injektiranje natega prije prvog uvoza. E.2.3. Oznacavanje E.2.3.1. Dodatak betonu odnosno mortu za injektiranje natega oznacava se, na otprernnici i na pakovini, ovisno 0 vrsti dodatka prerna normama iz tocaka E.2.3.1.1., E.2.3.1.2. i E.2.3.1.3. ovoga Priloga. Oznaka mora obvezno sadrzavati upuCivanje na odgovarajueu normu, a u skladu s posebnim propisom. E.2.3.1.1. Kemijski dodatak betonu oznacava se prerna normi HRN EN 934-2, odnosno normi nHRN EN 934-5. E.2.3.1.2. Mineralni dodatak betonu oznacava se prema normama HRN EN 450-1, nHRN EN 13263-1 odnosno HRN EN 12620. E.2.3.1.3. Dodatak mortu za injektiranje natega oznacava se prerna normi HRN EN 934-4.

958

£.3 Ispitivanje E.3.1. Ispitivanje svojstava kemijskog dodatka betonu provodi se, ovisno 0 vrsti dodatka, prerna normama niza HRN EN 480, niza HRN EN 12350, niza HRN EN 12390 i normama ISO 758, ISO 4316, ISO 1158, HRN EN 1542. E.3.2. Ispitivanje svojstava mineralnog dodatka betonu provodi se, ovisno 0 vrsti dodatka, prema norrnama niza HRN EN 933, niza HRN EN 1097, niza HRN EN 1367, niza HRN EN 196, HRN EN 451 i norrnama ISO 9277, ISO 9286, ISO 10694, EN ISO 11885, HRN EN 1015-3 i HRN EN 12878. E.3.3. Ispitivanje svojstava dodatka mortu za injektiranje natega provodi se prema norrnama HRN EN 480-6, HRN EN 480-8, HRN EN 480-10, HRN EN 445, ISO 758, ISO 4316 i ISO 1158. E.3A. Uzorci za ispitivanje kemijskog dodatka betonu i mortu za injektiranje natega uzimaju se pre rna normi HRN EN 934-6. E.3.5. Uzorci za ispitivanje mineralnog dodatka betonu uzimaju se u skladu s odgovarajueom normom za odredenu vrstu mineralnog dodatka. E.3.6. Kemijski dodaci betonu i dodaci mortu za injektiranje natega ispituju se na referentnim mjesavinama betona i morta za injektiranje natega prerna normama HRN EN 480-1; i nHRN EN 934-5. E.4. Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betonai dodatka mortu za injektiranje nategaprije izrade morta EA.1. Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvomici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilistu prerna normi HRN EN 206-1. EA.2. Kontrola dodatka mortu za injektiranje natega prije injektiranja provodi se u pogonu za predgotovljene betonske elemente i na gradilistu radi identifikacije ispitivanjem opCih svojstava prema normi nEN 934-4. EA.3. Kontrola dodatka betonu odnosno mortu za injektiranje natega provodi se odgovarajueom primjenom normi iz tocaka E.3.1., E.3.2. i E.3.3.

£.5. Pop is normal E.5.1. Norme za dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega HRN EN 934-2/A1:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 2. dio: Dodaci betonu - Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacavanje i obiljeZavanje (EN 934-2:20011 Al :2004) nHRN EN 934-4

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 4. dio: Dodaci mortu za injektiranje prednapetih natega. zahljevi, sukladnost, oznacavanje Definicije, obiljeZavanje (EN 934-4:2001lAl:2004)

nHRN EN 934-5

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 5. dio: Dodaci mlaznom betonu - Definicije, zahljevi, sukladnost, oznacavanje i obiljeZavanje (prEN 934-5:2004)

HRN EN 934-6:2004

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 6. dio: Uzorkovanje, kontrola sukladnosti vrednovanje sukladnosti (EN 934-6:2001)

959

HRN U.M1.035

Beton, Dodaci betonu - Kvaliteta i provjeravanje kvalitete

nHRN EN 450-1

Leteci pepeo za beton - 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 450-1 :2005)

nHRN EN 450-2

LeteCi pepeo za beton - 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 450-2:2005)

nHRN EN 13263-1 nHRN EN 13263-2

HRN EN 480-11

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -Ispitne metode - 11. dio: Odredivanje znacajki zracnih pora u ocvrsnulom betonu (EN 480-11: 1998)

HRN EN 480-12

Silicijska prasina za beton - 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (prEN 13263-1:2005)

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode - 12. dio: Odredivanje sadriaja alkalija u dodacima betonu (EN 480-12:1997)

HRN EN 12350-2

Silicijska prasina za beton - l. dio: Vrednovanje sukladnosti (prEN l3263-2:2005)

ISpitivanje svjezeg betona - 2. dio: Ispitivanje slijeganjem (EN 12350-2:1999)

HRN EN 12350-5

Ispitivanje svjezeg betona 5. rasprostiranjem (EN 12350-5: 1999)

HRN EN 12350-7

Ispitivanje svjeieg betona - 7. dio: SadrZaj pora - Tlacna metoda (EN 12350-7:2000)

HRN EN 12390-2

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje cvrstoce (EN 12390-2:2000)

HRN EN 12390-3

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 3. dio: Tlacna cvrstoca uzoraka (EN 12390-3:2001)

HRN EN 1542

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja Mjerenje cvrstoce prionljivosti pull-offmetodom (EN 1542:1999)

HRN EN 12504-1

Ispitivanje betona u konstrukciji - l. dio: Izvadeni uzorci Uzimanje pregled i ispitivanje cvrstoce

HRN EN 1008

Voda za pripremu betona - Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrdivanje prikladnosti vode, ukljucujuCi vodu za pranje iz instalacije za otpadnu vodu u industriji betona kao vodu za pripremu betona (EN 1008:2002)

ISO 2736-2

Ispitivanje betona - Ispitni uzorci - 2. dio: Priprema i njega ispitnih uzoraka za ispitivanje CVTstoce

HRN EN 12620:2003

Agregati za beton (EN 12620:2002)

HRN EN 12878:2002

Pigmenti za bojenje gradevnih materijala na bazi cementa ilili vapna - specifikacije i metode ispitivanja (EN 12878:1999)

nHRN EN 480-14:2005 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode - 14. dio: Mjerenje osjetljivosti celicne armature u betonu na koroziju - Potenciostatsko-elektrokemijska ispitna metoda (EN 480-14:2005).

E. 5.2. Os tale norme HRN EN 480-1

Ispitivanje

HRN EN 480-2

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode - 2. dio: Odredivanje vremena vezanja (EN 480-2:1996)

HRN EN 480-4

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode - 4. dio: Odredivanje izdvajanja vode (EN 480-4:1996)

HRN EN 480-5

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode - 5. dio: Odredivanje kapilarnog upijanja (EN 480-5:1996)

HRN EN 451-2

Metode ispitivanja leteceg pepela - 2 dio: Odredivanje finoce mokrim sijanjem (EN 451-2:1994)

HRN EN 451-1

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - lspitne metode - 6. dio: Infracrvena analiza (EN 480-6: 1996)

Metode ispitivanja leteceg pepela - 1 dio: Odredivanje sadrzaja slobodnog kalcijevog oksida (EN 451-1:2003)

HRN EN 196-1

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode - 8. dio: Odredivanje objavljenog sadrzaja suhe tvari (EN 480-8:1996)

Metode ispitivanja cementa - l. dio: odredivanje cvrstoce (EN 196-1:1994)

HRN EN 196-7

Metode ispitivanja cementa - 7. dio: Metode uzorkovanja i pripreme uzoraka cementa (EN 196-7:1994)

HRN EN 196-21

Metode ispitivanja cementa - 21. dio: Odredivanje sadrzaja klorida, ugljikovog dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1994)

HRN EN 480-6 HRN EN 480-8

HRN EN 480-10

960

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - Ispitne metode - l. dio: Referencijski beton i referencijski mort za ispitivanje (EN 480-1:1997)

dio:

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -Ispitne metode - 10. dio: Odredivanje sadrZaja u vodi topivih klorida (EN 480-10:1996)

961

Zidarski cement - 2. dio: Metode ispitivanja

ISO 9277

Odredivanje specificne plostine apsorpcijom uporabom BET metode

plinskom

HRN EN 1367-1

ISO 9286

Abrazivna zma i sirovine - Kemijska analiza silicijevog karbida

Ispitivanje toplinskih svojstava agregata i svojstva otpmosti na atmosferilije - 1. dio: Odredivanje otpomosti na zamrzavanje i odmrzavanje

HRN EN 1744-1

Metode ispitivanja morta za zide - 3. dio: Odredivanje konzistencije svjezeg morta (potresnim stolom) (EN 1015-3: 1999)

Ispitivanje kemijskih svojstava agregata - I. dio: Kemijska analiza

EN ISO 787-3

Opee metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje - 3. dio: Odredivanje tvari topivih u vodi - metoda vruee ekstrakcij e

EN ISO 787-7

Opee metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje -7. dio: Odredivanje ostatka na situ Vodena metoda- Rucni postupak

EN ISO 787-9

Opee metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje - 9. dio: Odredivanje pH vrijednosti vodene suspenzije

EN ISO 787-13

Opee metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje - 13. dio: Odredivanje u vodi topivih sulfata, klorida i nitrata

HRN EN 445

Mort za injektiranje natega za prednapinjanje - Metode ispitivanja (EN 445: 1996)

HRN EN 446

Mort za injektiranje natega za prednapinjanje - Postupci injektiranja (EN 446:1996)

HRN EN 447

Mort za injektiranje natega za prednapinjanje - Svojstva uobicajenih mortova za injektiranje (EN 447: 1996)

HRN EN 197-1

Cement - I. dio: Sastav, specifikacije i mjerila sukladnosti cemenata za opee namjene (EN 197-1: 2000)

HRN EN 1015-3

HRN EN 932-3

krutina

Ispitivanje opcih svojstava agregata - 3. dio: Postupak i terminologija za pojednostavljeni petrografski opis

HRN EN 932-5

Ispitivanje opCih svojstava agregata - 5. dio: opca oprema i umjeravanje

HRN EN 933-1

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata Odredivanje raspodjele cestica - Metoda sijanja

I. dio:

HRN EN 933-3

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata Odredivanje oblika cestica - Indeks Ijuskanja

3. dio:

HRN EN 933-4

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata Odredivanje oblika cestica -indeks oblika

4. dio:

HRN EN 933-7

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata - 7. dio: Odredivanje saddaja skoljki - postotak skoljki u krupnom agregatu

HRN EN 933-8

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata Procjena finoee - Odredivanje ekvivalenta pijeska

HRN EN 933-9

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata - 9. dio: Procjena finoee - Ispitivanje metilenskim modrilom

HRN EN 933-10

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata - 10. dio: Procjena finoee - granulometrijska krivulja punila (zracnim sijanjem)

HRN EN 196-2

Metode ispitivanja cementa - 2. dio: Kemijska analiza cementa (EN 196-2:1994)

HRN EN 196-3

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - I. dio: Odredivanje otpomosti na habanje

Metode ispitivanja cementa - 3. dio: Odredivanje vremena vezanja i postojanosti obujma (EN 196-3: 1994)

HRN EN 196-6

Metode ispitivanja cementa - 6. dio: Odredivanje finoee (EN 196-6: 1989)

HRN EN 1097-1

962

dio: Odredivanje vrijednosti poliranosti kamena

HRN EN 413-2

8. dio:

HRN EN 1097-2

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 2. dio: Odredivanje otpomosti na krhanje

HRN ISO 758

Tekuei kemijski proizvodi za industrijsku upotrebu odredivanje gustoee na 20°C (ISO 758: 1976)

HRN EN 1097-3

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 3. dio: Odredivanje slobodne nasipne gustoee i pora

HRNIS04316

Povrsinski aktivne tvari -- Odredivanje pH vodenih otopina - Potenciometrijska metoda (ISO 4316: 1977)

HRN EN 1097-6

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 6. dio: Odredivanje gustoee cestica i upijanja vode

ISO 1158

Plastika - IIol11opolimeri i kopolimeri vinil-klorid Odredivanje klorida

HRN EN 1097-8

Ispitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata - 8.

963

PRILOG F VODA

Fl. Podrucje primjene F.I.1. Ovim se Prilogom, sukladno clanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za vodu za pripremu betona iz Priloga »A« odnosno pripremu morta za injektiranje prednapetih natega iz Priloga »B« ovoga Propisa (u daljnjem tekstu: voda) te nacin potvrdivanja prikladnosti vode, ako ovim Propisom nije drugacije propisano. F.1.2. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje prikladnosti vode odreduju se odnosno provodi prema normi HRN EN 1008:2002Voda za pripremu betona Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrdivanje prikladnosti vode, ukljllcujuei vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002), normarna na koje ta norma llpueuje i odredbarna ovoga Priloga.

FA.2. Kontrola u slucaju kada postoji sumnja da je doslo do promjene svojstava vode provodi se odgovarajueom primjenom norme HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upueuje.

F5. Popis norma F.S.1. Norma za vodu HRN EN 1008:2002

Voda za pripremu betona - Specifikacije za 1 potvrdivanje uzorkovanje, ispitivanje prikladnosti vode, ukljucujuei vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002)

F2. Specificirana svojstva i potvrtlivanje prikladnosti sukladnosti F.5.2. Ostale norme F.2.1. Specificirana svojstva F.2.1.1. Tehnicka svojstva vode za primjenu u betonu moraju ispunjavati opee i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona odnosno morta za injektiranje prednapetih natega i moraju se specificirati prernabiti specificirana prerna normi HRN EN 1008, normama na koje ta norma upueuje i odredbarna ovoga Priloga. E.2.2. Tehnicka svojstva vode specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. F.2.2. Potvrdivanje prikladnosti F.2.2.1. Potvrdivanje prikladnosti provodi se u skladu s odredbarna norme HRN EN 1008, i odredbarna ovoga Priloga. F.2.2.2. Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvrdivanje prikladnosti za pripremu betona i morta za injektiranje prednapetih natega. F.2.2.3. Morska i bocata voda nisu prikladne za pripremu betona za armirane betonske konstrukcije, prednapete betonske konstrukcije i neramirane betonske konstrukcije s ugradenim metalnim dijeiovima, niti za pripremu morta za injektiranje prednapetih natega.

F3.Ispitivanje F.3.1. Ispitivanje sadrzaja i granicne kolicine stetnih tvari u vodi i utjecaja tih voda na svojstva svjezeg i ocvrsnulog betona i morta za injektiranje prednapetih natega provodi se i odreduje prema normi HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upueuje, te odredbama ovoga Priloga. F.3.2. Ispitivanje uporabivosti prikladnosti vode provodi se prije prve uporabe, te u slucaju kada je doslo do prol11iene u koncentraciji stetnih tvari u vodi.u slucaju kada postoji sumnja da je doslo do promjene u njenom sastavu. FA. Kontrola vode prije proizvodnje betona i izrade morta za injektiranje natega FA.1. Kontrola vode provodi se u centralnoj betonari (tvomici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilistu prije prve uporabe te u slucaju kada postoji sunmja da je doslo do promjene njezinih svojstava.

964

HRN EN 196-1

Metode ispitivanja Odredivanje cvrstoee

cementa

HRN EN 196-2

Metode ispitivanja cementa - 2. dio: Kemijska analiza cementa

HRN EN 196-3

Metode ispitivanja cementa 3. dio: Odredivanje vremena vezivanja i postojanosti

HRN EN 196-21

Metode ispitivanja cementa Odredivanje sadrzaja klorida, dioksida i alkalija u cementu

HRN EN 206-1

Beton - 1. dio: Specifikacije, proizvodnja i sukladnost

HRN EN 12390-2

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 2. dio: Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje cvrstoee

HRN EN 12390-3

Ispitivanje ocvrsnulog betona - 3. dio: Tlacna cvrstoea uzoraka

HRN EN ISO 9963-2

Kvaliteta vode - Odredivanje alkalnosti - 2. dio: Odredivanje karbonatne alkalnosti

HRN IS04316

Povrsinski aktivne tvari - Odredivanje pHvrijednosti vodenih otopina - Potenciometrijska metoda

HRN ISO 7890-1

Kvaliteta vode - Odredivanje nitrata - 1. dio: 2,6- Dimetilfenol spektrometrijska metoda

HRN EN 197-1

Cement - 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opee namjene

1.

dio:

21. dio: ugljikovog svojstva,

965

Ispitivanje svjezeg betona - 1. dio: Uzorkovanje

HRN ISO 7887

Kvaliteta vode - Ispitivanje i odredivanje boje

HRN ISO 6878

Kvaliteta vode - Spektrometrijsko odredivanje fosfata uporabom amonijevog molibdata

HRN ISO 9280

Kvaliteta vode Odredivanje sulfata Oravimetrijska metoda uporabom barijevog sulfata

HRN ISO 9297

Kvaliteta vode - Odredivanje klorida - titracija srebrovim nitratom s kromatom kao indikatorom (Mohrrova metoda)

0.2. Specijicirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvraivanje sukladnosti i oznacavanje

HRN ISO 9964-1

Kvaliteta vode - Odredivanje natrija i kalija - I. dio: Odredivanje natrija atomskim apsorpcijskim spektrometrom

HRN ISO 9964-2

Kvaliteta vode - Odredivanje natrija i kalija - 2. dio: Odredivanje kalija atomskim apsorpcijskim spektrometrom

HRN ISO 9964-3

Kvaliteta vode - Odredivanje natrija i kalija - 3. dio: Odredivanje natrija i kalija plamenim emisijskim spektrometrom

HRN ISO 10530

Kvaliteta vode - Odredivanje otopljenog sulfida - Fotometrijska metoda uporabom metilenskog modrila.

G.2.1. Specificirana svojstva G.2.!'!' Tehnieka svojstva predgotovljenih betonskih elemenata moraju ispunjavati opee i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u gradevini, i moraju biti specificirana prema odgovarajucoj tehniekoj specifikaciji odnosno prerna normi HRN EN 13369 i odredbarna ovoga Priloga. G.2.1.2. Tehnieka svojstva betona i armature iz toeke G.!'2. ovoga Priloga od kojih se izraduje odnosno proizvodi predgotovljeni betonski element moraju biti specificirana prema Prilozima »A« odnosno Priloga »B« ovoga Propisa. G.2.1.3. Predgotovljeni betonski elementi izraduju se odnosno proizvode za: a) konstrukcijsku uporabu (element djelomieno predgotovljene konstrukcije, element predgotovljene betonske konstrukcije iii zasebna gradevina), b) nekonstrukcijsku uporabu (npr. rubnjak, cijev za dovod i odvodnju tekueina, kanal, oploenik, poklopac, okno i slieno). G.2.lo4. Tehnieka svojstva predgotovljenog betonskog elementa, betona i armature specificiraju se u projektu betonske konstrukcije, a u slueaju predgotovljenog betonskog proizvoda u tehniekoj specifikaciji za taj proizvod.

PRILOGG PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI

0. 1. PodrUl'3je primjene G.1.!. Ovim se Prilogom, sukladno elanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnieka svojstva i drugi zahtjevi za predgotovljene betonske elemente, ako ovim Propisom nije drukeije propisano. 0.1.2. Predgotovljeni betonski element u smislu toeke G.I.I. je element od betona odnosno od betona i armature izraden iii proizveden na mjestu razlieitom ad konaenog mjesta u gradevini, na gradilistu iii u pogonu za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata (tvomica predgotovljenih betonskih proizvoda). G.1.3. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrdivanje sukladnosti odreduje se odnosno provodi prema toeki G.!.3.!. odnosno toeki 0.1.3.2. ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. G.1.3.1. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog betonskog elementa izradenog prema projektu betonske konstrukcije odreduje se odnosno provodi u skladu stirn projektom.

966

0.!.3.2. Tehnieka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti predgotovljenog betonskog elementa proizvedenog prema tehniekoj specifikaciji (norrni iii tehniekom dopustenju) (u daljnjem tekstu: predgotovljeni betonski proizvod) odreduje se odnosno provodi prema toj specifikaciji. 0.104. Odredbe ovoga Priloga ne primjenjuju se na elemente izradene od porastoga betona, laganog betona, teskoga betona i betona s vlaknima, niti na predgotovljene elemente od betona namijenjene za zidanje (betonski zidni elementi).

HRN EN 12350-1

G.2.2. Dokazivanje uporabljivosti, potvrdivanje sukladnosti G.2.2.1. Dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog betonskog elementa izradenog prema projektu betonske konstrukcije provodi se prerna tom projektu te odredbarna ovoga Priloga, i ukljueuje zahtjeve za: a) izvodaeevom kontrolom izrade i ispitivanja tipa predgotovljenog betonskog elementa, te b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvodaeeve kontrole izrade predgotovljenog betonskog elementa, na naein primjeren postizanju tehniekih svojstava betonske konstrukcije u skladu s ovim Propisom. G.2.2.2. Potvrdivanje sukladnosti predgotovljenog betonskog proizvoda proizvedenog prema tehniekoj specifikaciji provodi se prema odredbarna te specifikacije, te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. G.2.2.3. Na dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrdivanje sukladnosti predgotovljenih betonskih elemenata koji je izraden od betona razlieitih svojstava iii od betona i drugih materijala odgovarajuee se primjenjuju odredbe toeke G.2.2.1. odnosno to eke G.2.2.2. ovoga Priloga. G.2.204. Odredba toeke G.2.2.3. primjenjuje se i na predgotovljene betonske elemente od betona i armature odnosno od betona, armature i drugih materijala.

967

G.2.3.0znacavanje G.2.3. \. Predgotovljeni betonski element izraden prema projektu betonske konstrukcije oznacava se, na otpremnici i na oznaci prema tom projektu. G.2.3.2. Predgotovljeni betonski proizvod proizveden prema tehnickoj specifikaciji oznacava se, na otpremnici i na oznaci prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadrZavati upucivanje na tu specifikaciju, au skladu s posebnim propisom.

G.3. lspitivanje G.3.1. Predgotovljeni betonski elementi izradeni prema projektu betonske konstrukcije ispituju se prema tom projektu. G.3.2. Predgotovljeni betonski proizvodi proizvedeni prema tehnickoj specifikaciji, ispituju se prema toj specifikaciji.

G. 4. Projektiranje GA.I. Predgotovljeni betonski elementi projektiraju se u skladu s odredbama Priloga »I« iii »H«, te odredbama ovoga Propisa. GA.2. Projektom predgotovljenih betonskih elemenata ukljucivo predgotovljenih betonskih proizvoda mora se dokazati tehnicka svojstva i ponasanje za sve faze predvidenog vijeka uporabe elementa, tj. za fazu izrade, dizanja iz kalupa, prijenosa, odlaganja na odlagalistu, prijevoza do gradilista, ugradnju, uporabu, odrzavanje i razgradnju. G.5. Gradenje, izrada predgotovljenih betonskih elemenata, proizvodnja predgotovljenih betonskih proizvoda G.5.1. Pri gradenju betonske konstrukcije s predgotovljenim betonskim elementima treba odgovarajuce primijeniti pravila odredena Prilogom »}« ovoga Propisa, te: - pojedinosti koje se odnose na sve faze predvidenog vijeka uporabe elementa, - pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale spojeva te norme kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda, - pojedinosti koje se odnose na uporabu i odrZavanje, dane projektom betonske konstrukcije ilili tehnickom uputom za ugradnju i uporabu. G.5.2. Pri izradi predgotovljenog betonskog elementa odgovarajuce se primjenjuju odredbe Priloga »}« ovoga Propisa. G.5.3. Pri proizvodnji predgotovljenih betonskih proizvoda treba postivati pravila odredena odgovarajucom tehnickom specifikacijom za taj proizvod. G.6. Kontrola predgotovljenog betonskog elementa prij"e ugradnje G.6.1. Predgotovljeni betonski element izraden u skladu s projektom betonske konstrukcije smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost betona odnosno betona i armature potvrdena i uporabljivost predgotovljenog betonskog elementa dokazana na nacin odreden ovim Prilogom. G.6.2. Predgotovljeni betonski proizvod proizveden prema tehnickoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrdena na nacin odreden ovim Prilogom i izdana isprava 0 sukladnosti, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te betonske konstrukcij e.

968

G.6.3. Prije ugradnje predgotovljenog betonskog elementa provode se odgovarajuce nadzome radnje odredene normom HRN ENV 13670-1, te druge konrolne radnje odredene Prilogom »J« ovoga Propisa. G.7.\. Norme za predgotovljene betonske elemente HRN EN 13369:2004,

Opca pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004)

HRN EN 639:2005

Opci zahtjevi za betonske tlacne cijevi, ukljucuJuci spojeve i fitinge (EN 639: 1994)

HRN EN 640:2005

Armiranobetonske tlacne cijevi i betonske tlacne cijevi s jednoliko rasporedenom armaturom (bez unutamje cijevi), ukljucujuci spojeve i fitinge (EN 640:1994)

HRN EN 641 :2005

Armiranobetonske tlacne cijevi s celicnom unutarnjom cijevi, ukljucujuci spojeve i fitinge (EN 641:1994)

HRN EN 642:2005

Prednapete betonske tlacne cijevi celicnom unutamjom cijevi iii bez nje, ukljucujuci spojeve, fitinge i posebne zahtjeve za prednapeti celik za cijevi (EN 642: 1994)

HRN EN 1168: 2005

Predgotovljeni betonski proizvodi supljinama (EN 1168:2004)

HRN EN 1338: 2004

Betonski blokovi za poplocivanje - Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338:2003)

HRN EN 1339:2004

Betonske ploce za poplocivanje - Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339:2003)

HRN EN 1340:2004

Betonski rubnjaci (EN 1340:2003)

HRN EN 1916:2005

Betonske cijevi i oblikovni komadi, nearmirani, celicnim vlaknima i armirani (EN 1916:2002+AC:2003)

HRN EN 1917:2005

Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s celicnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002+AC:2003)

HRN EN 12737:2004

Predgotovljeni betonski proizvodi - Stajske podnice (EN 12737:2004)

HRN EN 12794:2005

Predgotovljeni betonski proizvodi temeljenje (EN 12794:2004)

HRN EN 12839:2004

Predgotovljeni betonski proizvodi - Elementi za ograde (EN 12839:2001)

Ploce sa

Zahtjevi i ispitne metode S

Pi loti za

969

HRN EN 12843:2004

Predgotovljeni betonski proizvodi - Stupovi i motke (EN 12843:2004)

HRN EN 13198 :2004

Predgotovljeni betonski proizvodi - Namjestaj za ulice i vrtove (EN 13198:2003)

HRN EN 13224:2004

Predgotovljeni betonski proizvodi - Rebrasti stropni elementi (EN 13224:2004)

HRN EN 13225:2005

Predgotovljeni betonski proizvodi konstrukcijski elementi (EN 13225:2004)

HRN EN 13693:2005

Predgotovljeni betonski proizvodi - Posebni krovni elementi (EN 13693:2004)

HRN EN 13748-1 :2004

Teraco plocice - Teraco plocice za unutrasnju uporabu(EN 13748-1:2004)

HRN EN 13748-2:2004

Teraco plocice - 2. dio: Teraco ploCice za vanjsku uporabu (EN 13748-2:2004)

Linijski

G.7.2. Ostale norme Sarno u slucaju projektiranja i proracunavanja u skladu s Prilogom »H«: HRN DIN 4102-1:2001

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - I. dio: Gradevna gradiva - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja(DIN 4102-1:1981)

HRN DIN 4102-16:2000

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - 16. dio: Provedba ispitivanja u pozamom oknu (DIN 4102-16:1990)

PRILOGH PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNICKIM PRAVILIMA

H. 1. Podrucje primjene H.!.!. Ovim se Prilogom sukladno clanku 18. ovoga Propisa proplSUJU pravila za projektiranje betonskih konstrukcija gradevina iz stavka 1. istoga clanka (u daljnjem tekstu: zgrade) u skladu s priznatim tehnickim pravilima, ako ovim Propisom nije drukcije propisano. H.1.2. Ovaj Prilog odnosi se na projektiranje betonskih konstrukcija zgra:~ uzimajuCi u obzir i odgovarajuca pravila za djelovanja nosivih betonskih konstrukcija, pravila za gradnju u seizrnickim podrucjima i pravila za temeljenje. H.1.3. Odredbe ovoga Priloga ne primjenjuju se na projektiranje betonskih konstrukcija zgrada od prednapetog betona.

970

H.2. Projektiranje, proracun i graaenje H.2.1. Za projektiranje i proracune betonskih konstrukcija zgrada primjenjuju se odredbe ovoga Priloga i priznata tehnicka pravila odredena ovim Prilogom. Pojam »objekt« i »gradevinski objekt« koji se koristi u priznatim tehnickim pravilima odgovara pojmu »gradevina« prema Zakonu 0 gradnji. H.2.2. Za djelovanja nosivih betonskih konstrukcija zgrada primjenjuje se Pravilnik 0 tehnickim normativima za djelovanja nosivih gradevinskih konstrukcija i priznata tehnicka pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. H.2.3. Za gradnju zgrada u seizrnickim podrucjima primjenjuje se Pravilnik 0 tehnickim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizrnickim podrucjima i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnicka pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. H.2.4. Za proracun, arrniranje i konstruiranje nearmiranih i armiranih betonskih konstrukcija zgrada primjenjuju se Pravilnik 0 tehnickim normativima za beton i arrnirani beton i odredbe ovoga Priloga, te priznata tehnicka pravila na koje vazeci dio toga pravilnika upucuje. H.2.5. Za temeljenje zgrada primjenjuje se Pravilnik 0 tehnickim normatlVlma za temeljenje gradevinskih objekata i priznata tehnicka pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. H.2.6. Za proracun otpomosti na pozar primjenjuje se hrvatska norma HRN DIN 4102. H.2.7. Ako se u skladu s clankom 16. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proracun otpomosti na pozar, betonska konstrukcija zgrade projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opca nacela zastite od pozamog djelovanja. H.2.8. Pri postavljanju zahtjeva i uvjeta za gradenje u projektu betonske konstrukcije zgrade odgovarajuce se primjenjuju hrvatske norme HRN ENV 1992-1-1:2004 i HRN ENV 1992-1-2:2004. H.3. Primjena Pravilnika

0

tehnickim normativimaza beton i armirani beton

H.3.1. Ako tockama H.3.2. do H.3.5. ovoga Priloga nije drukcije odredeno primjenjuju se odredbe Pravilnika 0 tehnickim normativima za beton i arrnirani beton sadrZane u: a) poglavlju I. - Opce odredbe b) poglavlju Ill. Celik za armiranje c) poglavlju IV. Osnove proracuna d) poglavlju V. - Pravila arrniranja e) poglavlju VI. - Konstruiranje elemenata i konstrukcija te sve tablice i slike iz Pravilnika 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton koje su potrebne za primjenu tih odredbi. H.3.2. U poglavljima iz tocke H.3.1. ne primjenjuju se odredbe Pravilnika 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton: a) koje se odnose na Bi-armaturu BiA 680/800, b) clanka 86., c) clanka 75. stavka 2. i clanka 119.,120.,121.,122.,124.,125.,126.,128.,129.,131., 132., 133. i 134. koje se odnose na proracun presjeka prema dopustenim naprezanjima. H.3.3. Umjesto odredbe clanka 89. Pravilnika 0 tehnickim normativima za beton i arrnirani beton primjenjuju se odredbe H.3.3.1. do H.3.3.3. ovoga Priloga.

971

H.3.3.1. Velicine proracunskih posmicnih cvrstoca or i orp koje se usporeduju s Ilominalnim naprezanjem on(Tmu) odredene su tablicom H.I.

T'ablica H.i: Proracunske posmicne cvrstoce za grede

Lr

i ploce

IS

20

30

40

50

60

(MPa) GREDE

0,6

0,8

1,1

1,3

1,5

1,6

0,3

0,4

0,5 5

0,6 5

0,7 5

0,8

Trp

(MPa) PLOCE

Umjerena vlaznost

Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni iIi povremeni pristup (npL zgrade otvorenih oblika, tipa-sed); prostorije s atmosferom visoke vlaznosti (npI. jayne kuhinje, kupalista, praonice, vlazni prostori zatvorenih bazena za kupanje, ... )

C30/37

XC4

Ciklicko vlamo i suho

Vanjski betonski elementi izravno izlozeni kisi; elementi u podrucju kvasenja vodom (slatkovodna jezera ilili rijeke)

C30/37

Cr,p

Marka betona (MB) Tr

XC3

3 Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora F1.3.3.2. Ako je kod greda ispunjen uvjet on(Tmu) 0 or, tada nije potrebna proracunska poprecna armatura greda za osiguranje presjeka za preuzimanje utjecaja od djelovanja poprecnih sila, ali je potrebno postaviti armaturu sukladno clanku 182. H.3.3.3. Ako je kod ploca ispunjen uvjet on(Tmu) or,p tada nije potrebna proracunska poprecna armatura ploca. H.3.4. U clanku 127. na lijevoj strani druge jednadzbe umjesto i treba pisati oi. If.3.5. Umjesto odredbi clanka 135. i 136. Pravilnika 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton primjenjuju se odredbe tocaka H.3.5.1. do H.3.5.6. ovoga Priloga. [{.3.5.1. Najmanji zastitni sloj betona, utvrduje se ovisno 0 razredu izlozenosti te nacinu armiranja elementa. H.3.5.1.1. Razredi izlozenosti u ovisnosti 0 okolisu, te najmanji razred tlacne cvrstoce betona za taj razred izlozenosti odredeni su tablicom H.2.

Podrucja prskanja vode s prometnih povrsina; pri vatne garaze

C30/37')

XDI

Umjerena vlaznost

XD2

Vlazno, rijetko Bazeni za plivanje i kupalista sa slanom suho vodom; elementi izlozeni industrijskim vodama koje sadrze kloride

C30/37')

XD3

Ciklicko vlazno i suho

C35/45 c)

Elementi izlozeni prskanju vode s prometnih povrsina na koja se nanose sredstva za odledivanje; parkiralisne ploce bez zastitnog sloja b)

4 Korozija armature, uzrokovana kloridima iz mora

Tablica H.2: Razredi izlozenosti i razredi najmanjih tlacnih cvrstoca betona

Razred

Opis okolisa

Informativni primjeri moguce pojave razreda izlozenosti

XSI

Izlozeno soli Vanjski elementi u blizini obale iz zraka, ali ne u izravnom dodiru s morskom vodom

C30/37')

XS2

Uronjeno

Stalno uronjeni elementi u lukama

C35/45 c)

XS3

U zonama plime i prskanja vode

Zidovi lukobrana i molova

C35/45 c)

Najmanji razred tlacne cvrstoce betona

I Nema rizika od ostecenja XO

Bez rizika djelovanja

Elementi bez armature u neagresivnom okolisu (npI. nearmirani temelji koji nisu izlozeni smrzavanju i odmrzavanju, nearmirani unutarnji elementi)

C20125

2 Korozija armature uzrokovana karbonatizacijom')

972

Elementi u prostorijama obicne vlaznosti zraka (ukljucujuci kuhinje, kupaone, praonice rublja u stambenim zgradama); elementi stalno uronjeni u vodu

XCI

Suho iii trajno vlazno

XC2

Vlazno, rijetko Dijelovi spremnika za vodu; dijelovi temelja suho

5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja, sa iIi bez sredstava za odledivanje

C25/30 XFI

C30/37

Umjereno zasicenje vodom, bez sredstva za odledivanje

Vanjski elementi

C30/37

973

XF2

Umjereno zasicenje vodom, sa sredstvom za odledivanje iii morska voda

C25/30 Podrucja prskanja vode s prometnih povrsina, sa sredstvom za odledivanje (ali drugacije od onog za XF4); podrucje prskanja morskom vodom XM3

XF3

lako zasicenje Otvoreni spremnici za vodu; elementi u podrucju kvasenja vodom (slatkovodna vodom, bez jezera i/ili rijeke) sredstva za odledivanje

XF4

lako zasicenje vodom, sa sredstvom za odledivanje iii morskom vodom

C30/37

Prometne povrsine tretirane sredstvima za C30/37 odledivanje; pretezno vodoravni elementi izlozeni prskanju vode s prometnih povrsina na koja se nanose sredstva za odledivanje; parkiralisne ploce bez zastitnog sloj a b); elementi u podrucju morske plime; mjesta na kojima moze dob do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije

habanje

izlozeni prometu viljuskara s pneumatskim iii s tvrdim gumama na kotaCima

Ekstremno habanje

Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu viljuskara s pneumatskim gumama iii celicnim kotacima; hidraulicke konstrukcije u vrtloznim (uzburkanim) vodama (npr. bazeni za destilaciju); povrsine izlozene prometu gusjenicara

C35/45 c)

a) Podaci 0 vlazi odnose se na uvjete unutar zastitnog sloja. Moze se opcenito pretpostaviti da su uvjeti unutar zastitnog sloja ish kao uvjeti okoline kojem je element izlozen. Medutim, to nije nuino slucaj ako postoji barijera za sprjecavanje isparavanja izmedu betona i okolisa. b) Takve ploce zahtijevaju dodatnu povrsinsku zastitu kao sto je sloj za prekrivanje pukotina. c) Prvi nizi razred cvrstoce ako se odabire aerirani beton za razred XF. d) Vidjeti HRN EN 206-1 za granicne vrijednosti komponenata, sastava i svojstava betona.

6 Beton izlozen kemijskom djelovanju d) C30/37

XA1

Siabo kemijski Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije, spremnici tekuCih agresivni umjetnih gnojiva okolis

XA2

Umjereno kemijski agresivni okolis, konstrukcije u marinama

Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u agresivnom tlu

XA3

lako kemijski agresivni okolis

Kemijski agresivne vode u postrojenjima C35/45 c) za tretiranje otpadnih voda; spremnici za silazu i korita (zljebovi) za hranjenje zivotinja; rashladni tomjevi s dimnjacima za odvodenje dimnih plinova

H.3.5.1.2. Najrnanje vrijednosti zastitnog sloja za zastitu od korozije i dopustena odstupanja zastitnog sloja odredene su tablicom H.3.

C35/45 c)

7 Beton izlozen habanju

974

XM1

Umjereno habanje

Elementi industrijskih konstrukcija izlozeni prometu vozila s pneumatskim gumama na kotaCima

C30/37 c)

XM2

Znatno

Elementi industrijskih konstrukcija

C30/37 c)

975

{i{hfica H.3: Najmanje vrijednosti zastitnog sloja za zastitu od korozije odstupanja zastitnog sloja

I

2

dopustena

I

2

Razred izlozenosti

Najmanji zastitni sloj, COlin U mma)b) za: Armaturu

dopustena odstupanJa zastitnog sloja L\c, u mm

XCI

20

10

XC2

35

XC3

35

XC4

40

XDI 3

XD2

55

d) da bi se osiguralo dobro prianjanje, cmin mora biti jedl1ak iii ne manji od promjera sipke, ds, ili usporednog promjera snopa sipki (cija je plostina presjeka jednaka zbroju plostina pojedinih sipki u snopu), ds,V, e) betonu koji je izlozen jakom mehanickom djelovanju moze se otpomost na habanje poboljsati povecanjem zastitnog sloja za oko 5 mm za razred izlozenosti XMI, 10 mm za XM2 i IS mmza XM3, f) da bi se u obzir uzelo slucajno odstupanje od specificiranog zastitnog sloja, vrijednost c mora se dodati vrijednosti cmin, da bi se dobila nazivna vrijednost cnom, g) veca vrijednost c mora se rabiti pri betoniranju na neravnoj podlozi. Povecanje treba odgovarati veliCini neravnosti podloge, ali c nije manja od 20 mm. H.3.5.3. Za beton u dodiru s tlom treba zastitni sloj povecati za dodatnih 50 mm i treba iznositi c 75 mm. H.3.5.4. Ako se na tlo betonira podloga temelja onda zastitni sloj betonskog temelja do podloge mora iznositi c 40 mm. H.3.5.5. Ako su dijelovi konstrukcije nedostupni, treba zastitni sloj se povecati 20 mm. H.3.5.6. Ako se betonu naknadno obraduje povrsina treba zastitni sloj povecati za najmanje 5mm.

IS H.4. Primjena Pravilnika

XD3 c ) XSI 4

XS2

55

XS3 a) Ako su elementi izvedeni od betona za dva razreda vise od najmanjeg razreda specificirana u tablici H.2, zastitni sloj moze se smanjiti za 5 mm. Ovo, medutim, ne vrijedi za razred izlozenosti XC I. b) Ako se beton na mjestu (in-situ) veze s betonom predgotovljenog elementa, zastitni sloj na tom spoju moze se smanjiti do 5 mm u predgotovljenom elementu i do 10 mm u betonu na mjestu. Ipak, pravila specificirana u tocki H.3.5.2. d), za osiguranje prianjanja moraju se postivati ako je armatura potpuno iskoristena u fazi izvedbe. c) U l1ekim slucajevima armatura ce trebati posebnu zastitu od korozije. H.3.5.2. Osim odredaba tocke H.3.5.1. zastitni sloj mora ispuniti i slijedece zahtjeve: a) armatura treba imati barem minimalni zastitni sloj da bi se osigurala zastita od korozije i prijenos sila prianjanja, b) zastitnim slojem mora se zastititi i nenosiva armatura, c) da bi se osigurala zastita od korozije, zastitni sloj ne smije biti manji od cmin iz tablice H.3 ovisno 0 razredu izlozenosti iz tablice H.2; za istovremeni utjecaj vise razreda izlozenosti mora se usvojiti zahtjev vcceg zastitnog sloja,

976

tehnii!kim normativima za izgradnju objekata visokogradl1je 1I seizmiCkim podru(Jima H.4.I. Koeficijent kategorije gradevine za II. kategoriju gradevil1e iz tablice u clanku 4. Pravilnika 0 tehnickim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmickim podrucjima mijenja se i iznosi Ko= 1,5. H.4.2. Umjesto odredbe clanka 25. Pravilnika 0 tehnickim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmickim podrucjima primjenjuje se tocka H.4.2.1. ovoga Priloga. H.4.2.1. Koeficijent dinamicnosti Kd odreduje se prema tablici H.4. 0

Tablica H.4: Koeficijenti dinamicnosti Kd u odnosu na kategoriju tla

Kategorija tla

Koeficijent Kd

Granicne vrijednosti koeficijenta Kd

I

Kd = 0,50/T

0,33 :S Kd £ 1,0

II

Kd = 0,70/T

0,47:S Kd £ 1,0

III

Kd = 0,90/T

0,60:S Kd £ 1,0

H.4.3. Za betonske konstrukcije koeficijenati duktilnosti i prigusenja Kp odredenih clankom 27. Pravilnika 0 tehnickim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmickim podrucjima mijenjaju se i iznose: - za tip konstrukcije 1Z tocke I) Kp = 1,5 - za tip konstrukcije iz tocke 2) Kp = 2,0 - za tip konstrukcije iz tocke 3) Kp = 2,4 - za tip konstrukcije iz tocke 4) Kp = 3,0.

977

H. 5. Tehnicka svojstva betona i armature ll.'i .1. Tehnicka svojstva betona specificiraju se u projektu u skladu s ovim Prilogom. 1!.5 .1.1. Marka betona prema Pravilniku 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton odgovara razredu tlacne cvrstoce betona oznake prema Prilogu »A« ovoga Propisa i prema 'ablici H.5 ovoga Priloga. 1.5.1.2. Ostala tehnicka svojstva specificiraju se za odgovarajuci razred tlacne cvrstoce prema Prilogu »A« ovoga Propisa. Tablica H.5 Marka betona prema PBAB prema normi HRN EN 206-1 Marka (MB)

betona

IS

20

HRN DIN 4102-1 :2000

Ponasanje gradevnih materijala i elemenata u pozaru - I. dio: Gradevni materijali Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-1:1998 + Ispravak 1:1998)

HRN DIN 4102-2:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - 2. dio: Gradevni e1ementi - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-2:1977)

HRN DIN 4102-3:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - 3. dio: Pozarni zidovi i nenosivi vanjski zidovi - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-3: 1977)

odgovarajuci razredi tlacne cvrstoce betona

30

40

50

60

Razredi tlacne C12/15 C16/20 C25/30 C30/37 C40/50 C50/60 cvrstoce H.5.2. Tehnicka svojstva celika za armiranje specificiraju se u projektu betonske konstrukcije prema odredbama Priloga «B» ovoga Propisa. H.5.3. Tehnicka svojstva gradevnih proizvoda za primjenu u betonu (cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje, voda) moraju biti specificirana prema odredbama iz Priloga »C«, »D«, »E« i »F« ovoga Propisa.

HRN DIN 3:2000

4102-4/Ispravak Ponasanje gradevnih materijala i elemenata u pozaru - 4. dio: Sastav i primjena gradevnih materijala, gradevnih elemenata i posebnih gradevnih elemenata (DIN 4102-4: I 994/Ispravak 3:1998)

HRN DIN 4102-4:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih e1emenata u pozaru - 4. dio: Sastav i primjena gradevnih gradiva, gradevnih elemenata i posebnih gradevnih elemenata (DIN 4102-4:1994; Ber 1:1995; Ber 2:1996)

HRN DIN 4102-5:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - 5. dio: Pre grade otporne na pozar, pre grade u zidovima okna za dizala i ostakljenja otporna na pozar Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-5:1977)

HRN DIN 4102-6:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - 6. dio: Ventilacijski vodovi - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-6: 1977)

HRN DIN 4102-7:2000

Ponasanje gradevnih materijala i elemenata u pozaru - 7. dio: Krovovi - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-7:1998)

HRN DIN 4102-8:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - 8. dio: Mali uredaji za ispitivanje (DIN 4102-8: 1986)

HRN DIN 4102-9:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih clemenata u pozaru - 9. dio: Pre grade za kabele - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-9:1990)

H. 6. Popis priznatih tehnickih pravila i norma H.6.1. Priznata tehnicka pravila za projektiranje Pravilnik 0 tehnickim norrnativima za djelovanja nosivih gradevinskih konstrukcija (»Sluzbeni list« 26/88) i priznata tehnicka pravila koja su vezana liZ primjenu toga pravilnika. Pravilnik 0 tehnickim normativima za izgrad~iu objekata visokogradnje u seizmickim podrucjima (»Sluzbeni list« 31/81, 29/83, 20/88 i 52/90) i priznata tehnicka pravila koja su vezana liZ primjenu toga pravilnika. Pravilnik 0 tehnickim normativima za beton i armirani beton (»Sluzbeni list« 11/87) i priznata tehnicka pravila koja su vezana uz primjenu toga pravilnika. Pravilnik 0 tehnickim normativima za temeljenje gradevinskih objekata (»Sluibeni list« 15/90) i priznata tehnicka pravila koja su vezana liZ primjenu toga pravilnika. H.6.2. Norrne

978

HRN ENV 1992-1-1 :2004

2: Projektiranje betonskih Eurokod konstrukcija - I-I. dio: Osnova i pravila primjene za zgrade (ENV 1992-1-1 :1991)

HRN ENV 1992-1-2:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija-I-2. dio: Opca pravila Projektiranje konstrukcije na pozarno djelovanje(ENV 1992-1-2:1995)

979

HRN DIN 4102-11:1996

Ponasanje gradevnih gradiva i gradevnih elemenata u pozaru - 11. dio: Cijevna oplastenja, cijevne zapreke/pregrade, instalacije okna i kanali te poklopci njihovih revizijskih otvora - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-11: 1985)

1.3.2. Tehnicka svojstva celika za armiranje i celika za prednapinjanje specificiraju se u projektu betonske konstrukcije prema odredbama iz Priloga »B« ovoga Propisa. 1.3.3. Tehnicka svojstva gradevnih proizvoda za primjenu u betonu (cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje, voda) moraju biti specificirana prema odredbama iz Priloga »C«, »D«, »E« i »F« ovoga Propisa. 1.4.1. Norrne za projektiranje i proracun

nHRN ENV 1991-1

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - I. dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994)

nHRN ENV 1991-2-1

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 2-1. dio: Djelovanja na konstrukcije - Prostome tezine, vlastite teZine, uporabna opterecenja (ENV 1991-2-1: 1995)

1.1. Podrucje primjene

nHRN ENV 1991-2-2

1.1.1. Ovim se Prilogom sukladno clanku 17. ovoga Propisa proplsuJU pravila za projektiranje betonskih konstrukcija gradevina, ako ovim Propisom nije drukcije propisano. 1.1.2. Odredbe ovoga Priloga odnose se na projektiranje betonskih konstrukcija uzimajuci u obzir i osnove proracuna i djelovanja na konstrukcije, geotehnicko projektiranje te projektiranje konstrukcija otpomih na potres.

Eurokod I: Osnove proracuna i djelovanja na konstrukcije - 2-2. dio: Djelovanja na konstrukcije - Djelovanja na konstrukcije izlozene pozaru (ENV 1991-2-2:1995)

nHRN ENV 1991-2-3

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 2-3. dio: Djelovanja na konstrukcije Opterecenje snijegom (ENV 1991-2-3:1995)

nHRN ENV 1991-2-4

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 2-4. dio: Djelovanja na Opterecenje vjetrom konstrukcije (ENV 1991-2-4: 1995)

nHRN ENV 1991-2-5

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 2-5. dio: Djelovanja na konstrukcije Toplinska djelovanja (ENV 1991-2-5:1997)

nHRN ENV 1991-2-6

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 2-6. dio: Djelovanja na konstrukcije - Djelovanja tijekom izvedbe (EN V 1991-2-6:1997)

nHRN ENV 1991-2-7

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 2-7. dio: Djelovanja na konstrukcije Izvanredna djelovanja prouzrocena udarom eksplozijom (ENV 1991-2-7: 1998)

nHRN ENV 1991-3

Eurokod I: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 3. dio: Prometna opterecenja mostova (ENV 1991-3: 1995)

PRILOGI PROJEKTlRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S HRV AT SKIM NORMAMA

1.2. Projektiranje, proracun i gradenje 1.2.1. Pravila za projektiranje betonskih konstrukcija odredena su hrvatskim normama nizova HRN ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN ENV 1998 s nacionalnim specificnostima danim nacionalnim dokumentom za primjenu (u daljnjem tekstu: NAD) u okviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upucuju. 1.2.2. Za os nove proracuna i djelovanja na betonske konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme niza HRN ENV 1991 ukljucivo i pripadni NAD, te norme na koje norme ovog niza upucuju. 1.2.3. Za projektiranje betonskih konstrukcija glede otpomosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN ENV 1998 ukljucivo i pripadni NAD, te norme na koje norme ovog niza upucuju. I.2.4. Za projektiranje betonskih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN ENV 1992 ukljuCivo i propadni NAD, te norme na koje norrne ovog niza upucuju. 1.2.5. Za geotehnicko projektiranje primjenjuju se hrvatske norrne niza HRN ENV 1997 ukljucivo i pripadni NAD uzimajuci u obzir HRN 1992-3, te norme na koje norme ovog niza upucuju. L2.6. Ako se u skladu s clankom 16. stavkom 2. ovoga Propisa ne provodi proracun otpomosti na pozamo djelovanje u skladu s HRN ENV 1992-1-2., betonska konstrukcija grade vine projektirane prema odredbama ovoga Priloga mora zadovoljavati opca nacela zastite od pozamog djelovanja.

1.3. Tehnicka svojstva betona, armature i sastavnih materijala 1.3.1. Tehnicka svojstva betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije prema odredbama iz Priloga »A« ovoga Propisa.

980

981

nHRN ENV 1991-4

Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 4. dio: Djelovanja na silose i spremnike tekucina (ENV 1991-4: 1995)

nHRN ENV 1991-5

Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije - 5. dio: Djelovanja prouzrocena kranovima i drugim strojevima (ENV 1991-5:1998)

HRN ENV 1992-1-1:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-1. dio: Opca pravila i pravila za zgrade (NV 1992-1-1: 1991)

HRN ENV 1992-1-2:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-2. dio: Opca pravila - Proracun konstrukcija na poZamo djelovanje (ENV 1992-1-2:1995+AC:1996)

HRN ENV 1992-1-3:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - dio 1-3: Ope a pravila - Predgotovljeni betonski elementi i konstrukcije (ENV 1992-1-3:1994)

HRN ENV 1992-1-4:1997

HRN ENV 1992-1-5:2004

982

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-4. dio: Opca pravila - Lakoagregatni beton (ENV 1992-1-4:1994) Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-5 dio: Opca pravila - Konstrukcije sa slobodnim i vanjskim nategama (ENV 1992-1-5:1994)

HRN ENV 1992-1-6:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-6 dio: Opca pravila - Nearmirane betonske konstrukcije (ENV 1992-1-6: 1994)

HRN ENV 1992-2:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 2. dio: Betonski mostovi (ENV 1992-2: 1996)

HRN ENV 1992-3:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 3 dio: Betonski temelji (ENV 1992-3: 1998)

HRN ENV 1992-4:2004

Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - 4 dio: Spremnici tekuCina i rastresitih materijala (ENV 1992-4: 1998)

HRN ENV 1997-1:2001

Eurokod 7: Geotehnicko projektiranje - 1. dio: Opca pravila (ENV 1997-1: 1994)

HRN ENV 1997-2:2001

Eurokod 7: Geotehnicko projektiranje - 2. dio: Projektiranje uporabom laboratorijskih ispitivanja (ENV 1997-2:1999)

HRN ENV 1997-3:2001

Eurokod 7: Geotehnicko projektiranje - 3. dio: Projektiranje uporabom terenskih ispitivanja (ENV 1997-3:1999)

HRN ENV 1998-1-1:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 1-1. dio: Opca pravila - Potresna djelovanja i opci zahtjevi za konstrukcije (ENV 1998-1-1:1994)

HRN ENV 1998-1-2:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 1-2. dio: Opca pravila - Opca pravila za zgrade (ENV 1998-1-2:1994)

HRN ENV 1998-1-3:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 1-3. dio. Opca pravila - Posebna pravila za razna gradiva elemente (ENV 1998-1-3:1995)

HRN ENV 1998-1-4:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 1-4. dio: Opca pravila - Pojacanje i popravak zgrada (ENV 1998-1-4: 1996)

HRN ENV 1998-2:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 2 dio: Mostovi (ENV 1998-2:1994)

ENV 1998-2/AC:1997

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 2 dio: Mostovi, amandman AC (ENV 1998-2/AC:1997)

HRN ENV 1998-3:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 3 dio: Tomjevi, stupovi i dimnjaci (ENV 1998-3:1996)

HRN ENV 1998-4:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 4 dio: Silosi, spremnici i cjevovodi (ENV 1998-3:1998)

HRN ENV 1998-5:2005

Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpomih na potres - 5 dio: Temelji, potpome konstrukcije i geotehnicka pitanja (ENV 1998-5:1994)

983

PRILOGJ IZVODENJE I ODRZAV ANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1.1. Po druqe primjene 1.1.1. Ovim se Prilogom sukladno clanku 28. ovoga Propisa propisuju tehnicki i drugi zahtjevi i uvjeti za izvodenje betonskih konstrukcija, nadzome radnje i kontrolni postupci Ila gradilistu betonskih konstrukcija te oddavanje betonskih konstrukcija gradevma, ako ovim Propisom nije drukcije propisano. 1.1.2. Tehnicki i drugi zahtjevi i uvjeti iz tocke 1.1.1. ovoga Priloga odredeni su, odnosno, izvodenje i odrzavanje betonskih konstrukcija provodi se prema nom1ama: 1. dio: Opcenito, HRN EN 13670-1 :2002 Izvodenje betonskih konstrukcija HRN EN 4866:1999 Mehanicke vibracije i udari - Vibracije gradevina - Smjemice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na gradevine, HRN ENV 1326~:2?01 Odrzavanje - Smjemice za izradu ugovora 0 odrzavanju, HRN EN 13306:2001 NazlvlJe u oddavanju, HRN ISO 15686-1 :2002 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka - 1. dio Opca nacela, HRN ISO 15686-2:2002 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka - 2. dio: Postupci predvidanja vijeka uporabe, HRN ISO .156~6-3:2004 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka - 3. dio: Neovisne oCJene I pregledl svojstava, prEN 13791 :2003 Ocjena tlacne cvrstoce betona u konstrukclJama lit u konstrukcijskim elementima, HRN U.M.1.046:1984 Ispitivanje mostova pokusnim opterecenjem, HRN U.M1.047:1987 Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim opterecenjem i ispitivanje do sloma, nommma na koje te norme upucuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.

1.2. /zvodenje, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilistu 1.2.1. Ugradnja betona 1.2.1.1. Beton proizveden prema odredbama Priloga »A« ovoga Propisa ugraduje se u betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta norma upucuje i odredbama ovoga Priloga. J.2.1.2. Izvodac mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije poeetka ugradnje provjeriti je Ii beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je Ii tijekom transporta betona doslo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnieka svojstva betonske konstrukcije. 1.2.1.3. Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvomice betona), nadzomi inZenjer obvezno odreduje neposredno prije njegove ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrdivanja svojstava svjdeg betona i utvrdivanja tlacne cvrstoce ocvrsnulog betona na mjestu ugradnje betona prema odredbama ovoga Priloga. 1.2.1.3.1. Kontrolni postupak utvrdivanja svojstava svjdeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

984

1.2.1.3.2. Kontrolni po stupak utvrdivanja tlacne cvrstoce oevrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugradivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvodaca. J.2.1.3.3. Ako je kolieina ugradenog betona iz tocke 1.2.1.2.2. veca od 100 m3, za svakih slijedecih ugradenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona. 1.2.1.3.4. Podaci 0 istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvodaea evidentiraju se uz navodenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci 0 uzimanju uzoraka betona u skladu s tockom J.2.1.3.2. i J.2.1.3.3. ovoga Priloga evidentiraju se uz obvezno navodenje oznake pojedinacnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugradivao u trenutku uzimanja uzoraka. J.2.l.3.5. Kontrolni postupak utvrdivanja tlacne cvrstoce oevrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka iz toe aka J.2.1.3.2. i 1.2.1.3.3. ovoga Priloga i dokazivanjem karakteristiene tlacne cvrstoce betona provodi se odgovarajucom primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 »Ispitivanje identicnosti tlacne cvrstoce«. 1.2.1.3.6. Zahtjevi za minimalnom kolicinom uzoraka iz tocaka J.2.1.3.2. i 1.2.1.3.3. ovoga Priloga ne odnose na obiteljsku kucu ijednostavnu gradevinu. J.2.1.4. Kontrolni postupak utvrdivanja tlacne cvrstoce ocvrsnulog betona ugradenog u pOJedini element betonske konstrukcije u slucaju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se odreduje na temelju podataka iz tocke J.2.1.3.4. ovoga Priloga odnosno tocke A.3.3. Priloga »A« ovoga Propisa, odgovarajucom primjenom norrni iz tog Priloga. 1.2.1.5. Za slucaj nepotvrdivanja zahtijevanog razreda tlacne cvrstoce betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugraden beton nedokazanog razreda tlacne cvrstoce provesti naknadno ispitivanje tlacne cvrstoce betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN 13791. 1.2.2. Ugradnja ammture 1.2.2.1. Armatura izradena od celika za armiranje prema odredbama Priloga »B« ovoga Propisa ugraduje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije viii tehnickoj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta upucuje i odredbama ovoga Propisa. 1.2.2.2. Armatura izradena od eelika za prednapinjanje i celika za armiranje prema odredbama Priloga »B« ovoga Propisa ugraduje se u prednapetu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije ilili tehnickoj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN ENV 13670-1 normama na koje ona upucuje i odredbama ovoga Propisa. 1.2.2.3. Rukovanje, skladistenje i zastita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehnickih specifikacija koje se odnose na celik za armiranje odnosno celik za prednapinjanje, projekta betonske konstrukcije te odredbama ovoga Priloga. 1.2.2.4. Izvodac mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije pocetka ugradnje provjeriti je Ii armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je Ii tijekom rukovanja i skladistenja armature doslo do njezinog ostecivanja, deformacije iii druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije. 1.2.2.5. Nadzomi inZenjer neposredno prije prije poeetka betoniranja mora:

985

a) provjeriti postoji Ii isprava 0 sukladnosti za celik za prednapinjanje iii Ii celik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu Ii iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, b) provjeriti je Ii armatura izradena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije i/ili tehnickom uputom za ugradnju i uporabu armature te u skladu s Prilogom »B« te Prilogom »H« odnosno Prilogom »1« ovoga Propisa, c) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u gradevinski dnevnik. 1.2.3. Ugradnja predgotovljenih betonskih elemenata 1.2.3.1. Predgotovljeni betonski element izraden iIi proizveden prema odredbama Priloga »G« ovoga Propisa ugraduje se u betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije ilili tehnickoj uputi za ugradnju i uporabu predgotovljenog betonskog proizvoda, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta norma upucuje i odredbama ovoga Propisa. J.2.3.2. Rukovanje, skladistenje i zastita predgotovljenog betonskog elementa treba biti u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, odgovarajucim tehnickim specifikacijama za taj predgotovljeni betonski element te odredbama ovoga Priloga. 1.2.3.3. Izvodac mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije pocetka ugradnje provjeriti je Ii izradeni predgotovljeni betonski element odnosno proizvedeni predgotovljeni betonski proizvod u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je Ii tijekom rukovanja i skladistenja predgotovljenog betonskog elementa doslo do njegovog ostecivanja, deformacije iii druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije. 1.2.3.4. Nadzomi inienjer neposredno prije povezivanja predgotovljenog betonskog elementa u betonsku konstrukciju mora: a) provjeriti je Ii za predgotovljeni betonski element izraden na gradilistu dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom betonske konstrukcije odnosno postoji Ii za proizvedeni predgotovljeni betonski proizvod isprava 0 sukladnosti te je Ii predgotovljeni betonski element sukladan zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, b) provjeriti je Ii predgotovljeni betonski element postavljen u skladu s projektom betonske konstrukcije i Prilogom »G« ovoga Propisa, odnosno s tehnickom uputom za ugradnju i uporabu, c) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u gradevinski dnevnik. 1.2.4. Uporabljivost betonske konstrukcije 1.2.4.1. Pri dokazivanju uporabljivosti betonske konstrukcije treba uzeti u obzir: a) zapise u gradevinskom dnevniku 0 svojstvima i drugim podacima 0 gradevnim proizvodima ugradenim u betonsku konstrukciju, b) rezultate nadzomih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno ovom Propisu obvezno provode prije ugradnje gradevnih proizvoda u betonsku konstrukciju, c)dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise 0 provedenim postupcima i dr.) koje je izvodac osigurao tijekom gradenja betonske konstrukcije, d) rezultate ispitivanja pokusnim opterecenjem betonske konstrukcije iIi njezinih dijelova, e) uvjete gradenja i druge okolnosti koje prema gradevinskom dnevniku i drug oj dokumentaciji koju izvodac mora imati na gradilistu, te dokumentaciju koju mora imati

986

proizvodac gradevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnicka svojstva betonske konstrukcije. 1.2.4.2. Ispitivanje pokusnim opterecenjem betonskih konstrukcija provodi se u cilju ocjene ponasanja konstrukcije u odnosu na projektom predvidene pretpostavke. Pokusnim opterecenjem ispituju se betonske konstrukcije za koje je ispitivanje predvideno projektom, a obvezno za: a) mostovi raspona veceg od 15,0 m, b) tribine u sportskim gradevinama i dvoranama razne namjene, c) krovne konstrukcije raspona veceg od 30 m, d) betonske konstrukcije koje se prvi put izvode novim tehnoloskim postupkom. 1.2.4.3. Ispitivanje iz tocke 1.2.4.2. treba provoditi prema projektu betonske konstrukcije, normama HRN U.M.1.046:1984 i HRN U.MI.047:1987, normama na koje one upucuju i odredbama ovoga Propisa. 1.2.5. Naknadno dokazivanje tehnickih svojstava betonske konstrukcije 1.2.5.1. Za betonsku konstrukciju koja nema projektom predvidena tehnicka svojstva iIi se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proracunima utvrditi tehnicka svojstva betonske konstrukcije prema nizu normi HRN ENI2504 i prednorme prEN 13791 i normama na koje te norme upucuju, te odredbama ovoga Priloga. 1.2.5.2. Radi utvrdivanja tehnickih svojstava betonske konstrukcije prema tocki 1.2.5.1. ovoga Priloga potrebno je prikupiti odgovarajuce podatke 0 betonskoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omogucavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehanicke otpomosti i stabilnosti, pozame otpomosti i drugih bitnih zahtjeva za gradevinu prema odredbama posebnih propisa.

J.3. Odriavanje betonskih konstrukcija 1.3.1. Radnje u okviru odrZavanja betonskih konstrukcija treba provoditi prema odredbama ovoga Priloga i normama na koje upucuje ovaj Prilog, te odgovarajucom primjenom odredaba ostalih Priloga ovoga Propisa. 1.3.2. Ucestalost redovitih pregleda u svrhu odrZavanja betonske konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne rjede od: a) 10 godina za zgrade jaYne i stambene namjene, b) 2 godine za mostove, c) 5 godina za industrijske, prometne, infrastruktume i druge gradevine koje nisu navedene poda)ib) 1.3.3. Nacin obavljanja pregleda odreduje se projektom betonske konstrukcija, a ukljucuje najmanje: a) vizualni pregled, u kojeg je ukljuceno utvrdivanje polozaja i velicine napuklina i pukotina te drugih ostecenja bitnih za ocuvanje mehanicke otpomosti i stabilnosti gradevine, b) utvrdivanja stanja zastitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno iii jako agresivnom okolisu, c) utvrdivanje velicine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za slucaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtocki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanicke otpomosti i stabilnosti.

987

J.3.4. Dokumentaciju iz toe aka J.3.2. i J.3.3. te drugu dokumentaciju konstrukcije duzan je trajno cuvati vlasnik gradevine.

0

odrzavanju betonske

1.4. Norme J.4. 1. Norme za izvodenje betonskih konstukcija, ispitivanje gradevina i odrzavanje gradevina HRN ENV 13670-1:2002

Izvedba betonskih konstrukcija Opcenito (ENV 13670-1 :2000)

HRN U.MI.046:1984

Ispitivanje mostova pokusnim opterecenjem

HRN U.ML047:1987

Jspitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim opterecenjem i ispitivanje do sloma

HRN EN 4866:1999

Mehanicke vibracije i udari - VibraciJe gradevina - Smjemice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na gradevine (ISO 4866: 1990 + Dopuna 1: 1994 + Dopuna 2: 1996)

prEN 13791 :2003

988

1. dio:

cvrstoce betona u Ocjena tlacne iii u konstrukcijskim konstrukcijama elementima

HRN ISO 15686-1:2002

Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe 1. dio: Opca nacela (ISO 15686-1:2000)

HRN ISO 15686-2:2002

Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 2. dio: Postupci predvidanja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2001)

HRN ISO 15686-3:2004

Zgrade i druge gradevine - Planiranje vijeka uporabe - 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava (ISO 15686-3 :2002)

HRN 12504-1 :2000

Ispitivanje betona u konstrukcijama - I. dio: Izvadeni uzorci - Uzimanje, pregled i ispitivanje tlacne cvrstoce (EN 12504-1 :2000)

HRN 12504-2:2001

Svojstva betona u konstrukcijama - 2.dio: Nerozorno ispitivanje - Odredivanje indeksa sklerometra (EN 12504-2:2001)

nHRN EN 12504-3

lspitivanje betona u konstrukcijama - 3. dio: Odredivanje sile cupanja (pull-out) (prEN 12504-3:2003)

HRN EN 12504-4:2004

Ispitivanje betona - 4. dio: Odredivanje brzine ultrazvucnog impulsa (EN 12504-4:2004)

HRN EN 12390- 1:200 1

Jspitivanje ocvrsloga betona - 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 12390-1:2000)

HRN EN 12390-3:2002

Ispitivanje ocvrsloga betona - 3. dio: Tlacna cvrstoca ispitnih uzoraka (EN 12390-3:2001)

J.4.2. Ostale norme Primjenjuju se norme na koje upucuju ostali prilozi ovoga Propisa, u dijelu u kojem ureduju tehnicke i druge zahtjeve i uvjete za izvodenje betonskih konstrukcija, nadzome radnje i kontrolne postupke na gradilistu betonskih konstrukcija te odrzavanje betonskih konstrukcija gradevina.

PRILOGK PROIZVODI I SUSTA VI ZA ZMmTU I POPRA V AK BETONSKIH KONSTRUKCIJA

K. /. Podrucje primjene K. 1.1. Ovim se Prilogom, sukladno elanku 14. ovoga Propisa propisuju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za proizvode i sustave za zastitu i popravak betonskih konstrukcija (u daljnjem tekstu: proizvodi i sustavi), ako ovim Propisom nije drukcije propisano. K.1.2. Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrdivanje sukladnosti proizvoda i sustava, ovisno 0 vrsti proizvoda i sustava, odreduju se odnosno provode prema normama: HRN EN 1504-1 :200 1 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Definicije, zahtjevi, nadzor nad kakvocom i vrednovanje sukladnosti - 1. dio: Definicije (EN 1504-1: 1998), HRN EN 1504-2:2004 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti2. dio: Sustavi povrsinske zastite (EN 1504-2:2004), nHRN EN 1504-3 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 3. dio: Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak (prEN 1504-3:2005), HRN EN 1504-4:2004 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti 4. dio: Konstrukcijsko lijepljenje (EN 1504-4:2004), HRN EN 1504-5:2005 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 5. dio: Injektiranje betona (EN 1504-5:2005), prEN 1504-6 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje suk1adnosti - 6. dio: Sidrenje armature, prEN 1504-7 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Detinicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 7. dio: Zastita armature od korozije, HRN EN 1504-8:2005 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 8. dio: Kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti (EN 1504-8:2005), HRN ENV 1504-9:2001 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, nadzor nad kakvocom i

989

vrednovanje sukladnosti - 9. dio: Opca pravila za uporabu proizvoda i sustava (ENV 1504-9: 1997), HRN EN 1504-10:2004 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti 10. dio: Primjena proizvoda i sustava na gradilistu i kontrola kvalitete radova (EN 1504-10:2003), normama na koje one upucuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. K.1.3. Proizvodi i sustavi u smislu tocke K.l.1. ovoga Priloga su tvomicki proizvedeni proizvodi i sustavi kojima se betonske konstrukcije zasticuju, izvode i/ili popravljaju radi ocuvanja odnosno uspostave tehnickih svojstava betonske konstrukcije propisanih ovim Prop is om. K.IA. Odredbe ovoga Priloga ne odnose se na proizvode i sustave namijenjene betonskim konstrukcijama koje nisu obuhvacene ovim Propisom. K.2. Specijicirana svojstva, potvrdivanjesukladnosti i oznacavanje

K.2.1. Specificirana svojstva K.2.1.1. Tehnicka svojstva proizvoda i sustava moraju ispunjavati opce i posebne zahtjeve bitne za zastitu, izvodenje ilili popravak betonske konstrukcije i moraju biti specificirana prema normama niza HRN EN 1504, normama na koje te norme upucuju i odredbama ovoga Priloga, ovisno 0 vrsti proizvoda i sustava navedenih u tocki K.2.1.2. K.2.1.2. Vrste proizvoda i sustava su: a) sustavi povrsinske zastite, b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, c) konstrukcijska Ijepila, d) proizvodi za injektiranje betona, e) proizvodi za sidrenje armature, f) proizvodi za zastitu armature od korozije. K.2.1.3. Tehnicka svojstva proizvoda iii sustava specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. K.2.2. Potvrdivanje sukladnosti K.2.2.1. Potvrdivanje sukladnosti proizvoda i sustava provodi se, ovisno 0 vrsti proizvoda, prema odredbama Dodataka ZA normi niza HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-7, i norme HRN EN 1504-8 i odredbama posebnog propisa. K.2.3. Oznacavanje K.2.3.1. Proizvodi i sustavi oznacavaju se, na otpremnici i na pakovini prema normama HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-8. Oznaka mora obvezno sadrzavati upuCivanje na odgovarajucu normu, a u skladu s posebnim prop is om. K.3. Ispitivanje K.3.1. Ispitivanje svojstava proizvoda i sustava, ovisno 0 vrsti proizvoda iii sustava, proVOdl se prema odgovarajucim normama iz niza HRN EN 1504 i normama na koje te norme upucuju.

990

K.3.2. Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje provodi se prema normama niza HRN EN 1504 i normama na koje te norme upucuju. K.4. Projektiranje KA.1. Ako se projektom predvida zastita betonske konstrukcije iii njezinih dije10va proizvodima i sustavima (npr. sustavi povrsinske zastite, proizvodi za zastitu armature od korozije) radi ispunjenja zahtjeva ovoga Propisa, tehnicko rjesenje zastite betonske konstrukcije mora ukljuCiti svojstva proizvoda i sustava te uvjete njihove ugradnje i zahtjeve za odrzavanje ilili obnovu tijekom uporabnog vijeka gradevine. KA.2. Ako se projektom predvida izvodenje betonske konstrukcije primjenom proizvoda i sustava (npr. konstrukcijska Ijepila, proizvodi za sidrenje armature) tehnicko rjesenje sadrzi potrebne proracune i razradu takvog nacina gradenja ukljucujuci svojstva proizvoda i sustava te uvjete njihove primjene. KA.3. Ako se betonska konstrukcija popravlja proizvodima i sustavima (npr. proizvodi i sustavi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak, proizvodi za injektiranje betona), tehnicko rjesenje popravka betonske konstrukcije mora obuhvatiti provjeru prikladnosti primjene pojedinog proizvoda iii sustava za tu betonsku konstrukciju, nacin izvodenja ukljucujuCi svojstva proizvoda i sustava te uvjete njihove primjene, i potrebne proracune ilili druge odgovarajuce dokaze 0 ispunjavanju zahtjeva ovoga Propisa nakon popravka. K.5. Gradenje K.5.1. Pri gradenju betonske konstrukcije primjenom proizvoda i sustava treba odgovarajuce primijeniti pravila odredena Prilogom »J« ovoga Propisa, te pojedinosti dane projektom betonske konstrukcije, tehnickom uputom za ugradnju i uporabu proizvoda i sustava, normom HRN EN 1504-10 i nommma na koje ta norma upucuje, koje se odnose na: - sve faze predvidenog vijeka uporabe proizvoda iii sustava, - uvjete kojima mora udovoljavati podloga, - proizvode i sustave te norme kojima se potvrduje sukladnost tih proizvoda i sustava, - ispitivanja svojstava proizvoda tijekom i nakon primjene (u ol:vrslom stanju), - uporabu i odrzavanje. K.6. Kontrola prije ugradnje K.5 .1. Kontrola proizvoda i sustava provodi se u slucaju kada postoji sumnja da je doslo do promjene pojedinog svojstva proizvoda iii proizvoda iz sustava. K.5.2. Kontrola u slucaju kada postoji sumnja da je doslo do promjene pojedinog svojstva proizvoda iii proizvoda iz sustava provodi se odgovarajucom primjenom norme iz niza HRN EN 1504 i normama na koje ta norma upucuje. K. 7. Odriavanje svojstava K.7.1 Proizvodac i distributer proizvoda i sustava, te izvodal: radova, dliZni su poduzeti odgovarajuce mjere u cilju odrzavanja svojstava proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladistenja i ugradnje prema tehnickim uvjetima proizvodaca i prema nonni HRN EN 1504-10.

991

K,8. Popis norma

HRN EN 1504-10:2004

K.8.1 Norme za proizvode i sustave za zastitu i popravak betonskih konstrukcija

HRN EN 1504-1:2001

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, nadzor nad kakvocom i vrednovanje sukladnosti - 1. dio: Dcfinicije (EN 1504-J: 1998)

HRN EN 1504-2:2004

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 2. dio: Sustavi povrsinske zastite (EN 1504-2:2(04)

nHRN EN 1504-3

Metode ispitivanja cementa - 3. dio: Odredivanje VTemena vezivanja postojanosti volumena (EN 196-3:1994)

HRN EN 196-21

Metode ispitivanja cementa - Odredivanje udjela klorida, ugljicnog dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1989)

HRN EN 445

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje - Metode ispitivanja (EN 445: 1996)

HRN EN 1015-3

Metode ispitivanja mortova za zide - 3. dio: Odredivanje konzistencije svjezeg morta (stolicem za potresanje) (EN 1015-3:1999)

HRN EN 1015-6

Metode ispitivanja mortova za zide - 6. dio: Odredivanje gustoce svjezeg morta (EN 1015-6: 1998)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 6. dio: Sidrenje armature

HRN EN 1015-7

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 7. dio: Zastita armature od korozije

Metode ispitivanja mortova za zide - 7. dio: Odredivanje udjela pora u svjeiemu mortu (EN 1015-7:1998)

HRN EN 1015-17

Metode ispitivanja mortova za zide - 17. dio: Odredivanje topljivih klorida u svjeiemu mortu (EN 1015-17:2(00)

HRN EN 1062-3

Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton - 3. dio: Odredivanje i razredba brzine prijenosa tekuce vode (propusnost) (EN 1062-3: 1998)

HRN EN 1062-6

Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton - 6. dio: Odredivanje propustljivosti ugljicnog dioksida (EN 1062-6:2(02)

nrHRN EN 1062-7

Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton 7. dio: Odredivanje svoj stava premostenj a pukotina (EN 1062- 7 :20(4)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 3. dio: Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak (prEN 1504-3:2(05) Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 4. dio: Konstrukcijsko Jijepljenje (EN 1504-4:2(04)

HRN EN 1504-5:2005

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 5. dio: Injektiranje betona (EN 1504-5 :2(05)

prEN 1504-7

HRN EN 1504-8:2005

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 8. dio: Kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti (EN 1504-8:2(05)

HRN ENV 1504-9:2001 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Detlnicije, zahtjevi, nadzor nad kakvocom i vrednovanje sukladnosti - 9. dio: Opca pravila za uporabu proizvoda sustava (ENV 1504-9:1997)

992

K.8.2. Ostale norme

HRN EN 196-3

HRN EN 1504-4:2004

prEN 1504-6

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 10. dio: Primjena proizvoda i sustava na gradilistu i kontrola kvalitete radova(EN 1504-10:2(03)

993

HRN EN 1062-11

HRN EN 1542

HRN EN 1543

994

Boje i lakovi - Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i bet on - 11. dio: Postupci kondicioniranja prije ispitivanja (EN 1062-11 :2002)

konstrukcija - Metode ispitivanja vremena ugradivosti (EN 12189: 1999)

Odredivanje

HRN EN 12190

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Mjerenje cvrstoce prionljivosti pull-offmetodom (EN 1542:1999)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanjc tlacne cvrstoce mortova za popravak (EN 12190:1998)

HRN EN 12192-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanje porasta vlacne cvrstoce polimera (EN 1543: 1998)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak hctollskih konstrukcija - Granulometrijska analiza - 1. din: Ispitne metode suhih sastojaka ll1ilrta (EN 12192-1:2002)

HRN EN 12192-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak hetollskih konstrukcija - Granulometrijska analiza - 2. dio: Metode ispitivanja punila polimemih Ijepila (EN 12192-2: 1999)

HRN EN 1766

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Referentni betoni za ispitivanje (EN 1766:2000)

HRN EN 12615

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betollskih konstrukcija - Metode ispitivanja - OdredivanJe posmicne cvrstoce po kosome prcsjeku (EN 12615:1999)

HRN EN 1767

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Metode ispitivanja Analiza infracrvenim zrakama (EN 1767: 1999)

HRN EN 12617-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 1. dio: Odredivanje lineamog skupljanja polimera i sustava povrsinske zastite (SPS) (EN 12617-1 :2003)

HRN EN 1770

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanje koeficijenta toplinske rastezljivosti (EN 1770:1998)

HRN EN 12617-3

HRN EN 1799

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Ispitivanje prikladnosti konstrukcijskih Ijepila za primjenu na betonsku povrsinu (EN 1799: 1998)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 3. dio: Odredivanje ranoga lineamog skupljanja konstruktivnih Ijepila (EN 12617-3:2002)

HRN EN 12617-4

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - 4. dio: Odredivanje skupljanja i bubrenja (EN 12617-4:2002)

HRN EN 1877-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Reaktivno djelovanje epoksidnih smola - 1. dio: Odredivanje epoksidnog ekvivalenta (EN 1877-1 :2000)

HRN EN 12618-1

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne met ode - 1. dio: Sposobnost prionljivosti i rastezanja proizvoda za injektiranje ogranicene duktilnosti (EN 12618-1 :2003)

HRN EN 1877-2

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Reaktivno djelovanje epoksidnih smola - 2. dio: Odredivanje aminskog djelovanja uporabom ukupne pH-vrijednosti (EN 1877-2:2000)

HRN EN 12636

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanje prianjanja betona na beton (EN 12636:1999)

HRN EN 12637-3

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne met ode - Kompatibilnost materijala za injektiranje - 3. dio: Utjecaj materijala za injektiranje na elastomere (EN 12637-3:2003)

HRN EN 13036-4

Povrsinska svojstva cesta i aerodromskih operativnih povrsina - Ispitne met ode - 4. dio: Metoda mjerenja

HRN EN 12188

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanje prionljivosti celika na celik za odredivanje svojstava konstrukcijskih celika (EN 12188: 1999)

HRN EN 12189

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih

995

HRN EN 13412

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje tlacnog modula elasticnosti (EN 13412:2002)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje otpomosti na kapilamo upijanje (EN 13057:2002)

HRN EN 13529

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode Odredivanje liksotropije proizvoda za zastitu armature (EN 13062:2003)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Otpornost na ostar kemijski napad (EN 13529:2003)

HRN EN 13578

Proizvodi i sustavi za zastitu 1 popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje vremena skruCivanja (EN 13294:2002)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitna metoda - Kompatibilnost s vlaznim betonom (EN 13578:2003)

HRN EN 13579

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje otpomosti na karbonatizaciju (EN 13295:2004)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Ispitivanje hidrofobne impregnacije susenjem (EN 13579 :2002)

HRN EN 13580

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Upijanje vode i otpornost prema luZinama hidrofobnih impregnacija (EN 13580:2002)

HRN EN 13580

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - lspitne metode - Upijanje vode i otpornost prema luzinama hidrofobnih impregnacija (EN 13580:2002)

HRN EN 13581

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje gubitka mase hidrofobno impregniranog betona zbog smrzavanja i odmrzavanja uz djelovanje soli (EN 13581 :2002)

ERN EN 13584

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje tlacnog puzanja proizvoda za popravak (EN 13584:2003)

HRN EN 13687-1

Materijali i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanp - Odredivanje termicke kompatibilnosti - 1. dio: Ciklusi smrzavanJe odmrzavanje s uranjanjem u otopinu soli za odmrzavanje (EN 13687-1 :2002)

HRN EN 13687-2

Materijali i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcij a - Metode ispitivanj a - Odredivanje termicke kompatibilnosti - 2. dio: Ciklusi pljuskova (termicki sok) (EN 13687-2:2002)

otpornosti povrsine na klizanje - Ispitivanje klatnom (EN 13036-4:2003) HRN EN 13057

HRN EN 13062

HRN EN 13294

HRN EN 13295

HRN EN 13395-1

HRN EN 13395-2

HRN EN 13395-3

HRN EN 13395-4

HRN EN 13396

996

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode Odredivanje obradivosti - 1. dio: Ispitivanje rasprostiranjem tiksotropnih mortova (EN 13395-1 :2002) Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode Odredivanje obradivosti - 2. dio: Ispitivanje protokom mortova za injektiranje i mortova (EN 13395-2:2002) Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode Odredivanje obradivosti - 3. dio: Ispitivanje protokom betona za popravak (EN 13395-3 :2002) Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode Odredivanje obradivosti - 4. dio: Primjena mortova za popravak na povrsine u podgledu (EN 13395-4:2002) Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Mjerenje prod ora iona klorida (EN 13396:2004)

997

HRN EN 13687-3

Materijali i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanje termicke kompatibilnosti - 3, dio: Termicki ciklusi bez djelovanja soli za odmrzavanje (EN 13687-3:2002)

HRN EN 13687-4

Materijali i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanje termicke kompatibiInosti - 4, dio: Termicki ciklusi u suhim uvjetima (EN 13687-4:2002)

HRN EN 13687-5

HRN EN 13733

HRN EN 13894-1

HRN EN 13894-2

HRN EN 14068

998

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Promjene volumena i mase nakon ciklusa susenja i cuvanja u vodi (EN 14498:2004)

HRN EN ISO 1517

Boje i lakovi - Ispitivanje susenja povrsine Ballotinijeva metoda (ISO 1517:1973; EN ISO 1517:1995)

HRN EN ISO 2409 Materijali i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Odredivanje termicke kompatibilnosti - 5, dio: Otpornost prema temperaturnom soku (EN 13687-5:2002)

Boje i lakovi - Ispitivanje zarezivanjem mreZice (ISO 2409:1992; EN ISO 2409:1994)

HRN EN ISO 2431

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje trajnosti konstruktivnih Ijepila (EN 13733:2002)

Boje i lakovi - Odredivanje vremena istjecanja pomocu posuda za istjecanje (ISO 2431: 1993, ukljucujuci Tehnicki ispravak 1: 1994; EN ISO 2431: 1996)

HRN EN ISO 2808

Boje i lakovi - Odredivanje debljine filma (ISO 2808:1997; EN ISO 2808:1999)

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje zamora pod dinamickim opterecenjem - L dio: Tijekom njegovanja (EN 13894-1 :2003) Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje zamora pod dinamickim opterecenjem - 2, dio: Nakon ocvrsCivanja (EN 13894-2:2002) Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje vodone propusnosti injektiranih pukotina bez pomaka u betonu (EN 14068:2003)

HRN EN 14117

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne metode Odredivanje viskoznosti proizvoda za injektiranje na osnovi cementa (EN 14117:2004)

HRN EN 14406

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje omjera bubrenja i tijeka bubrenja (EN 14406:2004)

HRN EN 14497

HRN EN 14498

Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Odredivanje filtracijske stabilnosti (EN 14497:2004)

HRN EN ISO 2811-1 Boje i lakovi - Odredivanje gustoce - L dio: Metoda s piknometrom (ISO 2811-1:1997; EN ISO 2811-1:2001) HRN EN ISO 2811-2 Boje i lakovi - Odredivanje gustoce - 2, dio: Metoda uranjanja tijela (viska) (ISO 2811-2:1997; EN ISO 2811-2:2001) HRN EN ISO 2812-1 Boje i lakovi - Odredivanje otpornosti na kapljevine - 1 dio: Opce metode (ISO 2812-1:1993; EN ISO 28121:1994) HRN EN ISO 2815

Boje i lakovi - Ispitivanje otiska po Bucholzu (ISO 2815:2003; EN ISO 2815:2003)

HRN EN ISO 3219

Plastike - Polimeri/smole u kapljevitom stanju iii kao emulzije iii disperzije - Odredivanje viskoznosti primjenom rotacijskog viskozimetra s odredenom brzinom smicanja (ISO 3219:1993; EN ISO 3219:1994)

HRN EN ISO 3251

Boje, lakovi i plastike - Odredivanje saddaja nehlapivih tvari (ISO 3251:2003; EN ISO 3251:2003)

HRN ISO 4628-1

Boje i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka Oznacivanje intenziteta, kolicine i velicine uobicajenih vrsta gresaka - 1, dio: Opca nacela (ISO 4628-1: 1982)

HRN ISO 4628-2

Boje i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka Oznacivanje intenziteta, kolicine i velicine uobicajenih vrsta gresaka - 2, dio: Oznacivanje stupnja mjehuranja (ISO 4628-2: 1982)

HRN ISO 4628-3

Boje i lakovi - Ocjena propadanja prevlakaOznacivanje intenziteta, kolicine i velicine uobicajenih

999

vrsta gresaka - 3. dio: Oznacivanje stupnja hrdanja (ISO 4628-3: 1982) lIRN ISO 4628-4

Boje i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka Oznacivanje intenziteta, kolicine i velicine uobicajenih vrsta ostecenja - 4. dio: Oznacivanje stupnja pucanja (ISO 4628-4:1982)

HRN ISO 4628-5

Boje i lakovi - Ocjena propadanja prevlaka Oznacivanje intenziteta, koliCine i velicine uobicajenih vrsta gresaka - 5. dio: Oznacivanje stupnja ljustenja (ISO 4628-5: 1982)

HRN EN ISO 4628-6 Boje i lakovi - Ocjena razgradnje prevlaka Oznacivanje intenziteta, kolicine i velicine uobicajenih vrsta oste6enja - 6. dio: Ocjenjivanje stupnja kredanja postupkom s ljepljivom vrpcom (ISO 4628-6:1990; EN ISO 4628-6:2001) HRN EN ISO 6272

Boje i lakovi - Ispitivanje padajucom masom (ISO 6272:1993; EN ISO 6272:1994)

HRN EN ISO 7783-1 Boje i lakovi - Odrectivanjc paropropusnosti - 1. dio: Metoda s posudama za samonosive fllmove (ISO 77831: 1996+ Cor 1: 1998; EN ISO 7783-1: 1999) HRN EN ISO 7783-2 Boje i lakovi - Odrectivanje paropropusnosti - 2. dio: Metoda za filmove nanesene na porozne podloge (ISO 7783-2:1999; EN ISO 7783-2:1999) HRN EN ISO 9514

Boje i lakovi - Odrectivanje vremena uporabe kapljevitih sustava - Priprema i kondicioniranje uzoraka i smjemice za ispitivanje (ISO 9514:1992; EN ISO 9514:1994)

Osim navedenih norma primjenjuju se norme niza HRN EN 12350 i HRN EN 12390 za ispitivanje svjezeg i ocvrslog betona navedene u Prilogu »A« ovoga Propisa.

1000