It-skripta-za X Razred.pdf

  • Uploaded by: Edoo Saiti
  • 0
  • 0
  • December 2019
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View It-skripta-za X Razred.pdf as PDF for free.

More details

  • Words: 8,899
  • Pages: 120
Skripta za X razred srednje medicinske škole

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

SADRŽAJ Uvod.............................................................................................................................................................. 4 Računar ................................................................................................................................................. 4 HARDVER ...................................................................................................................................................... 2 Vrste uređaja ........................................................................................................................................ 3 Ulazni i izlazni uređaji .......................................................................................................................... 5 Ulazni uređaji ........................................................................................................................................ 5 Izlazni uređaji ........................................................................................................................................ 6 Ulazno-izlazni uređaji............................................................................................................................ 6 SOFTVER........................................................................................................................................................ 7 Programi ............................................................................................................................................... 7 Operativni sistem.................................................................................................................................. 7 Microsoft Office I Open Office ...................................................................................................................... 8 Ostale aplikacije .................................................................................................................................... 8 Verzije ................................................................................................................................................... 8 Komponente ......................................................................................................................................... 9 Microsoft Excel ............................................................................................................................................. 9 Startovanje Excela ................................................................................................................................ 9 Radno okruženje ................................................................................................................................. 11 Radni papir i ćelija .............................................................................................................................. 11 Upisivanje i kretanje po ćelijama........................................................................................................ 13 Tipovi podataka .................................................................................................................................. 14 Formatiranje ćelija .............................................................................................................................. 15 Formatiranje ćelija .............................................................................................................................. 15 Promena dimenzije celije ................................................................................................................... 17 Spajanje celija ..................................................................................................................................... 18 Prelomiti tekst u vise redova .............................................................................................................. 19 Dodavanje komentara ........................................................................................................................ 20 Orijentacija – tekst pod uglom ........................................................................................................... 21 Okviri i ispunjavanje bojom ................................................................................................................ 21

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Formatirati kao tabelu ........................................................................................................................ 22 FORMULE ............................................................................................................................................ 23 FUNKCIJE ............................................................................................................................................. 25 GRAFIKONI .......................................................................................................................................... 28 Štampanje ........................................................................................................................................... 31 Prikaz prije štampanja......................................................................................................................... 31 Microsoft Power Point ................................................................................................................................ 34

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Uvod Računar (kompjuter, računalo) je uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računari su sastavljeni od komponenata koje obavljaju jednostavnije, jasno određene funkcije. Kompleksna interakcija tih komponenata rezultira sposobnošću računara da obrađuje informacije.

Računar je elektronski uređaj sposoban da vrši obradu ulaznih podataka (prema zadatom programu) i dobijanje izlaznih rezulata, kao i čuvanje i razmenu podataka. Osnovne funkcije računara: •

Prihvatanje – prihvatanje podataka iz spoljašnjeg sveta



Obrada (procesiranje) podataka: – obavljanje aritmetičkih ili logičkih operacija (donošenje odluka) nad podacima



Formiranje izlaza: – dobijanje informacija i slanje informacija u spoljašnji svet



Memorisanje informacija: – slanje i skladištenje informacija u memoriju računara

Svaki računar se sastoji od: • hardvera, i • softvera. Hardver (hardware) predstavlja materijalni deo tj. fizičke komponente (delove) računara – kućište, monitor, procesor, tastatura, miš, štampač, itd. Softver (software) predstavlja skup programa, instrukcija i podataka koji omogućavaju rad računara i unos, obradu, čuvanje, prenos i prezentovanje podataka.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Općeniti prikaz računarskih dijelova 1. Monitor 2. Matična ploča 3. Centralni procesor 4. ATA utori 5. Radna memorija 6. Dodatne kartice 7. Napojna jedinica 8. Optički uređaji 9. Hard disk 10. Tastatura 11. Miš

HARDVER Hardver ili računarski hardver jeste fizički, opipljivi dio računara. Hardver se mnogo rjeđe mijenja nego softver. Zbog toga su i takvi nazivi, jer na engleskom Soft znači mehko, dok Hard znači tvrdo. Mogućnosti računara u najvišoj mjeri zavise od hardvera i njegove kvalitete. Hardverska, računarska arhitektura koja se koristi u kućnim računarima se naziva Von-Neumann arhitektura. Također, postoje i druge arhitekture, ali se mnogo rjeđe koriste. Organizacija računara prema Von Neumann-ovom konceptu. Računar se sastoji od 6 osnovne jedinica: 1) Centralne (unutrašnje) memorije. 2) Aritmetičko-logičke jedinice. 3) Kontrolne jedinice. 4) Jedinice spoljne memorije. 5) Ulaznih jedinica. 6) Izlaznih jedinica.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Vrste uređaja • Ulazni uređaji – služe za zadavanje komandi i unos podataka u računar • Izlazni uređaji – omogućavaju da se podaci sa računara prikažu u obliku koji je razumljiv za korisnika • Ulazno-izlazni (I/O, Input/Output) uređaji – omogućavaju i unos podataka i izlaz tj. prikaz rezultata • Spoljašnje memorije – svi uređaji namenjeni za čuvanje podataka

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Spisak uređaja Procesor, Matična ploča, Memorija, Grafička karta, Napajanje, Kućiste računara, Hard disc, Monitor, Optički uređaji (čitači i pisači CD-a, DVD-a, Blu-Ray diskova), Magnetni uređaji (čitači i pisači za FDD), Tastatura, Miš, Zvučnici, Štampač, Skener, Mikrofon, Web kamera, Slušalice, Tabla za crtanje, Elektronska olovka.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Ulazni i izlazni uređaji Ulazni uređaji Uređaji koji se koriste za unos informacija u računar nazivaju se ulazne jedinice. Najčešće se za unos programa i podataka koristi tastatura. Osim tastature kao ulazne jedinice koriste se i miš, skener, digitalni foto aparat, digitalna kamera, mikrofon, digitajzer (grafička tabla), čitač bar koda.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Izlazni uređaji Izlazne jedinice se koriste za prikaz informacija kroje se nalaze u računaru. Najčešće se koristi monitor, a osim njega koriste se i štampač, ploter, zvučnik, slušalice.

Ulazno-izlazni uređaji

Modem

Mrežna kartica

Zvučna kartica

Grafička kartica

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Flash memorija

Touch screen

Informativna Tehnologija

Hard disk

CD-ROM

DVD

SOFTVER Programi Računarski programi su zapravo duge liste instrukcija koje računar treba izvršiti, nekad uključujući i tabele podataka. Mnogo računarskih programa sadrži milione instrukcija i mnogo njih se neprekidno ponavlja. Tipični moderni personalni računar (PC - en. personal computer) može izvršiti nekoliko milijardi instrukcija u sekundi. Recimo i to da izvanredne sposobnosti računara nisu posljedica izvršavanja složenih instrukcija već miliona jednostavnih koje programeri uobličavaju u svrsishodne funkcije. Dobar programer, naprimjer, izradi niz instrukcija kojim se izvršava neki jednostavan zadatak kao što je iscrtavanje jedne tačke na ekranu i taj niz zatim učini dostupnim drugim programerima. Sadašnji računari su u stanju izvršavati nekoliko programa istovremeno. U stvarnosti, određeno kratko vrijeme procesor izvršava instrukcije jednog programa a zatim se prebacuje na drugi program i izvršava dio njegovih instrukcija. To određeno kratko vrijeme često nazivamo vremenski isječak. Ovaj način rada stvara iluziju izvršavanja nekoliko programa istovremeno a u stvarnosti se radi o tome da programi dijele procesorsko "radno vrijeme". Operativni sistem je program koji najčešće ima ulogu kontroliranja ovakvog dijeljenja procesorskog vremena.

Operativni sistem Da bi računar radio, barem jedan program mora biti neprestano u funkciji. Pod normalnim uslovima, taj program je operativni sistem (OS - eng. operating system). Operativni sistem odlučuje koji će program u datom trenutku biti izvršavan, koliko i kojih resursa će mu biti dodijeljeno (memorija, I/O) i sl. OS također obezbjeđuje takozvani apstraktni omotač oko hardvera i programima dozvoljava pristup preko servisa kao što su kodovi (upravljački programi - "drajveri" od eng. driver) koji omogućavaju programerima pisanje programa bez potrebe za poznavanjem intimnih detalja o svim priključenim uređajima. Većina operativnih sistema koji imaju te apstraktne omotače također imaju i standardiziran korisnički interfejs. Najzastupljeniji operativni sistemi današnjice su Windows, slobodni Linux i Apple-ov Mac OS.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Microsoft Office I Open Office Majkrosoft Ofis (Microsoft Office) je softverski paket kompanije Majkrosoft, namenjen kancelarijskom poslovanju. Osnovni paket sadrži sledeće aplikacije: • • • • •

Majkrosoft vord (Microsoft Word) - za obradu teksta, Majkrosoft eksel (Microsoft Excel) - za tabelarne proračune, Majkrosoft pauerpoint (Microsoft PowerPoint) - za izradu i prikazivanje poslovnih prezentacija, Majkrosoft autluk (Microsoft Outlook) - za razmenu elektronske pošte Majkrosoft akses (Microsoft Access) - za rad sa bazama podataka.

Ostale aplikacije • • • •

Majkrosoft frontpejdž (Microsoft FrontPage) - za izradu jednostavnih Internet prezentacija Majkrosoft infopet (Microsoft InfoPath) - za izradu XML obrazaca Majkrosoft uannout (Microsoft OneNote) - za prikupljanje i izmenjivanje beleški Majkrosoft pablišer (Microsoft Publisher) - za stono izdavanje

Verzije • • • • • • • • • • •

1990. The Microsoft Office for Windows 1992. The Microsoft Office for Windows 3.0 1993. Microsoft Office 4.0 1995. Microsoft Office 95 1997. Microsoft Office 97 (Office 8.0) 1999. Microsoft Office 2000 (Office 9.0) 2001. Microsoft Office XP (Office 10.0 ili Office 2002) 2003. Microsoft Office 2003 2007. Microsoft Office 2007 2010. Microsoft Office 2010 2013. Microsoft Office 2013

OpenOffice.org je slobodan programski paket otvorenog koda za kancelarijsko poslovanje. Sadrži program za obradu teksta, program za prezentacije, program za vektorsko crtanje, program za izradu i pristup bazama podataka i program za tabelarne proračune. Postoje verzije paketa OpenOffice.org za razne operativne sisteme: Microsoft Windows, Linux, BSD, Solaris i Mac OS X. Podržava međunarodni ISO standard za razmenu podataka OpenDocument, kao i druge formate, između ostalih i one koje koristi paket Microsoft Office.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Komponente • • • • • •

Openoffice.org Writer (Pisac) - program za obradu teksta Openoffice.org Draw (Crtanje) - program za vektorsko crtanje Openoffice.org Base (Baza) - program za baze podataka Openoffice.org Calc (Račun) - program za tabelarne proračune Openoffice.org Math (Matematika) - program za zapis matematičkih formula Openoffice.org Impress (Prezentacija) - program za prezentacije

Microsoft Excel Microsoft Excel je program za tabelarna proračunavanja. Osnovna osobina vršenja takvih proračuna na računaru je da se izmenama određenih podataka menjaju i vrednosti koje su zasnovane na njima.

Startovanje Excela Startovanje Excel-a se vrši preko ikone na desktopu. Dupli klik mišem na ikonu Microsoft Excel i program je pokrenut. Ukoliko ikone programa nema na desktopu tada je Excel potrebno pokrenuti prko Start menija, menija Programs, a zatim kliknuti na Microsoft Excel. Šta sve Excel može Pored standardnih alatki koje posjeduje ova vrsta programa: izrada tabelarnih proračuna i reprezentativnih izvještaja, grafikona i analiza, Excel nudi mnogo više. U sebi ima ugrađeno preko 600 gotovih funkcija, svrstanih po kategorijama, funkcije za rad sa tekstualnim podacima, funkcije za rad sa bazama podataka, kao i razne matematičke, statističke, financijske i druge funkcije, a što ga posebno čini atraktivnim je to što je njegova arhitektura otvorena za dodatke "Add-ins" drugih proizvođača, a time i jednostavno proširenje mogućnosti rada.

Excelova alatka za izradu mapa omogućava da se podaci prikažu u formi geografske karte. Na primjer, lako se može napraviti atraktivna mapa koja prikazuje za kompaniju nivo prodaje po državama.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Excel nudi alatke za analiziranje i upravljanje podacima organizovane u bazama podataka (listama), odakle se mogu lako sortirati, filtrirati, uređivati i izdvajati u vrlo jasne i efikasne izvještaje po čemu je posebno poznat. Jednostavna izrada izvedenih tabela (Pivot tabele) i dijagrama na osnovu podataka u Excelu pomaže u donošenju važnih poslovnih odluka, a njegove napredne alatke Goal Seek (funkcije za određivanje ulaznih podataka potrebnih da bi se dobio zadani rezultat), moćna alatka Solver i dodatni modul Analysis ToolPak sa statističkim, finansijskim, inženjerskim i naučnim funkcijama, koriste se za rješavanje složenih poslovnih problema. U Excelu mogu da se naprave dinamički Gantovi dijagrami za vremensko i razvojno upravljanje, a grafičke mogućnosti ugrađenih alatki omogućavaju izradu lanaca vrijednosti za analiziranje tržišta i strateško planiranje poslovanja, poređenje plasmana proizvoda i iskorišćenosti tržišta. Excel je odlično ukomponovan sa ostalim aplikacijama i bez problema obavlja saradnju sa Wordom, PowerPointom i Accessom (izvoz-uvoz podataka, prezentacije i analize podataka) a pogodan je i za preuzimanje podataka sa Weba. Posjeduje ugrađene Wizarde koji olakšavaju rad sa složenim analizama OLAP tehnologije i rad sa "kockom" podataka Cube. Programeri su od prvih verzija Excela imali ogromnu podršku u vidu makroa i Visual Basica koji je od samih početaka inkorporiran u Excelovim modulima. Excel je program bogat mogućnostima i može se koristiti na različitim nivoima. Vrlo je vjerovatno da Vam neće biti potrebne sve njegove funkcije (koje nisu ovdje ni pobrojane), ali je dobro znati šta se sve može uraditi sa Excelom. U protivnom, može se desiti da tražite drugi softverski paket da biste obavili određen zadatak, ne znajući, pri tom, da Excel ima ugrađenu tu mogućnost. Osim toga, možete da provedete mnogo vremena obavljajući "ručno" zadatak koji Excel može da izvrši automatski. Bilo bi pretenciozno i pokušati dati upute i opisati rad svih navedenih mogućnosti Excela. Zato ćemo se zadržati samo na osnovnom nivou odnosno nivou za početnika, jer u principu 95% korisnika računara ovakve i slične aplikacije koristi u praksi na tom nivou. Kada se uvjerite u prednosti koje u radu nudi Excel (bar kad su u pitanju samo tabele ili liste podataka, jednostavni proračuni, izvještaji i dijagrami), vjerovatno ćete pronaći način kako efikasnije koristiti Excel.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Radno okruženje Radno okruženje Excel-a čine : Naslovna linija (Title Bar) – se nalazi na samom vrhu ekrana i tu se nalazi ispisano ime dokumenta s kojim se trenutno radi i ime programa. Traka sa menijima (Menu Bar) – se nalazi odmah ipod naslovne linije i u njoj se nalaze meniji u kojima su grupisani razni alati. Paleta standard (Standard Toolbar) ili paleta sa standardnim alatkama se nalazi ispod trake sa menijima i sadrži najčešće korištene alate iz menija (novi dokument, otvaranje, snimanje dokumenta, štampanje dokumenta i slično). Paleta Format (Formatting Toolbar) ili paleta za formatiranje sadrži alate koji se koriste za formatiranje teksta, određivanje vrste, veličine i boje slova, poravnavanja teksta ... Traka za formulu (Formula Bar) je traka gde se unosi formula za ćeliju sa kojom radimo. Statusna linija (Status Bar) opisuje u svom levom uglu stanje u kom se nalazi programReady (spreman za rad), Enter (unos u ćeliju), itd. Pord toga u statusnoj liniji možemo videti da li je uključeno prekucavane, kucanje velikih slova itd. Klizači omogućavaju pomeranje papira kako bi se videle sve ćelije.

Radni papir i ćelija Radni papir (eng. Worksheet) i ćelija (eng. Cell) su osnovni elementi rada u Excelu. Svaki dokument sa kojim se radiu Excelu naziva se naziva se sveska ili knjiga (eng. Book). Da bi se odvoile značajne celine u okviru jendog dokumenta koriste se radni papiri, koji čine knjigu. Dakle, jedan radni papir može da se koristi za proračun, jedan za grafike itd. Excelov radni list je ustvari tabela koja se sastoji od 256 kolona označenih slovima A, B, C... do IV, i redova 1, 2, 3...do 65536. Presjek reda i kolone naziva se ćelija (Cell) koja je jednoznačno određena oznakom pripadajuće kolone i reda (adresa ćelije ili referenca ćelije), primjer A1, D13, IV6. Dakle, to je jedna ogromna tabela sa 16.777, 216 ćelija.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Sam radni papir sastavljen je od ćelija. Svaka ćelija može sadržati tekst ili brojeve, i za svaku od njih može se definisati tip (tekst, broj, valuta, procenti, datum). Ćelije se u Excelu mogu povezivati tako da jedna zavise od druge i na taj način formirati formule po kojima se računaju vrednosti. Ubacivanje novog radnog papira- vrši se preko padajućeg menija Insert, opcije Worksheet. Ili, ako se pritisne desni taster miša na bilo koju od kartica postojećih radnih papira, koje se nalaze iznad statusne linije. Otvara se novi meni u kome se odabira opcija Insert, u novootvorenom prozoru dovoljno je kliknuti OK. Uklanjanje radnog papira – vrši se pritiskom desnog tastera miša na karticu radnog papira koji treba obrisati, i u novootvorenom meniju bira se opcija Delete. Otvara se novi prozor u kome se sa OK potvrđuje brisanje, dok se sa Cancel prekida.

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Menjanje imena radnog papira – koristi se isti meni kao i prethodne dve operacije. Pritisne se desni taster miša na karticu radnog papira čije se ime menja, a zatim u novootvorenom meniju klikne na Rename. Nakon tog upisuje se novo ime i pritisne taster Enter. Premeštanje i kopiranje radnog papira- ponekad je potrebno promeniti redosled

Book

radnih papira. Za to se koristi opcija Move or Copy. Polje Otvara se prozor kao sa slike. Otvara se prozor kao sa slike. Polje To govori u koju knjigu (dokument) se šalje premešta radni papir. Before Sheet ukazuje na to pre copy kog radnog papira želimo da postavimo odabrani radni papir. Opcije move to end papir na kraj knjige (dokumenta). Ukoliko je otkačeno polje Create a biće napravljena kopija radnog papira. Na kraju se sa OK potvrđuju odabrane opcije. Sekektovanje radnih papira – kada je potrebno obrisati više radnih papira ili se nad njima vrše neke izmene, potrebno ih je prvo označiti – selektovati. Selektovanje se vrši pritiskom na levi taster miša na kartice radnih papira koje se nalaze iznad statusne linije, držeći taster Control – za pojedinačno selektovanje, ili taster Shiftza selektovanje susednih radnih papira.

Upisivanje i kretanje po ćelijama Da bi se podatak u određenu ćeliju potrebno je da se levim tasterom miša klikne na nju. Ćelija postaje uokvirena crnim pravougaonikom, kao na slici gore. Pritiskom na bilo koji taster sa tastature počinje unos podataka u selektovanu ćeliju. Nakon ukucavanja teksta dovoljno je pritisnuti Enter ili strelicama pomeriti kursor na neku drugu ćeliju. Excel sam rapspoznaje određene tipove podataka. Brisanje teksta iz ćelije se vrši ozmačavanjem ćelije koja se briše a zatim se pritisne taster Delete. Moguće je obrisati i više ćelija odjednom tako što se prvo sve selektuju, a zatim se pritisne taster Delete. Pomeranje kurora na određenu ćeliju najlakše je izvršiti klikom levog miša na tu ćeliju. Međutim u kompleksnijim tabelama koje prelaze jednu stranu radnog papira lakše je nekad direktno otići na željenu ćeliju. Za to se koristi padjući meni Edit i opciju Go To. U novom prozoru u polju Go To dovoljno je ukucati poziciju ćelije, recimo A70 u pritisnuti OK i kursor će se naći na navedenom mestu.

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Tipovi podataka Postoji više grupa podataka. Na primer: tekst, broj, datum i vreme, logičke konstante i podaci o grešci (Slika 2). 1. Tekst (alfanumerički sadržaj) predstavlja bilo kakav skup slova, cifara i posebnih znakova maksimalne dužine 255. Inicijalno, tekst je poravnat ulevo. Ukoliko je tekst koji unosimo duži od širine ćelije, on će se proširiti dalje preko druge, sve dok ne dođe do neke koja ima sadržaj u sebi. 2. Broj je podatak koji se sastoji od 10 mogućih cifara (0-9) i ograničenog broja znakova koji određuju poseban oblik broja. Broj se može uneti i u obliku razlomka. 3. Datum i vreme su predstavljeni u zavisnosti od odabranih Regional and Language Options-a u Windows okruženju (tamo gde podešavamo tastaturu, podešavamo i ove parametre). Trenutni datum može se uneti sa tastature kombinacijom “Ctrl+;”, a vreme “Ctrl+Shift+;”. 4. Logičke konstante moguće je uneti kao jednu od rezervisanih reči: TRUE ili FALSE. 5. Podatak o grešci se dobija kao rezultat neregularne situacije nastale korišćenjem formule. Neke moguće poruke za grešku: - # NULL! - javlja se ako je neregularan presek dva područja (npr. =SUM(A1 A9)) - # NUM! - javlja se kad upotreba broja nije regularna - # REF! - urađeno je referenciranje na ćeliju koja nije ispravna (npr. =sheet10!A1) - # Div/0! - pokušaj da se deli nulom (npr. =C3/C4) - ############## - rezultat je duži od širine ćelije (npr. datum) - #VALUE! – pri izvođenju matematičkih operacija na ćelijama koje sadrže tekst i broj (npr. =C3/C1

Slika 2

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Formatiranje ćelija Formatiranje ćelija podrazumeva podešavanje tipa ćelije (broj, tekst, datum ili valuta), nameštanje poravnanja, vrste slova i veličine, kao i nekoliko drugih opcija. Podešavanje tipa ćelije- većina gore navedenih podešavanja vrši preko padajućeg menija Format opcije Cells. Nakon pokretanja ove opcije otvara se prozor kao sa slike. U polju Category pojavljuje se lista mogućih tipova podataka u ćeliji. U polju Sample vidi se kako će izgledati podatak nakon promene tipa. Nekoliko bitnih tipova su : Number-predstavlja broj, i u ovoj opciji moguće je birati zapis broj kao i broj decimalnih mesta; Date – predstavlja datum, bira se zapis datuma, kod nas je na primer dd-mm-yyyy (dan-mesec-godina); Time predstavlja vreme i bira se načina zapisa vremena, kod nas hh:mm::ss (sati, minute, sekunde), koristi se i Custom koji predstavlja korisnički tip. Poravnjanje teksta u ćeliji – poravnanje teksta se vrši kako horizontalno tako i vertikalno. Horizontalno poravnanje moguće je izvršiti iz Palete Format koristeći koji redom centriraju tekst levo, u sredinu i desno, poslednje dugme služi za spajanje ćelija u jednu i centriranje teksta koji se nalazi u njima u sredinu. Vertikalno poravnanje kao i horizontalno vrši se preko opcije Format Cells iz padajućeg manija Format. Odabirom kartice Alignment pojavljuje se prozor kao na slici. Polje horizontal predstavlja horizontalno poravnanje, preko polja indent moguće je postaviti koliko će tekst biti omeren od leve ivice ćelije. Polje Orientation nudi mogućnost da se tekst okreće u ćeliji pod određenim uglom. Veoma bitne su stavke pod poljem Text Control. Ako je otkačeno Wrap Text tadaće tekst ukoliko ne može da stane u ćeliju biti prelomljen u dva ili više redova. Ukoliko je otkačeno polje Shrink to fit tada će veličina slova biti smanjena tako da tekst staje u ćeliju. Merge Cells služi za spajanje ćelija. Podešavanje slova u ćeliji – veličina i tip slova može se desiti preko Palete Format koristeći za promenu tipa slova i za promenu veličine slova. Tekst je moguće iskoristiti i za podebljanje, zakrivljenje ili podvlačenje teksta. Za to se koriste ikone

.

Formatiranje ćelija Formatiranje ćelija podrazumijeva podešavanje izgleda podataka u ćelijama i izgleda samih ćelija. Nakon davanja komande Format-Cell dobije se prozor u kojem se mogu formatirati numerički podaci (odrediti broj decimala, prikaz razlomka, prikaz broja u naučnom formatu, prikaz valute ili prikaz datuma na razne načine) kartica Number, zatim položaj teksta u ćeliji kartica Alignment (poravnanje), izgled slova kartica Font (znakovi), izgled i boja okvira ćelija kartica Border (okvir), boja popune ćelije kartica Patern (popuna)i zaključavanje ćelije Kartica Protection (zaštita). Formatiranje se uvijek vrši na markiranim ćelijama i zato pazite šta ste markirali prije davanja komande Format – Cell

Rad sa Excelom je rad sa tabelama. Tabele dobijaju puni smisao ukoliko sadrže brojčane ili uporedne pokazatelje. Zato posebnu pažnju obratite na formatiranje i definisanje brojčanih podataka.

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Označite rang ćelija od C2 do C14 i iz glavnog menija izaberite komandu 1 Number, pa 2 -More Number Formats i dobićete karticu 3 Format Cells.

U kartici Number bira se kategorija Number i podesi željeni broj decimalnih mjesta i odmah se vidi izgled formatiranog broja. (Sample). Na opisani način formatirajte i kolone "Ukupno" i "Iznos poreza". Prilagođavanje širine kolone prema najdužem unosu u neku od ćelija kolone može da se vrši automatski. Kolona A se označi kada se mišem klikne na slovo A koje predstavlja naziv kolone u zaglavlju radnog lista. Izborom komande iz glavnog menija (pozicija 4 na predhodnoj slici) dobija se lista kao na slici lijevo pa se izborom AutoFit automatski se podesi širina odabrane kolone. Okvire oko tabele i linije mreže u tabeli se podešavaju u prozoru Format as Table (koji se poziva klikom na istoimenu ikonu -5)

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

odnosno Cell Styles ((koji se poziva klikom na istoimenu ikonu -6)

Promena dimenzije celije Promena dimenzija ćelije - Sve ćelije imaju svoju inicijalnu dimenziju, koja se po potrebi može menjati. Postavite vrh strelice miša na prostor između dve oznake kolone ili reda, i kada se kursor promeni u dvostruku strelicu pritisnite levi taster na mišu. Pomeranjem miša menja se veličina ćelije. Precizno zadavanje veličine ćelija i automatsko određivanje potrebne veličine postize se odabirom opcija iz Format menija (Slika 3) (HOME→CELL→Format)

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Slika 3

Spajanje celija Spajanje ćelija – Podrazumeva spajanje dve ili više susednih ćelija u jednu ćeliju. Selektujte ćelije koje želite da spojite u jednu i kliknite na dugme Merge and Center sa palete alata. Unmerge Cells poništava prethodnu akciju (Slika 4). Dugi pristup ovoj opciji bio bi kroz stavku Format Cells brzog menija (Slika 5), pa odabir kartice Alignment (Slika 6), a zatim Merge cells. (HOME→Alignment→ Merge & Center) (desni klik→Format Cells→ Alignment→Merge cells)

Slika 4

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Slika 5

Slika 6

Prelomiti tekst u vise redova Wrap text – prelomiti tekst u više redova u okviru iste ćelije. Na Slika 7 prikazan je tekst koji prelazi okvire ćelije i koji se nakon uspešnog izvršenja ove opcije podelio u dva reda

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

(HOME→Alignment→ Wrap Text) (desni klik→Format Cells→ Alignment→ Wrap Text) (Slika 6)

Slika 7

Dodavanje komentara Komentari u Excel tabelama mogu da budu veoma korisni, jer omogućavaju da sami sebi napravimo belešku za kasnije, ali i da svojim kolegama i saradnicima objasnimo zašto smo i kako nešto uradili. Komentar se uvek prikazuje kada mišem pređemo preko ćelije

Komentar možete dodati i u bilo koju ćeliju, nezavisno od njenog sadržaja, i on će biti vidljiv kada se mišem pređe preko ćelije. Potrebno je da stanete kursorom na ćeliju u koju želite da ubacite komentar i potom kliknete na Redigovanje (Review)– Ubaci komentar (New Comment).

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Orijentacija – tekst pod uglom Orientation – menjanje pavaca orijentacije taksta tako da tekst bude napisan pod određenim uglom u odnosu na X osu. Na Slika 7 prikazan je tekst koji se nakon uspešnog izvršenja ove opcije zakrivio za ugao od 45 stepeni u odnosu na pozitivan deo X ose. (HOME→Alignment→ Orientation) (desni klik→Format Cells→ Alignment→ Orientation) (Slika 6)

Slika 8

Okviri i ispunjavanje bojom Okviri (Borders) - Da bi uokvirili neku ćeliju ili grupu ćelija, treba je najpre selektovati, a zatim sa palete alata izabrati Borders odakle možete odrediti koja će ivica biti iscrtana i kojim stilom linije (da li jednom ili dva puta podvučeno, da li punom ili isprekidanom linijom, ...). Isto ovo moguće je izvesti i iz brzog menija izborom opcije Format Cells, a zatim odabirom kartice Border. (HOME→Font→ Borders) (desni klik→Format Cells→ Borders) (Slika 9)

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Slika 9

Formatirati kao tabelu Format As Table, Conditional Formatting - Excel nam pruža mogućnost za brzo formatiranje tabela. Postavite se na neku od ćelija ili selektujte čitavu grupu, a zatim izborom opcije Format As Table ili Conditional Formatting dolazimo u priliku da odaberemo neki od ponuđenih formata. (HOME→Styles→ Format as Table) - Formatira selektovane ćelije kao tabelu po uzoru na odabrani patern (Slika 10).

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Slika 10

(HOME→Styles→ Conditional Formatting) – Formatiranje ćelija u odnosu na prisutni sadržaj i definisane kriterijume (brojevne vrednosti, tekst…)(Slika 11).

Slika 11

FORMULE Formule - Kod pisanja formula koristite adresu ćelija iz kojih želite da uvedete sadržaj u neku formulu. Prednost korišćenja formule je da se od nekih polaznih vrednosti dobijaju rezultujuće, koje se kasnije automatski menjaju izmenom polaznih. Za kreiranje formula mogu se koristiti sve osnovne matematičke operacije (+, -, /, *), stepenovanje (^) i čitav niz funkcija. Zajedno sa osnovnim operatorima mogu se koristiti i zagrade kojima se reguliše prioritet operacija. Svaka formula uvek počinje znakom = . Formula koja bi odredjivala ukupan broj dece za sve porodice koje imaju samo jedno dete bila bi A4*B4. Na Slika 13 prikazano je rešenje problema korišćenjem formula.

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

Slika 13

Kreiranje Paterna - Excel omogućava automatsko popunjavanje susednih ćelija istim sadržajem ili istom formulom. Excel može da popuni niz susednih ćelija na osnovu samo dve popunjene susedne ćelije: prve i druge. Prvom se zadaje odakle treba krenuti sa popunjavanjem, a razlika izmedju prve i druge, određuje korak. Potrebno je samo selektovati te dve ćelije, postaviti vrh strelice miša u donji desni ugao selektovane oblasti i prevući preko svih ćelija koje treba popuniti na traženi način. Na Slika 14 prizane su dve različite mogućnosti za kreiranje paterna (brojevi bi se kretali u nizu za uvećanje 1 ili 2). (HOME→Editing→ Fill→…) – Drugi način

Slika 14

Skripta za X razred srednje medicinske škole Tehnologija

Informativna

FUNKCIJE Funkcije - Excel poseduje ogroman broj funkcija koje pokrivaju najrazličitije primene. Opšti oblik funkcije je : = IME _FUNKCIJE(arg1, arg2, arg3,...,argn). Najčešće se koriste funkcije SUM, koja sabira proizvoljni niz brojeva i AVERAGE, koja računa srednju vrednost (aritmetičku sredinu) selektovanih ćelija. U navedenom primeru, ako koristite funkciju za sabiranje elemenata kolone B, u polju B9 biste imali =SUM(B4:B7). Za oznake polja mogu se koristiti i velika i mala slova, a znak : između adresa polja znači da sabiramo sva polja na adresama od B4 do B9 (opseg susednih ćelija). Polje C9 se izračunava na sličan način kao i polje B9 (sumiranjem brojeva iz C kolone). Dakle, sumiranje vrednosti skupa ćelija može se obaviti ili unošenjem izraza, npr. =C4+C5+C6+C7 ili korišćenjem funkcija, tj. u ovom slučaju =SUM(C4:C7) (Slika 15).

(FORMULAS→Insert Function

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Apsolutne i relativne adrese za oznake kolone ili reda – Apsolutna adresa je adresa ćelije koja se ne menja kada se prevlačenjem kopira na novu lokaciju. Postavljanjem znaka $ ispred oznake reda ili kolone misli se na apsolutnu vrednost reda ili kolone.

Formatiranje ispisa u odosu na prepoznat sadržaj ćelije – formatira se ispis ćelije u odnosu pa prepoznatu grupu kojoj podatak pripada. Podaci se mogu formatirati kao brojevi, valute, datum, vreme, text itd (Slika 20). (desni klik→Format Cells→ Number)

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Podešavanje separatora (, ili .) za razdvajanje razlomljenog od celobrojnog dela kod brojeva, moguće je kroz Advanced odeljak u delu Excel Option (Slika 21).

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Sortiranje podataka - Izborom stavke Custom Sort iz menija Sort & Filter nudi vam se mogućnost sortiranja podataka u tabeli po traženoj koloni (po opadajućem ili rastućem redosledu). Excel pri tom prepoznaje da li je reč o brojevima, datumima, ili tekstu, pa brojeve poredi po vrednosti i sortira od manjeg ka većem ili obrnuto, dok npr. tekst ređa po abecedi. Sortiranje se izvršava samo na selektovanim ćelijama tabele. (HOME→Editing→Sort & Filter → Custom Sort)

GRAFIKONI Grafikoni - Na osnovu vrednosti u tabeli, Excel lako i brzo iscrtava grafikon. Treba samo označiti (selektovati) deo tabele (opseg ćelija, npr. B3:B7 Slika 12) na osnovu koga će se praviti grafikon. Glafik se formira u odnosu na selektovane ćelije iz kojih tumači podatke (zaglavnje tabele – header row, kolona zaglavlja – first colum, podaci tabele – table data). Na Slika 18 prikazani su neki od mogućih izbora za kreiranje grafika. (INSERT→Chart→…)

Slik a 18

Važnije opcije za definisanje grafika Selektovati grafik/element grafika pa: (DESIGN→Data→Select Data) – Definisanje zaglavlja i podataka koji ulaze u grafik. (LAYOUT→Labels→…) – Definisanje izgleda labela (npr. naslova tabele, legende, labela podataka…) (LAYOUT →Axes→…) – Definisanje izgleda horizontalne/vertikalne ose i mreže grafika. (FORMAT→…) – Formatiranje elementa glafika

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Dijagram je grafička prezentacija podataka koja treba da vizuelno istakne vrijednosti iz tabele. Vrlo je bitan izbor vrste dijagrama, što je iz Excelove bogate kolekcije, pravo umijeće. Pogledajte sljedeći zadatak.

U terminologiji Excela, dijagram (Chart) je složeni grafički objekat koji je direktno povezan sa nekim podacima iz radnog lista (tabele). Kada je dijagram formiran onda se na njega direktno odražavaju sve promjene u sadržaju ćelija za koje je povezan, i obratno, što je veoma važno da znate promjene na gotovom dijagramu, povećavanjem ili smanjenjem prikazanih podataka se odražavaju na vrijednosti u ćelijama sa kojima je povezan. Na osnovu njenih podataka napravićete svoj prvi dijagram. 1. Markira se onaj dio tabele u kojem su podaci koji se žele prezentovati dijagramom, ponekad i cijela tabela. Mada se ovaj korak može napraviti i naknadno, za početak ga ne preskačite. Dakle, označite rang A3 do E4, jer dijagram treba da pokazuje prodaju prasetine po kvartalima za 2005 godinu. 2. Komanda Insert-Chart Vas prepušta odličnom vodiču po imenu Chart Wizard ("čarobnjaku za dijagrame") sa kojim ćete u četiri koraka stići do željenog cilja.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

I. Chart Wizard - Step 1 of 4 - Chart Type (Korak 1 od 4 - Tip dijagrama) Prvi korak je najinteresantniji i najvažniji jer se tu vrši izbor tipa (vrste) dijagrama (vidi sliku). Nakon izbora tipa (Pie) sa desne strane se daje mogućnost izbora podvrste. Ispod postoji komandno dugme na kojem piše "Pres and Hold to View Sample" (Pritisni i drži da vidiš izgled) - pritisni i vidjećeš kao dolje na slici.

Kada ste odabrali tip (vrstu i podvrstu) dijagrama klikom na komandno dugme Next prelazite na sljedeći korak. II. Chart Wizard - Step 2 of 4 - Chart Source Data (Korak 2 od 4 - Izvor podataka) U koraku 2 na kartici Series možete vidjeti koje ste ćelije markirali za prikaz podataka u dijagramu i eventualno izmjeniti. Korak u kojem naknadno možete markirati podatke za izradu dijagrama ako to niste uradili na početku kako je preporučeno. Pošto jeste, klikom na komandno dugme Next prelazite na sljedeći korak. III. Chart Wizard - Step 3 of 4 - Chart Options (Korak 3 od 4 - Opcije dijagrama) U koraku 3 na kartici Titles možete unijeti naslov za dijagram (vidi Excel je predložio "Prasetina", Vi to možete izmjeniti npr, napisati "Prodaja prasetine"). To je korak u kojem ima više mogućnosti izbora i podešavanja što zavisi i od tipa dijagrama koji ste izabrali. Kartica Legend omogućava izbor položaja legende na dijagramu: gore (Top), lijevo (Left), desno (Right), dolje (Bottom) i u uglu (Corner), i bez legende ako je isključena opcija (Show legend). Inicijalno je postavljena legenda desno (Right). Kartica Data Labels (vidi sliku) određuje natpise na dijagramu: None (bez natpisa); Show value (prikazuje vrijednosti); Show percent (prikazuje procente); Show label (prikazuje nazive) i Show label and percent (prikazuje nazive i procente). Klikom na komandno dugme Next prelazite na posljednji korak.

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

IV. Chart Wizard - Step 4 of 4 - Chart Location (Korak 4 od 4 - Lokacija dijagrama) Korak 4 nije toliko egzotičan kao predhodni koraci. Ima samo dvije opcije koje se odnose na lokaciju dijagrama: 1. Potvrđena opcija As new sheet - Dijagram se može napraviti na posebnom radnom listu kome možete odmah dati odgovarajuće ime umjesto predloženog (Chart1) 2. Potvrđena opcija As object in: - Dijagram se pravi u izabranom radnom listu, kao grafički objekat koji prezentuje podatke iz tabele. Izaberite ovu drugu opciju i kliknite na komandno dugme Finish i dobićete dijagram koji se "mišem prevuče" na željenu lokaciju na radnom listu. Naknadno se mogu "dotjerivati" odnosno mijenjati elementi dijagrama (naslov, položaj legende, veličina, boja, font i ostali atributi) zavisno od toga koji ste dio tog grafičkog objektadijagrama markirali (vidi sliku). Markiranje pojedinih dijelova gotovog dijagrama se vrši klikom na njih (ponekad i nisu lako uočljiva mjesta gdje treba kliknuti da bi se to obavilo ako je u pitanju neki kompleksniji dijagram). Nakon markiranja klikne se na desni taster miša i dobije priručni meni (padajuća lista) sa opcijama koje možete upotrijebiti za izmjene i formatiranje izabranog objekta. Na slici se vidi priručni meni za formatiranje legende koja je markirana, i ima još mnogo toga...sami istražujte. Srećno!

Štampanje

Prikaz prije štampanja Prije štampe preporučuje se da pregledate kako izgleda u posebnom prikazu Print Preview koji se aktivira iz glavnog menija komandom File-Print Preview (ili aktiviranjem komandnog dugmeta koji se nalazi na standardnoj liniji sa alatkama).

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Ovaj prikaz po principu "to što vidiš, to ćeš i dobiti", Vam omogućava podešavanje nekih elemenata na licu mjesta prije štampe, u posljednjem trenutku, recimo da promjenite širinu kolone ili margine. Na vrhu ekrana se prikazuju komandna dugmad: Next (ako ima više strana omogućava prelazak na sljedeću stranu), Previous (omogućava vraćanje na predhodnu stranu), Zoom (uvećanje na ekranu), Print (aktivira opciju za štampanje, kao i File - Print), Setup (podešavanje osobina strane-kao i File-Page Setup), Margins (omogućava uključenje pomoćnih linija kojima se mogu podesiti margine, header, footer ili širine kolona-vidi sliku) i Close (zatvara PrintPreview i vraća normalan prikaz).

Podešavanje strane Podešavanje strane je jedna od važnijih radnji koje trebate obaviti da bi Vaš rad na papiru izgledao kako treba. Komandom iz glavnog menija File-Page Setup dobijete prozor Page Setup koji ima četiri kartice: Page, Margins, Header/Footer i Sheet.

Kartica Page omogućava da izaberete orijentaciju papira, da izvršite "skaliranje" radnog lista odnosno da izaberete koliko procenata želite da bude umanjen ili uvećan sadržaj radnog lista pri štampi i opcija Fit to koja "uklapa" sadržaj radnog lista na zadani broj strana. Sem toga,

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

bitno je izabrati veličinu papira (kod nas je standard papir veličine A4 210 x 297 cm) i podesiti kvalitet štampe.

Kartica Margins još omogućava da podesite bjeline sa lijeve, desne, gornje i donje strane papira, kao i prostor za zaglavlje i podnožje strane (vidi Print Preview). Pored toga sadržaj radnog lista možete centrirati po horizontali i vertikali-opcija Center Page. Header (zaglavlje) i Footer (podnožje) nisu dijelovi radnog lista nego posebni objekti. Koriste se da bi se na svakoj odštampanoj strani na vrhu odnosno dnu papira štampali podaci poput broja strane, naziva rada i slično. Podaci za zaglavlje unose se nakon klika na dugme Custom Header, a za podnožje nakon klika na dugme Custom Footer (vidi sliku) na kojoj je u lijevoj sekciji Napisano "Spisak ućenika", a u desnoj sekciji " Razred: IV 11". Važno!!! U centralnoj sekciji se klikom na ikonu Page Number automatski unose kod za numerisanje strana &[Page]. Nipošto sami ne unosite broj strane-vidi sliku dolje. Kartica Sheet posjeduje opcije koje kontrolišu štampanje određenih dijelova radnog lista (vidi sliku). Opisaćemo funkciju nekih od njih:

Skripta za X razred srednje medicinske škole

Informativna Tehnologija

Microsoft Power Point

Microsoft Power Point je korisnički grafički program za kreiranje multimedijalnih prezentacija (kobinacija teksta, slike, zvučnih simulacija, prirodnog glasa i video filmova). Power Point je sastavni deo programskog paketa Microsoft Office.

Osnovno o PowerPointu • Prezentacija je izlaganje na odreĎenu temu pomoću tehničkih pomagala kao što su grafoskop, računalo i projektor • Prezentirati moţemo ideje, novi proizvod, prijedlog za izlet ili odmor, školsko gradivo, omiljenu emisiju – što god poţelimo • Upravo gledate prezentaciju o programu PowerPoint

Osnovno o PowerPointu • Prezentacija se sastoji od slajdova (stranica sa sadrţajem) koji se izmjenjuju za vrijeme izlaganja • Za izradu prezentacije potreban je odgovarajući programski alat • Na trţištu postoji više programa za izradu prezentacija

Osnovno o PowerPointu • Najpoznatiji besplatni (opensource) program je Impress koji je sastavni dio programskog paketa OpenOffice.org

Prozor - OpenOffice.org

Impress

Osnovno o PowerPointu • Najpoznatiji komercijalni program za izradu prezentacija je PowerPoint – dio uredskog paketa Microsoft Office • Mi ćemo obraditi Microsoft Office PowerPoint 2007 • Prezentacija napravljena u PowerPointu 2007 ima nastavak .pptx

Prozor PowerPointa Gumb Office

Alatna traka za brzi pristup

Kartice

Naslovna traka

Vrpca

Okno slajdovi/struktura

Statusna traka

Slajd (stranica prezentacije)

Okno za unos biljeţaka

Prikazi

Okno slajd

Zumiranje

Okno Slajdovi/Struktura • Kartica Slajdovi prikazuje minijature slajdova prezentacije, omogućuje lako premještanje i kopiranje slajdova

• Kartica Struktura prikazuje sadrţaj slajdova bez grafike, omogućuje lako ureĎivanje teksta

Kartica Struktura Kartica Slajdovi

Okno Slajd i okno biljeţaka • Okno Slajd - sadrţi slajd, stranicu prezentacije na koju unosimo tekst i grafiku • Okno bilježaka – koristimo da bismo napravili bilješke (podsjetnik) koje ćemo koristiti tijekom prezentacije

Okno Slajd

Slajd

Okno biljeţaka

Unos sadrţaja na slajd • Otvaranjem PowerPointa otvara se nova prazna prezentacija s početnim slajdom

• Prvi slajd prezentacije obično sadrţi naziv prezentacije te podnaslov ili ime autora Početni slajd

Unos sadrţaja na slajd • Kliknemo u okvir u koji ţelimo unijeti tekst te upišemo sadrţaj • Na isti način upišemo sadrţaj i u drugi okvir • Tekst ureĎujemo na isti način kao što smo naučili u Wordu (veličina i boja fonta, brisanje i dodavanje teksta itd.)

Unos sadrţaja na slajd • Ţelimo li izbrisati dodatni okvir za unos sadrţaja, najprije ga označimo tako da kliknemo na njegov rub te pritisnemo tipku Delete.

• Nakon što unesemo sadrţaj na prvi slajd, dodajemo sljedeći slajd

Označeni okvir (puna crta)

Dodavanje slajdova • Na kartici Polazno (Home) kliknemo na gumb Novi slajd (New Slide) • U galeriji slajdova kliknemo na izgled slajda koji nam odgovara

Dodavanje slajdova • Novi slajd umetne se u prezentaciju i prekrije prethodni • U oknu Slajdovi/ Struktura pojavi minijatura slajda koji smo upravo dodali

Unos sadrţaja na slajd • Slijedi unos sadrţaja na drugi slajd • U jedan okvir unosimo naslov slajda, a u drugi napomene ili činjenice vezane uz naslov

Unos sadrţaja na slajd • Kod unosa sadrţaja valja pripaziti na ravnoteţu teksta i grafike • Tekst mora biti:

– čitak – saţet – jasan – veličina i boja fonta u skladu s podlogom

• Previše grafike i animacija moţe odvući paţnju publike od onog što joj ţelimo poručiti

Dodavanje sadrţaja na slajd • Tekst na slajd unosimo tako da kliknemo u okvir u koji ţelimo unijeti tekst te upišemo sadrţaj • Sadrţaj ureĎujemo na isti način kao i u Wordu (veličina i boja fonta, poravnanje…) • U okvir na vrhu unosimo naslov slajda • U druge okvire unosimo napomene ili činjenice vezane uz naslov pomoću grafičkih ili brojčanih oznaka

Grafičke oznake i numeriranje • Okvir za unos teksta obično sadrţi grafičku oznaku (točku) koja se pritiskom na tipku Enter prenosi u sljedeći redak • Stavke teksta moţemo označiti i brojevima (numerirati) Primjer numeriranja stavki

Grafičke oznake i numeriranje • Za odabir grafičke ili brojčane oznake koristimo gumbe na kartici Polazno

Grafičke oznake

Brojčane oznake

Uvlake • Uvlake koristimo za organizaciju teksta po razinama • Povećanjem uvlake tekst se pomiče udesno na sljedeću razinu • Smanjenjem uvlake tekst se pomiče ulijevo na prethodnu razinu

Uvlake • Najprije označimo redak ili retke koje ţelimo uvući, a zatim – kliknemo na gumb Povećaj razinu popisa ili (Increase List Level) – pritisnemo tipku tabulatora (Tab)

Primjeri uvlaka

Uvlake • Za povratak na prethodnu razinu koristimo – gumb Smanji razinu popisa (Decrease List ili Level) – pritisnemo tipke Shift+Tab

Umetanje grafike (crteţa i slika) • Grafika prezentaciju čini atraktivnom i privlači paţnju gledatelja • Grafika na slajdovima mora biti umjerena • Na slajd moţemo dodati: – isječak crteţa ili sliku – tablice i grafikone – WordArt (ukrasne riječi) – nacrtati oblike (zvjezdice, elipse, razne oblake, pravokutnike i slično)

Umetanje grafike (crteţa i slika) • Kad biramo novi slajd, izaberemo izgled slajda sa sadrţajem i ponudit će nam se sljedeće mogućnosti Umetni grafikon

Umetni tablicu

Umetni SmartArt grafiku

Umetni sliku iz datoteke

Umetni medijski isječak Isječak crteţa

Umetanje crteţa • Isječak moţemo umetnuti na dva načina: 1. u okviru za unos sadrţaja kliknemo na gumb Isječak crteža (Clip Art) ili

2. na kartici Umetni (Insert) kliknemo na gumb Isječak crteža

Umetanje crteţa • Otvara se okno Isječak crteža (Clip Art) uz desni rub prozora PowerPointa • U polje Traži (Search for) upišemo traţeni pojam i kliknemo na Idi (Go) • Kad se u oknu pojave dostupni isječci, izabrani isječak „odvučemo“ na slajd ili kliknemo na strjelicu uz isječak pa na Umetanje

Umetanje crteţa • Umetnuti crteţ „odvučemo“ na odgovarajuće mjesto na slajdu te mu prilagodimo veličinu • Kad označimo crteţ, u prozoru su dostupni alati slike i kartica Oblik (Format) koja omogućuje ureĎivanje crteţa

Kartica Oblik

Umetanje slike • Atraktivne slike doprinose zanimljivosti prezentacija • Prilikom izlaganja teme moţemo koristiti vlastite slike (s kamere, mobitela) kako bismo vjerodostojno prikazali prezentiranu temu • Kod korištenja slika s weba valja pripaziti na autorska prava

Umetanje slike • Sliku umećemo na dva načina: 1. u okviru za unos sadrţaja kliknemo na gumb Umetni sliku iz datoteke (Insert Picture from File) ili 2. na kartici Umetni (Insert) kliknemo na gumb Slika (Picture)

Umetanje slike • Otvara se dijaloški okvir Umetni sliku (Insert Picture) u kojem najprije biramo sliku • Po odabiru slike kliknemo na Umetni (Insert). • Za ureĎivanje slike koristimo karticu Oblik (Format)

Umetanje videa • Video umećemo na dva načina: 1. u okviru za unos sadrţaja kliknemo na gumb Umetni medijski isječak (Insert Media Clip) ili 2. na kartici Umetni (Insert) kliknemo na gumb Film (Movie) → Film iz datoteke (Movie from File)

Umetanje videa • U dijaloškom okviru biramo film (datoteku) za umetanje, a po umetanju datoteke na slajd otvara se dodatni dijaloški okvir u kojem odreĎujemo način prikaza filma na slajdu

Umetanje videa • Na slajdu se pojavi okvir s prvim kadrom filma • Okviru za prikaz filma moţemo mijenjati veličinu i poloţaj na slajdu • Kad označimo okvir s filmom, dostupna je kartica Mogućnosti (Options) za podešavanje prikazivanja filma

Umetanje zvuka • Zvuk umećemo pomoću kartice Umetni (Insert) → Zvuk (Sound) te odabirom jedne mogućnosti

Umetanje zvuka • Na slajdu se pojavi ikona zvučnika koja simbolizira zvučnu datoteku • Način interpretacije uvijek moţemo promijeniti • Kad označimo ikonu zvučnika, dostupna je kartica Mogućnosti (Options) na kojoj dodatno podešavamo izvoĎenje

Umetanje tablice • Tablicu moţemo umetnuti na dva načina: 1. u okviru za unos sadrţaja kliknemo na gumb Umetni tablicu (Insert table) Otvara se dijaloški okvir u kojem unosimo broj redaka i stupaca tablice. Klikom na U redu tablica se pojavi na slajdu.

Umetanje tablice 2. na kartici Umetni (Insert) kliknemo na gumb Tablica (Table) te mišem označimo potreban broj redaka i stupaca tablice Po otpuštanju tipke miša tablica se pojavi na slajdu.

Umetanje tablice •



Tekst unosimo u tablicu tako da kliknemo unutar polja u koje ţelimo unijeti podatak i upišemo ga Po poljima tablice krećemo se pomoću tipki sa strjelicama

Umetanje tablice • Kad je tablica označena, dostupne su kartice Izgled (Layout) i Dizajn (Design) koje koristimo za podešavanje izgleda i dizajna tablice Kartica Izgled

Kartica Dizajn

Umetanje grafikona • Podatke koje prezentiramo moţemo prikazati pomoću grafikona, a umećemo ga na dva načina: 1. u okviru za unos sadrţaja kliknemo na gumb Umetni grafikon (Insert Chart) ili 2. na kartici Umetni (Insert) kliknemo na gumb Grafikon (Chart)

Umetanje grafikona • Otvara se dijaloški okvir u kojem biramo vrstu grafikona



Po odabiru grafikona dolazi do podjele zaslona

Umetanje grafikona Prozor PowerPointa i grafikon napravljen na temelju uzorka podataka

Prozor Excela s uzorkom podataka prikazanih grafikonom

• U radni list unosimo vlastite podatke, a na temelju njih aţurira se grafikon

Umetanje grafikona Skup podataka

UreĎivanje podataka – brisanje stupca u tablici, odnosno skupa podataka na grafikonu

Kategorije

• Dodavanjem redaka u tablici, grafikonu dodajemo nove kategorije, a dodavanjem stupaca dodajemo nove skupove podataka

Umetanje grafikona •

Kad završimo s unosom podataka, zatvorimo Excel

• Kad je grafikon označen, u prozoru PowerPointa dostupne su kartice Dizajn, Izgled i Oblik za ureĎivanje grafikona • Grafikon ureĎujemo na isti način kao i u Excelu

WordArt – ukrasne riječi • Za dodavanje ukrasnih riječi koristimo karticu Umetni (Insert) • Pomoću gumba WordArt biramo stil ukrasnih riječi • Nakon odabira stila pojavi se okvir u koji unosimo tekst • Kad upišemo tekst, kliknemo izvan okvira za WordArt

WordArt – ukrasne riječi • WordArt ureĎujemo pomoću kartice Oblik (Format) koja je dostupna kad je WordArt označen

Crtanje po slajdu • Na slajd moţemo nacrtati različite oblike (strjelice, kruţiće, balončiće itd.) kako bismo osvjeţili prezentaciju • Oblik koji ţelimo nacrtati biramo na kartici Polazno (Home) u grupi Crtanje (Drawing)

Crtanje po slajdu • Kliknemo na slajd i izabrani oblik pojavi se na slajdu • Nacrtani oblik označen je te ga moţemo dalje ureĎivati pomoću kartice Oblik (Format)

Rad sa slajdovima • Slajd je stranica prezentacije na koju unosimo sadrţaj • Prezentacija se sastoji od više slajdova koji se prilikom izlaganja izmjenjuju • Prezentaciji dodajemo nove slajdove • Novi slajd umetne se iza trenutno izabranog slajda i prekrije prethodni slajd

Rad sa slajdovima • Izabrani (označeni) slajd je onaj koji vidimo na zaslonu u oknu Slajdovi • Na aktivan slajd odnose se sve promjene (unos sadrţaja, izbor pozadine itd.)

Aktivan slajd

• Za prikaz ţeljenog slajda na zaslonu, kliknemo na taj slajd u oknu Slajdovi/Struktura

Premještanje po slajdovima • Za premještanje po slajdovima koristimo: – karticu Slajdovi – kliknemo na minijaturu slajda koji ţelimo prikazati na zaslonu – Tipke na tipkovnici Tipka

Pomicanje na

Page Up

prethodni slajd

Page Down

sljedeći slajd prethodni slajd sljedeći slajd

Ctrl+Home

prvi slajd u prezentaciji

Ctrl+End

posljednji slajd u prezentaciji

Prikazi slajdova u PowerPointu • PowerPoint nudi četiri (4) prezentacijska prikaza: 1. 2. 3. 4.

Normalno (Normal) – običan prikaz Razvrstavač slajdova (Slide Sorter View) Stranica s napomenama (Note Pages) Dijaprojekcija (Slide Show)

• Prezentacijske prikaze mijenjamo koristeći gumbe na statusnoj traci ili na kartici Prikaz (View)

Prikazi slajdova u PowerPointu • Običan pogled (Normal) – omogućuje pisanje i ureĎivanje prezentacije

Prikazi slajdova u PowerPointu • Razvrstavač slajdova (Slide Sorter View) – prikazuje slajdove u obliku minijatura

Prikazi slajdova u PowerPointu • Stranica s napomenama (Note Pages) – omogućava rad s bilješkama za autora

Prikazi slajdova u PowerPointu • Dijaprojekcija (Slide Show) – prikaz prezentacije preko cijelog zaslona onako kako će je vidjeti publika

Označavanje slajdova • Slajdove moţemo označiti u normalnom prikazu (Normal) i u prikazu razvrstavača slajdova (Slide Soter View) • U normalnom prikazu slajdove označavamo na kartici Slajdovi u oknu Slajdovi/Struktura

Označavanje slajdova • Jedan slajd - klik na njegovu minijaturu • Više uzastopnih slajdova – Kartica Slajdovi miš + tipka Shift • Više neuzastopnih slajdova – miš + tipka Ctrl

Označavanje slajdova • Na isti način označavamo slajdove i u prikazu razvrstavača slajdova Više označenih neuzastopnih slajdova

• Iz prikaza razvrstavača slajdova u normalni prikaz prelazimo dvoklikom na ţeljeni slajd

Premještanje slajdova • Slajdove premještamo u normalnom (običnom) prikazu i prikazu razvrstavača sladova pomoću: – naredbi Izreži (Ctrl+X) i Zalijepi (Ctrl+V) na kartici Polazno – tehnike “povuci i ispusti” lijevom tipkom miša – tehnike “povuci i ispusti” desnom tipkom miša, (u izborniku izaberemo naredbu Premjesti)

Kopiranje slajdova • Slajdove kopiramo u normalnom prikazu i prikazu razvrstavača sladova pomoću: – naredbi Kopiraj (Ctrl+C) i Zalijepi (Ctrl+V) na kartici Polazno – tehnike “povuci i ispusti” desnom tipkom miša (u izborniku izaberemo naredbu Kopiraj) – Kartice Polazno gumb Novi slajd → Dupliciraj odabrane slajdove (kopirani slajdovi zalijepe se iza posljednjeg odabranog slajda)

Brisanje slajdova • Slajd ili više označenih slajdova moţemo izbrisati na nekoliko načina: – na kartici Polazno (Home) kliknemo na gumb Izbriši (Delete) – pritiskom na tipku Delete – desnom tipkom miša kliknemo na označeni slajd pa na naredbu Izbriši slajd (Delete Slide).

Dizajn prezentacije • Dizajn slajda obuhvaća stil pozadine i temu prezentacije, što je dostupno na kartici Dizajn

• Stil pozadine su kombinacije boja i njihova intenziteta za ispunu podloge slajda • Za primjenu stila pozadine koristimo Pozadinske stilove

Dizajn – stilovi pozadine • Stilovi pozadine prikazani su minijaturama u galeriji stilova • Kad postavimo pokazivač miša iznad minijature stila, vidimo kakav utjecaj ima na slajd

• Za odabir stila, kliknemo na njegovu minijaturu

Dizajn – stilovi pozadine • Za promjenu stila pozadine izaberemo drugi stil • Dijaloški okvir Oblikovanje pozadine (Format Background) omogućuje primjenu unaprijed definiranih pozadina ili ispunu pozadine prijelazom jedne ili više boja

Dizajn – stilovi pozadine • Kao pozadinu moţemo primijeniti: – teksturu

– sliku iz datoteke – crteţni isječak

Dizajn – tema prezentacije • Tema prezentacije je skup oblikovanja poput boja, fontova i ostalih efekata (crte i efekti ispune) • Tema daje prezentaciji moderan i profesionalan izgled • Tema omogućuje brzo i lako oblikovanje cijele prezentacije

Dizajn – tema prezentacije • Teme su prikazane minijaturama • Kad postavimo pokazivač miša iznad minijature, na slajdu vidimo njen utjecaj na prezentaciju • Za prikaz svih tema kliknemo na gumb Više (More)

Dizajn – tema prezentacije • Za promjenu teme potrebno je kliknuti na drugu temu • Izabranu temu dodatno prilagodimo podešavanjem kombinacije boja ili fonta

Ispis prezentacije • U PowerPointu moţemo ispisati: – Slajdove (Slides) – sve slajdove, trenutni slajd ili pojedine odabrane slajdove – Brošure (Handouts) – sadrţe do 9 slajdova po stranici – Stranice bilježaka (Notes Pages) – ispisuju se bilješke autora prezentacije – Pogled strukture (Outline View) – ispisuje samo naslove i tekst bez grafike

Ispis prezentacije • Za ispis prezentacije kliknemo na gumb Office → Ispiši (Print) → Ispiši • Otvara se dijaloški okvir u kojem biramo: – što ţelimo ispisati – broj primjeraka ispisa Ispis brošura s 3 slajda po stranici u jednom primjerku

Animacije • Animacije čine prezentaciju zanimljivom i dinamičnom • Animirati moţemo: – objekte na slajdu (tekst, slike, grafiku) i – prijelaz (izmjenu) slajdova

• Za animiranje koristimo karticu Animacije (Animation)

Animacije • Svaki objekt na slajdu animiramo posebno • Prilikom animiranja objekata potrebno je: – odabrati animaciju – odrediti kako će animacija započeti – odrediti redoslijed izvoĎenja animacija

• Premjestimo se na slajd koji ţelimo animirati i označimo objekt, npr. naslov slajda

Animacije • Pomoću gumba Prilagođena animacija (Custom animation) otvaramo istoimeno okno u kojem biramo animaciju

Animacije • Jedan objekt moţe imati više animacija: – ulazni efekt (npr. doletjeti na slajd) – efekt isticanja (bljeskati) – izlazni efekt (npr. nestati zumiranjem)

• U animaciji treba biti umjeren – previše animacija moţe: – zamarati publiku – oteţavati praćenje prezentacije – odvući paţnju gledatelja od bitnog

Animacije • Animacije su u oknu poredane onim redom kako su birane

• Kad u popisu označimo animaciju, moţemo raditi promjene i dodatna podešavanja

Brisanje efekta

Promjena efekta Naziv efekta

Označena animacija

Početak izvoĎenja Promjena u redoslijedu pojavljivanja

Prikaz animacija na trenutnom slajdu

Animacije • Dodatna podešavanja animacije

Prijelaz slajdova • Prijelazi slajdova su animirani efekti koji se pojavljuju tijekom izmjene slajdova • Efekte prijelaza biramo u polju Prijelaz na ovaj slajd (Transition to this Slide)

• Prijelazi slajdova prikazani su minijaturama, a pomoću gumba Više otvaramo ostale dostupne efekte prijelaza

Prijelaz slajdova • Kad postavimo pokazivač miša iznad minijature prijelaza, efekt prijelaza prikaţe se na trenutnom slajdu

Prijelaz slajdova • U polju Prijelaz na ovaj slajd odreĎujemo zvuk koji će pratiti pojavljivanje slajda te brzinu i način izmjene slajda Zvuk

Način izmjene slajda

Primjena izabranog efekta na sve slajdove

Postavljanje projekcije • Postaviti projekciju znači odrediti kako će se prezentacija izvoditi pred publikom • Projekciju postavljamo na kartici Dijaprojekcija (Slide Show) pomoću gumba Postavi dijaprojekciju (Set Up Slide Show)

Postavljanje projekcije • Otvara se dijaloški okvir u kojem podesimo način prikazivanja prezentacije Način prikazivanja prezentacije

Slajdovi koji će se prikazati Način izmjene slajdova

Neprestano ponavljanje prezentacije do pritiska na tipku Esc

Postavljanje projekcije • Načini prikazivanja prezentacije publici: 1. Izlaže govornik – potpuna kontrola nad izvoĎenjem prezentacije, govornik izmjenjuje slajdove i napreduje kroz prezentaciju u skladu sa zahtjevima publike 2. Gleda pojedinac – gledatelj sam napreduje kroz prezentaciju koristeći tipkovnicu ili miš 3. Gledanje na kiosku – samostojeća, potpuno automatizirana prezentacija koja se neprekidno ponavlja, gledatelj nema utjecaja na tijek izvoĎenja prezentacije

Postavljanje projekcije • Za izvoĎenje prezentacije kliknemo na: – gumb Dijaprojekcije (Slide Show) na statusnoj traci – gumb Od početka (From Begining) na kartici Dijaprojekcija (Slide Show) – pritisnemo tipku F5 na tipkovnici

• Započinje prikazivanje prezentacije preko cijelog zaslona od prvog slajda nadalje • Projekciju prekidamo pomoću tipke Esc

Postavljanje projekcije • Za izvoĎenje jednog dijela prezentacije: – premjestimo na slajd od kojeg ţelimo gledati prezentaciju te na kartici Dijaprojekcija (Slide Show) kliknemo na gumb S trenutnog slajda (From Current Slide) – u dijaloškom okviru Postavljanje projekcije izaberemo slajdove koje ţelimo prikazati, npr. 5-8

Related Documents

X X
October 2019 56
X
June 2020 16
X
April 2020 35
X
July 2020 12
X
November 2019 66
X
June 2020 14

More Documents from ""

December 2019 5
Adelina.docx
December 2019 7
It-skripta-za X Razred.pdf
December 2019 9
Za Web.docx
December 2019 24
Alisa.b-xl-11 Monitori.docx
December 2019 9