Glas Srpske 23. I 24. 5. 2009.

Subota i nedjeqa

www.glassrpske.com

23. i 24. maj 2009.

Broj 11.910 Godina LXVI Cijena

0.80 KM

VIJESTI

BAWA LUKA

FOTO: S. ILI]

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Sadovi} sakrio potjernice Interpola strana 5.

RAFTING

Slalomom se zavr{ava SP u raftingu strane 52. i 53.

DANAS

Dolazak zvanica na prijem kod predsjednika RS

Po~elo {esto godi{we okupqawe zvani~nika jugoisto~ne Evrope

RS mjesto tolerancije i zemqa dobrih qudi Bawa Luka }e u naredna tri dana biti centar najzna~ajnijeg dru{tvenog doga|aja u BiH, sa koga }e u svijet biti upu}ena poruka da je Srpska mjesto tolerancije, dobrih qudi i obi~aja, u koju su svi dobrodo{li

Vi{e detaqa na strani 14

33.

Politi~ki, dru{tveni i regionalni skup po~eo dobrodo{licom koju je politi~arima, {efovima dr`ava, kongresmenima, senatorima, vjerskim velikodostojnicima po`elio predsjednik RS Rajko Kuzmanovi}

Republika Srpska u aprilu dobila ponudu iz ameri~kog Kongresa da bude doma}in ovog skupa za jugoisto~nu Evropu, {to je Kolegijum Narodne skup{tine RS i prihvatio

strana 2.

Poslije posjete potpredsjednika SAD Sarajevu, Beogradu i Pri{tini

Duplirawe funkcija nikome ne bi donijelo koristi, ni BiH, ni regionu, naglasila Sabin Frejzer

Dejtonski sporazum jedini garant nenasiqa. Dejton dva bi samo oja~ao pozicije nacionalista, rekao Bajden strana 3.

2 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Vijesti dana

Mi Bo{waci na Balkanu ne tra`imo ni{ta vi{e i ni{ta mawe od onoga {to drugi imaju. Vrlo dobro znamo {ta to zna~i, a i oni }e uskoro znati {ta to zna~i. Mustafa Ceri}, reis-ul-ulema

FOTO: S. ILI]

Kristina Gaqak

EU u~inila vi{e od SAD za zapadni Balkan BRISEL - Evropska unija je u~inila najvi{e za zemqe zapadnog Balkana, i to mnogo konkretnije nego {to to ~ine Sjediwene Ameri~ke Dr`ave, ocijenila je Kristina Gaqak, portparol visokog predstavnika Unije za spoqnu politiku i bezbjednost Havijera Solane. - Te ideje, da EU ne ~ini konkretne stvari za Balkan, nisu korektne. Ako neka grupa zemaqa radi ne{to konkretno za Balkan, onda je to EU - rekla je Gaqak wema~kom radiju Doj~e vele. Ona je istakla da je zemqama zapadnog Balkana obe}ano ~lanstvo u EU i da dobijaju finansijsku pomo} i diplomatsku podr{ku.

Mark Almond

Bajdenova posjeta mogla bi imati “bumerang efekat“ PRAG - Britanski analiti~ar Mark Almond upozorava da bi posjeta potpredsjednika SAD Yozefa Bajdena balkan skom re gi onu mo gla ima ti “bu me rang efe kat“, odno sno da bi se mo glo ispostaviti da je wegova reto ri ka bi la pra zna, da je uputio apele i poruke, a da SAD nisu u stawu da pru`e konkretnu pomo}. - Ako bi SAD bile spremne da u BiH upute one re-

surse koje su slale poslije Dejtona, nema sumwe da bi mo gle po mo }i da se zemqa re for mi {e i ra zvi ja. Umjesto toga, SAD premje{ta ju po dru ~je za pa dnog Balkana u zonu odgovornosti EU, koja, budu}i da je u ekonomskoj krizi, ne upu}uje pomo} BiH. Da stvari budu go re, ni SAD ne ma ju do voqno sredstava za pomo} obja{wava Almond za Radio Slobodnu Evropu.

^ak Hejgel

Amerika nije zaboravila Balkan VA[INGTON - ^ak Hejgel, biv{i senator i sada{wi predsjedavaju}i Atlantskog saveta za Sjediwene Dr`ave, rekao je povodom posjete potpredsjednika Yozefa Baj de na BiH, Srbi ji i Kosovu da to predstavqa potvrdu da SAD ni su za bo ra vi le Bal kan. U ekskluzivnoj izjavi za “Glas Amerike“, Hejgel je rekao da je sa Bajdenom razgovarao o tom regionu pred polazak ameri~kog potpredsjednika. - To podru~je je geostrate{ki veoma va`no, ne sa mo za Evropu, nego i za Sjediwene Dr`ave - re kao je on i do dao da se ra di o po dru ~ju ko je pred stavqa ras krsni cu ra znih vje ra, na ro da i socijalnih fenomena.

www.glassrpske.com Bo{wa~ki politi~ari ne biraju sredstva kako bi ukinuli entitetsko glasawe, ~ime bi postali dominantni u BiH. To je wihov ciq i smisao wihove politi~ke borbe. Da bi to ostvarili, kriju se iza pri~a o reformama ustava koje su navodno potrebne za pridru`ivawe EU. Email: [email protected] Molitveni doru~ak, koji }e okupiti 150 zvani~nika iz 17 zemaqa, od velikog je zna~aja za Srpsku i Bawu Luku. Poslije Svjetskog prvenstva u raftingu to je jo{ jedan skup koji }e nedvosmisleno pokazati da je Bawa Luka ve} odavno evropski grad. Email: [email protected]

Dolazak na prijem kod predsjednika RS

Po~elo {esto godi{we okupqawe zvani~nika jugoisto~ne Evrope

RS zemqa dobrih qudi i obi~aja

Bawa Luka }e u naredna tri dana biti centar najzna~ajnijeg dru{tvenog doga|aja u BiH sa koga }e u svijet biti upu}ena poruka da je RS mjesto tolerancije, dobrih qudi i obi~aja i u koju su svi dobrodo{li PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

BAWA LUKA - U Bawoj Luci u petak uve~e po~elo je {esto godi{we okupqawe zva ni ~ni ka ju go is to ~ne Evrope pod nazivom “Bogatstvo razli~itosti“. Ovaj doga|aj, koji je i politi~ki, dru{tveni i regional ni, po ~eo je do bro do{licom koju je politi~arima, {efovima dr`ava, kongre sme ni ma, se na to ri ma, vjerskim velikodostojnicima, ali i poslovnim qudima i predstavnicima nevladinih or ga ni za ci ja po `e lio predsjednik RS Rajko Kuzmanovi}. Bawa Luka }e u naredna tri da na bi ti cen tar naj zna~ajnijeg dru{tvenog doga|aja u BiH sa koga }e u svijet biti upu}ena poruka da je Republika Srpska mjesto tolerancije, dobrih qudi

i obi~aja i u koju su svi dobrodo{li. - Mno go pu ta smo bi li popri{te ratova i stradawa, a istovremeno svi `ivimo ovdje, razli~itog vjerskog i na ci onal nog po ri je kla i orijentacija. Ovo je jedinstvena prilika da se na jednom mjes tu oku pi ve li ki broj qudi razli~ite politi~ke, vjer ske i na ci onal ne pri pa dnos ti i sa je dnog mjesta upute poruke mira, tole ran ci je i ra zu mi je vawa, poru~io je doma}in skupa, predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i}.

PONUDA stigla u aprilu iz Kongresa SAD U to }e se do 24. maja mo}i uvjeriti brojni ugledni gosti, wih oko 150 iz 17 zemaqa sa Balkana, ali i daleke Rusije

i jo{ daqe Amerike. Centralni doga|aj bi}e uprili~en u subotu u hotelu “Bosna“, a to je doru~ak po uzoru na molitveni doru~ak u Va{ingtonu, na kome }e se visoke zvanice obratiti poru ka ma ko je su po ve za ne sa nazivom “Bogatstvo razli~itosti“. Ovaj skup je na odre|eni na~in nastavak takozvanih “molitvenih doru~aka“ koji se 57 godina organizuju u Va{ingtonu, koji su u organizaciji ameri~kih kongresmena i senatora po~eli kao skupovi sa odre|enim religijskim sadr`ajem, da bi u me|uvremenu postali globalni doga|aj. Za goste }e u subotu biti uprili~en prijem i sve~ana ve~era u Administrativnom centru Vlade RS u Bawoj Luci, gdje }e se u~e sni ci ma obratiti premijer RS Milorad Dodik.

U~esnici molitvenog doru~ka u nedjequ, 24. maja, posje ti }e Jaj ce, gdje se na Pliv skom je ze ru za vr{a va program. Re pu bli ka Srpska je u aprilu dobila ponudu iz ameri~kog Kongresa da bude doma}in ovog skupa za jugoisto~nu Evropu, {to je Kolegijum Narodne skup{tine RS i prihvatio.

Saobra}aj Zbog dolaska u~esnika {estog godi{weg okupqawa zvani~nika jugoisto~ne Evrope ju~e je od 14 ~asova bio zatvoren magistralni put Gradi{ka - Bawa Luka za sva vozila. Saobra}aj se odvijao alternativnim pravcima.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanovi} u dvodnevnoj posjeti BiH

Nema otvorenih politi~kih pitawa SA RA JE VO - Odno si BiH i Crne Gore su dobri i mo gu da po slu `e kao pri mjer dr`avama u regionu kako mo `e da se sa ra |u je, kon sta to va li su u pe tak u Sa ra je vu pred sje da va ju }i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Ra dma no vi} i pred sje dnik Crne Go re Fi lip Vujanovi}. Vujanovi} se u petak sastao i sa pred sje da va ju }im Savjeta ministara BiH Ni-

kolom [piri}em i predstavnicima Parlamenta BiH.

USKORO potpisivawe sporazuma o granici - Izme|u BiH i Crne Gore nema otvorenih politi~kih pi tawa. Po tpi san je veliki broj sporazuma i razgovarano je kako da se rije{e i oni naj si tni ji problemi. BiH i Crna Gora

ubrza}e razgovore i mo`emo da najavimo da }emo uskoro potpisati sporazum o granici - kazao je Radmanovi}. Vujanovi} je istakao da je sporazum o granici dokaz da se i u osjetqivim pitawima mo`e posti}i dogovor. Vu ja no vi} i [pi ri} konstatovali su da su odnosi dvije zemqe prijateqski, a ciqevi zajedni~ki, a to je put ka EU i NATO. Kada je u pitawu spora-

zum o gra ni ci, [pi ri} je rekao da }e biti podneseni prijedlozi kako bi se to pitawe okon ~a lo za vri je me ~e{kog predsjedavawa EU. To kom su sre ta ~la no va Kolegijuma Parlamentarne skup{tine BiH sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovi}em predsjedavaju}i Doma naroda Ilija Filipovi} naglasio je da su evropske in te gra ci je naj ve }i prioritet i za BiH. @. D.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 3

Radmanovi} u ponedjeqak sa Tadi}em BEOGRAD - Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} boravi}e u ponedjeqak u zvani~noj posjeti Srbiji na poziv predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, prenijele su u petak agencije.

Iz Pres-slu`be predsjednika Srbije saop{teno je da }e sastanak najvi{ih zvani~nika Srbije i Bosne i Hercegovine biti odr`an u Palati Srbija u Beogradu.

Poslije posjete potpredsjednika SAD Sarajevu, Beogradu i Pri{tini

Nije potreban Dejton 2 ni ameri~ki izaslanik

Bilo bi krajwe nekorisno imati duplirawe funkcija, {to nikome ne bi donijelo koristi, ni BiH, ni regionu, a naru{ilo bi i partnerstvo Brisela i Va{ingtona, naglasila Sabin Frejzer PRI[TINA, BRISEL Potpredsjednik SAD Yozef Bajden izjavio je u Pri{tini da BiH nije potreban novi mirovni sporazum i da se zemqa udaqila od pokoqa i brutalnosti. - Dejtonski sporazum je jedini garant nenasiqa, a naro di u BiH ne `e le da se vrate ratu, rekao je Bajden. On je istakao da Dejton dva nije neophodan. - Naprotiv, Dejton dva bi u ovom trenutku samo oja~ao pozicije nacionalista i zna~io bi pristanak na wihovu igru, rekao je Bajden. Bajden je ocijenio da se situacija na Balkanu radikalno poboq{ala, ali je dodao da treba jo{ dosta toga da se uradi kako bi se osigurala integracija regiona u EU i NATO. - Govorimo o stvarnoj integraciji, a ne o tome da se izbjegnu pokoq i brutalnosti. To }e biti te{ko i bi}e potrebno vrijeme, dodao je Bajden. Di re ktor pro gra ma za Balkan Me|unarodne krizne grupe Sabin Frejzer ocijenila je da bi bilo kontraprodu-

FOTO: GLAS SRPSKE

PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] [email protected]

Neboj{a Radmanovi}

Susret sa Tor{inom BAWA LUKA - Predsjeda va ju }i Pred sje dni{ tva BiH Neboj{a Radmanovi} sasta}e se u subotu (23. maj) u Bawoj Luci sa potpredsje dni kom Gorweg do ma rus kog par la men ta Ale ksan drom Tor {i nom. Iz Predsjedni{tva BiH saop{te no je da }e sas tan ku prisustvovati i ambasador Rus ke Fe de ra ci je u BiH Konstantin [uvalov.

Nikola [piri}

Dobra saradwa sa Italijom

Xozef Bajden

ktivno ako bi bio imenovan specijalni ameri~ki izaslanik za Balkan i BiH. Frej ze ro va je ka za la da prijedlog imenovawa ameri~kog specijalnog predstavnika za BiH u ovom trenutku nije

EVROPA I AMERIKA Sabin Frejzer je kazala da “nema previ{e toga“ {to Amerika mo`e da pru`i. - Umjesto velikog povratka na scenu i preuzimawa liderstva bilo bi korisno da Amerika tijesno sara|uje sa EU i da podr`i evropske napore - istakla je ona. Navela je da je zato bilo jako dobro {to su potpredsjednik SAD Xozef Bajden i visoki predstavnik EU Havijer Solana

Vijesti

zajedno posjetili BiH. - Ako Evropa ka`e: mi preuzimamo vo|stvo u BiH i na Balkanu, Amerika bi to trebala i da po{tuje - navela je Frejzerova.

neizostavan i koristan. Umjesto toga, sugeri{e ona, SAD i Evropska unija treba da koordiniraju napore i instrumente kako bi {to boqe pomogli BiH i zapadnom Balkanu. - Bilo bi krajwe nekorisno ima ti du pli rawe fun kci ja, {to ni ko me ne bi donijelo koristi, ni BiH, regionu, a i naru{ilo bi i par tner stvo Bri se la i Va {ingtona, {to nije u interesu nijedne strane - naglasila je Frejzerova. Imenovawe specijalnog ameri~kog izaslanika za BiH odmah nakon dolaska administracije Baraka Obame zatra`io je bo{wa~ki politi~ki korpus koji je pri`eqkivao “konkretnije“ ameri~ke poteze u BiH. Lideri SDA i SBiH, Sulej man Ti hi} i Ha ris Si lajyi}, tvrdi li su da je

neophodno imenovawe specijalnog ameri~kog izaslanika za BiH “kako bi zemqa krenula naprijed“.

DEJTON jedini garant nenasiqa Me|utim, Bajden tokom govora u Parlamentu BiH nije pomiwao mogu}nost imenovawa specijalnog izaslanika SAD za BiH {to su mno gi protuma~ili kao znak da do toga ne}e ni do}i. Funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milica Markovi} kazala je da bi u situaciji kada se BiH primi~e vratima EU bilo kontra pro du kti vno ime no va ti specijalnog izaslanika SAD za BiH. - Vjerujem da su to shvati-

li i u ameri~koj administraciji i da su, barem za sada, ovo pitawe stavili po strani rekla je Markovi}eva. Potpredsjednik Partije demokratskog progresa Slobodan Nagradi} rekao je da je Bajdenov govor u Parlamentu BiH jasno pokazao da u toku ove godine sigurno ne}e do}i do ime no vawa spe ci jal nog ameri~kog izaslanika za BiH. Generalni sekretar SDA Amir Zuki} kazao je da }e se ameri~ka administracija sigurno odrediti kada je rije~ o mogu}nosti imenovawa specijalnog izaslanika SAD. - Amerika }e u BiH sigurno djelovati putem Kancelarije specijalnog predstavnika, ali mogu}e je da donese i odluku o imenovawu specijalnog izaslanika za BiH i Balkan smatra Zuki}.

Incko: Dobra saradwa BiH i Crne Gore

Optu`nica zbog smrti zeni~kih radnika

Prvi `enski serijski ubica u Iranu

SARAJEVO - Odnosi izme|u BiH i Crne Gore su dobri i sre|eni i bi}e daqi dokaz kako dvije zemqe mogu da sara|uju u regionu, rekao je u petak visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nakon sastanka sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovi}em. Dodao je da sada na granicama BiH ima dr`ava koje imaju korektan odnos i koje podr`avaju wenu cjelovitost, a Crna Gora je posebno dobar primjer. Vujanovi} je potvrdio da su odnosi izme|u Crne Gore i BiH odnosi prijateqstva, saradwe i zajedni~kog integracionog puta prema EU i NATO.

ZENICA - Kantonalno tu`ila{tvo u Zenici u petak je podiglo optu`nicu pro tiv {est od go vor nih osoba u “Arselor Mitalu“ Zenica zbog nesre}e u kojoj su 13. februara 2007. godine od gu {ewa ar go nom stra da li ra dni ci Mu jo Smriko, Ramo Bekta{ i Ibrahim Hakanovi}. Na optu`nici podignutoj pred Op{tinskim sudom u Zenici nalaze se Se{a Prasad, Ibrahim Husanovi}, Senad [eper, Omer Kablar, Tahir Vidimli} i Sulejman Smajukovi}, prenose agencije.

TEHERAN - Iranka po imenu Mahin (32), odgovorna za nekoliko ubistava, izjavila je za vrijeme ispitivawa u policiji da je inspiraciju za svoje zlo~ine na{la u kriminalisti~kim romanima Agate Kristi, prenosi u petak Tanjug. @rtve mlade `ene, za koju iranska policija vjeruje da je prva `ena serijski ubica u zemqi, bile su uglavnom starije osobe. Mahin ka`e da je pomno prou~avala zaplete romana slavne britanske kwi`evnice kako bi izvr{ila “savr{ene“ zlo~ine. U redovima iranske policije nai{la je na Herkula Poaroa, koji je uspio da joj u|e u trag i stavi je iza re{etaka.

SARAJEVO - Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} i ambasador Italije u BiH Alesandro Falavolita ocijenili su u pe tak da je sa radwa izme|u dvije dr`ave izuzetno dobra, ali da ima dosta prostora za weno unapre|ewe, posebno na planu ekono mi je. Fa la vo li ta je istakao da BiH, kao i cijeli zapadni Balkan, ostaju u fokusu italijanske politike i da Italija sna`no podr`ava nastojawa BiH da postane punopravna ~lanica EU, sa op {te no je iz [piri}evog kabineta.

BiH - Bugarska

Sporazum o izbjegavawu oporezivawa SOFIJA - Bugarska vlada odo bri la je po tpi si vawe spo ra zu ma o iz bje ga vawu dvos tru kog oporezivawa imovine sa BiH, javila je Srna. Potpisivawem sporazuma ukinu}e se dvojno opore zi vawe do ho da ka, ko ji os tva ru ju gra |a ni dvi je dr`ave, saop{tila je u petak Informativna slu`ba bugarske vlade.

Bakir Izetbegovi}

Protiv podno{ewa ostavki SARAJEVO - Potpredsjednik SDA Bakir Izetbegovi} izjavio je da se protivi po dno {ewu os tav ki fun kcionera u BiH koji su pod istragom tu`ila{tava. On je za federalne medije rekao da u BiH padne 90 do 95 odsto optu`nica i da je to znak nesposobnosti tu`ila{tava, pa ako nekom sudiji pa dne tri ili pet optu`nica, to je znak da je ne spo so ban i da ga tre ba mijewati.

Komentar dana

FOTO: GLAS SRPSKE

4 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Pi{e: Sandra MILETI]

Entitetsko glasawe Predstavnici bo{wa~kih stranaka sve ~e{}e se trude da marginalizuju ulogu Republike Srpske, odnosno srpskog naroda u dono{ewu bitnih odluka u BiH. Tako su ove sedmice na sastanku sa potpredsjednikom SAD Yozefom Bajdenom insistirali na izmjenama Ustava BiH, i to u dijelu koji se odnosi na entitetsko glasawe. Tome su se lideri straEntitetsko naka iz RS, naravno, o{glasawe jedina tro usprotivili. Oni smatraju da je enza{tita ti tetsko glasawe jedina konstitutivnog za{tita konstituti srpskog naroda, vnog srpskog naroda koji koji na taj na~in na taj na~in ima moguima mogu}nost da }nost da uti~e na donoodlu ka u {ewe uti~e na Par la men tu BiH. dono{ewe odluka To je, naime, jedini nau Parlamentu ~in da se usprotive ako BiH, a smatraju da se odlukama predstavnici kr{i interes naroda koji predstavqaju, a Bo{waci bo{wa~kih bi i to da ukinu i da se partija svim se do|e do toga da se jedan silama trude da konstitutivni narod u nam ovo pravo ovoj dr`avi apsolutno ukinu ni{ta ne pita. A na jo ~i gle dni ji pri mjer poku{aja kr{ewa Ustavom BiH i zakonima zagaranto va nih pra va Srpske i wenih gra |a na su sve ~e{ }i poku{aji prenosa nadle`nosti sa nivoa entiteta, i to kroz zakone koji se proturaju na usvajawe Parlamentu BiH. Iako je wihovo usvajawe jedan od uslova za evropski put BiH, upakovani su tako da ne predstavqaju ni{ta drugo nego prenos nadle`nosti i srpski su poslanici zahvaquju}i entitetskom glasawu sprije~ili wihovo usvajawe. Prema sada{wem sazivu Parlamenta BiH, FBiH u wemu ima 28 poslanika. Od tog broja sedam je Hrvata i samo jedan Srbin, i to Mirjana Mali} iz SDP-a BiH, a ostali su Bo{waci. Iako RS ima duplo mawe poslanika u Parlamentu BiH, odnosno samo 14, ima duplo vi{e poslanika Bo{waka nego FBiH poslanika Srba. Tako padaju u vodu izneseni argumenti Bo{waka, kojima potkrepquju svoje zahtjeve, a prema kojima nije rije~ o entitetskom nego o etni~kom glasawu “kojima se blokira dono{ewe zakona neophodnih za evropski put BiH“. Jasno je svima da je u pozadini zahtjeva i insistirawa predstavnika bo{wa~kih stranaka to da se omogu}i da predstavnici Srpske nemaju nikakvog uticaja na dono{ewe odluka u Parlamentu BiH, odnosno u BiH uop{te. Drugim rije~ima, ciq bo{wa~kih stranaka koje tra`e ukidawe entitetskog glasawa je da u BiH o svim pitawima odlu~uju samo Bo{waci. Za sada u tome nisu uspjeli, a ostaje nam da se nadamo da }e svi imati dovoqno razuma da se takvo ne{to i ne dozvoli. U suprotnom, Srpskoj i wenim gra|anima ne pi{e se dobro.

Drago Kalabi}, poslanik u Parlamentu BiH Entitetsko glasawe je instrument koji nam je dat Dejtonom i sa poslanicima iz RS veoma ~esto glasaju i dva Bo{waka koji su tako|e iz RS.

Bakir Izetbegovi}, potpredsjednik SDA Entitetsko glasawe treba ukinuti jer nije rije~ o entitetskom ve} o etni~kom glasawu.

@eqko Kom{i}

Mladen Ivani}

Bruno Vekari}

Reakcije na zahtjev hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH

@eqko Kom{i} frustriran Srbijom Postoje stvari koje optere}uju odnose Srbije i BiH, a neki politi~ari dodatno komplikuju situaciju. Kom{i} upravo radi to, rekao Radmanovi} PRIREDILA: @EQKA DOMAZET [email protected]

SA RAJEVO - Hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eqko Kom{i} ve} godinama je poznat kao osoba koja je frustrirana Srbijom, pa i kada je bio ambasador u Beogradu, umjesto da je radio na zbli`avawu BiH i Srbije, on ih je sva|ao. Ovo je izja vio pred sje dnik PDP-a Mladen Ivani} nakon {to je Kom{i} zatra`io da Tu`ila{tvo BiH pokre ne is tra gu i ra spi {e me|unarodnu potjernicu za biv{im zvani~nicima SRJ -

Dobricom ]osi}em i Zoranom Lili}em.

NE TREBA mije{ati politiku u pravosu|e

Iz Kom{i}evog kabineta u ~etvrtak uve~e je saop{teno da je ]osi} kao predsjednik SRJ od 15. juna 1992. godine do 1. ju na 1993. go di ne obavqao i du`nost glavnokomanduju}eg oru`anih snaga SRJ, te bio upu}en i rukovodio wihovim aktivnostima i akcijama na teritoriji BiH. Za Zorana Lili}a navodi se da je kao pred sje dnik i glavnokomanduju}i oru`anih snaga SRJ od 25. juna 1993. godine do 23. jula 1997. godine bio upu}en i Avdi} ru ko vo dio akti vnostima i akcija ma oru `a nih Govore}i o imenovawu Seada Avdisnaga svoje zem}a za ambasadora BiH u Srbiji, Koqe na teritorim{i} je rekao da je to Silajxi}ev ji BiH do po tprijedlog, koji su on i Radmanovi} pi si vawa Dej prihvatili, te da je sada do Beogratonskog sporazuda da li }e dati agreman ili ne. ma.

Kom{i} je u petak izjavio da je wegov zahtjev “odgovor na beogradske potjernice za od go vor nim za zlo ~in u Dobrovoqa~koj 1992. godine u Sarajevu“. Najavio je da }e zahtjev pro{iriti imenima jo{ nekoliko qudi iz vojnog i policijskog vrha SRJ. Predsjedavaju}i Predsjedni{ tva BiH Ne boj {a Ra dma no vi} is ta kao je da postoje stvari koje optere}uju odnose Srbije i BiH i da ne ki po li ti ~a ri do da tno komplikuju situaciju. - Kom{i} upravo radi to. On misli da je to u interesu wegovih bira~a, ali smatram da nije u pravu - istakao je Ra dma no vi} i do dao da je pra vo su |e u svim zemqama odvojeno od politike. ^lan Pred sje dni{ tva BiH Haris Silajyi} rekao je da razumije stav boraca, “s obzirom na to da su ba{ oni qudi koji su branili BiH“, a Kom{i}ev potez prokomentarisao je rije~ima “sve mjere treba razmotriti“. Potpredsjednik RS Da-

vor ^orda{ naglasio je da ovim pitawem treba da se bave institucije pravosu|a i sudovi, bez uplitawa politike. Poru~io je da oni koji `ele da nastave sa retorikom pro{losti, nemaju budu}nosti. Portparol Tu`ila{tva Srbije za ratne zlo~ine Bruno Vekari} kazao je da politi ~a ri ne tre ba da se mije{aju u pravosudne predmete ve} da ih prepuste tu`ila{tvima svojih zemaqa.

Lili} Zoran Lili} je za B92 izjavio da je "Kom{i}ev zahtev sme{an" i naveo da je odgovor na to pitawe ve} dao Me|unarodni sud pravde konstatovao "da jedinice biv{e Vojske Jugoslavije nisu u~estvovale u operacijama u BiH". - Zaista ne razumem koji je istinski poriv Kom{i}a, osim da se prave novi problemi me|u narodima - rekao je Lili}.

Mladen Bosi} o [arabinom i ]ebexijinom napu{tawu SDS-a

Od decembra razbijaju stranku TRE BIWE - Slo bo dan [araba, kao i oni koji su ranije oti{li iz Srpske demokrat ske stran ke u De mo kratsku partiju Dragana ^avi}a pridobijeni su raznim dogovorima i aran`manima. Ovo je izjavio predsjednik SDS-a Mladen Bosi} povodom ostavke predsjednika i potpred sje dni ka Op {tin skog odbora SDS-a Trebiwe Slobodana [arabe i Ne|e ]ebeyije na fun kci je u stran ci. Oni su rekli i da, za sada, ostaju u SDS-u. Bosi}, me|utim, tvrdi da je to definitivno

napu{tawe stranke. - Znao sam {ta }e se desiti u Trebiwu jer od decembra pro{le godine [araba poku{ava da napravi tenzije unutar OO Trebiwe i “otkine“ jedan dio SDS-a da bi pre{li u ^avi}evu stranku - rekao je Bosi}.

RIJE^ o li~nim interesima i vezama On je dodao da su “Vojislav Gligi} i [araba napustili SDS i priklonili se ^avi}u

jer im je zahvaquju}i wemu skinuta sankcija OHR-a“. - [araba je na insistirawe ^avi}a postao delegat, a Gligi} je iskqu~ivo ^avi}evim anga`ovawem, preko kompenzacione liste, isto kao i Branislav [kobo, postao delegat i jasno je da se radi o li~nim interesima i vezama rekao je Bosi}. On je dodao da bi bio red da [araba vrati mandat delegata u Domu naroda Parlamenta BiH koji mu je dao SDS, ali da “sumwa da je toliko principijelan ~ovjek“.

- Na{e ostavke su posqedica pritisaka koje smo trpjeli od Glavnog odbora SDS-a, kao i ~iwenice da nisu uva`avali na{u politiku u Trebiwu. Ne mogu tako da se odno se pre ma naj va `ni jem op {tinskom odboru SDS-a - rekao je [araba. Predsjednik i pot pred sje dnik OO SDS-a Trebiwe Slobodan [araba i Ne|o ]ebeyija, koji su podnijeli ostavke na ove funkcije, kao osnovni razlog navode neslagawe sa politikom predsjednika stranke Mladena Bosi}a. @. Do. - R. Mi.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 5

U BiH jo{ ne hapse osumwi~ene za ratne zlo~ine po potjernici Interpola

Sadovi} potjernice sakrio u ladicu

PI[E: GORAN MAUNAGA [email protected]

SA RA JE VO - In ter po love potjernice za 19 lica osumwi~enih za ratni zlo~in u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu jo{ nisu proslije |e ne SI PA, MUP-u RS i FBiH, iako su u Sa ra je vo stigle prije nekoliko dana. Ka ko sa zna je “Glas Srpske“, dostavqawe potjernica blokirao je ministar bezbjednosti BiH Tarik Sadovi} pod izgovorom da ~eka odgovor na `albu o wihovom raspisivawu koju je uputio centrali Interpola u Lionu. U Bi ro Mi nis tar stva bez bje dnos ti BiH za sa radwu sa Interpolom u utorak je iz Interpola Srbije stigla potjernica za 19 osoba iz BiH. Me|u wima su i ~la no vi ra tnog Pred sje dni{tva RBiH. Terete se za stradawe vojnika JNA u Dobrovoqa~koj ulici 1992. godine u Sarajevu. Istragu o pre dme tu “Do bro voqa ~ka“ vodi Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije. Di re ktor Po li ci je RS Uro{ Pena ka`e da potjerni ce jo{ ni su sti gle u MUP RS, ali da }e on, ~im one sti gnu, da pos tu pi po Statutu Interpola. - Kada dobijemo Interpolove potjernice, svako od tih 19 osoba ko se na|e na te ri to ri ji RS bi }e odmah li{en slobode. To nije za tu ma ~ewe jer me |u na ro dni pravni akti imaju ovdje pra-

FOTO: GLAS SRPSKE

Interpolove potjernice do sada je trebalo da stignu u sve policijske agencije u BiH. To se nije desilo jer ih je blokirao ministar bezbjednosti BiH Tarik Sadovi} pod izgovorom da ~eka odgovor na `albu upu}enu Interpolu u Lionu

SARAJEVO - Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} rekao je da jo{ nisu dobili zvani~an zahtjev Parlamenta BiH da se ukqu~e u istra`ivawe nezakonitosti u BHRT-u. - Tu`ila{tvo BiH ima predmet poslovawe BHRT-a u 2007. godini, vr{ene su istra`ne radwe, ali jo{ nema pokretawa krivi~nih postupaka - rekao je Grube{i}. Dom naroda Parlamenta BiH zatra`io je na posqedwoj sjednici da se utvrdi stvarno stawe u BHRT-u i mjere za wegovo pre va zi la `ewe, te da se Tu `i la{ tvo BiH ukqu~i u istra`ivawe nezakonitosti u poslovawu ove medijske ku}e.

Milo{evi}eva imala pravo glasa SARAJEVO - Sud BiH u potpunosti je prihvatio `albu Upra vnog odbo ra BHRT na odluku o vra}awu na posao smijewenog generalnog direktora Mehmeda Agovi}a, rekla je “Glasu Srpske“ ~lan UO Marija Putica. - Ti me je Sud BiH opo vrgnuo Agovi}eve argumente da nije mogao da bude smijewen jer je ~lanu UO Nadi

Mi lo {e vi} bio is te kao mandat i potvrdio da je imala pravo da glasa - rekla je Putica. Ona je dodala da je Sud potvrdio i privremenu mjeru zabrane raspisivawa konkursa za izbor novog generalnog direktora BHRT dok ne bude okon~an sudski proces. Predmet }e bi ti vra }en na prvostepeni sud. @. Do.

Tarik Sadovi}

vnu snagu po{to smo potpisnici i ~lanice Interpola - ka`e Pena. Por tpa rol Mi nis tar stva pravde BiH Marina Baki} ka`e da bi, ~im stignu, potjernice trebalo da budu pro sli je |e ne po li cij skim agencijama na postupawe.

POTJERNICE trebalo odmah proslijediti policijama u BiH - Mi smo upoznati s tim da su po tjer ni ce sti gle u BiH, ali ne}emo davati nikakve komentare - ka`e portpa rol Tu `i la{ tva BiH Boris Grube{i}.

- Me|utim, Pravila puta sadr`e proceduru koja se iskqu~ivo ti~e BiH, ali se ne odnosi na Srbiju i Hrvatsku. One nikada i nisu ni postupale po Pravilima puta - ka`e Radmanovi}.

Por tpa rol Agen ci je za is tra ge i za {ti tu (SI PA) @eqka Kujunyija ka`e da u toj agenciji nemaju nikakav komentar povodom potjernica. Isti odgovor dala nam je i u prethodna dva dana. Predsjedavaju}i Predsjedni{ tva BiH Ne boj {a Ra dma no vi} izja vio je da Republika Srbija raspisivawem potjernica u slu~aju “Do bro voqa ~ka“ ne kr{i Rim ski spo ra zum, ka ko to tvrde druga dva ~lana Predsjedni{tva. U saop{tewu se konstatuje da je jasno da Pravila puta sadr`e proceduru koja se iskqu~ivo ti~e BiH, ali se ne odno si na Srbi ju i Hrvatsku, koje su ve} sudile i sude osumwi~enim za ratne zlo~ine po~iwene na teritoriji BiH. - Srbi ja i Hrvat ska su me|usobno ovo pitawe rije{ile tako {to su tu`ioci ovih zemaqa potpisali sporazum prema kojem se su|ewa osumwi~enima za ratne zlo~ine odvijaju u zemqama ~iji

su dr`avqani ili imaju prebivali{te, bez obzira na to gdje je zlo ~in po ~iwen. Hrvatska je sli~an sporazum po tpi sa la i sa Crnom Go rom. Ove dr`ave, kao {to se vidi, nikada nisu postupale po Pravilima puta ({to nedvo smi sle no pot vr|u je i Karla del Ponte) i to prije ni je bio pro blem, a sa da, o~igledno, jeste - nagla{ava se u saop{tewu iz Radmanovi}evog kabineta.

Incko - Silajxi} Bo{wa~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajxi} sastao se u petak sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom, sa kojim je razgovarao o doga|ajima u Dobrovoqa~koj ulici 1992. godine i na~inu prevazila`ewa nastale situacije, uzrokovane mjerama preduzetim od srpskog pravosu|a.

Nakon {to je BiH zabrawen izvoz proizvoda `ivotiwskog porijekla u Hrvatsku

Zabrawen uvoz hrvatskih proizvoda iz BiH, Kancelarija za veterinarstvo BiH odgovorila je kontramjerom i u petak zabranila uvoz proizvoda iz gove|eg i `ivinskog programa, kao i `i ve ri be iz ove zemqe. Ovo je “Gla su Srbija Srpske“ pot vrdio direktor Kancelarije Drago Nedi} Nedi} je dodao da, sa druge strane, i re kao da je u oblasti veterinarstva BiH nema Hrvat ska u nijednog spornog pitawa sa Srbiposqedwa dvajom, jer sve {to mo`e da se uvozi tri mjeseca, osim iz Srbije u BiH mo`e i iz BiH u dosada{wih mjeSrbiju. ra za bra ne uvo za

BAWA LU KA - Na kon {to je Hrvatska prije nekoliko dana zabranila uvoz proizvoda `ivotiwskog porijekla

Istra`ne radwe o poslovawu BHRT

Marija Putica, ~lan UO BHRT

PRAVILA PUTA Neboj{a Radmanovi} ka`e da su Pravila puta, kao dodatak Rimskom sporazumu, prestala da va`e 2004. godine, a da je kategorizaciju predmeta ratnih zlo~ina preuzelo Tu`ila{tvo BiH u skladu sa Pravilima puta.

Tu`ila{tvo BiH

ko je se odno se na go ve da, sviwe, ovce i koze, uvela i novu zabranu uvoza `ive ribe, `ivine i jaja.

NIJE DOZVOQEN uvoz gove|ih proizvoda i `ive ribe To je, ka`e, dovelo do toga da BiH osim termi~ki tretiranih proizvoda, poput sterili zo va nog mli je ka, go to vo ni{ta vi{e ne mo`e da izvozi u Hrvatsku. - ^ak nismo zvani~no ni obavije{teni o zabrani, ali

nijedan uvoznik iz BiH vi{e ne mo`e da dobije dozvolu za izvoz u Hrvatsku - naglasio je Nedi}. Pred sje dnik Udru `ewa poqoprivrednih proizvo|a~a i sto~ara RS Vladimir Usorac rekao je da proizvo|a~i i potro{a~i ne}e osjetiti nikakve posqedice zbog ovih zabrana. - Pile}eg mesa imamo sasvim dovoqno, pa nam uvoz i ne treba, a ribu smo mi vi{e izvozili wima nego {to smo je uvozili iz Hrvatske - kazao je Usorac. M. ^.

Karl Bilt

Pristao na razgovor sa Karaxi}evom odbranom HAG - Mi nis tar inos tra nih po slo va [ved ske Karl Bilt pristao je da razgovara sa odbranom Radovana Karayi}a o doga|ajima prije wegovog povla~ewa sa polo`aja predsjednika Republike Srpske u qeto 1996. godine, javila je u petak Beta. Pristaju}i na razgovor, Bilt, koji je u to vrijeme bio visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH, poru~io je Karayi}evom pravnom savjetniku da nije siguran u wegovu svrsishodnost.

Ha{ko tu`ila{tvo

^etvrta optu`nica protiv Karaxi}a SARAJEVO - Tu`ila{tvo u Hagu podnijelo je ~etvrtu izmijewenu optu`nicu protiv Ra do va na Ka rayi}a i vrhovnog komandanta vojske u ko joj j e p r e c i z n i j e odre di lo wego vu ulo gu u udru `e nom zlo ~i na ~kom po du hva tu, dok je u svemu ostalom optu`nica ostala

is ta, ja vio je u pe tak BIRN. - Ka rayi} i Rat ko Mla di} su bili kqu~ni ~lanovi sveobuhvatnog udru`enog zlo~ina~kog poduhvata koji je trajao najmawe od oktobra 1991. do novembra 1995. godine - navodi se u optu`nici.

Ministarstvo pravde BiH

Glava{ ne mo`e biti izru~en Hrvatskoj SARAJEVO - Branimir Glava{, koji je u Hrvatskoj osu|en na deset godina zatvora zbog ratnog zlo~ina nad Srbima, ne mo`e biti izru~en Hrvatskoj jer ima dr`avqanstvo BiH, bez obzira po kojoj osnovi hrvatsko pravosu|e bude tra`ilo wegovo izru~ewe, potvr|eno je u petak Srni u Ministarstvu pravde BiH. Portparol ovog ministarstva Marina Baki} podsjetila je da Kri vi ~ni za kon BiH ne do zvoqava izru ~i vawe dr`avqana BiH drugoj zemqi.

6 23. i 24. maj 2009 GLAS SRPSKE

Ra~unarska oprema za timove porodi~ne medicine BAWA LUKA - Ministar zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske Ranko [krbi}, direktor Jedinice za koordinaciju projekata Gordan Jeli} i direktor kompanije “Lanako“ iz Bawe Luke Neboj{a Nini}, potpisali su u petak u Bawoj Luci ugovor o nabavci ra~unarske opreme

Memorandum o saradwi ombudsmana za djecu

Za{tita i promocija dje~ijih prava BAWA LUKA - Za{tita i promocija dje~ijih prava na nacionalnom i me|unarodnom nivou, ciq je Memoranduma o saradwi ombudsmana za djecu jugoisto~ne Evrope, koji je ove sedmice u Dubrovniku potpisalo 14 institucija ombudsmana, saop{teno je u petak iz Ombudsmana za djecu RS. U saop{tewu se navodi da je u Dubrovniku odr`ana dvodnevna redovna godi{wa konferencija ombudsmana za djecu jugoisto~ne Evrope, a teme su bile: “Djeca i konfliktni razvodi“ i “Pristup djece doma}em, me|unarodnom i evropskom pravosu|u“. T. K.

FOTO: GLAS SRPSKE

Dru{tvo

za timove porodi~ne medicine vrijedan 500.000 KM. - Hardveri, kompjuterska oprema, 339 radnih stanica i odre|eni broj servera }e biti distribuisani i instalisani u 30 domova zdravqa na 130 lokacija - rekao je [krbi}. M. M.

Elektrotehni~ka i Ekonomska {kola

Odgodili ekskurzije za septembar BAWA LUKA - Elektrotehni~ka i Ekonomska {kola iz Bawe Luke, koje su na ekskur zi ju tre ba le da kre nu 24. maja i 1. juna ove godine, postupile su po preporukama Mi nis tar stva pros vje te i kulture RS i odgodile putovawe za septembar. Ovo je u

pe tak “Gla su Srpske“ pot vrdio direktor poslovne jedinice turisti~ke agencije “Big nec” u Bawoj Luci Nenad Petre{. Ra ni je su put od go di le bawolu~ka Gimnazija, Medicinska i Gra|evinska {kola. T. K.

Radio-televizija Republike Srpske

Ugovor o saradwi RTRS-a i RTV Vojvodina BAWA LUKA - Radio-televizija RS u petak je potpisala ugovor o poslovno-tehni~koj saradwi s Radio-televizijom Vojvodine. Osim razmjene programa i produkcijskih kapaciteta, ova saradwa omogu}i}e i velike zajedni~ke projekte. - Ovo je nastavak dobrih me|usobnih odnosa. Ugovor se odnosi na mogu}nost razmjene programa, upotrebu kapaciteta, ali i nekih zajedni~kih projekata koji slijede - rekao je generalni direktor RTRS-a Dragan Davidovi}. Po sli je po tpi si vawa ugo vo ra pred sta vni ci RTRS-a i RTV Vojvodina obi{li su i zgradu RTV doma, koja je u izgradwi.

Mnogo zainteresovanih za upis u gimnaziju

Objavqen konkurs za upis u sredwe {kole Republike Srpske

U {kolama mjesta za 13.631 u~enika

Planirano da se najve}i broj u~enika upi{e u gimnaziju, zatim ekonomsku {kolu, {kole pravne i trgovinske struke, {umarstva i obrade drveta, {kole za ugostiteqstvo i turizam, te elektrotehni~ku BAWA LUKA - Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske objavilo je u petak konkurs za upis u~enika u prvi razred sredwih {ko la u RS u {kol skoj 2009/2010. godini, kojim je predvi|eno da u 87 sredwih {kola, ~iji je osniva~ Vlada RS, u 16 struka bude upisano 13.631 u~enika, prenijela je Srna. Planirano je da se najve}i broj u~enika upi{e u gimnaziju, zatim ekonomsku {kolu, {kole pravne i trgovinske struke, {umarstva i obrade drve ta, {ko le za ugos ti teqstvo i turizam, te elektrote hni ~ku. Osim ovih zanimawa u~enici }e mo}i da se obrazuju i za oblasti poqoprivrede i prerade hrane, geolo gi je, ru dar stva i

metalurgije, hemije, nemetala i grafi~arstva, tekstilstva i ko`arstva, geodezije i gra|evinarstva, saobra}aja, zdravstva, kulture, umjetnosti i javnog informisawa, bogosloviju, te za ostale djelatnosti.

MOGU]NOST upisa i u tri privatne {kole U junskom upisnom roku dokumenta za upis 1. i 2. juna }e predavati u~enici koji su od {estog do devetog razreda postigli odli~an uspjeh a koji namjeravaju da upi{u ~etvorogodi{wu sredwu {kolu, dok }e rezultati upisa ovih u~enika bi ti objavqeni 4. ju na. Prijem dokumenata za upis ostalih u~enika u ~etvorogodi{we {kole je 8. i 9. juna, a

wihovi rezultati }e biti objavqeni 11. juna. Upis u~e ni ka u tro go di{we sredwe {kole bi}e 15. i 16. juna, a rezultati 18. juna. Prijem dokumenata za upis u~enika u sredwe umjetni~ke {kole u junskom roku je 11. i 12. juna, polagawe kvalifikacionog ispita 16. i 17. juna, a rezultati upisa 18. juna. U~enici prilikom predaje dokumenata treba da prilo`e pri ja vu za upis, originalno svjedo~anstvo o

zavr{enoj osnovnoj {koli, izvod iz mati~ne kwige ro|enih, diplomu “Vuk Stefanovi} Ka rayi}“, di plo mu za izuzetan uspjeh iz predmeta zna~ajnih za struku i diplomu za osvojeno prvo, drugo i tre}e mjesto na republi~kom ili vi{em takmi~ewu. Osim u 87 sredwih {kola ~iji je osniva~ Vlada RS, a za koje je objavqen konkurs za upis, u~enici mogu da se upi{u i u tri privatne sredwe {kole.

ROK Upis u~enika bi}e objavqen u upisnom roku od 1. do 22. juna i u julskom od 1. do 9. jula. Redoslijed kandidata bi}e utvr|en na osnovu op{teg uspje-

ha postignutog od {estog do devetog razreda, te posebnog uspjeha u osnovnoj {koli iz pet predmeta zna~ajnih za zanimawe u odre|enoj struci.

Akademija povodom Dana Univerziteta Isto~no Sarajevo

Ulagawa u kadar i nastavu to~nom Sarajevu pomo}nik re sor nog mi nis tra Mi ro slav Bobrek. On je tokom sve~ane akademije povodom Dana Univerziteta Isto~no Sarajevo i wegove krsne slave Svetog ]irila i Metodija, ~estitaju}i profesorima i studentima istakao da }e RS ula ga ti na po re u ra zvoj qudskih resurPriznawa sa, navode}i da je to jedini put koji trasira razvoj i Tokom akademije dodijeqena su prikoji `ele gra|aznawa i nagrade najboqim studentima ni Srpske. i poveqe o po~asnom zvawu profesor Rektor Uniemeritus i promovisana djela goraverzi te ta u Is `danske {tamparije povodom 490 goto~nom Sarajevu dina rada i postojawa. Mitar Novakovi}

ISTO^NO SARAJEVO Vlada i Ministarstvo prosvje te i kul tu re Re pu bli ke Srpske u narednim godinama ula ga }e zna tne na po re na unapre|ewu rada Univerziteta, izjavio je u petak u Is-

Ajanovi} - Sabo

Bez nauke nema napretka BAWA LU KA - Na uka je segment dru{ tva bez ko jeg ne ma na pret ka dru{ tva u cje li ni i po tre bno je da svi ni voi vlas ti ra de na po boq{awu nau ~no-is tra `i va ~ke dje la tnos ti, kon sta to va no je u pe tak na sastanku ministra nauke i tehnologije RS Bakira Aja-

novi}a sa pomo}nikom ministra za nauku i tehnolo{ki razvoj Srbije Tiborom Sabom. Na sastanku je bilo rije~i i o saradwi dva ministarstva u pogledu zajedni~kih nau~no-istra`iva~kih projekata i razmjene mladih istra`iva~a. M. ^.

kazao je da je ponosan onim {to je ostvareno u proteklih ne ko li ko go di na u okvi ru reforme obrazovawa.

NA UNIVERZITETU studira 14.974 studenta On je za hva lio Vla di RS i op{tinama koje su dale zna ~a jan do pri nos ja ~awu Uni ver zi te ta u Isto~nom Sarajevu. Na Uni ver zi te tu u Is to ~nom Sa ra je vu stu di ra 14.974 studenta, na postdiplom skim stu di jama je 760 i tre nu tno se pro mo vi {e 600 diplomaca. Prema wegovim rije~i-

ma, uspos tavqena je sa radwa sa uni ver zi te ti ma {i rom Evro pe, evrop skom komisijom i drugim evropskim institucijama, koja }e do pri ni je ti ra zvo ju i na pretku Univerziteta u Isto~nom Sarajevu. Rektor bawolu~kog Univerziteta Stanko Stani} je ~es ti ta ju }i krsnu sla vu i Dan Univerziteta Isto~no Sa ra je vo pre nio poz dra ve pro fe so ra i stu de na ta iz Bawe Luke. ^estitku Univerzitetu u Isto~nom Sarajevu uputio je i ministar prosvjete i kul tu re Re pu bli ke Srpske Anton Kasipovi}. @. D.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 7

Prijem za stipendiste BAWA LUKA - Poslanik u NSRS Branislav Borenovi} organizovao je u petak u prostorijama Parlamenta RS prijem za mlade qude, koje stipendira godinu dana. Borenovi} je podsjetio da je inicijativa za stipendirawe nastala u saradwi sa medijima prije ta~no godinu dana i da je rije~ o stipendijama dvoje |aka i

jednog studenta u iznosu od po 100 maraka mjese~no, prenijela je Srna. U~enica Nada Milojica, kao i student tre}e godine Fakulteta socijalnog rada Jovanka Zec zahvalile su se Borenovi}u na stipendirawu. Tre}i stipendista Jovana Ugrini} iz Gradi{ke zbog neodlo`nih obaveza nije mogla da prisustvuje prijemu.

Sjednica Arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve

Vijesti

Izabrani novi ~lanovi Svetog sinoda SPC

Izabrana ~etiri nova ~lana Sinoda: Irinej ni{ki, Irinej ba~ki, Fotije dalmatinski i Grigorije hercegova~ki Sinod je najvi{a izvr{na i sudska vlast SPC

FOTO: AGENCIJA

BEO GRAD - Ar hi je rej ski sabor Srpske pravoslavne crkve iza brao je ~etiri nova ~lana Sinoda: Iri ne ja ni {kog, Iri ne ja ba~kog, Fotija dalmatinskog i Grigorija hercegova~kog, prenijele su agencije. Sinodom }e, kao i do sada, u ime patrijarha Pavla, predsjedavati episkop Amfilohije. Sa bor je do nio odlu ku ko jom se pot vr|u je Us tav Srpske pravoslavne crkve u Sjevernoj i Ju`noj Americi i odre|uju eparhije na tom prostoru. ^la no vi Si no da SPC do sada su, pored patrijarha Pa vla, bi li mi tro po lit crnogorsko-primorski Amfi lo hi je, epis kop `i ~ki Hri zos tom, epis kop bi ha }ko-petrova~ki Hrizostom i epis kop mi le {evski Filaret. Prema ra ni jim sa borskim sa-

op {tewima, a u skla du sa Ustavom SPC, tuma~eno je da su mandati ~lanova Sinoda istekli jer su episkopi Filaret mile{evski i Hrizostom biha}ki izabrani 2005. go di ne a Hri zos tom `i ~ki i mi tro po lit Amfilohije, koji zamjewuje patrijarha, 2007. godine.

Sinod SPC

hij sko pred sta vni{ tvo i crkvenozakonodavna vlast u poslovima vjere. Sve ti ar hi je rej ski si nod je naj vi {a iz vr{na (upravna i nadzorna) kao i sud ska vlast u svom dje lo krugu i u wegovoj je nadle-

`nosti sazivawe redovnog i van re dnog Sa bo ra kao i dnevni red zasjedawa najvi{eg tijela SPC. Sve ti ar hi je rej ski sa bor SPC do nio je odlu ku kojom prestaje va`ewe dosada{wih naziva - Mitropo-

VLADIKA GRIGORIJE Novoizabrani ~lan Sinoda SPC vladika Grigorije ocijenio je da ~lanove tog tijela ~eka veliki posao koji }e vladike morati zajedni~ki da obavqaju. - Moj utisak je da nas o~ekuje dosta posla i velika odgovornost, a da li }emo na sve to uspjeti i da odgovorimo drugo je pitawe - rekao je episkop Grigorije. On je dodao i da }e ~lanovi Sinoda taj posao morati da obavqaju, kako je rekao, zajedni~ki, a nikako pojedina~no. - To je sve {to vam, za sada, mogu re}i - rekao je Grigorije.

li ja sredweza pa dno ame ri ~ka i eparhija za Ameriku i Ka na du No vo gra ~a ni ~ke mitropolije, i uspostavqaju se nove granice ovih eparhija. Ovom odlukom se uspostavqa Mitropolija liberti vil sko-~i ka {ka sa sjedi{tem u manastiru Sveto ga Sa ve u Li ber tvi lu, epar hi ja no vo gra ~a ni ~kasredweza pa dno ame ri ~ka sa sjedi{tem u manastiru Nova Gra~anica, eparhija isto ~no ame ri ~ka sa sje di {tem u Pit sbur gu, epar hi ja za pa dno ame ri ~ka sa sjedi{tem u Los An|elesu i epar hi ja ka nad ska sa sjedi{tem u Torontu/manastiru Milton.

Planovi Aerodroma Republike Srpske

Od juna letovi za nove destinacije BAWA LU KA - Tre nu tno se nalazimo u pregovori ma sa JAT-om i sa “BH erlajnz“, koji lete sa na{eg aerodroma, da od juna uvedemo nove letove za neke morske des ti na ci je, kao i le to ve za skan di nav ske zemqe, re kao je di re ktor

Aero dro ma Re pu bli ke Sr pske Velimir Bobi}.

ZADOVOQNI brojem putnika Bobi} je dodao da sa aerodroma u Bawoj Luci trenutno imaju tri puta sedmi~no leto-

CIJENA Velimir Bobi} je istakao da su cijene karata za letove veoma povoqne i sli~ne onim u zemqama u okru`ewu. - Karta za let iz Bawe Luke za Beograd u jednom smjeru ko{ta 148 maraka, dok je povratna 273

marke. Postoji dosta razli~itih cijena za letove prema Cirihu i najpovoqnija je 320 maraka u jednom smjeru. Povratna karta za Cirih ako se vra}ate za sedam dana je 230 maraka, a za 15 dana 370 maraka - rekao je Bobi}.

Uru~ene diplome BAWA LUKA - Potpredsjednik RS Davor ^orda{ uru~io je u petak diplome polaznicima [kole demokratije na kojoj su u~estvova li stu den ti iz Bawe Luke, Tuzle, Podgorice i Zagreba a koja je ove sedmice odr`ana u Bawoj Luci. M. ^.

Bawa Luka

Pravna pomo} radnicima

^LANOVI Sinoda se biraju na dvije godine U odredbama Ustava jasno sto ji da Sa bor bi ra ~la no ve Si no da “na dvi je godine i to svake godine po dvo ji cu“, ali je sa da{we upravqawe crkvom i weno funkcionisawe uslovqeno odsustvom patrijarha Pavla koji je od 13. novembra 2007. godine na lije~ewu na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Pre ma Us ta vu SPC, Sveti arhijerejski sabor koga ~ine svi eparhijski arhijereji najvi{e jerar-

Davor ^orda{

ve za Beograd i Cirih i da su veoma zadovoqni sa brojem putnika. - Posebno smo zadovoqni zainteresovano{}u za letove prema Cirihu i zato smo pove}ali broj sedmi~nih letova. Pro{le godine su bila dva, a ove godine imamo tri

leta - istakao je Bobi}. On je rekao da su veoma zadovoqni brojem putnika koji saobra}aju aerodromom u Bawoj Luci, {to govori podatak da je u pro{loj godini preko ovog aerodroma putovalo vi{e od 12.000 putnika, a u ovoj godini o~ekuju da se taj

broj zna~ajno pove}a. - Ovaj broj putnika bi bio mnogo ve}i da nam vizni re`im ne predstavqa toli ke probleme. Na{i gra|ani te{ko dobijaju vize, pa tako nema ju mo gu }nost da pu tu ju u druge zemqe - dodao je Bobi}. G. O.

BAWA LUKA - Projekat “Poboq{awe ekonomskih i socijal nih ka pa ci te ta i ja~awe produktivne mre`e i ukqu~ewa u tr`i{te rada, a posebno pomo} ugro`enim kategorijama, koji trenutno sprovodi Inici ja ti va za ra zvoj i sa radwu u BiH, obezbje|uje pravnu pomo} svim socijalno ugro`enim radnicima u BiH. Ovo udru`ewe gra|ana djeluje u Sarajevu, Bawoj Luci, Mostaru i Trebiwu. T. K.

Statistika u BiH

Ni`e cijene SA RA JE VO - Ci je ne proizvoda i usluga za li~nu potro{wu u BiH u aprilu ove godine bile su ni`e za 1,2 odsto u odnosu na mart, rekao je u petak direktor Agen ci je za sta tis ti ku BiH Zden ko Mi li no vi}, prenijela je Srna. U BiH je, prema wegovim rije~ima, u martu bilo nezaposleno 493.250 osoba, {to je za 16.364 mawe nego u istom mjesecu lani. On je istakao da je neophodno {to prije do ni je ti za kon o po pi su stanovni{tva.

Nedeqko Mitrovi}

Usvojen izvje{taj o peticiji SRBAC - Kolegijum rukovodstva Organizacije porodi ca za robqenih i poginulih boraca i nestalih civila RS usvojio je u petak izvje{taj o organizovanoj peticiji kojom se od Vlade RS, izme|u ostalog, tra`i da formira komi si ju za is tra `i vawe svih stradalih u Srebreni ci i dowem Po driwu. Predsjednik ove organizaci je Ne deqko Mi tro vi} re kao je Srni da se od Vlade RS zahtijeva da se izvr{i revizija stradalih Bo{waka u posqedwem ratu, kako bi bila ostvarena ravnopravnost svih `rtava.

8 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Op{tina Sokolac zadu`uje se dva miliona KM SOKOLAC - Skup{tina op{tine Sokolac usvojila je na sjednici u petak odluku o kreditnom zadu`ewu op{tine u iznosu od 2.000.000 maraka, javila je Srna. Po milion maraka bi}e ulo`eno u izgradwu sportske dvorane i za finansirawe prenesenih obaveza op{tine,

Sjednica SO Bile}a

Buxet ide na doradu BILE]A - Odbornici Skup{tine op{tine Bile}a u petak nisu usvojili op{tinski buyet za ovu godinu, kao ni investicioni program op{tine za ovu i 2010. godinu. Ta dva dokumenta povu~ena su iz predlo`enog dnevnog reda, pa se o wima nije ni raspravqalo. Na~elnik op{tine Slavko Bekan povukao je dva navedena dokumenta nakon primjedbi koje je, u vezi sa wima, imao poslanik u Narodnoj skup{tini RS Radovan Vukovi}. Vukovi} je istakao da predlo`eni buyet skoro sigurno ne}e mo}i da se ostvari u planiranoj mjeri, pogotovo po osnovu prihoda po osnovu poreza na dodatnu vrijednost, {to nije slu~aj samo sa bile}kom nego i ve}inom drugih op{tina u Republici Srpskoj. [. A.

FOTO: T. DERIKU]A

Kroz RS

nastalih do 31. decembra pro{le godine. Op{tina planira da kreditno zadu`ewe realizuje sa rokom vra}awa od deset godina uz grejs period od {est mjeseci po kamatnoj stopi 5,9 odsto, tako da bi ukupna zadu`enost op{tine sa kamatama iznosila 2.624.416 maraka.

Skup{tina op{tine Trebiwe

Usvojen izvje{taj o radu na~elnika TREBIWE - Odbornici SO Tre biwe usvo ji li su u pe tak iz vje {taj o ra du na ~el ni ka op {ti ne za 2008. godinu i donijeli odluku o ime no vawu vr{i la ca du `nosti odjeqewa Administrativne slu`be op{tine. - Osnovni prioriteti rada op{tine u protekloj godi ni bi li su os tva ri vawe buyeta, realizacija programa kapitalnih ulagawa, unapre|ewe organizacije rada Administrativne slu`be i

stva rawe pre tpos tav ki za realizaciju razvojnih projekata op{tine - naveo je na~el nik op {ti ne Tre biwe Dobroslav ]uk. Dodao je da je lani ukupni prihod bio 16.643.789, {to je 99,2 odsto od planiranih prihoda. U iz vje {ta ju je na ve de no da su kapitalne investicije i kapitalne pomo}i u pro{loj go di ni os tva re ne sa 5.511.788 maraka. R. Mi.

Skup veterinara iz Stare Hercegovine

Za obnovu puta 5,5 miliona maraka

PI[E: TAWA DERIKU]A [email protected]

FOTO: D.TASI]

FO^A - Vlasnici stada ovaca iz Hercegovine, koji uskoro izgone stoku u katune Zelengore i drugih planina, obavezno treba da se odazovu akciji vakcinacije malih pre`ivara, koja po~iwe u ponedjeqak i vakcini{u svoje ovce. Ovo je istaknuto u petak na skupu veterinara sa podru~ja Stare Hercegovine, koji je odr`an u Fo~i. Na skupu je nagla{eno da su, po pitawu zaraze brucelozom, Sarajevsko-romanijska regija i Hercegovina najzdravije sredine. - U tim regijama nije evidentirano ni jedno `ari{te bruceloze, tako da se tu o~ekuje i najve}i odziv i uspjeh programa za kontrolu i suzbijawe ove bolesti - re~eno je na skupu. D. T.

[amac

POLICIJA De`urna slu`ba registrovala je tri slu~aja kr{ewa javnog reda i mira, jedan slu~aj kra|e i jedan slu~aj prevare.

Premijer Srpske u Kozarskoj Dubici otvorio put Ba~vani - Kne`ica

Rekonstrukcijom puta povezani putevi Kostajnica - Kozarska Dubica - Prijedor, ~ime je udaqenost izme|u Kostajnice i Prijedora umawena za 17 kilometara

Vakcinisati ovce protiv bruceloze

HITNA POMO] Hitna slu`ba Doma zdravqa pregledala je 31 pacijenta.

Milorad Dodik i Nino Jauz

Zabiqe`ena i jedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Elektri~na energija redovno je isporu~ivana. VODA Isporuka vode bez prekida.

KOZARSKA DUBICA Pre mi jer Re pu bli ke Srpske Milorad Dodik otvorio je ju ~e u Ko zar skoj Dubici regionalni put Ba~vani - Kne`ica, koji povezuje magistralne puteve M14 i M15, a u ~iju rekonstrukciju je Vlada RS ulo`ila 5.500.000 maraka. Rekonstrukcijom puta Ba~vani - Kne`ica u du`ini od 12,5 kilometara povezani su magistralni putevi Kostajni ca - Ko zar ska Du bi ca Prijedor, ~ime je udaqenost izme|u Kostajnice i Prijedora umawena za 17 kilometara. - Rekonstrukcija puta finansirana je sredstvima iz Razvojnog programa Vlade RS, a qudi u Kozarskoj Dubici godinama su ~ekali ovaj dan izjavio je Dodik.

On je izrazio nadu da }e iz gradwa tog re gi onal nog pu tnog prav ca mo ti vi sa ti qude da ostanu u krajevima koji gravitiraju tom putu, te do pri ni je ti ra zvo ju poqo pri vre dne dje la tnos ti i eventualno stimulisati povratak qudi u taj potkozarski kraj.

PUT }e stimulisati povratak qudi - Osnovna intencija razvojnog programa RS je da u svakoj op{tini realizujemo bar po jedan va`an infrastru ktur ni pro je kat, a na osno vu opre djeqewa Vla de da {irom Srpske ulo`i oko {esto miliona maraka u razne infrastrukturne projekte - pu te ve, vo do vo de, domove zdravqa, {kole, kanalizacije i ostalo - pod-

sjetio je Dodik. On je procijenio da je saradwa Vlade RS i op{tine Kozarska Dubica veoma uspje{na i najavio da je za naredni period planirana realizacija nekoliko projekata u oblasti infrastrukture, vodosnabdijevawa i revitalizacije privrednih subjekata u Kozarskoj Dubici. - Ne}emo rje{avati probleme iz pro{losti, ve} }emo se us mje ri ti na one projekte koji u budu}nosti mo gu da da ju ra zvoj i za -

po{qavawe u Kozarskoj Dubici - istakao je Dodik. Na~elnik op{tine Kozarska Dubica Nino Jauz nagla sio je da je iz gradwa regionalnog putnog pravca Ba~vani - Kne`ica najve}e in ves ti cija na te ri to ri ji ove op{tine u zadwih 30 godina. - To pokazuje opredijeqenost op {tin ske vlas ti i Vlade RS da se u Kozarsku Dubicu ula`e da bi qudi koji ovdje `ive dobili kvalitetniji `ivot - rekao je Jauz.

PROJEKTI - Op{tina Kozarska Dubica }e i u narednom periodu biti partner Vladi, a za ovu godinu je ve} najavqena rekonstrukcija tranzitnog puta kroz grad-

sko podru~je op{tine, vrijednosti 800.000 KM, dok je za narednu godinu planiran niz infrastrukturnih projekata - najavio je Jauz.

Problemi {ti}enika ~elina~kog Centra za socijalni rad

Ostali bez ovjerenih kwi`ica ^E LI NAC - Fond zdravstvenog osigurawa Republike Srpske prestao je da ovjerava zdravstvene kwi`ice licima koja se nalaze na spisku korisnika Centra za socijalni rad ^elinac, jer je op{tina ^elinac kasnila sa upla tom do pri no sa, potvrdio je direktor ~elina~kog Centra za socijalni rad Grozdan Jankovi}.

- Ovo je katastrofalna odluka, jer je dobro poznato u kakvom zdravstvenom i soci jal nom stawu se na la ze ova lica i kakve za wih ona ima posqedice - ka`e Jankovi}. On je is ta kao da se na spisku korisnika socijalnih potreba nalazi oko 140 lica koja primaju mjese~nu pomo} u iznosu od svega 41

marku, a na ime doprinosa op {ti na tre ba da fon du uplati po 57 maraka ili oko 8.000 maraka mjese~no.

OP[TINA kasnila sa uplatom doprinosa - Problem je nastao po~et kom ove go di ne na kon primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o do-

prinosima, po kojem doprinosi prema{uju sredstva koja do bi ja ju ko ri sni ci so ci jal ne za {ti te - ka `e Jankovi}. On isti~e da je u razgovo ru sa op {tin skim ru ko vodstvom dobio obe}awe da }e se sredstva za ovu namjenu uplatiti ~im se za to stvore uslovi u op{tinskom buyetu. B. M.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 9

Poboq{ati prava radnika u op{tini Pelagi}evo va radnika u organu uprave op{tine Pelagi}evo. U narednom periodu slijede pregovori izme|u na{eg sindikata i na~elnika op{tine o pojedina~nom kolektivnom ugovoru istakao je Maksimovi}. V. S.

FOTO: B. MAKSIMOVI]

PELAGI]EVO - Za predsjednika sindikalne organizacije organa uprave op{tine Pelagi}evo izabran je Stajo Maksimovi}. - Nadam se da }u opravdati povjerewe svojih kolega i da }emo se zajedni~kim snagama boriti za poboq{awe pra-

Pale

Ukradene kosti pe}inskog medvjeda PALE - Nepoznati lopovi ukrali su kosti pe}inskog medvjeda stare 16,5 hiqada godina iz pe}ine Orlova~a kod Pala, potvr|eno je iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. - Uvi|ajem je potvr|eno da su lopovi nasilno provalili vrata i ukrali kosti - rekli su u policiji. Saradnik za kulturno-istorijsko i prirodno nasqe|e Kulturnog centra Pale Mladen Samaryi} rekao je da su kosti bile autenti~ni eksponat nemjerqive kulturne vrijednosti. S. [.

^elin~ani vodu pla}aju 0,9 KM po kubnom metru

Komunalno preduze}e iz ^elinca duguje dva miliona maraka

Jedino rje{ewe podjela preduze}a

SO ^elinac pokrenula inicijativu za podjelu preduze}a na dva dijela, s namjerom da se vodosnabdijevawe odvoji od ~isto}e, {to bi trebalo da stvori uslove za rje{avawe nagomilanih gubitaka PI[E: BORO MAKSIMOVI] [email protected]

od dugovawa, ali je problem {to su male {anse da se ona naplate.

MJESE^NO gube 35.000 maraka Skup{tina op{tine ^eli nac po kre nu la je pri je mjesec dana inicijativu za podjelu preduze}a na dva dijela, s namjerom da se vodosnab di je vawe odvo ji od ~isto}e. Iako ni organi preduze}a, niti stru~ni timovi lokalne zajednice kao osniva~a nisu uradili analizu koja bi opravdala ovaj potez sa ekonomskog gledi{ta, vjeruje se da }e se na ovaj na~in ste}i uslovi za rje{avawe nagomilanih gubitaka. Opozicioni odbornici SDS-a i DNS-a izrazili su

sumwu u opravdanost ovakvog pos tup ka, tvrde }i da }e se wome jo{ vi{e zakomplikovati komunalna djelatnost u ^elincu, jer }e biti pove}an broj administrativnih radnika, kao i materijalni tro{kovi. S obzirom na to da je op{tina ^elinac izuzetno ruralnog tipa i stanovni{tvo nema naviku pla}awa sme}a, bi}e te{ko da se preduze}e, koje se bude bavilo ~isto}om grada, samo odr`i, jer je op{tin ski buyet izu ze tno skroman da pla}a ure|ewe javnih povr{ina. Skup {ti na akci ona ra Komunalnog preduze}a zasjedala je u ~etvrtak i donijela odluku o nastavku sjednice 1. juna i da tada donese kona~an stav o podjeli preduze}a. Do tog roka ~eka se i analiza ovla{}enog revizora.

Slu`ba za transfuziju krvi u Doboju

Odbornici darovali krv DOBOJ - Odbornici Skup{tine op{tine Doboj odazvali su se u petak humanitarnoj akciji dobrovoqnog davawa krvi, koja je organizovana u dobojskoj Slu`bi za transfuziju. Akciju je organizovala Kan ce la ri ja ne za vi snog odbornika Dragana Markovi}a. - Akciju je podr`alo 26 odbornika. Ovo je prva humanitarna akcija dobojskih odbornika, a nadamo se da }e ih biti jo{ - rekao je Markovi}.

Za odbornika Velemira Kuzmi}a ovo nije prvo u~e{}e u dobrovoqnom davawu krvi.

ZALIHE krvi najpotrebnije u qetnom periodu - Svaka kap krvi mo`e da nekoga spasi, akcija je za pohvalu i blagovremeno je organizovana. Dajem krv po potrebi, jer imam vrlo rijetku krvnu grupu, B negativnu - istakao je Kuzmi}. Do ktor Bran ka La zi}, specijalista transfuziolog,

rekla je da je ovo pravi trenutak za dobrovoqne akcije, jer je qeto na pragu, a tada se, na `a lost, do ga |a ve }i broj saobra}ajnih nesre}a i tada je krv neophodna. - Slu`bi za transfuziju krvi uvijek su potrebne zali he, ko je su ne ka da ne do voqne ili su umawene. Zato nam ove akcije mnogo zna~e da popunimo na{e rezerve. Zahvaqujem dana{wim davaocima u ime onih kojima je krv najpotrebnija, a to su bolesnici i povrije|eni - istakla je dr Lazi}.

Akcije - Ove godine bilo je vi{e akcija dobrovoqnog davawa krvi u organizaciji Crvenog krsta. Krv su dali sredwo{kolci, zatim oni koji se redovno odazivaju, a to su radnici Rafinerije uqa Modri~a, Rafinerije nafte Brod i vojnici - rekla je dr Lazi}.

Obiqe`avati istorijske datume KOTOR VARO[ - Od velikog je zna~aja to {to u kotorva ro {koj or ga ni za ci ji SUBNOR-a postoji jedno jezgro ko je }e nas ta vi ti da weguje tradiciju NOR-a, istaknuto je na redovnoj sjednici Skup{tine organizacije, na kojoj je usvojen izvje{taj o radu za 2008. i program rada za 2009. godinu. Prema rije~ima predsjednika Op{tinske organizacije SUBNOR-a Jove Trwaka, po-

lagawem vijenaca i redovnim odr`avawem spomen-obiqe`ja, u saradwi sa lokalnom zajednicom, nastoji se obezbijediti redovno obiqe`avawe istorijskih datuma iz NOB-a. Poma`e se i bolesnim borcima i porodicama umrlih u~esnika NOR-a. U posebno te{kom polo`aju su u~esnici NOR-a koji nemaju nikakvih primawa, a kojima je u toku ove godine planirana pomo} od po 300 maraka. D. K. FOTO: D. KEREZOVI]

duze}a Darko Jankovi}. Istakao je da je lani od ^ELINAC - Komunalno bawolu~kog “Vodovoda“ prepreduze}e iz ^elinca sva- uzeto 480.000 kubnih metara kog mjeseca biqe`i mawak vode po cijeni od 0,72 marke, od oko 35.000 maraka zbog a da je krajwim potro{a~ima gubitka vode u dotrajaloj fa ktu ri sa no mawe od vodovodnoj mre`i, a opte- 270.000 kubika. re}eno je i dugovawima od - “Vodovod“ ne priznaje oko dva miliona maraka. gubitak u mre`i ve} se PDV Ovo je re kao di re ktor i vo dni do pri nos mo ra ju ~elina~kog Komunalnog pre- platiti na ukupno preuzetu koli~inu, iako potro{a~i ne izmiruju redovno obaveze - naglasio je Jankovi}. Iako piju istu vodu kao Bawolu~ani, Odvoz sme}a ^elin~ani je pla}aju 0,9 maraka po Sme}e iz ^elinca treba voziti do rekubnom metru bez gionalne deponije u Rami}ima kod PDV-a za do ma Bawe Luke i to po 60 kilometara u je}in stva i 2,25 dnom pravcu. Jankovi} ka`e da je KM za privredu. “Dep-otu” za deponovawe sme}a u RaPo t r a ` i mi}ima lani pla}eno vi{e od 56.000 vawa Komunalnog maraka, a 2007. godine 40.000 KM. preduze}a ve}a su

Skup{tina SUBNOR-a u Kotor Varo{u

Tesli}

Obnovqena zgrada Osnovnog suda TESLI] - Zgrada Osnovnog suda u Tesli}u, za koju je Ministarstvo pravde RS izdvojilo 200.000 maraka, a op{tina Tesli} 40.000 KM, obnovqena je. Ure|ena je unutra{wost zgrade, hodnici, stepeni{ta i kancelarija, kao i spoqa{nost, {to podrazumijeva novu stolariju i fasadu, kao i pristup i ulaz u ovu ustanovu. Predsjednik tesli}kog Osnovnog suda Husejin [erbe~i} ka`e da su uslovi rada u ovoj ustanovi sada mnogo boqi. Na~elnik op{tine Savo Kasapovi} ka`e da }e lokalna vlast nastaviti ure|ewe samog centra grada i da je zgrada suda dio tog projekta. V. T.

Doboj PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. STRUJA Redovno napajawe elektri~nom energijom.

POLICIJA Registrovana dva krivi~na djela, naru{avawa javnog reda i mira nije bilo. Nije se dogodila nijedna saobra}ajna nesre}a. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

10 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

“Eko-opstanak“ izra|uje lokalni ekolo{ki plan KOTOR VARO[ - U ovoj godini te`i{te aktivnosti Ekolo{kog pokreta “Eko-opstanak“ iz Kotor Varo{i }e biti izgrada lokalnog ekolo{kog akcionog plana za ovu op{tinu. - Nakon javnog poziva, “Eko-opstanak“ je odabran

“Dani jagode 2009“ Prijedor

FOTO: S. DAKI]

Gra|ani se sladili so~nim plodovima

kao partner op{tini u izradi lokalnog ekolo{kog akcionog plana, koji }e probuditi svijest i odgovornost gra|ana za `ivotnu sredinu - rekao je predsjednik Upravnog odbora ovog pokreta Miodrag Petrovi}. D. K.

FOTO: S. TASI]

PRIJEDOR - U glavnoj prijedorskoj ulici u petak je otvorena druga Turisti~ko-privredna manifestacija “Dani jagode 2009“, koja je okupila 14 izlaga~a iz Prijedora i Novog Grada. Stru~ni saradnik za poqoprivredu Qubinko Kecman potvrdio je da je rije~ o proizvo|a~ima kojima je prije dvije godine, putem Centra za razvoj poqoprivrede, op{tina podijelila oko 130.000 sadnica i koji su daqe nastavili sa proizvodwom ovog vo}a. Na~elnik op{tine Marko Pavi} je, obilaze}i {tandove, istakao da ga raduje interesovawe proizvo|a~a za predstavqawe svojih proizvoda, ali i gra|ana da se snabdiju svje`im i kvalitetnim sortama jagoda. - Ovo je lijep primjer saradwe op{tine, proizvo|a~a i gra|ana, jer je ve}inu izlaga~a stimulisala upravo op{tina i raduje to {to su sada postali robni proizvo|a~i koji su primjer i drugima da krenu istim putem - kazao je Pavi}. Cijena jagoda bila je od dvije i po do tri i po marke, {to je obradovalo veliki broj gra|ana, koji su ovo so~no vo}e kupovali u velikim koli~inama. S. T. Postavqawe horizontalne signalizacije

Zbog obnove mosta na Crnoj rijeci kod Mrkowi} Grada

Tranzitni saobra}aj kroz gradsko naseqe Sanacija ulica u Prwavoru

Putari “krpe“ udarne rupe PRWAVOR - Ra dni ci i mehanizacija preduze}a “MG MIND“ iz Prwavora anga`o va ni su ovih da na na obnovi udarnih rupa na 27 gradskih ulica. Do sa da je sa ni ra no oko 400 kva dra tnih me ta ra o{te }e nih sao bra }aj ni ca. Ove godine za tu namjenu iz

op{tinskog buyeta bi}e izdvojeno 50.000 maraka, a posao }e se odvijati i u prvoj polovini narednog mjeseca. Kako smo saznali u Odjeqewu za stambeno-komunalne poslove, uskoro }e biti obnovqena i horizontalna saobra}ajna signalizacija. B. R.

O[ “Desanka Maksimovi}“ u Trnu

Tijana Kova~evi} u~enik generacije LAKTA[I - U~enikom generacije Osnovne {kole “Desanka Maksimovi}“ u lakta{kom nasequ Trn progla{ena je Tijana Kova~evi}. Ova u~enica devetog razreda ostvarila najvi{e uspjeha u u~ewu, vladawu, {kolskim i vannastavnim aktivnostima tokom {kolovawa i time zavrijedila ovo priznawe. Povequ i skromne poklone uru~ili su joj predsjednik SO Lakta{i Swe`ana Kele~evi} i direktor {kole Radoslav Savanovi}. J. R.

Mrkowi} Grad PORODILI[TE Ro|ena jedna beba. POLICIJA Nije bilo saobra}ajnih nesre}a, krivi~nih djela, naru{avawa javnog reda i mira.

STRUJA Zbog planiranih radova na elektromre`i dolazi do iskqu~ewa potro{a~a. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

Kozarska Dubica HITNA POMO] Hitnu qekarsku pomo} zatra`ilo je 48 pacijenata.

STRUJA Snabdijevawe elektri~nom energijom uredno.

POLICIJA Nisu zabiqe`ena krivi~na djela, ni saobra}ajne nesre}e.

VODA Snabdijevawe vodom uredno.

U naredna ~etiri mjeseca kroz gradsko naseqe }e se odvijati i tranzitni saobra}aj za putni~ka vozila i autobuse. To }e stvarati velike probleme i “gu{ewe“ saobra}aja, jer su na{e ulice uske, strme i nepovoqne za odvijawe saobra}aja, rekao Stipanovi} PI[E: SLOBODAN DAKI] [email protected]

MRKOWI] GRAD - Na gradskim saobra}ajnicama u Mrkowi} Gradu sanirana su o{te}ewa na kolovozu, a sve u ciqu stvarawa uslova za bezbjednije odvijawe saobra}aja. Vrijednost radova, koje izvode radnici i mehanizacija “Mrkowi} puteva“, je oko 30.000 maraka, a sred stva je obe zbi je di la op{tina. Naime, u zimskom periodu zbog upotrebe abrazivnog materijala i soli, kolovoz je znatno o{te}en, pa su voza~i bili na pravim mukama da izbjegnu “udarne“ rupe. - Na ko lo vo zu je bi lo dos ta “udar nih“ ru pa i mawih o{te }ewa. Formirali smo posebnu komisiju koja je utvrdila da je potre-

bno u prvoj fazi sanirati oko 600 kvadrata o{te}ewa na kolovozu. Radovi su okon~ani, a bezbjednost saobra}a ja bi tre ba lo da bu de poboq{ana. To je veoma va`no, jer }e se naredna ~etiri mje se ca kroz grad sko naseqe odvijati i tranzitni saobra}aj za putni~ka vozila i autobuse zbog zatvarawa mosta na Crnoj rijeci, koji treba da se rekonstrui{e rekao je na~elnik Odjeqewa za iz gradwu gra da i upravqawe imovinom @eqko Stipanovi}. Po okon~awu radova na sanaciji o{te}ewa na kolovozu, po~elo je postavqawe horizontalne signalizacije. - Uz horizontalnu u planu je i postavqawe vertikalne si gna li za ci je na gla vnim gradskim saobra}ajnicama.

Naime, zbog obnove mosta na tran zi tnom pu tu na Crnoj rijeci, saobra}aj za putni~ka vozila i autobuse bi}e usmjeren kroz gradsko naseqe. To }e stvarati velike probleme i “gu{ewe“ saobra}aja, jer poznato je da su na{e saobra}ajnice uske, strme i nepovoqne za odvijawe saobra}aja - rekao je Stipanovi}.

BI]E preusmjeren saobra}aj za teretna vozila Saobra}aj za teretna vozila preusmjeri}e se na putni pravac Mrkowi} Grad ^a|avica - Bawa Luka, preko pla ni ne Mawa~a, odno sno Jaj ce - Crna Ri je ka Bawa Luka.

Obno va kon stru kci je mosta i kolovoza na ulazu u Mrkowi} Grad iz prav ca Bawe Luke treba uskoro po~eti, a rok za zavr{etak je 120 dana. O{te}ewa na mostu su velika, pa se wegova sanacija postavila kao imperativ.

Elaborat Da se radi o izuzetno slo`enom problemu za organizovawe odvijawa saobra}aja kroz gradsko naseqe govori i ~iwenica da je ura|en poseban elaborat za rje{avawe tog problema. Me|utim, Mrkowi}ani su skeptici, jer se pla{e da }e u naredna ~etiri mjeseca biti izlo`eni velikim problemima.

Odr`avawe javnih skupova u [ipovu

Mitinzi u Principovoj ulici [IPOVO - U [ipovu gra|ani, udru`ewa, politi~ke par ti je i dru gi ne }e mo}i vi{e da odr`avaju javne skupove gdje `ele. Naime, odlu kom Skup {ti ne op {ti ne [i po vo odre |en je pros tor za ja vna okupqawa gra|ana radi javnog izra `a vawa po li ti ~kih, so ci jal nih i dru gih uvjerewa i interesa, odnosno mir nog okupqawa, ja vnih protesta, priredbi i drugih skupova. Tom odlukom odre|en je pros tor za odr`a vawa ja -

vnih skupova; ulica Gavrila Principa do prostora Spome ni ka pa lim bor ci ma, zgrade Doma kulture “Nikola Koko{ar“, rijeke Plive i gradske tr`nice. U zatvorenom prostoru skupovi se mogu odr`avati u sali Doma kulture “Nikola Koko{ar“.

VJERSKI skupovi se ne spomiwu u odluci - Inicijativu za do no{ewe ove odluke dobili smo od Po li cij ske sta ni ce u

[ipovu. Naime, u decembru pro {le go di ne do ne sen je novi Zakon o javnim skupovi ma, ~i me je Za kon o okupqawu gra|ana prestao da va`i. Mi smo odre |i vawu prostora za odr`avawe javnih sku po va (na otvo re nom i u za tvo re nom pros to ru) pris tu pi li ozbiqno i u koordinaciji sa na dle `nim slu `ba ma i Po li cij skom sta ni com rekao je predsjednik Skup{ti ne op {ti ne [i po vo Milan Kova~.

On tvrdi da predlo`eno rje{ewe ispuwava sve uslove koje je propisao Zakon o javnom okupqawu. Za nimqivo je da se u odluci ne spomiwe odr`avawe javnih vjerskih skupova, ko ji se odr`a va ju kod vjer skih obje ka ta. Na ime, kao {to je poznato kod manastira Glogovac u Jawu od 1990. go di ne kra jem ju na odr`a va se Jawski sa bor, kojem po pravilu prisustvuje i do deset hiqada vjernika i gra|ana. S. D.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 11

[iri se mre`a gradskog vodovoda SREBRENICA - U op{tini Srebrenica u petak je je po~elo pro{irewe mre`e gradskog vodovoda od Poto~ara do Novog naseqa u Dugom Poqu na granici sa bratuna~kom op{tinom. - Savjet ministara BiH obezbijedio je 320.000 KM

za izgradwu tri kilometra vodovoda kojim }e biti rije{en problem snabdijevawa vodom ovog gusto naseqenog podru~ja - rekao je na~elnik Odjeqewa za urbanizam i stambeno-komunalne poslove op{tine Srebrenica Mirsad Mustafi}. K. ].

Mali maturanti iz {kola na istoku Srpske

Poslije veseqa biraju zanimawa

Opada natalitet u Han Pijesku

Ove godine ro|eno devet beba

U Karakaju kod Zvornika bi}e upisano 288 |aka, a u Fo~i }e najvi{e u~enika primiti gimnazija. U Srebrenici se formira odjeqewe hemijskih operatera, a u Bratuncu geodetskih tehni~ara i kombinovano odjeqewe varilac-instalater FOTO: GLAS SRPSKE

HAN PIJESAK - U prvih pet mjeseci ove godine u op{tini Han Pijesak ro|eno je samo devetoro djece, istakla je vi{i stru~ni saradnik za socijalnu i dje~iju za{titu u op{tini Han Pijesak Milada Deuri}. - Na podru~ju op{tine Han Pijesak natalitet je u odnosu na mortalitet i daqe mnogo mawi i pored jednokratne nov~ane pomo}i u iznosu od 375 KM porodiqama i sredstava Vlade RS koja obezbje|uje po 600 KM za tre}e i 800 KM za ~etvrto dijete - naglasila je Milada Deuri}. Ona je dodala da ni stimulativne mjere rukovodstva op{tine Han Pijesak prema kojima se za prvo dijete dobija 500 KM, za drugo 700 KM, za tre}e 1.000 KM, a za ~etvrto i svako sqede}e 1.500 KM, nisu dali nikakve rezultate, dodala je ona. Deuri}eva je istakla da je od po~etka godine troje djece smje{teno u Dom za djecu i omladinu “Kiseqak“ u Zvorniku. B. M.

Slava op{tine Fo~a Osnovci rekli zbogom {kolskim klupama PI[U: KRSTINA ]IRKOVI] [email protected] SLOBODANKA SAVI] [email protected]

ZVORNIK - Mali maturanti uskoro bi trebalo da donesu va`nu odluku zbog koje se ne}e kasnije kajati, jer im od izbora sredwe {kole zavisi ~ime }e se baviti cijeli `ivot. Zbog toga |ake na istoku Srpske najvi{e interesu je ko li ko ima mjes ta u {kolama, da li ima nekih novih smjerova...

U Tehni~kom {kolskom centru u Karakaju kod Zvornika {kolske 2009/10. godine mo}i }e da se upi{e 288 svr{enih osnovaca {to je za 48 mjesta mawe nego pro{le godine. Na op{ti smjer gimnazije planirano je da bude upisano 96 u~enika, u podru~ju rada ekonomija, pravo i trgovina planirana su 72 u~enika , u zdravstvu 24 mjesta na smjeru medicinski tehni~ar, te u podru~ju rada ugostiteqstvo i turizam po 12 mjesta na smjerovima konobar i kuvar.

NOVI SMJER Pre ma pri je dlo gu zvor ni ~ke gi mna zi je i Sredwe stru ~ne {ko le “Petar Ko~i}“ ove godine je planirano da bude upisano 240 |aka, {to je na pro{logodi{wem ni-

vou. Prema rije~ima dire kto ra Va si li ja Bo ba ra, pri je dlo gom je pre dvi |e no no vo us mje rewe - la bo ra to rij skosa ni tar ni te hni ~ar sa 24 mjesta.

Pre ma pla nu upi sa Sredwo{kolski centar u Fo~i, sa isturenim odjeqewem u Kalinoviku, u prve razrede }e upisati 288 u~enika. Najvi{e u~enika primi}e gimnazija, op{ti smjer.

U NEKIM {kolama bi}e novih zanimawa Po jedno odjeqewe upisa}e Medicinska {kola, op{ti smjer, te ma{instvo i obrada metala - odjeqewe auto-mehani~ara, tre}i stepen. Po jedno odjeqewe ima}e zanimawe trgovac, poslovni sekretar, turisti~ki tehni~ar i kuvar. Za zanimawe {umarskog tehni~ara bi}e otvoreno i jedno odjeqewe od 24 u~enika u Kalinoviku. Sekretar Sredwo{kolskog centra u Srebrenici Sne`ana Zari} ka`e da }e u prvi razred

biti upisana 144 u~enika. - Planirali smo dva odjeqewa gimnazije op{teg smjera i po jedno odjeqewe medicinskog, farmaceutskog i hemijskog te hni ~a ra, a prvi put planirali smo da formiramo jedno odjeqewe hemijskih operatera - rekla je Zari}eva. Bratuna~ki Sredwo{kolski cen tar pla ni ra ta ko |e upis u~enika u {est odjeqewa. Sekretar ovog centra Rajka Savi} ka`e da }e prvi put poslije rata biti formirano odjeqewe geodetskih tehni~ara i kombinovano odjeqewe varilac-instalater. - Pored tih zanimawa planirali smo upis u po jedno odjeqewe gra|evinskih i ma{inskih tehni~ara, zatim tehni~ara ra~unarstva i na zahtjev roditeqa jedno odjeqewe auto-elektri~ara - rekla je Savi}eva.

Aktivnosti USAID u Srebrenici

Do dozvola za 60 dana }ih gra|evinskih aktivnosti, kako u BiH tako i u Srebrenici - rekao je ^ester.

UVEDEN elektronski sistem upravqawa dokumentima On je istakao da je Srebre ni ca {es ta op {ti na u BiH, ko ja }e ima ti elek tronski sistem upravqawa dokumentima. Na~elnik Osman Suqi} je konstatovao da je izdavawe urbanisti~kih dozvola dug proces i “rak rana“ svih lokalnih zajednica u BiH.

- Novi na~in upravqawa dokumentima posebno je va`an jer }emo u ovoj godini po~eti izradu nove sistematizacije radnih mjesta u op{tinskoj administraciji i javnim institucijama -kazao je Suqi}.

Sve~anom dodjelom sertifikata pomo}nicima na~elnika op{tine Srebrenica zavr{ena je obuka u upravqawu qudskim resursima, koju je organizovao USAID. K. ]. FOTO: K. ]IRKOVI]

SREBRENICA - Na~elnik op {ti ne Sre bre ni ca Osman Suqi} i predstavnik Ameri~ke agencije za razvoj (USAID) Rendi ^ester, potpisali su u petak protokol o imple men ta ci ji pro je kta elektronsko upravqawe bazom podataka, ~ijom realizacijom }e se pojednostaviti aktivnosti izdavawa urbanisti~kih dozvola. Uspostavqawem novog sistema taj proces }e se sa 270, skratiti na 60 dana. - Izdavawe urbanisti~kih dozvola je prepreka za sve potencijalne investitore i zato smo uvjereni da }e ovakvi kreativni procesi dovesti do ve-

Sve~ana litija pro{la gradom FO ^A - Ni zom pri go dnih manifestacija u petak je u Fo~i obiqe`en prenos mo{tiju svetog Nikolaja Mi ri klij skog, krsne slave hrama i op{tine. Sve ta li tur gi ja odr`a na je u hramu Svetog Nikole, a sve ~a na li ti ja je pro {la tradicionalno ulicama grada i za us ta vi la se is pred cen tral nog spo men-obiqe `ja iz Otaybinskog rata.

Misija OEBS u ^elopeku

Ja~awe rada savjeta u~enika ZVORNIK - U okviru programa “Kultura tolerancije” u organizaciji OEBS-a, u petak je u Osnovnoj {koli “Desanka Maksimovi}“ u ^elopeku odr`ana radionica na temu “Jedna {kola - jedan savjet“. U~enici ove {kole i wenih podru~nih {kola Kri`evi}i, Oraovac, Karakaj, Petkovci, Sjenokos i Cer, kao i predstavnici Savjeta u~enika iz {kole iz Kalesije razmijenili su iskustva o dosada{wem radu Savjeta u~enika i Savjeta roditeqa, te razgovarali o pozitivnom iskustvu {kole iz Kalesija u formirawu i funkcionisawu jedinstvenog tijela koja ~ine oba savjeta. S. S.

Zvornik POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela, a javni red i mir je naru{en u jednom slu~aju.

Uredno snabdijevawe strujom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

STRUJA

Srebrenica HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledan je jedan pacijent.

Sertifikate dobili pomo}nici na~elnika op{tine

Poslije polagawa cvije}a i paqewa svije}a, doma}ini i gosti su u zgradi op{tine, pri sus tvo va li lomqewu slavskog kola~a. U sali Centra za kulturu odr`ana je ovim povodom i sve~ana akademija, a u petak uve~e publika je u`ivala u zajedni~kom koncertu KUD-a “Vila“ i Guslarskog dru{tva “Her ceg [}e pan“ iz Fo~e. D. T.

VODA

Snabdijevawe vodom neredovno zbog rekonstrukcije vodozahvata u Zelenom Jadru. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

12 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 13

Hodo~asnici stigli do Pqevaqa PALE - Dru`ina odva`nih qudi iz Pala i Isto~nog Sarajeva, koji su protekle nedjeqe krenuli pje{ke na pokloni~ko putovawe u manastir Ostrog, a na kojem im se prije dva dana pridru`ila i grupa ^ajni~ana, pre{la je granicu sa Crnom Gorom i stigla

nadomak Pqevaqa. Dvadesetak hodo~asnika, me|u kojima su ove godine i ~etiri djevojke, na pokloni~ko putovawe krenuli su ispred manastira Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji, a do krajweg ciqa prepje{a~i}e vi{e od 300 kilometara. S. [.

Nezadovoqstvo stanara studentskog doma Koran u Palama

Mirni protesti zbog lo{ih uslova

FOTO: S. [EKARA

Otklowen kvar na glavnom cjevovodu PALE - Ve}i kvar na glavnom cjevovodu, usqed kojeg je u ~etvrtak do{lo do vi{e~asovnog prekida u vodosnabdijevawu Pala, uspje{no je saniran i sada je cjelokupan sistem u punoj funkciji. Ovo je u petak “Glasu Srpske“ potvrdio direktor paqanskog preduze}a “Vodovod i kanalizacija“ Miladin Kova~, isti~u}i da se ovakve situacije ne mogu predvidjeti i da je popravka izvr{ena u najbr`em mogu}em roku. - Svjesni smo da su potro{a~i bili nezadovoqni zbog ~iwenice da je ovaj kvar prouzrokovao vi{e~asovni prekid u vodosnabdijevawu, ali treba da znaju da pu{tawe vode u cjelokupan sistem, koji je pret ho dno is pra`wen ka ko bi kvar bio saniran, predstavqa proces koji zahtijeva kontrolisan i pa`qiv pristup, koji podrazumijeva i vi{e~asovnu aktivnost - rekao je Kova~, podsje}aju}i da se vodovodna mre`a na podru~ju op{tine Pale mjeri brojkom od 130 kilometara cjevovoda razli~itih profila. Miladin S. [. FOTO: ARHIVA

Vi{e od stotinu studenata okupilo se da na miran, dostojanstven i akademski na~in izrazi nezadovoqstvo stawem u ustanovi i radom direktora Drage Ivanovi}a, istakao Vlado [rempf

“Vodovod i kanalizacija“ Pale

Kova~

Pale

Promovisan roman “Starina Novak“

Studenti protestuju u Palama PI[E: SR\AN [EKARA [email protected]

Kasipovi} Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi} kazao je za “Glas Srpske“ da ne postoji ni najmawa dilema po pitawu opredjeqewa da se standardi u smje{tajnim kapacitetima podignu na zavidan nivo. - Vlada Srpske je svjesna da postoje}i uslovi u objektima Studentskog centra Pale nisu adekvatni, zbog ~ega je i odobrila pet, odnosno tri miliona maraka za izgradwu domova ove javne ustanove u Palama i Fo~i - poru~io je Kasipovi}.

koga ovom prilikom pozivamo da do|e, upozna se sa proble mi ma i za je dni ~ki sa stu den ti ma po ku {a da ih rije{i - kazao je [rempf, is ti ~u }i i kon ti nu ira ne probleme sa vodom, neuslovnim prostorijama, dotrajalim instalacijama...

STUDENTI najavili i {trajk gla|u On je kazao da }e studenti istrajati u svojim zahtjevi ma, ~ak i po ci je nu stu pawa u {trajk gla |u, a nije iskqu~io ni mogu}nost podno{ewa krivi~ne prijave zbog kr{ewa va`e}eg zakon skog rje {ewa o studentskom standardu. - Situacija }e vam biti mnogo jasnija ako ka`em da ve}ina studenata u najve}em domu ne pozdravqa direktora zbog toga {to ga ne poznaje, a ne zato {to ne}e. S dru ge stra ne, ne pri li ~i direktoru ustanove da se di-

rektno mije{a u izbore studentskog predstavni~kog tijela - rekao je [rempf. Di re ktor Stu den tskog centra Pale Drago Ivanovi} rekao je da “o protestu i zahtjevima nije znao ni{ta“, te da je sve ~uo od novinara, demantuju}i tvrdwu da se na bilo koji na~in mi je {ao u izbo re za stu den tsko pred sta vni ~ko tijelo. - U najmawu ruku je nepo {te no da or ga ni za to ri ovakvog protesta prvo o svemu ne obavijeste upravnika doma, ili studentski parlament ko ji su sa mi bi ra li. Qudski bi bilo da su rekli {ta je to {to ho }e, pa da, ako onaj od koga ne{to zahti je va ju ne u~i ni ni {ta, rje {ewe tra `e na dru gim adresama, pa na kraju i kroz eventualne proteste. Na ovaj na ~in svje sno se pres ka ~e stepenica i izbjegava normal na pro ce du ra, te kr{i hi je rar hi ja - ka `e Iva no vi}.

Zbriwavawe porodica poginulih boraca i RVI u Trnovu

Stanarima kqu~evi ve} u avgustu TRNO VO - Iz gradwa stambene zgrade za porodice poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do ~etvrte kategorije sa podru~ja op{tine Trnovo odvija se planiranom dinamikom i o~ekuje se da bi cjelokupni radovi mogli biti zavr{eni najkasnije u avgustu. Ovo je u petak “Glasu Srpske“ izjavio na~elnik ove op{tine Goran Vuji~i}, poja{wava ju }i da je ri je~ o

objektu sa deset stanova, ~ijom izgradwom se u potpunosti rje{ava pitawe stambenog zbriwavawa pri ori te tnih grupa bora~ke populacije. - Rije~ je o veoma zna~ajnom po du hva tu za op {ti nu Trnovo. Vrijednost projekta vi{a je od 600.000 maraka, a sredstva je obezbijedila Vlada RS, odnosno Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite, dok smo se mi u op{tini pobrinuli za lokaciju

i iz gradwu pri mar ne in frastrukture, te spoqa{we ure|ewe - rekao je Vuji~i}.

RADOVI ko{taju oko 600.000 maraka On je kazao da se na podru~ju op{tine trenutno reali zu je jo{ ne ko li ko projekata. Posebno je izdvojio program ure|ewa saobra}aj ne in fras tru ktu re na

trnovskom dijelu Jahorine. - Taj posao je ve} u toku, a uskoro bi trebalo da uslijedi i asfaltirawe. Cjelokupan poduhvat ko{ta}e oko milion maraka, a podr{ku u realizaciji pru`ila je Vlada Srpske - kazao je Vuji~i}, do dav {i da }e ove go di ne biti zavr{eno i prikqu~ivawe objekata na novoizgra|enu kanalizacionu mre`u na olimpijskoj planini. S. [.

PALE - Vrijeme je i da se kroz stvarala{tvo srpskih kwi`evnika u ve}oj mjeri razbije stereotip na{eg potcewiva~kog odnosa prema svojim najboqim sinovima, velikanima srpske istorije i qudima koji su u razli~itim periodima imali snage i odlu~nosti, `eqe i voqe, te qubavi i htijewa da nose plamen slobode i brane svoj narod. Ovo je, izme|u ostalog, re~eno na promociji romana “Starina Novak“, autora Nikole Mijatovi}a Mi{e, u izdawu “Kwi`evnog kluba“ iz Sokoca. - Ovo je moj poku{aj da predo-

~im svoje vizije i saznawa o `ivotu legendarne li~nosti cijelog srpstva. Ovo {tivo nosi i elemente istra`iva~kog rada, s obzirom na to da sam se u zna~ajnoj mjeri oslawao i na predawa i pri~e koje sam slu{ao obi{av{i prakti~no sva romanijska sela - rekao je Nikola Mijatovi} Mi{o. O Mijatovi}evom romanu, koji je wegova {esta objavqena kwiga, govorili su i kwi`evnik Milanko Borov~anin Romsok, pjesnik Sini{a ]uri}, urednik izdawa Spomenka Pavlovi} i prota Momir Vasiqevi}. S. [. FOTO: S. [EKARA

PALE - Vi{e od stotinu stanara doma na Koranu, jednog od smje{tajnih kapaciteta u sklopu Javne usta no ve “Stu den tski centar“ Pale, okupilo se u petak na mirnom protestu, iskazav{i na taj na~in nezadovoqstvo stawem u ovoj ustanovi. Predstavnik okupqenih stu de na ta Vla do [rem pf kazao je da su se okupili da na mi ran, dos to jan stven i akademski na~in izraze nezadovoqstvo stawem u usta-

no vi i ra dom di re kto ra Dra ge Iva no vi }a, kao i wego vim op ho |ewem pre ma studentima. - Su{tina svih problema je u nepo{tovawu Zakona o studentskom standardu i Statuta ustanove, a sporni su i izbo ri za stu den tsko predstavni~ko tijelo, jer su sprovedeni u apsolutno nekorektnoj atmosferi, o ~emu smo oba vi jes ti li nadle`ne inspekcijske organe, koji su nalo`ili ispravqawe ne pra vil nos ti. Pisali smo i resornom ministru Antonu Kasipovi}u,

Pale POLICIJA Zabiqe`ena saobra}ajna nesre}a, koja je za posqedicu imala mawu materijalnu {tetu na vozilima, dok nije bilo krivi~nih djela ni naru{avawa javnog reda i mira. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

VODA Poslije otklawawa kvara na cjevovodu, situacija je normalizovana i snabdijevawe potro{a~a je uredno. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i Doma zdravqa pregledano je {est pacijenata.

Isto~no Sarajevo POLICIJA Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo prijavqeno je krivi~no djelo kra|e i ugro`avawe i izazivawe opasnosti oru|em pri tu~i i sva|i u Sokocu. Javni red i mir naru{avan je u Rudom, a desila se i saobra}ajna nesre}a sa

mawom materijalnom {tetom. STRUJA Napajawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno. PORODILI[TE Nije bilo novoro|enih.

14 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 15

16 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

“Tojota“ o~ekuje veliki udio na ameri~kom tr`i{tu WUJORK - Japanska “Tojota”, najve}i proizvo|a~ automobila na svijetu, prognozira da }e na ameri~kom tr`i{tu u 2010. godini nadma{iti prodaju “Xeneral motorsa“, prenosi magazin “Automotiv wuz” u najnovijem elektronskom

Biznis

izdawu. Na ameri~kom tr`i{tu automobila, “Tojota” bi trebalo da ima ve}i udio od bilo koje druge kompanije, prenijela je agencija Kjodo.

FOTO: GLAS SRPSKE

ZVANI^NA KOTACIJA Zvani~ni kurs Promjena

Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

Cijena

-1.45 7,105.28 2.30 71.20

14.21 8.90

KOTACIJA FONDOVA Zvani~ni kurs Promjena

Dioni~ko dru{tvo

4.15 5.48 5.00 3.70 6.60

IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO IF "CROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) IF HERBOS FOND DD MOSTAR IF "PROF-PLUS" D.D. SARAJEVO IF PREVENT-INVEST DD SARAJEVO

-0.64 9.60 0.00 -4.88 1.55

Cijena

10,258.60 1,399.00 2,845.00 303.40 4,554.39

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE

"Elektroprivreda RS"

Zvani~ni kurs Promjena

Dioni~ko dru{tvo BH TELEKOM D.D. SARAJEVO

Cijena

22.05

-0.69 21,443.87

12.36

-6.72

3,967.25

FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

113.98

-5.28

7,522.69

IK BANKA DD ZENICA

121.69

1.41

2,312.09

ENERGOPETROL DD SARAJEVO

JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR

45.42

JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

27.21

POSTBANK BH D.D. SARAJEVO

42.16

-6.32

RUDNIK SOLI TU[ANJ DD TUZLA

11.50

4.55

460.00

SOLANA DD TUZLA

11.50

-4.17

1,702.50

^EZ ho}e arbitra`u Me|unarodnog suda

8.43 22,020.28 0.12 123,353.5 632.37

[IPAD KOMERC DD SARAJEVO

6.20

0.62 19,387.20

UNIVERZALPROMET DD TUZLA

57.00

-0.04 31,407.00

Pravni timovi iz Republike Srpske pripremili su se za svaki od mogu}ih scenarija, pa i ovaj koji se odnosi na pokretawe arbitra`e, u kojoj }e svaka strana tra`iti svoje {anse. Cijenimo da su na{e {anse pravno utemeqene, rekao Puhalac PI[E:MILKA MILUNOVI] [email protected]

Problemi u spoqnoj trgovini BiH

Mjere za otklawawe necarinskih barijera SARAJEVO - Na raspolagawu BiH je vi{e mjera za otklawawe necarinskih barijera u spoqnoj trgovini i potrebno ih je primijeniti kako bi se za{titila doma}a proizvodwa, re~eno je u petak poslije sastanka u Sarajevu ~elnih qudi ministarstava trgovine BiH, RS, i FBiH sa predstavnicima vi{e institucija, komora i najve}ih izvoznika. Ministar spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} izjavio da su Hrvatskoj i Srbiji poslata protestna pisma sa konkretnim slu~ajevima necarinskih ba ri je ra, sa ko ji ma se na gra ni ci ovih ze maqa suo~avaju izvoznici iz BiH. - Ako ovaj korak ne urodi plodom, sqede}i }e biti upu}ivawe diplomatske note, a onda obavje{tavawe Generalnog sekretarijata CEFTA i drugih me|unarodnih institucija istakao je Zirojevi}.

Investiciono-razvojna banka RS

Odluka o smawewu cijene akcija BAWA LU KA - Upra va Investiciono-razvojne banke Republike Srpske donijela je krajem pro{le sedmice odluku o smawewu po~etne pro daj ne ci je ne akci ja na ber zi za 17 pre du ze }a iz portfeqa Akcijskog fonda, potvrdili su u IRB-u. Rukovodilac Odjeqewa za restrukturirawe i prodaju u IRB-u Vawa Manojlovi} kaza la je da je s ob zi rom na ponu|ene akcije, po utvr|e-

Sudski spor izme|u ~e{kog energetskog giganta i “Elektroprivrede RS“

nim po~etnim prodajnim cijenama ve} du`i period bezuspje{no kotiraju na berzi, IRB RS je donijela pomenutu odluku i smawila po~etne prodajne cijene. Ona je is ta kla da po ~e tnu ci je nu akci je pro da vac smawuje u jednom koraku za deset odsto od prethodno utvr|ene po~etne cijene, a prodajni nalozi u ber zan ski sis tem trgo vawa bi }e uni je ti 28. maja. D. S.

BAWA LU KA - Po kre tawe aktivnosti koje prethode arbitra`nom postupku po pravilima Me|unarodne trgovinske komore u Parizu od stra ne ~e {ke elek tro privrede nije za nas nikakvo iznena|ewe, rekao je u petak ministar industrije, energetike i rudarstva Repu bli ke Srpke Slo bo dan Puhalac. On je ovo izjavio reagu-

“ELEKTROPRIVREDA“ U “Elektroprivredi RS“ smatraju da arbitra`a nije najboqi put za rje{avawe spora i najavquju da }e, ukoliko ^EZ odbije prijedlog za mirnim rje{avawem spora, iskoristiti sva pravna sredstva za za{titu in-

VODAFONE GROUP LLOYDS BANKING BP PLC TESCO PLC ROYAL BK SCOTLAN

teresa Republike Srpske. - Iako nismo zvani~no informisani od strane ^EZa da su preduzeli radwe koje prethode arbitra`i, nismo iznena|eni ovom informacijom - ka`u u “Elketroprivredi RS“

Novakova istakla je “da je u sudskom sporu sa “Elektropri vre dom RS“ ^EZ ispu nio obaveze iz ugovora da u zajedni~ko preduze}e “Nove elektrane RS“(NERS) unese svoj osniva~ki kapital, dok “El ke tro pri vre da RS” to nije ispo{tovala“.

OD[TETNI zahtjev ^EZ-a 200 miliona evra Projekat nije mogao da se realizuje zbog tu`be malih akcionara u RiTE “Gacko“, koji tra`e od{tetu od oko 80 mi li ona ma ra ka. U me |u vre me nu, ^EZ je is ko ristio opciju iz ugovora, po ko joj je do kra ja ja nu ara imao rok da se po vu ~e iz projekta i ponudi na prodaju svoj udio u NERS-u od 51 od sto. Ma da ^EZ ni ka da zvani~no nije saop{tio po

kojoj cijeni nudi otkup svojih ula gawa, eko nom ski stru~waci ka `u da svo ja ulagawa oni procjewuju na oko 200 miliona evra. - Pravni timovi iz Republike Srpske pripremili su se za sva ki od mo gu }ih scenarija, pa i ovaj koji se odnosi na pokretawe arbitra`e, u kojoj }e svaka strana tra `i ti svo je {an se. Cijenimo da su na{e {anse pravno utemeqene - rekao je Puhalac. On je is ta kao da su na posqedwem sas tan ku da li niz prijedloga koji vode u pravcu realizacije projekta Gacko. - Pokazali smo, i pored sve ga, da smo spre mni za razgovore u kojima ne smije biti dovedeno pitawe interesa ni partnera, ni Republike Srpske - naglasio je Puhalac.

Skup o bankarskoj superviziji i me|unarodnim standardima

Agencije nadle`ne za kontrolu SARAJEVO - Guverner Centralne banke BiH Kemal Koza ri} re kao je u pe tak u Sa ra je vu da su agen ci je za bankarstvo jedine institucije koje su nadle`ne da kontroli{u rad banaka u BiH, te ako inspektori u BiH utvrde da su banke podigle kamatne sto pe na ne za ko nit na ~in,

FTSE 100 INDEX MEMBERS Naziv kompanije

ju}i na zahtjev ^EZ-a koji je uputio prijedlog da sudski spor ko ji je po kre nut sa “Elektroprivredom RS”, a u vezi investicionih ulagawa u vrijednosti od 1,4 milijarde maraka, rije{i Me|unarodni arbitra`ni sud. - To je ko rak ko ji smo mogli da o~ekujemo, bez obzira na razgovore koji su u pro te klom pe ri odu vo |e ni sa ~e{kim partnerom - rekao je Puhalac. Por tpa rol ^EZ-a Eva

one su te koje }e snositi odgovornost. Kozari} je na seminaru na temu “Unapre|ewe bankarske supervizije u skladu sa me|unarodnim standardi ma“ ka zao da agen ci je treba da vr{e kontrolu banaka i “ako su po gri je {i le, treba da se koriguju“. Istakao je da }e se iskazati po-

treba za uvo|ewe Me|unarodnog sporazuma za mjerewe i standarde kapitala - “Bazel dva“ u komercijalne banke u BiH. Kozari} je rekao da, kao prvo, “Bazel dva“ predvi|a novi pristup upravqawu rizicima, i sa stanovi{ta super vi zi je i sa sta no vi {ta komercijalnih banaka.

Di re ktor Agen ci je za ban kar stvo Fe de ra ci je BiH Zlatko Bar{ rekao je da me |u na ro dni fa ktor tra `i da su per vi zi ja ban karskog sistema bude na bh. ni vou, a da je sa da, pre ma Dejtonskom sporazumu, ona u na dle `nos ti en ti te ta. D. S.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS Cijena

Promjena

114.8 69 498.5 350.3 41.1

0.88 3.45 0.1 0.57 3.01

Naziv kompanije BANK OF AMERICA GENERAL MOTORS CITIGROUP INC GENERAL ELECTRIC INTEL CORP

Cijena

Promjena

11.18 1.72 3.7 13.22 15.21

-2.06 -10.42 -0.54 -0.17 0.2

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 17

Ne namjeravaju gurnuti “Xeneral motors” u ste~aj VA[INGTON - Ameri~ka vlada ne namjerava gurnuti “Yeneral motors” (GM) u ste~aj idu}e sedmice, a rezultati napora tog najve}eg ameri~kog proizvo|a~a vozila na restrukturirawu poslovawa mogli bi biti poznati 1. juna, ka`u izvori bliski toj situaciji.

“Va{ington post” ranije je izvijestio da bi ameri~ko Ministarstvo finansija moglo usmjeriti GM prema ste~aju idu}e nedjeqe u sklopu plana kojim bi se kompaniji odobrila nova finansijska injekcija iz dr`avnih fondova, u visini od 30 milijardi dolara.

Drugi internacionalni salon vina “Vinosaur 2009“ u Bawoj Luci

Za degustatore vi{e od 300 etiketa vina

PI[E: TAWA KOVA^EVI] kovacevict@gla{rpske.com

BAWA LUKA - Na Drugom internacionalnom salonu vina “Vinosaur 2009“, koji }e se odr`ati u Bawoj Luci 26. i 27. maja, posjetioci }e mo}i da u`ivaju u ponudi koja obuhvata vi{e od 300 razli~itih etiketa vina. Na salonu }e se predstaviti 82 vinarije iz 16 zemaqa. Di re ktor i vla snik kompanije “Frutela“ Bawa Lu ka, ko ja je or ga ni za tor ove ma ni fes ta ci je Ne nad Male{evi} rekao je da je 45 vinarija u~e{}e obezbijedilo di rek tno i 37 po sred stvom distributera.

PREDSTAVI]E SE 82 vinarije iz 16 zemaqa - Qubi teqi vi na ko ji po sje te “Vi no sa ur 2009“ ima }e pri li ku da pro ba ju vina iz svih najzna~ajnijih vinskih regiona razli~itog sortnog sastava i tipova vina - rekao je Male{evi}.

FOTO: G. [URLAN

Qubiteqi vina koji posjete “Vinosaur 2009“ ima}e priliku da probaju vina iz svih najzna~ajnijih vinskih regiona razli~itog sortnog sastava i tipova vina, rekao Male{evi}

Prosje~na Promjena Promet cijena Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград 2,94 26.250,00 0,35 Naziv emintenta

0,40

0,00 15.800,00

Република Српска - измирење ратне штете 2

35,49

6,42 10.467,98

Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње

0,39

1,32 8.611,48

Телеком Српске а.д. Бања Лука

1,23

0,82 6.150,00

34,34

4,35 4.750,16

Боксит а.д. Милићи

Република Српска - измирење ратне штете 1 Водовод а.д. Бања Лука

0,52

5,86

796,10

Тржница а.д. Бања Лука

1,19

-2,46

535,50

Бирач а.д Зворник

0,05

-2,13

276,00

FONDOVI Prosje~na Promjena Promet cijena

Naziv emintenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука

4,70

0,00

0,00

ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука

5,00

0,00

0,00

ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука

4,64

0,22 26.782,20

ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука

3,34

1,21 11.030,62

ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука

8,80

7,19 12.320,00

ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина

0,08

1,27

4.028,20

ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале

1,50

0,00

0,00

ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука

5,90

ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука

5,40

9,09

1.026,00

ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука

2,00

0,00

0,00

ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина

1,10

0,00

0,00

ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука

5,00

0,00

0,00

ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука

2,70

0,00

ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

6,05

-0,34 42.360,50

0,00 -0,82 60.621,00

Svjetsko tr`i{te nafte Veliki izbor vina u “Fruteli“

Prema wegovim rije~ima, izme|u velikog broja zainteresovanih, svi vinari ko ji }e se pred sta vi ti na “Vi no sa uru 2009“ su pa`qivo selektovani. - To pokazuje i podatak da se za “Vi no sa ur 2009“ prijavilo gotovo dvostruko vi{e izlaga~a u odnosu na pro{lu godinu. Ta ~iweni-

SOMELIJERSTVO U okviru “Vinosaura 2009“ bi}e organizovano predavawe o somelijerstvu, a u septembru ove godine je u planu organizovawe {kole somelijerstva. Protekle godine, organizovan je i trodnevni kurs somelijerstva, koji je uspje{no zavr{ilo 25 polaznika iz cijele BiH.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE

- Radi se o profesionalnom i pravilnom nu|ewu, slu`ewu i servirawu vina, te slagawu vina i hrane. Svaki vrhunski restoran treba da ima somelijera, koji }e gostima znati preporu~iti pravo vino uz odabrano jelo - dodao je Nenad Male{evi}.

ca potvr|uje da je pro{logodi{wi sa lon vi na bio odli~no organizovan i posje}en, kako po rije~ima samih u~esnika i posjetilaca, tako i po ocjenama stru~ne kri ti ke ko ja prati ovu tematiku - kazao je Male{evi}. Istakao je da je pri or ga ni zo vawu ova kvih ma nifestacija veoma va`na tehni~ka po dr{ka i opremqenost ~i me “ F r u te l a “ raspola`e.

Osim {to }e u na{u zemqu dovesti mnogo qudi, Male{evi} je istakao da }e ova manifestacija unaprijediti turisti~ku ponudu Bawe Luke. Dvodnevni degustaci oni sa lon vi na odr`ava}e se po drugi put u najve}em gradu Srpske, u Kristalnoj dvorani ho te la “Bo sna“ sa po~etkom u 15 ~asova i 30 minuta, a cijena ula zni ce je de set KM.

Nenad Male{evi}

Barel iznad 61 dolar LONDON - Cijena nafte na svjetskom tr`i{tu u petak je bila stabilna i ve}a od 61 dolar po barelu, prenijela je Srna. U Wujorku je cijena svijetle sirove nafte ve}a za 71 cent i sada je 61,76 dolara po barelu. U Londonu je cijena sirove nafte “brent“ iz Sjevernog mora porasla za 75 centi i iznosi 60,68 dolara po barelu.

Vranki} - Mildner

Podr{ka projektima SA RA JE VO - Mi nis tar fi nan si ja i tre zo ra BiH Dragan Vranki} i regionalni di re ktor KfW ra zvoj ne banke Wema~ke za Balkan i Ukra ji nu Kirk Mil dner u pe tak su izra zi li za do voqstvo zbog kontinuirane po dr{ke pro je ka ta {i rom BiH vi{emilionski vrijednim paketima. U saop{tewu se isti~e da se to po se bno odno si na

energetski sektor i na podru~je infrastrukture, vodosnab di je vawa, te zbriwavawa otpadnih voda. Vranki} i Mildner, koji zavr{ava petogodi{wi mandat na ovoj funkciji, istakli su da je sa radwa bi la uspje{na i da je za tu ocjenu naj boqi do kaz por tfo lio aktivnosti koje se provodi u BiH uz podr{ku KfW banke i vlade Wema~ke. T. K.

Roland Koh

Najprimamqivija ponuda “Magne“ BERLIN - Premijer wema~ke pokrajine Hese u kojoj je sjedi{te proizvo|a~a automobila “Opel“ Roland Koh, rekao je da je ponuda ka nad sko-aus trij ske gru pe “Ma gna“ najprimamqivija za Wema~ku, dok je ponudu italijanskog “Fijata“ nazvao razo~aravaju}om. Tri grupe, ukqu~uju}i “Magnu“, “Fijat” i industrijsku holding kompaniju “RHJ interne{nel“, predali su do isteka roka 20.

maja ponude za kupovinu “Opela“ ogranak posrnulog proizvo|a~a “Yeneral motors“. Koh je istakao da nijedna od ponuda ne}e sa~uvati sva radna mjesta u “Opelu“, koji u Wema~koj ima ~etiri postrojewa u kojima je zaposleno 25. 000 radnika. Prema wegovim rije~ima, ponuda “Magne“ je u pogledu o~uvawa radnih mjesta i davawa jasne budu}nosti “Opela“, ipak oti{la najdaqe od ostalih.

ZIF Polar invest fond a.d. Bawa Luka

ZIF Zepter fond a.d. Bawa Luka

Cijena (KM)

Promjena

Cijena (KM)

Promjena

5,40

9,09%

6,05

-0,82%

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 23. 5. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize 1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Kupovni za devize 1.955830 1.094067 1.239164 26.655833 0.073047 0.262019 0.700794 1.484621 0.565032 0.219824 0.186158 1.282080 0.908766 2.221775 1.396321 2.063208

Srednji za devize

Prodajni za devize

1.955830 1.096809 1.242270 26.722640 0.073230 0.262676 0.702550 1.488342 0.566448 0.220375 0.186625 1.285293 0.911044 2.227343 1.399821 2.068379

1.955830 1.099551 1.245376 26.789447 0.073413 0.263333 0.704306 1.492063 0.567864 0.220926 0.187092 1.288506 0.913322 2.232911 1.403321 2.073550

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710, SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

18 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Zapalio se traktor

Hronika Prona|ena 371 stabqika indijske konopqe KAKAW - Policija Kakwa je na parceli vlasni{tvo ^.E., koju koristi ^. N. (49), u mjestu Ti~i}i, prona{la je 371 stabqiku indijske konopqe, saop{teno je u petak iz kakawske policije. Istragom je utvr|eno da je konopqu zasijao ^.N., koji je pobjegao nakon {to ga je 21. maja policija zatekla na parceli kako obra|uje konopqu. - Pretresen je stan ^.N. u Ti~i}ima i prona|eno je 20 paketi}a sasu{ene indijske konopqe umotane u aluminijumsku foliju, te`ine oko 23,45 grama, 8,6 grama konopqe zamotane u najlonsku vre}icu i 27,87 grama droge spid. Prona|ena je ru~no i izra|ena pu{ka, gumena palica i bejzbol palica kazali su u policiji. N. T.

pozvao mrkowi}ke vatrogasce, koji su po dolasku iskop~ali akumulator sa traktora i ugasili po`ar. Time je izbjegnuta ve}a materijalna {teta na traktoru, ali i na gara`i koja se nalazi uz {talu. S. D.

FOTO: GLAS SRPSKE

Kakaw

MRKOWI] GRAD - Traktor Ile Quboje iz mrkowi}kog sela Kopqevi}i zapalio se u ~etvrtak oko 18 ~asova. Do po`ara na traktoru najvjerovatnije je do{lo zbog pokvarenih elektroinstalacija. Kada je primijetio po`ar, Quboja je odmah

Specijalno tu`ila{tvo RS

Poslije hap{ewa Branka Zelenike za kra|u novca “Elektroprivrede RS“

Isto~no Sarajevo

Priveden sa 15 grama kokaina IS TO ^NO SA RA JE VO Policija Isto~nog Sarajeva uhapsila je B.D. (20), kod kojeg je prona{la 15 grama kokaina i predala nadle`nom tu`ila{tvu, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. - Droga je prona|ena pre-

tresom stana V.D., majke uhap{enog, u Lukavici. Deset najlonskih paketi}a sa drogom na|eno je u sobi B.D. rekli su u policiji i dodali da je stan pretresen na osnovu ranije prikupqenih operativnih saznawa da B.D. posjeduje drogu. N. T.

Poslije smrti fudbalera Sr|ana Loji}a

Porodica nije tra`ila obdukciju PRIJEDOR - Poslije tragi~ne smrti biv{eg fudbalera BSK-a Sr|ana Loji}a (20) iz Bawe Luke tokom fudbalske utakmice na tradicional nom tur ni ru u mjes tu Gorwa Lamovita kod Prijedora, wegovi saigra~i i kolege tvrde da mu tokom igre nije pozlilo. Wegovi prijateqi tako|e isti~u da Loji}eva porodica nije i ne}e tra`iti obdukciju tijela Sr|ana, kao {to je pisalo u “Glasu Srpske“. Sr|anov prijateq Aleksandar Raj~evi} rekao je da je on izlazio vi{e puta iz igre da se odmori, kao i drugi igra~i. - Pred kraj druge polovine utakmice je iza{ao i samo pao na le|a. Poku{ali smo mu pomo}i i odvezli ga u hitnu u Omarsku. Doktori su poku{ali reanimaciju, ali je ubrzo konstatovana smrt zbog zastoja srca - rekao je Raj~evi}. N. T.

Organizatoru prevare predlo`en pritvor Uhap{en Branko Zelenika koji je osumwi~en da je organizovao prevaru “Elektroprivrede RS“, odnosno da je u saradwi sa Mirom [uvakom organizovao nelegalno prebacivawe 710.000 maraka sa ra~una ERS na [uvakov ra~un PI[U: MEHMED DIZDAR [email protected] NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BAWA LUKA - Specijalno tu`ila{tvo RS predlo`ilo je odre|ivawe pritvora Bran ku Ze le ni ki, ko ji je osumwi~en za organizovani kriminal, prevaru, falsifi ko vawe i zlo upo tre be slu`benog polo`aja. Specijalno tu`ila{tvo RS saop{tilo je da se Zelenika tereti da je kao organizator zlo~ina~kog udru`ewa zajedno sa Mirom [uvakom iz Kozarske Dubice i jo{ nekoliko lica nelegalno obavio prenos 710.000 maraka sa ra~una “Elektroprivrede RS“ na ra~un [uvaka. O pri je dlo gu pri tvo ra u petak je odlu~ivao Okru`ni sud Bawa Lu ka, a do za vr{etka ovog broja “Glasa

Srpske“ odlu ka ni je bi la donesena. Zelenika je uhap{en u ~etvrtak. Toga dana je po naredbi Specijalnog tu`ila{tva pretreseno nekoliko ku}a i lokala, a privedeno je jo{ pet li ca ko ja su pu {te na. Sumwa se da su u organizaciji Zelenike i [uvaka bila jo{ dva nepoznata lica.

VI[E osumwi~enih za prevaru ERS Bawolu ~ka po li ci ja osumwi~i la je i ne po zna tu `ensku osobu da je [uvaku pomogla da prevari Balkan investment banku na {tetu “Elektroprivrede“. Miro [uvak uhap{en je 15. aprila, a dva dana kasnije Osnovni sud u Bawoj Luci odredio mu je pritvor zbog

prevare i falsifikovawa isprave. On je osumwi~en da je 7. i 8. aprila la`nim prikazivawem ~iwenica radnica ma Bal kan in ves tment ban ke dao na log za upla tu 710.000 ma ra ka na osno vu prodaje zemqi{ta “Elektroprivredi RS“. Policija je [uvaka identifikovala na osnovu snimaka nadzornih kamera, koje

su ga snimile 7. aprila kada je na {alteru NLB Razvojne banke u Bawoj Luci podigao novac. [u vak ni je htio da ka`e gdje je novac, a kod wega je, na vo dno, pri li kom ha p{ewa na|eno oko 12.000 maraka. [uvakov advokat Jevto Jankovi} tada je izjavio da je prevaru osmislilo i organizovalo drugo lice.

DOSIJE Zelenika je poznati kriminalac sa podebqim dosijeom. Za wim je Francuska raspisala me|unarodnu potjernicu zbog sumwe da je umije{an u terorizam. Hap{en je po nalogu Suda BiH po~etkom juna 2007. godine, a 4. juna pobjegao je policiji u restoranu “Dalas“ u Doboju.

On se 6. juna predao i saslu{an je u Sudu BiH, nakon ~ega je pu{ten uz obrazlo`ewe da kao gra|anin BiH ne mo`e da bude izru~en Francuskoj. Zelenika je 2006. godine u Francuskoj osu|en u odsustvu na osam godina zatvora zbog {verca oru`ja.

Tu`ilac: Dokazana krivica optu`enih PI[E: MEHMED DIZDAR [email protected]

BAWA LUKA - Okru`ni tu`ilac Branko Mitrovi} rekao je u zavr{noj rije~i da je to kom su |ewa u bawolu ~kom Okru`nom sudu dokazano da su Predrag Dobrwac (39) iz Gra di {ke i Ne nad [u ka lo (48) iz Sa maryija kod Gradi{ke po~inili ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva. Advokati Zlatko Kne`e-

vi} i Nenad Balaban tvrde da nema nijednog dokaza koji pot vr|u je na vo de op tu `nice i tra`ili su osloba|aju}u presudu za Dobrwca i [ukala. Pred Vije}em trojice, kojem je predsjedavala sudija Olga Male{evi}, Mitrovi} je istakao da je optu`nica dokazana iskazima svjedoka Osmana Crnovi}a i drugih. - Ni je dan na vod op tu `nice nije dokazan. Odbrana

je dokazala da Dobrwac nije po ~i nio kri vi ~no dje lo tvrdi Kne`evi}.

ODBRANA tra`i osloba|aju}u presudu Advokat Nenad Balaban na vo di da se pre su da ni u kom slu~aju ne mo`e zasnovati na iskazu Osmana Crnovi}a, “koji je nedosqedan, a o tome govori podatak da je to-

kom istrage i su|ewa u 30 razli ~i tih ver zi ja pri ka zao tragi~ni doga|aj kada je ubijen Haj ru din Ger zi} (46)“. Balaban je naglasio da [ukalo nije ni bio na tom mjestu zlo~ina, a za {ti }e ni svjedok je izjavio da je Gerzi}a ubi la ne ka dru ga oso ba koja nije optu`ena. U optu`nici se navodi da je Gerzi} ubijen 9. avgusta 1993. godine u ^ikulama kod Gra di {ke. Pri je to ga Do-

brwac i [ukalo su naoru`ani i obu~eni u vojne maskirne uniforme do{li u ^ikule, koje su bile najve}im dijelom naseqene bo{wa~kim stanovni{tvom. Kad je iz ku }e iza {ao Gerzi}, Dobrwac ga je udario kundakom automatske pu{ke u glavu i usmrtio. Tijelo Gerzi}a prona|eno je 18. avgusta 1993. godine 1,5 kilometara od mjesta gdje ubijen, navodi se u optu`nici.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 19

Razbojnici napali maloqetnika i oteli novac LAKTA[I - Dva nepoznata razbojnika napala su maloqetnika (13) kod Osnovne {kole “Holandija“ kod Lakta{a i otela mu 60 maraka, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka.

- Policiji je ovaj doga|aj u ~etvrtak po podne prijavio otac maloqetnika @.M. iz Slatine kod Lakta{a. U toku je istraga povodom ovog doga|aja, rekli su u policiji. N. T.

Dvojica mladi}a iz automatske pu{ke izre{etali kafi} “Fi}o” u Bijeqini

Uhap{en jedan napada~, troje qudi lak{e raweno FOTO: GLAS SRPSKE

Napada~ Zlatan ]uk, za koga se sumwa da je pucao, u bjekstvu. Bijeqinska policija uhapsila Dra`ena Blagojevi}a i D.S. koji je sa Blagojevi}em bio u vozilu kada ih je prona{la policija, ali on nije u~estvovao u pucwavi

Policija

Vijesti Vukosavqe

Pretresi bez uspjeha VUKOSAVQE - Policija Republike Srpske i Agencija za istrage i za{titu BiH u petak su pretresli pet ku}a i lokala na podru~ju Vukosavqa u potrazi za krijum~are nom akci znom ro bom. “Glas Srpske“ saznaje da je privedeno pet lica, ali svi su pu{teni, jer kod wih nije prona|eno ni{ta. N. T.

Prwavor

Te{ko povrije|en pje{ak PRWAVOR - Pje{ak Du{ko M. (36) te`e je povrije|en kada ga je u ulici Vlade Vin~i}a u Prwavoru udario “ford fokus“, za ~ijim volanom je bila Gordana N., saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bawa Luka. N. T.

Bawa Luka

Provalnik odvezao bicikl

]UK ISPALIO vi{e hitaca u kafi}

Kafi} “Fi}o” u Bijeqini PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

BIJEQINA - Bijeqinska policija uhapsila je

Lije~ewe Povrije|eni Goran Erak, Jasko [abi} i Edin Hamidovi} preba~eni su u bijeqinsku bolnicu “Sveti vra~evi“, gdje im je ukazana qekarska pomo}. Nakon toga pu{teni su ku}i.

Dra`ena Blagojevi}a (19) zbog sumwe da je zajedno sa Zlatanom ]ukom, koji je u bjekstvu, u~estvovao u pucwavi u kojoj su lak{e raweni Goran Erak, Jasko [abi} i Edin Hamidovi}. Pucwava se dogodila u ~etvrtak uve~e u kafe-baru “Fi}o” u centru Bijeqine. Zajedno sa Blagojevi}em, priveden je i D.S. iz Bijeqine, koji je sa wim bio u vozilu kada ih je policija prona{la, ali on nije u~estvovao u pucwavi. Policija jo{ uvijek traga za Zlatanom ]ukom, koji se

sumwi~i da je pucao. U bijeqinskoj policiji su u petak rekli da su uhap{eni predati u nadle`nost Okru`nom tu`ila{tvu Bijeqina, a do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske” tu`ilac ih nije saslu{ao.

PRIJE PUCWAVE Blagojevi} i ]uk izba~eni iz kafi}a Pucwava u kafi}u “Fi}o“ desila se oko 21 ~as i 40 minuta, a “Glas Srpske” saznaje da su Blagojevi} i

]uk prije pucwave bili gosti kafi}a i da su po~eli da lupaju fla{e i ~a{e. Vlasnik objekta Rade Peri}, zvani Li~ika, istjerao ih je, pa se pretpostavqa da su oni zbog toga kasnije pucali na kafi}. Prema informacijama iz Centra javne bezbjednosti Bijeqina, neposredno prije pucwave, ispred kafi}a “Fi}o” zaustavilo se vozilo “opel astra“, iz kojeg su iza{li D. B. (19) i Z.]. (20) iz Bijeqine. U policiji su kazali da je tada Z.]. iz automatske pu{ke ispalio

vi{e hitaca u kafi}, u kojem se nalazio ve}i broj gostiju, a potom u{ao u kafi} nastavqaju}i sa pucwavom. Nakon pucwave odvezli su se u nepoznatom pravu. Policija je odmah po izlasku na mjesto doga|aja blokirala puteve i izvr{ila uvi|aj, te na Pavlovi}a mostu prona{la i uhapsila Dra`ena Blagojevi}a i D.S., koji se sa Blagojevi}em nalazio u automobilu. Dra`en Blagojevi} i Zlatan ]uk bijeqinskoj policiji poznati su od ranije po krivi~nim djelima.

BAWA LUKA - Nepoznati provalnik ukrao je bicikl “alpina“ iz podruma I.B. u bawolu ~koj Gun du li }e voj ulici broj 80, saop{teno je u petak iz CJB Bawa Luka. Uvi|ajem je utvr|eno da je izvr{ilac provalio ulazna vrata podrumske prostorije, odakle je odvezao bicikl ~ija je vrijednost procijewena na 400 maraka, rekli su u bawolu~koj policiji. N. T.

Lakta{i

Nastradao motociklista LAKTA[I - Voza~ mopeda Qubi{a G. (17) te`e je povrije|en u ~etvrtak poslije podne u sudaru sa kamionom “iveko“, koji je vozio Rajko N., na lokalnom putu u Aleksandrovcu. Iz bawolu~kog Centra javne bezbjednosti saop{teno je da }e uzrok ove nesre}e biti poznat tek poslije istrage. N. T.

Maloqetnici krali stoku po Sokocu

Od dobojskih u~enica oduzeto oru`je

Tokom sva|e potegao pi{toq

SOKOLAC - Maloqetni M.N. iz Sokoca ukrao je dva jagweta od 35 kilograma vlasnika D.O. sa pa{waka u mjestu Kr{evi, saop{teno je u petak iz CJB Isto~no Sarajevo. Maloqetnik je tokom kriminalisti~ke obrade priznao kra|u. Sokola~ka policija nadle`nom tu`ila{tvu podnijela je izvje{taj protiv trojice maloqetnika M.N., D.K. i M.V. tako|e zbog kra|e stoke. Oni se terete da su u periodu od 24. aprila do 21. maja u so ko la ~kim se li ma Kr{e vi, Kru {ev ci i ^i tlu ci, sa pa{waka i iz staja, ukrali {estoro jagwadi i tri ovce. Oni su priznali kra|u i rekli da su stoku prodavali licima iz Sokoca. N. T.

DOBOJ - Dobojska policija oduzela je pi{toq marke “rom rg 800” sa pet metaka od R.M. (17) iz dobojskog naseqa Boqani}, u~enice drugog razreda Upravno-ugostiteqske {kole u Doboju, saop{teno je u petak iz policije. Uprava ove {kole u ~etvrtak je obavijestila policiju da je u~enica S.@. (18) iz naseqa Porje~je u op{tini Doboj unijela pi{toq u {kolu i da ga je dala drugarici R.M. na ~uvawe. Policija je pretresla ku}u u Doboju, koju kao podstanar koristi S. @., i tom prilikom prona{la pi{toqski metak i predmete koji se mogu dovesti u vezu sa krivi~nim djelima. Pretresom wene ku}e u Porje~ju na|en je pi{toq “kolt“. Sl. P.

SOKOLAC - Sokola~ka policija privela je sugra|anine Sa{u Kezunovi}a (39), B.A. i Aleksandra Golubovi}a (36), zbog potezawa oru`ja i naru{avawa javnog reda i mira sva|om, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. “Glas Srpske“ saznaje da je Kezunovi} izvadio pi{toq i uperio ga u Golubovi}a, a policija je nakon izlaska na mjesto doga|aja pi{toq prona{la kod B.A. Prema izjavama o~evidaca, B.A. je tokom sva|e uspio da istrgne oru`je iz ruku Kezunovi}a i zadr`a ga do dolaska policije, koja je privela wih trojicu. N. T.

20 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Severina je bila peva~ica, a onda je kupila kameru pa joj je krenulo u `ivotu. Milo{ Aligrudi} je bio politi~ar, pa je i on kupio kameru Sr|an Milivojevi}, poslanik DS-a

Srbija

FOTO: ARHIVA

Saobra}ajna nesre}a u U`icu

Poginuo prelaze}i prugu U@ICE - [esnaestogodi{wi M. N. poginuo je u petak ujutro prelaze}i prugu u okolini Sevojna, kada je na wega naletio putni~ki voz, koji saobra}a na liniji PrijepoqeBeograd. Nesre}a se desila oko 6.30, u mjestu Poto~awe kod Sevojna. Nesre}ni mladi} po{ao je u {kolu, kada ga je prilikom prelaska na dijelu pruge udario voz. Ina~e, mladi} je od svoje tre}e godine `ivio u hraniteqskoj porodici Stojne Paunovi} iz Poto~awa. Zbog pogibi je u~e ni ka pre ki nu ta je pri je po dne vna nas ta va u Poqoprivrednoj {koli “Qubo Mi}i}“. Specijalci opkolili zgradu Predsjedni{tva

Saslu{an Dragan Mari} koji je u Predsjedni{tvo u{ao sa bombama

Pritvor za bomba{a

Vojne slu`be su mogle to da re{e po kratkom postupku, pro{lo je bez `rtava, ali se uvek ide na miran na~in, tako je u 90 odsto slu~ajeva, rekao Da~i} Poslije blokade magistralnog puta

Deblokiran put u Zubinom Potoku ZUBIN POTOK - Mje{tani i privrednici iz Zubinog Potoka deblokirali su poslije skoro tri sata blokade magistralni put Ribari}e Kosovska Mitrovica. Put je, kako su objasnili inicijatori ove akcije - privrednici iz Zubinog Potoka, bio blo ki ran zbog odlu ke EULEX-a da poja~a kontrolu ulaska komercijalne robe na admi nis tra ti vnom pre la zu Brwak. Predsjednik Udru`ewa privrednika op{tine Zubin Po-

tok Rade Utvi} izjavio je da je put bio blokiran “zbog samovoqe EULEX carine i po~etka ca rin skog pos tup ka na admi nis tra ti vnom pre la zu Brwak“. Blokada je po~ela u 7.30 ~asova. Organizatori isti~u da im je namjera bila da ne dozvole predstavnicima EULEX-a da pro|u kroz Zubin Potok da bi preuzeli smjenu od svojih kolega u Brwaku i tako “onemogu}e sprovo|ewe carinskog postupka bez prethodnog dogovora o {est ta~aka, me|u kojima je i carina“.

BEOGRAD - Dragan Mari} koji je sa bombama u{ao u Predsjedni{tvo saslu{an je u policiji i odre|en mu je pritvor od 48 ~asova, poslije ~ega }e biti predat istra`nom sudiji. Sa vjet za mo ni to ring, qudska prava i borbu protiv korupcije “Transparentnost“ za tra `io je od na dle `nih dr`avnih organa da hitno, osim pokretawa krivi~nog postupka protiv Dragana Mari}a, pokrenu postupak i za ispi ti vawe ~iweni ~nog stawa koje ga je navelo na takvu reakciju. Ministar policije Ivi-

Upozorewe Beograd

Na|eno tijelo u izgorjelom vagonu BEOGRAD - Ugqenisano tijelo na|eno je u napu{tenom vagonu na @elezni~koj stanici, koji je izgorio u po`aru. Predstavnica za medije Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomo} Nada Macura potvrdila je da je rije~ o ugqenisanom tijelu nepoznate osobe. Sumwa se da su po`ar izazvali narkomani ili besku}nici, koji borave u tim vagonima, a vatrogasci su dojavu o po`aru, koji je zahvatio nekoliko napu{tenih vagona, dobili u ~etvrtak u 22 sata. U ga{ewu po`ara u~estvovale su ~etiri ekipe sa 15 vatrogasaca, a uzrok je jo{ nepoznat. Prema prvim informacijama, po`ar je najvjerovatnije izazvala osoba koja je izgorjela ne{to prije pono}i, a ~iji }e identitet biti utvr|en obdukcijom.

DOBRA VIJEST

BEOGRAD Srbija planira da do 4. aprila 2012. godine pre|e na digitalno emitovawe televizijskog programa, najavila je ministarka za telekomunikacije Srbije Jasna Mati}. Ona je kazala da }e dr`ava izdvojiti izme|u 15 i 40 miliona evra da bi gra|anima nadoknadila tro{kove za kupovinu potrebnih ure|aja.

SMEDEREVO U saobra}anoj nesre}i u selu mala Krsna kod Smedereva poginuo je Uro{ T. (31) iz sela Vrani}a kod Barajeva, dok je lak{e povrije|en Milo{ B. iz Mladenovca, saop{teno je iz hitne pomo}i u Smederevu. Do saobra}ajne nesre}e do{lo je usqed prevrtawa automobila kojim je upravqao Uro{ T.

LO[A VIJEST

^lan Odbora za bezbjednost Bo`idar Deli} ka`e da je slu~aj Mari}a veliko upozorewe. - Treba izanalizirati, ~ovek je svima poznat. On i kada je najavio da }e da se samospali, to je pokazao da `eli da nanese samo sebi {tetu, da je bila druga namera to bi bilo opasno. Treba svi da se izanaliziraju - istakao je Deli}.

ca Da~i} ka`e za B92 da slu~aj Dragana Mari}a ukazuje da je neophodno ozbiqno razmotriti na~in obezbje|ewe javnih li~nosti i institucija.

@IVOT Borisa Tadi}a ni u jednom trenutku nije bio ugro`en Dan ka da ne ko sa dvi je ru ~ne bom be u|e u zgra du Predsjedni{tva i prijeti da }e ih aktivirati, ministar policije Ivica Da~i} opisuje je kao situaciju koja nije tako rijetka. Iako je se ovdje ra di lo o upa du u ~u va nu dr`avnu instituciju, ministar Da ~i} ka `e da `i vot predsjednika Borisa Tadi}a ni u jednom trenutku nije bio ugro`en. - Dobro je {to se sve zavr{ilo na miran na~in. Ne bih rekao da je bilo propusta u bezbednosnim slu`bama, a policija i vojska su adekvatno reagovali - rekao je Da~i}. Mi nis tar po li ci je obja{wava da srpski politi~ari dnevno dobijaju na desetine prijete}ih mejlova i da se svi oni pro vje ra va ju.

Tako je i Mari} ve} nekoliko godina predmet istrage, on je ~ak i privo|en, me|utim, tu`ila{tvo u ovom slu~aju nije vidjelo osnove za pokretawe postupka. - Sigurno da ovo zna~i da treba na malo ozbiqniji na-

~in pro u~i ti be zbe dnost svih. To }e biti predmet analize. Vojne slu`be su mogle to da re{e po kratkom postupku, pro{lo je bez `rtava, ali se uvek ide na miran na~in, tako je u 90 odsto slu~ajeva - kazao je Da~i}.

Zbog batinawa u Duhovno-rehabilitacionom centru Crna Reka

Prijava za torturu nad {ti}enicima BEOGRAD - Ombudsman Sa {a Jan ko vi} po dni je }e krivi~nu prijavu protiv nadle`nih u Duhovno-rehabilitacionom centru Crna Reka, kod Novog Pazara zbog torture {ti}enika. Jankovi} je istakao da se iz snimka objavqenog na sajtu nedjeqnika “Vreme“ vidi da se u tom centru {ti}enicima nanose te{ke tjelesne povrede i “da to ne mo`e biti le~ewe, odnosno terapija“. - O~ekujemo da Minis-

tarstvo zdravqa po{aqe inspe kto re u Du ho vno-re habi li ta ci oni cen tar Crna Reka, koji }e proceniti da li ima osnova da bude zatvoren - dodao je on.

MINISTARSTVO nije izdalo dozvolu za rad centra Mi nis tar stvo zdravqa Srbije najavilo je u petak da }e ispitati istinitost dokaza o brutalnim metodama li-

je~ewa koje se primjewuju u Duhovno-rehabilitacionom centru Crna Reka. U sa op {tewu dos tavqenom Beti navodi se da Ministarstvo zdravqa nije izdalo dozvolu za rad centru Crna Reka, u kojem zavisnike od droge, kako su objavili neki mediji, lije~e batinama. Ministarstvo zdravqa je najavilo da }e u saradwi s Ministarstvom unutra{wih po slo va ut vrdi ti da li u Crnoj Reci postoje elementi

koji ukazuju na nadriqekarstvo.

“^vrsta ruka“ Protojerej Branislav Peranovi}, koji ve} {est godina rukovodi tim centrom, izjavio je za B92 da je kroz centar pro{lo skoro 1.000 qudi i da je, s obzirom na vrstu zavisnosti, “~vrsta ruka neophodna“.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 21

Podignuta optu`nica protiv Damira Doki}a BEOGRAD - Damir Doki}, otac teniserke Jelene Doki}, opu`en je za ugro`avawe bezbjednosti ambasadora Australije u Srbiji i za nelegalno posjedovawe oru`ja, saop{tilo je u petak Tu`ila{tvo u Rumi.

Doki} je uhap{en 6. maja u svojoj ku}i u Vrdniku na Fru{koj gori zbog prijetwi ambasadorki Australije Kler Birgin poslije izjave wegove k}erke Jelene jednom australijskom listu da ju je otac fizi~ki zlostavqao.

Ministarstvo vjera Srbije kritikovao poglavar Islamske zajednice BiH

Ceri} prijeti Srbiji Ceri} podr`avao i secesiju Kosova. Javnost s toga opravdano postavqa pitawe da li reis Ceri} prijeti Srbiji ratnim obra~unom po bosanskom ili kosovskom scenariju i {ta tako nepromi{qena osoba uop{te radi u na{oj zemqi, pi{e u saop{tewu BEOGRAD - Ministarstvo vjera Srbije saop{tilo je u petak da je poglavar Islam ske za je dni ce BiH Mustafa Ceri}, prilikom nedavne posjete Islamskoj zajednici u Srbiji, “uputio vrlo prijete}e i uvredqive poruke Republici Srbiji“ i ocijenilo da Ceri} “ne zaslu`uje da bude dobrodo{ao gost“ u Srbiji. U saop{tewu se navodi da je Ceri} na skupu u Novom Pazaru, u vidu svojevrsne zakletve, prisutnima prenio poruku sa nadgrobnog spomenika ratnog lidera bosan-

skih Muslimana Alije Izetbegovi}a: “I kunemo se veli kim Bo gom da ne }e mo robovi ni~iji biti“. - Ceri} je podr`avao i secesiju Kosova i Metohije. Javnost s toga opravdano postavqa pitawe da li reis Ceri} pri je ti Re pu bli ci Srbiji ratnim obra~unom po bo san skom ili ko sov skom scenariju i {ta tako nepromi{qena osoba uop{te radi u na{oj zemqi - isti~e se u saop{tewu. Mi nis tar stvo vje ra Srbije navodi da je i “pored ove opasne prijetwe koju je

PRIJETWE OZBIQNO SHVA]ENE “Ministarstvo vjera Republike Srbije primilo je k znawu rije~i reis-ul-uleme Mustafe Ceri}a i ozbiqno shvatilo prijetwe koje je ovaj vjerski poglavar direktno i indirek-

tno uputio Republici Srbiji i wenoj bezbjednosti. Zbog toga smatramo da Mustafa Ceri} ne zaslu`uje da bude dobrodo{ao gost u na{oj zemqi“, zakqu~uje se u saop{tewu.

uputio Republici Srbiji, a koja je na istom zloslutnom tragu kao i wegova ideologija da srpska nacija u BiH ne postoji, reis Ceri} je neosnovano i drsko izjavio da se u Srbiji kr{e qudska prava muslimana“.

CERI] ne zaslu`uje da bude dobrodo{ao gost U saop{tewu Ministarstva vjera navodi se da je kontro ver zni re is-ul-ule ma Islam ske za je dni ce BiH Mustafa Ceri}, jedan od nekoliko bo{wa~kih politi~ara ko ji su ima li pris tup tajnim ratnim finansijskim fondovima i tvorac ideje o Bo{wacima kao dijelu turskog naroda, kao i hegemonis ti ~ke ve li ko bo{wa ~ke ideologije o bosanskoj naciji od tri etni~ke grupe. “Reis Ceri} negira postojawe srpske nacije u BiH”,

navelo je Ministarstvo vjera Srbije i ocijenilo da je on prilikom posjete Islamskoj zajednici u Srbiji od 17. do 20. maja “uputio vrlo prijete}e i uvredqive poru ke Re pu bli ci Srbiji“. Kako je primi je ti lo Mi nistarstvo vje ra Srbi je, “verski poglavar Muslimana u BiH, koji negira postojawe srpske nacije u toj su sje dnoj zemqi i ti me Srbima uskra}uje pra vo na pos to jawe“, op tu `u je Re pu bli ku Srbi ju za “kr{ewe qud skih prava Muslimana“. - Ne pris tra -

san posmatra~ mo`e samo da se upita dokle dose`u granice Ceri}evog licemerja. Nara vno, izmi{qoti nu o “kr{ewu qudskih prava Musli ma na“ odmah su demantovali ugledni politi~ki i vjerski lideri Bo{waka i Mu sli mana u Republici Srbiji - navodi se u sa op {tewu.

Reis Mustafa Ceri}

Vijesti Evropska komisija

Srbija napredovala BEOGRAD - Srbija je “dobro napredovala“ u sprovo|ewu uslova za ukidawe viza Evropske unije za wene gra|ane, pi{e u Nacrtu izvje{taja Evrop ske komisije upu}enog ~lanicama EU. Za Srbiju je re~eno da su vlasti do kraja aprila izdale preko 500 hiqada novih biometrijskih paso{a i ne{to vi{e takvih li~nih karata, s ciqem da sva stara dokumenta budu zamijewena novim.

Beograd

Bez paso{a za Albance BEOGRAD - Nijedan paso{ Srbije vi{e ne}e biti izdat Albancima sa Kosova, saznaju mediji u Vladi. Navodi se da je poslije konsultacija sa EK, zbog problema koje zemqe ~lanice [engenskog sporazuma imaju sa ilegalnim migrantima s Kosova, odlu~eno je da Srbija prona|e model kako bi sprije~ila daqe izdavawe putnih isprava kosovskim Albancima.

22 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Ministar Primorac je skandiraju}i “Ostavka, ostavka“ postupio vrlo lucidno. Odgovorio je jezikom onih koji su mu to namjestili.

Region

Andrija Hebrang, poslanih HDZ

FOTO: ARHIVA

Miroslav Laj~ak o Crnoj Gori

Ostvaren napredak, ali ima jo{ posla PODGORICA - Biv{i izaslanik Evropske unije za crnogorski referendum o samostalnosti Miroslav Laj~ak ocijenio je da je Crna Gora tri godine poslije progla{ewa samostalnosti ostvarila sna`an napredak u evroatlantskim integracijama, ali da je ostalo jo{ dosta posla. Laj~ak, koji je {ef slova~ke diplomatije, rekao je da su ja~awe administrativnih kapaciteta i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala glavne oblasti u kojima je potrebno da Crna Gora napravi napredak. On se nije saglasio sa ocjenama da Brisel “`muri“ na probleme korupcije i organizovanog kriminala zato {to je, iz geopoliti~kih interesa, izabrao Crnu Goru kao svijetlu ta~ku ili najmawe zlo u regionu. - Mislim da je to pogre{na procjena i pogre{na filozofija - rekao je Laj~ak.

Klinika za infektivne bolesti

Voditeq Goran Mili} u izolaciji ZAGREB - Voditeq i urednik Hrvatske televizije Goran Mili} zavr{io je, nakon povratka iz Ju`ne Koreje, u izolaciji na zaraznom odjeqewu Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, zbog visoke tjelesne temperature. Mili}, koji je u Ju`noj Koreji dvije sedmice snimao seriju “Idemo na put”, je odmah po povratku u Zagreb, zbog visoke temperature, oti{ao u bolnicu, gdje je smje{ten u izolaciju dok se ne otkrije uzrok bolesti.

Rezultati prvih pretraga pokazuju da Mili}, koji je na kliniku primqen u srijedu, ima blagu po~etnu upalu plu}a, a prvi rezultati pokazali su da se ne radi o novom A gripu koji sada hara brojnim dr`avama svijeta, pa i u Ju`noj Koreji. Ipak, o ~emu se ta~no radi, pokaza}e dodatne analize i pregledi koji }e ta~no utvrditi o ~emu se radi. S Mili}em su bila dva novinara, ali, zasad, nije poznato da li i oni ima ju is te simptome.

Titov brod prodan za 150.000 dolara

Grad Rijeka kupio “Galeba“ RIJEKA - Rije~ka gradska uprava jedina je predala ponudu za kupovinu, a, prema odluci suda, vlasnica broda posta}e nakon {to uplati novac. Advokat dosada{weg vlasnika broda, kompanije Placid Sea iz Liberije gr~kog brodovlasnika Yona Paula Papanikolaua, dao je nekoliko primjedbi u vezi s prodajom, a o wima }e sud raspravqati u pisanom rje{ewu. “Galeb” je procijewen na 275.194 dolara, a kao najni`a prihvatqiva ponuda bio je utvr|en iznos od 150.000 dolara koliko je i ponudio grad. Ve} osam godina taj je brod vezan u brodogradili{tu “Viktor Lenac”, u kojem je privremeno konzerviran i saniran.

DOBRA VIJEST

SKOPQE Makedonija je znatno odmakla u sprovo|ewu uslova za ukidawe viza Evropske unije za wene gra|ane, a Crna Gora je “dobro napredovala“ ka tom ciqu, proizlazi iz nacrta izvje{taja Evropske komisije, upu}enog ~lanicama Evropske unije.

ZAGREB U Hrvatskoj se godi{we dijagnostikuje oko 600 novih slu~ajeva melanoma, najnoviji su podaci o toj bolesti u Hrvatskoj. Prema podacima, koji su ovih dana objavqeni u pojedinim medijima, ta bolest je me|u malignim bolestima na 11. mjestu po broju oboqelih.

LO[A VIJEST

Borut Pahor

Piranski zaliv

Borut Pahor negativno odgovorio Ivi Sanaderu

Slovenija odbila zahtjev Hrvatske

Hrvatska treba prvo da povu~e prejudicirawe granice u pristupnim dokumentima, pa }e Slovenija onda povu}i blokadu, rekao Borut Pahor QUBQANA - Slovena~ki premijer Borut Pahor odbio je no vi zah tjev Hrvatske da povu~e blokadu sa wenih pregovora o ~lanstvu u EU i pozvao Zagreb da iz pregovora sa Briselom povu~e dokumenta koji prejudiciraju granicu. Odgovaraju}i na zahtjev hrvatskog kolege Ive Sanadera da Slovenija deblokira hrvat ske pre go vo re sa EU, Pa hor je no vi na ri ma re kao da Hrvat ska tre ba prvo da “povu~e prejudici-

rawe granice u pristupnim do ku men ti ma, a Slo ve ni ja }e onda povu}i blokadu“.

SLOVENA^KE dopune u skladu sa dosada{wim stavom Qubqane Pre mi jer Sa na der pod sjetio je da je Hrvatska prihvatila prijedlog Brisela za regulisawe spora o granici, koji je prema wegovim rije~ima baziran na na~elu “uzmi ili ostavi“.

- Ne znamo kakav je odgovor Slovenije. ^uli smo da ima ju odre |e ne aman dma ne na zva ni ~ni pri je dlog Evrop ske ko mi si je i EU rekao je Sanader i dodao da “ako Slovenija ne bude prihvatila prijedlog i ako bude `eqela da i daqe pregovara, predla`emo da odmah povuku blokazdu sa pregovora pa }emo mo}i nastaviti pregovore“. Slo ve ni ja je na pri je dlog Brisela odgovorila sa sopstvenom dopunom.

Komesar za pro{irewe Oli Ren je, na kon {to je primio slovena~ke dopune, odgovorio da su one u skladu sa dosada{wim slovena~kim stavom o tom pitawu i da su konstruktivne. Dodao je, me|utim, da }e ih prije zajedni~kog sastanka sa slovena~kim i hrvatskim ministrom spoqnih poslova morati jo{ prou~iti. Slovenija je zbog grani~nog spo ra sa Hrvat skom blokirala wene pregovore o ulasku u EU.

UN mijewa politiku prema biv{oj jugoslovenskoj republici

Smawena prijetwa Makedoniji SKOPQE - Uje diwene na ci je mi jewaju po li ti ku pre ma Ma ke do ni ji, jer se smawuje bez bje dno sna pri jetwa iz prav ca Ko so va i Al ba ni je, pi {e skop ski dnevnik “Ve~er“, prenose}i navode iz povjerqivog dokumen ta ko ji je po tpi sao za mje nik ge ne ral nog sekretara UN Dejvid Venes. U do ku men tu, ko ji je pri premqen 9. ma ja, a 11. maja upu}en slu`bama UN, navodi se da u “zelenu zonu“ prelaze sva bezbjednosno rizi~na podru~ja u sjeverozapadnoj Makedoniji, koja su dijelom bila zahva}ena vojnim konfliktom 2001. godine. Zbog kontinuiranog po-

boq{awa bezbjednosne situ aci je u po ja su oko cen tral nog di je la sje ver ne granice u dijelu ka Kosovu i ka za pa dnoj gra ni ci sa Albanijom, za mjenik general nog se kre ta ra UN odo brio pre po ru ku ma kedon skih pred sta vni ka da ovi di je lo vi hi tno pre |u “sa tre}e u drugu fazu“.

nice sa zapadnim susjedom. Na sjevernoj granici rije~ je o oblasti du`ine pet kilometara puta Tetovo - Ja`in ce, kao i po dru ~ju od granice ka Kosovu u du`ini od je dnog ki lo me tra pu ta.

Is to ta ko, pre po ru ke se odnose i na pojas od 10 kilo me ta ra du` gra ni ce ka Srbiji, u dijelu ka Kosovu. Bezbjednosne zone u ostatku dr`ave ostaju nepromijewene.

Srbija

Bugarska

Albanija

U “ZELENU ZONU“ prelaze sva bezbjednosno rizi~na podru~ja U za pa dnom di je lu ka Al ba ni ji pre po ru ke se odnose na podru~je du`ine 10 kilometara, od op{tina Mavrovo i Rostu{e do gra-

Skopqe

Gr~ka

Makedonija

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 23

TOP STORIES CNN Stiven Grin, biv{i ameri~ki vojnik na slu`bi u Iraku, osu|en je na do`ivotnu kaznu zatvora zbog silovawa i ubistva ira~ke devoj~ice i masakrirawa cijele wene porodice. Biv{i

Svijet

ameri~ki vojnik na slu`bi u Iraku, optu`en za silovawe i ubistvo ira~ke devoj~ice i masakrirawe cijele wene porodice, mora}e da provede ostatak `ivota na robiji.

Vijesti

Ameri~ki predsjednik o bezbjednosnoj situaciji

Poqska

"Al-Kaida" priprema nove napade na SAD Barak Obama istakao da Sjediwene Dr`ave moraju iskoristiti sve elemente svoje mo}i kako bi porazile teroriste iz “Al-Kaide“, dodav{i da su ve} preduzeti koraci da bi se zemqa u~inila jo{ bezbjednijom

FOTO: AGENCIJE

VA[INGTON - Ameri~ki pred sje dnik Ba rak Obama izjavio je da teroris ti ~ka or ga ni za ci ja “Al-Ka ida“ akti vno pri prema novi napad na Sjediwene Dr`ave. U govoru koji je odr`ao u Va{ingtonu Obama je rekao da se radi o “izuzetnim vre me ni ma“ za zemqu, ko ja vodi dva rata i suo~ena je s ni zom iza zo va, iz vje {ta va Glas Amerike. Oba ma je is ta kao da je wegova najve}a odgovornost to da Amerikanci budu sigurni. Potvrdio je planove da se nastavi sa zatvarawe zatvora u Gvantanamu, dodaju}i kako je svrha tog zatvora bila da za{titi Amerikan-

Var{ava dobija “patriot“ VAR[AVA - SAD }e ispuniti obavezu prema poqskom savezniku i bez obzira na to da li }e na kraju razmjestiti antiraketni {tit u Poqskoj i ^e{koj, Var{ava }e dobiti `eqeni antiraketni sistem “patriot“, potvrdili su kona~no i zvani~no Va{ington i Var{ava. “Baterija ’patriota’ bi}e u Poqskoj kao element modernizacije poqskih oru`anih snaga na osnovu sporazuma o vojnoj saradwi SAD i Poqske iz avgusta 2008. godine“, izjavio je portparol ameri~kog Stejt departmenta Ijen Keli.

Pojas Gaze

Ubijena dva militanata

Ostaju planovi za zatvarawe Gvantanama

ce, ali je umjesto toga oslabio SAD i wihov moralni autoritet. - I umjes to da iz gra di okvir za trajnu borbu protiv “Al-Kaide“ koji bi se te meqio du bo ko na na {im vri je dnos ti ma i tra di ci ja ma, na{a je vlada zauzimala sta ja li {te ko je je ugrozilo vladavinu prava. Zapravo, sam razlog za uspos tavqawe Gvan ta na ma

bila je pogre{na predoyba da }e taj zatvor biti iznad za kon skih okvi ra, {to je ideja koju je Vrhovni sud jasno odbacio. U me|uvremenu, umjesto da poslu`i kao oru|e za borbu protiv terori zma, Gvan ta na mo je pos tao sim bol ko ji po ma `e “Al-Ka idi“ da re gru tu je nove ~lanove za svoju stvar - rekao je Obama.

U govoru vi{im ~lanovima administracije i kongre sme ni ma ame ri ~ki predsjednik je rekao da se me |u tim ko ra ci ma na la zi obezbje|ewe nu`nih sredstava za borbu protiv ekstremis ta u Av ga nis ta nu i Pakistanu koji su izvr{ili napade od 11. septembra 2001. godine u ulagawe u vojne i obavje{tajne kapacitete.

U svom govoru ameri~ki predsjednik tako|e je dodao da bi “nekontrolisani“ nuklearni materijal na svijetu trebalo da bude osiguran tokom sqede}e ~etiri godine.

GVANTANAMO simbol koji poma`e “Al-Kaidi“ Dodao je da danas SAD boqe osigurava svoje granice i u stawu je boqe pri premqenos ti u slu ~a ju potencijalnih budu}ih teroristi~kih napada ili elementarnih nepogoda.

Nova partnerstva

Obama: Izuzetna vremena za SAD

91,3 milijarde dolara za ratove VA[INGTON - Ameri~ki Senat odobrio je 91,3 milijarde dolara za ratove u Avganistanu i Iraku u skladu s prioritetima nove ameri~ke administracije, ali u usvojeni prijedlog zakona nije ukqu~io sredstva za zatvarawe zatvora u Gvantanamo beju na Kubi, javio je Rojters. Senat je prijedlog zakona usvojio sa ogromnom ve}inom od 86 naspram tri glasa, ali sada ostaje da se usklade razlike sa Predstavni~kim domom Kongresa koji je odobrio 96,7 milijardi dolara. Kada zakon definitivno bude usvojen na nivou ~itavog Kongresa, tro{kovi SAD za ratove u Iraku i Avganistanu }e vjerovatno prema{iti 900 milijardi dolara.

“Al-Kaida” najopasniji neprijateq

- Sjediwene Dr`ave izgra|uju nova partnerstva {irom svijeta kako bi onemogu}ile, rasformirale i porazile “Al-Kaidu“ i wene sestrinske organizacije - rekao je ameri~ki predsjednik.

DOBRA VIJEST

Izjasnila se da je nevina JANGON - Lider demokratskog pokreta u Mjanmaru Aung San Su ]i izjasnila se u petak pred sudom da je nevina povodom optu`bi za kr{ewe uslova ku}nog pritvora, izjavio je wen advokat. - Nisam kriva i nisam po~inila nikakvo krivi~no djelo rekla je ]i pred sudom, a prenio je wen advokat Nijan Vin na kraju petog dana su|ewa u Jangonu. Advokat je dodao da se ]i obratila sudu nakon {to je tu`ila{tvo zavr{ilo svoj nastup. Su|ewe se nastavqa izlagawem odbrane u ponedjeqak. Tu`ila{tvo je saop{tilo da je predstavilo dovoqno dokaza za dobijawe slu~aja, poslije saslu{awa 23 svjedoka, od kojih su ve}ina policajci.

KUBA Pristup besplatnom sistemu zdravstvene za{tite jedan je od faktora koji obja{wava vrlo visok broj stogodi{waka na Kubi, saop{tila je Svjetska zdravstvena organizacija. Prema podacima SZO, na Kubi `ivi 1.488 stogodi{waka, najve}i broj prema glavi stanovnika u jednoj zemqi.

GAZA - Izraelski vojnici ubili su u petak ujutro dva palestinska militanta, koja su se pribli`avala pogra ni ~noj ogra di izme |u pojasa Gaze i Izraela, saop{tila je izraelska vojska. Por tpa rol izra el ske vojske rekao je da su vojnici u{li u pojas Gaze kako bi presreli militante nedaleko od grani~nog prelaza Kerem [alom.

Kina

Oslobo|eni robovi PE KING - Po li ci ja je krajem aprila oslobodila 32 mentalno hendikepirane osobe s kojim se postupalo “kao s ro bo vi ma“ u dvi je ciglane na istoku Kine i uhapsila deset osoba, javila je u petak agencija Nova Kina. Osamdesetak policajaca je 28. aprila upalo u dvije ciglane u Jieshou, u pokrajini Anhui, u kojim su na{li 32 prisilna radnika “mentalno hendikepirana u dobi od 25 do 45 godina, od kojih je malo ko mogao da ka`e odakle dolazi“, izja vio je dr`a vnoj agenciji jedan lokalni policijski zvani~nik.

SAD Ameri~ki vojni avion sru{io se tokom vje`be u dr`avi Kalifornija, u predjelu pustiwe Mohave, saop{tile su u petak vazduhoplovne snage SAD. Prilikom nesre}e je poginuo pilot, a drugi ~lan posade je povrije|en kada se katapultirao iz letjelice. On je preba~en u bolnicu i wegovo stawe je stabilno.

LO[A VIJEST

Novi sukobi u Somaliji

Ubijeno 11 qudi MOGADI[U - Somalski vojnici u petak su napali pobuweni~ka upori{ta u somalskoj prijestonici, a u sukobima je ubijeno 11 qudi, javqaju agencije. Regionalne dr`ave i zapadne snage bezbjednosti strahuju da bi Somalija, koja je u gra|anskom ratu ve} 18 godina, mogla postati raj za militante povezane s “Al-Kaidom“. Svjedoci su javili da su ~etiri pobuwenika iz tvrdolinija{ke islamisti~ke grupe Al-[abab poginula i da je novinar iz lokalnog nezavisnog radija [abel tako|e ubijen. Mje{tani su se sakrivali u svojim domovima dok su obje strane razmjewivale vatru iz te{kog naoru`awa.

Policija u Los An|elesu

Uhap{eno 88 ~lanova bande LOS AN \E LES - Po li cija je uhapsila 88 ~lanova kri mi nal ne ban de u Los An|elesu, saop{tilo je ameri~ko ministarstvo pravde. Oko 1.400 policajaca u~estvovalo je u akciji u predgra |u Los An |e le sa, gdje ve }i nom `i vi sta no vni{ tvo hispanoameri~kog porijekla.

Uhap{eni su optu`eni da su vodili rat protiv kancelarije {erifa Los An|elesa i da su “sis te mat ski“ po ku {a va li da is tje ra ju Afroamerikance iz kraja. Po li ci ja je za pli je ni la to kom akci je vi {e od 100 ko ma da va tre nog oru `ja i oko 14 kilograma metanfetamina.

FOTO: AGENCIJE

24 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Okupqeni na obiqe`avawu Dana Jerusalima

Izraelski premijer Bewamin Netanijahu o statusu Jerusalima

"Grad je uvijek bio i uvijek }e biti na{"

Samo pod izraelskim suverenitetom ujediweni Jerusalim osigura}e slobodu vjeroispovijesti i slobodu pristupa za sve tri religije svetim mjestima, istakao izraelski premijer TEL AVIV - Izraelski premijer Bewamin Netanijahu ka`e da }e Jerusalim ostati pod kontrolom Izraela, a Palestinci uzvra}aju da }e isto~ni dio biti prijestonica Palestine, prenose agencije. - Ujediweni Jerusalim je izraelski glavni grad. Jerusa lim je uvi jek bio na{ i uvijek }e biti na{. Nikada ne}e biti podijeqen - rekao

je Netanijahu na dr`avnoj ceremoniji povodom obiqe`avawa Dana Jerusalima. Ovom ce re mo ni jom obiqe`eno je osvajawe isto~nog dijela grada, u {estodnevnom ratu 1967. godine, koji je kontrolisao Jordan, dok je Izraelu pripadao zapadni dio. Ubrzo nakon rata Izrael je anektirao isto~ni Jerusalim. - Samo pod izraelskim su-

Protest policajaca u Lisabonu

Tra`e ve}e plate LISABON - Nekoliko hiqada policajaca protestovalo je na lisabonskim ulicama tra`e}i ve}e plate i boqe radne uslove. Oko pet hiqada policajca odazvalo se pozivu grupe sindikata policijskih snaga. - Ovo je istorijski dan jer su svi sindikati zajedno zbog istog razloga - rekao je predsjednik sindikata dr`avne policije. Policajci u civilu iz cijele zemqe okupili su se u ~etvrtak u kasno poslijepodne u sredi{tu Lisabona i zatim su krenuli do ministarstva unutra{wih poslova. Sindikati `ele da vlada u novi statut uvede pravednu nov~anu nadoknadu, zahtijevaju raniju penziju s 55 godina i naknadu za opasnost za sve policajce.

verenitetom }e ujediweni Jerusalim osigurati slobodu vjeroispovijesti i slobodu pristupa za sve tri religije svetim mjestima - istakao je izraelski premijer.

CEREMONIJA na brdu u isto~nom Jerusalimu Ce re mo ni ja je odr`a na na brdu u isto~nom Jerusalimu, popri{tu jedne od najkrvavijih bitaka u pomenutom ratu. Palestinski pregovora~ Saeb Erekat izjavio je kasnije da je Netanijahuova pozicija u odnosu na Jerusalim udaqavawe od ciqa da se postigne dvodr`avno rje{ewe sukoba dva naroda, koji podr`a va Oba mi na admi nis tracija. - Gospodin Netanijahu je re kav {i to, re kao da }e stawe sukoba biti vje~no rekao je Erekat. Savjetnik palestinskog

predsjednika Mahmuda Abasa Rafik Huseini je na sli~an na~in odbacio Netanijahuov stav, na gla siv {i da su Pa les tin ci pri hva ti li dvodr`avno rje{ewe zasnovano na isto~nom Jerusalimu kao gla vnom gra du wiho ve dr`ave. - Izraelska okupacija isto~nog Jerusalima je ne le gal na rekao je on, dodav{i da }e poku{aj Izraela da kontroli{e is to ~ni Je ru sa li ma biti glavna pre pre ka miru.

FRANCUSKA Francuska je optu`ila izraelskog premijera Bewamina Netanijahua da je svojom izjavom da }e Jerusalim biti zauvijek nepodjeqiva prijestonica Izraela prejudicirao is-

Netanijahu ne odustaje od Jerusalima

hod mirovnog procesa na Bliskom istoku. To je novinarima u Parizu izjavio portparol Ministarstva inostranih poslova Francuske Frederik Dezono.

Zahuktavawe obavje{tajnih ratova na Bliskom istoku

[pijuni sa vrhunskom opremom

Predsjednik Herst Keler i supruga rukuju se sa gra|anima Berlina prije ceremonije obiqe`avawa 60. godi{wice postojawa Savezne Republike Wema~ke.

BEJRUT - [pijunski ratovi na Bliskom istoku zahuktali su se po{to je Liban uhapsio 15 navodno izraelskih {ijuna, a iz Jerusalima stiglo upozorewe da arapske ekstremisti~ke grupe poku{avaju putem Interneta da se in fil tri ra ju u je vrej sku dr`avu, prenosi Beta. Zvani~nici u Bejrutu su objavili da su zadali strate{ki uda rac Izra elu ne da vnim hap{ewem 15 qudi - 13 Libanaca i dvojice Palestinaca, koji su, po wihovim saznawima, pri kupqali informacije o pozicijama

Hezbolaha i wegovoj infrastrukturi. Me|u uhap{enima su i jedan profesor matematike i je dna ku }na po mo }ni ca, a prema libanskim vlastima, svi oni su bili opremqeni elektronskim ure|ajima visoke tehnologije. Ekstremisti Hezbolaha, koje podr`ava Iran, i izraelske snage vodili su 2006. rat du` libansko-izraelske granice, a obje strane se od ta da pri pre ma ju za mo gu }i novi okr{aj. Li ban sma tra da je i daqe u ratu sa Izraelom, i

mada se wegova vojska u velikoj mjeri dr`i podaqe od sukoba, {pijunirawe za Izrael se smatra aktom izdaje.

IZRAELU zadan strate{ki udarac Ma da Izra el i wego vi arap ski su sje di go di na ma {pi ju ni ra ju je dni dru ge, posqedwe vijesti bacile su svjetlo na tajni {pijunski rat i dubinu infiltracije {pijuna. Izra el ska unu tra{wa oba vje {taj na slu `ba [in Bet upozorila je qude da budu

opre zni pri li kom ko ri{ }ewa dru{tvenih internet sajtova kao {to je Fejsbuk, jer ih arapski ekstremisti navodno koriste za regrutovawe {pijuna. [in Bet je naveo da je jednog korisnika izraelskog Fejsbuka nedavno kontaktirao ~ovjek koji se predstavio kao libanski agent i ponudio mu novac za odre|enu informaciju. Izraelski zvani~nici su, tako|e, naveli da je Hezbolah koristio nelegalnu trgovinu drogom da bi namamio Izraelce da rade za wih.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 25

Samit Rusije i EU u Habarovsku

Vijesti

Evropa ne odustaje od Energetske poveqe

Svako partnerstvo je boqe od sukoba, ali nam smeta to {to neke zemqe poku{avaju da iskoriste taj savez kao partnerstvo protiv Rusije, rekao Dmitrij Medvedev

Evo Morales

Sastanak sa ameri~kim diplomatom LA PAZ - Bo li vij ski predsjednik Evo Morales sastao se sa pomo}nikom ameri~kog dr`avnog sekretara za Latinsku Ameriku To ma som [e no nom, javqa Tanjug. - Upravo smo ima li vrlo do bar po ~e tak, a pos to ji i do bra voqa obje vlade - rekao je [enon novinarima poslije susreta sa Moralesom, prenijele su agencije.

Wema~ka

Zatvoren vrti} zbog gripa

Sastanak na vrhu: Baroso, Medvedev, Klaus i Solana

re, javqaju agencije. - Sva ko par tner stvo je boqe od sukoba, ali nam smeta to {to neke zemqe poku{avaju da iskoriste taj savez kao partnerstvo protiv Rusije rekao je Medvedev na zajedni~koj pres-kon fe ren ci ji sa ~elnicima Evropske unije u Habarovsku, na krajwem istoku Rusije. - Ovo par tner stvo ni je upereno niprotiv koga, naro~ito ne protiv Rusije re kao je ~e {ki pred Strate{ko sjednik Vaclav Klaus, ~i ja zemqa partnerstvo pred sje dava EU. Glavni diplomata Medvedev je na konferenciji EU Havijer Solaizrazio zadovoqstvo na pozvao je Rusiju dvodnevnim sastankom na vrhu u da se prikqu~i Habarovsku i rekao kako nema tom savezu. sumwi u strate{ko partnerstvo Pred sje dnik Rusije i EU. Evropske komisije

HA BA ROV SK - Rus ki pred sje dnik Dmi trij Me dvedev upozorio je u petak da bi se Isto~no partnerstvo koje je Evropska unija uspos ta vi la sa {est ze maqa biv {eg So vjet skog Saveza, moglo da prometne u “protivruski“ savez, uprkos po ku {a ji ma Ev ropqana da ga u to me ra zu vje -

Hoze Manuel Baroso rekao je na da Evropa ne `eli da odustane od Energetske poveqe, iako ju Rusija ne prihvata. - Ne bi smo tre ba li da odbacimo ugovore koji postoje ve} niz godina. Spremni smo da preispitamo ruske prijedloge, ali polaze}i od postoje }ih ugo vo ra - re kao je Baroso.

RUSIJA ne u~estvuje u Energetskoj poveqi Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je prije toga da “Rusija ne u~estvuje i ne namjerava da u~estvuje“ u Energetskoj poveqi. Medvedev je naglasio potrebu za oporavkom od finansijske i ekonomske krize i dodao }e Rusija ispuniti obavezu isporuke gasa.

- Rusija ostaje pri ranije dogovorenim isporukama ga sa i mi }e mo ispu ni ti svoje obaveze. Oni koji bi trebalo da plate za isporu~eni gas trebalo bi da daju ga ran ci je i na tom pla nu mo`emo da sara|ujemo - istakao je Medvedev. - Evropska komisija do sada je podr`avala pristup Rusije Svetskoj trgovinskoj organizaciji, koja garantuje otvo re no tr`i {te i {i rewe prosperiteta na globalnoj ravni. Kada je rije~ o energetskom sektoru, siguran sam da me|usobno povjerewe mo `e po no vo da se uspostavi - ocijenio je @oze Manuel Barozo. Medvedev je potvrdio poziciju Moskve da je neophodno izraditi nove sporazume u oblasti energetske bezbje-

dnosti, kako bi se energetska saradwa razvijala na “civilizovan na~in“. - Apsolutno smo jedinstve ni da je to ne op ho dno u~initi - rekao je Medvedev i ukazao da se Rusija zala`e za pripremu wene nove verzije Energetske poveqe koja bi pred stavqala “efi ka sniji instrument“. Rus ki pred sje dnik je izjavio da je na samitu razmotren i prijedlog Rusije o postizawu novog sporazuma o evropskoj bezbjednosti. Ugovor o poveqi koji je od 1994. po tpi sa lo 49 ze maqa EU, a Rusija ga nikada nije ratifikovala, predvi|a da bi tre ba lo po ve }a ti bezbjednost u snabdijevawu ener gi jom i op ti mi zo va ti proi zvodwu, pre voz i dis tribuciju energije.

Sukobi policije i muslimanskih imigranata u Atini

Protest zbog cijepawa Kurana ATINA - U Atini su u ~etvrtak uve~e izbili sukobi izme|u snaga reda i vi{e od 1.000 mu sli man skih imi gra na ta, ko ji op tu `u ju pripadnike policije da su pocijepali primjerak Kurana, javqaju agencije. Oko 1.500 demonstranata pro{lo je kroz kvart Kipseli i kre nu li su ka trgu Omonija u centru gr~ke prijestonice, a policija je upotri je bi la su za vac da ih rastjera, saop{tili su policijski izvori. Demonstranti su bacali kante za sme}e i kamewe na policijsku stanicu u Kipse-

liju. Jedan policajac je lak{e povrije|en, a o{te}en je i automobil.

DEMONSTRANTI bacali kamewe na policijsku stanicu Oni su pro tes to va li zbog na~ina na koji je ju~e uhap{eno ~etvoro imigranata iz Sirije tokom provjere iden ti te ta. De mon stran ti navode da je tada jedan policajac pocijepao Kuran i izgazio ga. Po li ci ja je otvo ri la istragu o tom slu~aju. O in ci den tu su brzo

oba vi je {te ne mu sli man ske zajednice, a protestima su se pri du `i li av ga nis tan ski i pa kis tan ski imi granti. Pre ma in for ma ci ja ma gr~kog mi nis tar stva unu tra{wih po slo va, u toj zemqi su pro {le go di ne uhap{ena 146.337 ilegalna imi gran ta, a u 2007. ih je bilo 112.364. Ve }i na ih do la zi iz Turske. Pro cjewuje se da u Gr~koj ima oko 250.000 ilegalnih od oko milion imigranata, me|u kojima najvi{e Albanaca.

DISELDORF - Djeca iz je dnog vrti }a, wih 84, u wema~kom gradu Diseldorfu je pregledano, a vrti} je zatvoren jer dvije djevoj~ice imaju sviwski grip. Kod jedne je dijagnoza potvr|ena, a za drugu se jo{ uvijek ~e ka ju na la zi. Obje su u bol ni ci sa sim pto mi ma gripa. Djevoj~ice koje imaju ~etiri i {est godina, nedavno su s roditeqima bile u Wujorku. Dva dana nakon toga i{le su u vrti}. Epidemiolozi su ve} pregledali i o~istili vrti}.

Sri Lanka

Poginulo 6.200 vojnika KO LOM BO - Vi {e od 6.200 vojnika je poginulo, a skoro 30.000 je raweno od jula 2006. godine kada je 25godi{wi sukob vojske Sri Lanke i Tamilskih tigrova u{ao u zavr{nu fazu, izjavio je ministar obrane Gorabaja Rayapaksa. To je prvi put da je ministar odbrane objavio sveobuhvatne podatke o `rtvama na vladinoj strani. Vlasti Sri Lan ke su od po ~et ka za vr{ne faze, koju su zvale Elamski rat ~etiri, tek povremeno objavqivale podatke o gubicima.

Barak Obama

Pomije{ao Roberta i Bila VA [IN GTON - Ba rak Obama vi|a svog ministra odbrane Roberta Gejtsa svakog dana, ali je ipak napra vio lap sus u ve zi s wego vim ime nom. Dok je dr`ao govor o nacionalnoj bez bje dnos ti, ame ri ~ki pred sje dnik je upe rio prstom u ministra i nazvao ga Vilijam Gejts. Po{to oso be sa ime nom Vilijam ~esto imaju nadimak Bil, predsjednik Obama je mo`da na umu imao mi li jar de ra i osni va ~a kompanije “Majkrosoft” Bi la Gej tsa, pi ta ju se u ameri~kim medijima.

26 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Kultura

Grozdana Oluji}, ZLATOKOSA

Lav Niklajevi~ Tolstoj, RAT I MIR FOTO: AGENCIJE

Me|unarodna izlo`ba “Spaport“

Predavawe o savremenoj umjetnosti BAWA LU KA - Umje tni ~ke di re ktor ke me |u na ro dne izlo`be “Spaport“ Antonia Maja~a i Ivana Bago odr`ale su ju~e u Domu omladine predavawe na kojem se prezentova le svo je do sa da{we pro je kte i svo ja ra zmi{qawa o savremenoj umjetnosti. - Krenuli smo sa predavawima da na neki na~in kontekstualizujemo temu izlo`be, odnosno ovogodi{wi koncept “Spaporta“. Prije mjesec dana makedonski umjetnik Jane ^alovski imao je predavawe kojim je na neki na~in i otvoren ovaj ciklus - rekao je direktor Centra za vizuelne komunikacije “Protok“ Radenko Milak. Kako je nedavno raspisan javni poziv umjetnicima BiH da predlo`e ideje koje bi mogle da se produkuju u okviru ovogodi{weg “Spaporta“, umjetnici koji su prisustvovali predavawu obratili su se umjetni~kim direktorkama ove izlo`be svojim pitawima, komentarima i prijedlozima. D. Vu.

Nove izlo`be bawolu~kog umjetnika

Gruji}evi “Urbani fragmenti“

Kventin Tarantino i Bred Pit

Kanski filmski festival

Napeto do kraja Kada se bude dodjeqivala “Zlatna palma“ za najboqi film u Kanu, titulom bi se moglo ponositi istovremeno vi{e zemaqa: polovina filmova u konkurenciji za nagrade nastala je u koprodukciji oko pet nacija SA RA JE VO - Bawolu ~ki umjetnik Dra`en Gruji}, koji `ivi i radi u Sarajevu, priprema dvije izlo`be. U sa radwi sa Am ba sa dom [panije u BiH, Gruji} }e u septembru u sarajevskoj Galeriji “Roman Petrovi}“, na izlo`bi pod nazivom “Urbani fragmenti“, izlo`iti 20 fotografija koje su nastale u Barseloni. U novembru ova postavka bi}e prikazana i u

Zenici. Gruji} se sprema i za u~e{}e na 14. bijenalu mladih umjetnika koje se organizu je u Skopqu od 3. do 12. septembra. Umjetnik, koji je od ove godine ~lan Udru`ewe likovnih umjetnika primijewenih umjetnosti i dizajnera BiH, u~estvovao je nedavno na godi{woj izlo`bi koju prire|uje ovo udru`ewe. D. Vu.

Beogradski festival “Trgni se“

Popularizacija poezije

KAN - Ne ka da je bi lo uobi~ajeno da se prije po~et ka sa mog fes ti va la u Ka nu ve} una pri jed pro gno zi ra ko ja bi zemqa sa svo jim fil mom mo gla odnijeti nagradu i ~iji su fil mo vi naj vi {e zas tupqeni na fes ti va lu, pi{u svjetski mediji. Kada se sutra (nedjeqa) bu de do djeqiva la “Zla tna palma“ za najboqi film u Kanu, titulom bi se moglo ponositi istovremeno vi{e zemaqa: polovina filmova u kon ku ren ci ji za na gra de nas ta la je u ko pro du kci ji oko pet nacija. Tako je britanski rediteq Ken Lou~, na primjer, u svoju ekipu uzeo Belgiju, Italiju, Francusku i [pani ju, a Da nac Lars fon Trir Wema~ku, Francusku, [vedsku i Italiju.

Ko sve u~es tvu je u fi nansirawu nije ni va`no: po tpis, ko ji film no si, uvijek je od rediteqa. Pri~e, koje se prikazuju u fil mo vi ma, ni su nu `no pri~e sa kojima se ne mo`e kul tu ral no iden ti fi ko va ti. Ken Lou~ u svom filmu “Tra`e}i Erika“ zadire u je dnu ti pi ~no bri tan sku temu: fudbal i fanovi.

MNOGO filmova u konkurenciji za nagrade Erik, po kojem je film dobio ime, u stvari je francus ka fu dbal ska zvi jez da Kantona, koji je najvi{e golova dao za “Man~ester junajted“. Kantona u filmu glumi sam sebe i jednom obo`ava-

ocu poma`e da ponovno stane na noge. Jo{ jedan primjer vi{enacionalne saradwe je i ostvarewe kineskog rediteqa Lu Jea. Kada se Je obrati za pomo} Hongkongu i Francuskoj, ka ko bi fi nan si rao svoj film “Proqe}na grozni ca“ o quba vnoj pri ~i ho mo se ksu ala ca, to ima i politi~ke razloge. Naime, po sli je ni za po te {ko }a zbog cen zu re u toj zemqi, kineski rediteq je ovog puta na pra vio film “za obi la ze }i“ dr`a vne fil mske ustanove. Film “An ti hrist“ je snimqen u Wema ~koj, a u wemu igra ju Fran cus kiwa [ar lot Ge in sburg i Ame ri ka nac Vi li jem De fo. I ameri~ki rediteq Kventin Tarantino je svoj film “In-

Holivud u Kanu Tokom 62. kanskog filmskog festivala, Kroazetom su proparadirale mnoge holivudske zvijezde. Posjetioci su imali priliku da vide [eron Stoun, Penelope Kruz, Breda Pita, An|elinu Xoli i druge. glorious Bastards“ snimao u Wema ~koj, pri vu ~en atra ktivnom finansijskom podr{kom od 6,8 mi li ona evra. Tarantino je anga`ovao veliki broj wema~kih glumaca, jer sve nacije u wegovom fil mu mo ra ju igra ti glumci koji zaista pripadaju naciji koju igraju.

Premijera u “Ateqeu 212“ BEOGRAD - Tre}i beogradski festival poezije “Trgni se”, u okviru kojeg }e biti odr`ani kwi`evni, audio-vizuelni i interaktivni programi, na raznim lokacijama u Beogradu, In|iji, u Sremskim Karlovcima, Novom Sadu, Kragujevcu i Para}inu, bi}e odr`an od 25. do 31. maja, javila je Beta. Organizatori su najavili da festival ima za ciq popularizaciju poezije kao osnovnog umjetni~kog izraza koji inspiri{e i pro`ima sve vidove umjetni~kog stvarawa i skre}e pa`wu na ne pres ta no pri sus tvo po ezi je u sva ko dne vnom `i vo tu. Programi festivala i kampawa bi}e usmjereni prvenstveno prema gra|anima Beograda i drugih gradova, tako {to }e se poezija ~itati na javnim mjestima i na taj na~in podsticati sve da se trgnu i daju svoj glas za poeziju i aktivno u~estvuju u stvarawu qep{e kulturne slike Beograda kao otvorenog evropskog grada.

Audicija za kulturni preporod BEO GRAD - Pred sta va “Samoudica ili Mora samo da se umre“ Aleksandra Radivojevi}a, u re`iji Sne`ane Tri{i}, premijerno je izvedena sino} (petak) u “Ateqeu 212” u Beogradu, javio je B92. Radwa komada zasnovana je na audiciji za kulturni pre po rod Srbi je, a weni akteri su predstavnici doma-

}e “umjetni~ke“ scene, rekla je na konferenciji za novinare mlada rediteqka Sne`a na Tri {i}, ko joj je to diplomski rad. - [okantno u ovoj predstavi su wena direktnost i iskrenost. Glumci su razumeli po tre bu da se is ti na, dru{ tve na, na ci onal na i kulturna, ka`e po svaku cenu

- rekao je autor komada Aleksandar Radivojevi}.

ISTINA po svaku cijenu Prema wegovim rije~ima, komad se direktno odnosi na srpsku kulturu i umjetnost. - Ono {to ovu predstavu ~ini posebno interesantnom jeste to {to smo se potrudi-

li da zadremo u su{tinu problema, odnosno kolektivne gluposti, neosve{tenosti i nekriti~nosti, koji dovode do sveop{te bede - rekla je Tri{i}. Uloge u predstavi tuma~e: Branislav Le~i}, Hristi na Po po vi}-Mi lin, Nenad Bekvalac, Bojan Dimitrijevi} i Jelena \oki}.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 27

Srpski umjetnici na Solunskom bijenalu SOLUN - U okviru drugog Solunskog bijenala savremene umjetnosti u Muzeju vizantijske kulture u Solunu bi}e otvorena izlo`ba Razotkrivawe/Podvu~eno sje}awe, kojom }e Kulturni centar Beograda predstaviti savremenu srpsku umjetni~ku scenu, javili su

srpski mediji. Izlo`ba Razotkrivawe/Podvu~eno sje}awe je do sada ve} predstavqena u Francuskoj, Makedoniji, Republici Srpskoj, a na Solunskom bijenalu savremene umjetnosti dobila je status specijalnog gosta.

Novi uspjesi Narodnog pozori{ta Republike Srpske

Vijesti

Nagradno zagrijavawe za Sterijino pozorje

PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] [email protected]

DOBOJ - Da pozori{na magija jednako odu{evqava qude i pored svih novih medija koji su se pojavili, govo ri i ~iweni ca da “Narodni poslanik“ Narodnog po zo ri {ta RS nas tavqa da ni`e nagrade. Nu {i }e va ko me di ja, u re`iji Nikole Pejakovi}a i sa kom ple tnom do ma }om glu ma ~kom eki pom, na sva kom fes ti va lu na ko ji je oti {la “po ku pi la“ je na gra de. Od okto bar ske pre mijere uspjela je da donese ovom teatru ~ak 16 nagrada. Ni je je mi moi {la ni nagrada za najboqu predstavu na sino} (petak) zavr{enom “Te atar fes tu Do boj 2009“. Jo{ jedno u nizu priznawa pripalo je i glumici Narodnog pozori{ta Nikolini \or|evi}, koja je ulogom Pav ke odu {e vi la brojnu doma}u, ali i festivalsku publiku. - “Narodni poslanik“ je uspio da ostvari zaista veliki uspjeh. [to je najintere san tni je, ve} ima mo toliko nagrada ove sezone, ta ko da ve} ni je vi jest da do bi je mo na gra du. Ne ma fes ti va la sa ko jeg smo se vratili bez priznawa - rekao je umjetni~ki direktor Narodnog pozori{ta Republike Srpske Qubi{a Savanovi}. On dodaje da je u ovoj sezo ni Na ro dnog po zo ri {ta naj za slu `ni ja pred sta va “Na ro dni po sla nik“, ko ja se sa us pje hom vra ti la iz Doboja, gdje je bila o{tra kon ku ren ci ja te ata ra iz Srbije, Hrvatske i BiH. - Zaista sam ponosan na

FOTO: GLAS SRPSKE

Nagradu za najboqu predstavu “Narodni poslanik“ osvojio na “Teatar festu Doboj 2009“. Jo{ jedno u nizu priznawa pripalo i glumici Narodnog pozori{ta RS Nikolini \or|evi}

Nastup Simfonijskog orkestra BEOGRAD - Simfonijski orkestar RTS-a pod upravom Bo ja na Su |i }a i so lis ta, na{ proslavqeni pijanista Aleksandar Mayar iz Brisela, odr`a}e ve~eras (subota) u Kolar~evoj zadu`bini koncert na kojem }e orkestar izvesti Tre}u simfoniju Johanesa Bramsa i Drugi klavirski koncert Sergeja Rahmawinova, koji }e Mayar prvi put svirati u Beogradu, javio je Tanjug.

Prijedor

Hajdn u Galeriji PRIJEDOR - Milo{ Radovi} - klarinet i Nikolina Savanovi} - klavir odr`a}e ve~eras (subota) u 20.30 ~asova koncert u prijedorskoj “Galeriji 96”. Mladi muzi~ari sa bawolu~ke Akademije umjetnosti izve{}e kompozicije Tomasija, Hajdna, [opena, Skarlatija i drugih. Koncert organizuje Udru`ewe muzi~kih umjetnika Republike Srpske. D. Vu.

Beograd

Novi turski film Predstava “Narodni poslanik“

“Po sla ni ka“ i mi slim da se ovaj rad i an ga `o vawe Nikole Pejakovi}a kao ku}nog rediteqa vi{estruko is pla tio - ka `e Sa va no vi}.

“POSLANIK“ od oktobra osvojio 16 nagrada Predstava “Narodni poslanik“ u~estvuje u takmi~arskom programu festivala “Sterijino pozorje“ u Novom Sadu.

- Priznawa koja je ranije dobila ova predstava su sa jedne strane prednost, a sa druge i obaveza vi{e, a i ve}a su o~ekivawa javnosti. Me|utim, “Sterijino pozorje“ je ve li ki fes ti val sa ugledom i samo pojavqivawe Narodnog pozori{ta RS tamo je veliki uspjeh za cjeloku pnu po zo ri {nu ja vnost BiH i RS - is ta kao je Qubi{a Savanovi}. On ne sumwa da }e se Narodno pozori{te, opravdav{i sve povjerewe koje je

Zadu`bina “Petar Ko~i}“ Bawa Luka - Beograd

do sa da do bi lo", “vra ti ti svi je tla obra za iz No vog

Sada, sa najstarije pozori{ne manifestacije u Srba.

OSTALA PRIZNAWA Nagrada publike za najboqu predstavu na dobojskom festivalu pripala je predstavi “Vlast“, Pozori{ta “Slavija “ iz Beograda, u re`iji Radoslava Zlatana Dori}a. Nagradu za najboqu mu{ku ulogu osvojio je doajen srpskog glumi{ta Ivan Bekjarev.

Dvije specijalne nagrade dodijeqene su predstavi “Op{ta bolnica“ Zeni~kog pozori{ta, u re`iji Gorana Bulaji}a (za interaktivnu komunikaciju sa publikom), kao i predstavi “Protuve piju ~aj” [aba~kog pozori{ta (za kolektivnu igru).

Film “Sveti Georgije ubiva a`dahu“

Na sajmu kwiga u Solunu Muzika na ruskom tr`i{tu BAWA LUKA, SOLUN - Zadu`bina “Petar Ko~i}“ Bawa Lu ka - Beo grad pred sta vi }e svo ja iz dawa na Me |u na ro dnom sajmu kwiga koji }e biti odr`an od 27. do 31. maja u Solunu. - Odlazak na sajam u Solun ve} je postao na{a tradicija. Organizatori izuzetno cijene na{ rad i ugled koji smo stekli, pa nas svake godine pozivaju na ovaj sajam - rekao je direktor i glavni i odgovorni urednik Zadu`bine “Pe tar Ko ~i}“ Bawa Lu ka -

Kolarac

Beograd Nikola Vukoli}. On je podsjetio da Zadu`bina svaki put organizuje “Ko~i }e vo po dne“ na saj mu u Solunu. - Ove godine odr`a}u predavawe na Solunskom univerzite tu o Pe tru Ko ~i }u i pred sta vi ti tro je zi ~no iz dawe (srpsko/gr~ko/wema~ko) kwige “Mrgu da“, ko je iz {tampe izlazi u ponedjeqak. Osim toga, promovisa}u i na{u kwigu “Osam gr~kih pjesnika“ - ka`e Vukoli}. A. R.

BEOGRAD, MOSKVA Ale ksan dar Ran |e lo vi}, autor muzike za film “Sveti Georgije ubiva a`dahu“, koji je re`irao Sr|an Dragojevi}, priprema izdawe ovog mu zi ~kog dje la za rus ko tr`i{te posredstvom izdava~ke ku}e “KeepMoving Records“ iz Moskve. Ran|elovi} je podsjetio da je ovo wegovo drugo izdawe na svjetskom tr`i{tu (po sli je mu zi ke za vi deoigru “Genesis Rising“). Osim toga, Ran|elovi}

trenutno komponuje muziku za film “Travelator“, u re`iji Du{ana Mili}a i zavr{ava rad na novom albumu

Sawe Ili}a i grupe “Balkanika“, “Identitet“, na kojem je anga`ovan kao koproducent i aran`er. A. R.

BEOGRAD - Revija filmova “Novi turski film“, u okviru koje }e biti prikazano {est novih filmova turskih rediteqa, bi}e odr`ana od 25. do 27. maja u Domu omladine Beograda, javila je Beta. Na reviji }e biti prikazani filmovi “Takva - strah od Boga“ rediteqa Ozera Kiziltana, koji uz puno ironije i osje}aja za detaqe otkriva kako funkcioni{e moderna Turska, i “^iko“ Ozgura Jildirma, koji u centar interesovawa stavqa pro blem turske emigracije u Wema~koj.

Novi Sad

Makedonska kultura NOVI SAD - Kwi`evno ve~e posve}eno dvojici velikih makedonskih pjesnika, Ganetu Todorovskom i Mateji Matevskom i utemeqiva~u makedonskog kwi`evnog jezi ka Bla `u Ko nes kom, odr`ano je sino} (petak) u Zavodu za kulturu Vojvodine, javio je RTV. Kwi`evno ve~e je otvorio ata{e za kulturu Ambasade Republike Makedonije Zafir Hayimanov. Program je organizovan povodom “Dana makedonske kulture u Novom Sadu“.

28 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Razbibriga

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 29

Uobi~ajena atmosfera u biblioteci. Ti{inu naru{ava tek povremeno okretawe listova kwige. Naglo se otvori{e vrata i jedna plavu{a se glasno obra}a bibliotekarki: - Jednu sredwu u papir!

Dva ~ovjeka istovremeno daju rukom znak taksisti, koji ubrzo zaustavqa auto. Poslije kra}e diskusije, jedan od wih vrati se supruzi koja ga je

Za~u|ena bibliotekarka ustade i dotr~a do vrata govore}i: - Pa, molim Vas, ovo je biblioteka! Plavu{a se nagnu i bibliotekarki na uho tiho ponovi: - Oh, oprostite. Jednu sredwu u papir!

~ekala u blizini, pa joj obja{wava: - Zna{, taj je momak imao prioritet... @urio je na trening u salu za karate...

U jednom dru{tvu hvali se ko{arka{ki trener: - Sino} me divna plavu{a pozvala u svoj stan i tamo sam do`ivio ne{to najqep{e u

Od tra~a do istine Sastojci

Ne `eli biti plavu{a Srpska teniserka Ana Ivanovi} priznaje da nikako ne podnosi alkoholna pi}a i da bi jedno pivo bilo dovoqno da se napije. Ona je odgovaraju}i na pitawa posjetilaca wenog zvani~nog sajta priznala da ne pije alkohol i da nikada ne bi bila plavu{a. - Skoro nikada ne pijem alkohol. Nema ni~eg lo{eg u wemu, ali ne podnosim ga dobro. Bila bih pijana posle samo jednog piva! Ali retko popijem ~a{u vina ili {ampawca - objasnila je Ana Ivanovi}. Jednom svom fanu Ana je odgovorila da se tipi~na srpska hrana bazira na mesu, a da je weno omiqeno nacionalno jelo sarma. Lijepa Beogra|anka, kojoj je omiqena hrana su{i, ipak je rekla da izbjegava sarmu jer je visokokalori~na i da nije tako zdrava. Jedno od najzanimqivijih pitawa za Anu bilo je o tome {ta misli o promjeni svog imixa, npr. da postane plavu{a? - Nema {anse! Ne mogu da zamislim da bih ikada uradila tako ne{to odgovorila je odlu~no osma teniserka svijeta.

Priprema

Cijene u KM

(za 6 osoba) Proqe}e je idealno vrijeme za pe~enu, {pikovanu jagwetinu. Uz prilog od mladog krompira, mrkve i gra{ka dobi}ete pravu proqe}nu rapsodiju okusa i obrok dostojan carskog ru~ka. Pripremajte ga kada namjeravate impresionirati goste ili jednostavno ugoditi sebi i svojim uku}anima. Sasvim je izvjesno da vas ovo jelo i wegov okus ne}e iznevjeriti!

Proqe}na jagwetina

100 g 4

1,5

4

1 kg 200 g 400 g 80 g

pancete ~ena bijelog luka jagwetina od buta ( 2 do 3 kg) ka{ika mje{avine za~ina (dodatak jelu) ka{ike uqa od suncokreta mladog krompira mrkve mladog gra{ka crnih maslina

1. Pancetu i oguqeni bijeli luk nare`ite na {tapi}e. 2. Jagwe}i but vrhom no`a zare`ite na nekoliko mjesta i napravite udubqewa u koja stavite {tapi}e pancete i bijelog luka. 3. But natrqajte za~inom, a zatim popecite na uqu sa svih strana. 4. Pope~enu jagwetinu stavite u kalup zajedno s masno}om. Podlijte s malo vode, pokrijte aluminijskom folijom i pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni Celzijusa oko 2 ~asa. 5. Tokom pe~ewa jagwetinu okrenite i podlijevajte vodom. 6. Oguqeni mladi krompir nare`ite na ~etvrtine, a mrkvu na kockice. 7. Gra{ak skuvajte gotovo do kraja i ocijedite. 8. Potkraj pe~ewa jagwetini dodajte kuvano povr}e, masline, dobro promije{ajte i zajedno pecite jo{ oko 20 minuta.

Poslu`ivawe Pe~eni jagwe}i but malo ohladite, zatim ga nare`ite i poslu`ite uz povr}e i salatu po `eqi. Kada se malo ohladi but }e se lak{e rezati.

jagwetina panceta luk za~in uqe krompir mrkva gra{ak masline

28 1,6 0,2 0,2 0,3 1,2 0,3 1,4 0,6

CIJENA RU^KA

33,8

Ovi paraziti `ive u zelenilu, prevashodno u travi i na drve}u, a wihov ubod ne boli i ne pe~e, tako da je bitno pregledati dijete na vrijeme, savjetuju stru~waci

Sudoku

U ovo doba godine krpeqi su ve oma akti vni, a glavna sezona traje im do vrelih qetnih dana. Dok je hladno, krpeqi su nepokretni, ali ~im se temperatura po di gne iznad de set stepeni, oni se bude. Dakle, ~im {uma olista, znajte da su se krpeqi pojavili. Gdje vrebaju: Krpeqi `ive u zelenilu, pre vas ho dno u tra vi i na drve}u. Zato ih ima ve} u proqe}nim mjesecima, ali se kra jem ma ja i u ju nu wihov broj zna~ajno pove}ava. Na vla ti ma tra ve ili listovima oni mogu da bora ve i po 40 ~a so va. Naj ~e{ }e vre ba ju u grmu na visini od 1 do 1,5 metara, tako da maloj djeci naj~e{-

}e ska~u na glavu. Ubod krpeqa ne boli i ne pe~e, tako da je bitno pregledati dijete na vrijeme.

ZNAK za uzbunu je crvenilo ko`e poslije uboda Opasna mjesta: Ka da do |e te sa izle ta ili boravka u prirodi, dobro pregledajte mali{ane, a posebno dobro provjerite mjesta gdje je ko`a najwe`ni ja - iza uha, na vra tu, pod pazuhom, na preponama, dowem stomaku i sa zadwe strane koqena. Provjerite i tjeme, jer se krpeq nekada prvo zavu~e u kosu, a zatim se zaka~i za tjeme. Opasnost od zaraze:

HOROSKOP Ovan

Vaga

( 21.3 - 20.4)

( 24.9 - 23.10)

U ovom periodu o~ekuju vas mnoge nepredvi|ene situacije na poslovnom i finansijskom planu. Vi ste osoba od akcije tako da vam nikada nije dosta promjena. Prija vam samo savr{ena bliskost sa partnerom.

Bik

Oprez, krpeqi vrebaju

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

svom `ivotu. - [ta si to do`ivio, pri~aj nam - pitaju ga prijateqi? - Upoznao sam wenog brata visokog 2,26. Stvoren za ko{arku.

Po{to krpeq u trenutku ubo da izlu ~u je ne ku vrstu anes te ti ka, mi ga i ne osje }a mo. Vi {ak krvi parazit ponovo ispu{ta na mjes to ubo da i pre ko we nam pre no si ba kte ri je i viruse, koji se eventualno nalaze u wegovim crijevima i pquva ~nim `lijezdama. Krpeqi, prije svega, prenose krpeqni meningoencefalitis - KME i boreliozu ili lajmsku bolest. Prvi sim pto mi krpeqnog meningoencefalitisa su po vi {e na tem pe ra tu ra, uko ~en vrat i gla vo boqa. Kod te`ih oblika upala zahvata cijeli mozak (encefali tis), a posqedi ce su o{a mu }e nost, smetwe pri govoru i gutawu, oduzetost pojedinih dijelova tijela. Kod oko 20 od sto `rta va oduzetost postaje hroni~na i qekari mogu samo da ubla-

`e sim pto me. Pro tiv ove bolesti postoji vakcina. Mnogo ~e{}e se javqa borelioza, koju izaziva bakte ri ja bor re lia. Zbog ne spe ci fi ~nih sim pto ma (umor, iscrpqenost, ~este gla vo boqe) i bla gog to ka bolest nije lako prepoznati. U te `im slu ~a je vi ma javqaju se pro ble mi kao {to su upa la i bo lo vi u zglobovima i oduzetost lica. Znak za uzbunu je crveni lo ko `e prste nas tog obli ka po sli je ubo da. U tom slu~aju treba se obavezno javiti qekaru. Uklawawe: Ako je mali{an ve} pokupio krpeqa, najboqe bi bilo da ga odstrani qekar. Ne stavqaj te al ko hol ili petrolej na wega, jer }e to samo insekta da natjera da lu ~i jo{ vi {e {te tnih supstanci.

( 21.4 - 20.5) Va`no vam je kako se obla~ite i kako izgledate. Malo ste samo`ivi i gledate samo sebe. Poku{ajte da primijetite svijet oko sebe i da na|ete zadovoqstvo u odnosu sa partnerom da se ne bi osjetio zapostavqenim.

Iako vam zvijezde nisu naklowene u ovom trenutku, ne treba unaprijed da mislite da ste izgubili. Kada konkretizujete ono {to `elite bi}ete na pola puta da to ostvarite. Sami treba da napravite izbor izme|u dobrog i lo{eg.

[korpija ( 24.10 - 22.11) Ne odugovla~ite da napravite promjenu na radnom mjestu. Kada se stvari br`e odvijaju vi ih lak{e prihvatate. Veoma vas zabriwavaju iznenadne zdravstvene tegobe i problemi koje ima va{ partner.

Blizanci

Strijelac

( 21.5 - 21.6)

( 23.11 - 21.12)

Iskoristite dana{wi dan da povu~ete neke smjele poteze. Kolege }e vrlo rado da prihvate va{u inicijativu. Niste dovoqno tolerantni i ni{ta ne prepu{tate slu~ajnosti. Prija}e vam dru`ewe sa bliskim prijateqima.

Uzmite u obzir svoj rad i svoje iskustvo kada donosite va`ne poslovne odluke. Trenutne te{ko}e koje imate ne treba da vas demorali{u jer kada ne{to ho}ete vi ste brzi kao strijela i uvijek pogodite ono {to ciqate.

Rak

Jarac

(22.6 - 21.7)

( 22.12 - 20.1)

Lo{a finansijska situacija vas usporava u realizaciji planova vezanih za nekretnine. Boravkom u prirodi, sa dragim osobama i opu{tawem mo`ete da vratite pozitivnu energiju koja vam je u padu. Pazite se povreda.

Orijentisani ste na dru`ewa i zabave. Potrebna vam je podr{ka i pohvala. Tro{ite suvi{e novca na neopravdane i beskorisne stvari, a da toga i niste svjesni. Bavite se malo sportom i {etwom po prirodi.

Lav

Vodolija

( 22.7 - 22.8)

( 21.1 - 19.2)

Svojom filozofijom i stavom mo`ete da prevazi|ete probleme koji }e vam se danas javiti. Nemojte da sumwate da }e se sve zavr{iti u va{u korist zahvaquju}i va{oj agilnosti i preduzimqivosti. Planirate putovawe.

Djevica ( 23.8 - 23.9) Imate jaku za{titu duhovnih sila. Morate da vjerujete u ono {to `elite svim srcem, da bi vam se ostvarilo. Svaka sumwa vas odvodi u lutawe i nesigurnost. Treba da promijenite na~in razmi{qawa i da budete pozitivni.

Poka`ite svom radnom okru`ewu da imate mnogo vi{e potencijala nego {to smatraju. Zavr{ite svakodnevne obaveze i poslove koje imate u ku}i. Smiri}ete se ako se vi{e posvetite porodici.

Ribe ( 20.2 - 20.3) Okolnosti vam ne idu na ruku i mogu vrlo ozbiqno da vas destabilizuju i poquqaju vam samopouzdawe. Treba da mislite pozitivno i da vjerujete da }e se sutra sve vratiti na svoje mjesto. Idite u kupovinu.

RJE[EWE: PTA, SUMWE, ADK, REVAN[, AMORAL, IKAD, ISKUSTVO, KANAP, V, LAIK, R, SPASENKO, DO, AR, TRATOR, TOT, JOSIF MASIMOF, A, ERISTAVI, K, LAMARTIN, ASTEROIDI, SMIRAJ, OR, OTA, I, IGLA, MANIJACI, W, IT, KATARKE.

30 23. i 24. maj 2009.

GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka

2

dje~aka

7

djevoj~ica

Zbogom osnovnoj {koli U~enici devetih razred po~eli sa proslavama male mature

GRADSKI VODI^

Od male mature svi kre}u svojim `ivotnim putevima. Nekima od wih }e se mo`da i ukrstiti u sredwoj {koli, na fakultetu ili sutra na radnom mjestu ali u ve}ini slu~ajeva staze }e im se razi}i

FOTO: GLAS SRPSKE

Va`ni telefoni Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice Paprikovac Poliklinika

342-100 247-333

ordinacije Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena

309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke "Nova" "Neven" "Tempo"

218-264 281-017 310-044

prevoz Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi "A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi

1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

hoteli "Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

inspekcija Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

Proslava male mature u~enika O[ “Jovan Cviji}“ PI[U: DRAGANA KELE^ [email protected] VEDRANA KULAGA [email protected]

“ Oj drugovi je l’ vam `ao, rastanak se primakao“... Ovu pjesmu koja decenijama u maju odjekuje {kolskim dvori{tima i ulicama Bawe Luke, svr{eni osnovci pjevali su i ovih dana. Raz dra ga na bawolu ~ka mladost veselila se maloj maturi. Mnogi od wih su je ve} proslavili a neke tek o~ekuje matursko ve~e. U petak je zvani~no za-

vr{e na {kol ska go di na za u~enike devetih razreda. Posqedwu sedmicu mali maturanti pro ve li su vi {e u podsje}awu na jedno od najqep{ih doba u `ivotu nego {to su bili posve}eni zavr{nim ~asovima nastave. Wima su ocjene davno zakqu~ene tako da je opro{tajni boravak u {kolskim klupama bio jedinstven: pje va lo se, smi ja lo, prepri~avale godine provedene u osnovnoj {koli. Bilo je i suza zbog rastanka. Od male mature svi kre}u svojim `ivotnim putevima.

PROSLAVA U~enici devetih razreda ve}ine bawolu~kih osnovnih {kola u petak nisu ni poha|ali nastavu. Mnogi su tog dana proslavqali maturu pa im je ostavqeno vrijeme da se spreme za proslavu kako dolikuje.

Tako su matursko ve~e u petak imali u~enici Osnovne {kole “Georgi Stojkov Rakovski“, “Sveti Sava“... Maturante O[ “Ivo Andri}“ matursko ve~e ~eka u utorak a slavqa u ostalim {kolama bi}e i narednih dana.

Nekima od wih }e se mo`da i ukrstiti u sredwoj {koli, na fakultetu ili sutra na radnom mjestu ali u ve}ini slu~ajeva staze drugarstva }e im se razi}i. Zato }e uspomene na prve u~i teqe, nas ta vni ke, simpatije, qubavi koje su do`ivjeli u osnovnoj {koli da `ive vje~no! U~enici Osnovne {kole “Jovan Cviji}“ su jo{ u ~etvrtak proslavili matursko ve~e, uz igru i pjesmu, ali i poneku suzu zbog rastanka. - Ma tur sko ve ~e je bio sjajno, pjevali smo i veselili se, iako nam je na neki na~in bilo `ao jer se neki od nas vi{e ne}emo mo}i dru`iti kao {to smo do sada - rekla je maturant devetog razreda Mila Mihajlovi}. U Osnovnoj {koli “Ivo Andri}“ ove godine nastavu je zavr{ilo pet odjeqewa devetih razreda. Mnogi maturanti su sre}ni {to je do{ao kraj {kolske godine, ali i pomalo

tu`ni jer se rastaju od svojih drugara iz {kolskih klupa. - Nakon osam godina provedenih u ovoj {koli, stekli smo dosta prijateqa, ali i uspomena koje }emo ponijeti sa sobom. Bio sam vrlodobar u~enik i planiram da upi{em sredwu {kolu za vazduhoplovnog tehni~ara - rekao je maturant \or|e Mali}.

\A^KI rastanak zaliven suzama i pjesmom Sli~nog mi{qewa je i wego va dru ga ri ca Biqana Milanovi}. - Posqedweg dana nastave rasplakala sam se, jer se rastajem od dru{tva koje volim. Mnogi ne}e sa mnom u Gimnaziju, ali se nadam da }emo se nastaviti dru`iti ovako i daqe - rekla je Milanovi}eva. Sli~no su pri~ali i maturanti drugih bawolu~kih osno vnih {ko la: “Ge or gi Stojkov Rakovski“, “Borisav

Stankovi}“, “Branko Radi~evi}“, “Dositej Obradovi}“, “De san ka Ma ki smo vi}“... Svima je drago {to su rekli zbogom osnovnoj {koli ali `ao {to su se rastali od drugara.

^estitka Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipovi} uputio je ~estitku u~enicima devetih razreda osnovnih {kola u RS povodom zavr{etka nastave. - Vi sada birate put kojim }ete krenuti. @elio bih da podsjetim na va`nost te odluke za va{u ali i budu}nost Republike Srpske. Savjetujem budu}im sredwo{kolcima da izaberu ono zanimawe koje }e im sutra garantovati posao - stoji izme|u ostalog u ~estitki Antona Kasipovi}a.

REPERTOAR BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ REVIJA FILMOVA KUNG FU PANDA - animirani, 23. maj u 16.30 ~asova UVIJEK RECI DA - komedija, 23. maj u 18.30 ~asova SUMRAK - romansa, 23. maj 21.15 ~asova

MADAGASKAR 2 - animirani, 24. maj u 16.30 ~asova SVETI GEORGIJE UBIVA A@DAHU - doma}i, 24. maj u 18.30 ~asova, AUSTRALIJA - 24. maj u 21.15 ~asova PAKLENE ULICE - akcija re`ija: Xastin Lin uloge: Vin Disel, Pol Valker, Mi{el Rodrigez, Xordana Brevster termini: 18, 20.15, 22.20 ~asova AN\ELI I DEMONI re`ija: Ron Haurad uloge: Tom Henks, Juan Mekgregor, Stela Skarsgjard termini: 18.15 i 21 ~asova HOTEL ZA PSE - komedija re`ija: Tor Frojdental

uloge: Ema Roberts, Xejk T. Austin, Xoni Simons termini: 16.15 ~asova svaki dan i vikendom i 12 ~asova subota i nedjeqa NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE VELIKA SCENA DIVQE MESO 23. maj u 20 ~asova “Balon od kamena - moja sje}awa“, autor Radmila Smiqani}, re`ija Filip Grinvald, 25. maj u 20 ~asova BANSKI DVOR KONCERTNA DVORANA Koncert mu{kog pjeva~kog hora Zagreba~ki lije~nici pjeva~i, u saradwi sa bawolu~kom biskupijom, 24. maj u 19 ~asova.

NARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA REPUBLIKE SRPSKE Izlo`ba od srpske ~itaonice do digitalne biblioteke, izlo`ba otvorena do 31. maja. MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“ Retrospektivna izlo`ba Bo`idar - Bo`o Nikoli}, izlo`ba otvorena do 6. juna. MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI Izlo`ba Zdravka Joksimovi}a, izlo`ba skulptura otvorena do 14. juna LTG GALERIJA Izlo`ba crte`a i akvarela Milivoja Unkovi}a.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 31

Tr`nica crveni luk bijeli luk krompir mrkva kupus

1-1,50 3-4 0,5-2,00 1,5-2 0,70-1,20

blitva karfiol paprike tikvice pasuq

3 2,50-3,50 3,50 2,50-3 3,50-6

patlixan paradaijz krastavci zelena salata mahune

2-3 2,5 2,5 2,5 3-4

rotkva 1,5 orasi 13 mandarine 1,50 -1,80 naranxe 2,50-3 gro`|e 3,50-4,50 FOTO: V. STOJAKOVI]

Mlade ~lanice KK “^okorska poqa“ u sedlu

^okorskim poqima tr~e kowi vrani Otvoren prvi kowi~ki klub u Republici Srpskoj

Na{a vizija je da plan razvoja sela nastavimo i daqe jer imamo qude koji su spremni da ula`u u razvoj na{eg gradskog podru~ja, istakao Dragoqub Davidovi} PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

Prvi kowi~ki klub u Republici Srpskoj, “^okorska poqa“ sve ~a no je u pe tak otvoren na lokaciji istoimenog Turisti~ko-rekreativnog centra. Ovaj projekat realizovan je u okviri ruralnog razvoja podru~ja grada Bawa Luka. Pred sje dnik Kowi ~kog kluba “^okorska poqa“ Milutin Jovi} zahvalio je Administrativnoj slu`bi grada na pru`enoj podr{ci i pomo}i da se ovaj projekat realizuje.

- Sre}an sam {to je Bawa Luka dobila moderan kowi~ki klub koji raspola`e sa deset kowa razli~itih pasmina i nekoliko zaposlenih radnika - istakao je Jovi} i dodao da se nada da je ovo samo prvi korak u razvoju ruralnog podru~ja ovog kraja

KLUB ima deset kowa Gradona~elnik Bawa Luke Dragoqub Davidovi} istakao je da je veoma zadovoqan {to je jedan ovakav idejni projekat

koji je pro{ao na Skup{tini grada uspje{no realizovan. - Ovo je konkretan primjer koji pokazuje da se inten zi vno ra di na ra zvo ju seoskog podru~ja grada Bawe Luke i na{a vizija je da ovaj plan ra zvo ja nas ta vi mo i daqe jer imamo qude koji su spremni da ula`u u razvoj na{eg podru~ja - istakao je Davidovi}. Prema wegovim rije~ima otva rawe prvog kowi ~kog kluba predstavqa dobru investiciju kada je rije~ o iskori{tavawu kapaciteta i

prirodnih resursa kojima raspo la `e se os ko po dru ~je Bawa Luke. Predsjednik Gradske razvojne agencije Nenad Ra~i} istakao je da kowi~ki klub ima ure|enu stazu za jahawe, {kolu za jahawe. - Na “^o kor skim poqima“ omogu}eno je rekreativno i terapijsko jahawe, a za mali{ane bi}e omogu}eno da svoja prva jaha~ka iskustva ostvare na ponijima. To mnogo zna~i za razvoj sela i bogatiju turisti~ku ponudu kod nas - rekao je Ra~i}.

MATI^NI URED Ro|eni: Lo re na Ra do je vi}, k}i Borisa i Qiqane; Valentina Petrovi}, k}i Slavi{e i Nine; Ivan Jovanovi}, sin Darka i Olivere; An-

|ela Milinkovi}, k}i Vitomira i Biqane; Tea Musi}, k}i Edina i Adrijane; Irina Biser~i}, k}i Aleksandra i Rajne; Koqa ^avlovi}, sin Livia i Inge;

jabuke banane limun kivi nar

0,80-2 1,50-2,50 2,50 2,50-3 3,50

GRADSKE VIJESTI

Sve spremno za proslavu Spasovdana Sve je spremno za proslavu krsne slave grada - Spasovdana i osve{tavawe hrama Hrista Spasiteqa. To je konstatovano na sjednici Organizacionog odbora. - Nakon osve{tavawa hrama i liturgije bi}e osve{tano slavsko `ito i lomqewe slavskog kola~a prvi putu novoj crkvi - rekao je gradona~elnik Davidovi}. On je istakao da se o~ekuje da }e osve{tawu hrama prisustvovati nekoliko desetina hiqada qudi, delegacije gradova partnera Patre, Sremske Mitrovice, Novog Beograda i Krawa, kao i sin bana Svetislava - Tise Milosavqevi}a, Petar Milosavqevi}. Protojerej stavrofor Ratko Radujkovi} istakao je da }e osve{tavawe hrama Hrista Spasiteqa obaviti sedam episkopa, {est sve{tenika i dva |akona, da }e biti prisutan i jedan broj episkopa koji }e biti prisutni gosti te da }e litija krenuti u devet ~asova ispred Banskog dvora. M. Mi.

Komisija za tehni~ki prijem bazena “Incel“ Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju odredilo je Zavod za izgradwu Bawe Luke (ZIBL) za nosioca tehni~kog pregleda novoizgra|enog bazena “Incel“. ZIBL je formirao Komisiju za tehni~ki pregled u kojoj se nalazi sedam uglednih stru~waka sa beogradskog, bawolu ~kog i u

Univerziteta u Isto~nom Sarajevu: prof. dr Milenko Stankovi}, prof. dr Mihajlo \ur|evi}, prof. dr Jovan Despotovi}, prof. dr Slavi{a Kruni}, prof. dr Yemal Koloni} i prof. dr Aleksandar Blagojevi}. Kada Komisija da stru~no mi{qewe, o~ekuje se i brzo otvarawe novog bazena. D. G.

Na “Gemit Apeironu“ 288 mjesta za |ake Po red 13 dr`a vnih oko 2.500 svr{e nih osnov ca sredwo{kolsko obrazovawe mo}i }e da nastave i u tri privatne sredwe {kole. Jedna od wih je i Sredwo{kolski centar “Gemit Apeiron“. Ova obrazovna ustanova u sklopu koje su gimnazija, ekonomska i medicinska {kola, u {kolskoj 2008/2009. godini upisala je prvu generaciju u~enika. Ove godine u Sredwo{kolski centar “Gemit Apeiron“ bi}e primqeno 288 |aka u 12 odjeqewa. D. K.

PA@WA Aleksa Vukovi}, sin Vladi mi ra i Mi lan ke; Mi lo{ Simi}, sin Danka i Vesne; Pavle Ne`i}, sin Ogwena i Tee; Vuk Ta ji si}, sin Slo bo da na i

Sawe; Sve to zar \u ki}, sin Dragana i Mare; Georgije Kova~evi}, sin Gorana i @eqke; Mar ko Ra {ko vi}, sin Ne na da i Mirjane.

Zbog kvara suve slavine Ekipe sektora “Odr`avawa“ bawolu~kog vodovoda u petak su radili na otklawawu kvarova na vodovodnoj mre`i u

ulici Mladena Stojanovi}a. - U vrijeme otklawawa kvara mje{tani ove ulice nisu imali vodu - ka`u u Vodovodu. M. Mi.

32 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

VLADAVINA TAJNOM MODERNA TAJNA DRU[TVA

Feqton

(11)

FOTO: ARHIVA

Lanac zavjere kroz cijelu istoriju

XIM MARZ

Realnost tajnih dru{tava ne mo`e uop{te da se dovede u pitawe. Postojawe grupa kao {to su Trilateralna komisija, Savet za spoqne odnose i Bilderberzi, dokumentovano je. Pitawe je samo u kojoj meri one kontroli{u i upravqaju velikim svetskim doga|ajima. Isto tako, uop{te ne mo`e da se sumwa da ~lanovi ovih dru{tava vr{e preteranu kontrolu nad mnogim velikim korporacijama i bankama u svetu. Ove korporacije, sa svo je stra ne, kon tro li {u ru dno bla go, energiju, transport, farmaceutsku industriju, poqoprivredu, telekomunikacije i industriju zabave - drugim re~ima, osnove savremenog `ivota. One isto tako ~ine jezgro visokih vladinih zvani~nika i to po sistemu rotacije. Oni ~esto sprovode politiku dru{tava u kojima se nalaze.

Tajna dru{tva kontroli{u velike korporacije i banke u svijetu. Korporacije, opet, kontroli{u rudno blago, energiju, transport, farmaceutsku industriju, poqoprivredu, telekomunikacije i industriju zabave - sve osnove savremenog `ivota Globalni ciq pripadnika tajnih dru{tava je da su oni, wihovi ro|aci, saradnici i najamnici blisko povezani

1618 - Pobunom ^eha protiv Habzbur{ke monarhije, u Pragu, izbio je Tridesetogodi{wi rat. Razqu}eni gra|ani su, poput sli~ne situacije tokom pobune Husita u Pragu protiv rimokatolika 1419. izbacili kroz prozor Gradske vije}nice namjesnike cara Ferdinan-

Gubitak suvereniteta Ova dru{tva neprikosnoveno kontroli{u nacionalne izbore i politiku, a ipak su ~udno imuna na bilo kakvu istragu, bilo da je obavqa administracija ili sredstva javnog informisawa. Od wegovog nastanka 1913. nikada nije bilo zvani~nog spoqnog, objektivnog uvida u rad Sistema saveznih rezervi, bez obzira na to {to je takvih zahteva bilo. Isto mo`e da se ka`e i za mo}ne pri va tne fon da ci je ko je upravqaju velikim delom savremene nauke i kulture. Kada se uzmu zajedno, ove ~iwenice su-

ge ri {u da je op {ti ciq ovih mo der nih dru{tava da dovedu do stvarawa jedne svetske vla de sa pra te }om cen tra li zo va nom dru{tvenom kontrolom i gubitkom nacionalnog suvereniteta. Taj ciq se sve vi{e ostvaruje, uglavnom preko sve ve}e finansij ske kon tro le nad admi nis tra ci jom i privredom. Semjuel Berger, Klintonov savetnik za nacionalnu bezbednost i redovni u~esnik sastanaka Grupe Bilderberg, otkrio je taj aspekt Grupe u nedavnom govoru odr`anom u Bruking institju{en, kada je rekao: “Globalizacija - proces ubrzawa privredne, tehnolo{ke, kulturne i politi~ke integracije nije stvar izbora. To je rastu}a ~iwenica. To je ~iwenica koja }e neumitno te}i, slo`ili se mi ili ne. To je ~iwenica koju ignori{emo na svoju {tetu“. Niko ne tra`i da se ta ~iwenica ignori{e. Ba{ naprotiv. Pisci zavere `ele da se povede otvoreniji dijalog o ovom pitawu. Re~ je o tome da glavni mediji odbacuju temu. Mo `da je glo bal na vla da po `eqna. Ispostavqa se da je neizbe`na. I to nije nikakva novost. Vladavina svetom se nalazi u `i`i interesovawa jo{ od Aleksandra Velikog. Zbog ~ega, onda, danas tolika tajnovitost u vezi s ovim pitawem? Na pitawe da li je plan o jednoj svetskoj vla di opa ka za ve ra u ciqu po t~iwavawa sta no vni{ tva ili pros to poku{aj da se olak{a prirodna evolucija, jo{ uvek ostaje da se odgovori, o~ito bez pomo}i masovnih medija.

VLADAVINA SVIJETOM u `i`i interesovawa jo{ od Aleksandra Velikog

Vladari U “Vladavini tajnom“ Xim Marz prati istoriju tajnih organizacija: Trilateralne komisije, Savjeta za spoqne poslove i Grupe Bilderberg i snagu koju one imaju. Rezultat toga je izvrsna sinteza istorijskih ~iwenica, od kojih su mnoge skrivene od javnosti i kroz analizu baca vi{e svjetla na qude i organizacije koji vladaju svijetom i na{im `ivotima.

Ali jedno je sigurno ta~no. O~ito je da globalizacija ili jedna svetska vlada, ili novi svetski poredak, ne predstavqaju izmi{qoti nu te ore ti ~a ra zavere ili paranoika nego artikulisani ciq tajnih bratstava, organizacija i grupa, koji svi nose pe~at starih redova masona, okruglih stolova i iluminata,

o kojima }emo kasnije vi{e govoriti. Spoznaja o postojawu vladaju}e elite do ko je je do {ao Kvi gli i dru gi ci ti ra ni stru~waci, udvostru~ena sumwama na mnoge druge u vezi s tajnom kontrolom, stvorila je klimu u kojoj prose~an gra|anin ose}a sve mawu kontrolu nad sudbinom nacije i svoje li~no.

Moderni prosvjetiteqi Nije neophodno verovati u tako ra{irene zavere. Potrebno je znati da drugi zaista veruju i da se u skladu s tim pona{aju. Da bismo shvatili svet oko sebe, moramo da prou~imo svu silu dokaza da bismo izbegli razornu paranoju ili naivnu veru koja nema nikakvih osnova. Dokazi jasno ukazuju na globalni ciq pripadnika tajnih dru{tava i na to da su oni, wihovi ro|aci, saradnici i najamnici blisko povezani. Da prosvetiteqi modernih tajnih dru{tava - qudi koji su povezani krvno, brakovi ma, dru{ tve nim i po slo vnim ve za ma kontroli{u me|unarodne korporacije koje vladaju savremenim `ivotom preko vlasti koju imaju nad biznisom, reklamama, administracijom i sredstvima informisawa, neosporno je. Oni vladaju svetskom scenom od vremena Majera i Nejtana Rot{ilda, Sesila Roudsa i Alfreda Milnera, Y. P. Morgana i Yona D. Rokfelera. A wihova dru{tva mogu se pratiti u vezi s pre|a{wim tajnim organizacijama, koja ~ine lanac zavere kroz celu istoriju. Ispostavqa se da samo ispuwavaju plan koji je formulisan i artikulisan pre mnogo godina. Ovaj plan, izdanak ciqeva iluminata i masona, na{ao je izraz u okruglim stolovima masona Sesila Roudsa... ...Sve ovo nas navodi na to da postavimo nekoliko pitawa. Ako su ~lanovi SSOa, Trila terale i Gru pe Bilderberg samo dobronamerni qudi koji se zala`u za mir i razvoj sveta, ~emu onda tolika tajnovitost? ^e mu to li ke or ga ni za ci je ko je pred stavqaju antitezu drugima? Zbog ~ega o~ito nemaju poverewa u javno mwewe? (Nastavi}e se )

23. maj 1618. godine

23. maj 1939. godine

24. maj 1543. godine

Buna protiv Habzburga

Hitler objavio svjetski rat

Umro Nikola Kopernik

da II Austrijskog, zbog ru{ewa dvije protestantske crkve kod Praga. U ratu koji je izbio protiv Habzburga, protestantskim ^esima u pomo} su prisko~ile Danska, docnije [vedska, Engleska, pa i Francuska. Rat je obiqe`en pusto{ewima i krajwim svirepostima.

1939 - Adolf Hitler objelodanio je namjeru da zapo~ne svjetski rat obra}aju}i se najvi{im wema~kim vojnim komandantima: “Ovoga puta nema mnogo da se raspravqa. Ima}emo rat. Odlu~io sam da zbri{em Poqsku. Od uspjeha ovog poduhvata zavisi uspjeh svega {to poslije toga dolazi. Mi sada

odlu~ujemo o sudbini Wema~ke za hiqadu godina“. Drugi svjetski rat po~eo je invazijom na Poqsku 1. septembra 1939. Napad na ovu dr`avu imao je za ciq da se ovlada i poqskim rudnicima urana, jer se ve} tada vodila tiha borba izme|u velikih sila u tome ko }e prvi proizvesti atomsku bombu.

1543 - Umro je poqski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentri~nog sistema, jedne od najve}ih prekretnica u istoriji nauke. Umjesto ptolomejskog geocentri~nog sistema, prema kojem je Zemqa centar vasione, on je poslije istra`ivawa koja je obavio po povratku sa vi-

{egodi{wih studija u Italiji - polaze}i od teorije gr~kih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar svijeta oko kojeg kru`e Zemqa i druge planete - uspostavio heliocentri~ni sistem. Prema tom u~ewu, Zemqa i planete se kre}u po putawama u ~ijem je centru Sunce.

OGLASI

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 33

34 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE OSNOVNA [KOLA "SVETI SAVA" 79220 NOVI GRAD UL. NIKOLE PA[I]A 13

OGLASI JAVNO PREDUZE]E ZA KOMUNALNU HIDROTEHNIKU "VODOVOD" AKCIONARSKO DRU[TVO TREBIWE -NADZORNI ODBOR-

Broj: 7/01-280/09 Datum, 20.5.2009. godine Na osnovu Pravilnika o izvo|ewu izleta, ekskurzija i {kole u prirodi ("Slu`beni glasnik RS" br. 113/07) a prema Zakonu o javnim nabavkama ("Slu`beni glasnik BiH" br. 49/04), [kolski odbor O[ "Sveti Sava" Novi Grad objavquje obavje{tewe o

JAVNIM NABAVKAMA I UGOVORNI ORGAN Osnovna {kola "Sveti Sava" Novi Grad Ul. Nikole Pa{i}e 13 79220 Novi Grad Kontakt osoba: Milan Vujinovi} Telefon: 052 – 751 – 054 052 – 751 – 654

Broj: 546 Datum, 21.5.2009. god. Na osnovu ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS", broj: 75/04), ~lana 32. Statuta JP "Vodovod" AD Trebiwe (broj: 302 od 10.5.2005. god.) i Odluke broj: 545 od 21.05.2009. god., na svojoj VII redovnoj sjednici odr`anoj dana 21.5.2009. god., Nadzorni odbor

SAZIVA VII redovnu Skup{tinu akcionara JP "Vodovod" AD Trebiwe, koja }e biti odr`ana u utorak, 16.6.2009. god. u 12 ~asova u kancelariji br. 21, Upravne zgrade Preduze}a u Trebiwu, ulica Luke ]elovi}a-Trebiwca br. 2.

II PREDMET NABAVKE USLUGA ZA EKSKURZIJU LOT 1 – ekskurzija u~enika IX razreda Za LOT 1 ~etvorodnevna ekskurzija u Republiku Srbiju – prva polovina septembra 2009. godine, u odlasku Novi Grad – Jasenovac – Novska – Bajakovo – Ruma – Novi Sad; u povratku Beograd – Bajakovo – Novska – Jasenovac – Dowa Gradina – Kozarska Dubica – Kostajnica – Novi Grad; sa izletima - Subotica, Pali}, Petrovaradin, Sremski Karlovci, Fru{ka gora, Stra`ilovo. III USLOVI U^E[]A U PONUDI a) izjava kao dokaz ispuwavawa uslova iz ~lana 23. Zakona o javnim nabavkama i ~lana 3. Pravilnika o izvo|ewu izleta, ekskurzija i {kole u prirodi ("Slu`beni glasnik RS" br. 113/07) b) pravo na obavqawe profesionalne djelatnosti ili registracija u profesionalnim ili trgova~kim registrima. IV ROKOVI ZA PODNO[EWE PONUDA Za LOT 1 do 5.6.2009. godine do 10 ~asova Ponude se dostavqaju na adresu: Osnovna {kola "Sveti Sava" Novi Grad, Nikole Pa{i}a 13, 79220 Novi Grad, u originalu u zape~a}enoj koverti sa adresom dobavqa~a na kojoj napisati: "Ponuda za ekskurziju – NE OTVARAJ". V DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA [kola – kancelarija sekretara 5.6.2009. godine u 12 ~asova. Ponude koje ne budu sadr`avale tra`ene uslove i podatke iz tenderske dokumentacije ne}e se razmatrati. VI KRITERIJ ZA DODJELU UGOVORA I CIJENA Kriterij za dodjelu ugovora je najni`a cijena tehni~ki zadovoqavaju}e ponude koju ugovorni organ defini{e prema specifikaciji usluga. Dobavqa~ nudi samo jednu cijenu i ne mo`e je mijewati. O cijeni se ne mo`e pregovarati. VII OBAVJE[TEWE O DODJELI Dobavqa~i }e biti obavije{teni o rezultatima za dodjelu ugovora u roku od 5 dana od dana dono{ewa odluke o izboru dobavqa~a. [KOLSKI ODBOR

"^AJAVEC-PROSTORNA TEHNIKA" AD BAWA LUKA Jovana Du~i}a 23 a Tel. 214-933 Bawa Luka, 21.5.2009. god. Na osnovu ~l. 43 Statuta "^ajavec – Prostorna tehnika" a.d. Bawa Luka (u daqem tekstu: Dru{tvo), Nadzorni odbor Dru{tva, objavquje:

KONKURS za izbor direktora Dru{tva Uslovi: Pored op{tih uslova kandidati moraju da ispuwavaju sqede}e posebne uslove: - da imaju najmawe sedmi stepen stru~ne spreme tehni~kog ili dru{tvenog smjera, - da Nadzorni odbor prihvati wegov program rada i poslovni plan, - da imaju moralni kredibilitet i organizacione i poslovne sposobnosti, - da ne postoje zakonske smetwe za obavqawe funkcije direktora. Izbor se vr{i na mandatni period od 4 (~etiri) godine. Oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa, a svi zainteresovani kandidati du`ni su u roku, u kojem oglas ostaje otvoren, da dostave prijave sa dokazima o ispuwenosti op{tih i posebnih uslova, li~no, kod tehni~kog sekretara Dru{tva, u sjedi{tu Dru{tva u Bawoj Luci, ul. Jovana Du~i}a br. 23a ili po{tom na istu adresu. Prijave sa potrebnim dokumentima dostavqaju se u zatvorenoj koverti sa nazivom "za izbor direktora". Uz prijavu se prila`e sqede}a dokumentacija: 1. uvjerewe o dr`avqanstvu - original ili ovjerena kopija, 2. diploma-orginal ili ovjerena kopija, 3. dokaz o radnom iskustvu u struci i organizacionim sposobnostima, 4. program rada i poslovni plan, 5. dokaz da ne postoje zakonske smetwe za obavqawe poslova direktora Dru{tva. Neblagovremene i nekompletne prijave ne}e se razmatrati i zajedno sa prilozima bi}e vra}ene po{iqaocu na adresu nazna~ene u prijavi. Izbor, izme|u kandidata koji budu ispuwavali uslove nazna~ene u ovom konkursu, vr{i Nadzorni odbor najkasnije u roku od 20 (dvadeset) dana od objavqivawa ovog konkursa i svi kandidati koji su u~estvovali u izboru }e, odmah nakon toga, biti pismeno obavije{teni o rezultatima izbora. Predsjednik Nadzornog odbora

Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela (Verifikacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova); 2. Usvajawe Zapisnika sa VI redovne Skup{tine akcionara odr`ane dana 29.12.2008. godine; 3. Razmatrawe revizorskog izvje{taja za 2008. godinu; 4. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu JP "Vodovod" AD Trebiwe za 2008. godinu; 5. Razmatrawe i usvajawe Finansijskog izvje{taja JP "Vodovod" AD Trebiwe za 2008. godinu; 6. Dono{ewe odluke o raspodjeli ostvarene dobiti JP "Vodovod" AD Trebiwe za 2008. godinu; 7. Dono{ewe Odluke o pove}awu osnovnog kapitala drugom emisijom akcija po osnovu pretvarawa neraspore|ene dobiti u osnovni kapital JP "Vodovod" AD Trebiwe; 8. Dono{ewe Odluke o dopuni djelatnosti JP "Vodovod" AD Trebiwe; 9. Razmatrawe i dono{ewe izmjena i dopuna Statuta JP "Vodovod" AD Trebiwe; 10. Teku}a pitawa. U slu~aju da sjednica VII redovne Skup{tine akcionara ne bude odr`ana u zakazano vrijeme, ponovqena sjednica }e biti odr`ana u srijedu, 17.6.2009. godine u 12 ~asova na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Uvid u materijal se mo`e izvr{iti svakog radnog dana u vremenu od 12 do 14 ~asova u Upravnoj zgradi JP "Vodovod" AD Trebiwe u ulici Luke ]elovi}a Trebiwca br. 2, u kancelariji br. 7. Pozivaju se predstavnici: Akcijskog fonda Republike Srpske, a.d. Bawa Luka i Fonda za restituciju Republike Srpske a.d. Bawa Luka, Fonda PIO RS i akcionari da li~no ili putem opunomo}enika u~estvuju u radu Skup{tine akcionara. Potpis davaoca punomo}i mora biti ovjeren kod nadle`nog organa ili ovla{}enog lica u Preduze}u. Predsjednik Nadzornog odbora Radomir Vu~ini}, dipl. pravnik

OSNOVNI SUD U DOBOJU BROJ:085-0-Ps-07-000 019 Doboj, 27.02.2009. godine Osnovni sud u Doboju, po sudiji Brankici Stojakovi} Kvaternik, u pravnoj stvari tu`ioca Zemqoradni~ka zadruga "Pelagi}evo" iz Pelagi}eva, zastupan po punomo}niku Andri} Iliji advokatu iz Modri~e, protiv tu`enih SOD "Jahorina osigurawe" AD Pale Filijala Bijeqina i DOO "Grading - In`iwering" Br~ko, radi utvr|ewa ni{tavosti ugovora o zakupu, predaje nepokretnosti u posjed i isplate zakupnine, vrijednost spora 41.400,00 KM na osnovu ~lana 348. stav 3, 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku,

OBJAVQUJE Tu`ilac je dana 25.1.2007. godine, kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog, te po nalogu suda uredio tu`bu po podnesku od 24.10.2008. godine, a radi utvr|ewa ni{tavosti ugovora o zakupu poslovnog prostora izgra|enog na k.~. broj 2131 i 2134/2 upisane u pl. broj 139/2 k.o. Pelagi}evo zakqu~enog izme|u drugotu`enog kao zakupodavca i prvotu`enog kao zakupca, te predaje u posjed predmetnih nekretnina slobodnih od stvari i qudi, te naknade duga na ime zakupnine za kori{tewe poslovnog prostora u iznosu od 61.200,00 KM od strane prvo i drugotu`enog za period 10.04.2003. godine, pa do 31.10.2008. godine sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{ewa tu`be, pa do isplate, a od 31.10.2008. godine mjese~no po 900,00 KM do dana predaje u posjed nekretnina tu`iocu uz naknadu tro{kova postupka s prijedlogom da se donese presuda zbog propu{tawa u smislu odredbe ~lana 182. Zakona o parni~nom postupku ukoliko se ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u roku od 30 dana. Uz tu`bu su prilo`eni dokazi u pogledu ~iweni~nih tvrdwi. Ovim putem se tu`enom dostavqa tu`ba na odgovor u smislu odredbe ~lana 70. Zakona o parni~nom postupku te se tu`eni istovremeno POU^AVA da postupi po odredbama ~lana 71. i 72. Zakona o parni~nom postupku, a naro~ito da je DU@AN SUDU DOSTAVITI OBAVEZNI PISMENI ODGOVOR NA TU@BU NAJDOCNIJE U ROKU OD 30 DANA OD DANA PRIJEMA TU@BE u dovoqnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, da odgovor na tu`bu mora da bude razumqiv i da sadr`i sve ono {to je potrebno da bi se po wemu moglo postupati, shodno odredbi ~lana 334. stav 2. i 4, a u vezi sa ~lanom 71. stav 1. Zakona o parni~nom postupku, a u suprotnom }e sud postupiti u smislu odredbe ~lana 336. Zakona o parni~nom postupku. Odgovor na tu`bu mora sadr`avati jasno izja{wewe da li tu`eni priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev, a ako osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i RAZLOGE iz kojih tu`beni zahtjev osporava, ^IWENICE na kojima se zasnivaju navodi, DOKAZE kojima se utvr|uju ~iwenice i pravni osnov za svoje navode. U odgovoru tu`eni mo`e ista}i i mogu}e procesne prigovore koji se ne mogu isticati nakon dostavqawa odgovora, a mo`e ista}i i protivtu`bu ukoliko je u vezi sa tu`benim zahtjevom (~lan 74. stav 1. Zakona o parni~nom postupku RS). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa. Tu`ba i poziv tu`enom na davawe pismenog odgovora uporedo }e bi ti objavqeni na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Doboju.

OGLASI

GLAS SRPSKE 23. i 24.. maj 2009. 35

Na osnovu ~lana 264. ta~ka 2 Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS" 24/98), i ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS" 75/04) te na osnovu ovla{}ewa 14. Skup{tine akcionara odr`ane 13.5.2009. godine, Nadzorni odbor "Incel" a.d., je na svojoj 32. sjednici odr`anoj 21.5.2009. godine donio odluku i saziva

"IMPES" AD FO^A Broj: 71/09 Datum, 20.5.2009. godine Na osnovu ~lana 36. Statuta "Impes" a.d. Fo~a Upravni odbor preduze}a

PRVU KONSTITUIRAJU]U SJEDNICU

SAZIVA

Sjednica Skup{tine }e se odr`ati 15.6.2009. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 12 ~asova u prostorijama sjedi{ta "Incel" a.d. Bawa Luka, ulica Veqka Mla|enovi}a b.b.

IX redovnu sjednicu Skup{tinu akcionara "Impes" AD FO^A

Skup{tine akcionara "Industrijske planta`e" a.d. Bawa Luka

Skup{tina akcionara }e se odr`ati dana 12.6.2009. godine sa po~etkom u 10 ~asova u prostorijama Preduze}a u Pekari Fo~a.

Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i:

Za sjednicu se predla`e sqede}i

1. Izbor radnih tijela Skup{tine - Verifikacione komisije, - Predsjedavaju}eg Skup{tine, - Zapisni~ara i ovjeriva~a zapisnika. 2. Izvje{taj Verifikacione komisije i utvr|ivawe punova`nog sastava Skup{tine. 3. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Statuta dru{tva. 4. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Poslovnika o radu Skup{tine akcionara. 5. Imenovawe ~lanova Privremenog Nadzornog odbora. 6. Utvr|ivawe kriterija za izbor ~lanova Nadzornog odbora. 7. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe teksta javnog oglasa za izbor dva ~lana Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala. 8. Izbor ~lanova konkursne komisije za nominovawe ~lanova Nadzornog odbora.

DNEVNI RED 1. Usvajawe Zapisnika sa VIII sjednice Skup{tina akcionara; 2. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu za period januar - decembar 2008. godine; 3. Razmatrawe i usvajawe Plana poslovawa preduze}a za 2009. godinu; 4. Izvje{taj o radu Upravnog i Nadzornog odbora za 2008. godinu; 5. Opoziv ~lana Upravnog i ~lana Nadzornog odbora; 6. Izbor ~lana Upravnog i ~lana Nadzornog odbora; 7. Usvajawe Prijedloga izmjena i dopuna Statuta preduze}a; 8. Razno. U slu~aju da se Skup{tina akcionara ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine akcionara odr`a}e se 19.6.2009. godine u isto vrijeme i na istom mjestu. Uvid u materijale po predlo`enim ta~kama dnevnog reda mo`e se izvr{iti u upravi preduze}a, svakim radnim danom od 7 do 13 ~asova. UPRAVNI ODBOR OSNOVNI SUD U FO^I Broj: 094-0-Mal-06-000 175 Fo~a, 15.4.2008. godine TU@ITEQ: Fond stanovawa Republike Srpske, Bawa Luka, Trg srpskih junaka br. 4 TU@ENI: TALOVI] HALIL sin Sadika iz Miqevine bb Fo~a RADI: ostvarivawa nov~anog potra`ivawa, vsp. 1.095,59 KM

DNEVNI RED

Tekst prijedloga Statuta nalazi se u Upravi "Incel" a.d. u prostoriji poslovnotehni~kog sekretara, br. 25 i dostupan je svim zainteresiranim akcionarima. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivawu u Skup{tini imaju svi akcionari, bilo da prisustvuju li~no, glasaju pismeno ili imaju punomo}nika koji su svoje u~e{}e na Skup{tini du`ni prijaviti do 12.6.2009. godine, do 12 ~asova kada mogu preuzeti radne materijale. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine }e se odr`ati 16.6.2009. godine (utorak) u isto vrijeme, na istom mjestu sa istim dnevnim redom. Sve informacije u vezi sa zakazanom sjednicom Skup{tine mogu se dobiti na tel. 450-144 i 450-104 u vremenu od 9 do 14 ~asova. NADZORNI ODBOR Na osnovu ~lana 264. ta~ka 2 Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS" 24/98), i ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS" 75/04) te na osnovu ovla{}ewa 14. Skup{tine akcionara odr`ane 13.5.2009. godine, Nadzorni odbor "Incel" a.d., je na svojoj 32. sjednici odr`anoj 21.5.2009. godine donio odluku i saziva

PRVU KONSTITUIRAJU]U SJEDNICU Skup{tine akcionara "Poslovna zona"a.d. Bawa Luka

RJE[EWE VR[I SE ISPRAVKA izreke presude zbog propu{tawa ovog suda broj: 094-0-Mal-06-000175 od 01.10.2008. godine u pogledu tro{kova postupka, pa umjesto iznosa od 175,50 KM na ime tro{kova postupka, treba da stoji:

Sjednica Skup{tine }e se odr`ati 15.6.2009. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 11 ~asova u prostorijama sjedi{ta "Incel" a.d. Bawa Luka, ulica Veqka Mla|enovi}a b.b. Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i:

iznos od 1.207,50 KM. U ostalom dijelu presuda zbog propu{tawa ostaje neizmijewena, a ovo dopunsko rje{ewe o ispravci izreke presude zbog propu{tawa sastavni je dio te presude. NAPOMENA: Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana od dava_objavqivawa (~lan 348. stav 4. ZPP-a).

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka, Trg Republike Srpske 1 Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 28/07 i 41/08) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 7/06 Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost

O DONO[EWU RJE[EWA O EKOLO[KOJ DOZVOLI Za postrojewe Livnice ~elika u Bawoj Luci Podnosilac zahtjeva: Jel{ingrad Livar Livnica ~elika a.d. Bawa Luka Dana 14.10.2008. godine podnosilac zahtjeva Jel{ingrad Livar Livnica ~elika a.d. Bawa Luka, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe Livnica ~elika u Bawoj Luci. Dana 12.5.2009. godine Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za postrojewe. S obzirom na to da je Ministarstvo, cijene}i dokaze prilo`ene uz zahtjev, utvrdilo da su ispuweni uslovi predvi|eni odredbama ~lanova 80. i 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je ovakvu odluku. MINISTAR Fatima Fetibegovi}, dipl. in`. arh.

DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine - Verifikacione komisije, - Predsjedavaju}eg Skup{tine, - Zapisni~ara i ovjeriva~a zapisnika. 2. Izvje{taj Verifikacione komisije i utvr|ivawe punova`nog sastava Skup{tine. 3. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Statuta dru{tva. 4. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Poslovnika o radu Skup{tine akcionara. 5. Imenovawe ~lanova Privremenog Nadzornog odbora. 6. Utvr|ivawe kriterija za izbor ~lanova Nadzornog odbora. 7. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe teksta javnog oglasa za izbor dva ~lana Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala. 8. Izbor ~lanova konkursne komisije za nominovawe ~lanova Nadzornog odbora. Tekst prijedloga Statuta nalazi se u Upravi "Incel" a.d. u prostoriji poslovnotehni~kog sekretara, br. 25 i dostupan je svim zainteresiranim akcionarima. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivawu u Skup{tini imaju svi akcionari, bilo da prisustvuju li~no, glasaju pismeno ili imaju punomo}nika koji su svoje u~e{}e na Skup{tini du`ni prijaviti do 12.6.2009. godine, do 12 ~asova kada mogu preuzeti radne materijale. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine }e se odr`ati 16.6.2009. godine (utorak) u isto vrijeme, na istom mjestu sa istim dnevnim redom. Sve informacije u vezi sa zakazanom sjednicom Skup{tine mogu se dobiti na tel. 450-144 i 450-104 u vremenu od 9 do 14 ~asova. NADZORNI ODBOR

36 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

OGLASI

FABRIKA ZA PROIZVODWU I PROMET TEHNI^KIH GASOVA "TEHNOGAS-KAKMU@" AD PETROVO

Na osnovu ~lanova 70. i 72. Statuta Tvornice papira SHP Celex a.d. Bawa Luka, Upravni odbor Dru{tva

Broj: 65-1/09 Datum, 22.5.2009. Na osnovu ~lanova 33. i 34. Statuta Fabrike za proizvodwu i promet tehni~kih gasova "Tehnogas-Kakmu`" AD Petrovo, kao i ~lana 16. Poslovnika o radu Skup{tine dru{tva, predsjednik Upravnog odbora

SAZIVA X redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Tvornice papira SHP Celex a.d. Bawa Luka Skup{tina akcionara Dru{tva odr`a}e se dana 18.6.2009. godine, sa po~etkom u 10.30 ~asova, u sali za sastanke u sjedi{tu Dru{tva, u Bawoj Luci, ul. Veqka Mla|enovi}a bb. U slu~aju da se u zakazano vrijeme ne odr`i X Skup{tina, ponovqena Skup{tina }e se odr`ati 30.6.2008. g. sa po~etkom u 10.30 ~asova u mjestu odr`avawa X Skup{tine. Za sjednicu Skup{tine predlo`en je sqede}i

SAZIVA ^etrnaestu redovnu sjednicu Skup{tine akcionara "Tehnogas-Kakmu`" a.d. Petrovo koja }e se odr`ati dana 24.6.2009. godine, sa po~etkom u 11 ~asova, u prostorijama "Tehnogas-Kakmu`" a.d. Kakmu`, Lugovi b.b., 74317 Petrovo. Za sjednicu Skup{tine se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine i zapisni~ara. 2. Usvajawe zapisnika sa prethodnog zasjedawa Skup{tine. 3. Usvajawe Zavr{nog ra~una i Izvje{taja o poslovawu dru{tva za period 1. 1.2008. do 31.12.2008. godine, te dono{ewe odluke o usmjeravawu dobiti.

4. Izbor revizora za 2009. godinu. 5. Izbor ~lanova Upravnog odbora. 6. Izbor jednog ~lana Nadzornog odbora. Napomena: Li ca ko ja }e zas tu pa ti fon do ve ili po je di ne akcionare du`ni su sa sobom donijeti ovla{}ewe ovjereno od strane nadle`nog organa. UPRAVNI ODBOR

DNEVNI RED 1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine, verifikacione komisije i zapisni~ara; 2. Usvajawe zapisnika sa IX Vanredne Skup{tine akcionara Tvornice papira SHP Celex a.d. Bawa Luka; 3. Usvajawe godi{weg obra~una i izvje{taja o poslovawu Tvornice papira SHP Celex a.d. Bawa Luka, sa izvje{tajima Upravnog odbora, Nadzornog odbora i eksternog revizora; 4. Dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti i pokri}u gubitka 5. Plan poslovawa Dru{tva za 2009. godinu; 6. Izbor revizora finansijskog izvje{taja za 2009. godinu Pozivaju se svi akcionari, fizi~ka i pravna lica, da li~no ili putem punomo}nika ili glasawem pismenim putem u~estvuju u radu Skup{tine Dru{tva. Punomo} fizi~kih lica mora biti ovjerena od strane notara ili nadle`nog organa uprave, a punomo} pravnog lica pe~atom i potpisom zakonskog zastupnika pravnog li ca. Uz pri ja vu o u~e{ }u u ra du Skup {ti ne Dru{ tva pu no mo} se mo ra dostaviti najkasnije tri dana prije odr`avawa Skup{tine Dru{tva. Materijali iz prijedloga dnevnog reda dostupni su akcionarima Skup{tine Dru{tva svakog radnog dana u prostorijama uprave Dru{tva, u Bawaluci, ul. Veqka Mla|enovi}a bb, u vremenu od 9 do 15 ~asova. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Daniel Krchnavy

TP "NAPREDAK" AD BIJEQINA Broj: 63/09 Datum, 22.5.2009. godine Na osnovu ~lana 49. stav 6. Statuta TP "Napredak" a.d. – Bijeqina, i ~lanom 2. odluke Upravnog odbora broj 145/08 od 4.8.2008. godine, Upravni odbor ovog Dru{tva je dana 22.5.2009. godine, odr`ao sjednicu telefonskim putem, pa je donio:

ODLUKU

o dopuni dnevnog reda VIII redovne sjednice Skup{tine akcionara TP "Napredak" a.d. – Bijeqina U sazivu VIII redovne sjednice Skup{tine akcionara TP "Napredak" a.d. – Bijeqina, objavqenog dana 16.5.2009. godine u dnevnim novinama "Glas Srpske", iza ta~ke 10. dnevnog reda dodaje se ta~ka 11. koja glasi: "Dono{ewe odluke o izboru revizorske ku}e za reviziju finansijskih izvje{taja Dru{tva za 2009. godinu." Dosada{wa ta~ka 11. dnevnog reda postaje 12. Ostale odredbe saziva VIII redovne sjednice Skup{tine akcionara Dru{tva ostaju nepromijewene. Predsjednik UO Mi}o Mili}

OGLASI

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 37

38 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Draga na{a

Tu`no sje}awe na dragu

VIOLETU Bila si iskren drug i prijateq. Nedostaje nam tvoj vedri duh i optimizam, kojim si zra~ila svakodnevno i koji nam je bio podsticaj u radu i dru`ewu. Hvala ti za sve trenutke koje si provela sa nama. Tvoje kolege i saradnici sa Upravnog odjeqewa Okru`nog suda u Bawoj Luci: Strahiwa, Edina, Du{ko, Borislav, Qiqana, Svjetlana, Tatjana, Vladana, Jelena, Danijela, Sta{a, David, Dragana, Qiqana, Miladinka, \ur|ija, Radana, Milena i Dijana 000013 B-2 G Tu`no sje}awe na na{e najmilije

VIOLETA BUNDALO JOVANA

SMIQU

1965-2009.

1992-2009.

i

ZDRAVKA 2002-2009.

VLAJI] Zahvalna porodica

Danas kada te posje}ujemo u tvom vje~nom domu, jo{ uvijek ne mo`emo da vjerujemo da vi{e nisi sa nama. Zauvijek }e nam nedostajati tvoj vedri lik, nezaboravni osmijeh i dobrota kojom si nas nesebi~no nagra|ivala. Kolektiv Okru`nog suda u Bawoj Luci.

000023 A-7+A-1 G

Dana 24. maja 2009. godine navr{ava se devet tu`nih godina od upokojewa na{eg dragog sina i brata

Tu`no sje}awa na dragog sina

SINI[U B-5 F Dana 25.5.2009. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{e drage mame, svekrve, bake i prabake

Posqedwi pozdrav dragom bratu

^edo moje krasno, kako i{~eze krasota tvoja u proqe}e. Godine prolaze, a bol i tuga ostaju vje~no. Mama 000035 A-2 G

SINI[E KQAJI]A U subotu, 23.5.2009. godine u 11 ~asova odr`a}e se parastos na Perduvovom grobqu u Bawoj Luci. Porodica 000035 A-8 G

Dana 24.5.2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog

In memoriam

VUKE ]EJI]

JOVI PASTIRU od sestre Save i zeta Laze Suba{i}a. 000008 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom bratu

U nedjequ, 24.5.2009. godine posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: sin Slobodan, snahe Jovanka i Dra`ana, unuk Neno i praunu~ad Slobodan i Nevena. 000005 A-4 G

QUBOMIRA LAKI]A Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. O`alo{}ena porodica Laki} 000006 A-3 G

KOSA (ro|. Trkuqa) JEKI]

Dana 25.5.2009. godine navr{ava pet godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

Tu`no sje}awe na zeta i tetka

25.5.1985 - 25.5.2009. Porodica 000011 A-8 G

JOVI PASTIRU od sestre Koviqke sa porodicom. 000024 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom

JOVI PASTIRU od sestre Zore sa porodicom.

BORISLAVA TUCIKE[I]A Supruga Dragica sa djecom

000024 A-2 G

od Biqane i Bogdana Petrovi}a sa porodicom. 000007 A-1 G

RAJKA MAKSIMOVI]A Porodica Ke~an 000001 A-1 G

000011 A-2 G

Dana 25.5.2009. godine navr{ava se trideset godina od smrti na{eg dragog

RADE (Stojana) GLUVI]A JOVI

Dana 25.5.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

1925-1979. Dragi uja~e, ponosni smo {to smo te imali, a vje~no tu`ni {to smo te izgubili. Tvoji: Jankovi} Miroslav sa porodicom 000011 A-6 G

Tu`no sje}awe na zeta i tetka

DRAGOQUBA RADI[I]A U nedjequ, 24.5.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti Pantelija", polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga sa djecom 000003 A-8 G

RAJKA MAKSIMOVI]A Porodica Crnadak 000001 A-1 G

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 39 Tu`no sje}awe na dragog

Godina dana, koja se navr{ava dana 24.5.2009. godine nije umawila svu qubav i tugu za na{om mamom, majkom, sestrom i punicom

Tu`no sje}awe na supruga i oca

MILU MACANOVI]A

MIROSLAVA [AMARU

LUTFIJOM (ro|. Gazi}) TEPALOVI]

24.5.2005 - 24.5.2009.

@ivi{ i daqe u na{im srcima, pogledima i rije~ima. Ti i qubav koju si nam pru`ila su na{a snaga zauvijek. Neka Ti dragi Alah y.{. podari vje~ni yenet. S po{tovawem: k}erke Amira Yonli} i Maida Pucar, unuci Selma, \enana i Sergej, brat Muhamed, sestra Yemila, zetovi Adnan i Miqkan te ostala rodbina i prijateqi 000050 A-8 G

U nedjequ 24. maja u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}ena porodica 000029 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog brata

Tu`no sje}awe na dragog brata

Dana 23.5.2009 navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog

26.5.1999 - 26.5.2009.

NEBOJ[E SAMARYIJA

U nedjequ, 24.5.2009. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Supruga i djeca sa porodicama 000004 A-3 G

Voqe}emo te do kraja `ivota i ~uvati od zaborava tetka Divna, brat Danilo i sestra Jelena 000002 A-3 M

Tu`no sje}awe na dragu tetku

Dana 28.5.2009. godine navr{ava se osam tu`nih godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

ANGELU AN\ELKA KNE@EVI]A sestri~ina Bo`ana, zet Aleksa i unuk Sa{a

MIROSLAVA [AMARU

AN\ELKA brat Marko, snaha Persa, sinovi Aleksandar i Predrag sa porodicama

S qubavqu i po{tovawem Tvoje sestre \uja i Zora sa porodicama 000020 A-2 G

U nedjequ 24.5.2009. godine u 9.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: supruga Jovanka, sinovi Goran i Dra{ko sa porodicama 000052 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog brata

000015 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu tetku

Tu`no sje}awe na dragog brata

000052 A-2 G

ANGELU

Dana 23.5.2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina od kako nije sa nama

Unuka Vera, zet Jovan, praunuke Katarina i Aleksandra Jankovi}

MILE CVIJETI] Voqeni ne umiru oni `ive dok `ive oni koji ih vole. S qubavqu i po{tovawem tvoji najmiliji: majka Borka, supruga Slobodanka, k}erke Jelena i Bojana 000014 A-6 G

AN\ELKA

AN\ELKA

sestra Ko{~ica Jeka sa porodicom 000052 A-1 G

Sestra Vrawkovi} Branka i zet Qubo sa porodicom 000052 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog kuma

000015 A-6 G Dana 23.5.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage

Tu`no sje}awe na dragu sestru

Tu`no sje}awe na dragog zeta

Tu`no sje}awe na tetku i tetka

VELIBORA KOSA SUMRAK 2008 - 2009.

i

NENAD SUMRAK 2004 - 2009.

VELIBORA

od Gorana, Suzane, Zorana i Milane. 000010 A-1 G Tu`no sje}awe na

Borka sa porodicom A-7 UP Dana 28.5.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na dragog oca i dedu

ANGELE (Maksa) OSMAN

000015 A-1 G

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u. Brat Nikola i sestra Tereza sa porodicom 000015 A-3 G

Tu`no sje}awe na najdra`u tetku

Tu`no sje}awe na jedinog sina Kum Marko sa porodicom

Dana 23.5.2009. godine navr{ava se deset godina od smrti na{eg dragog

ANGELU od tetke Spomenke i tetka \ure.

Tu`no sje}awe na dragog

BRANKA

Wena Vera

VELIBORA 000010 A-1 G

000015 A-1 G

GORANA DOBRI^ANINA

Tu`no sje}awe na dragu

20.5.1999 - 20.5.2009. Majka Vukica i otac Pantelija

U nedjequ 24.5.2009. godine u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Tvoj sin Dra{ko i unuk Milo{

Za{to mi i ti ostavi suze u o~ima, a toliko si mi jo{ trebao. Ni lijepa sje}awa, ni uspomene, ni nada da si na{ao mir ne mogu da ubla`e moju tugu. Tvoja k}erka Nevena, zet Goran, unuci Aleksandar i Vladimir

000018 A-4 G

000019 A-4 G

Pro|e godina tuge 25. maja 2009. godine zaborav ne prolazi

Brat Tone sa porodicom

1932 - 17.5.2009.

000021 A-4 G

BRANKA KAJKUTA

ANGELU

Dana 23.5.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

000027 A-2 G

MIRKA (Milana) ROGA^

Tu`no sje}awe na jedinog brata i ujaka

Praunuke Aleksandra i Katarina 000015 A-1 G

VELIBORA JANKOVI]A

U na{im srci ma i mi sli ma `ivje}e{ vje~no. Porodice Roga~ i Petri} 000023 A-3 G

Mi}o i Dado Popovi} sa porodicama 000017 A-1 G

Sje}awe na dragog prijateqa

Sje}awe na dragog prijateqa

KI]I

Dragi

GORANA DOBRI^ANINA 20.5.1999 - 20.5.2009.

MILE LATINOVI] Tvoji najmiliji: supruga Stojanka, sin Dragoqub, k}erka Dragica, snahe, unu~ad i praunuk Mateja 000011 A-2 G

Sestra Danka, sestri}i Dragi{a i Rade Nagraisalovi} 000027 A-2 G

NEDEQKA KAPURANOVI]A S qubavqu i po{tovawem Wegovi najmiliji 000009 A-2 G

SR\ANA PRA[TALA Prijateq Igor 000025 A-1 G

SR\ANA PRA[TALA Prijateq Yaji} i Qubica 000025 A-1 G

RATKO Borili smo se zajedno sa tobom ne{to ja~e od nas odvelo te an|elima. Sedmodnevni pomen Zahvalna porodica 000030 A-2 G

40 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Dana 24.5.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage

Tu`no sje}awe na voqenog supruga, oca i djeda

Tu`no sje}awe na dragu

PETRA MUDRINI]A 24.5.2000 - 24.5.2009. Porodica 000031 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata

SAWU Svekar Pejo, svekrva Anka, Gordana i Aleksej 000040 A-8 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 21.5.2009. godine u 64. godini `ivota preminuo na{ dragi suprug, otac, brat i djed

PERU Brat Mi{o sa porodicom 000002 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog sina

SAWE ABRAMOVI] DANILO FEDORI]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu u Lakta{ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Zauvijek tvoj Go{a

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 23.5.2009. godine u 16 ~asova na Ukrajinskom grobqu u selu Jablan. O`alo{}eni: supruga Marija, sin Miroslav, k}erka Biqana, brat Petar, sestre Zora i [tefica te ostala mnogobrojna rodbina.

Otac Lazo i majka Stana 000002 A-1 G

000030 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom Sje}awe na drage roditeqe

000040 B-5 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 22.5.2009. godine u 54. godini `ivota preminuo na{ dragi

PERU MUDRINI]A

JOVI PASTIRU

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MALINU (ro|. Todorovi}) ]E]EZ

i

JEREMIJU ]E]EZ 1901 - 1944.

od strica Nikole, strine Milke, sestre Dragane, Mire, Miqe i brata Jove Pastira sa porodicama. 000029 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog

1913 - 2005. Zahvalna djeca 000039 A-9 G

BRANISLAVU

BRANISLAV (Stojana) TADI] Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 23.5.2009. godine u 16 ~asova na grobqu u Rami}ima. O`alo{}eni: majka Du{anka, bra}a Borislav, Jadranko, Goran i Zoran, sestra Borka, te ostala rodbina i prijateqi.

od sestre Borke i zeta Momira sa porodicom.

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 21.5.2009. godine u 74. godini `ivota preminula na{a draga

SR\ANA PRA[TALA

000032 A-3 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Prijateqi i kolege iz Doma zdravqa Lakta{i: Miodrag, Milan, Sa{a, Jovica, Slobodan i Radovan 000028 A-2 G

000032 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

KOVIQKA (Vice) STUPAR BRANISLAVU BRANISLAVU od brata Gorana sa porodicom. 000032 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata

BRANISLAVU od ne}aka Darke sa porodicom.

od brata Borislava sa porodicom. 000032 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ujaku

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 23.5.2009. godine u 13 ~asova u Bosanskom Petrovcu. O`alo{}eni: sin Veqko, k}erke Zora i Milena, brat Rade, sestra Bosiqka, snaha, zetovi, unu~ad te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 000038 A-8 G Dana 25.5.2009. godine navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{e drage supruge, majke i bake

000032 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na dragu i voqenu tetku

Tu`no sje}awe na voqenu majku

DU[ANKU BARA[IN Marijana, Ranko i Ranka sa porodicama 000034 A-1 G Tu`no sje}awe na voqenu sestru

BRANISLAVU SLOBODANA [AVIJU 24.5.2004 - 24.5.2009. Tvoje ime mi je na usnama, lik u mislima suze u o~ima Sestra Jovanka sa porodicom 000015 A-2 G

DRAGUTINA POPOVI]A Porodica Popovi}

od ne}aka Sini{e sa porodicom. 000032 A-1 G

SAVE TRIVI]

000012 A-1 G

SAVU TRIVI] S qubavqu i po{tovawem k}erka Du{anka sa porodicom

Suprug @ivko 000031 A-3 G

000031 A-3 G

SAVU TRIVI] Sestra Petra i svak @ivko 000031 A-1 G

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 41 Dana 26.5.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage supruge, majke i bake

Dana 23.5.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

CVIJETE KOQAN^I] U nedjequ, 24.5.2009. godine, posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Porodica Koqan~i} 000043 B-2 G Tu`no sje}awe na dragog

VELIBORA Stric Dobrislav, strina Nata{a, bra}a Orjen i Nemawa i sestre Teodora i Sofija 000048 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na voqenog sestri}a

RADOSLAVA - RADE MARI]A

VELIBORA

VELIBORA Tvoj jedini ujak Marko Grbi} 000037 A-1 G

Deda Rade, baka Du{anka i tetka Koja 000048 A-1 G

Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je dana 22.5.2009. godine u 78. godini `ivota nakon kratke bolesti preminula na{a draga

Tu`no sje}awe na na{u dragu razrednicu

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e na grobqu u Omarskoj. Wegovi najmiliji: supruga Stana i djeca sa porodicama

000041+000042 B-5 G @EQKU DARDI]

STOJA (Marka) VI[EKRUNA

Posqedwi pozdrav dragoj baki

Posqedwi pozdrav dragoj baki

Posqedwi pozdrav dragoj baki

STOJI

STOJI

STOJI

od k}erke Du{anke i zeta Du{ana Pani}. 000044 A-1 G

od unuka Sa{e i Mile sa porodicom. 000044 A-1 G

od unuka Darke i Margrit.

Posqedwi pozdrav dragoj priji

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

STOJI

STOJI

STOJI

1931 - 2009.

Wen IV7 000039 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj

Sahrana }e se obaviti 24.5.2009. godine na Rebrova~kom grobqu u 13 ~asova. O`alo{}eni: sin Ilija, k}erke Zora i Du{anka, brat Luka, sestre Danka i Du{anka, unu~ad i praunu~ad te mnogobrojna rodbina i prijateqi 000044 A-8 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

Posqedwi pozdrav dragoj majci

MIRI RISOJEVI]

000044 A-1 G

od Ane, Marije, Dane i Dejana. 000016 A-1 G Draga

STOJI od brata Luke sa porodicom. 000044 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj baki

STOJI od k}erke Zore sa porodicom. 000044 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj baki

od prijateqa Milovana Trkuqe. 000044 A-1 G

SNEKI vje~no si u na{im srcima. Sin Vladan i snaha Andrea 000022 A-1 G

STOJI Dana 23.5.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti supruge

od unuka Dragana i Zdravke. 000044 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj baki

000044 A-1 G

In memoriam voqenoj majci

Posqedwi pozdrav dragoj majci

RADI

STOJI VI[EKRUNA

od sestri}a Rade i Swe`ane sa djecom. 000044 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

STOJI od praunuka Kristine i Marijane. 000044 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj ujni

Na dana{wi dan, usnula si vje~ni san, Bog je okitio raj primiv{i Tebe u svoj zagrqaj. Tvoja Dragana 000047 A-2 G

DRAGICE VASKOVI] Toga dana }e se obaviti pomen u crkvi Sv. Vasilija Ostro{kog na Veqinama. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. S po{tovawem: suprug Du{an 21/05 A-3 E

od sestre Danke sa porodicom.

STOJI

STOJI

od unuke Qiqe i Vasilija i praunuka Elene i Anastasije. 000044 A-1 G

od Nenada i Dragice Talijan sa porodicom. 000044 A-1 G

od sina Ilije, snahe Nade, unuka Milovana, unuke Ilijane, Silvane i praunu~adi. 000044 A-2 G

STOJI od sestre Du{anke sa djecom. 000044 A-1 G

42 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

Tu`no sje}awe na

Oglasi KU]E

DU[ANKU (ro|. Bogdanovi})

i

KOSTU 1.3.2008 - 2009.

27.5.2008 - 27.5.2009.

BARA[IN Dana 23.5.2009. godine u 11 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu ku}u na Joki}a grobqu, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. S po{tovawem zahvalna porodica 000046 A-9 G Dana 24.5.2009. godine navr{ava se sedam tu`nih godina od smrti na{e drage

NEDEQKE JAGODI] Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu. Weni najmiliji: suprug Svetislav, k}erke Sla|ana i @eqana i unuka Teodora. 000045 A-6 G

IN MEMORIAM (~ituqe) mo`ete predati Bawa Luka Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59 051/223-210 ^elinac ^elina~ke novine 065/958-202 Kotor Varo{ 051/785-266 NEZAVISNE NOVINE D.O.O. IPC SARAJEVO ul. Zagreba~ka 20/3 (zgrada [umarskog fakulteta) 033/653-953 Isto~no Sarajevo - Internacional pres (dvorana Slavija) 057/340-503 - Ermeks 057/318-323 - Kwi`ara Internacional press Pale (Tr`ni centar Tom Pale) 057/225-880 Doboj Glas Komuna 053/226-853 Bratunac 056/410-418 065/890-830

PRODAJA Prodajem ku}u u Sremskoj Mitrovici ili mijewam za stan uz doplatu za Bawa Luku. Cijena 20.000 evra, tel. 00381/ 63/7025878. Hitno i povoqno prodajem ku}u sa poslovnim prostorom. Star~evica, ravni dio. Papiri uredni,tel, tel. 387 65/202-367. Prodajem kod motela “Nana”, na glavnom putu, ku}u na placu od 700 m2, predvi|ena izgradwa poslovne zgrade, tel. 387 66/280-130; 051/310-994. Prodajem ku}u na autoputu u Bawoj Luci izme|u "Ideal" pumpe i "Termo klime". Dozvola za gradwu poslovnog objekta. Informacije na broj, tel. 387 65/531-923. Prodajem u Rami}ima kod “Elektroprenosa” ku}u ozidanu do plo~e na placu oko 350 m2, struja, voda, gra|evinska dozvola, cijena 25.000 KM, tel. 065/371611. Prodajem ku}u na Lau{u, povoqno, tel. 065/519-188. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem dvije ku}e na Lau{u, zajedno i pojedina~no, informacije na telefon poslije 19 ~asova, tel. 051/461-255. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno pod vo}em, grijawe, preko puta "Glasa" Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u kod Ekonomske {kole i u Novoj varo{i 750.000 KM;, tel. 065/549-687. Povoqno prodajem ku}u, visoka prizemica, useqiva sa centralnim grijawem, U`i~ka 30 Lau{, tel. 065/280116;. Prodajem ku}u sa oku}nicom i plac u Jablanu 4000 m2, tel. 065/811-0548. Prodajem u Prije~anima useqivu ku}u 8,5 h 9,5 (PR + 1 + M), novogradwa, plac 500 m2, voda, struja, septi~ka, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem ku}u novogradwa 1/1, 9h10 vlasnik bez posrednika , 3 eta`e pogled na cijelu Bawu Luku ul. Stevana Bulaji}a bb. zelene zgrade, tel. 051/216-931; 066/449-749. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara na Paprikovcu ku}u (P + 1 + M) sa gara`om i grijawem u odli~nom stawu na placu 330 m2, cijena 330.000 KM, fiksno, tel. 066/165-323. Prodajem ku}u 9 h10, nedovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe stanovi, tel. 051/317719. Prodajem ku}u, prizemnica, 10 h 12 m sa gara`om, centralno grijawe, ure|ena, namje{tena, novogradwa, na 650 m2 zemqi{ta u Lakta{ima, naseqe Lug ili mijewam za stan u Bawoj Luci uz dogovor, tel. 065/511-121. Prodajem staru ku}u u Buyaku (Bl) na placu 400 m2, tel. 065/617-967. Prodajem dvije ku}e 120m2 u ulici Gavrila Principa sa oku}nicom od 500m2 i 1000m2 hitno , povoqno uz cestu, tel. 065/636-545, 065/939-969. Prodajem ku}u sa tri eta`e u ulici Davida [trpca, 350.000 KM sa UT uslovima za izgradwu ve}eg objekta, tel. 065/562-426. Prodaje se ku}a u Prije~anima kod {kole 8,5h8 m2 (prizemqe, sprat, potkrovqe), useqiva, cijena 70.000 KM, tel. 051/428-008; 065/351-000. Prodajem ku}u 50m2 stambenog prostora sanirana sa dvori{tem 120m2, u ulici Gavrila Principa, hitno, tel. 065/636-545, 065/939-969. Mijewam ku}u neopremqenu 10h9, 1/1, 3 eta`e 270 m2+500 m oku}nice u B.Luci ulica Stevana Bulaji}a za dvosoban stan bli`e centru, tel. 051/216-931; 066/449749. Prodajem ku}u na Petri}evcu, cijena 160.000 evra, tel. 065/631-613.

Prodajem staru ku}u s oku}nicom od 10 dunuma (struja, asfalt) u ^esmi 1/1 za 65.000 KM, tel. 065/687-851. Prodajem ku}u 8h7 m, na placu od 800 m2, na Tuwicama, cijena 35.000 evra, tel. 065/562-426. Prodajem stariju ku}u u Gradi{ci 7h4 m, dozvoqena gradwa dvije ku}e, lokacija odli~na za stanovawe, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem ku}u 93 m2, na placu 343 m2, ul. Majora Drage Bajalovi}a 18, Buyak 1, cijena po dogovoru - papiri uredni, tel. 051/453-617. Prodaje se ku}a u Debeqacima novogradwa struja, telefon, voda, ekstra lokacija 90.000 KM, tel. 065/985-864; 066/279-236. Prodajem ku}u pored auto-puta pogodnost gradwe, P+2, tel. 063/248-125. Prodajem ku}e u Bawoj Luci od 40.000 KM do 1.000.000 KM, tel. 065/549-687.

KUPOVINA Kupujem ku}u u Bawoj Luci, od vlasnika do 60.000 KM, isplata odmah, tel. 065/673-010.

ZAMJENA Mijawam ku}u u Kuqanima za stan u gradu, do|ite da se dogovorimo, tel. 051/386-487.

IZDAVAWE Izdajem luksuznu ku}u, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem namje{ten sprat ku}e na tranzitu sa dve terase - povoqno, tel. 065/663-104. Izdajem prazan stan 60 m2, sprat ku}e, sa ve}im balkonom i gara`om, Podgrme~ka 40, Lau{, tel. 280-028; 280-632.

STANOVI PRODAJA Prodajem stan, 39 m2, nova gradwa, tre}i sprat, lift, polunamje{ten, Majke Jugovi}a, Bawa Luka, tel. 387 65/750-515. Prodajem na Star~evici kod {kole nov useqiv dvosoban stan, 48 m2, tre}i sprat, lift - 2.300 KM/m2, tel. 051/310-994; 387 66/280-130. Prodajem stanove u ^elincu od 29 m2 do 65 m2, nova gradwa, telefon, tel. 387 65/332-828, 051 551 -332. Prodajem povoqno u Bawoj Luci iznad Gimnazije, sa pogledom na grad, dva nova stana po 60 m2, tel. 051/310-017; 387 66/280-130. Prodajem u centru jednosoban stan, 38 m2, ~etvrti sprat, 99.000 KM, tel. 051/310-994; 387 66/280-130. Prodajem dvosoban stan 40m2, II sprat, lift, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 387 65/518-567. Prodajem stan u Novom Beogradu 55 m2, telefon, tel. 387 65/665-914, 38164 6160578. Prodajem stan 52 m2 u crvenoj zgradi kod meteorolo{ke stanice, tel. 387 66/766-920. Prodajem stan u Bawoj Luci, Aleja Svetog Save 23, 75 m2, novogradwa, vlasnik. Cijena 180.000 KM, tel. 066/223-428; 387 65/698-087. Prodajem dvosoban stan 40m2, II sprat, lift, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 387 65/518-567. Prodajem trosoban stan u Boriku , 76 m2 , osmi sprat , Bawa Luka , Reqe Krilatice (kod supermarketa "Mah") , tel, tel. 387 65/885-111. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat, ostava, Krfska ulica, mob. tel, tel. 387 65/208-318. Prodajem renoviran stan na Star~evici 98 m2, visoko prizemqe tel, tel. 387 65/292-170, 066/713-173. Prodajem stan 75 m2 u Lazarevu. Monta`ni objekat (baraka samica) na 600m2 zemqista, tel. 387 65/817-380. Hitno i povoqno u nasequ \ure \akovi}a, Ko~i}ev vijenac, prodajem

dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, lift, u odli~nom stawu, tel. 066/165-323. Prodajem nove stanove u izgradwi ul. Stepe Stepanovi}a kod fakulteta od 30, 33, 44, 51, 53, 46 i 60 m2, tel. 065/562-426. Prodajem u Boriku, ul. Mi{e Stupara, trosoban stan, tre}i sprat, 92 m2, fasadna cigla, cijena 200.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem u “Malba{i}a zgradi” kod Medicinske elektronike trosoban stan, 90 m2, peti sprat, lift, sa gara`nim mjestom 18 m2,useqiv u avgustu ove godine, tel. 065/516-927. Zagreb, prodajem stan u centru grada 39 m2, novoadaptiran, blindirana vrata, cijena povoqna, tel. 00385955356805. Prodajem dva stana na Star~evici po 44 m2, prvi sprat, cijena 85.000 KM/m2, tre}i sprat cijena 90.000 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem trosoban stan 82,50 m2, ~etvrti sprat, centralno grijawe, ul. Kozarskih brigada Gradi{ka, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem jednoiposoban stan, 53 m2 ili mijewam za ku}u, Obili}evo kod Naprijedovog stadiona, tel. 051/464-366; 066/689-357. Prodajem stan, 86 m2, ~etvrti sprat, lift, totalno saniran, u Krfskoj ulici, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem u Lakta{ima trosoban stan, 71 m2, ~etvrti sprat, centralno grijawe + {upa u prizemqu, tel. 063/862-465. Prodajem u ulici Marije Bursa} - Centar stan 69 m2, tre}i sprat, cijena 3.000 KM/m2, tel. 065/935-191. Prodajem jednoiposoban stan 53 m2 ili mijewam za ku}u, Obili}evo, kod Naprijedovova stadiona, tel. 051/464-366; 066/689-357.

KUPOVINA Kupujem stan u Bawoj Luci do 60.000 KM, tel. 065/673-010. Kupujem stan u Bawoj Luci od vlasnika do 60.000 KM, isplata odmah, tel. 065/673-010.

ZAMJENA Mijewam stan 75 m2, ul. \ure \akovi}a za Borik, tel. 051/306-949. Mijenajm dovosban komforan stan 57 m2 u Boriku, za dva mawa uz dogovor, tel. 051/302-835. Mijewam dvosoban stan 54 m2 II sprat ul. S. Stepanovi}a, Obili}evo, za ve}i uz doplatu, tel. 065/400-689. Mijewam dvosoban komforan stan 57 m2 u Boriku II sprat u ulici @. Mi{i}a za dva mawa uz dogovor, tel. 051/302-835.

IZDAVAWE Izdajem jednosovan stan poseban ulaz, tel. 065/526-338. Izdajem nov luksuzan namje{ten stan ulica Stepe Stepanovi}a ozbiqnim osobama, tel. 387 65/315-553. Izdajem namje{ten jednosoban stan u blizini "^ajaveca" . Kontakt telefon, tel. 387 66/770-728. Izdajem mawi namje{ten stan u Majevi~koj ulici.Zvati poslijepodne, tel. 051/354-327, 065/686-437,. Izdajem nenamje{ten dvosoban stan, zgrada "Merkatora", Majke Jugovi}a 25, tel. 065/635-030. Izdajem trosoban namje{ten stan na Novom Beogradu na du`i period, tel. 066/165-323.

POTRA@IVAWE Potrebna garsowera ili jednosoban stan u zgradi, prednost Obili}evo i Hisete, tel. 065/286-613. Potreban jednosoban stan ili garsowera, namje{teno, Rosuqe, Borrik, Nova varo{, tel. 065/604-357.

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodajem ili izdajem u centru poslovni prostor, 73 m2, prizemqe, tel. 051/310-994; 387 66/280-130.

OGLASI

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 43

Prodajem u PC “Krajina” (kod hotela “Bosna”), poslovni prostor, 50 2 m , drugi sprat, lift, cijena 3.650 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem u Rosuqama sre|en kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena 6.000 KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem poslovne prostore od 80 m2, 150 m2 i 200 m2, odmah useqive, u prizemqu stambenih zgrada, tel. 065/ 371-611. Prodajem hale kod “Incela” i u Trnu, cijena povoqna, tel. 065/631-613. Izdajem poslovni prostor, kancelarija, 17,5 m2 strogi centar B.Luke, klima, mokri ~vor, bezbjednosni sistem, tel. 065/902-804. Prodajem halu povoqno, tel. 065/511121. Izdajem poslovni prostor 10 m2 sa upotebnom dozvolom u centru grada, tel. 066/235-816.

KUPOVINA

PLACEVI PRODAJA Prodajem placeve u Drago~aju, udaqeno 300 m od {kole, tel. 387 66/280-130; 051/310-994. Prodajem plac za poslovnu izgradwu u Glamo~anima 1350 m2, ulaz sa autoputa, ekstra lokacija, tel. 387 65/514- 070 , 065/528-882, 051/308-223. Prodajem plac za poslovnu izgradwu u Glamo~anima 1350 m2, ulaz sa autoputa, ekstra lokacija, tel. 387 65/514-070, 065/528-882, 051/308-223. Prodajem dva placa 1000m2 i 850m2, u Kuqanima iznad kasarne, 1/1., tel. 387 65/543-499. Prodajem vi{e placeva u Zalu`anima ul. Nenada Kosti}a br 414 papiri 1/1, tel. 065/810759; 000008 G.

Kupujem poslovni prostor ili ku}u sa p.p. na placu do 1000 m2 uz glavnu cestu prema Zalu`anima, tel. 065/566207; 051/219-124. Tra`im da kupim poslovni prostor do 20 m2, u centru, za kancelariju, tel. 065/631-613.

Povoqno prodajem plac u Srpcu struja voda, asfalt, kanalizacija, tel. 387 65/651-275. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, tel. 387 65/493-216, 051-351-478.

ZAMJENA

Prodajem plac u Kuqanima 540 m2, tel. 065/306-147 000008 G.

Mijewam poslovni prostor u Gradi{ci 55 m 2, nova gradwa, na spratu, useqiv, struja, voda, 2 WC za Bawa Luku, tel. 065/170-799.

IZDAVAWE U Trnu na glavnoj cesti izdajem prostor od 1600 m2 pogodan za prodaju vozila ili gra|evinskog mat, tel. 387 65/539-888. Izdajem razra|eno stovari{te gra|evinskog materijala u Trnu na glavnoj cesti sa svim prate}im objektima, tel. 387 65/539-888. Izdajem ili prodajem 2 hale u Glamo~anima, asfaltiran parking, viqu{kar, upotrebna dozvola, ekstra lokacija, tel. 387 65/514-070, 065/528882, 051/319-792. Izdajem kafi} Sla|a veoma povoqno, ul. Koste Jari}a, tel. 065/297-493. Izdajem povoqno poslovni prostor 60 m2, tel. 065/526-338. Izdajem poslovni prostor povr{ine 18 m2 ul. Branka Mora~e br. 1 (blizu Zelenog mosta) mo`e za razne namjene ima dokumentaciju, tel. 051/461-613. Izdajem poslovni prostor, kancelarije, zasebna ku}a, oko 320 m2, ul. Marije Bursa} 8, kod Zavoda za izgradwu, tel. 051/466-635; 065/360-818; 065/418534. Izdajem u Gospodskoj pos.prostore 18 , 30 , 33 , 40 , 44 , 57 m2 mo`e spajawe , i 5 kancelarija jedna cjelina. 20 KM po m2. Obezbje|eno, klima, tel. 387 65/613-418, 216 161, 065/522- 802. Izdajem poslovni prostor za samostalnu zanatsku radwu u Bawoj Luci u ul. Vida We`i}a, tel. 065/400722. Izdajem nov poslovni prostor 18,5 m2 pogodan za kancelariju ili predstavni{tvo Lakta{i, tel. 065/488-077. Izdajem poslovni prostor 45 m2 u strogom centru Bawe Luke, ul. \ure Dani~i}a 12, nema upotrebne dozvole, cijena 600 KM mjese~no, tel. 065/193035. Izdajem poslovni prostor vi{e luksuzno opremqenih kancelarija, tel. 065/631-613. Izdajem povoqno poslovni prostor 60 m2, kontakt telefon, tel. 065/526338. Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinacije i kancelarije, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-413. Izdajem poslovni prostor u B. Luci 46 m2 i izdajem ugostiteqski objekat u Lakta{ima, opremqen za rad, tel. 065/936-588. Izdajem namje{tenu kancelariju, 20 m2, u centru, povoqno, tel. 065/631-613. Izdajem poslovni prostor u Centru 10 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem dvije kancelarije luksuzno opremqene u Bawoj Luci, cijena 250 evra, tel. 065/512-035.

Prodjem tri dunuma zemqe na Kr~marica, tel. 065/482-426. Prodajem 5,5 dunuma zemqe u V. Bla{ku, kilometar od Kla{nica, prema Vrbasu, cijena povoqna, tel. 066/467-752. Izdajem 1.600 m2 zemqi{ta u Trnu na glavnoj cesti, tel. 065/663-104. Prodajem mawi plac u Lazarevu blizu “Intereksa”, UTE uslovi, kanalizacija, cijena povoqna, tel. 065/288-628; 066/467-752. Prodajem placeve za hale i stambene poslovne objekte, tel. 065/549687. Prodajem tri placa po 450 do 470 m2 u Prije~anima, iza {kole, cijena 25 KM/m2, tel. 051/428-008; 065/351000. Prodajem placeve na Rebrovcu u ulici Dujka Komqenovi}a, tel. 065/547-882; 065/143-451. Prodajem 10 dunuma zemqe u Prwavoru, mjesto Doline uz glavnu cestu (5 {uma 5 livada), kontakt osoba Sejo, tel. 061/169 901; 062/253-358; IP 002371.

SOBE IZDAVAWE Izdajem dvokrevetnu sobu u prizemqu zgrade, blizu gradskog mostaObili}evo,tel, tel. 387 65/544-189. Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu s upotrebom kupatila i kuhiwe kod restorana "Alas", tel. 387 65/989816. Izdajem namje{tenu sobu u Prwavoru, tel. 065/491-921. Izdajem stambeni prostor osam le`ajeva povoqno za radnike, tel. 065/526-338.

MOTORNA VOZILA PRODAJA Prodaje se "{koda fabija" 1,2 klasik, godina 2005, tel. 387 65/533667. Prodajem "jugo-55", '90 god, reg: juli/'09, bijeli, kuka, hitno, 620 KM, B.Luka, tel. 387 66/328-956. Mijewam "nisan terano" 2.7- 2004 god. za ve}i kombi ili mawi "mercedesov" kamion, tel. 387 65/515-052. Prodajem plinski viqu{kar "yalle" 98 god. 1500 kg. H =4.5 m, tel. 387 65/515-052. Prodajem "nisan terano"2,7 2004 god. Cijena 26999 KM.Tel, tel. 387 65/515-052. Prodajem skuter star godinu dana, pre{ao 300 km, tel. 065/491-112. Prodajem “alfa romeo” 2.000 kubika, g. p. 1994, u izuzetno dobrom stawu, cijena povoqna, tel. 387 65/687-451.

Prodajem nov skuter "hurricane" 49 cm3, cijena 1450 KM, tel. 065/491112. Prodajem "mercedes 190 E" god. pro. 90. benzinac, stranac u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem “golf 3” godina proizvodwe 1992 registrovan do 3.6.2009, benzinac, crni, cijena 6.000 KM, tel. 065/582-345. Prodajem "reno klio", tel. 066/ 649-313. Prodaje se "mercedes" dizel g.p. 88 stranac u dijelovima, tel. 065/218600. Prodajem “sitroen sakso” 1.100 cm3, troje vrata, proizveden 2001, cijena povoqna, tel. 063/722-161. Prodajem "reno klio" 1,4 72 KW, 16 V, metalik sivi, benzin, ful oprema, proizveden 2001, registrovan do 10/09, pre{ao 76.000 km, tel. 065/585-573. Prodajem "hjundaji poni" 1,5, proizveden 91, registrovan do avgusta 2009, tel. 065/433-212. Prodajem "golf 2", 1988. godi{te, ugra|en plin, sa lavqom kanyom. U odli~nom stawu, tel. 065/892-165, 065/407-645 04/23 E. Prodajem "golf 2" 1,6 benzin g.p. 1991, ekstra stawe, tel. 065/983853. Prodajem "pasat, 1.9 TDI", limuzina, 98. godi{te, klimatronik, ko`a, cijena 14.500 KM, tel. 065/358-888. Prodajem "reno 4-GTL", g.p. 1985. registrovan u izuzetno dobrom stawu, tel. 051/371-952. Prodajem "golf 2" benzinac 1600 kubika 1990 g.p. ekstra stawe, cijena 5000 KM, tel. 065/973-167.

KUPOVINA Kupujem registrovanog “juga”, a mo`e i neregistrovan ili malo havarisan za dijelove, B. Luka, tel. 065/538-048.

DIJELOVI I OPREMA Prodajem sve vrste retrovizora za autobuse, kamione, kombi vozila i yipove te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ke automobile, farove za “golf” i “mercedes”, tel. 065/538-048. Prodajem ~etiri gume marke “danlop” polovne, dimenzija 205-55-16, tel. 065/530-861. Prodajem auto-dizalicu s mawim kvarom, tel. 065/931-383.

MA[INE I ALATI PRODAJA Prodajem ~etvorostranu ma{inu "pavel ledinek", pet glava, {irina 160 mm, tel. 065/877-126; 065/369971. Prodajem kompresor "trudbenik" Doboj zapremina boce 300 l u odli~nom stawu, cijena po vi|ewu Bawa Luka, tel. 065/206-060. Prodajem nove ma{ine, mrvilice, {rotalice, cikulare, hoblarice, kombinovane stolarske ma{ine, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532426. Prodajem elektri~ni viqu{kar "Stainbock", nosivost 1 t, visina dizajna 1m, neispravan akumulator ili mijewam za gra|evinski materijal, tel. 065/170-799.

USLUGE OSTALO Dajem instrukcije iz matematike i elektrotehnike. Tel, tel. 387 65/632890, 051/218-568. Izvodimo hidro izolacije ravnih krovova, bazena, podruma 25 god. iskustva. Tel, tel. 387 65/773-852, 051/311-263. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, telefon, tel. 387 65/773-852, 051/311-263. Intenzivni kursevi ruskog jezika. Prijave na tel, tel. 387 65/535-820. Ugradwa i popravka interfona, radovi na popravci kvarova na elektri~nim instalacijama, tel. 065/ 356-380. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, tel. 051/303-011.

RAZNA ROBA PRODAJA Prodajem cisternu za lozu 10000 litara i automatsku kotlovnicu 300 kg pare na sat, tel. 387 65/651-275. Prodajem kompjuter “filips” 4, {tampa~ i kompjuterski stoli}, 300 KM, tel. 387 65/794-888. Prodajem gumeni ~amac "sport meteor specijal" nosivosti pet osoba sa motorom "tomos" 4 KS, cijena 1600 KM, tel. 065/491-112. Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 387 65/668-978, 051/ 381-851. Prodajem armaturne mre`e, jelovu gra|u, betonske cijevi i ostali gra|evinski materijal povoqno, tel. 387 65/541-743. Prodajem `eqeznu konstrukcju ispred prodavnice sa tendom, 3,80 h 2,10, tel. 065/425-122. Prodajem harmoniku sa koferom. E soprani 120 basova registri sedam plus ~etiri. Crna sa crvenim mjehom, tel. 387 65/582-485. Prodajem tendu sa `eqeznom konstrukcijom, dimenzije 5,5 h 2,5 metara, povoqno, stolove za 15 ra~unara za Internet klub, trgova~ku vagu, tel. 065/425-122. Prodajem limenu gara`u, ru~na izrada, tel. 065/491-112. Prodajem suvu jelovu gra|u, tel. 065/425-122. Prodajem novi pod nano, apple silver, 4Gb. Cijena 200 KM. Tel, tel. 387 65/844-514, 065-900-254. Prodajem razne police za butike i trgovine, tel, tel. 387 65/515-052. Prodajem atraktivne stepenice uvoz iz Wema~ke, tel. 387 65/800-709. Prodajem haubu za su{ewe i fenirawe kose “gorewe”, tel. 065/826656. Prodajem pi{toq 7,65 bereta ~e{ka, uslov da poseduje odobrewe za no{ewe, tel. 066/541-304. Prodajem ~etiri slot aparata, dva nova i dva polovna sa mogu}no{}u pode{avawa procenta, cijena povoqna, tel. 065/837-918.

IZDAVAWE Izdajem vulkanizersku radwu, Solunska 12, tel. 065/011-134.

ZAPO[QAVAWE POTRA@WA Ozbiqna `ena tra`i posao: ro{tiqnica, fast fud, pekara, kuhiwa i sl. Tel, tel. 387 65/470-403. Pakuju}i koverte u vlastitom domu u svoje slobodno vrijeme poboq{ajte svoj buyet sedmi~na zarada 400 KM, tel. 387 65/661-218. Kompaniji sa inostranim ulagawem potrebni novi saradnici, SSS, od 20-55 godina, automobil. [kolovawe i usavr{avawe o na{em tro{ku.Zvati od 9-16, tel. 066/420436;065/882-208; 065/882-209. Tra`im saradnike za "Oriflajm" kozmetiku, prednost Star~evica, Borik, Mejdan, tel. 065/326-268. Potrebni komercijalisti u svim gradovima. Rad na kompjuteru, tel. 063/893-5521. Tra`imo radnike za auto-praonicu, tel. 051/439-160.

TURIZAM IZDAVAWE Utjeha - Bar, dvosobni i jednosobni apartmani, blizu mora www.villainmontenegro.com, tel. 00381638142829.

LI^NI KONTAKTI Obavje{tavamo maturante Gra|evinske {kole u B.L.,generaciju 1979. da se 30.maja organizuje proslava 30 godina mature u hotelu "San" Lakta{i u 19 ~asova, tel. 387 65/812-037, 065/401-390. Goran, 43 godine, VS, iz Bawe Luke, `eli da upozna `ensku osobu za susrete uz diskreciju ili za ozbiqnu i trajnu vezu, tel. 387 65/393634. Upoznao bi Bawolu~anku do 50 god., radi zajedni~kog `ivota, tel. 387 65/691-197. Udru`ewe "Svitawe" organizuje {etwu poznanstva i dru`ewa, subotom od 9 ~asova. [etwa od tvornice obu}e do spomenika na Baw brdu, tel. 051/372-085, 066/328-537.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

44 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Roxer Federer }e se na Vimbldonu izjedna~iti sa mnom po broju grend slem titula. Ako bih morao da se kladim, svoj novac stavio bih na wega.

Sport

Pit Sampras, biv{i ameri~ki teniser

Velika nagrada Monaka na programu ovog vikenda FOTO: BETA

Fortis grupa uz “malene“ Mladi Kraji{nik dobio je jo{ jednog sponzora. Rije~ je o renomiranoj firmi “Fortis grupa” sa svojom ~lanicom “Kozara putevi“ AD Bawa Luka. Ugovor o sponzorstvu i reklamirawu potpisan je do kraja teku}e 2009. godine sa mogu}no{}u produ`ewa.

Jo{ jedan poraz Srbije Odbojka{ka reprezentacija Srbije zavr{ila je mini turneju u Atini novim porazom od doma}ina. Grci su slavili u prvom duelu (4:1), Srbija se revan{irala u jedinom me~u pred publikom u srijedu uve~e (5:0), ali su doma}ini dan kasnije ponovo slavili u dvorani “Pejanija“ u pet setova - 3:2.

[esta trka sezone “formule 1” vozi se na Azurnoj obali, a jurwava ulicama glamuroznog Monte Karla prava je poslastica za sve qubiteqe brzine

Rubens Barikelo (Braun GP)

UEFA je optu`ila igra~e ^elzija Didijea Drogbu i @ozea Bosingvu i klub za nedoli~no pona{awe tokom polufinala Lige {ampiona sa Barselonom. ^elzi i igra~i moraju da podnesu izjave do 29. maja. Disciplinska komisija saslu{a}e strane 17. juna. Kontrolor su|ewa iz Prijedora Vlado Li{~inski dao je Zoranu Sofreni}u ocjenu 8,2 za su|ewe na me~u Sutjeska - Famos (0:2). Zanimqivo je da je isti kontrolor prije 15 dana na susretu Kozara - Borac ([) (6:1) istom sudiji dao ocjenu 8,4.

Foto dana

PRIPREMIO: DEJAN MARI] [email protected]

MONTE KARLO - Najglamuroznija trka {ampionata “formule 1“, Velika nagrada Monaka odr`a}e se ovog vi ken da na uli ca ma Monte Karla. Ta kmi ~ewe na Azur noj obali bi}e {esto ove sezone, kojom dominiraju voza~i Braun GP-a Yenson Baton i Rubens Barikelo. S obzirom na kon fi gu ra ci ju uli ~ne piste i vrlo spore krivine, za o~ekivati je da pomenuti tandem ponovo vodi glavnu rije~ u kne`evini. No, ra~une bi mu mogli pomutiti Sebastijan Fetel

i Mark Ve ber, pi lo ti Red Bu la, ko ji je za ovu trku spremio prvu verziju dabldeker difuzora. Iako wihov uticaj na ovakvoj stazi nije ve li ki, si gur no je da se wema~ko-australijski duo i mo `e bo ri ti za naj vi {i plasman.

BRAUN GP glavni favorit Fera ri je u Bar se lo ni napravio veliki korak napri jed, pa bi se Fe li pe Ma sa i Ki mi Ra iko nen opet mogli ukqu~iti u borbu za vrh, ba{ kao i voza~i Meklarena Luis Hamilton

i He iki Ko va la inen, po {to “srebrnim strijelama“ odli ~no “le `i“ ova kva pista. To jo tu i Vi li jams ne treba otpisati. Istina, poslije sjajnog starta sezone, Jarno Truli i Timo Glok su pali u formi, ali bi zato Ni ko Ro zberg ko na ~no mogao “bqesnuti“, po{to je i

sam najavio da bi ova trka mogla biti najboqa do sada. U Renou se nadaju pozitivnom vikendu, pa }e biti za nimqivo vi dje ti ko li ko za pra vo mo gu Fer nan do Alonso i Nelson Pike, dok je te {ko o~e ki va ti da se BMW Zauber ukqu~i u borbu za najvi{i plasman.

KI[NE KVALIFIKACIJE Kvalifikacioni trening vozi se u subotu od 14 ~asova, a prema prognozama meteorologa nije iskqu~ena mogu}nost ki{e, {to }e

dodatno ote`ati posao voza~ima. U istom terminu u nedjequ vozi se trka, tokom koje bi trebalo da bude suho.

Vratio sam se u pravi ~as

Milo{ KRASI], fudbaler CSKA Moskva

Srpska teniserka Ana Ivanovi}, aktuelna osvaja~ica Rolan Garosa, prisustvovala je `rijebu i izvla~ila kuglice. Ona }e se prvo sastati sa Sarom Erani, dok }e Jelena Jankovi} imati za protivnicu Petru Cetkovsku. Novak \okovi} }e igrati protiv Nikolasa Lapentija, Janko Tipsarevi} protiv Albeta Montawasa, dok }e Viktor Troicki ime svog protivnika saznati nakon kvalifikacija.

“Jasno mi je da nisam u poziciji da diktiram, ugovor me obavezuje da }utim i slu{am“

Vratio sam se u prvi tim posle pauze zbog povrede. Zbog istegnu}a mi{i}a propustio sam nekoliko utakmica, a u narednom periodu nas o~ekuje finale ruskog Kupa 31. maja protiv Rubina, kao i me~evi za reprezentaciju Srbije u okviru kvalifikacija za Svet sko prven stvo 2010. go di ne pro tiv Austrije i Farskih ostrva. Moram da budem spreman za te izazove. Vratio sam se u najboqi mogu}i ~as. Ve} tri dana sam sto odsto na treningu, spreman da izdr`im sva isku{ewa, `eqan igre, u i{~ekivawu pobeda na svim frontovima. Iskreno, o~ekujem trijumf do trijumfa. Kvalitetniji smo i individualno ja~i od svih timova u Rusiji. Kada je u pitawu reprezentacija Srbije, svesni smo trenutka i naoru`ani smo samopouzdawem. Orni smo i raspolo`eni, ali ipak i oprezni, bez devize “lako }emo“. Tra`imo, a uveren sam i da }emo na}i put do

{est bodova u naredne dve utakmice koji bi mogli da nas pribli`e Svetskom prvenstvu u Ju`noj Africi. Dobrim igrama skrenuo sam pa`wu na sebe, ve} postoji interesovawe nekoliko evropskih klubova. Me|utim, jasno mi je da nisam u poziciji da diktiram, ugovor me obavezuje da }utim i slu{am. Nemojte pogre{no da me shvatite, u CSKA i u Moskvi uop{te, lepo `ivim, nemam pravo da se na bilo {ta po`alim, ali [panija i Nema~ka mame svakog igra~a. Rado bih tamo oti{ao. O eventualnom transferu mo}i }u da razmi{qam na zimu. Ima nekih varijanti, ali ipak, realnije je da se transfer ostvari za {est meseci, pre svega zbog ~iwenice da se CSKA plasirao u Ligu {ampiona i igra}e u grupi. Tako da niko ne pomi{qa da se, bar u prvoj fazi, li{i usluga nekog od standardnih prvotimaca.

FOTO: GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 45

Prva liga za rukometa{e

Rukometa{i Borca u subotu do~ekuju Bosnu

Lider pred promocijom BAWA LUKA - Lider Prve lige Republike Srpske za rukometa{e Lokomotiva, u 21. rundi takmi~ewa, bi}e u prilici da ovjeri lovor. Br~aci imaju ~etiri boda prednosti ispred Prijedora, i u slu~aju da slave u Derventi, osvoji}e titulu. Parovi 21. kola, subota: BAWA LUKA: Borac dva - Partizan (15.30 ~asova), KOTOR VARO[: Tesli} - Slavija (18), DERVENTA: Derventa - Lokomotiva (19), PRIJEDOR: Prijedor Bijeqina (19), nedjeqa: ZVORNIK: Drina - Srbac (19). Odigrano ranije: TREBIWE: Leotar - Hercegovina 32:38. De. M.

[ampionat Srpske

Pioniri na sceni BIJEQINA - Zavr{nica rukometnog {ampionata Republike Srpske za pionire odr`a}e se u subotu u Bijeqini. Na turniru }e u~estvovati ~etiri ekipe - doma}i Sedme rac, Lo ko mo ti va iz

Br~kog, te dva bawolu ~ka sastava, Borac i Cepelin. Ta kmi ~ewe po ~iwe u 10 ~asova, igra se po sistemu svako sa svakim, a ekipa sa naj vi {e bo do va osva ja ti tulu. De. M.

Premijer liga BiH rukometa{ica

Borac u @ivinicama

Milovan Pavlovi}

Parovi

Idemo na trijumf, to je jedini ciq. @elimo da budemo jedini koji su uspjeli da pobijede “studente“ i siguran sam da to i mo`emo ostvariti, rekao Boris Pucarevi} PI[E: DEJAN MARI] [email protected]

BAWA LUKA - Pred rukometa{ima Borca je najva`nija utakmica sezone derbi protiv novog-starog prva ka, sa ra jev ske Bo sne (subota, 18 ~asova). “Crveno-plavi“ su tokom cijelog {ampionata igrali odli~no, davno osigurali vice{ampionski lovor, u drugom di je lu prven stva ni su osjetili gor~inu poraza, a “Boriku“ dali epitet neosvojive tvr|ave. Sada je na red do{la i bitka sa “qutim“ rivalom, koji se nedavno “provukao“ u polufinalu Kupa. No, sada se derbi igra u, svi se nadamo, pre pu nom bawolu ~kom “hramu sporta“. - Idemo na trijumf, to je jedini ciq. @elimo da budemo jedini koji su uspjeli da pobijede “studente“ i siguran sam da to i mo`emo

ostvariti. Vidjeli smo i u polufinalnom me~u Kupa da mo`emo da se nosimo sa rivalom. Uz to, igramo na doma }em te re nu pred svo jom pu bli kom, ko ju po zi vam da do|e u {to ve}em broju i pomo gne nam u ovom va `nom su sre tu - re kao je bek Bawolu~ana Boris Pucarevi}.

BESPLATAN ulaz u “Borik“ Is ku sni ~u var mre `e Mehmedalija Mulabdi} o~eku je odli ~nu ru ko me tnu predstavu. - Vjerujem da }e ovo biti kvalitetna utakmica, jer nije dan tim ne }e igra ti pod pri tis kom u re zul tat skom smislu. Ovo je me~ za presti` koji }e pokazati koliko se mi u ovom trenutku mo`emo suprotstaviti protivniku. Naravno, svi `elimo da

ostanemo nepora`eni u drugom dijelu sezone i pred svojim navija~ima. Vjerujem da mo`emo pru`iti jo{ jednu dobru partiju i zadr`ati pobjedni~ki ritam. Pro{le sezone Bosna je pa la u “Bo ri ku“, a ta da je na je fi ka sni ji u re do vi ma crveno-plavog tima bio Milovan Pavlovi}. - Te{ko je bilo {ta sa sigurno{}u prognozirati. Ipak, ono {to mo `e mo obe}ati je da }emo svi dati i vi{e od svog maksimuma, boriti se, te poku {a ti da na ne se mo prvi neuspjeh protivniku. Bez poraza smo na svom parketu i u~ini}emo sve da i u derbiju bodovi ostanu u “Boriku“. Atmosfera u timu je odli~na. Svi smo `eqni, motivi sa ni i spre mni da pru `i mo jo{ je dno do bro iz dawe. Do bro po zna je mo

U 21. kolu se sastaju, subota: BAWA LUKA: Borac Bosna (S) (18 ~asova), VISOKO: Bosna - Kowuh (19), igrano u petak: GRADA^AC: Grada~ac - Izvi|a~, TUZLA: Sloboda - Krivaja. Igrano ranije: KOTOR VARO[: Kotor Varo{ - Gora`de 33:45. Slobodna je Sloga. Bosnu. To je skup iskusnih i kva li te tnih igra ~a ko ji znaju da igraju velike utakmice. Kod nas, s dru ge stra ne, ima dos ta mla dih ru ko me ta {a, ali vjerujem da borbeno{}u i zalagawem mo`e mo pre va zi }i taj hendikep i sti}i do toliko `eqenog trijumfa. Utakmica Bosna - Borac igra se u subotu sa po~etkom od 18 ~asova u dvorani “Borik“, a pravdu u derbiju djeli}e Senad Kamberovi} iz @ivinica, i Mevludin [abi} iz Gra~anice. Ulaz na rukometni spektakl i ovog puta }e biti besplatan.

Mladost u Bawoj Luci do~ekuje ekipu Leotara

Bitka za titulu i elitu BAWA LUKA - U centru pa`we 17. ko la Prve li ge Republike Srpske za rukometa {i ce bi }e okr{aj Mla dos ti i Le ota ra, ko ji }e vjerovatno i odlu~iti {am pi ona, odno sno pu tni ka u bh. elitu. B a w ol u ~ a n ke dr`e lidersku poziciju sa {est bodova vi {ka u odno su na Trebiwke, ali i imaju me~ vi{e. A u slu~aju da ostanu

ne po ra `e ne, ispi }e {am pawac. - Naravno, idemo na pobjedu. Spremali smo se i cijele sezone ~ekali ovaj duel. Vidje}emo {ta }e se de{avati na te re nu, ali vjerujem da }emo odi gra ti do bro, do }i do novih bodova, te osvo ji ti lo vor po ru ~io je tre ner Mla dos ti Ne boj {a St ar ~e vi}, do da ju }i da }e nastupiti u najja~em sastavu.

Gos ti iz Her ce go vi ne ulogu favorita prepu{taju doma}inu.

BAWOLU^ANKE imaju {est bodova prednosti - Mladost je favorit, s ob zi rom na sva po ja ~awa, ali i ~iweni cu da igra pred do ma }om pu bli kom. Po ku {a }e mo da pru `i mo {to boqe izdawe, a iznena|ewa su uvijek mogu}a. No, pri je sve ga, pri `eqku jem

fer i lijepo rukometno nadmetawe, pa neka pobijedi boqi tim - istakao je strateg Leotara Zdravko Komnenovi}. Parovi 17. kola, subota: BOSANSKI BROD: Brod Ro ga ti ca (17 ~a so va), BR^KO: Lokomotiva - Doboj (17), ne djeqa: BAWA LU KA: Bo rac dva - Vrbas (15.30), BAWA LUKA: Mladost - Leotar (18), KOTOR VA RO[: Bor ja - Ra dnik (18). De. M

BAWA LUKA - Nove-stare {ampionke BiH, rukometa{ice Borca, u 22. kolu gostuju u @ivinicama, gdje `ele da nastave trijumfalni niz i sezonu u Premijer ligi zavr{e pobjedom. - Idemo da proslavimo titulu i bilo bi lijepo da to uradimo novom pobjedom. Nastupi}emo u gotovo najja~em sastavu, jer Dejana Kne`evi} vjerovatno ne}e igrati, pa vjerujem u jo{ jedno dobro izdawe. Uz to, od nas }e se oprostiti Sabina Pehi}, i zato }emo se potruditi da trijumfujemo, te tako napravimo lijepu uvertiru i za finale Kupa Republike Srpske - poru~io je {ef struke Bawolu~anki Rade Un~anin. Parovi 22. kola, subota: @ivinice - Borac (19 ~asova), “Katarina“ - Lokomotiva (20), igrano u petak: Kne`opoqka - Zriwski, Iliya - @eqezni~ar, Gora`de - Jedinstvo, igrano ranije: QUBU[KI: Qubu{ki - “Mira“ 39:23. De. M

Zavr{nica Evrokupova

“Kraqevi“ ili “zebre“ BE^ - Prvi me~ finala rukometne Lige {ampiona igra se u nedjequ (18.45 ~asova), kada }e vice{ampion Kil na svom parketu ugosti ti aktu el nog prvaka, Siudad Real. Rije~ je o trenutno naj ve }em ru ko me tnom derbiju Starog kontinenta, u kojem je nezahvalno bi lo {ta pro gno zi ra ti. Pro{le godine slavili su “kraqevi“, iako su “zebre“ u prvom me~u slavile u [paniji.

Isti timovi sastajali su se ve} tri puta ove sezone, a Siudad vodi 2-1. Revan{ je na programu 31. maja (18). Tako|e, ovog vikenda igraju se finala i u pre os ta lim Evro ku po vi ma. U Kupu pobjednika kupova, Nordhorn }e u subotu ugostiti Vaqadolid (17.30 ~asova), Gorewe u EHF kupu do~e ku je Gu mer sbah (su bo ta, 15.30), dok }e u okviru ^eleny kupa snage odmjeriti Resita i Su}eava (nedjeqa, 18).

“Mira“ pora`ena u Qubu{kom

Boqe nije moglo QUBU[KI - Rukometa{ice “Mire“ pora`ene su u prvom me~u 22. kola Premijer lige u Qubu{kom (23:39). - Rival je daleko ja~a, organizovanija i kvalitetnija ekipa, tako da je rezultat realan. U prvom poluvremenu smo gubili sedam razlike, u drugom pri{li na tri ili ~etiri gola zaostatka, ali nismo mogli da izdr`imo u istom ritmu. Bekovska linija bila je nekompletna, tako da boqe od ovog nismo mogli - rekao je trener Prijedor~anki Zoran [trbac. De. M.

QUBU[KI “MIRA“

39 (19) 23 (12)

DVORANA: Gradska sportska u Qubu{kom. Gledalaca: 100. Sudije: Zdenko Bo`i} (Vitez), Borislav Slipac (Novi Travnik). Sedmerci: Qubu{ki 2 (1), “Mira“ 5 (2). Iskqu~ewa: Qubu{ki 6, “Mira“ 4 minuta. QUBU[KI: Bijeli} (12 odbrana), Medak (11 odbrana), A. Prusina 4, Mistri} 8 (1), Risti} 2, Knezovi} 2, Tomi} 7, Rajkovi} 2, Boras 2, Dragi~evi}, Doli}, M. Prusina 10, M. Nikoli} 2, A. Nikoli}. Trener: Mate Nikoli}. “MIRA“: E. Bri{evac (18 odbrana), J. Bri{evac 3, S. Iveti} 4, Stupar, Q. Iveti}, Kuzmanovi} 7 (1), Torbca 1, Baoti}, Keser, Bogdanovi} 6, Damjanovi} 2 (1), Kuni}, Ge~ek. Trener: Zoran [trbac.

46 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Igokea Partizan gostuje u [irokom Brijegu

Subotwi okr{aj Borca i Bosne bi}e istinska rukometna poslastica, kakvu je grad na Vrbasu ~ekao cijele sezone. Na parketu “Borika“ na}i }e se trenutno dvije najboqe bh. ekipe, silno motivisane da daju i vi{e od 100 odsto vlastitih mogu}nosti kako bi do{le do trijumfa u derbiju, koji ne donosi samo bodove, nego i, u ovom trenutku mnogo va`niji, presti`. No, da bi duel “qutih“ rivala bio pravi spektakl, po tre bna je pu bli ka. Ne op ho dno je da bawolu ~ki “hram sporta“ opet bude ispuwen, za{to ne, i do posqedweg mjes ta, i da po no vo di {e za ru ko met, sport ko ji je grad na Vrba su do veo na evrop sku i svjetsku mapu. Bez sumwe, ~eta koju sa klupe predvodi Dra{ko Budi{a zaslu`ila je da u posqedwem ovosezonskom me~u pred svojim navija~ima dobije dostojan opro{taj. Tim koji su mnogi “stru~waci“ otpisali na startu {ampionata, predvidjev{i mu borbu za opstanak, hrabro je ru{io prepreku za preprekom, nizao pobjede i na kraju do{ao do vi{e nego zaslu`ene vice{ampionske titule. “Crveno-plavi“ su se izdvojili kao “druga sila“ elitnog dru{tva, napraviv{i pri tom ~vrstu osnovu da konstantno napreduju u godinama koje slijede. Uz to, rukometa{i iz Gospodske ulice tokom cijele sezone nisu izgubili nijedan duel na svom terenu, u devet proqe}nih kola upisali su osam trijumfa i re mi, a u po lu fi na lu Ku pa pro pi sno su na mu ~i li upravo “studente“, koje su sudije “pogurale“ do pehara. Sada je vrijeme da im zahvalimo i pomognemo da na sjajnu sezonu stave krunu - pobjedu nad novim-starim prvakom. Ulaz je besplatan. Opravdawa nema. Zato, svi u “Borik“!

Svislajon Superliga Srbije

Odlu~uje majstorica BEO GRAD - Prva ka Srbi je u se zo ni 2008/09. odlu~i}e peta utakmica finalne serije. U ~etvrtom me~u Crvena zvezda je savladala Partizan sa 75:73 i izborila “majstoricu“, koja }e biti odigrana u subotu, od 20.15 ~asova. “Crveno-bijeli“ su do druge pobjede do{li zaslu`eno, po{to su sredinom druge ~etvrtine preuzeli vo|stvo i nisu ga ispu{tala do kraja. Najefikasniji u Zvezdi bili su Nemawa Bjelica, Boris Baki} i Vladimir [timac sa po 13 poena. Uro{ Tripkovi} je postigao 16 ko{eva za pora`ene. - Ovo {to smo uradili zasluga je na{ih navija~a, koji su do{li u najve}em broju ove sezone i bodrili nas do posledweg minuta. Wima posve}ujemo pobedu - poru~io je kapiten Zvezde Tadija Dragi}evi}. Strateg Partizana Du{ko Vujo{evi} bio je razo~aran: - Do{li smo do pete utakmice i pozivam publiku da ispuni “Pionir“, te nam pomogne da prevazi|emo strah i da se ekipa vrati na nivo na kojem je bila.

PI[E: ZORAN VAJKI] [email protected]

FOTO: G. [URLAN

Svi u “Borik“!

Svesni smo velikog zna~aja utakmice. Imamo istorijsku {ansu da uradimo ono {to generacije pre nas nisu uspele i zato se nadam da }e igra~i ispuniti ambicije kluba, rekao Darko Ruso ALE KSAN DRO VAC Ko{arka{e Igokee Partizana u subotu o~ekuje vjerovatno i najva`niji ispit ci je le se zo ne - tre }i me~ polufinala plej-ofa u [irokom Brijegu. Plasman u finale veliki je ulog, posebno ako se zna da }e boqi iz ovog duela obezbijediti mjesto u regionalnoj NLB li gi, {to je, zapravo, dugogodi{wi, neostvareni ciq Aleksandrov~ana. To vrlo dobro znaju u redovima bh. vice{ampiona.

IGOKEA ove sezone ve} slavila u [irokom - Sve sni smo ve li kog zna~aja utakmice. Imamo istorijsku {ansu da uradimo ono {to generacije pre nas nisu uspele i zato se nadam da }e igra~i ispuniti ambicije kluba. Nemamo pravo na kiks. Plasman u NLB ligu je glavni ciq i zato moramo da pobedimo u [irokom Brijegu - istakao je {ef stru~nog {taba aleksandrova~kog ti-

Sudije Utakmica [iroki Eronet Igokea Partizan igra se u subotu, sa po~etkom od 20 ~asova. Pravdu na ovom me~u dijeli}e Petar Obradovi} iz ^apqine, Bawolu~anin Bojan Jovani}, te Medin Du{kaj iz Sarajeva.

Darko Ruso

ma Darko Ruso. Igokea je u utorak deklasirala protivnika sa 106:75, a ~iwenica da je ve} jednom slavila u Hercegovini ove sezone dodatni je razlog za optimizam. - Blagu prednost ipak da-

Denver izjedna~io ~e ti ri asis ten ci je, dok je ^onsi Bilaps zatrpao ko{ protivnika u pravom trenutku i donio slavqe “zlatnom gru mewu“. Bi laps je u posqedwem kvar ta lu upisao 11 poena od ukupno 27, a 13 se kun di pri je posqedweg zvu ka si re ne po go dio je tri od ~etiri slobodna bacawa, {to je bila kqu~na prednost. Kobi Brajant sa 32 pogot ka, pet uhva }e nih lopti i tri dodavawa bio je najboqi u redovima “jezeryija“.

nom do|emo do ciqa. U drugom duelu Mi{anovi} je “odsko~io“, ali se nadam da }e ovog puta svi ko{arka{i biti na vrhunskom nivou, kako bismo tokom celog susreta mogli dr`ati visok ritam zakqu~io je Ruso.

"Malene" igraju za krunu

Finale Zapada NBA lige WUJORK - Denver je potvrdio da }e wegov ri val, LA Lej ker si, mo ra ti da ulo `i ma ksi mum u fi nal noj se ri ji Za pa dne konferencije ukoliko `e li da izbo ri borbu za NBA prsten. Nagetsi su i u drugom me~u serije u “Stejpls centru“ igrali odli~no, slavili sa 106:103, te prebacili prednost doma}eg terena na svoju stranu (1-1). Karmelo Entoni bio je najefikasniji kod gostiju sa 34 ko{a, devet skokova i

jem [irokom, jer }e nastupiti pred svojim navija~ima. Oba ti ma na svom te re nu igraju vrlo sigurno, ali vreme je da mi odigramo jedan dobar me~ i na strani. Poku{a}emo da strpqivom igrom u napadu, i borbenom odbra-

Nastavqa se “Liga 4” BiH za ko{arka{ice

FOTO: GLAS SRPSKE

Pi{e: Dejan MARI]

Dragoslava @akula (Mladi Kraji{nik)

BAWA LUKA - Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika u petom kolu “Lige 4” gostuju u Sarajevu, kod “qutog“ rivala @eqezni~ara. Me~ se igra u nedjequ od 18.30 ~asova, a ukoliko ostvare trijumf, “malene“ }e osvojiti titulu. - Ove go di ne smo za slu `i le lo vor, kva li tet je na na{oj strani i ako sve bude kako treba, od na{eg dogovora sa tre ne rom do su |ewa, rezultat ne bi smio izostati. Po zna jem te ren pro ti vnika s obzirom na to da sam tri sezone provela u @eqe zni ~a ru, ta ko da, na ne ki na ~in, ovu uta kmi cu ne do `ivqavam kao gos tu ju }u. Vje ru jem da }e mo odi gra ti na vi so kom ni vou. ^iweni ca je da gdje god do |em osva ja se ti tu la, pa se nadam da }e se tradicija nastaviti - izjavila je igra~ica Mladog Kraji{nika Nata{a Miki}. Sli ~nog razmi{qawa kao i Miki}eva je i trener Bawolu~anki Zoran Mike{,

koji isti~e da je ovo najva`ni ja uta kmi ca se zo ne za wegov tim. U prvom susretu sezone Mladi Kraji{nik je slavio sa tri poena razlike.

MLADI Kraji{nik slavio u prvom me~u - Mi slim da smo u posqedwe dvi je uta kmi ce i kroz protekli period na trenin zi ma dos ti gli `eqeni nivo forme i da }e on biti do voqan i za dru gu po bje du nad @eqe zni ~a rem. U du el moramo u}i hladne glave, kako bi smo iz bje gli ne smo tre ne gre{ke, ali i nametnuti `estok tempo od samog po~etka, jer ~iwenica je da protivnik igra onako kako mu vi dozvolite. Ovo je najva`nija utakmica sezone i zato je moramo odigrati najboqe {to mo`emo. Sve u svemu, o~ekujem dobar me~, fer pri je sve ga, a nadam se i korektnom su|ewu - rekao je Mike{. M. Z

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 47

FOTO: ARHIVA

U Novom Sadu u subotu od 19 ~asova prijateqski bokserski me~

[kola {aha “Mala rokada“

Vidovdanski turnir BAWA LUKA - U organizaciji [kole {aha “Mala rokada“ u subotu }e se odr`ati 16. Vidovdanski turnir mladih “Bawa Luka 2009“. Ova smotra odigra}e se u Osnovnoj {koli “Georgi Stojkov Rakovski“ sa po~etkom od 10 ~asova. - Kao i do sada takmi~ewe }e se odvijati u ~etiri starosne kategorije: dje~aci od prvog do petog i od {estog do devetog razreda, te djevoj~ice od prvog do petog i od {estog do devetog razreda. Treba ista}i da je vi{estruki prvak Vidovdanskih smotri bio velemajstor Borki Predojevi}, koji je trenutno najboqi {ahista BiH i me|u 100 najboqih u svijetu - istakao je predsjednik [kole {aha “Mala rokada“ Ostoja Kremenovi}. Organizator je pripremio pehare, medaqe, diplome, nov~ane nagrade i kwige za najuspje{nije u svim starosnim kate go ri ja ma, dok }e svim u~e sni ci ma bi ti po kloweni suveniri. D. P.

Teniski turnir u Srpcu

Talenti na sceni Bla`o Buqi}, Dragan Batar i Mirko Joki}

SRBAC - Na terenima Teniskog kluba Srbac u subotu po ~iwe tro dne vni tur nir pod na zi vom “Otvo re no prven stvo Srpca 2009“ na kome }e u~estvovati oko 60 tenisera i teniserki uzrasta do 14 go di na iz ci je le BiH.

Turnir je uvr{}en u zvani~ni kalendar Teniskog saveza BiH i oku pi }e naj boqe teniske talente iz oba entiteta. Takmi~ewe }e da traje tri dana. Generalni pokroviteqi turnira su op{tina Srbac i Teniski savez Republike Srpske. D. J.

“Filmom protiv side“

Jankovi}eva gost Na ovaj duel nismo mogli oti}i u najja~em sastavu, jer su iz bijeqinskog Radnika odbili da po{aqu boksere u reprezentaciju Republike Srpske, istakao Bla`o Buqi} PI[E: DARKO PA[AGI] [email protected]

BAWA LUKA - U Sportsko-poslovnom centru “Vojvodina“ u Novom Sadu odr`a}e se prijateqski bokserski me~ u kojem }e snage odmjeriti selekcija Vojvodine i reprezentacija Republike Srpske.

Po~etak me~a zakazan je za 19 ~asova. - Prihvatili smo poziv predsjednika Bokserskog saveza Vojvodine Slobodana Ka~ara, koji je bio gost na me~u Premijer lige BiH izme|u Slavije i Radnika. Odmah smo prihvatili poziv, jer `elimo da se

SASTAV REPREZENTACIJE U me~u Vojvodina - Republika Srpska bi}e odr`ano ukupno osam borbi, jedna uvodna u juniorskoj i sedam u seniorskoj konkurenciji. Boje Republike Srpske brani}e: uvodni me~: Sla|an Jawanin (“Rodi}“ Prijedor), seniorske borbe: do 57 kg: Mario Aleksi} (Slavija), do 64 kg: Jovica Dan~i} (Slavija), do 69 kg: Danijel Topalovi} (Slavija), do 75 kg: Dra-

`en Jawanin (“Rodi}“ Prijedor), do 81 kg: Rodoqub Gaji} (Slavija), do 91 kg: Jovan Stani{i} (Jedinstvo), preko 91 kg: Neven A{kovi} (Jedinstvo). Treneri su: Vlado Raili} (Slavija), Vuka{in Rodi} (“Rodi}“ Prijedor) i Tomo Koprivica (Jedinstvo). Na ovom me~u sudi}e i dvojica arbitara iz Republike Srpske Zoran Ra{qi} i Milanko Raki}.

uspje{na saradwa dva saveza nastavi - naglasio je po~asni predsjednik Bokserskog kluba Slavija Dragan Batar.

REPREZENTACIJA sastavqena od predstavnika tri kluba Me|utim, neo~ekivano su ~elnici na{eg saveza nai{li na probleme. - Na vrijeme smo poslali dopise svim klubovima i ra~unali smo da }emo u Novi Sad otputovati u najja~em sastavu i tako dostojno reprezentovati Republiku Srpsku. Me|utim, iz bijeqinskog Radnika su odbili da po{aqu boksere u na{u reprezentaciju, koja }e na kraju biti sastavqena od boraca iz tri kluba. Slaviju }e predstavqati ~etvorica takmi~ara, Jedinstvo iz Br~kog i “Rodi}“ Prijedor po dvojica. Ipak, vjerujem da }emo se i pored toga

Novosa|anima predstaviti u pra vom svje tlu - is ta kao je predsjednik Bokserskog saveza Republike Srpske i prvi ~ovjek Slavije Bla`o Buqi}. Generalni sekretar Bokser skog sa ve za Re pu bli ke Srpske Mirko Joki} je ogor~en cjelokupnom situacijom. - Predsjednik Radnika Lazar Avakumovi} i trener ovog kluba Milenko Tomi} ovo su svjesno uradili, jer ve} du`e vremena opstrui{u rad na{eg saveza. Najgore u svemu je {to }e wihova dvojica takmi~ara, bra}a Velibor i Dragan Vidi} nastupiti za selekciju Vojvodine. Kao razlog su naveli ~iwenicu da su na dvojnu registraciju ~lanovi BK Vojvodina. Uz sve to `eqeli su da sa~uvaju svoje boksere za nastup na po je di na ~nom prven stvu BiH, koje }e se od 28. do 30. maja odr`ati u Bawoj Luci - rekao je Joki}.

KAN - Srpska teniserka Jelena Jankovi} u petak uve~e bila je specijalni gost na pres ti `nom do ga |a ju filmskog festivala u Kanu, na aukcijskoj ve~eri “Filmom protiv side“. Jelena je prvi predstavnik Srbije na glamuroznoj manifestaciji, koja se odr`a va u lu ksu znom ho te lu “Eden Rok“ u Antibu. Po red srpske te ni ser ke Je le ne Jankovi}, prisustvovale su najve}e “zvijezde“ svijeta iz filmske industrije me|u kojima su Bred Pit, An|elina Yoli, zatim najpoznatije li~nosti iz svijeta mode poput Donatele Versa}e. Program je vodila glumica [eron Stoun. Na aukciji se na{la Madonina ta{na “luj viton“, specijalno pravqena za poznatu muzi~ku zvijezdu i saksofon Bila Klintona. Sav prihod sa humanitarne ve~ere namijewen je borbi protiv side.

Planetarna smotra u kuglawu

Svjetski rekord Zavarka

Srpski sportisti posjetili Kosovo i Metohiju

Svim srcem uz svoj narod

APEL i ostalim sportistima - Na Kosovo i Metohiju smo oti {li na po ziv na {eg za je dni ~kog pri ja teqa Mi ka na Ve li no vi }a sa namerom da pru`imo podr{k u svim ko smet skim Srbima u nenasilnoj borbi za odbranu wihovih prava i

da poka`emo da smo uvek uz svoj narod. @eleli smo isto vre me no da pod sta kne mo omladinu na bavqewe sportom i sti cawe vi so kog obra zo vawa, jer su to pre duslovi uspe{nosti - istaFOTO: GLAS SRPSKE

BAWA LUKA - Srpski sportisti: kik-bokseri Dejan Milosavqevi} i Bo`idar \ermanovi}, rva~ Bojan Mi ja tov i pro fe si onal ni bo kser Ne nad Bo rov ~a nin obi{li su ovih dana Kosovo i Metohiju `ele}i da na taj na~in pru`e podr{ku svom narodu.

Poznati sportisti dobrovoqno dali krv

kao je u te le fon skom javqawu za “Glas Srpske“ ne ka da{wi ~lan Bo kser skog kluba Slavija, a sada us pje {an pro fe si ona lac Nenad Borov~anin. Po zna ti spor tis ti su

tokom boravka na Kosovu i Metohiji obi{li vi{e destinacija. - Posetili smo manastire Bawsku, So ko li cu i Crnu Reku, crkvu Svetog Dimitrija, mesta: Leposavi}, Zve~an i Zubin Po tok. Za tim osnovnu {kolu “Sveti Sava“ u Kosovskoj Mitrovici, re kto rat pri {tin skog Uni ver zi te ta i Kli ni ~ki centar, gde smo dobrovoqno dali krv. Na svim ovim mestima do~ekani smo na najvi{em mo gu }em ni vou. Za to apelujemo i na ostale sportiste da na isti na~in pru`e podr{ku svom narodu na prostorima Kosova i Metohije - dodao je Borov~anin. D. P.

BERLIN - Reprezentativac Srbije u kuglawu Vilmo{ Zavarko oborio je svjetski pojedina~ni rekord oboriv{i 700 ~uweva u me~u ~etvrtfinala prvenstva svijeta, koje se odr`ava u Wema~koj, protiv selekcije Francuske. To je prvi put u istoriji kuglawa da na zvani~nom takmi~ewu jedan kugla{ do|e do granice snova od 700 ~uweva. Zavar ko je i u me ~u pro tiv BiH, u tre }em ko lu prve fa ze takmi~ewa na ovom {ampionatu, bio blizu svjetskog rekorda kada je oborio 695 ~uweva. Dosada{wi rekord dr`ao je Slovenac Boris Benedik, koji igra za reprezentaciju Makedonije.

48 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Jelen superliga Srbije

Remi na Karaburmi

Partizan u finalu Lav kupa Srbije savladao Sevojno

FOTO: BETA

BEOGRAD - Fudbaleri OFK Tabela Beograda i Javora igrali su 1. Par ti zan 31 23 5 3 60:14 74 nerije{eno, 1:1 (0:0), u posqed2. Voj vo di na 31 17 6 8 43:23 57 woj utakmicu 31. kola Jelen superlige. “Romanti~ari” su na 3. Crvena z. 31 16 7 8 54:28 55 31 11 14 6 34:26 47 Karaburmi poveli u 20. minutu 4. Javor 31 8 13 10 25:32 37 drugog poluvremena golom Jeli- 5. Borac }a. OFK, kome je bila neopho- 6. Napredak 31 10 7 14 26:34 37 31 7 14 10 23:30 35 dna po bje da ka ko bi uve }ao 7. Rad 31 8 11 12 21:30 35 {anse za opstanak u ligi, nije 8. Hajduk uspio da sa~uva prednost jer je 9. ^ukari~ki 31 9 7 15 30:38 34 Milovi} izjedna~io golom u 77. 10. Jagodina 31 10 4 17 27:44 34 minutu utakmice i mo`da po- 11. FK Banat 31 7 9 15 20:38 30 slao Beogra|ane u Prvu ligu. 12. OFK Beog.31 7 9 15 25:51 30 Parovi 32. kola, subota: Partizan - Napredak, nedjeqa: Banat - ^ukari~ki Stankom, Crvena zvezda - Rad, Vojvodina - Jagodina, Javor - Hajduk, Borac OFK Beograd.

Fudbaleri Partizana sa peharom

Mi smo ispunili obe}awe i postali prvi u istoriji kluba koji su odbranili “duplu krunu“. Ovo su na{i trenuci zadovoqstva, rekao je Jokanovi}

Petar Jeli} (OFK Beograd)

Ronaldiwa ne brine izostanak iz reprezentacije

Bi}e prilika SAO PA OLO - Se le ktor fu dbal ske re pre zen ta ci je Brazila, Karlos Dunga, saop{tio je spisak sa imenima igra~a na koje ra~una za me ~e ve kva li fi ka ci ja za Svjet sko prven stvo pro tiv Urugvaja i Paragvaja, ali i za igre na Kupu konfederacija u Ju`noj Africi. Me|u pozvanima nema neka da naj boqeg fu dba le ra

svijeta Ronaldiwa. - Posve}en sam samo utakmici protiv Rome i ne mislim o reprezentaciji. Moj ka ra kter se po sli je ovo ga ne}e promijeniti jer mi je `eqa uvijek da igram i pobje|ujem. Za dobro ekipe moram da bu dem za do voqan i nadam se ve}oj minuta`i u narednim duelima - izjavio je Ronaldiwo.

Portugalac ostaje u Italiji

Muriwo vjeran Interu MILANO - @oze Muriwo je prili~no siguran da }e i sqede}e sezone predvoditi milanski Inter, ali ostavqa male {anse da se preseli u Madrid i preuzme Real. - 99,9 od sto }u os ta ti u In te ru, ali ko god bude trenirao Real sqede}e sezone bi}e vrlo sre}an ~ovjek. Real je Real i naravno da predstavqa isku{ewe - rekao je Muriwo povodom pi sawa {pan ske {tam pe da Flo ren ti no Pe res, kan didat za predsjednika “kraqevskog kluba“ `eli da ga anga`uje.

BEOGRAD - Partizan je, pred 13.434 gledalaca na svom stadionu, poslije 21. titule osvojio i 11. Kup. Ni ekipa Qubi{e Stamenkovi}a Piskavca nije nezadovoqna napustila Top~idersko brdo, iako je pretrpjela (nezaslu`eno) ubjedqiv poraz. Prethodno je eliminisala ~etiri superliga{a, ukqu~uju}i Crvenu zvezdu i obezbijedi la is to rij ski vri je dan plasman u kvalifikacije za Ligu Evrope. [am pi on je u fi na lu ipak bio preveliki zalogaj, ali su Sevojni~ani teren napustili uzdignutih glava, jer su se borili odva`no. Tek u fini{u, kada su ostali broj~ano slabiji i kada im je popustila koncentracija, tim Sla vi {e Jo ka no vi }a ih je “nokautirao“.

Po red to ga, ~es ti tao je svojim igra~ima na zaslu`eno osvojenom trofeju, a ~estitke je podijelio i gostuju}im igra~ima. - Sevojno je bilo dostojno finala. Pobedili smo ih 3:0, ali mogu}e je da je to neobjektivno velika kazna za Sevojno. O~ekivali smo i dobili tvrdog i organizovanog protivnika, koji nije pokazivao da

PARTIZAN SEVOJNO

Bara` za titulu Belgije

Standard blizu odbrane titule izjedna~ewe donio Mbokani osam mi nu ta ka sni je. Ne mawa Rni} nije bio u sastavu An der le hta, a Mi lan Jo va no vi} zbog su spen zi je nije igrao za tim Standarda, ali }e biti u timu u revan{u koji se igra u nedjequ u Lije`u.

SEVOJNO u kvalifikacijama za Ligu Evrope

se takmi~i u ni`em rangu. U fazi odbrane igrali su odli~no i poprili~no opasno, do 30 metara od na{eg gola. Kvalitetno su odradili posao do odre|enog momenta, ali na kraju zavr{ili sa tri lopte u mre`i. Mi smo ispunili obe}awe i postali prvi u istoriji kluba koji su odbranili “duplu krunu“. Ovo su na{i trenuci zadovoqstva - rekao je Jokanovi}. Strateg Sevojna Qubi{a Stamenkovi} Piskavac na konferenciji za novinare se pojavio sa srebrnom medaqom u grudima i ~estitao Partizanu na, kako je rekao, zaslu`eno odbrawenoj “duploj kruni“. - Partizan igra najboqi fudbal u zemqi i verujem da }e nas dostojno reprezentovati

na evropskoj sceni. Svima nam je u interesu da u|e u Ligu {ampiona - istakao je Stamenkovi}. On smatra da je u ~etvrtak uve~e na Top~iderskom brdu pobijedio fudbal i da je 15.000 qudi na stadionu i ko zna koliko pored TV ekrana u`ivalo. - Svima nam je bilo puno srce dok smo slu{ali himnu, za mnoge od nas to je bilo prvi put u `ivotu. Partizan je papirolo{ki osvojio Kup i zaista ga je zaslu`io, a Sevojno je moralni pobednik takmi~ewa zakqu~io je Qubi{a Stamenkovi}. Po bje dni ku Lav ku pa Srbije pripala je 81.000 evra od generalnog sponzora takmi~ewa Karlsberga, a pora`enom finalisti 61.000.

-

@oze Muriwo

BRISEL - U prvoj utakmici bara`a za titulu {ampiona Belgije u fudbalu ekipe Anderlehta i Standarda su u Briselu igrale nerije{eno 1:1. Do ma }in je po veo go lom Le`eara u 52. minutu, da bi braniocu titule iz Lije`a

Trener “crno-bijelih“ pozvao je navija~e, da uprkos tome {to fudbaleri Partizana u subotu uve~e imaju zvani~nu proslavu titule, u gotovo istom terminu pru`e podr{ku ko{arka{ima u me~u za titulu prvaka Srbije protiv Crvene zvezde!

Ivan Stevanovi} postigao drugi gol

3 0

STRIJELCI: 1:0 \or|evi} u 61, 2:0 Stevanovi} u 86, 3:0 Petrovi} u 90. minutu. Stadion: Partizana u Beogradu. Gledalaca: 13.434. Sudija: Milorad Ma`i} (Vrbas). @uti kartoni: \or|evi}, Fejsa, Dijara (Partizan), Bulatovi} (Sevojno). Crveni karton: Rado{ Bulatovi} (Sevojno) u 80. minutu. PARTIZAN: M. Bo`ovi}, Stevanovi}, \or|evi}, Gavran~i}, Obradovi}, Fejsa, Tomi}, Moreira, Qaji} (od 67. minuta Vujovi}), Va{ington (od 46. minuta Bogunovi}), Dijara (od 89. minuta Petrovi}). SEVOJNO: Nikoli}, Kamberovi}, Bulatovi}, Jankovi}, Brankovi} (od 69. minuta Vukoji~i}), Rakovi} (od 75. minuta Stankovi}), Viri} (od 63. minuta Radosavqevi}), Jovi~i}, Pavi}evi}, Golo~evac, Vujovi}.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 49

Bawolu~ki Borac oslabqen gostuje u Zenici kod ^elika

PI[E: DUBRAVKO CURA] [email protected]

BAWA LUKA - Fudbaleri Borca u posqedwem kolu Premijer lige BiH u sezoni 2008/09. gostuju u Zenici. Ni za doma}i ^elik, ni za Bawolu~ane

ovaj susret nema rezultatski zna~aj, ali sigurno je da obje ekipe sezonu `ele prvenstvo da zakqu~e pozitivnim rezultatom. “Crveno-plavi“ na “Bilino poqe“ putuju u oslabqenom sas ta vu. Ni ko la Ko la rov, Oli ver Jan dri} i Dar ko Qubojevi} dobili su slobodno, kao i Marko Maksimovi} ko ji sva ka ko ne ma pra vo igrawa zbog crvenog kartona protiv Slavije. Bojan Petri} ta ko |e ni je u kom bi na ci ji zbog iskqu~ewa na prethodnom me~u. - Igra ~i koji su dobili slo bo dno iznijeli

FOTO: V. STOJAKOVI]

Mo`da i prvi put u prvenstvu igramo me~ bez imperativa. To jeste olak{awe, ali ne zna~i da ne}emo poku{ati osvojiti sva tri boda, rekao Zoran Deket su veliki teret u ovoj sezoni, a po {to zbog star ta prvenstva imamo veoma mali odmor odlu~io sam da ih po {tedim. Svi ostali bi }e u tre na `nom pro ce su do 28. ma ja, a no vo okupqawe bi}e za ka za no izme |u 20. i 25. juna - rekao je {ef stru ~nog {ta ba Vlado Jagodi}.

Zoran Deket, vezista Borca

TRI ME^A KAZNE Direktor Bawolu~ana Damir [pica ovako je prokomentarisao kaznu klubu koju je izrekla Disciplinska komisija FS BiH: - Mislimo da je kazna previsoka i ulo`i}emo `albu. Svjesni smo te`ine prekr{aja, ali su sve utakmice do su-

sreta sa Slavijom bile besprijekorno organizovane i to mogu posvjedo~iti svi klubovi koji su igrali na Gradskom stadionu. Pored toga, na nekoliko drugih stadiona u BiH bilo je sli~nih situacija, ali niko nije ovako drasti~no ka`wen.

Iako }e u Zenici nastupati u znatno izmijewenom sas ta vu fu dba le ri Bor ca imaju motiv da idu na pobjedu. - ^e lik je naj ne gos toqubiviji doma}in u Premijer ligi BiH i na svom terenu primio je samo tri gola. Na drugoj strani mi sa jednim bodom mo`emo i zvani~no postati najuspje{niji gosti. To je svakako dobar motiv za moje igra~e na koje sam zaista ponosan kako su odigrali kompletno prvenstvo - do dao je kor mi lar “crveno-plavih“. Direktor Borca Damir [pica istakao je da je bez ob zi ra na re zul tat u posqedwem kolu ova ekipa os tva ri la sve za crta ne ciqeve.

- Kada smo preuzeli ovaj tim u {estom kolu na{ ciq je bio da budemo me|u prvih pet eki pa. Na po lu se zo ni doveli smo kvalitetna poja~awa, pru`ali sjane partije i na kraju stigli do onoga {to smo zacrtali. Tu ne treba zaboraviti da smo bili blizu plasmana na evropsku scenu, ali iako smo trebali mi biti ti koji odlu~ujemo o svojoj sudbini dogodilo se ono {to se dogodilo na utakmi ci sa Sla vi jom. Po red toga, osvojili smo Kup Republike Srpske, tako da imamo razloga da budemo i te kako zadovoqni - istakao je [pica i dodao da se ve} sada razmi{qa o narednom {ampionatu i da }e Borac biti me|u klubovima koji }e se boriti za sam vrh elitnog bh. takmi~ewa.

NA ODMORU Kolarov, Jandri}, Qubojevi} i Maksimovi} Prvotimac Borca Zoran Deket o~ekuje pozitivan rezultat na posqedwem me~u u Zenici. - Mo `da i prvi put u prvenstvu igramo utakmicu bez im pe ra ti va. To jes te olak{awe, ali ne zna~i da ne}emo poku{ati osvojiti sva tri bo da i po bje dom zakqu~iti {ampionat. Nara vno, pred na ma je te `ak zadatak pogotovo {to igramo oslabqeni, ali Borac je pokazao da ima veliki broj igra~a koji su uvijek spremni za svoj klub os ta vi ti srce na terenu - rekao je Deket.

Prijem za rukovodstvo i fudbalere Slavije u op{tini Isto~no Sarajevo

PALE - Na najboqi na~in promovi{ete i afirmi{ete grad Isto~no Sarajevo i za vas su uvijek otvorena na{a vrata i na{a srca. Ponosni smo na sve va{e uspjehe i po~astvovani ~iwenicom {to smo u prilici da zajedno idemo i u Evropu. Ovo je u petak sa sve~anog prijema za rukovodstvo i fudbalere Slavije, ovogodi{weg fi na lis te Ku pa BiH, po ru ~io gra do na ~el nik Isto~nog Sarajeva Vin-

ko Radovanovi}, koji je tom pri li kom izra zio i ja snu opre di jeqenost grad ske admi nis tra ci je da ma ksi -

IZLAZAK u Evropu tra`i dodatni anga`man malno i u svakom smislu podr`i ovaj uzorni sportski kolektiv. - Odlu~ni smo u namjeri da ma ksi mal no po dr`i mo vrhunski sport, a Fudbalski klub Slavija je svakako naj-

KUP BiH [ef stru ~nog {ta ba Sla vi je Zo ran Er bez i ka pi ten Bo jan Re go je za hva li li su na upri li ~e nom pri je mu, oci je niv {i da se i na taj na ~in “po di `e mo ral eki pe i stva ra do bra atmo sfe ra za us pjeh u Ku pu BiH.”

- O~e ku je mo pun sta di on i obe }a va mo do bru igru i bor bu do posqedweg da ha. Kva li te tni ji smo od Slo bo de, {to }e mo, vje ru jem, i po ka za ti, te ko na ~no po di }i pe har osva ja ~a Ku pa BiH - po ru ~io je ka pi ten Sla vi je Bo jan Re go je.

FOTO: S. [EKARA

Zajedni~kim snagama u Evropu

va `ni ja ka ri ka u tom se gmentu i ne{to najboqe {to Isto~no Sarajevo ima - nagla sio je prvi ~o vjek ovog grada. On je najavio i da }e uskoro biti odr`ana tematska sjednica Skup{tine grada na ko joj }e bi ti ra zma tra na iskqu~ivo sportska pitawa i tra`eni modaliteti za kvalitetno finansirawe sportskih kolektiva u Isto~nom Sarajevu. Direktor Slavije Milorad Ko{arac istakao je da

DK FS BiH kaznila Borac

Tri me~a bez publike SARAJEVO - Fudbalski klub Borac ka`wen je sa tri utakmice igrawa pred praznim tribinama (prvenstvo ili Kup) i nov~ano 7.000 maraka zbog ulaska navija~a u teren poslije me~a sa Slavijom (1:1). Ovu odluku donijela je Disciplinska komisija FS BiH na ju~era{woj sjednici u Sarajevu. Fudbaler Borca Marko Maksimovi} zbog iskqu~ewa u pomenutom me~u zaradio je tri utakmice suspenzije, dok su Bojan Petri} (Borac) i Vlastimir Jovanovi} (Slavija) dobili po dvije utakmice prinudne pauze tako|e zbog crvenih kartona. Fudbaler Lakta{a Sanid Mujaki} dobio je jednu utakmicu zabrane igrawa zbog iskqu~ewa na susretu u Travniku. S. B.

Kup Bawe Luke

Borcu dva finala BAWA LUKA - Poznati su finalisti Kupa Bawe Luke u fudbalu. U konkurenciji seniora u zavr{noj utakmici sasta}e se premijerliga{ Borac i drugoliga{ Krajina, dok }e se za pehar kod pionira boriti tim sa Gradskog stadiona i Naprijed. U seniorskom polufinalu Borac je savladao Lau{ sa 5:1, dok je Krajina bila boqa od

Naprijeda i pobijedila sa 3:1. Kod pionira u polufinalu Borac je bio boqi od Lau{a i slavio sa 4:0. Istim rezultatom Naprijed je savladao Krajinu. Finale u obje konkurencije bi}e odigrano u ~etvrtak, 28. ma ja, na Krsnu sla vu gra da Bawa Luka, Spasovdan. Pionirska utakmica po~iwe u 16, a seniorska se igra od 18 ~asova. D. P.

Po~eo turnir “Football friends“

Levski ide daqe FO^A - Fudbaleri Levskog iz Sofije pobijedili su u premijernom susretu petog me|unarodnog turnira “Footbal friends“ ko ji je u pe tak po ~eo u Fo ~i. Bu ga ri su sa vla da li pro{logodi{weg pobjednika, omladince podgori~ke Budu}nosti minimalnim rezultatom 1:0. Tako je Levski izborio plasman u polufinale turnira. Jedini pogodak postigao je Sanimir Stojanov u 35. minutu. Ove godine na turniru nastupaju kadeti iz osam zemaqa, a pored Levskog i Budu}nosti na turniru u Fo~i jo{ igraju: Wukasl (Engleska), Austrija (Be~), Maribor (Slovenija), Crvena zvezda (Srbija), Rabotni~ki (Makedonija) i doma}a Sutjeska (BiH). Prvi put ove godine turnir “Footbal friends“ bi}e igran i pod svjetlo{}u reflektora jer na Gradskom stadionu u Fo~i postoje uslovi i za ve~erwe susrete. Tako }e prvoliga{ Republike Srpske Sutjeska ubudu}e mo}i da igra i u ve~erwem terminu me~eve za bodove. U petak su odigrani i preostali ~etvrtfinalni susreti, a sastali su se: Sutjeska - Austrija, Crvena zvezda - Maribor, Wukasl - Rabotni~ki. Polufinalni dueli su na programu u subotu, a finale u nedjequ (20 ~asova). I. J.

BUDU]NOST LEVSKI

0 (0) 1 (1)

STRIJELAC: 0:1 Stojanov u 35. minutu. Gradski stadion u Fo~i. Gledalaca: 300. Sudija: Milan Kruni} (Fo~a). Crveni karton: Jago{ Mihajlovi} (Budu}nost) u 80. minutu. BUDU]NOST: Radovi}, Boji} (od 45. minuta Axovi} ), [}epanovi} (od 58. minuta Mandi} ), Bi{evi}, Dedi} (od 65. minuta Radunovi}), Mihajlovi}, Strugar (od 65. minuta Todorovi}), Garad{evi}, Mugo{a, Medenica, Vuk~evi}. Trener: Savo Rogo{i}. LEVSKI: Hub~ev, Mil~ev, Aleksijev, Stojanov, A~ov, Stojilov, Ze~ev, Stamboliski, Aleksandrov, Georgijev (od 80. minuta Mehmed), Nikolov (od 75. minuta Dimitrov), Kazipa~in (od 65. minuta Nejkov), Goranov (od 65. minuta Ivanov). Trener: Hristijan Vojnov.

DRUGOLIGA[KI VIKEND

svima u klubu imponuje {to uz sebe imaju i vlasti svoga grada, kazav{i da je i ovaj prijem dodatna potvrda takvog odnosa. - Izlazak na evropsku scenu tra`i dodatni anga`man na svim poqima, pa je na{a `eqa i da se sistemski i kvalitetno rije{i pitawe finansirawa sporta. Ovi momci igra ju srcem i ima ju ja ku `equ da na dostojan na~in Evropi predstave svoj grad i Republiku Srpsku u cjelini poru~io je Ko{arac.

ZAPAD U 27. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad sastaju se: SRBAC: Sloga - Ravan, BROD: Polet - Vrawak, KOTOR VARO[: Mladost - Omarska (subota, 16,30 ~asova), BRONZANI MAJDAN: Gomionica Tekstilac, BAWA LUKA: Krajina - Ozren, MILOSAVCI: @upa Milka - Sloboda (MG), @ERAVICA: Jedinstvo - @eqezni~ar (D), GORWI PODGRADCI: Sloga DIPO - Sloga (T) (nedjeqa, 16,30). ISTOK U 27. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, gru pa is tok sas ta ju se: DOWI [E PAK: Na pre dak Mladost (VO) (subota, 16,30 ~asova), NEVESIWE: Vele` - Lo ko mo ti va, DVO RO VI: Pro le ter - Ro ma ni ja, VLASENICA: Vlasenica - Podriwe (T), [EKOVI]I: [ekovi}i - Jedinstvo (Br), PU^ILE: Gorica Mladost (R), MILI]I: Mili}i - Rudar (U) (nedjeqa, 16,30 ~asova), slobodno Podriwe (J).

50 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE GRADI[KA, subota, 15.30 ~asova

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 27. kolo FOTO: G. [URLAN

KOZARA SLOBODA STADION: Gradski. Glavni sudija: ^edomir Vi}i} (Ugqevik). Pomo}nici: Vladan Mati} (Zvornik) i Goran Raki} (Ugqevik). Delegat: Branko Stojni} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka). KOZARA: Reqi}, Topi}, Kova~evi}, Marinovi}, Gigovi}, Raca, Miti}, Gwati}, Stan~i}, \uri}, \ori}. Trener: Milo{ Poji}. SLOBODA: Keranovi}, Mar~eta, Tica, Veinovi}, Ivi~i}, Luka~, [abi}, (Kova~evi}), Ivan~evi}, Jelisavac, Mazalica, Vrane{evi}. Trener: Milorad In|i}. Doma}in: Gost: Ukupno:

7 8 15

6 1 7

1 1 2

0 6 6

18:4 9:14 27:18

VI[EGRAD, subota, 15.30 ~asova

DRINA HE GLASINAC STADION: Gradski. Glavni sudija: Zoran Grbi} (Prijedor). Pomo}nici: Igor Radakovi} (Prijedor) i Mladen Stupar (Prijedor). Delegat: Du{ko Kojovi} (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Radoslav Kapor (Trebiwe). DRINA HE: Mari}, Iv. Mirkovi}, Pavlovi}, Ig. Mirkovi}, Vidakovi}, Mutlak, Pqevaq~i}, Te{evi}, Jev|evi}, Milovi}, Borov~anin. Trener: Zoran Lori}. GLASINAC: Jankovi}, Mitrovi}, Kova~, Pajevi}, Skoko, ^oli}, Mazi}, Jolovi}, Peji}, Plani~i}, Mo~evi}. Trener: Davor Krsmanovi}. Doma}in Gost Ukupno

2 3 5

1 0 1

1 0 1

0 3 3

4:1 0:6 4:7

Budimir Despotovi} (Rudar Prijedor)

PRWAVOR, subota, 15.30 ~asova

QUBI] RADNIK STADION: “Borik“. Glavni sudija: Joco Radi} ([amac). Pomo}nici: Dragan Ni{i} ([amac) i Mirko Goji} (Doboj). Delegat: Rodoqub Oqa~a (Gradi{ka). Kontrolor su|ewa: Slobodan Zrni} (Bawa Luka). QUBI]: Sari}, Simi}, Rastovi}, Vidovi}, Pezer, @i`ak, Deket, Balaban. Popovi}, Segi}, Blagojevi}. Trener: Srboqub Nikoli}. RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Kne`evi}, Konculi}, Jevti}, Gavrilovi}, Su{i}, \uri}, Pavi}, Marinkovi}, Ga{evi}. Trener: Nikola Bala. Doma}in: Gost: Ukupno:

6 7 13

6 0 6

0 0 0

0 7 7

13:3 5:16 18:19

[AMAC, subota, 15.30 ~asova

BORAC ([) PROLETER STADION: Gradski. Glavni sudija: Qubi{a Vrhovac (Milosavci). Pomo}nici: @eqko Latinovi} (Gradi{ka) i Rodoqub Stefanovi} (Gradi{ka). Delegat: Dragan Damjanovi} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Zoran Drini} (Omarska). BORAC ([): Sabo, Pale`nica, Stankovi}, Luki}, Pup~evi}, Ili}, Gale{i}, Paji}, Marinkovi}, Zori}, Lazi}. Trener: Predrag Luki}. PROLETER: Davidovi}, Jorgi}, Ga~i}, [ijakovi}, Popovi}, Jeli}, Niki}, \ekanovi}, Galami}, Kapi}, Gavri}. Trener: Mihajlo Bo{wak. Doma}in: Gost: Ukupno:

2 3 5

1 0 1

1 0 1

0 3 3

2:1 0:8 2:9

Navikli smo da smo nekompletni. Jo{ uvijek se nisu oporavili od povreda kapiten Goran Kotaran i Vedran Kantar, ali uz po{tovawe protivnika idemo na pobjedu, rekao Zgowanin PI[E: MILAN ZUBOVI] [email protected]

BAWA LUKA - ^etiri kola prije kraja Prve fudbal ske li ge Re pu bli ke Srpske lider na tabeli, Rudar Pri je dor, na la zi se pred {ampionskom promocijom. U narednom kolu gostuju kod Mladosti u Gacku, i ukoliko ostvare pobjedu, a pritom Ko za ra ne os tva ri trijumf, “rudari“ }e izboriti plasman u Premijer ligu BiH. Prijedor~ani u ovom kolu ne }e mo }i ra ~u na ti na dvojicu napada~a, Sa{u Stijepi}a i Igora Kecmana, koji moraju da pauziraju zbog `utih kartona.

SLOGA BSK STADION: “Luke“. Glavni sudija: Du{an Berak (Trebiwe). Pomo}nici: Zoran Sokni} (Bijeqina) i Miroslav Quboja (Isto~no Sarajevo). Delegat: Mom~ilo To{i} (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Qubi{a Mla|enovi} (Zvornik). SLOGA: Plisni}, Bajunovi}, Joksimovi}, Dobri}, Vukovi}, [imunovi}, Aleksi}, Jovanovi}, Radovanovi}, Mi}evi}, Todorovi}. Trener: Zlatko Spasojevi}. BSK: Karanovi}, Tomi}, Teli}, Damjani}, Sladojevi}, Kolunyija, Aleksi}, Radoja, Karali}, Strika, Mal~i}. Trener: Zoran Male{evi}. 5 6 11

4 0 4

0 2 2

1 4 5

PREMIJERNI me~ igran u ~etvrtak Posqedweplasirani Glasinac }e gostovati kod Drine HE koja igra mnogo boqe ovog proqe}a, u odno su na

prvi dio {ampionata. Soko~ani su u pro{lom kolu pobi je di li Qubi}, i ta ko i daqe sa~uvali nadu u opstanak. Je din stvo iz Br~kog je nizom lo{ih rezultat u nastav ku prven stva ozbiqno ugrozio svoj nastup u Prvoj ligi i sqede}e sezone. Br~aci su trenutno na 15. poziciji, a u na re dnom ko lu do ~e ku ju zvor ni ~ku Dri nu, a pobjeda im je prijeko potrebna, protiv kluba koji vi{e nema briga oko opstanka u ligi. Sloboda iz Novog Grada poku{a}e do}i do bodova spasa u Gradi{ci kod Kozare, koja i daqe poku{ava da sustigne vode}u ekipu Rudar Prijedora.

GACKO, subota, 15.30 ~asova

DOBOJ, subota, 15.30 ~asova

Doma}in: Gost: Ukupno:

- Navikli smo ve} da smo nekompletni. Jo{ uvijek se nisu oporavili od povreda ka pi ten Go ran Ko ta ran i Ve dran Kan tar, ali uz po {tovawe protivnika idemo na po bje du. @e li mo da do kraja damo pun doprinos kako bi ovaj {ampionat Srpske ostao upam}en kao jedan od najregularnijih - nagla{ava direktor Prijedor~ana Mladen Zgowanin.

9:4 1:11 10:15

U premijernom me~u 27. kola, koji je odigran u ~etvrtak Famos je kao gost savladao Sutjesku sa 2:0.

Tabela 1. Rudar P. 2. Kozara 3. Radnik 4. Proleter 5. Drina (Z) 6. BSK 7. Sutjeska 8. Drina HE 9. Famos 10. Mladost 11. Sloga 12. Borac ([) 13. Qubi} 14. Sloboda 15. Jedinstvo 16. Glasinac

26 26 26 26 26 26 27 26 27 26 26 26 26 26 26 26

16 14 13 11 11 11 10 9 9 10 8 9 9 8 9 8

9 6 7 8 4 4 6 6 6 3 8 5 4 6 2 4

1 6 6 7 11 11 11 11 12 13 10 12 13 12 15 14

46:15 47:21 40:24 34:24 34:29 30:32 29:29 20:37 36:44 23:31 23:31 28:37 23:33 30:33 24:36 27:38

57 48 46 41 37 37 36 33 33 33 32 32 31 30 29 28

BR^KO, subota, 15.30 ~asova

MLADOST RUDAR PRIJEDOR

JEDINSTVO DRINA (Z)

STADION: Gradski. Glavni sudija: Rodoqub Topi} (^elinac). Pomo}nici: Dragan Petrovi} (Bawa Luka) i Dragan Li~ina (^elinac). Delegat: Du{ko Babi} (Srbac). Kontrolor su|ewa: Milorad Vrhovac (Milosavci). MLADOST: Vuksan, Radovi}, Denda, Mrkovi}, Toma{evi}, No. Su{i}, Prodanovi}, Vasiqevi}, Perovi}, Prelo, Tohoq. Trener: Veselin Slijep~evi}. RUDAR PRIJEDOR: Kondi}, Despotovi}, Dobrijevi}, Staki}, Ilin~i}, Kova~evi}, Brki}, @eri}, Da{i}, Goli}, Muzgowa. Trener: Darko Nestorovi}.

STADION: Gradski. Glavni sudija: R{um Simi} (Modri~a). Pomo}nici: Rade Erleti} (Modri~a) i Zoran Nari} (Doboj). Delegat: Radisav Zekovi} (Rogatica). Kontrolor su|ewa: Pero Sekuli} (Bijeqina). JEDINSTVO: \okovi}, Kara}, Jawi}, Karahasanovi}, Divqanovi}, Josi}, Gaji}, Perendija, N. Te{i}, Stjepanovi}, Mende{. Trener: Savo Obradovi}. DRINA (Z): Aleksi}, Jevti} I. Lazarevi} (Mitrovi}), Jeremi}, Kosti}, Vuka{inovi}, Kiki}, Gruji}, Nikoli} (A}imovi}), N. Lazarevi}, ]ulum. Trener: Mile Mili~evi}.

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

5 6 11

4 0 4

0 1 1

1 5 6

9:1 2:11 11:12

6 7 13

3 0 3

3 2 5

0 5 5

8:3 0:10 8:13

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 51

FOTO: ARHIVA

Sve utakmice 30. kola Premijer lige BiH bi}e odigrane u subotu od 17 ~asova

“Uqari“ na svom terenu do~ekuju Travnik. U slu~aju remija ili pobjede Modri~ani }e i naredne godine sigurno igrati u elitnom bh. takmi~ewu PI[E: DARKO PA[AGI] [email protected]

BAWA LUKA - Utakmicama posqedweg 30. kola, u su bo tu }e bi ti za vr{e na Pre mi jer li ga BiH u fu dbalu. Prije posqedwih 90 minuta mawe-vi{e sve je poznato. U kvalifikacijama za Li gu {am pi ona igra }e Zriwski, u kvalifikacija za Ligu UEFA nastupi}e: Slavija, Sloboda i Sarajevo. Iz elite sigurno ispada Posu{je, a o dru gom pu tni ku odlu~i}e: Ora{je, Modri~a Maksima ili Vele`. Zato }e se najinteresantniji duel odigrati u Modri ~i, gdje }e Mo dri ~a Maksima ugostiti Vele`. U slu~aju nerije{enog ishoda u ovom duelu obje ekipe sigurno ostaju u eliti, a u ni`i rang seli Ora{je, kojem ne bi vrijedjela ni eventual na po bje da u Gra da ~cu. Uko li ko “la bu do vi“ sla ve pro tiv Zvi jez de, a du el u Mo dri ~i za vr{i po bje dom je dnog od ri va la, u ni `i rang }e pora`ena ekipa sa stadiona “Doktor Milan Jeli}“. - U petak smo imali sjedni cu Iz vr{nog odbo ra, a potom smo obavili razgovor sa tre ne ri ma i igra ~i ma.

Sreten Vasi}, kapiten “uqara“

MODRI^A, subota 17 ~asova

ZENICA, subota 17 ~asova

^ELIK BORAC

MODRI^A M. VELE@

STADION: “Bilino poqe“. Glavni sudija: Mirko Buqan (Mostar). Pomo}nici: Hrvoje Turudi} (^itluk) i Frawo Bandi} (Tomislavgrad). ^etvrti sudija: Radoslav Vukasnovi} (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Ilija Gigovi} (Gradi{ka). Delegat: Vitomir [ili} (Sarajevo). ^ELIK: Bilobrk, Hasanovi}, Zahirovi}, Jur~evi}, Pup~evi}, Xekson, @unior, Nemeqakovi}, Kapetan, Jamak, Markovi}. Trener: Marin Bloudek. BORAC: Star~evi}, Stupar, N. Damjanovi}, Puziga}a, Mil. Babi}, Vrawe{, Ra{evi}, Mio. Babi}, Deket, Kajkut, Bilbija. Trener: Vlado Jagodi}.

STADION: “Dr Milan Jeli}“ Glavni sudija: Robert Zrili} (Bawa Luka). Pomo}nici: Anto Su~i} (Novi Travnik) i Elvir Grabus (Travnik). ^etvrti sudija: Danijel Paji} (Bijeqina). Kontrolor su|ewa: Mustafa Tabak (Sarajevo). Delegat: Kre{imir ^avar ([iroki Brijeg). MODRI^A MAKSIMA: Petrovi}, Vasi} (Cekinovi}), Jolovi}, Vasiqevi}, \akovi} (Matovi}), Bogi~evi}, Savi}, Pup~evi}, Staji} (Kujunxi}), Miqkovi}, Stoki}. Trener: Zoran ]urguz. VELE@: Efendi}, Majki}, [e~i}, Zaimovi}, Kadri}, Baki}, Jugo, R. Demi}, [kaqi}, Obad, Velagi}. Trener: Abdulah Ibrakovi}.

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

12 13 25

8 1 9

3 3 6

1 9 19

17:9 5:21 22:30

2 3 5

ISTO^NO SARAJEVO, subota 17 ~asova

2 0 2

0 0 0

0 3 3

7:1 1:9 8:10

Na{ stav je da se mora pobije di ti Ve le`. To je na {a obaveza i prema navija~ima, ovom gra du, ali i zbog ~iwenice da je Mostarcima u pe ri odu na {ih sla bos ti bio nedovoqan trijumf od jednog ili dva pogotka, nego su nas porazili sa 6:0. Dugo pamtimo i zato `elimo da savladamo Hercegovce. Ukoliko nismo mo}ni da ostvarimo tako ne{to i ne treba da se takmi~imo u Premijer ligi BiH - rekao je predsjednik Modri~e Maksima Milenko Grabovac.

LAKTA[I do~ekuju tuzlansku Slobodu

Tre ner Zo ran ]ur guz proteklih dana uigravao je ekipu za utakmicu sezone. - Imam sve momke na raspolagawu osim nedovoqno oporavqenog Mladena Boji}a. Atmo sfe ra u ti mu je odli~na i mislim da imamo na~in, snagu, voqu i kvalitet da na zatvarawu sezone poka`emo sve od navedenog. Idemo na pobjedu i ubije|en sam da }e mo je os tva ri ti. Pri ~e ko je su se po ja vi le me ne ne in te re su ju. Ozbiqan sam ~ovjek i ho}u na po{ten na~in da gledam prema svi ma i da o~e ku jem ta kav odnos i prema meni i Modri~i - istakao je ]urguz. Slavija je ve} izborila nastup na me|unarodnoj sceni, ali `ele da prvenstvenu trku zavr{e na drugom mjestu. - Iako su susreti izme|u nas i Sarajeva naj~e{}e

Ostali parovi U ostalim me~evima 30. kola Premijer lige BiH sastaju se: GRADA^AC: Zvijezda Ora{je, POSU[JE: Posu{je - [iroki Brijeg, SARAJEVO: @eqezni~ar Travnik (subota, 17 ~asova).

MOSTAR, subota 17 ~asova

SLAVIJA SARAJEVO

za vr{a va li ne ri je {e nim rezultatom, vjerujem da }emo ovoga puta slaviti. Na{a po bje da i po raz, ili remi Tuzlaka u Lakta{ima, bio bi dovoqan za osvajawe dru gog mjes ta, ko je smo u ovom prvenstvu i zaslu`ili - is ta kao je {ef stru ~nog {ta ba Sla vi je Zo ran Erbez. Lakta{i na svom terenu do~ekuju Slobodu. - Ne mogu da ra~unam na Sanida Mujaki}a zbog crvenog kartona iz me~a sa Travni kom i na po vri je |e nog Mi ro sla va Mi lo {e vi }a. Ostali igra~i su silno moti vi sa ni da se po bje dom opros te od na vi ja ~a, ko je smo zadu`ili blijedim izdawima u drugom dijelu sezo ne - na gla sio je stra teg Lakta{a Lazo Jovani}. Le otar se opra {ta od ovogodi{weg takmi~ewa na slavqu Zriwskog u Mostaru, koji je novim {ampion BiH. - Za nas je prvenstvo zavr{e no na kon uta kmi ce sa ^elikom, tako da smo ovu cijelu sedmicu pred utakmicu sa Zriwskim radili maksimalno opu{teno. To ne zna~i da ne}emo poku{ati da pru`imo jednu dobru partiju i ku}i se vratimo nepora`eni - istakao je kormilar Leotara Sr|an Baji}. Tabela 1. Zriwski 29 17 3 2. Sloboda 29 15 5 3. Sarajevo 29 14 7 4. Slavija 29 14 7 5. Borac 29 14 4 6. [. Brijeg 29 13 3 7. ^elik 29 12 5 8. Zvijezda 29 10 10 9. Lakta{i 29 11 6 10. @eqezni. 29 12 3 11. Leotar 29 12 3 12. Travnik 29 11 4 13. Vele` 29 11 3 14. Modri~a M. 29 10 6 15. Ora{je 29 9 7 16. Posu{je 29 5 8

9 49:37 9 32:25 8 42:28 8 34:27 11 43:25 13 45:37 12 29:30 9 40:37 12 42:39 14 28:34 14 32:42 14 37:51 15 39:42 13 34:38 13 32:40 16 30:56

54 50 49 49 46 42 41 40 39 39 39 37 36 36 34 23

LAKTA[I, subota 17 ~asova

ZRIWSKI LEOTAR

LAKTA[I SLOBODA

STADION: SRC “Slavija“. Glavni sudija: Dragan Skaki} (Gradi{ka). Pomo}nici: Edin Selimovi} (Bugojno) i Goran Dujak (Oyak). ^etvrti sudija: Vladimir Dominkovi} (Ora{je). Kontrolor su|ewa: Marko Mrki} (Lipnica). Delegat: Veselin Naki} (Zavidovi}i). SLAVIJA: Lu~i}, Stankovi}, ]irka, Regoje, Arsenijevi}, [e{lija, Simi}, Zimowi}, [}epanovi}, Kutalija, Spalevi}. Trener: Zoran Erbez. SARAJEVO: Alaim, Rizvanovi}, Belo{evi}, Jawo{, Torlak, Dudo, Ihtijarevi}, Xakmi}, [koro, Haxi}, Panxa. Trener: Mehmed Jawo{.

STADION: “Pod Bijelim brijegom“. Glavni sudija: Midhat Arnautovi} (Tuzla). Pomo}nici: [emso Brzovi} (Tuzla) i Zikrija Pa{ali} (Zenica). ^etvrti sudija: Aleksandar Malnar (Ora{je). Kontrolor su|ewa: Dragan Prtvar (Isto~no Sarajevo). Delegat: Husein Kamber (Sarajevo). ZRIWSKI: [u{ac, [uwi}, [arac, Milo{, [u{i}, Vukovi}, Kordi}, \uri}, Zadro, Ani~i}, Zovko. Trener: Dragan Jovi}. LEOTAR: N. Berak, ]uri}, Todorovi}, Vico, ]erani}, Sr. Andri}, Cimirot, Komneni}, Ze~evi}, @unior Souto, [e{lija. Trener: Sr|an Baji}.

STADION: Lakta{a. Glavni sudija: Marinko Jeli} ([iroki Brijeg). Pomo}nici: Mujo Tutun (Sarajevo) i Rusmir Ba{i} (Sarajevo). ^etvrti sudija: Antonio Bla`evi} (Vi{i}i). Kontrolor su|ewa: Salem Proli} (Sarajevo). Delegat: Meho Alagi} (Cazin). LAKTA[I: Uro{evi}, ]ori}, Raca, Sekuli}, Baji}, Stjepanovi}, Mirkovi}, Raji}, Suba{i}, Muji}, Novakovi}. Trener: Lazo Jovani}. SLOBODA: Mujki}, Krasi}, E. Kuduzovi}, Prodanovi}, Mikelini, Jahi}, Hasi}, Okanovi}, Beki}, Muji}, Tosunovi}. Trener: Sakib Malko~evi}.

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

Doma}in: Gost: Ukupno:

4 5 9

1 0 1

3 3 6

0 2 2

3:2 3:6 6:8

6 7 13

5 2 7

1 0 1

0 5 5

12:5 10:16 22:21

1 2 3

1 0 1

0 0 0

0 2 2

2:0 1:5 3:5

52 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Svjetsko prvenstvo u raftingu na Vrbasu i Tari CRTICE SA SP

Princeza Linda Kara|or|evi} FO^A - Redovan gost kampa “Bastasi“ je princeza Linda Kara|or|evi}, a ovih dana do{la je da gleda takmi~ewe raftera na Tari. - Tara je prelijepa. Prvi put sam ovdje bila jo{ prije sedam godina, a rafting je kao sport veoma uzbudqiv. Divno je vidjeti takmi~are iz cijelog svijeta. Moram da pohvalim kamp na Bastasima koji je veoma dobro sre|en, a hrana je mno go uku sna. Na rod je ov dje ja ko gos toqubiv i srda~an.

Rijeka sa dva imena FO ^A - Ne do umi cu kod u~esnika Svjetskog prvenstva izazvala je ~iwenica da se kamp “Bastasi“, gdje su bili smje{teni, nalazi na Drini, a da je takmi~ewe odr`ano nekoliko kilometara uzvodno, ali na rijeci Tari. Te{ko je bilo gostima objasniti za{to ista rijeka nosi dva imena. Od [}epan Poqa, ta~nije od mjesta gdje

se u wu uli va Pi va, Ta ra nastavqa da te~e pod imenom Drina. U {koli se u~i da Dri nu ~i ne Ta ra i Pi va, ali je Piva mnogo mawa rijeka od Tare i u stvari je samo wena li je va pri to ka. Ali, to je samo jo{ je dan fenomen po kojem je, pored najdubqeg i najqep{eg kawona u Evropi, ova rijeka jedinstvena.

U subotu posqedwi takmi~arski dan na SP u raftingu Start prve trke zakazan je za 17.30, na stazi u kawonu Tijesno, dok je druga na rasporedu od 20.30 ~asova PI[E: MILAN ZUBOVI] [email protected]

BAWA LUKA - Posqedweg takmi~arskog dana na Svjet skom prven stvu u raf ti gu, u su bo tu, na ra sporedu su dvije trke discipline slalom. Start prve trke zakazan je za 17.30 na stazi u kawonu Tijesno, dok je druga na rasporedu od 20.30 ~asova pod svjetlo{}u reflektora. Slalom }e biti specifi~an po tome {to }e se po prvi put na Svjet skim prven stvi ma voziti no}na trka.

BRAZILCI vode}i u generalnom plasmanu

Odli~na organizacija FO^A - Sudija Milan Lovren~i} iz Slovenije nije propustio nijedno Svjetsko prvenstvo do sada, te je istakao da je ovo jedno od najboqe organizovanih prvenstava do sada. - Moji prijateqi u Bawoj Luci i Fo~i su odradili nevjerovatan posao. Slobodno mogu re}i da je ovo daleko najboqe organizovano prvenstvo. Na Tari sam posqedwi put bio prije dvije godine. Staza je puna velikih bukova i zahtijeva maksimalnu koncentraciju i ogroman napor.

Human gest Ostoji}a FO ^A - Vo za~ kom bi ja Milo{ Ostoji} koji je bio zadu`en za prevoz ekipe iz Ita li je, pro na {ao je u svom vo zi lu 2.700 evra i pa so{ je dnog od ~la no va italijanske ekipe. - Na kon {to sam ta kmi ~are dovezao sa treninga,

po povratku ku}i u kombiju sam na {ao no vac i pa so{. Uju tru sam, pri je po ~et ka trke, pro na {ao vlasnika i sve mu vratio. Zauzvrat sam dobio majicu italijanskog tima - rekao je Ostoji}. I. J.

Staza za no}nu trku slaloma

vo de }u po zi ci ju za uzi ma ju reprezentativke Holandije sa 578 bodova. Drugo mjesto, sa 13 bodova zaostatka pripada Japankama, dok su tre}e ^ehiwe sa 536 ukupno osvojenih bodova. Selekcija BiH koju sa~iwavaju djevojke iz bawolu~kog Rafting kluba Kawon trenutno zauzimaju 12 pozi-

ci ju sa 310 bo do va, dok su predstavnice Srbije 15. sa 288 bodava. Holan|anke va`e za favorite i u slalomu,

te se o~ekuje wihova pobjeda koja bi im na kraju donijela titulu svjetskih {ampionki.

DODJELA MEDAQA stadionu u Krupi na Vrbasu. Tom prilikom najboqim timovima bi}e dodijeqene medaqe.

Nakon {to se odvezu obje trke slaloma bi}e prire|ena ceremonija sve~anog zatvarawa prvenstva, na

Obustava saobra}aja u subotu

Autobusi polaze iz Vidovdanske BAWA LU KA - U to ku posqedweg takmi~arskog dana na Svjetskom prvenstvu u raftingu “Bawa Luka 2009”, cen-

tar Kawon u Karanovcu bi}e zatvoren u subotu 23. maja od sedam do 15 ~asova, kada }e biti omogu}en dolazak gostiju i

gledalaca. Saobra}aj za sva vozila bi}e preusmjeren na pu tni pra vac Bawa Lu ka Krupa na Vrbasu - ^a|avica -

Svjetski kup

Ni{ ugo{}uje raftere

Posjetioci SP u raftingu

FOTO: A. ^AVI]

NI[ - Svjetski kup u raftingu odr`a}e se prvi put u Srbiji od 29. do 31. maja u Ni{u, saop{tili su organizatori te manifestacije. Takmi~ewe se odr`ava pod pokroviteqstvom Svjetske rafting federacije (IRF) i boduje se za Svjetski kup. O~ekuje se u~e{}e vi{e od 40 ekipa iz cijelog svijeta, kao i dolazak velikog broja gostiju i gledalaca iz zemqe i inostranstva. Takmi~ewe }e se putem televizijskih prenosa vidjeti u cijelom svijetu i na taj na~in }e se predstaviti Srbija, Ni{ i rijeka Ni{ava. Kapetan regate bi}e gradona~elnik Ni{a, jer su po tradiciji kapetani gradona~elnici gradova u kojima se to takmi~ewe odr`ava.

FOTO: V. STOJAKOVI]

Spust na Tari

Na kon {to su odve ze ne tri discipline na SP, prvo mjesto u generalnom plasmanu kod mu{karaca zauzimaju aktuelni {ampioni Brazilci sa 590 bodova. Odmah iza wih je selekcija Ma|arske koja ima 52 boda mawe, dok su Rusi tre}eplasirani sa 513 bodova. Reprezentacija BiH koju predstavqaju ~lanovi ekipe Una akvarijus iz Biha}a, trenutno se nalazi na 21. poziciji sa 173 osvojena boda. Selekcija Srbije na la zi se na 24. mjes tu sa 100 bo dova. Upravo izme|u Bra zi la i Ma |ar ske }e se vo di ti naj ve }a bit ka za osvajawe prve pozicije, dok }e Rusi ~ekati na kiks jedne od ekipa i poku{ati se do~epati najsjajnijeg odli~ja. U kon ku ren ci ji `e na

U NEDJEQU se vozi promotivna regata Mrkowi} Grad preko Mawa~e. Za sve posjetioce koji `ele da gledaju takmi~ewe na Vrbasu, bi}e organizovan pose ban pre voz. Auto bu si }e umjesto ispred po{te u centru grada, polaziti iz Vidovdanske ulice (stara autobuska stanica) do Karanovca. Prevoz po~iwe u 16.30 ~asova i traja}e dok bude bilo potrebe za prevozom gledalaca, a autobusi }e saobra}ati svakih 20 minuta. Za one posjetioce koji se odlu~e da putuju svojim vozilima, bi}e obezbije|en parking na {qunkari u Karanovcu. Za nedjequ je planirana promotivna regata od Krupe na Vrbasu do Bawe Luke sa po~etkom u deset sati. M. Z.

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 53

Premijer Srpske Milorad Dodik uprili~io prijem za u~esnike SP u raftingu

@elimo da svi skupa budete zadovoqni dobrom organizacijom, atmosferom koja vas prati i da mi budemo sre}ni {to ste odavde oti{li sa najboqim uspomenama koje mo`ete da ponesete, rekao Dodik FOTO: V. STOJAKOVI]

PI[E: MILAN ZUBOVI] [email protected]

BAWA LU KA - Pred sje dnik Vla de Re pu bli ke Srpske Mi lo rad Dodik primio je u petak u~esni ke Svjet skog prven stva u raftingu, i tom prilikom istakao da je ponosan {to je Srpska do bi la or ga ni za ci ju Svjet skog prvenstva u raftingu. - Ponosni smo na ~iwenicu da smo organizovali ovo prvenstvo i nadam se da vas na svakom mjestu prati pa`wa i qubav gra|ana Bawe Luke i Republike Srpske. Nagrade }e odnijeti najboqi me|u vama, a mi `elimo ovdje samo jedno, da svi vi skupa budete zadovoqni dobrom organizacijom, atmosferom koja vas prati i da mi budemo sre}ni {to ste odav de oti {li sa naj boqim uspomenama koje mo`ete da ponesete - rekao je Dodik.

GALO: Bawa Luka dobar organizator Tom prilikom on je istakao da je Bawa Luka grad sporta i mladosti, te da je u woj bilo mnogo olimpijskih i svjetskih prvaka. - Bawa Luka je imala evropske {ampione u rukometu, kao i osvaja~e olimpijskih medaqa i mi `eli mo da vra ti mo tu ve li ku i sna`nu slavu koju smo imali ranije - dodao je Dodik. Predsjednik Svjetske rafting

Milorad Dodik i Rafael Galo

federacije Rafael Galo zahvalio se premijeru Dodiku na nesebi~noj po mo }i Vla de u or ga ni za ci ji prvenstva. - Ov dje u Bawoj Lu ci ima mo dosta dobro takmi~ewe. Vjerovatno }emo posti}i rekord po broju novih zemaqa koje osvajaju medaqe.

Kao {to mo`ete vidjeti svi su zado voqni, i or ga ni za to ri i tak m~ari, gradovima Bawom Lukom i Fo~om, rijekama Vrbasom i Tarom, te se jako radujem predstoje}em no}nom slalomu, koji }e biti ne{to sasvim novo, do sada nevi|eno - rekao je Galo.

Prijem u zgradi Vlade, pored predstavnika svake zemqe u~esnice, prisustvovali su jo{ ministar za porodicu, omladinu i sport u Vladi RS Proko Dragosavqevi}, gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi} i direktor Svjetskog prvenstva Aleksandar Pastir.

Najmasovniji {ampionat Na Svjetskom prvenstvu u raftingu u~estvuju 54 ekipe iz 35 zemaqa, sa pribli`no 600 takmi~ara, po ~emu je ovaj {ampionat svijeta najmasovniji do sada. www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

Lokalni pquskovi Bawa Luka

Bijeqina

Doboj Tuzla

Zvornik Zenica

Beograd

Prete`no sun~ano i malo svje`ije, na jugu promjenqivo sa lokalnim pquskovima. Vjetar slab i umjeren, sjeverni i sjeverozapadni.

34 oC 16 oC

Maks. Min.

Subotica

Novi Sad Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Radmila [KONDRI] (dru{tvo, ekonomija) Dragana ]OSI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)

Beograd

Sarajevo Pale

Vedro, mogu}a ki{a U jutarwim ~asovima po kotlinama i du` rije~nih tokova mjestimi~no magla i sumaglica. Na sjeveru i sjeveroistoku malo do umjereno obla~no, u ostalim krajevima vedro. Tokom dana sun~ano, uz slab do umjeren razvoj dnevne obla~nosti. U poslijepodnevnim ~asovima postoje uslovi za po koji kratkotrajni pqusak sa grmqavinom uglavnom u centralnom brdskoplaninskom pojasu. Jutarwa temperatura vazduha od 8 u vi{im predjelima, u ve}ini krajeva od 12 do 17, u Hercegovini do 19 stepeni Celzijusa. Najvi{a dnevna temperatura od 23 do 34 stepeni Celzijusa.

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka Trebiwe

Maks. Min.

30 oC 17 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag

20 31 24 24 31 21

Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t

BAWALUKA

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik

21 26 25 15 20 30

Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles

21 22 24 25 22

Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

e-mail: [email protected] [email protected]

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: [email protected], Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:[email protected], Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 23. i 24. maj 2009. GLAS SRPSKE

Maroa dijete ulice

Antena - subota KABLOVSKA B 92 7.00 7.20 7.50 8.10 8.40 9.00 11.00 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00

Vodi~ za roditeqe Dora istra`uje, crtani film Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film U potjeri za bjeguncima, film Sve }e biti dobro, serija Vijesti Sve }e biti dobro, serija Vijesti Hajde da se igramo Mjese~ina Karoline, film

16.00 16.30 17.00 17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 2.00 3.30

Vijesti Bu|elar Potraga Pametwakovi}i Nacionalna geografija i BBC Vijesti @elite li da postanete milioner? Qudi sa Menhetna, serija Bibliotekar: O{trica sudbine, film Vijesti Pametwakovi}i Patrola Ja sawam, film Mjese~ina Karoline, film Info kanal

Vikom 8.00 8.30 9.30 9.50 10.00 11.00 11.40 12.00 13.05 14.00 14.40 15.00

Glas Amerike Tele{op Tele{op Crtani film Pismo-glava, putopis Zlatni minut, kviz Tele{op Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz

15.50 16.00 17.00 18.00 19.10 20.30 21.00 22.00 23.00 23.30 0.30

Crtani film Mjesta, krajevi, zanimqivosti Misterije postawa Folk 10 Zlatni minut, kviz Hronika Da, mo`da, ne Spasilda Narodna muzika Narodna muzika Erotski program

Foks 6.00 6.40 8.00 9.10 10.30 12.20 13.30 14.00 15.00 17.00 18.00

Nacionalna geografija e-TV Doma}in Kviskoteka Na pla`i, film Top spid Emisija o F1 F1, kvalifikacije Sagorjelo, film Ekstremno pre`ivqavawe Vijesti

18.30 19.00 20.00 21.00 22.50 0.30 1.00 2.30 3.00

Ke{ taksi Pogodi ko dolazi na ve~eru Ninxa ratnici Fudbal: Barselona - Osasuna Fudbal: Viqareal - Valensija Arena Sagorjelo, film Ke{ taksi Ameri~ko rvawe

National geographic 8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 17.00 19.00

Kraqevi preru{avawa U potrazi za Ngotoom [akalov dan Kratak spoj Potraga za prvim ~ovjekom Xinovska riba iz Amazona Autoput ~eki}ara Piratski kodeks Ekstremne `ivotiwe Nemoj re}i mojoj majci

20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 7.30

Pre`ivjeti Stejtvil Ozna~eni da umru Djeca iza re{etaka Grani~ni zatvor Nemoj re}i mojoj majci Pre`ivjeti Stejtvil Ozna~eni da umru Djeca iza re{etaka Grani~ni zatvor Kratak spoj Nemoj re}i mojoj majci Uz obalu Bilabonga Otrovne `abe

Radio RS 6.00 9.00 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 19.30

Jutarwi program Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota, emisija narodne muzike Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika Muzika naroda

20.00 20.05 21.00 22.00 22.05 23.00 0.00 0.05

Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike Muzika za laku no} Vijesti No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Uloge: Tristan Uloa, Jorlis Domingez Re`ija: Solvig Hogestejn

Jutro u Srpskoj Sto qudi, sto }udi Sviraj ne{to narodno Vijesti za mlade Super Bili Garfild, crtani film Za.druga Top FM 20 Razgovor sa Ankicom Terzi} Likovno saborovawe [tikla Slavni parovi Indija, {apat vje~nosti Ulovi trofej “Bistro“ u Pelagi}evu Kreni u prirodu Izbor Mis SP u raftingu Mali ekran SP u raftingu No} muzeja u RS Do kraja svijeta - Las Vegas Skajlend, crtani film Dnevnik Muzi~ki program SP u raftingu, prenos SP u raftingu Info profil Brojevi, serija Maroa - dijete ulice, film Top FM 20

6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 20.00 20.30 20.50 23.00 23.50 0.00 0.50 -

17.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.30 1.30 1.40 2.00 4.00 -

Crtani film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo, serija Balkan net Kuka, film Info top Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Da pre|emo na ti Mobih Info top Gold muzika Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Ka{mir mafija, serija Pare ili `ivot Zvijezde Granda Treptaj, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou Treptaj, film Pink xuboks

8.30 9.30 10.30 11.30 12.30 13.30 14.30 17.10 17.20 18.00 19.10 20.00 21.40 23.20 1.00 2.20 3.50 5.20

8.00 8.30 8.40 8.50 9.00 10.30 11.00 12.00 12.10 13.10 13.20 14.50 15.50 16.00 16.50 18.50 19.00 19.30 20.30 22.00 22.10 22.30 1.10

6.05 9.05 10.05 11.00 11.05 12.30 13.30 13.40 14.10 15.00 15.10 15.55 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 21.40 23.40 23.45 0.40 2.20 3.00

Marina, serija Ulica Sezam Bajkeri s Marsa, crtani film Ben 10, crtani film Jedna od momaka, serija

10.40 11.40 13.30 15.30 17.50 18.30 19.00 20.00 22.20 0.40 2.30

Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Vijesti Dizni Zdravo Evropo Dnevnik Sport plus Vi i Mira Adawa-Polak Vijesti TV lica Vijesti Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Robna ku}a Kvadratura kruga TV Bingo Slagalica Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Lud, zbuwen, normalan ^ovjek sa zlatnim pi{toqem, film Vijesti Bra}a po oru`ju, serija Mra~ne vode, film Selo gori, a baba se ~e{qa, serija Vijesti

6.00 6.40 7.10 8.00 8.10 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30

7.50 8.10 8.20 8.30 8.40 9.00 9.20 9.30 9.50 10.50 11.40 12.30 13.00 13.50 15.10 15.40

9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.30 13.50 14.30 15.00 15.30 15.40 15.45 17.50 20.00 21.30 21.50 22.10 23.10 23.40 0.40 1.10 1.40 3.20 5.00

13.20 14.00 14.30 15.40 16.20 16.30 17.00 17.50 18.30 19.10 19.30 20.10 22.00 0.00 0.20 2.00 3.50 4.50

Put izdaje, serija Ninxa korwa~e 3, film Qubav nema pravila, film Hrvatska tra`i zvijezdu Zvijezde ekstra Vijesti Magazin Hulk, film Neprijateq pred vratima, film ^ovjek bez tijela, film Usamqeni junak, film

[iqo i sportovi, crtani film Kusko - careva nova {kola, crtani film Na kraju ulice Danica Abeceda EU Ninin kutak Dinosapiens, serija Iznad crte Navrh jezika Kokice Parlaonica Briqantin Gimnazija, serija Majstori svira~i Jeloustoun F1, kvalifikacije KS automagazin ^etiri zida

Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Leti, leti pjesmo moja mila Sedam RTS dana TV feqton Lud, zbuwen, normalan, serija Vrele gume Total tenis @rtvovani za ~ovje~anstvo Reli Odbojka (`): Srbija - Gr~ka Fudbal: Partizan - Napredak Svijet sporta Fudbal - Jelen super liga, emisija Svetlana Zaharova i prijateqi ^itawe pozori{ta Muzi~ki program Egzit u pokretu Vrele gume Fudbal: Partizan - Napredak Odbojka (`): Srbija - Gr~ka Muzika

OBN

Emisija o pozori{tu Nau~na petica Iza ekrana Vijesti Posqedwa kola, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Draga neprijateqica, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Euromagazin Vijesti Hrvatska kulturna ba{tina Svirci moji U istom loncu TV Bingo Loto Dnevnik Romeo mora umrijeti, film Tjelesna strast, film Dnevnik 200 cigareta, film Posqedwa kola, film Reporteri Draga neprijateqica

HRT 2 7.00 7.20

RTS 2

HRT 1

Tribunal Frenderi, crtani film Dobro do{li u moju zemqu Moko, dijete svijeta Lino Fest Josip Pejakovi}: U ime naroda Govor ti{ine Vijesti Otvoreni parlament JUB vam predstavqa Niti, film Lajfstajl JUB vam predstavqa ^udni dani na planeti Zemqi Fudbal: Slavija - Sarajevo Celestin, crtani film Dnevnik Gala koncert Duhovi Sarajeva, film Vijesti Sport Bande Wujorka, film Klasi~ni albumi: Stivi Vonder

Superheroj Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Provjereno Farma Vijesti Kod Ane Ne zaboravi stihove Dnevnik Superoluja: Sudwi dan, film Superoluja: Sudwi dan 2, film Zemqa tigrova, film Spava~, film Vatreni krug 3: Lavqi udar, film Uto~i{te, film Farma

RTL 7.20 8.10 9.10 9.30 10.10

Uloge: ^ad Mekvin, Sintija Rotrok, Dejvid Karadin Re`ija: Stiv Koen

RTS 1

Amplituda Jutarwi program Vijesti Asteriks i 12 zadataka, crtani film Doktor Deksi Vijesti Zvijezda mo`e{ biti ti Auto {op magazin Kviz i grad F1, kvalifikacije Borila~ke vje{tine 2, film Ortaci, film Vijesti Zaboravqeni Jesen sti`e, duwo moja, serija Fudbal: Barselona - Osasuna Odmori se, zaslu`io si, serija Vijesti Trava, serija Gradska vreva, serija Agent Red, film Traga~, film Vijesti Odmori se, zaslu`io si, serija

NOVA 6.30 7.00 7.20 7.50 8.00

RTRS

BHT 1

PINK BH 7.00 7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 10.00 11.50 12.00 12.10 12.20 12.50 13.30 14.00 14.10 15.50 16.00

Borila~ke 1600 vje{tine 2 ATV

ATV

RTRS 8.10 9.00 9.20 9.40 10.05 10.10 10.30 11.00 12.10 12.40 13.00 14.00 14.30 15.00 15.20 15.40 16.30 17.05 17.30 18.10 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 22.00 23.00 23.20 0.00 2.40

000

16.20 18.10 19.40 21.30 22.10 23.20 23.30 0.20

6.30 7.20 8.10 9.00 9.50 10.30 12.30 13.00 14.50 16.00 18.20 18.50 19.10 20.00 22.00 0.00 0.30 3.30

Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Pepequga, serija Ko{arka - NBA NBA, emisija Zvijezde ple{u Mimohod OBN Star Model Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Zvijezde ple{u Kowanik na krovu, film Ludi spoj Zvijezde ple{u Ko{arka - NBA: Denver - L. A. Lejkers

Ko{arka Vaterpolo Vaterpolo Bitange i princeze, serija Pri~a o Zve~ki Hronika FESTO-a Popevka za navek No} u pozori{tu

BN 6.30 9.00 11.00 11.30 13.00 14.40 15.00 16.00 16.10 17.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.30 23.30 0.20 2.00 3.40

Jutarwi program Idemo daqe, film Auto{op Biqana za vas Emisija Helsin{kog odbora za qudska prava Muzi~ki izlog Putevi zdravqa Novosti Prava stvar Kao kod svoje ku}e Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Nijesmo mi od ju~e, serija Glot frket Mega sound Bulevar Korak ispred, film [arlota Grej, film Prometna {kola Bikini, film

GLAS SRPSKE 23. i 24. maj 2009. 55

Misija pravde

Ve} vi|eno 2100 Uloge: Mustafa Nadarevi}, Anica Dobra, Re`ija: Goran Markovi}

18.40 19.00 19.30 20.00 21.00 22.40 23.30 0.05 0.20 2.00 2.50 3.10

Tito - crveno i crno Ulovi trofej Garfild, crtani film SP u raftingu Do kraja svijeta - Las Vegas Zabavni program Snop Kapi zavi~aja Crni bombarder, serija Sveti ]irilo i Metodije Teniski turnir “Br~ko open“ Teatar Fest - Doboj @ilet sport Dok an|eli spavaju - razgovor sa vladikom Grigorijem Ah, ta planeta Skajlend, crtani film Dnevnik Pjesmarica Ve} vi|eno, film Fudbal Autovizija Ah, ta planeta Dok an|eli spavaju - razgovor sa vladikom Grigorijem Crni bombarder, serija Dnevnik Ve} vi|eno, film

7.00 7.30 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 13.00 13.40 16.00 16.05 16.30 17.10 18.00 19.00 20.00 22.00 0.00 0.10 -

Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Zabavni program Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Seks i selo, serija Krv nije voda, serija Dvogled Info top Pret-a-porte Mobih Napad na tvr|avu Petikout, film 21.00 Zvijezde granda 23.00 Seks i selo, serija 23.30 Snake Eater 2, film 1.30 Sarajevo na liniji 1.40 Mejd in Bawa Luka 1.50 Ima ko da pita 3.00 Pret-a-porte

9.00 9.05 9.30 9.40 10.00 10.20 10.50 11.00 11.10 12.10 14.00 14.30 15.00 16.00 16.20 16.50 18.50 19.00 19.30 20.00 20.50 21.30 22.00 22.10 22.40 23.10 0.10

NOVA 7.10 7.30 8.00 8.20 8.30 8.50 9.50 10.20 10.50 12.50 13.50 15.30 17.20 17.30 19.10 20.00 21.00 22.50 0.20 0.50 2.30 4.00 5.20

6.05 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.10 15.10 16.00 16.50 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 1.10 2.00 3.00 3.40 4.00 4.40

BHT 1

PINK BH 6.50 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.05 15.40 16.20 17.00 18.00 18.30 19.00 19.20

RTS 1

Ju Gi Oh Gh, crtani film Ju Gi Oh Gh, crtani film Jutarwi program Vijesti ^uvajmo na{u planetu plavu Doktor Deksi Ulica Sezam Asteriks i Kleopatra, crtani film Odmori se, zaslu`io si, serija F1, Velika nagrada Monaka Vijesti Kuba, putopis Evrosong, reporta`a Kom{ija protiv kom{ije Pogodi ko dolazi na ve~eru Vijesti Misija pravde, film Xoni Mnemonik, film Vijesti Progoweni, film @ena srna, film Vijesti Kom{ija protiv kom{ije

Superheroj Spajdermen, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Rori, crtani film Dora istra`uje, crtani film Lude sedamdesete, serija Automotiv Novac Izgubqeni, serija Doma}ice iz visokog dru{tva, serija Supermen 4, film Superoluja: Sudwi dan, film Vijesti Superoluja: Sudwi dan 2, film Dnevnik Farma Napojnica od dva miliona dolara, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Vi{e od igre, film Ples u tami, film Crveni tepih Farma

6.00 6.50 7.10 8.00 8.10 9.10 10.00 10.20 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.40 16.00 18.00 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 22.20 23.10 23.30 1.20 3.10 4.20 4.50 5.40

Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe SAT Ulica lipa, serija Mar{al, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Ulica lipa, serija Prkose}i smrti, film Vijesti Bjekstvo iz zatvora, serija Dnevnik Egzit Egzit Ulica lipa, serija SAT Kulinarski qetopis Balkanskom ulicom Sasvim prirodno

7.00 7.20 8.20 8.40 9.10 9.40 10.30 11.30 13.00 14.40 17.10 17.40 18.30 19.20 20.00 23.30 1.20

Grupna terapija, serija Ulica Sezam Bajkeri s Marsa, crtani film Ben 10, crtani film Jedna od momaka, serija Djevojke s pla`e, serija Velike zvijezde cirkusa Brzi bijeg, film Neko poput tebe, film Hulk, film Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Everest: Preko svih granica Pobijedi [olu Ubistvo vrana, film Kunolovac

HRT 2 7.30 7.50 8.20

8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.50 18.50 20.30 21.00 22.00 23.00 23.40 0.40 1.10 2.50 4.10

Deksterova laboratorija, crtani film Loki Leonard, serija Najvertikalniji primat, film

Dozvolite Pustolov Veliki skok Ku}ica od |umbira Igraj fudbal, budi sre}an Moj qubimac Brazde UNHCR - Povratak: Kosovo Interfejs Urbana zona Kroz vrata znawa do putovawa Srbi u svijetu TV feqton TV feqton Kosovski nakit Horizont Fudbal – Premijer liga Rukomet (`) Trag u prostoru TV teatar Obrazovni program Detektivske pri~e Ve~e gradskih pjesama i romansi Vikend Evronet Fudbal – Premijer liga Rukomet (`) Ve~e gradskih pjesama i romansi

OBN

Svirci moji Glas domovine Euromagazin Vijesti Dani gitare Opera Vijesti Poaro, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti ^ahura, film Alhemi~ari s kraja svijeta U istom loncu Loto Dnevnik 1 protiv 100 Stipe u gostima, serija Paralele Rizi bizi Dnevnik Bijes bo`ji, film Zimska pri~a, film Rizi bizi Opera Plodovi zemqe More

RTL

nedjeqa KABLOVSKA

RTS 2

HRT 1

Be Ha Te bebe Mumijevi, crtani film Uradi sam, uradi sama Lino Fest Galakti~ki fudbal Nema problema Re: start JUB vam savjetuje Duhovni mostovi Tvrdoglavost, film Ku}ni qubimci Liga {ampiona, magazin Gala koncert Smawi gas Engleska Premijer liga, pregled Fudbal: Aston Vila Wukastl junajted Celestin, crtani film Dnevnik TV Liberti Policijska stanica, serija Sport Global Vijesti Naked.TV Moda je Izbor iz Figura Le Bon Plaisir, film

ATV

Uloge: Brigit Nilsen, Xef Vinkot, Re`ija: Stiv Barnet

ATV

RTRS 8.10 9.00 9.30 10.05 11.00 11.30 12.10 12.40 13.00 13.50 14.00 16.00 16.30 17.05

RTRS

2000

9.50 10.40 10.50 11.00 12.00 13.00 13.20 16.00 19.20 20.00 22.30 0.20 0.50

5.10 6.00 6.50 7.40 8.30 9.20 9.50 10.10 11.20 12.20 13.10 13.50 14.50 17.00 18.50 20.00 22.00 0.00 2.00

Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Buntovnici, serija Spu`va Bob, crtani film Spu`va Bob, crtani film Super milioner Mu}ke, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Fudbal - Serija A: Milan - Roma Zvijezde ple{u Info OBN Star Model Daleki ro|aci 3, film OBN Star Model Plejbojeve djevojke

Nora Fora Biblija Portret mjesta i crkve Misa Tri Hil, serija HAKS F1, Velika nagrada Monaka Volim fudbal Magazin Lige {ampiona Fudbal: Dinamo - Zagreb Razbija~, film Prikra}eni, serija Gara`a

BN 5.30 7.00 8.00 9.30 10.00 10.30 12.00 13.00 14.00 14.40 15.00 19.30 20.00 21.00 23.00 0.20 2.00

Koktel Hrana i vino Svijet Renomea Sa Kraji{nicima po Krajini Selo Cvr~ak na sat Zavi~aju, mili raju Mega saund Servis Karamela Nijesmo mi od ju~e Nedjeqno popodne Monitor Prava stvar Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Film Satelitski program

B 92 7.00 8.30 9.00 11.00 12.00 12.05 13.30 14.00 16.00

U potjeri za bjeguncima, film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Znawe na poklon Sve }e biti dobro, serija Vijesti Sve }e biti dobro, serija Liga {ampiona, magazin Bibliotekar: O{trica sudbine, film Vijesti

16.30 17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 1.20

Qudi sa Menhetna, serija Pametwakovi}i [tiklom u vrata Vijesti Hajde da se igramo Pri~i nikad kraja Utisak nedjeqe Vijesti Pametwakovi}i [tiklom u vrata Pri~i nikad kraja Info kanal

Vikom 6.00 7.30 8.00 8.30 9.30 9.50 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00

Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Tele{op Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op

14.40 15.00 15.50 16.00 18.00 19.10 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00

Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Gladna sam rodnog neba Folk 10 Zlatni minut, kviz Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

Foks 6.30 7.00 8.30 8.50 10.00 11.00 13.00 13.40 14.00 16.10 17.00

e-TV Doma}in Crtani film Ekstremno pre`ivqavawe Fajront republika Na pla`i 2, film Svijet na dlanu Turirawe F1, velika nagrada Monaka Dosije Kviskoteka

18.00 18.30 19.10 20.50 23.30 1.10 3.00 4.00 5.00

Vijesti Ke{ taksi Tajni agent 000, film Niske strasti, film Fudbal: Real Madrid - Majorka, snimak Sagorjelo 2, film Top Spid Ameri~ko rvawe Ke{ taksi

National geographic 8.00 8.30 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00

Crveni majmun iz Zanzibara Patagonijska pingvinska raskrsnica Leopardi ubice Grbavi kitovi Plavi kit Avionske nesre}e Avionske nesre}e Genijalna sviwa Genijalni pas Ankor Vat Izgradwa zelenog Pekinga Superstadion u Majamiju Pekin{ki olimpijski stadion

19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00

Avionske nesre}e Avionske nesre}e Rezneseni u sekundi Snaga eksploziva Avionske nesre}e Razneseni u sekundi Snaga eksploziva Avionske nesre}e Smrtonosna nagrada Razneseni u sekundi Superstadion u Majamiju Qigava ~udovi{ta Otrov

Radio RS 6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05

Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Iz vjerskih zajednica Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike

20.00 20.05 21.00 21.05 22.00 22.05 23.00 1.00 1.05 2.00 5.00

Vijesti Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa Vijesti Korijeni Sje}awa Vijesti Kultura u ogledalu No}ni program Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Luda planeta

^uvena soul pjeva~ica Mejsi Grej odr`a}e koncert sutra (nedjeqa) u Beogradskoj areni, koja je i organizator ovog nastupa, javio je B92. Ovo }e bi ti prvi nastup Mejsi Grej u Srbiji, a kako su organizatori saop{tili traja}e 90 minuta. Mejsi Grej se smatra “spasiteqkom“ soul muzike. Za wen glas mnogi ka`u da je kombinacija Bili Holidej i Tine Tarner. Prihvatili su je i kriti~ari i publika odmah po izlasku wenog de bi al bu ma 1999. godine. Ova kantautorka dobitnica je nagrade “Gremi” za najboqi pop vokal za hit singl “I Try“, koji je tako|e bio nominovan za pjesmu godine i album godine. Wen de bi tan tski al bum “On How Life Is“ prodat je u vi{e od sedam miliona primjeraka {irom svijeta. Na drugom albumu “The

Sa poro|aja na vjen~awe

Id“, objavqenom 2001, na la ze se pje sme po put “Psychopath“, “Sexual Revolution“ i “Sweet Baby“. Najnoviji album ove pje va ~i ce, koji je objavqen poslije du`e pauze, pod naslovom “BIG“ sa Ronom Ferom kao producentom, donosi pjesme u rasponu od emotivnih preko balada do modernih dens hitova.

Beogradska arena

Britanskoj kraqici Elizabeti II poklowena je posebna, luksuzna konzola za igrawe igrica, javili su svjetski mediji. Elizabeta II (83), koja sve vi{e prihvata nova tehni~ka dostignu}a 21. vijeka, sada }e mo}i da slobodno vrijeme prekrati igraju}i neke od igrica na konzoli Wii dostojnoj jedne kraqice. Umjes to obi ~ne, “do sa dne“ bi je le plastike, kraqi~in Wii oblo`en je ~istim zlatom. Neobi~ni poklon kraqici je po sla la kom pa ni ja “THQ“, ko ja proizvodi igrice i drugi softver. ^el ni ci kom pa ni je na da ju se da }e ovim potezom “zabaviti“ kraqicu, i skrenuti pa`wu javnosti na sebe, taman uo~i izlaska nove kolekcije igrica. Odlu ~i li su se ba{ za Wii, po {to je kraqica navodno pro{le godine priznala da ~esto pozajmquje konzolu svog starijeg unuka, princa Vilijama.

NEKAD BILO...

Telefonska veza Rima i Pariza

Telefonska veza izme|u Rima i Pariza prvi put je uspostavqena na dana{wi dan 1903. godine. I do danas je ostalo nerazja{weno ko je izumio prvi telefon, po{to su Antonio Meu~i, Johan Filip Rajs, Aleksandar Bel i ostali - svi kandidati za ovu titulu. Va`no je da ne postoji ne{to poput “jedinstvenog izumiteqa telefona“. Stawe telefonije kakvo imamo danas je rezultat rada mnogih ruku, od kojih je svaka pomo} bila veoma vrijedna. Ono {to je sigurno da je be`i~ne telefone prvi izumio Teri Pol 1965. godine.

POSQEDWA Tasmanijski |avo ugro`ena vrsta Tasmanijski |avo, torbar veli~ine lisice, proslavqen kao lik crtanih filmova, progla{en je za ugro`enu vrstu u Australiji, javio je Tanjug. - Australijska vlada podigla je na vi{i nivo za{titu najve}eg torbara meso`dera na svijetu koji u prirodi `ivi jedino na Tasmanijskom ostrvu- izjavio je australijski ministar za za{titu `ivotne sredine Piter Geret. Wihov broj je opao za 70 odsto od 1996. godine kada je registrovana jedna vrsta kancera lica koja poga|a tu vrstu. Bolest se ra{irila zato {to tasmanijski |avoli jedni drugima odgrizaju nos, {to za posqedicu ima pojavu tumora koji ih spre~avaju da se hrane.

Mejsi Grej

Mlada Britanka rodila je zdravu djevoj~icu, i dva sata poslije toga pojavila se u crkvi, na sopstvenom vjen~awu, javili su svjetski mediji. [ibon Blek (19) iz Halifaksa bila je zabrinuta jer je prebacila termin za poro|aj skoro dvije sedmice, a svadba sa desetinama zvanica bila je zakazana unaprijed. Mlada je stigla da do|e do oltara u 16.30, ta~no na vrijeme, a okupqene zvanice nisu mogle da vjeruju kada su vidjele da u rukama ima novoro|enu djevoj~icu.

Zaqubqeni vuk Jednogodi{wi vuk Alan iz Wema~ke rije{io je da na|e sebi nevjestu, vu~icu Poqakiwu, javila je Beta. Vuk je zato preplivao Odru da stigne do srodnika u dubokim {umama isto~ne Poqske, a wegovu ve} 620 kilometara dugu potragu prati preko Interneta cijela zemqa.

Policajci preru{eni u `ene Policajci u glavnom gradu Banglade{a smislili su novi na~in borbe protiv kriminala usmjerenog protiv `ena - preru{avawe u arapske `ene, javio je Tanjug. - Pokrenuli smo ovu neobi~nu akciju zbog rastu}eg kriminala u gradu i ona daje rezultate. Samo u protekla ~etiri dana uhapsili smo 60 osoba koje su napale na{e qude misle}i da su `ene - ka`e zamjenik policijskog komesara Imitijaz Hosain.

KOLUMNA

Cenzura u zemqi u kojoj nema cenzure www.glassrpske.com

Jasna Brki}, potpredsjednik INTERVJU Vlade RS

Na dobrom putu da ubla`imo posqedice ekonomske krize

PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

BEZ OBZIRA NA EKONOMSKU KRIZU, ove godine interesovawe gra|ana Republike Srpske za qetovawe nije opalo

Gdje na odmor ove sezone

NA SVJETSKOM RAFTING PRVENSTVU na rijekama Vrbas i Tara nastupilo vi{e od 600 takmi~ara iz 35 zemaqa

2 23. i 24. maj 2009. GLAS PLUS

Kolumna

U

pro {loj ko lu mni pi sa la sam o sjaj nim opi si ma me to da cen zu re novinarke Sawe Modri}, ali prevedenim na bh. medijsku scenu. Ana li zi ra la sam ve }i nu, a sa da }u, kako sam i najavila, analizirati i nekoliko preostalih.

Pila naopako E, ova metoda se koristi sasvim naopako u “slobodarskim nere`imskim medijima”. Izvorno, metoda pretpostavqa da }e novinar, pa makar i naopako, izvu}i ne {to afir ma ti vno ka da go vo ri o vla da ju }im po li ti ~kim eli tama. Da li je to slu~aj kod nas? Ne, ni slu~ajno. U jednom trenutku moglo bi se i pomisliti da su mediji uistinu slobodarski i da ne robuju vladaju}im strukturama mo}i, ali na`alost samo pomisliti! Medi ji, po se bno ovi spo me nu ti, `i ve od pronala`ewa svega negativnog tamo. A to tamo po~iwe gdje pi{e “Dobrodo{li u Republiku Srpsku”. A ako se neko slu~ajno odva`i da pomisli da tamo `ive qudi taj “brani sve {to je retrogradno”, jer ta mo ko li ko je po zna to za si gur no `ive svega dva ~ovjeka, a ostalo! Ostalo i nisu ba{ neki qudi. A {ta rade ta dva ~o vje ka da bi odr`a li za vi dan sta tus qudi ovamo? Oni okre}u pilu naopako i od tamo pronalaze sve {to je tamo negativno. I ne bi to ni bilo ni{ta neobi~no da `iv ~ovjek koji hoda i tamo i ova mo ni je ta ko ho da ju }i vi dio pu no qudi tamo, pa se zapitao kako je mogu}e da neko tko sjedi u svojoj foteqi i ne mrdnuv{i zna da nema ni~ega i nikoga dobrog tamo. Pade mi na pamet, evo ba{ sada jedan sedamnaestogodi{wak iz Gacka, koji }e ove godine predstavqati BiH na Svjetskom debatnom takmi~ewu i poku{ah se sjetiti gdje je wegovo ime objavqeno u ovim slobodarskim medijima. Nigdje! A {to? E sada ne}u braniti one {to su retrogradni, jer kako ~uh o sebi nekidan: “Mislim da je vrlo opasno ovo {to radi, jer je politi~ki motivirano. [ta te drugo mo`e natjerati da stane{ na stranu svega retrogradnog i da zagova ra{ ne ku tu pa vu kul tu ru di ja lo ga?“ Kada se boqe zamislim nad ovim, stvarno mo`da sve ovo i jeste sasvim politi~ki mo ti vi ra no. Da ni je ne ~im motivirano, zar bi se itko `iv dekomo-

Inbox Organizovawe molitvenog doru~ka u Bawoj Luci, na kojem }e u~estvovati gosti iz 17 zemaqa, izvanredna je prilika da se Republika Srpska jo{ jednom poka`e kao dobar doma}in i pravo mjesto za slawe poruka mira i tolerancije. Nadam se da }e najavqeno prisustvo novinara iz najve}ih svjetskih medijskih ku}a pomo}i u tome. Tako|e se nadam da ni jedan od najavqenih gostiju ili novinara ne}e do}i u panciru, kako su roditeqi savjetovali onu rafterku iz Argentine. [email protected]

dirao i tra`io qude u svim dijelovima BiH? Da nema jakog motiva, svi bi sjedili u svojim ku}ama i dobro bi znali gdje su qudi, a gdje nequdi. A kultura dijaloga, razboritost i argumentacija na koje pozivaju oni neobi~ni qudi poput Bajdena i Incka su, na`alost, za {vedske i {vicarske salonske krugove, a ne za Bosnu!. Ne}emo mi sada u zemqi koja “ni je nor mal na“ i ko ja je “zvje riwak” (ali ovo ne tvrde oni tamo nequdi, ve} ovi ovamo qudi) insistirati na formi i redu, jer to odvla~i od problema i su{tine stvari. Pa ima li ve}eg problema od nedostatka uqudnosti, forme i razlo`nosti? Pi tam se je li ovo sa da bi la pi la naopako “po bosanski“?

NEGATIVNO sve {to je tamo

Proizvodwa kakofonije Ova me to da po dra zu mi je va obra |i vawe tema koje bi, ako je ikako mogu}e, tre ba lo iz bje }i jer mo gu do ni je ti ne voqe onima koji ih obra|uju. No, s obzirom da je to go to vo ne mo gu }e, on da priloge treba uraditi tako da nitko ne shvati, zapravo, o ~emu je u prilogu bilo rije~i. Evo {ta nije ba{ omiqena metoda medija ovdje: pozivawe vi{e od jedne stra ne za ras pra vu o slu ~a ju ko ji se obra|uje. A ukoliko `elimo proizvesti ka ko fo ni ju, on da po zi va mo {to vi {e qudi da govore o temi. Slu~aj tada poprima sasvim drugi izgled. Intervjuira se i anketira sve i svatko da progovori koju. Pri tome anketirani mogu da ka`u sve {to misle ili jo{ prije, {to im padne na pamet, a novinar u ovom slu~aju, ma kako nezamislivo zvu~alo, malo ili gotovo nikako ne progovara, ne zakqu~uje, ne upu}uje, ne presu|uje i ima savr{eni alibi da je uradio spornu temu. Tko onda mo`e re}i da tema nije obra|ena? Nitko osim nedobronamjernih ~italaca ili slu{alaca. Ako vidite, recimo, da tema o promjenama ili izvla~ewu maksimu ma po zi ti vnih sa dr`a ja Dej ton skog mirovnog ustava, nije dobro prihva}ena, i to ne sa mo kod po li ti ~a ra ve} i kod me|unarodnih zvani~nika, kao i da mo`e

ugroziti politi~ke elite kojima ste nakloweni kao no vi nar, on da tre ba brzo anketirati gra|ane, vrlo mudro formulirati pitawa, intervjuirati qevi~are iz su sjed stva i sve }e bi ti ure du. Vi obradili temu, dobili indikatore (nije bitno kakve) i vuk sit i ovce na broju, a i va{e pozicije.

Preuzimawe bitnih sadr`aja od drugih Kada ne}ete da budete direktno involvirani u neku temu, uzmete jednostavno pri log od dru gih me dij skih ku }a, prenesete sadr`aj i sve je u redu. Mo`e i ovako na bh. na~in! Kada po{to-poto `elite da objavite neku vijest ili pri~u, onda uzmete prilog koji nekako na bavite od tamo i plasirate tu pri~u do besvijesti ovamo, sve dok netko javno ne uka `e da je to {to ra di te po gu bno za ne ko ga, re ci mo za je dan na rod ko ji ne gdje `i vi u mawini, a vi ba{ o to me narodu ili nekome iz tog naroda nabavili prilog. Naravno, u svijetu iz kojeg se informacije plasiraju ne}e biti di le me da li je tre ba lo pla si ra ti in for ma ci ju ko ja za ne du `ne qude mo `e imati negativne, ~ak pogubne posqedice, ve} }e sve nezadovoqstvo biti prene se no na ono ga tko je vi dio i uka zao na tu pogubnost, pa }ete tako mo}i pro~itati da je pogubnije ukazivawe na jezik mr`we nego sam jezik mr`we. Da na je zik mr`we uka zu ju “ku ka vi ce i kon for mis ti“ iz ne kih svo jih “mi {i jih rupa“. A kada ovo pro~itaju sqedbenici ovakvih novinarskih ideja, onda na raznim forumima osvanu otvoreni pozivi za smaknu}a, lin~, istrebqewa ne samo pojedinaca ve} i, moglo bi se re}i, ~itavih naroda.

OTVORENI pozivi za lin~

Cenzura u autorizaciji Uz pomo} ove metode sugovornici mogu da promijene svoj govor kako god `ele, pa ~ak i da promijene smisao onoga {to su prvobitno rekli. Ali ne moraju samo sugovrnici, mo`ete to i vi za wih

PI[E: Sawa VLAISAVQEVI]

Pojedini mediji `ive od pronala`ewa svega negativnog tamo. A to tamo po~iwe gdje pi{e “Dobrodo{li u Republiku Srpsku”

uraditi. Skratite, izbacite, podvu~ete i do bi je te tek st ili pri log. Ta ko }e na pri mjer in for ma ci ja o po sje ti i pre zentacija javnih obra}awa ameri~kog dopredsjednika dobiti kod svake partije, u svakoj novini, na svakom televizijskom kanalu posebne poante. Zapitat }ete se koliko je u stvari posjeta napravio ovaj iznimno va`ni gost. Koja je od ovih posjeta ona prava i jedina? Ima li dakle tu cen zu re u auto ri za ci ji? Da ka ko da ima i to ponajvi{e tamo gdje se di~e da je nema! Sawa Modri} nije navela vi{e ni jednu metodu cenzure, ali i u ovih dvadeset koliko ih je ukupno analizirano mo`e se primijetiti da se na bh. medijskoj i javnoj sceni podjednako sr~ano koriste, a ovim metodama mogle bi se pridodati jo{ poneke kojih vjerojatno, s obzirom na po{tivawe kodeksa i zakona nema u Hrvatskoj, po put: one mo gu }a vawe pra va na reagirawe, u wenim izdawima magazina sklawawe rubrike “Reagirawa“ od pogleda zainteresiranog ~itaoca koji pretra`uje rubrike, neobjavqivawe teksta ili intervjua, izmi{qawe podataka, direktno vrije|awe i montirawe priloga u koji ma se na naj per fi dni ji na ~in “uklapaju” izjave onoga tko je na novinarskoj meti… (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Komentari ~italaca

Znaju kom{ije ko je ubijao po Brezi Dobro da se neko sjetio Breze i svih poklanih u Brezi 1992. i 1993, navodim da sam u to vrijeme bio u Brezi. Pomiwe se ubistvo dvoje staraca na ulasku u Dabravine u navedeno vrijeme i ne zna se ko je u pitawu, pa to je bruka i sramota, znaju wihove kom{ije dobro ko su i kako se zovu. Kako kom{ije ne mogu da se sjete, zovu se bra~ni par Buze|ije, siromasi, imaju k}er uda ta za Sla vi {u Ko sa no vi }a, `ive u okolini Zvornika. Zna se ko je ubio Ne|u Suboti}a, i ko mu je silovao snaju i wenu kom{inicu Milicu, a pri tome sramnom ~inu, dozi-

vali se srpskim imenima, sve znaju kom{ije. Znaju kom{ije ko je poklao ~etvoro Srba na Gorwoj Brezi (tri `ene i jednog starca) u wihovoj ku}i; znaju kom{ije ko je zaklao bra~ni par siroma{nih staraca, Ne|u Radovanovi}a i wegovu `enu u Debeloj Me|i. Nikica Radi} prva je srpska `rtva u Brezi i znaju kom{ije da ga je u wegovoj kafani ubio kum Mlivi} (otac Tarletov Sakibov) i tako daqe. Neka mi oproste svi oni kojih se na brzi nu ni sam sje tio, ne ka mi opros te oni i Svevi{wi na nebu.

Znaju kom{ije da Srbi u Brezi nisu imali za{to biti progawani, nisu imali vojsku, nisu bili organizovani, ne bi imali ni stranku da nije bilo Velije Frqka, koji je pomogao da osnuju SDS pa onda ubio svakog onog kod koga je na{ao ~lansku kartu. I tako sve znaju kom{ije, ako ne znaju, neka pitaju Petra Suboti}a, ~udom Bo`ijim jo{ je `iv u okolini Vaqevske Mi oni ce, po sli je sve ga {to su mu ko m{ije uradile, kladim se da i oni sami ne znaju ZA[TO. Ima jo{ jedan “Petar Suboti}“, `ivi na Irigu, sve znaju kom{ije. Zoran A. Novi Sad

GLAS PLUS 23. i 24. maj 2009. 3

18. 5 - 22. 5. 18. 5.

Posjeta potpredsjednika SAD BiH

Istupi Harisa Silajxi}a i Tarika Sadovi}a, kojima se tra`i povla~ewe potjernica protiv osumwi~enih u Dobrovoqa~koj, nai{li na o{tre reakcije u Srbiji i Republici Srpskoj. Iz Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije saop{teno je da su istupi Silajxi}a i Sadovi}a politi~ki pritisak ne samo na ovo tu`ila{tvo, ve} i na Tu`ila{tvo BiH. Sadovi} je izjavio da potjernice koje su raspisane na zahtjev Interpola Beograd predstavqaju “neprihvatqivu praksu, kojom Srbija `eli da destabilizuje prilike u BiH”. Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} ocijenio je da su Sadovi}evi istupi “glupost, izvan dobre regionalne saradwe i pomirewa nikome ne}e pomo}i“. Premijer RS Milorad Dodik smatra da je nedopustivo da se Sadovi} na takav na~in odnosi prema ratnim zlo~inima.

19.Pr5. i ausedstavnici Vlade

u trabag“ potpisali trijske firme “[ jim su precizirani re ko Bawoj Luci ugovo mre`e autoojekta izgradwe pr je ci za i al re vi lo us o puteva u Srpskoj. ja i veza RS Nedeqk ministar saobra}a ropu Rudolf Kraft, k, di Do d ra lo Mi Premijer goisto~nu Ev ugovore o r “[trabaga“ za ju ^ubrilovi}, direkto putevi RS” Du{an Topi}, potpisali su teva“ pu uto to “A au JP }a “Mre`a kao i direktor koncesionog preduze g ~ko i dn je za wu ra formi Bawa Luka. }a ima}e austrijska ze}u, 90 odsto u~e{ du e pr m mijer ~ko i dn je za da RS, rekao je pre Ugovorom o odsto zadr`ava Vla t se . de ni a }e i ja, {t ni za pa m ko interesi Vlade RS Dodik i dodao da su dinamici aktivnosti izgradwe o l ko to emni raPotpisan je i pro ema kojem bi pripr pr , RS u va autopute je e dn ~nu nare dovi trebalo da po seni.

20. 5.

Dom naroda Parlamenta BiH zatra`io da se utvrdi stvarno stawe u BHRT-u i mjere za wegovo prevazila`ewe, te da se Tu`ila{tvo BiH ukqu~i u istra`ivawe nezakonitosti u poslovawu ove medijske ku}e. Predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Nikola Dereti} rekao je da korekcije finansijskih izvje{taja o poslovawu BHRT-a za 2007. i 2008. godinu pokazuju da je finansijski rezultat mnogo lo{iji nego {to je to iskazano u izvje{tajima koje su uradile slu`be ove medijske ku}e. Dereti} je objasnio da je u izvje{taju za 2007. godinu navedeno da je dobitak iznosio 29.000 maraka, dok je revizijom utvr|eno da je godina zavr{ena sa gubitkom od 4,7 miliona maraka, te da akumulirani dug nije osam, nego 13,1 milion KM, dok je u 2008. pove}an za milion maraka i iznosi 14,1 KM.

21. 5. vi ne i tu ri M i ni s ta r tr go tp i -

22. 5.

Doga|aj sedmice

Gl u ha ko vi } po zm a RS Pr e dr ag pr i va ti za ci ji Ro bn e o ra sa o an ek s ug o vo st a vn i ci ma ko n zo r ci ju ma pr ed sa “ ka os . “B ku }e “ iz Be o gr a da “D el ta -Z ek st ra vo ra , no vi vl a sn ik up la ti }e od se da m va wa an e ks a ug o - Po sl i je po tp i si 58 od st o di on i ca “B os ke “ u ro ku za ti ob e zb i je tr i mi li on a ev ra je za de se t da na od te up la te bi hakovi}. i u sn Gl da na , do k }e na j ka ta radnicima “Boske“ - izjavio je ti realia bi pl ma ko ci li ema radni |e no ne ko ostale obaveze pr bne ku}e. On je dodao da }e novi vlasnici u|u u posjed ove ro } u mo o po {t u n `i pravn zovane nako je obavezu da pru la e sa uz e sa pr no od RS ih da Vla pravn vawu imovinskonu re te su u zakonskom rje{a la ivatn ih lo ka vlasnicima 15 pr os ke “. “B

Zajedni~ki odnosi BiH i Crne Gore su dobri i mogu poslu`iti kao primjer na kome mogu pozavidjeti sve dr`ave u Evropi. Ovo su konstatovali predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} i predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi}, poslije razgovora u Sarajevu. Radmanovi} je kazao da izme|u BiH i Crne Gore nema otvorenih politi~kih pitawa i da je potpisan veliki broj sporazuma, te da }e dvije zemqe ubrzati razgovore i uskoro potpisati sporazum o granici. - Sporazum o granici je dokaz da se i u osjetqivim pitawima mo`e posti}i dogovor - kazao je Vujanovi}, dodav{i da izme|u BiH i Crne Gore postoji otvoren prostor za saradwu na ekonomskom planu.

Podr{ka BiH sa dva entiteta Administracija SAD osna`i}e privr`enost Evropi, a tu ukqu~ujemo i BiH sa dva entiteta, koja su garantovana Dejtonskim sporazumom, rekao Xozef Bajden

PI[E: MILAN MIQU[ [email protected]

Je di ni pra vi put za ko ji treba da se opredijeli BiH je da kao suverena dr`ava sa dva entiteta koja {tite prava svih gra|a na u BiH pos ta ne ~la ni ca Evropske unije. Poru~io je ovo u utorak u Sarajevu, obra}aju}i se u Parlamentu BiH pred sta vni ci ma politi~kog i javnog `ivota, potpredsjednik Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava Yozef Bajden, sa kojim je u zajedni~koj posjeti BiH boravio i visoki predstavnik EU za spoqnu i bezbjednosnu politiku Havijer Solana. Bajden je kazao da lideri u BiH sami treba da se dogovore o organizaciji dr`ave i da ona nesmetano, sa dva entiteta koja su garantovana Dejtonskim sporazumom, mo`e da komunicira sa svijetom. - Administracija SAD osna`i}e privr`enost Evropi, a tu ukqu~ujemo i BiH. Me|utim, kako sada stvari stoje, li~no sam, kao i ameri~ka administracija, zabrinut zbog pravca kojim trenutno ide ova zemqa - rekao je Bajden. On je istakao da je na qudima u BiH da izaberu put i da li `ele da budu ~lanica EU ili najsiroma{nija zemqa ovog regiona. - Dr`ava mora da preovladava kada su u pitawu vojska, dr`avni zakoni i da ima ovla{}ewa da prikupqa prihod i da pregovara sa EU - poru~io je potpredsjednik SAD, ~ije obra}awe je direktno prenosila RTRS. Naglasio je da me|unarodni predstavnik u BiH Valentin Incko i OHR imaju punu podr{ku SAD. - SAD ne}e podr`ati zatva-

rawe OHR-a dok ne bu de ispuweno pet ciqeva i dva uslova. Vrata Evrope su otvorena i SAD }e vam pomo}i da pro|ete kroz ta vrata - dodao je Bajden. Vi so ki pred sta vnik EU za spoqnu i bezbjednosnu politiku Havijer Solana rekao je da se situacija u BiH razvija u pozitivnom pravcu i mnogo je boqa sa bezbjednosne ta~ke gledi{ta. On je dodao da se mogu}nosti BiH da se pribli`i EU pove}avaju, jer lideri idu u pravom smjeru. Poru~io je da }e biti neophodne neke adaptacije Ustava, ali to je ne{to na ~emu se mo`e raditi smireno.

BAJDEN: Vrata Evrope su otvorena Bajden i Solana su iza zatvorenih vrata razgovarali sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH i liderima stranaka, a razgovore u ~etiri oka sa potpredsjednikom SAD, pored ostalih, imao je i premijer RS Milorad Dodik. Do dik je za “Glas Srpske“ izjavio da je potpredsjednik SAD jasno izrazio svoju privr`enost dejtonskom balansu koji je uspostavqen Dej ton skim mi ro vnim sporazumom. To zna~i punu podr{ku Republici Srpskoj u okviru dejtonskih pozicija koje ima, naglasio je Dodik. Bo{wa ~ki ~lan Pred sje dni{tva BiH Haris Silajyi} rekao je da je osnovna poruka ove posjete da SAD ostaju fokusirane na BiH i da `ele da rade zajedno sa EU. Posjetu i razgovore pozitivnim su ocijenili i ostali u~esnici.

4 23. i 24. maj 2009. GLAS PLUS

Jasna Brki}, potpredsjednik Vlade RS i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradwu RS

U pro{loj godini u RS je ukupno investirano 300 miliona i 365 hiqada maraka. Po sektorima, najve}e ulagawe je bilo u trgovinu i proizvodwu, odnosno industriju i bankarstvo

I

ndustrijska proizvodwa u RS za period januar - mart u odno su na is ti pe ri od pro{le godine porasla je za 13,1 odsto, prera|iva~ka industrija rasla je za 22,1 odsto, proizvodwa nafte i derivata pove}ana je za ~e ti ri hiqade od sto usqed po kre tawa ka pa ci te ta u se kto ru naftne industrije, a proizvodwa elektri~ne energije pove}ana je za 16,9 od sto. Zna ~aj nog po ve }awa broja nezaposlenih na evidenciji Bi roa za za po{qavawe ne ma, a puwewe republi~kog buyeta je veoma do bro. Ovim po ka za teqima, ministar za ekonomske odnose i re gi onal nu sa radwu RS Ja sna Brki} potkrijepila je opravdanost mjera koje je Vlada RS primijenila u ubla`avawu negativnih efekata svjetske ekonomske krize. GLAS: Kako komentari {ete mjere koje je Vlada RS preduzela da bi se ubla`ile posqedice ekonom ske kri ze? Da li je to do voqno i {ta bi jo{ tre ba lo u~initi? BRKI]: Vlada RS je na vrijeme donijela mjere za ubla`avawe posqedica ekonomske krize, a prema po ka za teqima u prva ~e ti ri mjeseca, potvr|eno je da smo na dobrom putu da ubla`imo negativne efekte dolaze}e svjetske ekonomske krize. Kada to ka`em, mislim na nekoliko argumentovanih pokazateqa, me|u kojima industrijska proizvodwa u RS za period januar mart u odnosu na isti period pro{le go di ne ras te za 13,1 od sto, prera|iva~ka industrija raste za 22,1 odsto, proizvodwa nafte i derivata pove}ana je za ~etiri hi-

qade odsto usqed pokretawa kapaciteta u sektoru naftne industrije, proi zvodwa elek tri ~ne ener gi je pove}ana je za 16,9 odsto. Nema zna~ajnog pove}awa broja nezaposlenih na evidenciji Biroa za zapo{qavawe, a puwewe buyeta je veoma dobro. To potvr|uje da su mjere dobre, ali ukoliko bude potrebe, neke od wih }emo redefinisati ili usvojiti nove.

ZA PODSTICAJ izvoza deset miliona KM GLAS: U kakvom polo`aju su izvozno orijentisana preduze}a? [ta konkretno treba uraditi da bi se poboq{ao wihov polo`aj i stvorio ambijent za boqe poslovawe? BRKI]: U stalnim kontaktima smo sa izvoznicima iz RS. @elimo da promijenimo spoqnotrgovinski bilans i strukturu izvoza, pove}amo broj izvo zni ka i sa mu vri je dnost izvoza. Do sada, struktura izvoza je bila nezadovoqavaju}a, s ob zi rom na to da RS ugla vnom izvozi robu sa malim stepenom dora de. Naj ve }i obim trgo vin ske razmjene imamo sa zemqama u okru`ewu i zemqama EU. Kvalitet na{e ro be mo `e da za do voqi tr`i {te EU. Izvo zni ci ma smo po ~e li stva ra ti boqe i la k{e uslove u smislu omogu}avawa ku}nog cariwewa i cariwewa u vrijeme vikenda. Redefinisali smo i kre di tne li ni je IRB-a na mi jewene izvoznicima za otkup potra `i vawa. Izvo zni ci ko ji ostvare vi{e od 30 procenata ukupnog pri ho da izvo ze }i ro bu na stra na tr`i {ta mo gu da do bi ju

"Giqotina propisa" GLAS: Kakve je efekte dala “giqotina propisa“? BRKI]: U RS je sprovedena prva “giqotina propisa“ na Balkanu. Ovim projektom smo u zna~ajnoj mjeri poboq{ali poslovni ambijent i unaprijedili ga u smislu kra}ih rokova, mawe dokumentacije i mawih naknada, a 21,15 odsto od ukupno 331 formalnosti smo ukinuli. U dijelu inspekcijskih postupaka i predmeta kontrole, 2.474 formalnosti sveli smo na 1.040, odnosno ukinuto ih je vi{e od 60 odsto.

FOTO: S. ILI]

RAZGOVARALA: @EQKA BA[I] [email protected]

Finansijski iskazano, ovim projektom su za sada ostvarene u{tede od 3,2 miliona maraka.

Jasna Brki}

kredit na 12 mjeseci, a rije~ je o iznosima od 10.000 do dva miliona maraka. To }e im staviti na raspolagawe vi{e obrtnih sredstava. GLAS: Koliko je novca u buyetu RS za ovu godinu planirano za pod sti caj izvo za? Ko li ko je pro{le godine izdvojeno novca za te namjene? BRKI]: Ove go di ne za pod sticaj izvoza planirano je deset miliona maraka. Za uspostavqawe sistema kvaliteta namijeweno je 600 hiqada maraka. U pro{loj godini je 186 preduze}a iz RS dobilo pod sti ca je za izvoz, a kra jem ovog mje se ca ra spi sa }e se ja vni po ziv izvo znim pre du ze }i ma za podsticaje ukoliko ispuwavaju potrebne kriterijume. Izvoznici su tra`ili da se dodjela podsticaja uredi sistemski, a to zna~i da se defini{e na koliku vrijednost izvoza izvoznik mo`e da ra~una u podsticajima. Razmotri}emo prijedlog i prona}i dobro rje{ewe. GLAS: Imate li podatke kolika je ukupna vrijednost izvoza iz RS pro{le godine, a kolika uvoza? BRKI]: Vrijednost izvoza RS u pro{loj godini je iznosila milijardu i 983 miliona maraka, a uvoza ~etiri milijarde i 175 miliona maraka, tako da je saldo negativan vi{e od dvije milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom je 47,5 procenata. Nismo zadovoqni stru ktu rom izvo za jer izvozimo poluproizvode sa niskim stepenom dorade. Jako je velika razli ka u vri je dnos ti ki lo gra ma uve ze nog i ki lo gra ma izve ze nog proizvoda. Va`an zadatak i obaveza pred nama je promjena strukture izvoza, kako bismo izvozili proizvode ve}e dodatne vrijednosti. U

prva ~etiri mjeseca ove godine pokrivenost uvoza izvozom u RS je 48,6 procenata. U BiH imamo blagi po rast po kri ve nos ti uvo za izvozom u prva ~etiri mjeseca ove godine u odnosu na pro{lu. Najzna~ajniji spoqnotrgovinski partneri RS u izvozu su Srbija, Italija i Hrvatska, a u uvozu Srbi ja, [vaj car ska, Ita li ja i Hrvat ska u prva ~e ti ri mje se ca ove godine.

UNAPRE\EWE regionalne saradwe GLAS: Ko li ko je izno si la vri je dnost di rek tnih stra nih investicija u RS pro{le godine? Koliko je to u gotovini, a koliko u stvarima? U koje oblasti je najvi{e ulagano? BRKI]: U pro{loj godini u RS je ukupno investirano 300 miliona i 365 hiqada maraka. Najve}i priliv stranih direktnih investicija bio je iz Slovenije, Austrije, Italije, Holandije... Po sektorima, najve}e ulagawe je bilo u trgovinu i proizvodwu, odnosno industriju i bankarstvo. Iz Austrije smo imali 54,5 miliona maraka, iz Danske 6,9 miliona, iz Hrvatske 16,3 miliona, Italije 34,01 milion, Slovenije 76,9 miliona, Srbije 56,6 miliona maraka. Sve su to zna~ajne investicije i RS uspijeva da zadr`i interes stranih investitora za ove prostore. GLAS: U odnosu na prethodne go di ne, da li se po ve }a va ili smawuje vri je dnost di rek tnih stranih ulagawa u RS? Da li ste zadovoqni obimom stranih ulagawa u RS u 2008. godini? BRKI]: U 2007. godini zbog pro da je “Te le ko ma“ vri je dnost

stranih ulagawa bila je rekordnih milijardu i 917 miliona maraka, u 2008. godini ulo`eno je 300 miliona maraka. O~ekujemo vi{e u ovoj godini, a neke zna~ajne investicije ve} su realizovane, poput otvarawa “Mer ka to ra“, “Pe ve ca“, velikih infrastrukturnih radova, mre `e auto pu te va i po ~et ka iz gradwe energetskih objekata. Sigurno ne}emo zaostajati u odnosu na pro{lu godinu, mo`emo o~ekiva ti da }e bi ti jo{ ve }a vri je dnost ulagawa. GLAS: Da li se pra ti kre tawe cijena i socijalno-ekonomskog statusa? BRKI]: Vlada RS je veoma socijalno osjetqiva. Prati se kretawe ci je na i re agu je se u zna~ajnijim i neopravdanim udarima rasta cijena, posebno osnovnih `i vo tnih na mir ni ca. Utvr|en je Nacrt zakona o cijenama i to je jedna od mjera Vlade, a poznato je da je u pro{loj godini Vla da za tra `i la ogra ni ~a vawe mar `i za po je di ne vrste proizvoda. GLAS: Ko ji su pla no vi Mi nistarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradwu za ovu godinu? BRKI]: Na{i prioriteti u ovoj go di ni su im ple men ta ci ja dvije strategije. To su strategija pod sti cawa izvo za i stra te gi ja pri vla ~ewa di rek tnih stra nih ulagawa u RS. Zna~ajan prioritet nam je i unapre|ewe regionalne saradwe, jer imamo nekoliko potpisanih sporazuma o regionalnoj saradwi. Jedan na{ sektor vodi koordinaciju razvojne pomo}i EU i radi na poboq{awu na{ih kapaci te ta za efi ka sno ko ri{ }ewe fondova EU.

STRUKTURA izvoza bila nezadovoqavaju}a, RS uglavnom izvozi robu sa malim stepenom dorade

GLAS PLUS 23. i 24. maj 2009. 5

Manastir Svetih apostola Petra i Pavla nadomak Trebiwa

@ivot u ti{ini hercegova~ke vreline

Monahiwe odr`avaju manastirsko imawe, organizuju brojne radionice od ~ijih prihoda manastir `ivi. Pored radionica za {ivewe i vez, ikonopis, aktivna je radionica za proizvodwu tamjana

Monahiwe u manastirskom vinogradu

PI[E: RATOMIR MIJANOVI] [email protected]

M

FOTO: R. MIJANOVI]

a nas tir Sve tih apos to la Petra i Pavla smje{ten je nadomak ^i~eva u Petropavlovom poqu, na ~etvrtom kilometru od Trebiwa, na mjestu odakle se gotovo mo`e naslutiti i more. U poqu, u ti{ini hercegova~kog mira, manastir u posqedwe vrijeme predstavqa sve poznatije mjesto, koje pohode brojni turisti, ali i vjernici. Petrovo poqe je okru`eno sa tri strane brdima iza kojih se pru`a mo re, a sa ~et vrte otvo re no prema gradu koji je istovremeno i dovoqno blizu da zadovoqi eventual ne po tre be ma nas ti ra, i do voqno da le ko da mu obe zbi je di neophodni mir. Nedaleko od manastira prolaze dva zna~ajna puta: jedan novoizgra|eni, koji vodi ka Herceg Novom i drugi prema Dubrovniku. Blizina ova dva turisti~ka centra, kao i blizina poznate Pavlove pe}ine smje{tene u stijenama iznad manastira, ~ine ga , naro~ito u qetnim mje se ci ma, sve ~e{ }im svrati{tem vjernika, poklonika, ali i stranih turista. @i vot u Pe tro pa vlo vom ma nas ti ru pra kti ~no je obnovqen krajem avgusta 1998. godine, kada je za potrebe sestrinstva sagra|en novi konak sa manastirskim paraklisom posve}enim Saboru presvete Bo go ro di ce. Osim ko na ka, manastirski kompleks sa~iwavaju dvije crkve, jedna posve}ena svetom apostolu Petru, u dana{wem obliku obnovqena 1906. godine za vrijeme svetog mitropolita Petra Zi mowi}a i to na te meqima iz druge polovine 4. vijeka, i druga posve}ena svetom apostolu Pavlu obnovqena 2007. godine. Bazilika otkrivena prilikom arheolo{kih iskopavawa na ovom lokalitetu slu`ila je kao saborni

Manastir Svetih apostola Petra i Pavla

hram u kome su obavqana bogoslu`ewa, a trikonhos sa krstionicom po sve }en apos to lu Pa vlu bio je mjesto gdje se obavqalo kr{tewe i gdje su, {to se vidi iz ostataka 16 grobova u wemu prona|enih, nerijetko bili sahrawivani vjernici.

RAZNOVRSNO qekovito biqe na okolnim brdima Pre ma mi{qewu pro fe so ra \or|a Jankovi}a, koji je obavqao is ko pa vawa to kom 2001. go di ne, ova dva hrama poti~u iz anti~kog perioda. Istinitost wegove pretpostavke da je ovo mjesto bilo saborni hram mjesta Ziza i mo`da episkopsko sjedi{te toga vremena, pokazalo bi da je Trebiwska episko pi ja to ga vre me na mo gla bi ti utemeqena jo{ u anti~ko doba. Predawe preno{eno sa koqena na koqeno okolnog stanovni{tva,

a vezano za boravak apostola Pavla i apostola Tita na ovim prostorima u vrijeme wihovog misionarskog putovawa ka Dalmaciji jo{ je jedna potvrda velike starosti oba hrama. Mo na hiwe u Pe tro pa vlo vom manastiru, odr`avaju manastirsko imawe svakodnevnim radom, najvi{e sredstava koja se zarade od radionica za ikonopis kao i ostalih sredstava utro{eno je za kupovinu zemqe u oko li ni ma nas ti ra. Za ure|ewe zemqi{ta oko hrama najvi{e pomo}i pru`ili su “Hidroelek tra ne“ na Tre bi{wici i “Hi dro gradwa“ ko je su us tu pi li ma{ine i mehanizaciju za rad. Na ovom zemqi{tu posa|eno je oko 25 hiqada ~okota vinove loze. Za tri godine, kada vinograd do|e na rod, monahiwe }e biti u pri li ci da se sa me iz dr`a va ju. Mnogi poma`u monahiwama iz Petrovog poqa. Ka`u da veliku za-

Pomo} Monahiwe iz Petropavlovog manastira daju i tri stipendije za siroma{ne studente. Kako re~e igumanija Pavla, jo{ dra`e im je kad su ~uli da jsu sve troje studenata najboqih na svojim fakultetima u Beogradu, Isto~nom Sarajevu i u Prijedoru.

hvalnost duguju mje{tanima Petrovog poqa, ali i za po sle ni ma u poqoprivrednim zadrugama Petrovo poqe i Agrokop koji i stru~nim savjetima iz poqoprivrede poma`u sestrinstvu manastira. Je dnom se dmi ~no mo na hiwe obilaze i starije osobe u Petrovom poqu koje su ostavqene od svih i poma`u im, bez obzira na vjeru i naciju. One su ukqu~ene i u veliku akciju pomo}i Marku Spaji}u, jeda na es to go di{wem dje ~a ku oboqelom od he mo fi li je. “U narednom periodu planiramo, da uz pomo} op{tine Trebiwe, napravimo i parking u blizini manastira. Tu je i na{a mala prodavnica sa suvenirima. Monahiwe iz Petropavlovog manastira sara|uju sa najve }im `en skim ma nas ti rom u Gr~koj. U ovom gr~kom manastiru 120 monahiwa radi u klini~kom centru koji je najve}a gr~ka medicinska ustanova za rano otkrivawe

raka dojke“ - ka`e mati Pavla, igumanija Petropavlovog manastira. Osim vremena predvi|enog za bogoslu`ewe, svoje vrijeme sestre provode i u radionicama od ~ijih prihoda manastir `ivi. Trenutno su aktivne radionica za {ivewe i vez, radionica za ikonopis, u kojoj sestre u~e i stvaraju po uzoru na sta re maj sto re vi zan tij ske umje tnosti kao i radionica za proizvodwu ta mja na, u ko joj se pra vi tamjan sa mirisima eteri~nih uqa biqaka karakteristi ~nih za po dru~je isto~ne Hercegovine: lavande, kaduqe, vrijeska, metvice.

BROJNI turisti pohode manastir U radionici za kaligrafiju izra|uju se ~estitke, razglednice, ukra{ena vaskr{wa jaja i sli~ni predmeti izra|eni ovom tehnikom. Zahvaquju}i blagoj klimi i velikom broju sun~anih dana u godini, padine okolnih brda su obrasle raznovrsnim qekovitim biqem, pa je brawe i su{ewe toga biqa u sezoni wegovog cvjetawa, kao i izrada raznovrsnih ~ajeva i melema od wega, jo{ jedna od aktivnosti kojom se sestre u slobodno vrijeme ba ve. U obli`woj {ko li mo na hiwe predaju vjeronauku, a u dane subote i nedjeqe su sa djecom koja tu {ko lu po ha |a ju or ga ni zo va na dru`ewa u manastiru kroz razne sekcije ili izlete u prirodu.

JEDNOM sedmi~no monahiwe obilaze i starije osobe u Petrovom poqu

6 23. i 24. maj 2009. GLAS PLUS

Gdje na qetovawe

Gra|ane, priznaju u agencijama, ne zanimaju samo najjeftinije ponude, kako se o~ekivalo po~etkom godine,

PI[U: TAWA KOVA^EVI] [email protected] DALIBORKA SEKULI] [email protected]

S

un~ano vrijeme i visoke tem pe ra tu re prvih da na maja bili su dovoqni da ve}ina gra|ana Srpske koji planiraju da predstoje}e qetne vru}ine ubla`e uz bli`e ili daqe morske pla`e, mahom “napune“ turisti~ke agencije. Iako su agencije, zbog lo{eg vremena ovog proqe}a ne{to kasnije po~ele da prave qetne aran`mane koji su svjetlost dana, kako ka`u, ugledali tek prije nekoliko da na, naj po voqni ji aran `ma ni ve} su rasprodati. U predsezoni, ka `u u agen ci ja ma, naj boqe se prodaju “first minute“ ponude, koje su u principu i najpovoqnije, a koju ima gotovo svaka turisti~ka agencija. Gra |a ne Srpske, pri zna ju u agencijama, ne zanimaju samo najjeftinije ponude, kako se o~ekivalo po~etkom godine, nego se i te kako interesuju za svjetski presti`na qetovali{ta. Od wih su na prvom mjestu Egipat i Turska, za koje, uz pozama{ne cijene pansiona, trebate izdvojiti i isto tako pozama{ne sume za dodatne tro{kove. Gr~ka je, pored Crne Gore, pre ma prvim pro gno za ma, ovog qeta najpovoqnija i

za ve}inu turista iz Srpske najtra`enija. Hrvatska obala “dr`i“ cijene na nivou pro{logodi{wih i kao i prethodih godina sve svoje karte baca na turiste iz Wema~ke, Italije i ^e{ke koji im po pravilu i “dr`e“ sezonu.

Jadranska obala Dijana Stankovi} iz turisti~ke organizacije “Sebastijan“ isti~e da su ove godine tra`eniji aran`mani za qetovawe u Bao{i}u u Crnoj Gori. - U {picu sezone nudimo smje{taj u apartmanu za ~etiri osobe po cijeni od 50 evra po danu. Za qetovawe u Makarskoj na bazi sedam polupansiona u {picu sezone treba izdvojiti 360 maraka po osobi. Imamo ponudu za Drvenik, gdje ove godine za devet punih pansiona turisti treba da izdvoje 470 maraka - kazala je Stankovi}eva.

CIJENE ve}ine aran`mana ostale iste kao i pro{le godine Prema wenim rije~ima, dolaskom svjetske ekonomske krize proda ja aran `ma na u odno su na pro{lu godinu malo je opala. Iako je ve}ina gra|ana koji

Korisni putni savjeti Prije putovawa obavezno provjerite da li va{e putno osigurawe pokriva sve tro{kove lije~ewa ili samo djelimi~no i koje usluge transporta podrazumijeva u slu~aju nezgode. Provjerite da li va{ paso{ va`i {est mjeseci od ulaska u planiranu destinaciju, kao i to da li vam je potrebna viza za putovawe u `eqenu zemqu. U kofer nikad ne stavqajte oru`je ili kopije oru`ja, kao {to su igra~ke (metalne ili plasti~ne), maka-

ze, no`eve, pribor za brijawe i zapaqive materijale. Kada je rije~ o novcu, stavite ga u nov~anik ili u siguran xep sa unutra{we strane odje}e, a ostatak novca ostavite u hotelskom sefu. Provjerite do kada vam va`e kreditne kartice i zabiqe`ite wihove brojeve. Obratite pa`wu i na strance koji `ive od xeparewa, a posebno na sumwive ponude stranaca. Ne prelazite granicu u dru{tvu nepoznatih osoba.

pla ni ra ju na qeto vawe, upra vo zbog krize, o~ekivala ni`e cijene aran`mana, to se ipak nije desilo. U “Star travelu“ ka`u da su cijene ve}ine aran`mana u ponudi ostale iste kao i pro{le godine. - U predsezoni interesovawe za pu to vawima ni je smaweno u odnosu na pro{lo qeto. Kakva }e situacija biti u jeku sezone jo{ uvijek ne znamo - kazala je Jelena Vuksan iz “Star travela“. Kada je rije~ o destinacijama, Vuksan isti~e da je interesovawe za qetovawem u Crnoj Gori u padu, dok za Hrvatsku ve} ima rezervacija. Cijena aran`mana, objasnila je Vuksan, zavisi od mno{tva faktora, kao {to je period u kojem se pu tu je, ka te go ri za ci ja ho te la, obezbje|ewe prevoza i sli~no. - Najjeftinije qetovawe ko{ta oko 350 ma ra ka. Za to li ko novca gra|ani mogu provesti sedam dana u Makarskoj na bazi polupansiona - kazala je Vuksan.

Dobra ponuda za Egipat U tu ris ti ~kim agen ci ja ma “Sol Azur“ i “Buena Vista“ ka`u da su ovog qeta za gra|ane RS i BiH pripremili {iru turisti~ku ponudu u odnosu na prethodne godine. - Ono po ~e mu smo pre po znatqivi na bh. tr`i{tu su programi za Tunis, destinaciju koja je definitivno postala “bosanskohercegova~ko more“. To je veoma tra`en aran`man, jer na samo dva sa ta le ta na {e gra |a ne o~e ka ju prekrasne pje{~ane pla`e, ugodna klima i bri`qivo odabrani hoteli - ka`u u “Sol Azuru“ i dodaju da su u ponudi osmodnevni aran`mani. - Cijene aran`mana u Tunisu kre}u se, u zavisnosti od hotela, od 799 do 1.349 maraka u junu, dok se cijene istih aran`mana u julu kre}u od 899 do 1.599 maraka. Cijene zavise i od toga da li turisti `ele da koriste sve usluge u hotelu ili upla}uju aran`man na bazi polupansiona - isti~u u “Sol Azuru“.

Budva Qubiteqi pla`a Svetog Stefana na Crnogorskom primorju sigurno }e biti razo~arani ako ih ovo qeta ne puste na neku od pla`a. Naime, Singapurska kompanija “Aman rizorts“, vlasnik hotela “Milo~er“, zabranila je pristup Kraqi~inoj pla`i u Budvi posjetiocima koji nisu gosti hotela. U qepoti te i pla`a Milo~era i Svetog Stefana pro{le godine su mogli da u`ivaju posjetioci koji su bili spremni da plate 30 evra dnevno, ali od 1. maja to vi{e nije mogu}e. Postupak singapurske kompanije, koja je hotele “Sveti Stefan“, “Kraqi~ina pla`a“ i “Milo~er“, zakupila na 30 godina, nije se svidjela stanovnicima Budve, a posebno ne turistima kojima su, i pored visoke cijene ulaznice, ove pla`e bile omiqene. Dodaju da osim Tunisa, u ovogo di{woj tu ris ti ~koj po nu di imaju i neke novitete, a radi se o aran`manima od sedam, deset i jedanaest dana u [paniji, Gr~koj, na Azurnoj obali, Italiji i to sa mogu}no{}u kombinovawa prevoza i hotela. Cijena aran`mana u [paniji, tako|e u zavisnosti od kategorije hotela, kre}e se od 499 do 689 maraka u junu, dok su cijene u julu i avgustu od 529 do 929 maraka. Uz ove cijene aran`mana posebno se pla}a usluga prevoza. - Koju god destinaciju na{i gra|ani ovog qeta odaberu, o~ekuje ih nezaboravno putovawe, jer posli je je da na est mje se ci ra da i stre sa ima ju pra vo da se do bro odmore, relaksiraju i “napune baterije“ za nove po~etke - dodaju u ovoj agenciji. U “Star travelu“ ka`u da veoma dobru ponudu ove godine imaju za Egipat. - Pu to vawa u ovu egzo ti ~nu zemqu su u julu i avgustu, a u cijenu aran`mana od 380 evra ukqu~ena je avio-kar ta i dva na est po lu pan si ona. Ina ~e, ci je ne qetovawa u Egiptu kre}u se i do 1.200 evra po osobi - dodala je Vuksan.

vawe gra|ana Republike Srpske za qetovawima nije opalo. - Ve} ima mo re zer va ci je za Gr~ku, Egipat i Tunis, a potom i za Hrvatsku i najmawe za Crnu Goru. Ove sezone najvi{e na{ih gra|a na i tu ris ta pri vla ~e aran`mani i qetovawa u Gr~koj, za koje su cijene aran`mana malo ni-

Povoqna Gr~ka U turisti~koj agenciji “Unis turs“ isti~u da bez obzira na krizu i recesiju, ove godine intereso-

BEZ OBZIRA na veliku ekonomsku krizu, ove godine interesovawe gra|ana Republike Srpske za

GLAS PLUS 23. i 24. maj 2009. 7

ove sezone

Gdje }e te ove go di ne na qeto vawe nego se i te kako interesuju za svjetski presti`na qetovali{ta

Tatjana ^erekovi}, psiholog

BiH ponuda Turisti~ki radnici i gra|ani sla`u se da BiH ima {ta da ponudi za odmor i doma}im i stranim turistima. Ipak, da bi turisti~ki potencijali BiH bili na pravi na~in iskori{}eni nedostaju strategije i planovi. Jedan od mnogobrojnih primjera je i lokacija slapova Krupe, dvadesetak kilometara ju`no od Bawe Luke. Doga|aj koji }e Bawu Luku ucrtati u kartu najja~ih i najboqih svjetskih destinacija je Svjetsko prvenstvu u raftingu - Bawa Luka 2009. Samim tim Bawa Luka je postala i turisti~ka destinacija privla~na mnogim turistima zainteresovanim za avanturisti~ki turizam.

`e u odnosu na pro{lo qeto - kazala je Milijana Jewi}. Naglasila je da u Paraliji u {pici sezone, ove godine treba izdvojiti 25,5 evra za no}ewe sa doru~kom. Tako|e, u {pici sezone za no}ewe sa doru~kom na Haniotiju treba izdvojiti 40 evra, dok je cijena no}ewa sa doru~kom na Hal ki di ki ju u ho te lu sa ~e ti ri zvjezdice 58 evra - kazala je Jewi}eva. Kada se uporede cijene aran`mana u Gr~koj, ka`e Jewi}eva, sa cijenama u qetovali{tima Crne Gore i Hrvatske, to je veoma povoqno i ve}ina klijenata se odlu~uje upravo za putovawe u Gr~ku.

Za one sa dubqim yepom, koji sebi mogu priu{titi qetovawe u visoko kategorizovanim hotelima, aran`mani ko{taju od 60 evra po danu pa navi{e. Od udaqenijih destinacija u ponudi “Sebastijana“ izdvaja se jedana-

Novosadski Egzit Jubilarni deseti Egzit ove godine bi}e odr`an od 9. do 12. jula na novosadskoj Petrovaradinskoj tvr|avi. S obzirom

na to da je pro{le godine Egzit za jednu no} brojio i po 40.000 qudi, za qubiteqe ovog festivala, osim zvu~nih muzi~kih imena, ovo je dovoqno dobra pozivnica da i ove godine prvu polovinu jula provedu na Petrovaradinu. Promotivne ulaznice za Egzit rasprodate su za rekordnih 11 minuta a ovogodi{wi slogan naji{~ekivanijeg muzi~kog festivala u Evropi “Leave no trace“ posve}en je apelu za o~uvawe okoline. Egzit je za deset godina postojawa prerastao u jedan od najatraktivnijih evropskih muzi~kih festivala i doga|aj sa ogromnim turisti~kim potencija lom. Sa mo u Egzit kam pu pro {le go di ne od sje lo je oko de set hiqada stranaca, a zaradu Vojvo|ana koji za nekoliko dana odr`avawa festivala sve svoje turisti~ke resurse prilagode qubiteqima muzike, niko do sada nije izra~unao.

FOTO: ARHIVA

NEKI }e umjesto qetovawa biti na Egzitu

estodnevno qetovawe u Turskoj, u Marmarisu. - Polazak je u junu, a cijena po osobi u dvokrevetnoj sobi je 565 evra, s tim da je aran`man na principu all inclusive. Za qetovawe na Haniotiju u Gr~koj potrebno je izdvojiti najmawe 355 evra. Polazak za ~etrnaestodnevno putovawe na bazi polupansiona u Egipat u julu potrebno je izdvojiti 429 evra - objasnila je Stankovi}eva. Pro{lo qeto za cijenu od 200 evra moglo se qetovati u privatnom smje{taju u sobama prve kategorije sa restoranom u Ba{koj Vodi. Za hotel sa tri zvjezdice za sedam dana trebalo je izdvojiti 400 evra, a za istu cijenu mogli ste boraviti deset dana u Gr~koj ili Turskoj. Za one sa dubqim yepom, vrlo dobro su i{le ponude za egzoti~nije destinacije. Atraktivna je bila Kuba sa 1890 evra za 16 dana.

Nadam se da }e mi obaveze dozvoliti da odem na odmor, jer planiram ove godine na qetovawe da idem sa suprugom na planinu. @elimo da se odmorimo na svje`em vazduhu i u lijepoj prirodi.

Sr|an Preradovi}, u~enik

Najvjerovatnije da }u u julu oti}i sa roditeqima na qetovawe u Neum. Tamo idemo ve} tri godine zaredom i mnogo se lijepo provedemo, tako da }emo i ove godine.

Aleksandar [ikawi}, radnik Ne idem nigdje na qetovawe, jer imam mnogo obaveza na poslu, a i finansijska situacija je trenutno dosta lo{a. Mada kada bih i{ao, vjerovatno bih se odlu~io da otputujem na more.

Gracijela [koro, student

Ovo qeto }u da odmaram na nekoj pla`i u Hrvatskoj. Jo{ uvijek ne znam da li }u da idem sa drugaricama ili momkom, ali svakako krajem jula planiram da odem na more i dobro da se provedem i odmorim.

]iro Jankovski, ma{inski tehni~ar Ne planiram da idem nigdje na odmor, jer sam trenutno na ~ekawu, ne radim mada bih, naravno, `elio negdje oti}i na qetovawe. Kada je bila boqa finansijska situacija i{ao sam ~esto u qetnom periodu u Bajinu Ba{tu.

Mom~ilo Crn~evi}, penzioner

Na pla`ama }e i ove godine, o~ito, biti problem na}i mjesto

Ne idem nigdje na odmor ove godine, a ina~e kada je qetovawe u pitawu, vi{e volim otputovati negdje na planinu nego na more, tako sam ranijih godina i radio, sa porodicom i prijateqima. D. K.

qetovawem nije opalo

8 23. i 24. maj 2009. GLAS PLUS

OBJEKTIV

GLAS PLUS 23. i 24. maj 2009. 9

U Bawoj Luci i Fo~i FOTO: GLAS SRPSKE Tara izazov takmi~arima

Bawa Luka, Fo~a i Republika Srpska osam dana bile svjetski sporjtski centar. Rafting je na je ci boqi vid populariza arije~nog turizma, ali i hred pr ne sa brosti u borbi vidivim rijekama. Svaku posadu ~ini po {est vesla~a

Mnogo zamki na vodi

Defile u~esnika na sve~anom otvarawu

Milorad Dodik i Valentin Incko

Najve}e svjetsko km ta i~ewe u ovom sportu goorganizuje se svake druge sje i dine, kada se odr`ava g tin f ra dnica Kongresa Svjetske e jaw bi federacije (IRF). Za do predoma}instva SP jedan od ma ir sudnih faktora i af tem cija raftinga pu medija

Trening u kawonu Vrbasa

Mu{ka ekipa Velike Britanije

Snala`qivi Kostarikanci

Uzbu|ewa na Vrbasu

NA SVJETSKOM rafting prvenstvu na rijekama Vrbas i Tara od 17. do 24. maja nastupilo vi{e od 600 takmi~ara iz 35 zemaqa i borilo se za medaqe u ~etiri discipline

Alpinista Petar Pe}anac

10 23. i 24. maj 2009. GLAS PLUS

“Teatar fest

Pi{e: \or|e LATINOVI]

Globalni supermarket

Sinonim za ovu scenu je uspeh. Prosto je neverovatno ko je sve prodefilovao ovom scenom, jer nema pozori{ta od zna~aja sa prostora ove zemqe, biv{e Jugoslavije, koje nije poslalo predstave u Doboj, rekao Ivan Bekjarev PI[E: SLOBODAN PUHALO [email protected]

ro te kle se dmi ce Doboj je bio u znaku “Teatar festa“, koji se u ovom gradu odr`a va po je da na es ti put. U drugu deceniju svog veoma uspje{nog bitisawa kro~io je sa pet predstava u zva ni ~noj, ta kmi ~ar skoj konkurenciji - koju je izvelo pet pozori{nih ansambala iz Beo gra da, Za gre ba, Zenice, Bawe Luke i [apca. Rije~ je o veoma kvalitetnim predstavama, po ~emu je “Te atar fest“ ve} pos tao poznat. Tome u prilog govore i ocjene vrsnih poznavalaca pozori{ne umjetnosti. - Ra du jem se {to ovaj festival iz godine u godinu raste, ne samo produkci-

P

ono, ve} i u umje tni ~kom smislu. I {to je jo{ bitnije, on ima svoj koncept, ali i prate}e programe. Organizator se trudi, i u tome uspijeva, da “Teatar“ pretvori u ozbiqnu kulturnu manifestaciju, koja }e podr`ati ne samo pozori{nu igru, nego i pisanu rije~, li ko vnu umje tnost - ka `e direktor Narodnog pozori{ta Re pu bli ke Srpske iz Bawe Luke Rade Simovi}, koje je na impresivan na~in izvelo Nu{i}evog “Narodnog poslanika“ u re`iji Nikole Pejakovi}a. Doajen hrvatskog glumi{ta Ivica Vidovi} tako|e ima rije~i hvale za ovu dobojsku manifestaciju. - Fest je pre ras tao u tradiciju, mislim da fun-

kcioni{e fantasti~no, i to je dobro. ^ujem da su predstave odli~no posje}ene, u {ta sam se i sam uvjerio, a samo to je dovoqno za ovakvu vrstu festivala, jer sve to, izgleda, qudima treba.

TAKMI^EWE pet predstava Podr`avam takvu politiku, kakva je sada, da predsta ve u Do boj do la ze iz raznih krajeva. Ali i tokom godine, bar dva do tri puta mjese~no, treba obezbijediti gostovawa teatarskih ku}a, ako za to postoje finansijske mogu}nosti - misli Vidovi}, koji je tre}i put u~e snik “Te atar fes ta“. Ovoga puta je na sebi svoj-

stven na ~in tu ma ~io lik oca u predstavi “Bog masakra“, autora Jasmine Reza. Kwi`e vnik iz Bawe Lu ke Ran ko Pa vlo vi} posqedwe ~etiri godine festival prati u cjelini. - Gledam sve i ono {to raduje jeste da iz ovog na{eg regiona dolaze zaista najuspjelije predstave. Na ovom festivalu svih pet predstava u takmi~arskoj konkurenci ji mo glo bi se re }i ne samo da su zaslu`ile da se pojave ovdje, nego i na bilo kojoj drugoj ovakvoj manifestaciji. Zna~ajna je promocija monografije “Teatar fest Doboj - prva decenija“, koja je vjerno svjedo~anstvo o tome {ta se ovdje do sada de{avalo. Ona potvr|uje da je prva decenija bila uspjeFOTO: S. PUHALO

Kada su siroma{ni evropski ro|aci sa Istoka, krajem osamdesetih godina pod narkozom “bar{unastih revolucija“ kojima je sru{en socijalizam, nagrnuli na Zapad, u obe}ani potro{a~ki raj, poznati francuski intelektualac @an-Mari Domenak u svojoj kwizi “Evropa: Kulturni izazov“, zabrinuto se upitao: “Da li su sve to podnijeli samo da bi sada do{li da posjete na{e supermarkete?“ Na po~etku devedesetih godina gotovo sve socijalisti~ke zemqe napustile su dotada{wi socijalisti~ki koncept dru{tva, i pre{le na tr`i{nu ekonomiju i izgradwu demokratskog dru{tva. Bio je to opravdan i racionalan izbor nakon vi{e desetqe}a jednopartijskih sistema i centralno-planske privrede. Danas, dvadeset godina poslije, uz tr`i{nu ekonomiju mi smo stvorili i tr`i{no dru{tvo, u kome su svi dru{tveni odnosi mjereni konjunDoma}a ktu rom na tr`i {tu, ko jim go spo da ri vrho vni po kre ta~ tranzicijska verzija ideologije sve ga, no vac i pro fit. Kao cu toga imamo op{tu tr`i{nog dru{tva posqedi komercijalizaciju i tr`ewe danas je “buvqa svega, od qudskih odnosa, osjepijaca“, dok je }awa, kulture i privatnosti. wegova evropska i Sve je na prodaju i sve se mo`e ku pi ti, mo}, seks, di plo me, svjetska verzija zdravqe itd. Jednostavno re~e“{oping centar“ no, konzumerizam Zapada pobije dio je ko mu ni zam Is to ka. Simboli tog nadolaze}eg kapitalizma u na{im tranzicijskim dru{tvima postali su supermarketi i veliki tr`ni i {oping centri, sa svojim “jednodimenzionalnim proizvodima“ koje prati totalna reklama. U BiH je posqedwih nekoliko godina otvoreno na desetine tr`nih centara: Merkator, Fis, Intereks, Tu{, Tempo, Tropik, Konzum, Pevec, Robot, Obi, Tom i drugi. Sada se po~etni “kiosk kapitalizam“ polako pretvara u “digitalni kapitalizam“ primjeren globalnom dobu. U nedavnom intervjuu, pozori{ni pisac Du{an Kova~evi} ka`e da se boji da }e se jednog dana cijela Srbija pretvoriti u ogromni {oping centar, poput vizija raja sa platna starih slikara. Biqana Srbqanovi} ima pozori{ni komad indikativnog naslova “Supermarket“, ~ija je tema `ivot qudi izgubqenih u svijetu koji li~i na globalni supermarket. Doma}a tranzicijska verzija ideologije tr`i{nog dru{tva danas je “buvqa pijaca“, dok je wegova evropska i svjetska verzija “{oping centar“. Nekad davno ~itao sam zanimqivu kwigu pod naslovom “Reklamokratija“, kwi`evnu fikciju, svojevrsnu “crnu utopiju“ o svijetu koji `ivi pod totalitarnim diktatom reklame. Dvadesetih godina pro{log vijeka, kako su pisale tada{we novine, jedan ~ovjek osu|en na smrt saglasio se da na gubili{tu reklamira kakao firme “Van Huten“. Za tu uslugu firma je obezbijedila `ivot porodici pogubqenog. I tako ~ovjek na gubili{tu u smrtnom gr~u uzvikuje: “Pijte kakao Van Hutena!“ Ponekad pomislim kako to vrijeme polako dolazi i kod nas. Tako je navodni energetski eliksir pod zvu~nim sloganom “Red Bul ti daje krila“ reklamiran na na{im televizijama u doslovnoj mafija{koj matrici, gdje se u televizijskom spotu `rtva simboli~ki ubija na poznati na~in “Koza nostre“, vezivawem cigle za nogu i bacawem u more. U drugom primjeru, po najprizemnijem kolonijalnom obrascu reklamiran je proizvod kojeg obilato ispijaju pripadnici divqih afri~kih plemena u karakteristi~noj uro|eni~koj no{wi, koje sa civilizacijom ve`e jo{ jedino poznati napitak po imenu fanta. Dobri stari Marks davno je ukazao na fenomen postvarewa u kapitalisti~kom dru{tvu, ~ija je savremena verzija potro{a~ko dru{tvo, koji sve dru{tvene odnose pretvara u robu. Ono sve materijalne i duhovne proizvode `ivota pretvara u razmjenska sredstva robu i novac, ~iji je krajwi i jedini ciq profit. Protiv potro{a~kog dru{tva se te{ko boriti. Najboqi primjer za to je slu~aj ^egevare. Lik ~ovjeka koji je milionima qudi na svijetu simbol borbe protiv kapitalizma, kolonijalizma i imperijalizma, kapitalizam je pretvorio u komercijalni proizvod i izvor zarade. Tako se “svetac revolucije“ i apostol “prezrenih na svijetu“ posthumno na{ao u slu`bi kapitalizma. Komunisti su napravili revoluciju, a kapitalisti su na woj profitirali. Fotograf Alberto Korda, koji je uradio najeksploatisaniju fotografiju na{eg doba, onu ^egevare, sa beretkom i petokrakom na glavi, koju danas milioni mladih {irom svijeta nose na svojim majicama, umro je bez autorskih prava u bijedi i siroma{tvu. Konzumerizam je postao “nova religija“, dominantni pogled na svijet, `ivotni stil i ideologija savremenog potro{a~kog dru{tva. Savremeni ~ovjek je postao “homo consumeris“, rob vje{ta~kih potreba. Totalni potro{a~. Onaj koji `ivi da bi kupovao, tro{io i umro. Stvar je oti{la tako daleko da je sudija u jednoj dr`avi morao da zabrani davawe imena djeci po wihovom omiqenom autu. Ima neke perverzne simbolike u tome {to je biv{a zgrada Centralnog komiteta Komunisti~ke partije Jugoslavije u Beogradu, nakon raspada partije i dr`ave, pretvorena u ogromni {oping centar. Totalna rasprodaja je po~ela. Akcija! No logo! Potro{a~i svih zemaqa, ujedinite se!

Festival ispunio

Detaq iz predstave “Vlast“

FESTIVAL iz godine u godinu raste, ne samo produkciono, ve} i Premijera u pozori{tu “Bo{ko Buha“

Povratak “De~ka koji obe}ava“ BEO GRAD - Po pu lar ni film “De~ko koji obe}ava“ iz 1981. godine dobio je pozori{nu verziju koja je premijerno izvedena na ve~erwoj

sceni teatra “Bo{ko Buha“, javio je Tanjug. Predstavu postavqenu kao rok koncert re`irao je @anko Tomi}.

On je adaptirao tekst Neboj{e Pajki}a (scenariste filma Mi{e Radivojevi}a) i ukqu~io `i vo izvo |ewe muzike “novog talasa“, koji je obiqe-`io beo grad sku scenu po~etkom 80-ih godina 20. vijeka. Na po zor ni ci su se smjewivale kompozicije “[arla akrobate“, “Idola“, “Elektri~nog orgazma“ i drugih grupa sa igranim, dramskim scenama. Najvi{e aplauza izazvale su upra vo mu zi ~ke nu me re,

kao {to su “Niko, niko kao ja”, “Zlatni papagaj“ i sli~ne, ko je su pod sje ti le na energiju onoga vremena. Bend u predstavi ~inili su glum ci Mi lo{ Vla lu kin, u glavnoj ulozi Slobodana, de~ka “koji obe}ava“, Ka ta ri na @u ti} (Pit) i Ana Mar ko vi}, kao i bubwar Nemawa A}imovi}. Po se bno upe ~atqivu kre aci ju os tva ri la je Da ra Yoki}, koja je nekada igrala Slobodanovu djevojku, a sada wegovu majku.

GLAS PLUS 23. i 24. maj 2009. 11

Doboj 2009“

o~ekivawa publike

{na i da }e i naredne biti takve - isti~e Pavlovi}. Autor monografije, teatrolog iz Tuzle Sr|an Vukadi no vi}, ve li da je ovo {tivo ra|eno enciklopedijsko-leksikografskim metodom, koji ima dominantan pris tup u tea tro graf skoj obradi. - Ako je festival odre|en kao dru{tvena ~iwenica, onda se on ne svodi na prosti zbir predstava ili programa koji se u okviru wega pri ka zu ju, ve} pred stavqa svojevrsnu komunikaci ju sa {i rim so ciokulturnim ambijentom. Na takav na~in “Teatar fest“ u Doboju prepoznat je kao kulturolo{ka i dru{tvena nadogradwa ambijenta u kome opstaje 10 godina, i pored brojnih te{ko}a sa kojima se susre}e - nagla{ava Vukadinovi}.

NEMA MJESTA za sve zainteresovane posjetioce Direktor “Teatar festa“ Jovanka Stoj~inovi}-Nikoli} prisje}a se kako se krenulo u ovu avanturu u maju 1999. godine, od “Kontejnera sa pet zvezdica“ (Zvezdara teatar, Beograd), “Kova~a“ (Srpsko narodno pozori{te, Novi Sad), “^orbe od kanarinca“ (“Ateqe 212”, Beograd), pa do “Rekvizitera“ (Beogradsko dramsko pozori{te). - Da nas ve li ke i ma le rijeke po{tovalaca festivala pristi`u iz svih pravaca i regiona na sve pred sta ve. Te {ko mo `e mo da obezbijedimo mjesta za sve, jer sala ima 518 sjedi{ta, a svih ovih go di na ima mo izme|u 500 i 700 posjetilaca, jer se popune i pomo}na sjedi{ta, a bude i stajawa rekla je direktor festivala Stoj~inovi}-Nikoli}. Zapa`ena je bila besjeda prilikom otvarawa festivala barda srpskog glumi{ta Ivana Bekjareva.

Xejms Bond

Dafi pjeva Dafi, koja je poznata po pjesmi “Mercy“ i kao dobitnica tri BRIT nagrade za svoj de bi tan tski album “Rockferry“, privukla je pa`wu fil mskih pro du ce na ta, pi {u bri tanski mediji.Producent Maj kl Vil son izja vio je da bi `elio da Dafi pjeva na slo vnu pje smu u sqede}em nastavku serijala o Yejmsu Bondu.

Sala ispuwena do posqedweg mjesta

- Sinonim za ovu scenu je zapravo uspeh. Prosto je neverovatno ko je sve prodefilovao ovom scenom, jer nema po zo ri {ta od zna ~a ja sa prostora ove zemqe, biv{e Jugoslavije, koje nije poslalo predstave u Doboj. To najboqe govori o ugledu ovog festivala. Velika je stvar kada uprkos svim nema{tinama, svim problemima, svim te {ko }a ma, fi nan si ja ma, neko uspe kao grad Doboj da organizuje ovakav ozbiqan festival - istakao je Bekjarev.

Glumci zagreba~kog pozori{ta “Rugantino“

Mjuzikl

[er sa Agilerom Ameri~ka pop pjeva~ica [er pregovara o ulozi u mjuziklu “Burlesque“, u kojem }e naslovnu ulogu tuma~iti pjeva~ica Kristina Agilera, javili su ameri~ki mediji. Film je pri~a o djevojci iz unutra{wosti koja ostvaruje svoje snove u no}nom klu bu gdje izvo di iza zo vni ka ba re, a [er bi u fil mu igra la vla snicu kluba i wenu “gazdaricu“.

Koncept Moj koncept kao direktora nacionalnog teatra je da po ugledu na Doboj, svi centri u Republici Srpskoj dobiju ovakve i sli~ne kulturne smotre. Iz wih treba da se izrodi i pozori{te, na tome Doboj ve} sada treba da poradi - smatra direktor Narodnog pozori{ta RS Rade Simovi}.

Den Ekrojd

Nastavak “Istjeriva~a duhova“

i u umjetni~kom smislu Novo izdawe “Agore“

Me|unarodni grafi~ki likovni centar u Qubqani

“Na reci kod dve ptice“

Umjetni~ka djela od kravata

BEOGRAD - Roman irskog pisca Flena O‘Brajena, “Na reci kod dve ptice“, koji se smatra prvim postmodernisti~kim pro znim dje lom, iza{ao je nedavno u izdawu zrewaninske “Agore”, javio je Tanjug. Rije~ je o jednoj od najzna~ajnijih kwiga nastalih u 20. vi je ku, na pi sa noj jo{ da vne 1939. godine. Zbog specifi~nog stila ovaj roman je izuzetno zahtjevan

za prevo|ewe, tako da je wegova kona~na pojava na srpskom jeziku svakako literarni doga|aj. Prevodilac Predrag [apowa nazvao je kwigu “intertekstualnim lon-

cem za topqewe, sa ukusom vrcavog humora“. Okvir je pisan kao realisti~ni roman o lijenom dablinskom studentu koji bje`i sa predavawa, podaje se ~arima piva i no}nog `ivota, a u slobodno vrijeme, kada ne pati od mamurluka, pi{e eksperimentalni roman o izmi{qenom pis cu Dermotu Trelisu, ~iji junaci odlu~uju da se pobune protiv maltretirawa od strane svoga autora.

QUBQANA - Slovena~ka umjetnica Marija Mojca Punger~ar, koja je 2006. godine po~ela pro je kat “dru{ tve ne odje}e“ (Socialdress), pozva la je pred sta vni ke di plo mat skog ko ra da u~estvuju u izradi novih modela od kravata, a rezultate cjelodnevne radionice predstavila je u Me|unarodnom grafi~kom likovnom centru u Qubqani, ja vi li su slovena~ki mediji.

U radu su bile upotrijebqene i kra va te ko ri{}ene za vrijeme predsjedavawa Slovenije i dru gih ze maqa Evrop skom unijom, kao i one koje su dobijene od slovena~kih fabrika, ali i li~ne kravate u~esnika. Voditeqke radionice bile su zainteresovane i za kravate koje imaju neki simboli~ni zna~aj, bilo da su “svjedoci“ progla{ewa nezavi snos ti Slo ve ni je,

prikqu~ewa EU ili sli~nih istorijskih doga|aja, pa su, izme|u ostalog, dobile primjerke i od pro to ko la Vla de Slo ve ni je i am ba sa da Irske, Kipra i Danske.

Glumac Den Ekrojd potvrdio je da }e se sta ra ekipa kultne komedije pono vo oku pi ti u tre }em nastavku, javili su ameri~ki me di ji. Tre }i dio “Istjeriva~a duhova“ bi}e snimqen krajem ove godine, a protiv utvara od protoplazme bori}e se nova, mla |a genera ci ja lo va ca na natprirodne pojave. Ekrojd je potvrdio da }e cijela originalna ekipa fil ma ima ti epi zo dne uloge. Pored wega, vra}aju se Bil Marej, Harold Ramis, Erni Hadson i Sigurni Viver.

12 23. i 24. maj 2009. GLAS PLUS

FOTO: AGENCIJE

Derijen Pejx, saradnica Baraka Obame u Bijeloj ku}i Derijen Pejx upravqa ko{nicom koja se zove predsobqe Zapadnog krila Bijele ku}e. Sa svojih 27 godina, jedna je od stotinu mladih saradnika ukqu~enih u rad nove administracije

Derijen Pejx na radnom mjestu

PREVEO: DEJAN VUJANI] [email protected]

D

a li ste upoznali Rotus? Ovo pi tawe predsjednik SAD Barak Obama po~eo je da postavqa nekim od svojih gostiju u Bijeloj ku}i. U birokratskom svijetu koji vrvi od skra}enica i akronima, ~ini se da ga ovaj posebno zabavqa. Dok je Obama, naravno, Potus (president of the United States - predsjednik SAD), a Mi{el Obama Flotus (first lady of the United States - prva dama SAD), titulu Rotus (receptionist of the United States - sekretarica SAD) nosi Derijen M. Pejy. Predstavqaju}i Pejyovu dr‘avnom sekretaru za pravosu|e Eriku Holderu Obama je rekao da je ona sekretarica ~itavih Sjediwenih Dr‘ava. - Ponekad mi do|e da izustim, do bar dan Po tus, ali ipak na kraju ka`em, dobar dan gospodine predsjedni~e rekla je Pejyova prisje}aju}i se susreta sa Obamom, koji je “pokupio“ nadimak Rotus od mladih saradnika i sada ga koristi gotovo svaki put kad vidi Derijen Pejy. Pejyova upravqa ko{nicom koja se zove predsobqe Zapadnog krila Bijele ku}e. Sa svojih 27 godina ona je jedna od stotinu mladih saradnika

ukqu~enih u rad nove administracije. Me|utim, wena povoqna pozicija pru`a joj znatno boqi uvid u funkcionisawe ovog predsjedni{tva nego ve}ini drugih. Ona je u prilici da pozdravi skoro svakog zvani~nog posjetioca koji ima zakazan sas ta nak sa pred sje dni kom ili wegovim glavnim savjetnicima.

POSJETIOCI moraju da stoje kao u ~ekaonici kod qekara Pejyova nadgleda predwi dio ku}e u Aveniji Pensilvanija 1600 serviraju}i tako kafu biv {em bri tan skom pre mi je ru To ni ju Ble ru, ~avrqaju}i sa delegacijom iz Kazahstana i nastoje}i da sa`va}e zalogaj badema prije nego {to poz dravi Tajgera Vudsa. - Nas to jim da ne bu dem im pre si oni ra na po zna tim qudima koji dolaze ovdje - rekla je Pejyova komentari{u}i skoru Vudsovu posjetu i dodala da je tom prilikom bila “uhva}ena“ spu{tenog garda. - Obrnuto. Mislim da su qudi koji dolaze impresionirani kancelarijom, tako da su veoma fini - dodala je ona. Protekle sedmice spisak posjetilaca je i{ao u rasponu

od Herija Rajda i Mi~a Mekonela, demokratskog i republikanskog lidera u Senatu, do glumaca Ovena Vilsona i Bena Stilera koji su bili na premijeri filma “Night at the Museum: Battle at the Smithsonian“ u Smithsonian’s Air and Space Museum-u. Pejyova nastoji da zapamti lica senatora i poslanika koji dolaze u Bijelu ku}u. Nakon {to gosti pro|u kroz bezbjednosna vrata na Sjevernom travwaku, ona ima otprilike pet minuta, ako su joj nepoznati, da ih prona|e u Google-u, ta ko da mo `e ~avrqati sa wima tokom neizbje`nog ~ekawa. Bijela ku}a, barem wen dio gdje se odvijaju znani~ni predsjedni~ki poslovi, mawi je nego {to se to ~ini na televiziji. Ako su u predsobqu Zapadnog krila tri sofe i {est stolica zauzete, posjetioci moraju da stoje kao da su u ~ekaonici kod qekara - ali sa znatno boqim umjetni~kim djelima na zidu, poput uqa na platnu Vordsvorta Tompsona iz 1861. godine “Cannonading on the Po to mac“, ko ji vi si iznad Pejyinog stola. Za godi{wu platu od 36 hiqada dolara Pejyova raspore|uje sve aktivnosti u Ruzveltovoj sobi, samo nekoliko koraka od Ovalne kancelarije

Popularna sekretarica u dru{tvu novinara

i u Wardroom kancelariji koja je izvan haosa Bijele ku}e. Sastanci obi~no traju i prekovremeno, {to predstavqa problem Pejyovoj, ali ona se nastoji izboriti s tim.

PEJXOVA upravqa predsobqem Zapadnog krila Znak dana punog obaveza? Sve ve}a gomila “blekberija“ i mobilnih telefona. Ruzveltova soba je sigurna soba, tako da Pejyova mora da skupi sve li~ne elektronske naprave na vratima. Koristi `ute ceduqice da napi{e prezimena vlasnika i lijepi ih na svakom ure|aju prije nego {to ih

smjesti u ko{aru od pru}a na svom stolu, tik uz vazu sa svje`im cvije}em koje se mijewa najmawe svaka tri dana. Wen put do Bijele ku}e po~eo je u jednom baru u centru ^ikaga, gdje je ve~erala sa grupom prijateqa sa Univerziteta Ilinois jedne jesewe no}i 2007. godine. Jedan ~ovjek sa majicom na kojoj je pisalo “Veterani za Obamu“ sjedio je u bli zi ni wih i oni su po ~e li pri ~a ti o predsjedni~koj kampawi. Uskoro je postala volonterka. Nekoliko mjeseci kasnije po~ela je da radi u odjeqewu operacija kako bi spre-

U zatvoru Abu Graib Posao sekretarice je prvi posao Derijen Pejx u Bijeloj ku}i, ali Barak Obama je drugi predsjednik kojem je slu`ila. Prvi je bio Xorx V. Bu{, wen glavni komandant, dok je kao narednik bila stacionirana u Iraku. Pejxova je regrutovana po zavr{etku sredwe {kole u Merilendu, slijede}i tako porodi~nu vojnu tradiciju. Radila je kao

pravni savjetnik u Bagdadu, slu`e}i u zatvoru Abu Graib. Jo{ nosi metalnu narukvicu na desnom zglobu na kojoj je upisano ime wenog pretpostavqenog Kornela V. Gilmora koji je ubijen kada je otvorena neprijateqska vatra na wihov helikopter 2003. godine.

WEN PUT DO BIJELE KU]E zapo~eo u jednom baru u centru ^ikaga

mala putni~ke aran`mane i rukovodila logistikom za terenske radnike u kampawi i starije stratege. - O ~ovjekovom temperamentu mo`e dosta da govori na koji na~in putuje i {ta su spremni da preduzmu, odnosno {ta nisu – rekla je Pejyova i dodala da joj to poma`e u poslu koji trenutno radi. (“Wujork tajms“)

GLAS PLUS 23. i 24. maj 2009. 13

Portret Valentina Incka, visokog predstavnika me|unarodne zajednice u BiH

Incko sa tugom napustio Qubqanu u kojoj se osje}ao kao kod ku}e. Poznaje dvije generacije politi~ara na Balkanu. Incko je “kamikaza” u opasnom eksperimentu “meke” primjene sile Inckov te`ak zadatak PREVEO: MILENKO KINDL [email protected]

U

Ambasadi Austrije u Qubqani toga dana bila je proslava. Incko, tada ambasador te zemqe u Sloveniji, upravo je imenovan za novog visokog predstavnika me|unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Va{ington, koji je na tom mjestu `elio da vidi “strogog Britanca“, kapitulirao je: izbor je pao na Valentina Incka, sedmog i vjerovatno posqedweg visokog predstavnika. Tekli su potoci {ampawca, dok su na Inckov mobilni telefon stizale SMS poruke sa ~estitkama. “Habemus papam“ (“Imamo papu“), pisalo je u SMS poruci ~e{kog ambasadora u Sarajevu, koji je {aqivo aludirao na izbor poglavara Rimokatoli~ke crkve; Havijer Solana, prvi ~ovjek Evropske unije zadu`en za spoqnu politiku, poslao je SMS sa jednostavnom porukom: “Mucha suerte“ (“Mnogo sre}e“). Sre}nom podudarno{}u, vijest o imenovawu stigla je u Qubqanu za vrijeme prijema organizovanog u ~ast Mihaela [pindelegera, ministra spoqnih poslova Austrije, koji je u govoru istakao da je to priznawe za austrijsku diplomatiju, kqu~nu ulogu Be~a na Balkanu i tako daqe. Ali, svi koji su tog trenutka bili prisutni, pa i sam Incko, bili su bolno svjesni da su odnosi tri etni~ke zajednice u BiH - Srba, Hrvata i Bo{waka - u procjepu, i obiqe`ene (vjerovatno la`nim) glasinama o ponovnom naoru`avawu, kao i da vlada zla krv izme|u SAD i EU kada je rije~ o BiH. Ukratko, da je rukovo|ewe Kancelarijom visokog predstavnika ~uvara Dejtonskog sporazuma sklepanog 1995. godine, ~ime je zavr{en rat koji je odnio 100 hiqada `ivota - veoma te{ko, pa gotovo i nemogu}e. Prema rije~ima Pola Lendvaja, eksperta za Balkan, na

ovaj na~in diplomatija se pona{a poput pilota-kamikaza. Incko je rekao da je prihvatio ovu du`nost “sa velikim zadovoqstvom, ali uz osje}aj velikog bremena“. Mo`emo se zapitati gdje je tu zadovoqstvo. Prije imenovawa, 60-godi{wi Incko je lagodno `ivio u udobnosti i pogodnostima ambasadorskog posla. “On ima nove ideje o tome {ta treba u~initi u Bosni, ali ne krase ga ambicije“, ka`e jedan wegov blizak prijateq.

SUPRUGA operska diva Bernarda Fink Odlazak iz glavnog grada Slovenije za Incka je zasigurno bio tu`an. Qubqana je mirno i oku ugodno mjesto za ovog austrijskog Slovenca, u kojem se osje}ao kao kod ku}e, kao, uostalom, i wegova supruga, oper ska di va Ber nar da Fink, te wihovo dvoje djece. Uko li ko se te ve ~e ri u Ambasadi Austrije u Qubqani mogla primijetiti bilo kakva zategnutost odnosa izme|u Austrije i Slovenije, ona je bila blaga, ali i predvidiva, i kao i uvijek ticala se Koru{ke, austrijske pograni~ne regije gdje je Incko ro|en u obrazovanoj, konzervativnoj porodici austrijskih Slovenaca. Koru{ka je bila odsko~na das ka za okor je log de sni ~a ra Jer ga Haj de ra dok nije poginuo u saobra}ajnoj nesre}i oktobra pro{le godine. Hajder je svoj politi~ki us pjeh u ve li koj mje ri dugovao kampawama usmjerenim pro tiv slo ve na ~ke etni~ke grupe. Jedna od wih bila je usmjerena na dvojezi~ne natpise. Bjesomu~na kampawa pod slo ga nom “Je dan jezik u Koru{koj!” ispro vo ci ra la je

Uspjeh novog visokog predstavnika zavisi}e od podr{ke Evropske unije

Stari i novi visoki predstavnik

In cka, ko ji ni je do zvo lio Hajderu da ga oslovqava sa “ti”. Incko se potpuno identifikuje pripadno{}u slovena~koj, uglavnom katoli~koj mawini koja `ivi u Koru{koj. Svoju kulturnu posebnost ona mnogo duguje oslobo|ewu 1945. godine i izvr{nim odlukama savezni~kih snaga. Incko je zato svjestan podudarnosti sa BiH i wegovo porijeklo se pokazalo veoma korisnim tokom priprema za diplomatsku karijeru u regionu. Incko poznaje dvije generacije politi~ara na Balkanu, a govori i sedam wihovih jezika. Kada ka`e da je wegov dolazak u Sarajevo povratak ku}i, to je vi{e od diplomatske uqudnosti. Godine 1996. bio je prvi austrijski ambasador u tom gradu. Prozori zgrade gdje je bio stan u kojem je u po~etku `ivio bili su bez stakla. Incko je mnogo u~inio za Sarajevo, a ono mu je uzvratilo dodjeqivawem titule po~asnog gra|anina. Ponekad je vikendom odlazio na Ber nar di ne

koncerte u Wujork, Milano ili @enevu, grad u kojem se proslavila kao mecosopran i u kojem su se upoznali 80-ih godina. Inckov prethodnik, Slovak Miroslav Laj~ak, pogrije{io je jer je ostao na tom polo`aju nakon podrivawa wegovog rada, naro~ito od strane Havijera Solane. Laj~ak je otvoreno napao me|unarodnu zajednicu zbog wene kapitulacije pred lokalnim politi~arima, pogotovo Miloradom Dodikom. Takva je politi~ka svakodnevica u BiH, u kojoj su mo}ni spoqni igra~i SAD, Rusija i Evropska unija - upravo tim redom. Jedini ve}i uticaj Brisela u Bosni je na osnovu perspektive ~lanstva u EU, me|utim, malo je vjerovatno da }e se to dogoditi u skorije vrijeme. Me|utim, iako je evropski put uobi~ajen u diplomatskim aktivnostima BiH, on brine neke politi~ke faktore, jer }e Srbima biti te`e da se jednog dana odvoje, kao {to su to u~inili, na primjer, Crnogorci. A bo{wa~ki lideri pla{e se ~lanstva u EU jednostavno zato jer }e ono zacementirati autonomiju Srba u BiH. SAD mnogo vi{e mare za BiH nego EU. Va{ington posta je sve nes trpqivi ji zbog pristupa EU Bosni i Hercego vi ni, ko ji sma tra neo zbiqnim. [to se ti~e Evropske unije, ona ima pune ruke posla dokazuju}i neta~nost ameri~kih optu`bi za nesposobnost. Me|u dr`avama-~lanicama Unije ne postoji saglasnost o tome da li Incko treba da nastavi sa

Biografija 1949. ro|en u Klagenfurtu, Austrija 1972. Diplomirao pravo na Univerzitetu u Gracu, kao i na srpskohrvatskim i ruskim studijama 1972-74. Poha|ao Diplomatsku akademiju u Be~u 1974-80. Zamjenik direktora Programa Ujediwenih nacija za razvoj Mongolije i Sri Lanke 1982-86. Ata{e za kulturu i medije u Ambasadi Austrije u Beogradu

1986-89. Predstavnik Austrije u Ujediwenim nacijama 1989-90. Zamjenik direktora Odjeqewa za informisawe pri austrijskom Ministarstvu spoqnih poslova 1990-96. Ambasador Austrije u Srbiji 1999-2005. Direktor odjeqewa za Balkan pri austrijskom Ministarstvu spoqnih poslova 2005-09. Ambasador Austrije u Sloveniji

obavqawem du`nosti nakon mjene sile. Najboqe ~emu se mo{to wegov polo`aj specijalnog `e nadati je - meko pripredstavnika EU formalno zemqewe. (“The European Voice“) prestaje da va`i idu}eg februara. Drugi se ve} laktaju za taj polo`aj, za koji je jo{ jesenas najavqeno da }e biti “oja~an“ poslije zatvarawa OHR-a. Do sada Solana nije bio jasan na koji na~in }e biti sprovedeno to ja~awe. Vojnim snagama sigurno ne. Godine 1995. u BiH je bilo 60.000 stranih vojnika. Sada u BiH slu`buje oko 2.000 nezadovoqnih pripadnika EUFOR-a, koji se dosa|uju. Broj vojnika i daqe }e se smawivati, tako da }e ih narednih mjeseci biti samo oko 200. O~ekuje se da }e Incko biti, ako ne kamikaza, a ono probni pilot u opasnom eksperiValentin Incko u @enevi upoznao mentu “meke“ prisuprugu Bernardu Fink

PRIJE imenovawa, 60-godi{wi Incko lagodno `ivio u udobnosti i pogodnostima ambasadorskog posla

14 23. i 24. maj 2009. GLAS PLUS

Voza~ "formule 1" staje na "ludi kamen"

Mnogi se pitaju da li }u se udati? Sigurno je da ho}u, a ~lanice grupe mogu da budu djeveru{e. Ali, prije toga moram prvo da se vjerim i mislim da bi kraj mjeseca jula bio odli~an za to, izjavila Nikol ktuelni {ampion “formule 1” Britanac Luis Hamilton uskoro bi mogao da se o`eni svojom dugogodi{wom djevojkom Nikol [ercinger, koja je ~lanica pop grupe “Pussycat Dolls“ nakon {to je ona priznala da je spremna da se vjeri sqede}eg qeta. U intervjuu koji je dala engleskim me di ji ma, Ni kol je izja vi la da je jul

U me |u vre me nu Ha mil ton je preokupiran svojim nastupima u “formuli 1” i trenutno zauzima sedmu poziciju. Tako|e, on se nada da }e us pje ti po no vi ti us pjeh iz pro {le se zo ne ka da je osvo jio na slov {am pi ona “for mu le 1”, uprkos lo{em po~etku se zone.

FOTO: AGENCIJE

FOTO: AGENCIJE

A

odli~an mjesec da se ne{to tako desi. - Mnogi se pitaju da li }u se udati? Sigurno je da ho}u, a ~lanice grupe mogu da bu du dje ve ru {e. Ali, pri je to ga moram se prvo vjeriti i mislim da bi kraj mje se ca ju la bio odli ~an za to izjavila je Nikol. Ona je otkrila da je wen momak poku {a vao da ot pje va ne ke pje sme wene grupe, pa ~ak i da izvede neke plesne korake. - Moram da priznam da Luis odli~no pjeva i da zna dosta mojih pjesama. Isto tako bih voqela da se on pojavi u spotu moje grupe, ali nisam sigurna kako bih se osje}ala kada bi on bio tu, me|utim, smatram da bi se on dobro osje}ao - naglasila je [ercingerova.

Luis Hamilton

Luis Hamilton i Nikol [ercinger

Paris Hilton i daqe {okira javnost

Indijski fudbaler ostao bez posla

@elim da mi Bekamovi budu kumovi znala da sa svojim momkom Dagom Rajnhartom planira da osnuje porodicu i da bi htjela da joj kumovi budu upravo Bekamovi. - Pita}u Viktoriju i Dejvida da budu kumovi na{oj djeci - izjavila je Paris, koja je tom prilikom dodala:

Otkaz zbog plesa

- Ve ~e ra li smo za je dno u Los An|elesu i to im se zaista svidjelo. Nas dvoje planiramo da djeci damo imena po Vi kto ri ji i Dej vi du. @eqela bih da moja k}erka izgleda kao Viktorija, zato {to je ona mnogo zgodna i lijepa.

{ouu “Ples sa zvijezdama“. - Nakon 18 godina u fudbalu ne dopu{tam da me blate i optu`uju iz ~iste qubomore. Mohun je od prvoga dana upoznat s mojim rasporedom, {ta vi{e, ~elnici su bili i odu{evqeni idejom - izjavio je ogor~eni Butija i dodao:

- Uostalom, treniram plesne ko ra ke i to mi mo `e pomo}i u igri - dodao je napada~, koji je gledaoce odu{evio znawem na podijumu. Butija i wegova partnerka Sowa Yafer izborili su polufinale, te su veliki favoriti za kona~nu pobjedu. FOTO: AGENCIJE

FOTO: AGENCIJE

Poznata svjetska starleta Paris Hilton otkrila je na filmskom festivalu u Kanu da je wena naj boqa pri ja teqica Viktorija Bekam, supruga fudbalera Milana i engleske reprezentacije - Dejvida Bekama. Istom prilikom ona je pri-

Najboqi indijski fudbaler i kapiten reprezentaci je Baj ~ung Bu ti ja, za tra `io je ras kid ugo vo ra na kon {to su ga ~el ni ci naj sta ri je ga in dij sko ga kluba Mohuna Bagana, upozorili da prestane da izbjegava treninge zbog u~es tvo vawa u te le vi zij skom Dag Rajnhart i Paris Hilton

Baj~ung Butija

GLAS PLUS 23. i 24. maj 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA

Dinamika doga|aja na poslovnoj sceni zahtijeva dobru procjenu i ubrzanu akciju. Pozitivan trend koji vas prati donosi niz novih poslovno-finansijskih prilika. Ipak, bez provjerenih informacija ne mo`ete o~ekivati veliki uspjeh ili ozbiqnu saradwu. Zra~ite pozitivnom energijom i neko pobu|uje va{u emotivnu pa`wu, zbog novih prilika ne mo`ete da ostanete ravnodu{ni.

Rak Imate sjajnu viziju i dovoqno energije, tako da nove doga|aje na poslovnoj sceni ne `elite da prepu{tate slu~aju. Stalo vam je da poboq{ate svoj polo`aj i materijalni status. Va`no je da poslovima prilazite selektivno i da prepoznate dobru priliku, ne treba da se zadovoqite sa prosje~nim rezultatima. Rije{ili ste da isprobate razli~ite emotivne uloge i “qubavne formule“ koje donose `eqeni efekat.

Vaga Aktivno u~estvujete u novim doga|ajima na poslovnoj sceni i nalazite se u dru{tvu uspje{nih qudi koji vas podsti~u na kreativno izra`avawe. Djelujete samouvjereno i mudro pripremate novu poslovnu strategiju. U `eqi da ostvarite uspje{ne rezultate potrebno je da prekora~ite standarde. U qubavnom `ivotu ili u odnosu sa voqenom osobom djelujete vrlo energi~no.

Jarac Uslovi u kojima se nalazite djeluju promjenqivo, ali to vas ne}e onemogu}iti da ostvarite pozitivne rezultate. Pitawe poslovne organizacije i povjerewa u odre|ene saradnike zahtijeva da dobro razmislite, prije nego {to se odlu~ite za konkretne odgovore ili za krajwi izbor. Nemojte dozvoliti da vas uznemiravaju neka sporedna de{avawa.

Bik Djelujete kategori~no u novim situacijama na poslovnoj sceni i postavqate stroge zahtjeve pred svoje saradnike. Okolina vam zamjera na stilu koji primjewujete i neko ne odobrava va{e pona{awe. Ipak strategija koju provodite donosi pozitivne rezultate, naro~ito u finansijskom smislu. Ponekad nije lako razumjeti partnerove misli i osje}awa, ali to nije od presudnog zna~aja za zajedni~ku sre}u.

Lav Novi doga|aji na poslovnoj sceni zahtijevaju istan~anu vje{tinu u prilago|avawu i mudre postupke. Djelujete ambiciozno i stalo vam je da ostavite dobar utisak na poslovne partnere. Vje{to koristite svoje sposobnosti i razli~ite poslovne formule koje donose uspje{ne rezultate. Povremeno djelujete zabrinuto zbog razli~itih nesporazuma koji postoje u va{em qubavnom `ivotu.

[korpija Doga|aji na poslovnoj sceni zahtijevaju dobru vje{tinu i primjenu razli~itih uloga. Djelujete ambiciozno i poku{avate da ostvarite vode}u ulogu me|u saradnicima. Potrebna vam je ne~ija podr{ka koja }e vam omogu}iti {iru slobodu kreativnog izra`avawa. Sposobnost dobrog zapa`awa mogu da obezbijede razli~ite nagrade. Najqep{e zadovoqstvo vas o~ekuje u qubavnom `ivotu ili u odnosu sa bliskom osobom.

Vodolija Aktivno u~estvujete u novim doga|ajima na poslovnoj sceni, ali ne `elite da se pomirite sa izvjesnim ograni~ewima ili sa prosje~nim normama koje name}e va{a okolina. Tra`ite efikasniji na~in izra`avawa, kako biste unaprijedili svoju poslovnu poziciju i odnos sa saradnicima. Vodite aktivan dru{tveni `ivot i ~esto se nalazite u prilici da ostvarite nove qubavne kontakte.

Blizanci Nalazite se u kreativnoj fazi i pozitivnom trendu, koji donosi nove mogu}nosti ili sjajnu priliku za ubrzanim napredovawem. Imate dovoqno energije i ozbiqnu namjeru da poboq{ate svoj materijalni status. Va`no je da poslovima prilazite selektivno, kako biste pravilno usmjerili svoju kreativnu energiju. Pretjerana doza hrabrosti ili avanturizma, mo`e da ugrozi va{ odnos sa qubavnim partnerom.

Djevica Ponekad razli~iti doga|aji na poslovnoj sceni i odnos sa saradnicima djeluju zamorno. Bez obzira na razli~ite faze uspona ili padova, zadovoqni ste svojim poslovnim bilansom i po{tovawem koje u`ivate u krugu saradnika. Uspje{nu formulu treba ponavqati, kao garanciju za poslovni ili nov~ani dobitak. Pronalazite emotivnu inspiraciju na razli~itim stranama i djelujete zadovoqno u ne~ijem prisustvu.

10 slova: POVIJATI SE, PREVESLATI. 9 slova: DERMATOZA, DESNI^ARI. 8 slova: TORI^ELI. 7 slova: AZINARA, VEDRINA, PETRIJA, SANDRIN. 6 slova: KORPUS, LINETA. 5 slova: DJELO, IZNOS, OBIQE, SISAK. 4 slova: GLIB, ERAK, KA]A, ODOM. 3 slova: AKO, BOR, GIR, EDO, IND, LAT, PAK, RAB, REV. 2 slova: AD, LZ, LI, PE, SA, SE. Psiho

Strijelac Stalo vam je da se prilagodite na nove uslove i posebno da ostavite dobar utisak na saradnike, koji su sumwali u va{e znawe ili poslovne sposobnosti. Uz prikladni stil i upornost, mogu}e je da ostvarite svoje poslovne ciqeve na zadovoqavaju}i na~in. Mudrost je, prepoznati pravi trenutak za uspje{nu akciju. Povremeno `elite da prikrijete svoja intimna osje}awa ili tajne namjere u qubavnom `ivotu.

Ribe Predstoji vam aktivna uloga u poslovnom `ivotu i niz dobrih prilika, na koje treba odgovoriti u skladu sa visokim profesionalnim manirima. Vi ste disciplinovani i odgovorni, ali okolina vam name}e nove poslovno-finansijske obaveze koje zahtijevaju dodatni napor i zalagawe. Pa`qivo analizirate svog partnera i qubavni `ivot, uvi|ate da je sre}a iznenada “promjenqiva“ ali i dosti`na.

RJE[EWE: GIR, LZ, IND, BOR, SA, K, G, ODOM, DJELO, REV, PE, RAB, PREVESLATI, UMJETNIK, Q, SANDRIN, SE, TORI^ELI, POVIJATI SE, AZINARA, AD, KA]A, I, AKO.

Ovan

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime li~nosti sa slike, a vodoravno – wegovu profesiju.

RJE[EWE: PAS, ^, KN, NOS, RU, RAZBLA@ITI, OT, AMORALIZAM, TO, NOVO SELO, O, ODBITI DIM, VIN, KE, VINSKA, IKS, PROWAKATI, RE, BORJA, I, IRFAN.

“OT bend“ osvojio tinejxere

Nastup u Bawoj Luci bio fenomenalan i mnogo mi je drago {to nas klinci ovako lepo prihvataju. Ipak su oni na{ stub i najvernija publika sa kojom }emo odr`ati rok scenu na Balkanu, rekao \or|e Gogov PI[E: VAWA [TRBAC [email protected]

N

astup OT benda na nedavno odr`anom \ur| e v d a n s ko m fes ti va lu dje ~i je pje sme Bawa Luka bio je pun pogodak. \or |e Go gov, Ni ko la Paunovi} i Vuka{in Braji} qubimci tinejyera do~ekani su u dvorani Borik ovacijama, vriskom, burnim skandirawem. Veliki broj tinejyera gurao se ispred bine da barem poku{a da dodirne svoje idole. Na putu prema bekstejyu mno{ tvo dje voj ~i ca strpqivo je ~ekalo da dobije autograme. - Odu {evqen sam Bawom Lu kom i ka ko smo do~ekani! Nastup je bio fe no me na lan i mnogo mi je drago {to nas klinci ovako lepo pri hva ta ju. Ipak su oni na{ stub i najvernija publika sa ko-

jom }emo podr`ati rok scenu na Balkanu - rekao je \or|e Gogov u razgovoru za “Glas Srpske“. Dodao je da mu je posebno drago {to mali{ani znaju wihove pjesme i da je to samo pokazateq da su zainteresovani za ono {to rade. ^etvrti ~lan benda Nikola Sari}, prema rije~ima Gogova bio je, zbog obaveza, sprije~en da nastupi u gradu na Vrbasu, ali je dodao da }e biti prilika da i wega upozna ov da{wa publika.

Formirawe “OT benda“ bi lo je u pla nu jo{ pri je kra ja sa mog ta kmi ~ewa u “Operaciji trijumf“. Muzi~ar i ~lan `i ri ja Ton ~i Huqi} u ~etvorici muzi~ara prepoznao je rokere, koji zajedno mogu da naprave mnogo. Na samom po~etku, jedini koji je podr`ao tu ideju bio je Nikola Sari}. Ipak, bend je osnovan, i iako do sada jo{ uvijek nemaju snimqen album, postali su veoma popu lar ni i omiqeni me |u brojnom publikom svih generacija. - Drago mi je {to smo ostali zajedno. Kao ~etvorka ima mo dos ta pros to ra da uspemo i podignemo pomalo zaboravqenu rok scenu - istakao je Gogov. Ovaj dva de se tje dno go di{wi muzi~ar ka`e da je u~e{}em u “Operaciji trijumf“ nau~io mnogo o sebi. - Za ovih par

meseci sam postao nova osoba. Kroz razne nastupe sazreo sam i kao muzi~ar, ali i kao li~nost koja mora da bude sposobna i u svakom trenutku spremna da se bavi ovim poslom - rekao je Gogov.

DJECA znaju sve wihove pjesme Osim pjesme kojom su se pred sta vi li na Be ovi zi ji “OT bend“ je uradio i obradu pjesme “Patience“ sa povratni~kog albuma grupe “Take That“. Pjesma se zove “Strpi se jo{ malo“, a za wu su uradili i spot. - Ta pe sma jo{ ni je isforsirana u potpunosti, tako da se nadam da }e biti mnogo zastupqenija kada bude iza{la na kompilaciji. U su{tini smo prezadovoqni odjekom na{ih pesama - istakao je Gogov i dodao da se nada da }e us ko ro

“OPERACIJA trijumf“ veliko iskustvo za sve ~lanove benda

biti objavqen i wihov album prvenac. Pri je ne ko li ko da na “OT-ovci“ su odr`ali koncert u Dimitrovgradu, rodnom mjestu \or|a Gogova. - Po se bno sam sre }an {to sam imao priliku sa ostalim ~lanovima benda da nastupam pred “svojom“ publikom u mom rodnom gradu rekao je Gogov i iako nije mogao da ka`e ta~an datum, najavio je turneju benda na koju bi trebalo da krenu tokom qeta. Pjevu{e}i “Blagoslov za kraj“ i “Strpi se jo{ malo“ obo`avaoci sa nestrpqewem ~ekaju nastupe i album svojih miqenika “OT benda“.

Beovizija Ova popularna ~etvorka iza sebe ima nastup na Beoviziji, gdje su se publici predstavili pjesmom “Blagoslov za kraj“ i tako postali jedan od favorita. Iako pjesma nije oti{la u Moskvu, postala je veoma slu{ana i tra`ena kod publike. - Zadovoqni smo drugim mestom iako smo po mi{qewu publike trebali da pobedimo. Ja se ve} spremam za slede}u Beoviziju i iskreno se nadam da, uz mnogo truda, rada i podr{ku na{ih vernih fanova mo`emo do slede}e Evrovizije - rekao je Gogov.

Doma}a top-lista

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma

1. Kristali – Vreme je 2. S.A.R.S. – Ana 3. Radio Gerila - Takav ti je realitet 4. Petrol -Zebra 5. Who See - Kad se sjetim 6. Pionir 10 - Samo 7. Slaptrap - Qubavna 8. Kanda Koxa i Neboj{a - Prekidi stvarnosti 9. Pop Ups - 165 10. Svi na pod - Iza nas

1. The Black Eyed Peas - Boom Boom Pow 2. Lady GaGa - Poker Face 3. Jamie Foxx Feat. T-Pain - Blame It 4. Kid Cudi - Day ‘N’ Nite 5. Beyonce - Halo 6. Flo Rida Feat. Wynter - Sugar 7. Soulja Boy Tell ‘rm Feat. Sammie - Kiss Me Thru the Phone 8. 3OH!3 - Don’t Trust Me 9. Flo Rida - Right Round 10. Miley Cyrus - The Climb

1. Chrisette Michele - Epiphany 2. Soundtrack - Hannah Montana: The Movie 3. Ciara - Fantasy Ride 4. Rascal Flatts - Unstoppable 5. Bob Dylan - Together Through Life 6. Lady GaGa - The Fame 7. Taylor Swift - Fearless 8. Rick Ross - Deeper Than Rap 9. Ben Harper And Relentless 7 - White Lies For Dark Times 10. Soundtrack - Twilight