Elaborat-rjesenje Tretmana Otpadnih Voda Za Autootpad-ilma,tesanj

*** AG-Metal Zenica d.o.o. zadržava pravo autorstva na predmetnom elaboratu sve do relizacije projekta kada sva prava prenosi na investitora ***

E L A B O R A T: Prijedlog rješenja načina tretmana i pročišćavanja otpadnih voda koje se javljaju u poslovnom objektu društva ILMA d.o.o. Jelah – Tešanj, prijedlog adekvatnog odabira i dimenzioniranja potrebne tehnološke opreme, te prijedlog naznaka procedura i organizaciono – tehničkih rješenja i načina za zadovoljenje uslova za rad u predmetnom objektu na poslovima prodaje i rastavljanja rabljenih automobila i autodijelova a sve u skladu sa važećom domicilnom i evropskom legislativom

AG – METAL Zenica d.o.o. Zenica, 02.10.2009.godine 1

Predmet:

ELABORAT

Osnovni podaci: -

Investitor : „ILMA” d.o.o. Jelah – Tešanj, Lokacija objekta : Tešanj, Vrsta objekta : poslovni, Nivo rizika sa aspekta potencijalnog uticaja na okoliš : - relativno visok

Na osnovu dostupnih nam podataka i informacija, crteža iz projekta, vodoprivrednih uvjeta datih u Rješenju o urbanističkoj saglasnosti izdatome od strane Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona, te na osnovu razgovora koje smo obavili s Vama, možemo Vam ponuditi validno tehničko-tehnološko rješenje. Ovo rješenje bi bilo suvremeno, funkcionalno, ekonomično i usklađeno sa evropskim normama i standardima gdje prije svega mislimo na Evropsku Direktivu 91/271 E.N., i naravno usklađeno je sa domocilnom legislativom gdje prije svega mislimo na Zakon o vodama (Sl. novine FbiH br. 70/06), Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik – dio koji vrijedi za površinske vode, a koji je donesen 29.06.2007. god. (Službene Novine FBiH 50/07). U cilju obezbjeđivanja mogućnosti adekvatnog i učinkovitog tretmana i pročišćavanja otpadnih voda investitor je sve otpadne vode koje se pojavljuju na predmetnoj lokaciji poslovnog objekta obavezan razdvojiti po vrsti. Dakle potrebno je zasebno prikupiti sljedeće vrste otpadnih voda: I - Vrsta otpadnih voda: 1. Krovne vode (oborinske, atmosferske vode) – prikupljene sa krovova građevinskih objekata: - Ove vode su relativno čiste (stepen onečišćenosti ovih voda najviše ovisi o aerozagađenosti konkretnog područja u kojem je lociran poslovni objekat) i one se mogu bez ikakvog tretmana odvesti ka finalnom recipijentu. - Nije dobro ove vode ispuštati na uređene platoe, parkinge ili interne prometnice, jer drastično podižu količinu prikupljene vode na ovakvim površinama i time drastično povećavaju protok (Q) takvih voda koje se moraju odvesti u separatore ulja, masti i naftnih derivata. Posljedica je to – da investitor mora nepotrebno platiti značajno više kroz kupovinu separatora odgovarajućeg protoka to jest puno većeg efektivnog kapaciteta. 2

- U ove vode spadaju i atmosferske (oborinske) vode sa uređenih i neuređenih zelenih površina. Paziti kod niveliranja ovih površina tako da se urade nagibi terena da se ove vode ne bi odlijevale na površine uređenih platoa, parkinga i prometnica, jer bi se time dodatno opteretio protok (Q) odnosno ukupna količina prikupljene otpadne vode sa tih površina. *** Ove vode sistemom oluka prikupiti i zasebnim kanalizacionim cijevima odvesti do dijela parcele gdje će biti locirani sistemi i uređaji za pročišćavanje ostalih otpadnih voda iz poslovnog objekta. Krovne vode spojiti sa efluentom iz separatora i efluentom iz biološkog uređaja. Za te namjene ugraditi ISEA Razdjelno okno 0952 RS 1000 ili izraditi AB – šaht odgovarajućih dimenzija. Ovo razdjelno okno bi istovremeno imalo i funkciju REVIZIONOG TO JEST INSPEKCIJSKOG OKNA za potrebe redovitog monitoringa koji ćete biti obavezni činiti i o tome voditi evidencije i za potrebe inspekcijskog nadzora. Na ovaj način spojene efluente ukupnih otpadnih voda iz poslovnog objekta odvesti ka finalnom recipijentu. Kanalizacijske cijevi za odvođenje krovnih voda ne bi smjele imati promjer ispod 200 mm a preporučujemo da to bude promjer od 250 mm (po osnovu padavina od 200,0 l/s/ha i površine krova građevinskog objekta). Još jednom napominjemo – ove vode ne puštati na plato da se ne bi opteretio Q – separatora, nego odvojeno ih voditi ka mjestu spajanja sa ostalim efluentima i ka finalnom prirodnom recipijentu.

II – Vrsta otpadnih voda: 2. Vode iz kuhinja, čajnih kuhinja, restorana, menzi, kafea, blagovaonica i slično – Ove otpadne vode spadaju u takozvane sive otpadne vode. Najprisutnija onečišćenja u ovim otpadnim vodama su masti i ulja i deterdženti, razna čistila i rastvarači. Ove vode se ne smiju direktno spojiti sa crnim otpadnim vodama (fekalne vode). - U konkretnom slučaju poslovnog objekta društva ILMA d.o.o. zbog visokog stepena zaprljanosti ruku uposlenika običnim nečistoćama ali i opasnim i štetnim tvarima i zbog potrebe redovnog pranja ruku jačim higijenskim sredstvima, bilo bi neophodno dio otpadnih voda iz sanitarnog čvora koje budu dolazile sa lavaboa odvojiti od ostalih otpadnih voda iz sanitarnog čvora a to su otpadne vode iz tuš – kabina (kupanje uposlenika) i fekalne otpadne vode. Ove otpadne vode koje dolaze od lavaboa treba spojiti sa otpad. vodama iz blagovaonice i zajedno odvesti na odgovarajući uređaj za tretman i pročišćavanje ovakvih otpadnih voda. - Ovakve otpadne vode moraju se pročišćavati na uređajima koji su izrađeni u skladu sa normama DIN 1999 Part 1. i DIN 4040 Part 2./Part 3. Kvalitet ovako proćišćenih otpadnih voda mora da obezbijedi odstranjivanje plivajućih materija >90% i odstranjivanje taložnih materija >70%. Ovi uređaji trebaju biti usklađeni sa zahtjevima norme BAS EN 12255-4:2004 (EN 12255-4:2002) i norme BAS EN 12566-1/A1:2005 (EN 12566-1:2000/A1:2003). - Efluent treba da zadovolji kriterije koje je propisao Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik – dio koji vrijedi za površinske vode (Službene Novine FBiH 50/07). - Namjenski tipski uređaji koji su razvijeni za pročišćavanje na ovaj način onečišćenih otpadnih voda zovu se Mastolovi/pjeskolovi ili separatori masnoća i deterdženata. - Osnovna namjena Mastolova/pjeskolova jeste da, vršeći predtretman sanitarnih otpadnih voda (sive otpadne vode), odvoji i zadrži plivajuće tvari (masnoće, ulja, deterdžente, čistila i rastvarače) i taložne tvari u koje spadaju krupnije i krute čestice (pjesak i različiti abarazivi koji se koriste kao punila kod sredstava za čišćenje) te da se u njemu započne proces tihe oksidacije i razgradnje organskih materija. 3

- Osim toga, zaustavljajući deterdžente, rastvarače i čistila i druga sredstva za čišćenje i pranje, Mastolov/pjeskolov štiti i pravilno i učinkovito funkcionisanje biološkog uređaja, koji funkcioniše na principu bio-aktivnog mulja, gdje je nosilac procesa biorazgradnje putem oksidacije upravo nastamba aerobnih bakterija, potrebno je ne dozvoliti da do njih dopre jača koncentracija uspenzije deterdženata i sličnog jer isti djeluju baktericidno i time smanjuju učinkovitost biološkog uređaja. - Naš konkretan prijedlog za počišćavanje ovih otpadnih voda u poslovnom objektu firme ILMA jeste ugradnja uređaja ISEA Mastolov/pjeskolov; šifra 0511/3; proizvod TIP «Family» 1200; kapacitet 1200 litara; protok Q= 1,0 lit/sec do 1,2 lit/sec; dimenzije: 120 x 120 cm; visina ulazne cijevi 95 cm; visina izlazne cijevi 92 cm; promjer ulaz/izlaz. cijevi 110 mm; promjer inspekcijskog otvora 100 mm; promjer otvora za pražnjenje 400 mm, ISEA mastolov/pjeskolov je izrađen u skladu sa normama DIN 1999 Part 1. i DIN 4040 Part 2./Part 3. Garantujemo da kvalitet proćišćenih voda zadovoljava zakonske standarde i propise. ISEA garantuje za odstranjivanje plivajućih materija >90% i za odstranjivanje taložnih materija >70%; uređaj je usklađen sa zahtjevima norme BAS EN 12255-4:2004 (EN 12255-4:2002) i norme BAS EN 12566-1/A1:2005 (EN 125661:2000/A1:2003. Jamčimo za pravilno funkcioniranje ako se mastolov koristi do nivoa njegovog definiranog kapaciteta i isključivo u skladu s priloženim uputama za rukovanje i održavanje uređaja.

*** Ovako dobiven Efluent (u ISEA Mastolovu/pjeskolovu pročišćena otpadna voda) može se spojiti sa crnim (fekalnim sanitarnim) otpadnim vodama. Cijevi se pod odgovarajućim padovima mogu račvom direktno spojiti – dakle nije potrebna gradnja posebnog razdjelnog okna ili šahta. Onda se ova otpadna voda sistemom kanalizacijskih cijevi gravitacijski odvodi ka odgovarajućem biološkom uređaju.

III – Vrsta otpadnih voda: 3. Fekalne otpadne vode – Ove otpadne vode spadaju u takozvane crne otpadne vode i one su produkt zadovoljavanja osnovnih ljudskih higijenskih i fizioloških potreba. - U Rješenju o urbanističkoj saglasnosti koje je izdato društvu ILMA, u urbanističkotehničkim uslovima u članu br.6. nadležno kantonalno ministarstvo je naložilo izgradnju vodoneoropusne trokomorne septičke jame. Ovakva rješenja su u praksi vrlo česta jer se dešava da nedležne državne službe (svih razina vlasti) zbog nedovoljnog poznavanja tehnologije za pročišćavanje otpadnih voda i ponude na tržištu takvih sistema i uređaja u slučajevima gdje je neophodno riješiti sanitarne (sive i crne) otpadne vode, najčešće daju zadatak da investitor izgradi vodonepropusnu trokomornu septičku jamu, zatim da obezbijedi ugovor sa lokalnim komunalnim preduzećem o redovnom pražnjenju te septičke jame, što je sve zakonski regularno i oni su završili posao. Međutim ovim investitor mora izgraditi septičku jamu koja mora biti izrađena od vodonepropusnih materijala (što je skupo) ili kupiti gotovu fabrički izrađenu septičku jamu (što je jeftinije), i onda pored te septičke jame mora dežurati i paziti da se ne prepuni, da bi je na vrijeme mogao isprazniti ili ugraditi senzore koji bi dojavljivali da je septička jama napunjena. Pošto investitor ima sklopljen ugovor o pražnjenju sa komunalnim preduzećem vrlo jednostavnom kontrolom poslovnih knjiga u tome preduzeću, nadležne inspekcije lako utvrde da li investitor redovno prazni svoju septičku jamu ili je probušio septičku i time omogućio isticanje otpadnih voda u tlo i naravno slijediti će kazne i nalog da se takva septička jama ukloni i ugradi odgovarajuća.

4

Samo pražnjenje septičkih jama nije nimalo jeftino. Prema podacima koje smo od Vas dobili možete vidjeti koliki bi kod Vas bili troškovi redovnog pražnjenja septičke jame na godišnjem nivou: • • • • • • • •

20 E.S. (korisnika ili EBS) x 150 lit/dan/E.S. = 3.000 lit/dan (država je propisala da je to 200 lit/dan/E.S. ali mi ćemo ući u izračun sa manjom, realnijom potrošnjom vode po jednom ekvivalent stanovniku) Pošto komunalno preduzeć RAD Tešanj koristi cisternu kapaciteta 6.000 lit (6m³), slijedi 6.000 lit : 3.000 lit = 2 => dakle za 2 dana bi se proizvela količina otpadne vode koja je jednaka kapacitetu jedne cisterne 365 dana/god – 90 dana (nedjelje, dani praznika i godišnji odmori) = 275 dana bi se punila septička jama 275 dana : 2 dana = 137,5 137.5 radi lakšeg računanja zaokružićemo na 130 => dakle godišnje bi Vam trebalo 130 tura pražnjenja septičke jame to jest 130 puta angažovati kamion-cisternu lokalnog komunalnog preduzeća Cijena za jednu turu kamiona - cisterne jeste 178,00 KM (RAD Tešanj), dakle dolazimo do računa da je: 178,00 KM x 130 tura = 23.140,00 KM godišnje Dakle samo troškovi redovnog pražnjenja vodonepropusne septičke jame na godišnjem nivou drastično su veći nego troškovi ugradnje odgovarajućeg uređaja na bazi bioaktivnog mulja sa dodatnom aeracijom, nakon čega pročišćenu otpadnu vodu možete slobodno upustiti u tlo, rijeku jezero ili neki drugi prirodni recipijent.

-

Naš konkretan prijedlog za počišćavanje ovih sanitarnih crnih (fekalnih) otpadnih voda u poslovnom objektu firme ILMA jeste ugradnja kompaktnog sistema (konfiguracije): ISEA BIO – PRO (CRO) CASA 4 - biološki uređaj na bazi aktivnog mulja sa dodatnom aeracijom za 20 E.S (korisnika,EBS); šifra 9303; dnevni kapacitet 4.000 litara (4m³) prerađene otpadne vode; Sistem se sastoji iz dva segmenta i to:

- I segment jeste Taložnik DEG 5000; prečnik 160 cm i visina 240 cm; kapacitet uređaja oko 5.000 litara; visina ulazne cijevi 202 cm; promjer ulazne i izlazne cijevi 160 mm ; garantujemo za odstranjivanje plivajućih tvari >90% i za odstranjivanje taložnih tvari >70%; uređaj je usklađen sa zahtjevima norme BAS EN 12255-4:2004 (EN 12255-4:2002) i norme BAS EN 12566-1/A1:2005 (EN 12566-1:2000/A1:2003), Osnovna namjena jeste da, vršeći predtretman sanitarnih otpadnih voda, odvoji i zadrži plivajuće i slične materije i krupnije materije i krute čestice) te da procesom prvo otapanja a zatim i tihe oksidacije započne i obavi dio razgradnje organskih materija. – II segment jeste uređaj pod nazivom Bio – Pro (Cro) 4000 koji ima funkciju bio – reaktora; kapacitet oko 4.500 litara; dimenzije uređaja: promjer 160 cm i visina 240 cm; visina izlazne cijevi 192 cm; promjer ulazne cijevi 160 mm; promjer izlazne cijevi 160 mm; snaga kompresora 80 W; tehnološki procesi: istovremeno se odvija oksidacija otpadnih voda intenzivirana areacijom pomoću potpuno tihog kompresora i sedimentacija krutih tvari.Uređaj je usklađen sa zahtjevima norme BAS EN 12255-6:2004 (EN 12255-6:2002). Naime, biološki uređaj funkcioniše na principu aktivnog mulja, gdje aerobne bakterije uz pomoć dodatno dovedenih količina kisika upuhanih od strane veoma tihog niskotlačnog kompresora (proces aeracije), vrše proces oksidacije organskog otpada postupno ga razlažući na prostije spojeve i elemente koji su ekološki prihvatljivi za okoliš. Pošto je nosilac procesa biorazgradnje putem oksidacije upravonastamba aerobnih bakterija, potrebno je ne dozvoliti da do njih dopre jača koncentracija suspenzije deterdženata i sličnog jer isti djeluju baktericidno i time smanjuju učinkovitost biološkog uređaja. Niskotlačni kompresor je snage 80 W. Elektronska automatika se podešava tako da u jednom satu kompresor je aktivan 40 min a 20 min miruje, što daje sljedeći obračun potrošnje električne energije: - u 24 sata kompresor je aktivan 16 sati x 80 w = 1,28 kWh što znači da će ovaj biološki uređaj za mjesec dana potrošiti 1,28 kWh x 30 dana = 38,4 kWh elekterične energije. 5

– Zbirne-ukupne dimenzije kompletne montirane konfiguracije su: dužina je 370 cm, širina je 160 cm i visina je 240 cm; visina ulazne cijevi je 202 cm i visina izlazne cijevi je 192 cm. – Jamčimo da ovaj naš sistem u gore navedenoj konfiguraciji postiže da kvalitet konačnog efluenta zadovoljava uvjete propisane „Pravilnikom o dozvoljenim graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik“ – Dio koji vrijedi za površinske vode (Službene Novine FBiH 50/07). Osnovne vrijednosti efluenta: BPK5<25mg/l; HPK-Cr<125 mg/l; ukupne suspendirane tvari<35 mg/l itd. Garantujemo da ovako pročišćena voda (efluent) zadovoljava zakonom propisane standarde za ispuštanje u finalni prirodni recipijent druge kategorije (npr. ispuštanje u prirodni vodotok) odnosno zadovoljava standarde koje imperativno reguliše Evropska Direktiva 91/271 E.N.) i ovi naši uređaji su usklađeni sa zahtjevima evropskih normi:EN 12255-4:2002; EN 12566-1:2000/A1:2003; EN 12255-6:2002. *** Efluent (pročišćene sanitarne sive i crne otpadne vode u ISEA biološkom uređaju) odvesti u pod tačkom jedan spomenuto razdjelno okno ISEA Razdjelno okno 0952 RS 1000 (ili odgovarajući AB šaht), te ih spojiti sa efluentom iz separatora ulja i sa krovnim vodama i naravno sve zajedno usmjeriti ka finalnom recipijentu.

IV – Vrsta otpadnih voda: 4. Otpadne vode prikupljene sa uređenih platoa (parkinzi, interne prometnice, otvorena skladišta i sl.), opterećene uljima, mastima i naftnim derivatima te krutim česticama različitog porijekla – - Ove otpadne vode neophodno je prikupiti na način da se odgovarajućom nivelacijom terena to jest partera predmetne parcele postigne da se vode gravitacijski odvedu do mjesta na kojem će biti lociran odgovarajuće odabran i dimenzioniran uređaj za pročišćavanje zauljenih, zamašćenih, naftnim derivatima i drugim nečistoćama onečišćenih oborinskih voda. Pošto je namjera investitora da vode sa ovih površina odvede i preradi u jednom separatoru, a zbog velike ukupne površine uređenog platoa, dobro bi bilo da se prateći nivelete terena i sam geometrijski oblik parcele, ukupni plato podijeli na odgovarajuće segmante te da se oborinska otpadna voda zahvata parcijalno sa tih segmenata, tako da bi nagibi postignuti nivelacijom tih segmenata prikupljene vode usmjeravali prema odgovarajućim rigolima (plitkim prikupnim kanalima) koji bi onda ovako prikupljene vode usmjeravali ka lokaciji na kojoj se nalazi separator. Predlažemo da se uz ili blizu ivice parcele sa uređenim platoom kako već bude diktirala urađena nivelacija uređenog platoa izradi prikupni kanal odnosno veći rigol dimenzioniran da može prihvatiti ukupne količine padavina koje budu prikupljene na platou jer je ovo značajno jeftinija varijanta od kanala pokrivenih rešetkama. - Što se tiče načina pročišćavanja ovih otpadnih voda zbog dosta velike prikupne površine od oko 7.000 m² što bi po osnovu padavina od 200 l/s/ha dalo izračun protoka od Q=140,0 l/s, te zbog djelatnosti kojom se firma bavi predlažemo ugradnju: Konfiguracije za oborinske vode bazirane na ISEA Separatoru ulja, masti i naftnih derivata sa koalescentnim filterom sa ugrađenim bajpasom.

6

- Konfiguracija bi bila sastavljena od: 1. AB - šahta – oblika i dimenzija koje budu odgovarali mikro – situaciji na terenu ali da unutrašnji volumen ne bude manji od 3,5 m³ – 4 m³, 2. Odgovarajućeg ISEA Separatora ulja, masti i naftnih derivata sa koalescentnim filterom, 3. ISEA Razdjelnog okna 0952 RS 1000 ili izraditi AB – šaht odgovarajućih dimenzija, 4. Nekoliko metara odgovarajućih cijevi promjera 300 mm. Pojašnjenje funkcioniranja sistema (konfiguracije) za pročišćavanje oborinskih voda: Naime, konfiguracija je koncipirana tako da se sa uređenog platoa (parkinzi, interne prometnice, otvorena skladišta i sl.) prikupljene oborinske vode koje u dodiru sa tlom bivaju onečišćene, usmjere ka AB – šahtu (gore pod 1.). Ako se oborinske vode do ove konfiguracije dovode cijevima – cijevi trebaju biti odgovarajućeg promjera da mogu primiti gore spomenuti ukupni protok (Q). Ako se oborinske vode do konfiguracije dovedu kanalom (dubljim rigolom) kao što smo gore spomenuli, onda će trebati napraviti odgovarajući ulaz za oborinske vode u AB – šaht. To uraditit rešetkastim slivnikom odgovarajućih dimenzija sa rjeđe postavljenim rešetkama (kojeg treba redovito kontrolirati i paziti propusnim) da se ne bi dogodilo zapušenje a samim tim i da u akcidentnim prilivima oborinskih voda da ne dođe do plavljenja uređenog platoa. Ovaj AB - šaht će imati dvojaku funkciju: a) - Služiće da obavi predtretman oborinskih voda tako da zadrži sve krupnije tvari i krute čestice jer će se u njemu dešavati konstantna sedimentacija. Time će se podići kvalitet efektivne funkcije samog separatora i značajno će se produžiti periodi potrebnog redovitog pražnjenja sedimentnog taloga iz samog separatora. Da bi učinak ovog predtretmana bio stalno prisutan potrebno je povremeno iz AB – šahta ukloniti prikupljeni talog te ga predati na sanitarnu deponiju. Ovaj AB – šaht dimenzionirati prema uslovima same mikrolokacije gdje će na parceli biti pozicionirana konfiguracija, s tim što je npr. dubina ovog AB – šahta do nivoa izlazne cijevi ka separatoru obrnuto proporcionalna učestalosti pražnjenja sedimentnog taloga iz njega (veća dubina = manja učestalost pražnjenja). Sve, ukupne količine normalnih padavina takozvane prve oborinske vode kojima je svojstven visok stepen onečišćenosti nakon obavljenog predtretmana biće direktno i konstantno usmjeravane u sami separator i u ovim redovnim situacijama bajpas neće primati influent.. ; b) – Druga i jako bitna njegova funkcija jeste da posluži kao razdjelnik u situacijama kada je ukupni priliv (Q) odnosno influent znatno povećan ili ogroman ( vremenske nepogode i sl.), da te takozvane sekundarne oborinske vode čija je onečišćenost minimalna, usmjeri ka drugom izlazu iz šahta - ka cijevima koje će zaobići sami separator. Ovakva rješenja se nazivaju bajpas. Ovakvo rješenje značajno doprinosi efikasnosti separatora i stvarnoj zaštiti okoliša, jer u suprotnom kod enormnog, akcidentnog priliva influenta desilo bi se da zbog ekstremno skraćenog vremena zadržavanja u separatoru ovakav priliv odnese dio ranije izdvojenih nečistoća. Desio bi se efekat kao da je separator poddimenzioniran, odnosno efluent ne bi bio dovoljno pročišćen. Dakle, ovaj šaht je pozicioniran neposredno ispred samog separatora. Ove sekundarne oborinske vode provedene cijevima pored separatora (bajpas), spojiće se sa efluentom (pročišćena otpadna voda) iz separatora u ISEA Razdjelnom oknu 0952 RS 1000. Ovo razdjelno okno bi istovremeno imalo i funkciju REVIZIONOG TO JEST INSPEKCIJSKOG OKNA za potrebe redovitog monitoringa efluenta iz samog separatora i za potrebe inspekcijskog nadzora.

7

Elementi sistema (konfiguracije) za pročišćavanje oborinskih voda: 1.

AB – šaht: elaborirano gore;

2. ISEA Separator ulja, masti i naftnih derivata sa koalescentnim filterom - M izvedba.; šifra 0618 M; TIP 15000 M KOALESCENT; protok 75 litara/sekunda; dimenzije: promjer 225 cm i visina 440 cm; promjer otvora za odstranjivanje krutih tvari 200 mm; promjer otvora za odstranjivanje ulja i masti 400 mm; visina ulazne cijevi 400 cm; visina izlazne cijevi 395 cm; promjer ulaz/izlaz. cijevi 300 mm; ukupni volumen 17.400 litara; težina ~ 410 kg; 3. ISEA Razdjelno okno ; šifra 0952; TIP RS 1000; dimenzije: dužina 120 cm, širina 120 cm i visina 120 cm; zapremina 1000 litara; 4.

Cijevi promjera 300 mm ukupne dužine oko 5 m.

Garantujemo da ovako pročišćena otpadna voda - efluent koji dobivamo nakon tretmana i pročišćavanja u ISEA Separatorima ulja, masti i naftnih derivata sa koalescentnim filterom, zadovoljava zakonom propisane standarde za ispuštanje u finalni prirodni recipijent druge kategorije (npr. ispuštanje u tlo, površinske vode itd.) odnosno zadovoljava standarde koje imperativno reguliše Evropska Direktiva 91/271 E.N. - Naši separatori ulja, masti i naftnih derivata su izrađeni u skladu sa normama DIN 1999 Part 1. i DIN 4040 Part 2./Part 3. ;- Uz dole navedene uvjete jamčimo da kvalitet efluenta zadovoljava uvjete propisane „Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik” – Dio koji vrijedi za površinske vode, a koji je donesen 29.06.2007. god. (Službene Novine FBiH 50/07). - SEPARATOR zadovoljava norme BAS EN 858-1:2005 (EN 858-1:2002 IDT) i BAS EN 858-2:2005 (EN 858-2:2003 IDT) – Klasa separatora I (koncentracija mineralnih ulja <5mg/l; ulja i masti < 20mg/l); - Garantujemo za ispravan rad uređaja, i to za odstranjvanje plivajućih tvari > 90%. - Jamčimo za pravilno funkcioniranje ako se SEPARATOR koristi do nivoa njegovog definiranog kapaciteta i isključivo u skladu s priloženim Uputama za rukovanje i održavanje uređaja Različite se, dakle, vrste otpadnih voda mogu spojiti tek nakon na njima izvršenog adekvatnog pročišćavanja, te se onda sve zajedno kao konačni efluent mogu odvesti u finalni recipijent. V – Vrsta otpadnih voda: 5. Tehološke ili kako se još nazivaju procesne otpadne vode jesu otpadne vode koje se pojavljuju kao posledica tehnološke obrade materijala, odnosno nekog proizvodnog procesa ili kao posljedica higijensko – tehničkog održavanja materijala, sredstava, opreme i prostora na kojem se odvija neki radni proces. Onečišćenja mogu biti različite vrste i različitog porijekla, a direktno ovise o vrsti radno – proizvodnog procesa koji se tu odvija i o tehnologiji koja se u tom procesu koristi. Pošto poslovna aktivnost firme ILMA d.o.o. spada u djelatnosti sa potencijalnim relativno visokim rizikom na eko – sistem, radi potpune usklađenosti sa važećom domicilnom i evropskom legislativom, obavezna je odrediti radno – tehnološke procedure i planirati i realizirati odgovarajuća organizaciono – tehnička rješenja i načine za zadovoljenje propisanih uslova za rad u predmetnom objektu.

8

Naime, investitor je na dobrom putu da ako ne prvi, a onda među prvima u Federaciji BiH, riješi ovaj zahtjevan dio i da isto tako bude među prvima koji će steći odgovarajuću licencu – ovlaštenje za bavljenje ovim poslovima. Ovo će biti važno u budućem vremenu kada se decidno budu morali primjenjivati svi propisi koji reguliraju ovu oblast. Time bi investitor stekao status takozvanog (u slobodnom prevodu) – OVLAŠTENOG OPERATERA ZA RECIKLAŽU RABLJENIH VOZILA. Ovo je vrlo složena problematika i u budućim vremenima ovakvi subjekti će sigurno biti pod lupom nadležnih državnih organa i inspekcija. Osnovni uslovi koje je potrebno ispuniti: 1. Segment – autopraonica: Pošto će se u poslovnom objektu nalaziti i auto – salon (izložbeni prostor) rabljenih automobila spremnih za prodaju, podrazumijeva se da se ti automobili moraju dobro oprati i uglancati različitim sredstvima za postizanje što efektnijeg izgleda. Za te namjene potrebno je opredijeliti dio vanjskog ili unutrašnjeg prostora (što već bude više odgovaralo investitoru). Površina ovog prostora će ovisiti o broju praoničkih mjesta u ovome segmentu. Po jednom vozilu potrebno je ~ 35 – 40 m² površine. Ovaj prostor će morati imati nepropusnu podlogu : asfalt, beton i sl., nivelisanu tako da se otpadne vode koje budu nastajale prilikom pranja vozila mogu usmjeriti ka prihvatnom kanalu sa rešetkastim poklopcem. Kanal mora biti dizajniran tako da nivo dna kanala mora biti barem 20 cm niži od nivoa dna izlazne cijevi iz kanala. Time će se postići da se blato i sve krupnije nečistoće zadrže u samom kanalu da bespotrebno ne opterećuju separator koji će prerađivati ove otpadne vode. Povremeno će se ovaj kanal jednostavno očistiti lopatom, a prikupljeni talog će se predati na sanitarnu deponiju. Nakon izlaska iz kanala ove vode je potrebno usmjeriti ka odgovarajućem separatoru ulja, masti i naftnih derivata. Pretpostavljamo da će se pranje vozila odvijati ručno pomoću odgovarajućih visokotlačnih mašina za pranje (kod automatskih praonica su izračuni protoka (Q) nešto drugačiji.Razlozi potrebe potrebe pročišćavanja ovih voda su isti kao i oni elaborirani pod brojem IV. Naš konkretan prijedlog za adekvatno pročišćavanje otpadnih voda iz autopraonice, jeste ugradnja ISEA Separatora ulja, masti i naftnih derivata sa ojačanom rebrastom stijenkom; šifra 0722; proizvod TIP 1000; zapremine 1000 litara; dimenzije su: promjer 120 cm i visina 120 cm; protok 1,5 lit/sec; promjer ulaz/izlazne cijevi 110 mm ; otvor «b» za odstranjivanje prikupljenih nečistoća je 400 mm; visina ulazne cijevi je 100 cm i visina izlazne cijevi je 95 cm i težina 45 kg. Ovaj separator locirati prema mogućnostima mikrolokacije, a bliže samoj autopraonici. Efluent (pročišćena otpadna voda) iz separatora može se ako to situacija na terenu dozvoli spojiti na cijevi koje budu odvodile krovne vode, pa tako odvesti dalje prema finalnom recipijentu. VAŽNA NAPOMENA: Ukoliko, uzevši u obzir prostorni raspored autopraonice u odnosu na elemente uređenog platoa te u odnosu na mjesto glavnog separatora, investitor nađe ekonomsku računicu da otpadne vode iz autopraonice podzemnim cijevima odvede u glavni separator, Onda ne mora vršiti ugradnju ovog posebnog separatora za autopraonicu, jer te vode može sasvim kvalitetno pročistiti glavni separator. Mora se imati u vidu da otpadne vode iz autopraonice treba odvesti u prihvatni kanal sa rešetkastim poklopcem i to da one moraju biti pročišćene u separatoru ulja, masti i naftnih derivata. 2. Segment – Prostor za rasklapanje vozila: Ovaj dio poslovnog objekta trebao bi biti relativno odvojen od ostale korisne površine. Sastojao bi se od relativno odvojena dva dijela. - U prvom dijelu bili bi vršeni poslovi grubog rasklapanja sklopova i dijelova kao što su dijelovi karoserije i dijelovi interijera te dijelovi mehaničkih sklopova itd. koji su relativno bezopasni sa aspekta ekoloških rizika. Podloga u ovome prostoru mora biti nepropusna. 9

- Drugi dio ovog prostora je onaj u kojem će se dešavati ekološki najrizičniji tehnološki procesi: - istakanja ulja iz motora, -// mjenjača i diferencijala, -//serva volana, -//kočionog sistema, -//amortizera i eventualnih hidrauličnih sklopova, -//- tečnosti iz sistema hlađenja motora, -//-//- za pranje vjetrobrana, -//- kiseline iz akumulatora, -//- goriva iz rezervoara, - demontiranje filtera ulja i goriva, -//električnih i elektronskih sklopova sa vozila, -//sijalica, - Eventualno daljnje rasklapanje motora, mjenjača i sl. U ovome segmentu djelovanja predmetnog poslovnog subjekta treba obezbijediti takvo rješenje koje bi bilo u skladu sa postulatima čitavog niza Evropskih direktiva, jer kasnije prilagođavanje ovim normama bi značilo prepravke i prilagodbe i povuklo bi puno veća finansijska ulaganja. Između ostalog ovdje mislimo na sljedeće Direktive: -

Direktiva Savjeta Evrope 75/442/EEC o otpadu – Okvirna direktiva (Council Directive 75/442/EEC on waste) Cilj Direktive je uspostavljanje sistema za koordinirano upravljanje otpadom u Evropskoj uniji kako bi se ograničila proizvodnja otpada.

-

Direktiva Savjeta Evrope 91/157/EEC o baterijama i akumulatorima koji sadrže opasne supstance (Council Directive 91/157/EEC on batteries and accumulators containing certain dangerous substances) Direktivom 91/157/EEC uvode se mjere za odlaganje i kontrolu odlaganja istrošenih baterija i akumulatora koji sadrže opasne materije, u cilju smanjenja zagađenja teškim metalima koji se koriste u proizvodnji baterija i akumulatora.

-

Direktiva Savjeta Evrope 75/439/EEC o odlaganju otpadnih ulja (Council Directive 75/439/EEC on the disposal of waste oils) Direktivom 75/439/EEC promovira se sakupljanje i odlaganje mineralnih maziva ili industrijskih otpadnih ulja koja više ne mogu da se koriste za originalnu upotrebu.

-

Direktiva Savjeta Evrope 2000/53/EC o isluženim vozilima (Directive 2000/53/EC of the European Parliament and of the Council on end-of life vehicles) Direktivom se uspostavljaju mjere za prevenciju nad nastajanjem otpada od isluženih vozila tako što se stimuliše sakupljanje, ponovna upotreba i reciklaža njihovih komponenata radi zaštite okoliša.

-

Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu dopunjena Direktivom 94/31/EC (Council Directive 91/689/EEC on hazardous waste amended by Council Directive 94/31/EC) Cilj Direktive je uspostavljanje upravljanja, iskorištenja i pravilnog odlaganja opasnog otpada. Direktivom se definira da subjekti koji proizvode, drže ili uklanjaju opasne otpade dostavljaju nadležnim organima, na njihov zahtjev, tražene podatke iz registra.

-

Odluka Savjeta Evrope 259/93/EEC o nadzoru i kontroli nad otpremom otpada u i iz EU [Council Regulation (EEC) No 259/93 on the supervision and control of shipments of waste within, into and out of the European Community] 10

Uredbom se definiraju mjere koje se odnose na prijevoz otpada unutar i izvan zemalja EU, kao i između zemalja članica i između trećih zemalja ukoliko transportna ruta prolazi kroz jednu ili više zemalja EU. -

Direktiva 2002/96 o otpadu od električne i elektronske opreme (Directive 2002/96/EC of the European Parliament and of the Council on waste electrical and electronic equipment) Cilj Direktive je promocija ponovne upotrebe, reciklaže i drugih formi iskorištenja električne i elektronske opreme radi redukcije količine takvog otpada.

Ovaj najvažniji dio prostora za rasklapanje, ne samo da mora imati apsolutno nepropusnu podlogu nego podna površina u ovome prostoru mora biti i dizajnirana na principu tankvane, tako da se spriječi bilo kakvo oticanje bilo koje opasne supstance u okolni prostor. Osim toga ovaj prostor mora biti snabdjeven i opremom za sakupljanje prosutih tekućina. To npr. može biti zračna vakum pumpa koja se inače koristi za crpenje ulja iz motora prilikom zamjene ulja. Pri ruci se moraju naći i određena hemijska sredstva za odmašćivanje radnih površina. -

-

Bitno je da kod organiziranja bilo kog tehnološkog procesa treba učiniti maksimalne napore da se što više u praksi provodi metod suhog čišćenja, jer je na taj način jednostavnije i lakše zbrinuti na odgovarajući način većinu otpadnog materijala koji se pojavljujje tokom rada i higijenskog održavanja radnih prostora. Druga bitna stvar jeste da se pranje materijala, dijelova, sredstava, opreme i samih prostora umjesto pranjem sa vodom koja slobodno ističe iz vodovodnog sistema, obavezno pere srednjetlačnim mašinama gdje voda ističe pod pritiskom od oko 10 – 12 bara.

Obe ove mjere, svode se na to da se maksimalno smanji produkcija otpadne vode, a istovremeno se olakšava odstranjivanje nečistoća i prikupljanje neupotrebljivog otpadnog materijala. 3. U zatvorenom prostoru, po mogućnosti u neposrednoj blizini mjesta rasklapanja, potrebno je obezbijediti dio prostora za nepropusni kontejner koji će biti dizajniran tako da u donjem dijelu bude imao ugrađenu rešetku visoke nosivosti na koju će se slagati sklopovi ili dijelovi sklopova vozila kao što su motori, mjenjači, diferencijali itd. Iz kojih su u gore spomenutom prostoru ispušteni ulja i ostale tečnosti gdje bi se zadržavali barem nekoliko sati odnosno toliko vremena koliko je potrebno da se omogući iskapavanje neiscurenih količina. Nakon potpunog iscurenja svih vrsta tečnosti iz ovih sklopova, onda ih prebaciti u skladišni dio koji je za to predviđen. 4. Obezbijediti mjesto gdje će biti smještene posude (burad) za smještanje ulja, goriva i ostalih tečnosti koje se budu dobijale tokom rasklapanja vozila, i to tako da se osigura nekoliko posuda da se otpadne tečnosti mogu deponovati odvojeno po osnovnim vrstama. Ove posude moraju biti smještene u tankvani da se onemogući akcidentno isticanje u okolni prostor. Naročito biti pažljiv sa manipulacijom i deponovanjem otpadne akumulatorske kiseline. U slučaju nepredviđenog prosipanja, ona se ne smije sapiranjem slati u separator, nego će se morati odgovarajućim apsorbentima očistiti metodom suhog čišćenja ili na nju djelovati lužinom (bazom) da bi se njen pH faktor neutralizirao i time bi postala bezopasna. Zbog zapaljivosti većine ovih tekućina imati to u vidu pri prostornom planiranju da je pristup jednostavan i omogućen iz više pravaca. A ove rizike je potrebno uzeti u obzir i prilikom izrade protiv-požarnog elaborata. 5. Posebno obezbijediti nepropusni kontejner za skladištenje akumulatora. 11

6. Investitor treba imati i planirani prostor za skladištenje rabljenih guma, koje moraju biti složene tako da se omogući jednostavan i nesmetan pristup u slučaju opasnosti od požara. 7. Naročito paziti prilikom demontaže i deponovanja rezervoara za gorivo i rezervoara za plin ako je ugrađen na vozilo. 8. Prema pozitivnim evropskim propisima potrebno je posebno odvojiti i deponovati i katalizatore sa vozila zbog jake koncentracije opasnih i štetnih tvari. 9. Za sve ove vrste sekundarnih sirovina investitor treba ugovoriti da ih od njega preuzimaju subjekti koji su ovlašteni za preradu i sakupljanje takve vrste otpada. 10. Sve posude i svi kontejneri moraju biti vidno i u skladu sa propisima obilježeni, a naročito oni u kojima budu deponovane opasne, štetne i zapaljive tvari . 11. Svi ostali dijelovi raskopljeni sa vozila moraju biti uredno razvrstani i odgovarajuće složeni i obilježeni. Kompletan ovaj prostor odnosno dijelovi prostora na pozicijama od 1. do 9. moraće imati nepropusnu podlogu. Podloga mora biti segmentalno nivelirana tako da se sa nje gravitacijski otpadna voda može usmjeriti ka jednom sabirnom mjestu ili tako da se više parcijalnih sabirnih mjesta odgovarajućim cijevima dovede na jedno sabirno mjesto. Tako prikupljene otpadne vode koje su znatno ili jako onečišćene prvo treba uvesti prihvatni betonski kanal sa rešetkastim poklopcem dizajniran kao kod autopraonice samo treba biti, ukoliko je moguće, dublji. Nakon ovoga ove otpadne vode treba odvesti na odgovarajuće odabran i dimenzioniran separator. Naš konkretan prijedlog za adekvatno pročišćavanje ove vrste otpadnih tehnoloških ili procesnih voda, jeste ugradnja ISEA Separatora ulja, masti i naftnih derivata sa koalescentnim filterom ; separator je višekomorni; šifra 0881; Tip OTTO-PE 030; dimenzije su: dužina 210 cm, širina 80 cm i visina 82,5 cm; protok 3,0 lit/sec; prečnik ul/izl cijevi 125 mm; visina ulazne cijevi 58 cm; visina izlazne cijevi 53 cm i težina uređaja 75 kg . Ako se bude odabrala varijanta da se sa autopraonice cijevima odvede otpadna voda ka glavnom separatoru, onda pročišćene otpadne vode – efluent iz OTTO – PE Separatora spojiti na iste cijevi i odvesti u glavni separator, jer ova varijanta ne iziskuje dodatne troškove a postiže se dvostruko pročišćavanje najkritičnije otpadne vode. Da ne bismo ponovo elaborirali usklađenost naših separatora sa zakonskom regulativom, molimo pogledati gore na stranici 8. gje je to decidno navedeno.

Neke od karakteristika ISEA sistema i uređaja za tretman i pročišćavanje otpadnih voda: -

Naši uređaji su izrađeni od polyetilena i oni su prefabricirani, tipski, modularni, nadomjestivi, prilagodljivi oscilacijama kapaciteta, premjestivi, lagani za transport i manipulaciju, vrlo jednostavni za upotrebu i ugradnju i mogu biti ukopani, poluukopani ili neukopani što ovisi o namjeni, konfiguraciji terena i prostornim mogućnostima. Bitna karakteristika naših uređaja i prednost u odnosu na druge je ekonomska isplativost – kao posljedica uštede vremena i novca. Osim toga naši uređaji traju neograničeno dugo i 100% su nepropusni i 100% su reciklirajući.

12

Lista zakona-propisa koji su relevanti za predmetnu temu u Federaciji BiH : 1. Ustav FB&H („Sl. novine FBiH”, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 60/02, 18/03, 63/03) 2. Zakon o Vladi FBiH („Sl. novine FBiH”, br. 1/94, 8/95, 58/02) 3. Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave FBiH („Sl. novine FBiH”, br. 19/03, 38/05) 4. Zakon o oganizaciji uprave u FBiH („Sl. novine FBiH”, br.35/05) 5. Zakon o upravnom postupku („Sl. novine FBiH”, br. 2/98) 6. Zakon o upravnom sporu („Sl. novine FBiH”, br. 2/98, 8/00) prestao važiti 7. Zakon o upravnom sporu („Sl. novine FBiH”, br. 9/05) 8. Zakon o osnovama lokalne samouprave („Sl. novine FBiH”, br. 6/95, 14/97) 9. Zakon o slobodnom pristupu informacijama F BiH („Sl. novine FBiH”, br.32/01) 10. Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH”, br. 33/03) 11. Zakon o zaštiti voda („Sl. novine FBiH”, br. 33/03, 54/04) 12. Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH”, br. 33/03) 13. Zakon o zaštiti prirode („Sl. novine FBiH”, br. 33/03) 14. Zakon o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH”, br. 33/03) 15. Zakon o fondu za zaštitu okoliša („Sl. novine FBiH”, br. 33/03) 16. Zakon o vodama („Sl. novine FBiH”, br. 18/98) 17. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Sl. novine FBiH”, br. 2/98) 18. Zakon o koncesijama („Sl. novine FBiH”, br. 40/02) 19. Zakon o uređenju prostora („Sl. novine FBiH”, br. 52/02) 20. Zakon o građenju („Sl. novine FBiH”, br. 55/02) 21. Zakon o šumama („Sl. novine FBiH”, br. 20/02, 29/03) 22. Zakon o komunalnim djelatnostima („Sl. novine FBiH”, br. 20/90) 23. Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala („Sl. novine FBiH”, br. 25/98) 24. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Sl. novine FBiH”, br.29/97) 25. Zakon o rudarstvu (“Službeni list R BiH”, br 24/93) 26. Zakon o zaštiti od jonizirajućeg zračenja (“Službeni novine F BiH”, br 15/99) 27. Zakon o udruženjima i fondacijama (“Službeni novine F BiH”, br 45/02) 28. Zakon o električnoj energiji (“Službeni novine F BiH”, br 41/02) 29. Zakon o geološkim istraživanjima (“Službeni list R BiH”, br 3/93) 30. Zakon o građevnskom zemljištu (“Službeni novine F BiH”, br 25/03, 16/04) 31. Zakon o vodama („Sl. novine FBiH“ , br. 70/06) – stupanjem na snagu ovog Zakona prestala je da se primjenjuje Zakon o vodama („Sl. novine FBiH”, br. 18/98) i Zakon o zaštiti voda („Sl. novine FBiH”, br. 33/03, 54/04) Osnovne Kondicije: Obezbijeđeno: - odgovarajući certifikat (atest) i uputstva i savjeti za ugradnju i održavanje; Osigurano: - vijek trajanja uz pridržavanje uslova ugradnje i održavanja je praktički neograničen, - garantujemo da kvalitet efluenta zadovoljava zakonom propisane standarde za ispust u prirodni prijemnik druge kategorije (finalni recipijent: tlo,rijeke,jezera itd.), - Jamčimo za sve elektromehaničke dijelove za period od 12 mjeseci - naše stručni tim vrši elektromontažu i podešavanje elektronske automatike *** AG-Metal Zenica d.o.o. zadržava pravo autorstva na predmetnom elaboratu sve do relizacije projekta kada sva prava prenosi na investitora. Tim AG-Metal Zenica d.o.o.

13