Bhagavadgita - 1 Poglavlje

भगव ीता Bhagavad-gītā

prijevod, gramatička i etimološka analiza s komentarima

Dorino Manzin

bhagavad-gītā (s) = Božja pjesma (TP) bhagavat (m) = Bog sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat bhaga (m) √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" Imenica bhaga izvedena je primarnim tvorbenim sufiksom -a (za tvorbu imenica) iz glagola bhaj1 'dijeliti' koji se razvio iz indoevropskog korijena *bhag'dijeliti'. U Vedama se spominje bog Bhaga kao jedan od asura (tamni i tajanstveni bogovi (u puranskom tumačenju – demoni) koji skrovito upravljaju ljudskim životima); a njegovo ime znači Udjel. On se brine o pravednoj raspodjeli plijena ili naslijeđa, udjelitelj je i darovatelj blaga, utjelovljenje sreće i imovine. Njemu se obraća radi sreće i blaga, koji idu od bogova ljudima, od nebesnikā zemnicima, s neba na zemlju. Imenica bhaga ponajprije znači 'ono što je udijeljeno'; a potom i 'ono što je najbolje od onoga što je udijeljeno'. Naime, mnoge sanskrtske riječi koje imaju neko neutralno značenje, dobivaju i značenje onoga što je najbolje od tog neutralnog pojma. (Tako npr. imenica rūpa neutralno znači 'oblik', ali i 'najbolje od oblika', a to je 'ljepota'.) Indoevropski korijen *bhag- reflektirao se u staroslavensku riječ bogъ iz koje dolazi hrvatska riječ bog koja također ponajprije znači 'udio'. To je razvidno iz dva primjera: za onoga koji ima sreću, dobrobit i sl. (tj. za onoga kojemu je dobro udijeljeno) kaže se da je bogat; a za onoga koji to nema izveden je pridjev ubog (s negacijskim u-), a srodno je i značenje imenica bogalj i bogac. U kasnijoj sanskrtskoj književnosti imenica bhaga sve više počinje značiti 'sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat, ljepota' itd. (dakle, 'ono što je najbolje od udijeljenoga'). Budući da se sekundarnim sufiksom -vat tvore pridjevi u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ", riječ bhagavat doslovno znači 'onaj koji je kao sreća, radost, prosperitet, bogatstvo' itd. Kada se taj pridjev poimeniči (supstantivira) dobije se značenje 'bog'. Prema tome, hrvatska riječ bog i sanskrtska riječ bhagavat dvostruko su povezane. Ponajprije je bog isto što i bhaga – udjel; a potom je bhagavat 'onaj koji posjeduje najbolje od udjela – sreću, bogatstvo'. Zbog glasovnih promjena (sandhi) oblik bhagavat u ovoj složenici postaje bhagavad; a nominativ jednine muškog roda glasi bhagavān; pa se u današnjim indoarijskim jezicima upravo ta riječ najviše rabi u značenju riječi 'bog' (uz riječi deva, īśvara i sl). gītā (ž) = pjesma, sveta pjesma, poema gīta (ptg) ispjevan, otpjevan √ gai1 (gl) pjevati -ā (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda

2

1. POGLAVLJE 1.1 dhṛtarāṣṭra uvāca dharma-kṣetre kuru-kṣetre samavetā yuyutsavaḥ māmakāḥ pāṇḍavāś caiva kim akurvata sañjaya Dhṛtarāṣṭra je rekao: (O) Sañjayo, što činjahu moji i Pāṇḍuovi (sinovi) baš željni borbe okupljeni na svetoj zemlji Kurukṣetri? dhṛtarāṣṭras (N, jd, m) = Dhṛtarāṣṭra ("kojega je kraljevstvo čvrsto, stabilno") > (osn) dhṛta-rāṣṭra (BV) dhṛta (ptg) ono što se drži, ono što se posjeduje, čvrsto, stabilno √ dhṛ1 (gl) držati, održavati rāṣṭra (m) kraljevstvo √ rāj1 (gl) vladati, kraljevati -tra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica za sredstvo radnje (nomen instrumentalis)

Iz glagola √ rāj1 (indoevropski *reg-) tvori se i imenica rājan (N, jd m rājā) 'kralj' (latinski rex, talijanski re, francuski roi, španjolski rey, irski rí, a u engleskom se vidi u riječima romanskog podrijetla realm, royal, regal itd.)

uvāca (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = rekao je > √ vac2 (gl) reći, govoriti

Korijeni koji počinju na ya-, va- i ra- kod tvorbe redupliciranog perfekta podliježu saṁprasāraṇi, tj. redupliciraju se u i-, u- i ṛ-.

dharma-kṣetre (L, jd, m) = na svetoj zemlji (dosl. "polju dharme") > (osn) dharma-kṣetra (TP) dharma (m) ono što se drži, ono što je čvrsto, stabilno, religija, red, poredak, dužnosti, zakon, pravda, vrlina, dharma √ dhṛ1 (gl) držati, održavati kṣetra (s) zemlja, posjed, polje, područje √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati -tra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica za sredstvo radnje (nomen instrumentalis)

Imenica dharma (m) često se i ne prevodi na druge jezike jer je veoma osobita, te ne postoji njezin ekvivalent u drugim jezicima. Ona obuhvaća religijske dužnosti i praksu po kojoj žive hinduisti, s time da ne postoji jasna granica između duhovnog i svjetovnog. Stara osnova je dharman (s).

3

kuru-kṣetre (L, jd, m) kuru (m) kṣetra (s) √ kṣi1 (gl) -tra (suf)

= na Kurukṣetri, zemlji Kuruā > (osn) kuru-kṣetra (TP) Kuru (ime naroda, plemena, dinastije) zemlja, posjed, polje, područje vladati, kraljevati, posjedovati primarni sufiks za tvorbu imenica za sredstvo radnje (nomen instrumentalis)

Budući da je Kurukṣetra toponim, ne prevodi se.

samavetās samaveta samave2 sam ava √ i2

(N, mn, m) (ptg) (gl) (prj) (prj) (gl)

= okupljeni > (osn) samaveta okupljen okupiti, ujediniti s dolje, od ići

yuyutsavas (N, mn, m) = željni borbe > (osn) yuyutsu yuyutsu (pr) željan borbe, onaj koji se želi boriti √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati

Iz glagola yudh 'boriti se' tvori se osnova deziderativa yuyutsa 'željeti boriti se'. Deziderativ je glagolska modalnost kojom se izražava želja, namjera ili to da ono što glagol izražava tek što se nije dogodilo.

māmakās māmaka mad -ka

(N, mn, m) = moji > (osn) māmaka (posv z) moj > ( z) ja (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva

Posvojne zamjenice mogu se tvoriti na način da se sufiks -ka doda na genitiv osobnih zamjenica (za 1. i 2. lice) s produženjem u prvom slogu. Genitiv zamjenice mad 'ja' glasi mama 'mene'.

pāṇḍavās (N, mn, m) = Pāṇḍuovi (sinovi), "Pāṇḍuovići" > (osn) pāṇḍava pāṇḍu (m) Pāṇḍu (osobno ime); dosl. 'blijed' Imenica pāṇḍava je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena Pāṇḍu. Pāṇḍu je sin Vyāse i Ambālike te polubrat Dhṛtarāṣṭre i Vidure. Petorica njegovih sinova nazivaju se Pāṇḍave ('Pāṇḍuovići', 'sinovi Pāṇḍua'): Yudhiṣṭhira, Bhīma, Arjuna, Nakula i Sahadeva. (Iako se zovu po njemu, Pāṇḍave su zapravo sinovi Pāṇḍuovih dviju žena Kuntī i Mādrī s bogovima Yamom, Vāyuom, Indrom i dvojicom Aśvina.)

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) kim (upit z) = što? kako? zašto? akurvata (gl, 3.l, mn, Ātm, impf, ind) = činjahu > √ kṛ8 (gl) činiti

4

sañjaya (V, jd, m) = (o) Sañjayo ("potpuni osvajač, pobjednik") > (osn) sañjaya sañji1 (gl) potpuno pobijediti, osvojiti, pokoriti sam (prj) s √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti

1.2 sañjaya uvāca dṛṣṭvā tu pāṇḍavānīkaṁ vyūḍhaṁ duryodhanas tadā ācāryam upasaṅgamya rājā vacanam abravīt Sañjaya je rekao: A vidjevši tada kralj Duryodhana postrojenu vojsku Pāṇḍuovih (sinova) priđe učitelju i (ovako) govoraše: sañjayas (N, jd, m) = Sañjaya ("potpuni osvajač, pobjednik") > (osn) sañjaya sañji1 (gl) potpuno pobijediti, osvojiti, pokoriti sam (prj) s √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti uvāca (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = rekao je > √ vac2 (gl) reći

Korijeni koji počinju na ya-, va- i ra- kod tvorbe redupliciranog perfekta podliježu saṁprasāraṇi, tj. redupliciraju se u i-, u- i ṛ-.

dṛṣṭvā (aps) = vidjevši > √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik kojim se označava radnja koja prethodi glavnoj u rečenici, a ima istog vršitelja. Može se prevesti hrvatskim glagolskim prilogom prošlim (participom perfekta) ili veznikom 'i'.

tu (vz) = ali, iako (stavlja se postpozitivno) pāṇḍavānīkam (Ak, jd, s) = vojsku Pāṇḍuovih > (osn) pāṇḍavānīka (TP) pāṇḍava (m) Pāṇḍuov (sin, potomak), "Pāṇḍuović" anīka (s) pojava, sjaj, vojska, oružane snage √ an2 (gl) disati

5

vyūḍham vyūḍha vyūh1 vi √ ūh1

(Ak, jd, s) = postrojenu > (osn) vyūḍha (ptg) postrojen, raspoređen (gl) postrojiti, rasporediti, distribuirati, raspodijeliti (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) (gl) maknuti, gurnuti

duryodhanas (N, jd, m) = Duryodhana ("onaj koji teško, naporno ratuje") > (osn) dur-yodhana (BV) dus(prf) loš, težak, zao (dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) yodhana (s) ratovanje, borba, rat √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati -ana (suf) primarni sufiks za tvorbu radnih imenica (kojima se izriče glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari tadā (pril) = tada, onda, onomad ācāryam (Ak, jd, m) = učitelja, duhovnog vođu > (osn) ācārya

Imenica ācārya (m) izvedena je iz imenice ācāra (m) 'pravilo, (ispravno) ponašanje, pravac'; sekundarnom tvorbom riječi (dodavanjem sekundarnih sufiksā na riječi izvedene primarnom tvorbom) pri čemu korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vṛddhi (treći prijevojni stupanj, tj. stupanj apofonije), što se u ovom slučaju ipak ne vidi jer početna riječ ācāra već ima treći stupanj u početnom slogu (ā ). Osim toga, često kod takve tvorbe dolazi i do sufiksacije: -a za muški i srednji (ili -ā / -ī za ženski rod) pa zato ova riječ završava na -ya (ācāra + a > ācārya). Imenica ācārya odnosi se na onog duhovnog učitelja (gurua) koji inicira učenike/ice, te ima za cilj uspostavu duhovnosti, škole, pravca ili čitavog tradicionalnog učeničkog naslijeđa (parampara); a u današnjem hinduizmu se ta titula često daje i onim duhovnim učiteljima koji su aktivni u pisanju knjiga i komentara. Ovdje je ācārya Droṇa; brāhmaṇa koji je kasnije postao učitelj vojnih vještina sinovima Dhṛtarāṣṭre i Pāṇḍua (zove ga se i Droṇācārya). pravilo, (ispravno) ponašanje, pravac ācāra (m) ācar1 (gl) približiti se, obraćati se, ponašati se ā (prj) do, pri, k √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati

upasaṅgamya (aps) = prišavši > upasaṅgam1 (gl) prići, pristupiti upa (prj) pri, do sam (prj) s √ gam1 (gl) ići

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik kojim se označava radnja koja prethodi glavnoj u rečenici, a ima istog vršitelja. Može se prevesti hrvatskim glagolskim prilogom prošlim (participom perfekta) ili veznikom 'i'. Ovo je apsolutiv drugi koji se sufiksom -ya izvodi iz glagola koji ima prijedlog (za razliku od apsolutiva prvog koji se izvodi sufiksom -tvā iz glagola bez prijedloga). Glagol √ gam1 dolazi iz indoevropskog korijena *gʷem- 'ići, doći' i prepoznaje se u latinskom veniō, engleskom come, litavskom gimti, grčkom βῆμα [bẽma], albanskom pregjim itd.

6

rājā (N, jd, m) = kralj > (osn) rājan √ rāj1 (gl) vladati, kraljevati vacanam (Ak, jd, s) = govor, iskaz, tekst, rečenica > (osn) vacana (gl) reći, govoriti √ vac2 -ana (suf) primarni sufiks za tvorbu radnih imenica (kojima se izriče glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari abravīt (gl, 3.l, jd, Ātm, impf, ind) = govoraše > √ brū2 (gl) reći, govoriti

1.3 paśyaitāṁ pāṇḍu-putrāṇām ācārya mahatīṁ camūm vyūḍhāṁ drupada-putreṇa tava śiṣyeṇa dhīmatā Učitelju, pogledaj ovu veliku vojsku Pāṇḍuovih sinova postrojenu od tvog pametnog učenika, Drupadina sina. paśya (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = gledaj, pogledaj > √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati Glagol √ dṛś1 ima nepravilnu prezentsku osnovu paśya.

etām (pok z, Ak, jd, ž) = tu, ovu etad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Osnova etad ima isto značenje kao i osnova tad.

pāṇḍu-putrāṇām (G, mn, m) = Pāṇḍuovih sinova > (osn) pāṇḍu-putra (TP) pāṇḍu (m) Pāṇḍu putra (m) sin ācārya (V, jd, m) = (o) učitelju > (osn) ācārya (vidi gore) mahatīm (Ak, jd, ž) = veliku > (osn) mahatī mahat (pr) velik -ī (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda

7

camūm (Ak, jd, ž) = vojsku, bojnu > (osn) camū

Prema dhanurvedi (indijskoj znanosti o umijeću ratovanja) kopnena se vojska sastoji od četiri roda: pāda (pješaštvo), tauraṅga (konjica), rātha (kočije, tj. bojna vozila) i gāja (vojska na slonovima). Kao što se danas vojska dijeli na desetinu, vod, satniju, bojnu i pukovniju (a rimska vojska je imala kontubernije, centurije, kohorte i legije) struktura indijske vojske sastoji se od ovih jedinica: 1. patti (osnovna jedinica): jedna bojna kočija, jedan slon, tri konjanika i pet pješaka; 2. senā-mukha = 3 pattija; 3. gulma = 3 senā-mukhe; 4. gaṇa = 3 gulme; 5. vāhinī = 3 gaṇe; 6. pratāna = 3 vāhinī; 7. camū = 3 pratāne; 8. anīkinī = 3 camūa; 9. akṣauhinī = 3 anīkinī. Dakle, camū se sastoji od 729 kočija i slonova, 2.187 konjanika i 3.645 pješaka. Iako se ovdje rabi imenica camū (što bi odgovaralo bojni), zasigurno se misli na ukupnu vojsku.

vyūḍham vyūḍha vyūh1 vi √ ūh1

(Ak, jd, s) = postrojenu > (osn) vyūḍha (ptg) postrojen, raspoređen (gl) postrojiti, rasporediti, distribuirati, raspodijeliti (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) (gl) maknuti, gurnuti

Ovaj pridjev je glagolskog podrijetla (particip gotovi) te otvara mjesto dopunama u instrumentalu što se prevodi 'po komu' ili 'po čemu'. Ovdje bi to značilo da je 'vojska postrojena po tvom učeniku, Drupadinu sinu', tj. 'od tvog učenika, Drupadina sina'.

drupada-putreṇa (I, jd, m) = s Drupadinim sinom>(osn) drupada-putra (TP) drupada (m) Drupada putra (m) sin Kralj Drupada poznat je kao otac Draupadī (koja je bila žena sve petorice Pāṇḍuovih sinova); ali kako je bio u velikoj zavadi s Droṇom, nakon velike žrtve dobio je blagoslov da dobije sina koji će jedini moći ubiti Droṇu. Taj sin je Dhṛṣṭadyumna kojemu je upravo Droṇa prenio sve znanje o umijeću ratovanja, ali je naposljetku upravo on ubio Droṇu, a njega je ubio Droṇin sin Aśvatthāman.

tava (z, G, jd, m) = (od) tebe (tvoj) tvad ( z) ti śiṣyeṇa (I, jd, m) = s učenikom > (osn) śiṣya √ śās2 (gl) ispravljati, nadzirati, poučavati -ya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica i pridjeva (m, s) dhīmatā (I, jd, m) = s pametnim, razboritim > (osn) dhīmat dhī ( ž) misao, meditacija, razbor √ dhī2 (gl) misliti -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ"

8

1.4 atra śūrā maheṣvāsā bhīmārjuna-samā yudhi yuyudhāno virāṭaś ca drupadaś ca mahā-rathaḥ Ovdje (su) junaci, veliki strijelci, u borbi jednaki Bhīmi i Arjuni, Yuyudhana i Virāṭa, i veliki ratnik Drupada. atra (pril) = ovdje śūrās (N, mn, m) = junaci, heroji, ratnici > (osn) śūra √ śvi1 (gl) rasti, jačati maheṣvāsās (N, mn, m) = veliki strijelci > (osn) maheṣvāsa (BV) velik (u osnovi mahat, u složenicama često mahā ) maha (pr) iṣu (m) strijela āsa (s) lûk

Imenica maheṣvāsa je složenica bahuvrīhi koja se sastoji od pridjeva maha 'velik' i složenice dvandva iṣvāsa 'strijela i luk' koja se sastoji od dviju riječi iṣu 'strijela' i āsa 'lûk'. Stoga cijela imenica doslovno znači 'onaj kojega su strijela i luk veliki'. Pridjev mahat dolazi iz indoevropskog korijena *meg- 'velik' i prepoznaje se u latinskom magnus, grčkom μέγας [mégas] i gotskom milkis.

bhīmārjuna-samās (N, mn, m) = jednaki Bhīmi i Arjuni > (osn) bhīmārjuna-sama (BV) bhīma (m) Bhīma (osobno ime) arjuna (m) Arjuna (osobno ime) sama (pr) jednak

Imenica bhīmārjuna-sama je složenica bahuvrīhi koja se sastoji od složenice dvandva bhīmārjuna 'Bhīma i Arjuna' koja se sastoji od dviju riječi bhīma 'Bhīma' i arjuna 'Arjuna'; te pridjeva sama koji znači 'jednak'. Ime Bhīma znači 'strašan, strahovit, zastrašujući' (od glagola √ bhī3 'strašiti se, plašiti se'). Ime Arjuna znači 'svijetao, bistar, bijel' (od glagola √ rāj1 'svijetliti se, sjajiti se, vladati'). Pridjev sama dolazi iz indoevropskog korijena *som-o-s, koji se prepoznaje u staroslavenskom kao samъ, staroirskom sáim, latinskom similis, staroperzijskom hamak i grčkom ὁμός [homós].

yudhi (L, jd, ž) = u borbi, u ratu > (osn) yudh √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati yuyudhānas (N, jd, m) = Yuyudhana (osobno ime) > (osn) yuyudhāna Ime Yuyudhana znači 'ratnik' i dolazi od glagola √ yudh4 'boriti se, ratovati'

9

virāṭas (N, jd, m) = Virāṭa (osobno ime) > (osn) virāṭa

Ime Virāṭa znači 'vladar, kralj' i dolazi od glagola vi + √ rāj1 'vladati, kraljevati'. (Prijedlog vi dodatno pojačava značenje glagola; pa on znači 'jako vladati, oštro vladati' i sl.)

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) drupadas (N, jd, m) = Drupada (osobno ime) > (osn) dru-pada (KD)

Ime Drupada znači 'drveni stup' i dolazi od imenica dru (s) 'drvo' i pada (s) koja (između ostalog) označuje i bilo koju vrst uspravnog stupa (stupca).

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) mahā-rathas (N, jd, m) = veliki ratnik > (osn) mahā-ratha (KD) velik (u osnovi mahat ) mahā (pr) ratha (m) ratnik √ ṛ1,3,5 (gl) ići, uzdizati se

NAPOMENA: Ovo nije složenica bahuvrīhi koja bi mogla značiti 'onaj kojega je kočija velika' jer imenica ratha (m) znači i 'kočija'!

1.5 dhṛṣṭaketuś cekitānaḥ kāśirājaś ca vīryavān purujit kuntibhojaś ca śaibyaś ca nara-puṅgavaḥ Dhṛṣṭaketu, Cekitāna i snažni Kāśirāja, Purujit i Kuntibhoja, i junak među ljudima Śaibya. dhṛṣṭaketus (N, jd, m) = Dhṛṣṭaketu (osobno ime) > (osn) dhṛṣṭa-ketu (KD)

Ime Dhṛṣṭaketu dolazi od pridjeva (participa gotovog) dhṛṣṭa 'vidljiv, povoljan, slavan' (od glagola √ dhṛ1 'držati, održavati') i imenice ketu (m) 'sjajna pojava, svjetlost, sjaj'. Stoga ime Dhṛṣṭaketu može značiti 'sjajan i slavan' ili 'onaj čija je sjajna pojava povoljna ili slavna' i sl.

cekitānas (N, jd, m) = Cekitāna (osobno ime) > (osn) cekitāna

Ime Cekitāna dolazi od intenziva glagola √ cit1 'opaziti, znati, pojaviti se, misliti, uvidjeti, primijetiti, razumjeti, shvatiti'; pa znači 'jako pametan'. Intenziv ili frekventativ je glagolska modalnost kojom se izražava ponovljena ili pojačana (intenzivirana) radnja.

kāśirājas (N, jd, m) = Kāśirāja (osobno ime) > (osn) kāśi-rāja (KD)

Ime Kāśirāja znači 'sjajni kralj' i dolazi od imenica kāśi (m) 'sunce' i rājan (m) 'kralj'. Kāśi je i etnonim, tj. odnosi se na narod i zemlju, današnji Vārāṇasī (Benares).

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno)

10

vīryavān (N, jd, m) vīrya (s) vira (m) -vat (suf)

= snažan, jak, moćan > (osn) vīryavat sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat čovjek, junak, sin sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ"

purujits (N, jd, m) = Purujit (osobno ime) > (osn) puru-jit (KD)

Ime Purujit znači 'onaj koji je mnoge pokorio' i dolazi od pridjeva puru 'mnogi' i jit koji na kraju složenice ima značenje 'koji pobjeđuje, pokorava' (od glagola √ ji1 'pobijediti, osvojiti').

kuntibhojas (N, jd, m) = Kuntibhoja (osobno ime) > (osn) kunti-bhoja (KD)

Ime Kuntibhoja znači 'zadovoljstvo Kunta' i dolazi od imena naroda Kunti i pridjeva bhoja 'zadovoljstvo, uživanje' (od glagola √ bhuj7 'uživati').

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) śaibyas (N, jd, m) = Śaibya (osobno ime) > (osn) śaibya

Ime Śaibya izvedeno je kao patronim iz imena kralja Śibija.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) nara-puṅgavas (N, jd, m) = junak među ljudima > (osn) nara-puṅgava (KD) nara (m) čovjek puṅgava (m) junak, heroj (dosl. "čovjek-bik") pumaṁs (m) čovjek gava (s) govedo, bik

1.6 yudhāmanyuś ca vikrānta uttamaujāś ca vīryavān saubhadro draupadeyāś ca sarva eva mahā-rathāḥ I Yudhāmanyu, Vikrānta i snažni Uttamaujā, Subhadrin (sin) i Draupadīni (sinovi), svi baš veliki ratnici. yudhāmanyus (N, jd, m) = Yudhāmanyu (osobno ime) > (osn) yudhā-manyu (TP)

Ime Yudhamānyu znači 'opčinjen ratom' ili 'zadojen ratom, borbom' i dolazi od imenica yudh (ž) 'borba, rat' u instrumentalu yudhā (od glagola √ yudh4 'ratovati, boriti se') i manyu (m) 'misao, strast' (od glagola √ man4,8 'misliti'). Imenica yudh (m) može značiti i 'junak, heroj'

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno)

11

vikrāntas (N, jd, m) = Vikrānta (osobno ime) > (osn) vikrānta

Ime Vikrānta znači 'junak, heroj, hrabar čovjek' (od glagola vi + √ kram1 ('prekoračiti') 'biti hrabar').

uttamaujās (N, jd, m) = Uttamaujā (osobno ime) > (osn) uttamaujas (BV)

Ime Uttamaujā znači 'najsnažniji' ili 'onaj kojega je energija tijela najveća' i dolazi od pridjeva uttama 'najviši, glavni' (od prijedloga ud 'visok, na, iznad' i sufiksa -tama za tvorbu superlativa) i imenice ojas (s) 'tjelesna energija, snaga'. U Ayurvedi se ojas definira kao esencijalna energija tijela koja bi se mogla opisati 'životnim sokom', a uz njega tejas (s) 'životna vatra' i prāṇa (m) 'životni zrak, dah' čine tri najfinije esencije tijela. Imenice koje se odnose na muške osobe, a završavaju na imenice srednjeg roda koje završavaju na osnovu -as, u nominativu jednine produžuju samoglasnik (npr. aṅgiras > aṅgirās; uśanas > uśanās; uṣas > uṣās). Tako i ovdje: uttama + ojas > uttamaujās.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) vīryavān (N, jd, m) vīrya (s) vira (m) -vat (suf)

= snažan, jak, moćan > (osn) vīryavat sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat čovjek, junak, sin sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ"

saubhadras (N, jd, m) = Subhadrin (sin, potomak) > (osn) saubhadra

Ime Saubhadra je matronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po majčinoj liniji) izveden iz imena Subhadrā (Kṛṣṇina mlađa sestra i Arjunina žena), te se odnosi na njenog i Arjuninog sina imenom Abhimanyu (ili Abhimannu). Ime Su-bhadrā znači 'veoma povoljna' ili 'blagopovoljna, blagonaklonjena' i dolazi od nepromjenjivog pridjeva su 'dobar' i pridjeva bhadra 'blagoslovljen, povoljan, izvrstan, radostan, dobronamjeran' i sl.

draupadeyās (N, mn, m) = Draupadīni (sinovi, potomci) > (osn) draupadeya

Ime Druapadeya je matronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po majčinoj liniji) izveden iz imena Draupadī (vidi gore) (uz dodavanje sekundarnog sufiksa -ya), koji je pak patronim (u ženskom rodu) izveden iz imenice Drupada (vidi gore).

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) sarve (pr, N, mn, m) = svi > (osn) sarva

Zamjenički pridjev sarva ima zamjeničku deklinaciju, pa N, mn, m nije sarvās nego sarve.

eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) mahā-rathās (N, mn, m) = veliki ratnici > (osn) mahā-ratha (KD) mahā (pr) velik (u osnovi mahat ) ratha (m) ratnik √ ṛ1,3,5 (gl) ići, uzdizati se

NAPOMENA: Ovo nije složenica bahuvrīhi koja bi mogla značiti 'onaj kojega je kočija velika' jer imenica ratha (m) znači i 'kočija'!

12

1.7 asmākaṁ tu viśiṣṭā ye tān nibodha dvijottama nāyakā mama sainyasya saṁjñārthaṁ tān bravīmi te Ali, obrati pozornost na naše odličnike, najviši brāhmaṇo, koji su zapovjednici moje vojske, o njima ti govorim da shvatiš. asmākam (z, G, mn, m) = (od) nas asmad ( z) mi mad ( z) ja tu (vz) = ali, iako (stavlja se postpozitivno) viśiṣṭās (N, mn, m) = istaknuti, eminentni, izvrsni, odličnici > (osn) viśiṣṭa viśiṣṭa (ptg) različit, istaknut, drukčiji, poseban viśiṣ7 (gl) razlikovati, isticati, odrediti, precizirati vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ śiṣ7 (gl) ostaviti, napustiti ye (odn z, N, mn, m) = oni koji koji yad (odn z) tān (z, Ak, mn, m) = njih tad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono nibodha (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = obrati pozornost > nibudh1,4 (gl) razmotriti, obratiti pozornost, uzeti u obzir ni (prj) dolje, unutra √ budh1,4 (gl) opaziti, buditi se, probuditi se, uočiti, doznati

13

dvijottama (V, jd, m) = (o) najviši brāhmaṇo > (osn) dvijottama (TP) dvija (pr) dvaput rođeni (KD) dvi (br) dva (kao prvi dio složenica); inače je osnova: dva ja (pr) rođen √ jan1,10 (gl) roditi se uttama (pr) najviši ud (prj) visok, na, iznad -tama (suf) sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva

Imenica dvija (m) odnosi se na pripadnika jednog od tri viša društvena staleža (varṇa): brāhmaṇa, kṣatriya i vaiśya; ali ponajprije na brāhmaṇe (svećenike). Smatra se da se inicijacijom svetim koncem dobivenim od duhovnog učitelja osoba ponovno rađa. Ovdje se misli na Droṇu koji je najbolji od brāhmaṇa; iako je preuzeo ulogu kṣatriye poučavajući Pāṇḍuove i Dhṛtarāṣṭrine sinove ratovanju.

nāyakās (N, mn, m) = zapovjednici > (osn) nāyaka nāya (pr) vođa, vodič √ nī1 (gl) voditi -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva Iako se sufiksom -ka tvore pridjevi, ovdje je pridjev poimeničen.

mama (z, G, jd, m) = (od) mene mad ( z) ja Genitiv zamjenice se može prevesti i posvojnom zamjenicom ili posvojnim pridjevom ('moj').

sainyasya (G, jd, m) = vojske > (osn) sainya

Imenica sainya (m) znači 'vojnik'; ali i 'vojska' (kao u ovom slučaju); a tvori se iz imenice senā (ž) koja znači 'vojska' (od glagola √ si5,9 'vezati'). U tom smislu sainya označuje veliku vojsku, sastavljenu od mnogo postrojba.

saṁjñārtham (pril) = radi spoznaje ("da bi spoznao, doznao") spoznaja, razumijevanje, shvaćanje saṁjñā ( ž) saṁjñā9 (gl) priznati, spoznati, prepoznati, složiti se sam (prj) s √ jñā9 (gl) znati, poznati, iskusiti, pronaći artham (pril) za, radi, zbog artha (m) stvar, vlasništvo, novac, korist, svrhovitost, dobitak Imenica artha (m) u akuzativu postaje prilog u značenju prijedloga 'za, zbog, radi'. Ova složenica se može prevesti perifrastično: 'da biste spoznali, shvatili'

tān (z, Ak, mn, m) = njih tad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono bravīmi (gl, 1.l, jd, Prs, prez, ind) = govorim > √ brū2 (gl) reći, govoriti

14

te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad ( z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam.

1.8 bhavān bhīṣmaś ca karṇaś ca kṛpaś ca samitiñ-jayaḥ aśvatthāmā vikarṇaś ca saumadattis tathaiva ca Vaše Veličanstvo i Bhīṣma, i Karṇa, i Kṛpa – pobjednik u bitci, Aśvatthāman i Vikarṇa, i Saumadatti također. bhavān (N, jd, m) = Vi, Vaše Veličanstvo > (osn) bhavat bhavat (pr) postojeći, bivajući, nazočan √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se

Pridjev bhavat ima funkciju zamjenice 'Vi' kada se nekome obraćamo iz poštovanja (persiranje).

bhīṣmas (N, jd, m) = Bhīṣma (osobno ime) > (osn) bhīṣma

Ime Bhīṣma znači 'strašan, strahovit, zastrašujući' (od glagola √ bhī3 'strašiti se, plašiti se').

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) karṇas (N, jd, m) = Karṇa (osobno ime) > (osn) karṇa

Ime Karṇa (m) znači 'uho' (jer je od svoga oca, boga Sūrye, dobio na poklon naušnice (kuṇḍala) umočene u nektar besmrtnosti (amṛta)).

kṛpas (N, jd, m) = Kṛpa (osobno ime) > (osn) kṛpa

Ime Kṛpa (m) znači 'tužan, osjećajan, samilostan' (od glagola √ kṛp6 'tugovati, oplakivati').

samitiñ-jayas (N, jd, m) = pobjednik u borbi > (osn) sam-itiṁ-jaya (TP) samiti ( ž) bitka, borba, rat (inače: ) sam (prj) s iti (č) tako, tako rečeno, tako glasi (na kraju upravnog govora i ima funkciju navoda) jaya (m) pobjeda √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti aśvatthāmā (N, jd, m) = Aśvatthāman (osobno ime) > (osn) aśvat-thāman

Ime Aśvatthāman znači 'snažan kao konj' i dolazi od imenica aśva (m) 'konj' i sthāman (s) 'snaga, moć' (od glagola √ sthū1 'biti jak, snažan').

15

vikarṇas (N, jd, m) = Vikarṇa (osobno ime) > (osn) vikarṇa Ime Vikarṇa može značiti 'ušat, klempav' ili 'onaj koji nema uši'.

saumadattis (N, jd, m) = Saumadatti (osobno ime) > (osn) saumadatti

Ime Saumadatti je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena Somadatta (kralj naroda Bāhlīka). Ime Soma-datta (TP) znači 'dar Some'. Sastoji se od imenice soma (m) 'Soma, bog Soma, biljka Soma, sok biljke Some' (od glagola √ su5 'tiještiti') i participa gotovog datta 'dar, ono što je dato' (od glagola √ dā3 'dati').

tathaiva (pril) = isto tako, također tathā (pril) tako eva (č) upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno)

1.9 anye ca bahavaḥ śūrā mad-arthe tyakta-jīvitāḥ nānā-śastra-praharaṇāḥ sarve yuddha-viśāradāḥ I svi ostali junaci, spremni položiti život za mene, naoružani raznim oružjima, svi iskusni u ratovanju. anye (pr, N, mn, m) = drugi, ini, ostali > (osn) anya

Pridjev anya ima zamjeničku deklinaciju, pa N, mn, m nije anyās nego anye.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) bahavas (pr, N, mn, m) = mnogi, brojni > (osn) bahu śūrās (N, mn, m) = junaci, heroji, prvaci > (osn) śūra Vjerojatno od glagola √ śvi1 'rasti, jačati'.

mad-arthe (pril) = za mene mad ( z) ja arthe (pril) za, radi, zbog artha (m) stvar, vlasništvo, novac, korist, svrhovitost, dobitak Imenica artha (m) u lokativu postaje prilog u značenju prijedloga 'za, zbog, radi'.

tyakta-jīvitās (N, mn, m) = spremni izgubiti život > (osn) tyakta-jīvita (BV) tyakta (ptg) ostavljen, napušten √ tyaj1 (gl) ostaviti, napustiti jīvita (ptg) živ, biće, život, trajanje života √ jīv1 (gl) živjeti

16

nānā-śastra-praharaṇās (N, mn, m) = naoružani raznim oružjima > (osn) nānā-śastra-praharaṇa (BV) nānā (pril) razno, raznoliko, različito, odvojeno śastra (s) oružje, mač, bodež, nož √ śas1 (gl) rezati, ubiti, zaklati praharaṇa (s) napadanje, udaranje, oružje prahṛ1 (gl) napasti, udariti pra (prj) pred, prema √ hṛ1 (gl) odvesti, opljačkati, ukrasti, svladati sarve (pr, N, mn, m) = svi > (osn) sarva

Zamjenički pridjev sarva ima zamjeničku deklinaciju, pa N, mn, m nije sarvās nego sarve.

yuddha-viśāradās (N, mn, m) = iskusni u ratovanju > (osn) yuddha-viśārada (KD) yuddha (ptg) pokoren, poražen √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati viśārada (pr) iskusan, obučen vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) śārada (pr) jesenji śarad ( ž) jesen √ śṝ1 (gl) opadati

1.10 aparyāptaṁ tad asmākaṁ balaṁ bhīṣmābhirakṣitam paryāptaṁ tv idam eteṣāṁ balaṁ bhīmābhirakṣitam Neograničena (je) ona naša snaga kojom zapovijeda Bhīṣma, ali ograničena (je) ova njihova snaga kojom zapovijeda Bhīma. aparyāptam (N, jd, s) = neograničeno, nedovoljno > (osn) a-paryāpta a(prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika anparyāpta (ptg) završeno, dovoljno, ograničeno paryāp5 (gl) doseći, dobiti, zavrijedjeti pari (prj) okolo, oko √ āp5 (gl) dosegnuti tad (z, N, jd, s) = ono tad ( z)

onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

17

asmākam (z, G, mn, m) = (od) nas asmad ( z) mi mad ( z) ja balam (N, jd, s) = snaga, moć, vojna moć > (osn) bala bhīṣmābhirakṣitam (N, jd, s) = koju vodi Bhīṣma > (osn) bhīṣmābhirakṣita (TP) bhīṣma (m) Bhīṣma (osobno ime) abhirakṣita (ptg) zapovijedan, zaštićen, vođen abhirakṣ1 (gl) zapovijedati, vladati, štititi abhi (prj) do, pre-, k √ rakṣ1 (gl) štititi, čuvati, sačuvati paryāptam paryāpta paryāp5 pari √ āp5

(N, jd, s) = ograničeno, dovoljno > (osn) paryāpta (ptg) završeno, dovoljno, ograničeno (gl) doseći, dobiti, zavrijedjeti (prj) okolo, oko (gl) dosegnuti

tu (vz) = ali, iako (stavlja se postpozitivno) idam (pok z, N, jd, s) = ovo idam (pok z) ovaj, ova, ovo eteṣām (pok z, G, jd, s) = (od) ovih eta (pok z) ovaj, ova, ovo bhīmābhirakṣitam (N, jd, s) = koju vodi Bhīma > (osn) bhīmābhirakṣita (TP) bhīma (m) Bhīma (osobno ime) abhirakṣita (ptg) zapovijedan, zaštićen, vođen abhirakṣ1 (gl) zapovijedati, vladati, štititi abhi (prj) do, pre-, k √ rakṣ1 (gl) štititi, čuvati, sačuvati

18

1.11 ayaneṣu ca sarveṣu yathā-bhāgam avasthitāḥ bhīṣmam evābhirakṣantu bhavantaḥ sarva eva hi I na svim položajima, ravnomjerno raspoređeni Bhīṣmu baš štitite, e baš svi Vi. ayaneṣu (L, mn, m) = na putovima, na stazama, na položajima > (osn) ayana √ i2 (gl) ići -ana (suf) primarni sufiks za tvorbu radnih imenica (kojima se izriče glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) sarveṣu (pr, L, mn, s) = na svima, u svima > (osn) sarva yathā-bhāgam (pril) yathā (odn pril) bhāga (m) √ bhaj1 (gl) avasthitās (ptg, N, avasthā1 (gl) ava (prj) √ sthā1 (gl)

= proporcionalno, ravnomjerno, "svakome svoje" tako kako udio, proporcija, naslijeđe dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati

mn, m) = smješteni, položeni > (osn) avasthita položiti, spustiti, dosegnuti dolje, od stajati, nalaziti se

bhīṣmam (Ak, jd, m) = Bhīṣmu (osobno ime) > (osn) bhīṣma eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) abhirakṣantu (gl, 3.l, mn, Prs, imp, ind) = neka štite, neka zapovijedaju > abhirakṣ1 (gl) zapovijedati, vladati, štititi abhi (prj) do, pre-, k √ rakṣ1 (gl) štititi, čuvati, sačuvati bhavantas (N, mn, m) = Vi, Vaša Veličanstva > (osn) bhavat postojeći, bivajući, nazočan bhavat (pr) √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se

Pridjev bhavat ima funkciju zamjenice 'Vi' kada se nekome obraćamo iz poštovanja (persiranje). Kao što je vidljivo iz oblika abhirakṣantu ova se zamjenica slaže s glagolom u 3. licu!

19

sarve (pr, N, mn, m) = svi > (osn) sarva

Zamjenički pridjev sarva ima zamjeničku deklinaciju, pa N, mn, m nije sarvās nego sarve.

hi (č) = upravo, baš (ekspletiv, obično se ubacuje kako bi se izbjegao zijev)

1.12 tasya sañjanayan harṣaṁ kuru-vṛddhaḥ pitā-mahaḥ siṁha-nādaṁ vinadyoccaiḥ śaṅkhaṁ dadhmau pratāpavān Najstariji od Kurua, slavni djed (Bhīṣma) koji ga (Duryodhanu) razveseljava, glasno zagrmjevši puhnuo je u školjku. tasya (z, G, jd, m) = (od) njega tad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono sañjanayants (ppa-kzt, N, jd, m) = koji stvara > (osn) sañjanayat sañjan1 (gl) roditi se, stvoriti se, nastati sam (prj) s √ jan1,10 (gl) roditi se -aya (suf) sufiks za tvorbu kauzativa -nt (suf) sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog harṣam (Ak, jd, m) = radost, veselje > (osn) harṣa √ hṛṣ1 (gl) radovati se,veseliti se, biti nestrpljiv kuru-vṛddhas (N, jd, m) = Najstariji od Kuruā > (osn) kuru-vṛddha (TP) kuru (m) Kuru (ime naroda, plemena, dinastije) vṛddha (m) starac, najstariji, djed, pradjed, predak √ vṛdh1 (gl) rasti, povećavati se, dizati, jačati pitā-mahas (N, jd, m) = djed (po ocu) > (osn) pitā-maha (KD) pitā (m) otac (u složenicama; inače je osnova: pitṛ) maha (pr) velik (u osnovi mahat, u složenicama često mahā ) siṁha-nādam (Ak, jd, m) = lavlju riku, ratni poklič > (osn) siṁha-nāda (TP) siṁha (m) lav √ sah1 (gl) nadvladati, pobijediti, pokoriti nāda (m) rika, vika, galama √ nad1 (gl) rikati, vikati, galamiti, urlati

20

vinadya (aps) vinad1 vi √ nad1

= zagrmjevši > (gl) grmjeti, tutnjiti, urlati, (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) (gl) rikati, vikati, galamiti, urlati

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

uccais (pril) = veoma glasno

Ovaj prilog zapravo je I, mn, m pridjeva ucca 'glasan'.

śaṅkham (Ak, jd, m) = školjku > (osn) śaṅkha dadhmau (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = puhnuo je > √ dham1 (gl) puhnuti

Korijen √ dham1 javlja se i u inačici √ dhmā1, a kod tvorbe jake osnove redupliciranog perfekta u 1. i 3.l.jd. završni -ā korijena prelazi u -au.

pratāpavān (N, jd, pratāpa (m) pratap1 (gl) pra (prj) √ tap1 (gl) -vat (suf)

m) = sjajni, moćni > (osn) pratāpavat sjaj, blještavilo, veličajnost, čast, moć sjajiti se, gorjeti, grijati, uništavati, paliti pred, prema izgorjeti, žariti, paliti, trapiti se sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ"

1.13 tataḥ śaṅkhāś ca bheryaś ca paṇavānaka-go-mukhāḥ sahasaivābhyahanyanta sa śabdas tumulo 'bhavat Potom i školjke i talambasi, bubnjevi, timpani i rogovi odjednom bijahu udarani. Taj zvuk postajaše zaglušujuć. tatas (pril) = tada, onda, potom, otada śaṅkhās (N, mn, m) = školjke > (osn) śaṅkha ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) bheryas (N, mn, ž) = talambasi, bubnjevi > (osn) bherī

21

paṇavānaka-go-mukhās (N, mn, m) = bubnjevi, timpani i rogovi > (osn) paṇavānaka-go-mukha (DVN) paṇava (m) bubanj ānaka (m) timpan, doboš go-mukha (m) rog

Imenica paṇava vjerojatno ima podrijetlo u imenici praṇava (m) 'mali bubanj' (od glagola pra + √ nu2,6 ('glasati se') 'grmjeti, bučiti'). Podrijetlo imenice ānaka je nepoznato. Imenica gomukha (m, TP) doslovno znači 'kravlja usta' i dolazi od imenica go (m,ž) 'govedo, krava' i mukha (s) 'usta'. Među glazbalima se odnosi na vrstu malih bubnjeva ili na rogove u koje se puše (što je ovdje slučaj).

sahasā (pril) = odjednom, iznenada

Ovaj prilog zapravo je I, jd imenice sahas (s) 'snaga, moć, pobjeda'.

eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) abhyahanyanta (gl, 3.l, mn, Pas, impf, ind) = bijahu udarani > abhihan2 (gl) udariti, lupiti, puknuti abhi (prj) do, pre-, k √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti sa (z, N, jd, m) = on, taj tad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Oblici za ličnu zamjenicu 3. lica jednine muškog roda saḥ i eṣaḥ stoje samo na kraju rečenice. U sredini teksta gube visargu (ḥ): sa i eṣa; a ispred samoglasnika a postaju so i eṣo; pri čemu se a izostavlja i piše se avagraha (u transliteraciji apostrof).

śabdas (N, jd, m) = zvuk > (osn) śabda

Imenica śabda vjerojatno potječe od glagola √ śap1,4 'prokleti, zakleti se'.

tumulas (pr, N, jd, m) = glasan, zaglušujući > (osn) tumula abhavat (gl, 3.l, jd, Prs, impf, ind) = bijaše, postajaše, nastajaše > √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se

22

1.14 tataḥ śvetair hayair yukte mahati syandane sthitau mādhavaḥ pāṇḍavaś caiva divyau śaṅkhau pradadhmatuḥ Potom su Mādhava i Pāṇḍuov (sin) stojeći na velikoj kočiji s upregnutim bijelim konjima, puhnuli u nebeske školjke. tatas (pril) = tada, onda, potom, otada śvetais (pr, I, mn, m) = (s) bijelima > (osn) śveta hayais (I, mn, m) = (s) konjima > (osn) haya Od glagola √ hi5 'pokrenuti, nagnati, prisiliti'.

yukte (L, jd, s) = u jarmu > (osn) yukta yukta (ptg) vezan, upregnut, jaram, utemeljen, utvrđen √ yuj7 (gl) vezati, upregnuti

Iz glagola √ yuj7 (indoevropski *jeu > *yug-o-m) tvori se i imenica yoga (m) 'veza, sveza, joga' (latinski iungō, talijanski giungere, francuski joindre, španjolski uncir itd., a prepoznaje se i u latinizmima 'konjunkcija, konjugacija' i sl.). U hrvatskom postoji stara imenica istoga podrijetla 'igo' koja je kasnije zamijenjena oblikom 'jaram'.

mahati (pr, L, jd, s) = na velikom > (osn) mahat syandane (L, jd, s) = na bojnoj kočiji > (osn) syandana √ syand1 (gl) brzo se kretati, brzo ploviti, voziti, juriti -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari sthitau (N, dv, m) = (dvojica) koji stoje > (osn) sthita sthita (ptg) koji stoji, koji se nalazi √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se mādhavas (N, jd, m) = Mādhava ("medeni, slatki") > (osn) mādhava madhu (m) med, bilo što slatko Ime Mādhava se odnosi na boga Kṛṣṇu i patronim je iz slavnog kralja Madhua.

pāṇḍavas (N, jd, m) = Pāṇḍuov (sin), "Pāṇḍuović" > (osn) pāṇḍava Pāṇḍu (osobno ime); dosl. 'blijed' pāṇḍu (m)

Imenica pāṇḍava (m) je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena Pāṇḍu. U jednini se odnosi na bilo kojeg od petorice Pāṇḍuovih sinova, a u ovom slučaju na Arjunu.

23

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) divyau (pr, Ak, dv, m) = u (dvije) nebeske, božanske > (osn) divya

Pridjev divya dolazi od glagola √ div4 'igrati se, baciti, kockati se', što se ponajprije odnosi na božanska bića koja se (u osnovi) nazivaju deva (m); te sekundarnog sufiksa -ya za tvorbu imenica i pridjeva muškog i srednjeg roda. To su nebesnici ili (polu)bogovi; pa pridjev divya znači 'nebeski, božanski'.

śaṅkhau (Ak, dv, m) = u (dvije) školjke > (osn) śaṅkha pradadhmatur (gl, 3.l, dv, Prs, perf, ind) = puhnuli su (njih dvojica) > (gl) puhnuti, jako puhnuti pradham1 pra (prj) pred, prema √ dham1 (gl) puhnuti Korijen √ dham1 javlja se i u inačici √ dhmā1.

1.15 pāñcajanyaṁ hṛṣīkeśo deva-dattaṁ dhanañjayaḥ pauṇḍraṁ dadhmau mahā-śaṅkhaṁ bhīma-karmā vṛkodaraḥ U Pāñcajanyu Hṛṣīkeśa, u Deva-dattu Dhanañjaya, (a) u veliku školjku Pauṇḍru puhnuo je strahočinitelj Vṛkodara. pāñcajanyam (Ak, jd, m) = Pāñcajanyu > (osn) pāñcajanya

Imenica Pāñcajanya nastala je sekundarnom tvorbom riječi (dodavanjem sekundarnih sufiksā na riječi izvedene primarnom tvorbom). U ovom slučaju korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vṛddhi (treći prijevojni stupanj, tj. stupanj apofonije). Te imenice i pridjevi najčešće su patronimi i matronimi, tj. označuju podrijetlo i rodoslovlje. (Osim toga, često kod ove tvorbe dolazi i do sufiksacije: -a za muški i srednji, ili -ā / -ī za ženski rod.) Npr. manu = čovjek > mānava = ljudski; puruṣa = čovjek > pauruṣa = ljudski; viṣṇu = Viṣṇu > vaiṣṇava = sljedbenik Viṣṇua, višnuist; brahman = brahman > brāhmaṇa = pripadnik svećeničkog staleža; kuntī = Kuntī (žensko ime 'strastvena') > kaunteya = potomak Kuntī (Arjuna je Kuntīn sin). Pāñcajanya je naziv Kṛṣṇine školjke jer ju je On oteo od demona koji se zvao Pañca-janya. pañca-janya (podrijetlo imenice) (DVI) (br) pet pañca janya (m) rasa, narodnost, pripadnost istoj državi, narodu, plemenu, kraljevstvu jana (m) čovjek, ljudsko biće √ jan1,10 (gl) roditi se Pañca-jana se odnosi na pet rasa humanoida: ljudi, nebesnici (deva), gandharve i apsare, zmijolike (nāga) i pretke (pitṛ ).

24

hṛṣīkeśas (N, jd, m) hṛṣīka (m) hṛṣi (m) √ hṛṣ1 (gl) -ka (suf) īśa (m)

= Hṛṣīkeśa ("Gospodar osjetila") > (osn) hṛṣīkeśa (TP) osjetilo, organ osjetila radost, zadovoljstvo radovati se sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva gospodar, bog

Ime Hṛṣīkeśa odnosi se na boga Kṛṣṇu.

deva-dattam (Ak, jd, deva (m) √ div4 (gl) datta (ptg) √ dā3 (gl)

m) = Deva-dattu ("Božji dar") > (osn) deva-datta (TP) bog, nebesnik igrati se, baciti, kockati se dar, ono što je dano dati

Devadatta, dakle, znači isto što i ime Božidar ili Teodor. Ovdje se odnosi na ime Arjunine školjke.

dhanañjayas (N, jd, m) = Dhanañjaya > (osn) dhanañjaya

Ime dhanañaya (m) znači 'nagrada pobjede' i dolazi od imenice dhana (s) 'nagrada, bogatstvo' i imenice jaya (m) 'pobjeda' (od glagola √ jī1 'pobijediti, osvojiti'). To se ime odnosi na Arjunu.

pauṇḍram (A, jd, m) = Pauṇḍru > (osn) pauṇḍra

Imenica pauṇḍra je patronim, tj. označuje podrijetlo i rodoslovlje od imenice puṇḍra koja je etnonim, tj. označuje zemlju i narod s područja današnjeg Zapadnog Bengala i Bihara.

dadhmau (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = puhnuo je > √ dham1 (gl) puhnuti

Korijen √ dham1 javlja se i u inačici √ dhmā1, a kod tvorbe jake osnove redupliciranog perfekta u 1. i 3.l.jd. završni -ā korijena prelazi u -au.

mahā-śaṅkham (A, jd, m) = veliku školjku > (osn) mahā-śaṅkha (KD) velik (u osnovi mahat, u složenicama često mahā ) mahā (pr) śaṅkha (m) školjka bhīma-karmā (N, jd, m) = strahočinitelj > (osn) bhīma-karman (BV) bhīma (pr) strašan, strahovit, zastrašujuć karman (s) čin, djelo, karman √ kṛ8 (gl) činiti -man (suf) primarni sufiks za tvorbu radnih imenica (s) Pridjev bhīma znači 'strašan, strahovit, zastrašujući' (od glagola √ bhī3 'strašiti se, plašiti se'), a imenica karman (s) znači 'čin, djelo' (od glagola √ kṛ8 'činiti'). Imenica bhīma-karman odnosi se na Bhīmu, pa je to igra riječima; jer njegovo ime samo po sebi znači 'strašan'; a ovdje ga se naziva 'onim koji je strašan u djelovanju'. Budući da je ovo složenica bahuvrīhi, imenica karman (s) na kraju složenice prelazi u muški rod, pa u nominativu jednine dobiva oblik karmā; iako postoji i taj samostalan oblik u muškom rodu koji znači 'činitelj'; pa se ova složenica može smatrati i karmadharayom u značenju 'strašan činitelj'.

25

vṛkodaras (N, jd, m) = Vṛkodara > (osn) vṛkodara (BV) vṛka (m) vuk udara (s) želudac, trbuh, abdomen

Ime vṛkodara (m) znači 'onaj koji ima želudac kao vuk'; tj. 'onaj koji jede kao vuk, koji mnogo jede' i dolazi od imenice vṛka (m) 'vuk' (indoevropski *wl̥kwos, grčki λύκος, latinski lupus, gotski wulfs, litavski viľkas, staroslavenski vlъkъ) i imenice udara (s) 'trbuh, želudac' (od glagola √ jī1 'pobijediti, osvojiti'). To se ime odnosi na Bhīmu. Budući da je ovo složenica bahuvrīhi, imenica udara (s) na kraju složenice prelazi u muški rod.

1.16 ananta-vijayaṁ rājā kuntī-putro yudhiṣṭhiraḥ nakulaḥ sahadevaś ca sughoṣa-maṇipuṣpakau U Ananta-vijayu Kuntīn sin kralj Yudhiṣṭhira, (a) Nakula i Sahadeva u Sughoṣu i Maṇipuṣpaku. ananta-vijayam (Ak, jd, m) = Ananta-vijayu > (osn) an-anta-vijaya (KD) ananta (pr) vječan, beskonačan an(prf) izražava se negacija; ispred suglasnika aanta (m) kraj, svršetak, granica, zaključak vijaya (m) potpuna pobjeda, trijumf viji1 (gl) potpuno pobijediti, osvojiti, pokoriti vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti Ananta-vijaya znači 'Vječna pobjeda', a ovdje se odnosi na ime Yudhiṣṭhirine školjke.

rājā (N, jd, m) = kralj > (osn) rājan √ rāj1 (gl) vladati, kraljevati kuntī-putras (N, jd, m) = Kuntīn sin > (osn) kuntī-putra (TP) kuntī ( ž) Kuntī putra (m) sin

Imenica kuntī (ž) označava pripadnicu naroda Kunti, a ovdje se odnosi na osobno ime.

yudhiṣṭhiras (N, jd, m) = Yudhiṣṭhira > (osn) yudhi-ṣṭhira (TP)

Ime Yudhiṣṭhira dolazi od imenice yudh (ž) 'borba, rat' u lokativu yudhi (od glagola √ yudh4 'ratovati, boriti se') i pridjeva sthira 'čvrst, postojan, tvrd' (od glagola √ sthir1 'čvrsto stajati'; koji je vjerojatno oblik glagola √ sthā1 'stajati, nalaziti se'). Stoga ime Yudhiṣṭhira znači 'postojan u borbi'.

26

nakulas (N, jd, m) = Nakula > (osn) na-kula

Etimološko podrijetlo imena Nakula (m) nije jasno. Moguće je da dolazi od negacijskog prefiksa na- i imenice kula (s) 'jato, družina, družba, krdo, gomila', pa bi nakula moglo značiti 'samostalan, jedinstven'.

sahadevas (N, jd, m) = Sahadeva > (osn) saha-deva (BV)

Ime Saha-deva znači 'onaj koji je s bogom ili bogovima'. Dolazi od priloga saha 'zajedno, skupa, s' i imenice deva (m) 'bog, nebesnik'.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) sughoṣa-maṇipuṣpakau (Ak, dv, m) = Sughoṣu i Maṇipuṣpaku > (osn) su-ghoṣa-maṇi-puṣpaka (DVN)

Su-ghoṣa (m) (BV) je ime Nakuline školjke i znači 'blagozvučan, koji je lijepoga zvuka'. Dolazi od priloga su 'dobro' i imenice ghoṣa (m) 'zvuk' (od glagola √ ghuṣ1 'zvučiti, glasati se'). Maṇi-puṣpaka (m) (KD) je ime Sahadevine školjke i znači 'dragulj cvjetić' ili 'pupoljak koji izgleda poput dragulja'. Dolazi od imenica maṇi (m) 'dragulj' i puṣpaka (m) 'cvjetić, pupoljak' koji se iz imenice puṣpa (s) 'cvijet' tvori sekundarnim sufiksom -ka za tvorbu deminutiva. Budući da je sughoṣa-maṇipuṣpaka složenica dvandva prevodi se 'Sughoṣa i Maṇipuṣpaka'; a po pravilu za tu vrstu složenice, navodi se u dvojini jer spaja dva elementa.

1.17 kāśyaś ca parameṣvāsaḥ śikhaṇḍī ca mahā-rathaḥ dhṛṣṭadyumno virāṭaś ca sātyakiś cāparājitaḥ I najveći strijelac Kāśya, i veliki ratnik Śikhaṇḍin, Dhṛṣṭadyumna i Virāṭa, i nepobijeđeni Sātyaki. kāśyas (N, jd, m) = Kāśya, kralj Kāśija, "Kāśić, Kāśijevac" > (osn) kāśya Ime Kāśya izvedeno je kao patronim iz imena naroda i zemlje Kāśi (današnji Benares).

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) parameṣvāsas (N, jd, m) = najveći strijelac > (osn) parameṣvāsa (BV) parama (pr) najviši, najveći, najbolji iṣu (m) strijela āsa (s) lûk

Imenica parameṣvāsa je složenica bahuvrīhi koja se sastoji od pridjeva parama 'najveći' i složenice dvandva iṣvāsa 'strijela i luk' koja se sastoji od dviju riječi iṣu 'strijela' i āsa 'lûk'. Stoga cijela imenica doslovno znači 'onaj kojega su strijela i luk najveći, najbolji'.

27

śikhaṇḍī (N, jd, m) = Śikhaṇḍin > (osn) śikhaṇḍin

Ime Śikhaṇḍin znači 'onaj koji ima čuperak'. Dolazi od imenice śikhaṇḍa (m) 'čuperak, uvojak' i sekundarnog sufiksa -in za tvorbu pridjeva koji označuju posvojnost i posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi. Imenica śikhaṇḍa istoga je značenja kao i imenica śikhā (ž). Vjerojatno potječe od glagola √ śī3 'oštriti, šiljiti'.

mahā-rathas (N, jd, m) = veliki ratnik > (osn) mahā-ratha (KD) velik (u osnovi mahat ) mahā (pr) ratha (m) ratnik √ ṛ1,3,5 (gl) ići, uzdizati se

NAPOMENA: Ovo nije složenica bahuvrīhi koja bi mogla značiti 'onaj kojega je kočija velika' jer imenica ratha (m) znači i 'kočija'!

dhṛṣṭadyumnas (N, jd, m) = Dhṛṣṭadyumna > (osn) dhṛṣṭa-dyumna (KD)

Ime Dhṛṣṭadyumna dolazi od pridjeva (participa gotovog) dhṛṣṭa 'vidljiv, povoljan, slavan' (od glagola √ dhṛ1 'držati, održavati') i imenice dyumna (s) 'sjaj, svjetlost, sjava' (od glagola √ dyut1 'sjati'). Stoga ime Dhṛṣṭadyumna znači gotovo isto što i Dhṛṣṭaketu: 'sjajan i slavan' ili 'onaj čija je sjajna pojava povoljna ili slavna' i sl.

virāṭas (N, jd, m) = Virāṭa > (osn) virāṭa

Ime Virāṭa znači 'vladar, kralj' i dolazi od glagola vi + √ rāj1 'vladati, kraljevati'. (Prijedlog vi dodatno pojačava značenje glagola; pa on znači 'jako vladati, oštro vladati' i sl.)

sātyakis (N, jd, m) = Sātyaki > (osn) sātyaki

Ime Sātyaki izvedeno je kao patronim iz imena Satyaka. Imenica satyaka (m) 'istinit' tvori se iz pridjeva satya 'istinit, stvaran' sekundarnim sufiksom -ka za tvorbu deminutiva imenica i pridjeva. Pridjev satya tvori se iz participa prezenta aktivnog sat 'koji jest, bivstvujući, postojeći' (od glagola √ as2 'biti') sekundarnim sufiksom -ya za tvorbu imenica i pridjeva.

aparājitas (N, jd, m) = nepobijeđen, nesvrgnut > (osn) a-parājita izražava se negacija; ispred samoglasnika ana(prf) parājita (ptg) pobijeđen, svrgnut parāji1 (gl) pobijediti, svrgnuti parā (prj) dalje, od √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti

28

1.18 drupado draupadeyāś ca sarvaśaḥ pṛthivī-pate saubhadraś ca mahā-bāhuḥ śaṅkhān dadhmuḥ pṛthak pṛthak Drupada i Draupadīni (sinovi), svi skupa, (o) gospodaru Zemlje, i Subhadrin (sin) jakih ruku, zasebno su puhnuli u školjke. drupadas (N, jd, m) = Drupada (osobno ime) > (osn) dru-pada (KD)

Ime Drupada znači 'drveni stup' i dolazi od imenica dru (s) 'drvo' i pada (s) koja (između ostalog) označuje i bilo koju vrst uspravnog stupa (stupca).

draupadeyās (N, mn, m) = Draupadīni (sinovi, potomci) > (osn) draupadeya

Ime Druapadeya je matronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po majčinoj liniji) izveden iz imena Draupadī (vidi gore) (uz dodavanje sekundarnog sufiksa -ya), koji je pak patronim (u ženskom rodu) izveden iz imenice Drupada.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) sarvaśas (pril) = svi skupa, skupno

Sarvaśas je dijelni prilog koji se tvori od pridjeva sarva 'svaki, sav, sve' sufiksom za tvorbu dijelnih (distributivnih) brojeva -śas.

pṛthivī-pate (V, jd, m) = (o) gospodaru Zemlje > (osn) pṛthivī-pati (TP) pṛthivī ( ž) Zemlja (planet) pati (m) muž, gospodar, vođa

Imenica pṛthivī (ž) izvodi se iz pridjeva pṛthu 'širok, prostran' (od glagola √ prath1 'širiti se, povećavati se'). U obliku pṛthvī (ž) znači 'zemlja' (kao element).

saubhadras (N, jd, m) = Subhadrin (sin, potomak) > (osn) saubhadra Ime Saubhadra je matronim. Odnosi se na Abhimanyua (vidi gore).

mahā-bāhus (N, jd, m) = snažnoruki, dugoruki > (osn) mahā-bāhu (BV) mahā (pr) velik (u osnovi mahat ) bāhu (m) ruka √ baṁh1 (gl) rasti śaṅkhān (Ak, mn, m) = u školjke > (osn) śaṅkha dadhmur (gl, 3.l, mn, Prs, perf, ind) = puhnuli su > √ dham1 (gl) puhnuti

29

pṛthak pṛthak (pril) = odvojeno, zasebno

Prilog pṛthak znači 'odvojeno, zasebno' (od glagola √ prath1 'širiti se, povećavati se'), a udvojeni oblik ovdje prevodimo perifrastično 'svaki u svoje zasebne'.

1.19 sa ghoṣo dhārtarāṣṭrāṇāṁ hṛdayāni vyadārayat nabhaś ca pṛthivīṁ caiva tumulo 'bhyanunādayan Taj zvuk uznemiri srca Dhṛtarāṣṭrinih (sinova), I Nebom i Zemljom baš zaglušujuće odjekujući. sa (z, N, jd, m) = on, taj > tad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Oblici za ličnu zamjenicu 3. lica jednine muškog roda saḥ i eṣaḥ stoje samo na kraju rečenice. U sredini teksta gube visargu (ḥ): sa i eṣa; a ispred samoglasnika a postaju so i eṣo; pri čemu se a izostavlja i piše se avagraha (u transliteraciji apostrof).

ghoṣas (N, jd, m) = zvuk > (osn) ghoṣa Od glagola √ ghuṣ1 'zvučiti, glasati se'.

dhārtarāṣṭrāṇām (G, mn, m) = Dhṛtarāṣṭrinih (sinova) > (osn) dhārtarāṣṭra

Imenica dhārtarāṣṭra (m) je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena dhṛta-rāṣṭra koje znači 'onaj kojega je kraljevstvo čvrsto, stabilno' (vidi gore).

hṛdayāni (Ak, mn, s) = srca > (osn) hṛdaya vyadārayat (gl, 3.l, jd, Prs, impf, kzt) = sasjeknu, uznemiri > vidṝ2 (gl) biti sasjećen, biti uznemiren, vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ dṝ2 (gl) sasjeći, probosti nabhas (Ak, jd, s) = nebo > (osn) nabhas / nabha

Imenica nabhas dolazi iz indoevropskog korijena *nebh- 'vlažan, mokar, voda, para, magla' i prepoznaje se u latinskom nebula i nimbus, grčkom νέφος [néphos], irskom neamh, i staroslavenskom nebô.

pṛthivīm (Ak, jd, ž) = Zemlju > (osn) pṛthivī

Imenica pṛthivī (ž) izvodi se iz pridjeva pṛthu 'širok, prostran' (od glagola √ prath1 'širiti se, povećavati se'). U obliku pṛthvī (ž) znači 'zemlja' (kao element).

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno)

30

eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) tumulas (pr, N, jd, m) = glasan, zaglušujući > (osn) tumula abhyanunādayants (ppa-kzt, N, jd, m) = koji stvara zvuk, koji odjekuje > (osn) abhyanunādayat abhyanunad1 (gl) zvučati svuda unaokolo, posvuda se čuti, odjekivati abhi (prj) do, pre-, k anu (prj) iza, uzduž √ nad1 (gl) zvučati, glasati se, čuti se -aya (suf) sufiks za tvorbu kauzativa -nt (suf) sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog

U nekim recenzijama Bhagavad-gīte javlja se srodan oblik vyanunādayan (od glagola vi + anu

+ √ nad1).

1.20 atha vyavasthitān dṛṣṭvā dhārtarāṣṭrān kapi-dhvajaḥ pravṛtte śastra-sampāte dhanur udyamya pāṇḍavaḥ hṛṣīkeśaṁ tadā vākyam idam āha mahī-pate Vidjevši tada postrojene Dhṛtarāṣṭrine (sinove), onaj što ima majmuna (Hanumata) na stijegu (Arjuna) spreman da odapne strijelu, Pāṇḍuov (sin), podignu lûk, (te) Hṛṣīkeśi tada izgovori ove riječi, (o) gospodaru Zemlje atha (pril) = sada, tada, netom, i, također, eto vyavasthitān (ptg, vyavasthā1 (gl) vi (prj) ava (prj) √ sthā1 (gl)

Ak, mn, m) = stavljene, postrojene > (osn) vyavasthita staviti, urediti, situirati, stacionirati, fiksirati raz-, bez (pojačava značenje glagola) dolje, od stajati, nalaziti se

dṛṣṭvā (aps) = vidjevši > √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

dhārtarāṣṭrān (Ak, mn, m) = Dhṛtarāṣṭrine (sinove) > (osn) dhārtarāṣṭra

Imenica dhārtarāṣṭra (m) je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena dhṛta-rāṣṭra koje znači 'onaj kojega je kraljevstvo čvrsto, stabilno' (vidi gore).

31

kapi-dhvajas (N, jd, m) = koji ima stijeg majmuna > (osn) kapi-dhvaja (BV) kapi (m) majmun, primat dhvaja (m) stijeg, zastava

Imenica kapi (m) 'majmun, primat' vjerojatno potječe od glagola √ kamp1 'tresti se, drhtati'. Imenica dhvaja (m) 'stijeg, zastava' vjerojatno potječe od glagolā √ dhū5 'micati se, lepršati' i √ aj1 'voziti, baciti, ići'. Ovdje se ime kapi-dhvaja odnosi na Arjunu jer je na njegovim bojnim kolima istaknuta zastava s likom Hanumata (majmuna koji je vodio vojsku boga Rāme, što je prepričano u epu Rāmāyaṇa).

pravṛtte pravṛt1 pra √ vṛt1

(ptg, L, (gl) (prj) (gl)

jd, m) = spreman (dosl. "u vrćenju") > (osn) pravṛtta nastati, pojaviti se, dogoditi se pred, prema vrtjeti (se), okrenuti (se), ići, krenuti, napredovati, živjeti, ostati, boraviti, činiti, nadgledati, dogoditi se

śastra-sampāte (L, jd, m) = odapinjanje oružja > (osn) śastra-sampāta nož, mač, oružje śastra (s) √ śas1 (gl) ubiti, zaklati -tra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica za sredstvo radnje (nomen instrumentalis) sampāta (m) otpuštanje, ispaljivanje, odapinjanje sampat1 (gl) otpustiti, ispaliti, odapeti sam (prj) s √ pat1 (gl) letjeti, juriti, padati Cijela sintagma pravṛtte śastra-sampāte je u lokativu apsolutnom kojim se izriče vrijeme.

dhanus (Ak, jd, s) = lûk > (osn) dhanus udyamya (aps) = podignuvši > (gl) podići, dignuti, pripraviti, odlučiti udyam1 ud (prj) na, uz √ yam1 (gl) držati, zadržati, stezati, zaustaviti, stati, prestati Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

pāṇḍavas (N, jd, m) = Pāṇḍuov (sin), "Pāṇḍuović" > (osn) pāṇḍava pāṇḍu (m) Pāṇḍu (osobno ime); dosl. 'blijed' Imenica pāṇḍava je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena Pāṇḍu (vidi gore).

hṛṣīkeśam (Ak, jd, m) = Hṛṣīkeśu ("Gospodara osjetila") > (osn) hṛṣīkeśa (TP) Ime Hṛṣīkeśa odnosi se na boga Kṛṣṇu (vidi gore).

tadā (pril) = tada, onda, onomad

32

vākyam (Ak, jd, s) = govor, monolog, riječi, stav, iskaz > (osn) vākya vāc ( ž) govor, zvuk, glas √ vac2 (gl) govoriti, reći, kazati -ya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica i pridjeva (m, s) idam (pok z, Ak, jd, s) = ovo idam (pok z) ovaj, ova, ovo āha (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = rekao je > √ ah2 (gl) reći, govoriti

Glagol √ ah2 ima oblike samo za 2. lice jednine i dvojine, te za 3. lice jednine, dvojine i množine.

mahī-pate (V, jd, m) = (o) gospodaru Zemlje > (osn) mahī-pati (TP) mahī ( ž) Zemlja, ("velik (svijet)") (ženski rod pridjeva mahat) pati (m) muž, gospodar, vođa

1.21 arjuna uvāca senayor ubhayor madhye rathaṁ sthāpaya me 'cyuta yāvad etān nirīkṣe 'haṁ yoddhu-kāmān avasthitān Arjuna je rekao: Dovedi moju kočiju između dvije vojske, (o) Acyuto, (tako da) ja vidim one, borbe željne, postrojene (vojnike) arjunas (N, jd, m) = Arjuna > (osn) arjuna

Ime Arjuna znači 'svijetao, bistar, bijel' (od glagola √ rāj1 'svijetliti se, sjajiti se, vladati').

uvāca (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = rekao je > √ vac2 (gl) reći, govoriti

Korijeni koji počinju na ya-, va- i ra- kod tvorbe redupliciranog perfekta podliježu saṁprasāraṇi, tj. redupliciraju se u i-, u- i ṛ-.

senayos (G, dv, ž) = (od) (dviju) vojski > (osn) senā Imenica senā (ž) 'vojska' dolazi od glagola √ si5,9 'vezati'.

ubhayos (pr, G, dv, ž) = (od) obje > (osn) ubha

Zamjenički pridjev ubha / ubhaya dolazi od indoevropskog korijena *o-bhō, koji se prepoznaje u staroslavenskom i hrvatskom oba, latinskom ambō, grčkom ἄμφω [ámphō], gotskom bai, engleskom both, litavskom abu itd.

33

madhye (L, jd, m) = u sredini > (osn) madhya

Pridjev madhya dolazi od indoevropskog korijena *medh-, koji prepoznajemo u latinskom medius, talijanskom mezzo, španjolskom medio, grčkom μέσος [mesos], albanskom mjet, gotskom midjis, engleskom mid, middle, njemačkom mitte itd.

ratham (Ak, jd, m) = kočiju > (osn) ratha sthāpaya (gl, 2.l, jd, Prs, imp, kzt) = postavi, učvrsti, dovedi > √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se Kauzativ sthāpaya1 znači 'postaviti, osnovati, učvrstiti, uspostaviti'

me (enk, z, G, jd, m) = mene (moj) mad ( z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice mad 'ja', inače: mama.

acyuta (V, acyuta √ cyu1

jd, m) = (o) Acyuto > (osn) a-cyuta (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika an(ptg) pao, pali (gl) maknuti se, pasti, povući se

Ime Acyuta znači 'Nepali, Čvrsti, Stalni' i odnosi se na Kṛṣṇu.

yāvat (vz) = sve dok ne

Na neke zamjeničke osnove mogu se dodati sufiksi: -vat i -yat sa značenjem pridjeva količine (za nebrojive imenice (eng. how much?)), npr. tāvat = tolik(o), yāvat = kolik(o) itd. Korelativni odnosni pridjev yāvat ima značenje veznika 'dok, sve dok ne'

etān (pok z, Ak, jd, m) = te, ove etad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Osnova etad ima isto značenje kao i osnova tad.

nirīkṣe (gl, nirīkṣ1 nis √ īkṣ1

1.l, jd, Ātm, prez, ind) = vidim, (da vidim) > (gl) vidjeti, izvidjeti, promatrati (prj) iz, izvan (gl) vidjeti

aham (z, N, jd, m) = ja mad ( z) ja yoddhu-kāmān (Ak, mn, m) = željne borbe > (osn) yoddhu-kāma (BV) yoddhu (m) borba, rat, bitka (inačica imenice yuddhā (ž)) √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati kāma (m) želja, čežnja, ljubav, požuda √ kam1 (gl) željeti, čeznuti, voljeti

34

avasthitān (ptg, Ak, mn, m) = smještene, položene > (osn) avasthita avasthā1 (gl) položiti, spustiti, dosegnuti ava (prj) dolje, od √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se

1.22 kair mayā saha yoddhavyam asmin raṇa-samudyame s kojima moram ratovati u ovoj bitci. kais (upt z, I, mn, m) = (s) kojima tko?, što?, koji? ka (upt z) Upitna zamjenica ka može imati i značenje neodređene zamjenice, a u ovom slučaju odnosne zamjenice 'koji'.

mayā (z, I, jd, m) = (sa) mnom, po meni mad ( z) ja saha (pril) = zajedno, skupa, s yoddhavyam (gerv, Ak, jd, m) = one s kojima moram ratovati > (osn) yoddhavya √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati asmin (pok z, L, jd, m) = (u) ovomu ovaj, ova, ovo idam (pok z) raṇa-samudyame (L, jd, m) = (u) spremnosti za rat, bitku > (osn) raṇa-samudyama (TP) raṇa (m) radost, zadovoljstvo, rat, bitka, sukob samudyama (m) podizanje, spremnost, priprema samudyam1 (gl) podići, obuzdati, održati sam (prj) s ud (prj) na, uz √ yam1 (gl) držati, zadržati, stezati, zaustaviti, stati, prestati

35

1.23 yotsyamānān avekṣe 'haṁ ya ete 'tra samāgatāḥ dhārtarāṣṭrasya durbuddher yuddhe priya-cikīrṣavaḥ (Tako da) ja vidim one koji će se boriti, ovdje okupljene, željne udovoljiti u borbi podlom Dhṛtarāṣṭrinu (sinu). yotsyamānān (pfm, Ak, mn, m) = one koji će se boriti > (osn) yotsyamāna √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati -māna (suf) sufiks za tvorbu participa medijalnog Oblik yotsyamāna je particip futura medijalnog.

avekṣe (gl, avekṣ1 ava √ īkṣ1

1.l, jd, Ātm, prez, ind) = vidim, (da vidim) > (gl) vidjeti, izvidjeti, promatrati (prj) dolje, od (gl) vidjeti

aham (z, N, jd, m) = ja mad ( z) ja ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji ete (pok z, N, mn, m) = ti, ovi etad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Osnova etad ima isto značenje kao i osnova tad.

atra (pril) = ovdje samāgatās (N, mn, m) = okupljeni > (osn) samāgata samāgata (ptg) okupljen, sabran samāgam1 (gl) doći skupa, okupiti se sam (prj) s ā (prj) do, pri, k √ gam1 (gl) ići dhārtarāṣṭrasya (G, jd, m) = Dhṛtarāṣṭrina (sina) > (osn) dhārtarāṣṭra

Imenica dhārtarāṣṭra (m) je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena dhṛta-rāṣṭra koje znači 'onaj kojega je kraljevstvo čvrsto, stabilno' (vidi gore).

36

durbuddhes dusbuddhi √ budh1,4

(G, jd, m) = glupog, podlog, opakog > (osn) dur-buddhi (prf) loš, težak, zao (ispred imenica i rjeđe glagola) ( ž) inteligencija, razum, razbor, sud (gl) opaziti, buditi se, probuditi se, uočiti, doznati

yuddhe (L, jd, s) = u bitci, u borbi, u ratu > (osn) yuddha Inače, yuddha (ptg) znači ' pokoren, poražen'.

priya-cikīrṣavas (N, priya (pr) √ prī4,9 (gl) cikīrṣu (pr) cikīrṣa (gl, dzd) √ kṛ8 (gl)

mn, m) = željni da udovolje > (osn) priya-cikīrṣu drag, drug, prijatelj, voljen, zadovoljiti, obradovati, ohrabriti, umiriti, voljeti, utješiti željan činjenja, koji se želi dati nečemu željeti činiti činiti

Deziderativ je glagolska modalnost kojom se izražava želja, namjera ili to da ono što glagol izražava tek što se nije dogodilo.

1.24 sañjaya uvāca evam ukto hṛṣīkeśo guḍākeśena bhārata senayor ubhayor madhye sthāpayitvā rathottamam Sañjaya je rekao: Od Guḍākeśe tako oslovljen Hṛṣīkeśa, (o) Bhārato, postavivši najbolju kočiju između dvije vojske sañjayas (N, jd, m) = Sañjaya ("potpuni osvajač, pobjednik") > (osn) sañjaya sañji1 (gl) potpuno pobijediti, osvojiti, pokoriti sam (prj) s √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti uvāca (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = rekao je > √ vac2 (gl) reći

Korijeni koji počinju na ya-, va- i ra- kod tvorbe redupliciranog perfekta podliježu saṁprasāraṇi, tj. redupliciraju se u i-, u- i ṛ-.

evam (pril) = tako uktas (N, jd, m) = rečen, oslovljen, kojemu je rečeno > (osn) ukta

37

ukta √ vac2

(ptg) (gl)

rečen, oslovljen reći

hṛṣīkeśas (N, jd, m) = Hṛṣīkeśa ("Gospodar osjetila") > (osn) hṛṣīkeśa (TP) Ime Hṛṣīkeśa odnosi se na boga Kṛṣṇu (vidi gore).

guḍākeśena (I, jd, m) = po Guḍākeśi > (osn) guḍākeśa (KD)

Ime guḍākeśa može se tumačiti na dva moguća načina. Prva mogućnost je da dolazi od pridjeva guḍa 'okrugao, obao' (koji ima etimološko podrijetlo u pridjevu gula 'obao'), a to se može odnositi na bilo koji obli ili okrugli predmet, između ostaloga i na sok šećerne trske koji se zgrušava, tj. stvrdnjava pri kuhanju, pa guḍa znači i 'tvrd'; te imenice keśa (m) 'kosa'. (Nejasno je zašto je produljen posljednji slog.) Po tome bi guḍākeśa značio 'čvrstokosi'. Druga mogućnost je da dolazi od imenice guḍāka koju neki filozofi i prevoditelji prevode kao 'neznanje' ili 'spavanje' i imenice īśa (m) 'bog, gospodar'; pa bi guḍākeśa značio 'onaj koji je nadišao neznanje ili spavanje'. Guḍākeśa se odnosi na Arjunu.

bhārata (V, jd, m) = (o) Bhārato > (osn) bhārata

Ime bhārata je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena bharata. Bharata je ime drevnog indijskog cara, sina Duṣyante i Śakuntale, prvog od dvanaest velikih vladara, zvanih cakra-vartin ili sārvabhauma. Podrijetlo je vjerojatno u glagolu √ bhṛ1,3 'nositi, podnositi'. Ime Bhārata odnosi se na svakog potomka cara Bharate, a u ovom slučaju se odnosi na kralja Dhṛtarāṣṭru kojemu se Sañjaya obraća. Imenica Bhārata naziv je zemlje (i cijelog potkoninenta) i znači 'Indija'. Danas je Bhārat(a) i službeni naziv Indije.

senayos (G, dv, ž) = (od) (dviju) vojski > (osn) senā Imenica senā (ž) 'vojska' dolazi od glagola √ si5,9 'vezati'.

ubhayos (pr, G, dv, ž) = (od) obje > (osn) ubha

Zamjenički pridjev ubha / ubhaya dolazi od indoevropskog korijena (vidi gore).

madhye (L, jd, m) = u sredini > (osn) madhya

Pridjev madhya dolazi od indoevropskog korijena (vidi gore).

sthāpayitvā (aps) = postavivši, učvrstivši, dovevši > √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se

Kauzativ sthāpaya1 znači 'postaviti, osnovati, učvrstiti, uspostaviti'. Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik kojim se označava radnja koja prethodi glavnoj u rečenici, a ima istog vršitelja. Može se prevesti hrvatskim glagolskim prilogom prošlim (participom perfekta) ili veznikom 'i'. Ovo je apsolutiv prvi koji se sufiksom -tvā izvodi iz glagola bez prijedloga (za razliku od apsolutiva drugog koji se izvodi sufiksom -ya iz glagola koji ima prijedlog).

rathottamam (Ak, jd, m) = najbolju kočiju > (osn) rathottama (TP) ratha (m) kočija uttama (pr) najviši ud (prj) visok -tama (suf) sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva Imenica ratha (m) znači i 'ratnik'.

38

1.25 bhīṣma-droṇa-pramukhataḥ sarveṣāṁ ca mahī-kṣitām uvāca pārtha paśyaitān samavetān kurūn iti ispred Bhīṣme i Droṇe i svih vladara Zemlje, (o) Pṛthin (sine), rekao je: "Pogledaj ove okupljene Kurue!" bhīṣma-droṇa-pramukhatas (pril) = ispred Bhīṣme i Droṇe. bhīṣma (m) Bhīṣma droṇa (m) Droṇa pramukhatas (pril) ispred, 'ispred lica' pra(prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'pred, prema' mukha (s) lice, usta -tas (suf) sufiks za tvorbu priloga sarveṣām (pr, G, mn, m) = (od) svih (njih) > (osn) sarva ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) mahī-kṣitām (G, mn, m) = (od) vladarā Zemlje > (osn) mahī-kṣit (TP) mahī ( ž) Zemlja, ("velik (svijet)") (ženski rod pridjeva mahat) kṣit (pr) vladajući, (na kraju složenice: vladar) √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati uvāca (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = rekao je > √ vac2 (gl) reći

Korijeni koji počinju na ya-, va- i ra- kod tvorbe redupliciranog perfekta podliježu saṁprasāraṇi, tj. redupliciraju se u i-, u- i ṛ-.

pārtha (V, jd, m) = (o) Pṛthin (sine) > (osn) pārtha

Ime pārtha je matronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po majčinoj liniji) izveden iz imena pṛthā. Pṛthā je drugo Kuntīno ime.

paśya (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = gledaj, pogledaj > √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati Glagol √ dṛś1 ima nepravilnu prezentsku osnovu paśya.

etān (pok z, Ak, mn, m) = njih, ove etad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Osnova etad ima isto značenje kao i osnova tad.

39

samavetān (Ak, mn, m) = okupljene > (osn) samaveta samaveta (ptg) okupljen samave2 (gl) okupiti, ujediniti sam (prj) s ava (prj) dolje, od √ i2 (gl) ići kurūn (Ak, mn, m) = Kurue > (osn) kuru

Kuru (m) je ime naroda, plemena, dinastije; pa se ne prevodi.

iti (č) = tako, tako rečeno, tako glasi (na kraju upravnog govora)

1.26 tatrāpaśyat sthitān pārthaḥ pitṝn atha pitā-mahān ācāryān mātulān bhrātṝn putrān pautrān sakhīṁs tathā śvaśurān suhṛdaś caiva senayor ubhayor api Tamo kako stoje (između) dviju vojski baš vidje eto Pṛthin sin očeve, djedove, učitelje, ujake, braću, sinove, unuke, tako (i) prijatelje, punce i dobronamjernike baš. tatra (pril) = tamo, onda, u tom, u tom slučaju, pod tim uvjetima apaśyat (gl, 3.l, jd, Prs, impf, ind) = vidje, ugleda, vidio je > (gl) vidjeti, gledati, promatrati √ dṛś1 Glagol √ dṛś1 ima nepravilnu prezentsku osnovu paśya.

sthitān (Ak, mn, m) = (one) koje stoje > (osn) sthita sthita (ptg) koji stoji, koji se nalazi √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se pārthas (N, jd, m) = Pṛthin (sin) > (osn) pārtha

Ime pārtha je matronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po majčinoj liniji) izveden iz imena pṛthā. Pṛthā je drugo Kuntīno ime.

pitṝn (Ak, mn, m) = očeve > (osn) pitṛ

Imenica pitṛ dolazi iz indoevropskog korijena *pәtēr 'otac' i prepoznaje se u suvremenim indoarijskim jezicima, npr. hindskom िपता [pitā], perzijskom ‫[ ﭘﺪار‬pedār]; latinskom pater, talijanskom padre, grčkom πατήρ [patḗr], gotskom fadar, njemačkom Vater, engleskom father itd.

40

atha (pril) = sada, tada, netom, i, također, eto pitā-mahān (Ak, mn, m) = djedove > (osn) pitā-maha pitā (m, N, jd) otac (u složenicama u N, jd); osnova: pitṛ maha (pr) velik (u osnovi mahat, u složenicama često mahā ) Imenica pitā-maha odnosi se na očeva oca, tj. djeda po ocu.

ācāryān (Ak, mn, m) = učitelje, duhovne vođe > (osn) ācārya

Imenica ācārya (m) izvedena je iz imenice ācāra (m) 'pravilo, (ispravno) ponašanje, pravac'; sekundarnom tvorbom riječi (dodavanjem sekundarnih sufiksā na riječi izvedene primarnom tvorbom) pri čemu korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vṛddhi (treći prijevojni stupanj, tj. stupanj apofonije), što se u ovom slučaju ipak ne vidi jer početna riječ ācāra već ima treći stupanj u početnom slogu (ā ). Osim toga, često kod takve tvorbe dolazi i do sufiksacije: -a za muški i srednji (ili -ā / -ī za ženski rod) pa zato ova riječ završava na -ya (ācāra + a > ācārya). Imenica ācārya odnosi se na onog duhovnog učitelja (gurua) koji inicira učenike/ice, te ima za cilj uspostavu duhovnosti, škole, pravca ili čitavog tradicionalnog učeničkog naslijeđa (parampara); a u današnjem hinduizmu se ta titula često daje i onim duhovnim učiteljima koji su aktivni u pisanju knjiga i komentara. pravilo, (ispravno) ponašanje, pravac ācāra (m) ācar1 (gl) približiti se, obraćati se, ponašati se ā (prj) do, pri, k √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati

mātulān (Ak, mn, m) = ujake > (osn) mātula

Imenica mātula vjerojatno dolazi od oblika mātṛ (ž) 'majka' i sufiksa -la za tvorbu deminutiva.

bhrātṝn (Ak, mn, m) = braću > (osn) bhrātṛ

Imenica bhrātṛ dolazi iz indoevropskog korijena *bhrāter 'brat' i prepoznaje se u suvremenim indoarijskim jezicima: hindskom भाई [bhāī], bengalskom ভাই [bhāi] ili guđaratskom ભાઈ [bhāī], staroperzijskom brātar, perzijskom ‫[ ﺑﺮادر‬berādar] (od čega preko turcizma bürader dolazi i naš kolokvijalni oblik burazer); zatim u latinskom frāter, talijanskom fratello, gotskom brōþār, njemačkom Bruder, engleskom brother, praslavenskom *bra̋tъ, staroslavenskom bratъ i hrvatskom brat.

putrān (Ak, mn, m) = sinove > (osn) putra pautrān (Ak, mn, m) = unuke > (osn) pautra

Imenica pautra izvedena je kao patronim iz imenice putra (m) 'sin'.

sakhīn (Ak, mn, m) = prijatelje > (osn) sakhi tathā (pril) = tako śvaśurān (Ak, mn, m) = punce, taste > (osn) śvaśura

41

suhṛdas (Ak, mn, m) = dobronamjernike, prijatelje > (osn) su-hṛd

Imenica su-hṛd (m) 'dobronamjernik, prijatelj' dolazi od nepromjenjivog pridjeva su 'dobar' i imenice hṛd (s) 'srce' koja se u tom obliku javlja uglavnom u složenicama, dok je puni oblik hṛdaya (s) 'srce'.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) senayos (G, dv, ž) = (od) (dviju) vojski > (osn) senā

Imenica senā (ž) 'vojska' dolazi od glagola √ si5,9 'vezati'.

ubhayos (pr, G, dv, ž) = (od) obje > (osn) ubha

Zamjenički pridjev ubha / ubhaya dolazi od indoevropskog korijena (vidi gore).

api (vz) = i, također, čak, iako, samo, svi (s brojevima) (stoji postpozitivno)

1.27 tān samīkṣya sa kaunteyaḥ sarvān bandhūn avasthitān kṛpayā parayāviṣṭo viṣīdann idam abravīt Vidjevši njih, sve postrojene rođake, on, Kuntīn (sin) preplavljen najvećom samilošću ovo reče: tān (z, Ak, mn, m) = njih onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono tad ( z) samīkṣya (aps) = vidjevši > samīkṣ1 (gl) vidjeti, promatrati, istražiti, pretražiti, percipirati sam (prj) s √ īkṣ1 (gl) vidjeti

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik kojim se označava radnja koja prethodi glavnoj u rečenici, a ima istog vršitelja. Može se prevesti hrvatskim glagolskim prilogom prošlim (participom perfekta) ili veznikom 'i'. Ovo je apsolutiv drugi koji se sufiksom -ya izvodi iz glagola koji ima prijedlog (za razliku od apsolutiva prvog koji se izvodi sufiksom -tvā iz glagola bez prijedloga).

sa (z, N, jd, m) = on, taj tad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Oblici za ličnu zamjenicu 3. lica jednine muškog roda saḥ i eṣaḥ stoje samo na kraju rečenice. U sredini teksta gube visargu (ḥ): sa i eṣa; a ispred samoglasnika a postaju so i eṣo; pri čemu se a izostavlja i piše se avagraha (u transliteraciji apostrof).

42

kaunteyas (N, jd, m) = Kuntīn (sin) > (osn) kaunteya

Ime kaunteya je matronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po majčinoj liniji) izveden iz imena kuntī. Odnosi se na Arjunu jer je Kuntī njegova majka.

sarvān (pr, Ak, mn, m) = sve (njih) > (osn) sarva bandhūn (Ak, mn, m) = rođake > (osn) bandhu

Imenica bandhu (dosl. 'povezan') dolazi od glagola √ bandh9 'vezati'.

avasthitān (ptg, Ak, mn, m) = smještene, položene > (osn) avasthita avasthā1 (gl) položiti, spustiti, dosegnuti ava (prj) dolje, od √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se kṛpayā (I, jd, ž) = (sa) samilošću, (sa) žaljenjem > (osn) kṛpā √ kṛp6 (gl) tugovati, oplakivati parayā (pr, I, jd, ž) = (s) najvećom > (osn) para

Pridjev para znači 'dalek, udaljen, konačan, zadnji, glavni, osnovni, najveći'.

āviṣṭas (N, āviṣṭa āviś6 ā √ viś6

jd, m) = preplavljen (osjećajima) > (osn) āviṣṭa (ptg) ušao, zaposjednut, preplavljen (gl) ući, upasti, postati, zaposjesti (prj) do, pri, k (gl) ući

viṣīdants (ppa, N, jd, m) viṣad1 (gl) vi (prj) √ sad1 (gl) -nt (suf)

= očajan, potonuo > (osn) viṣīdat potonuti, očajavati, kukati, jadikovati raz-, bez (pojačava značenje glagola) sjediti, tonuti sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog

idam (pok z, Ak, jd, s) = ovo idam (pok z) ovaj, ova, ovo abravīt (gl, 3.l, jd, Ātm, impf, ind) = govoraše > √ brū2 (gl) reći, govoriti

43

1.28 arjuna uvāca dṛṣṭvemaṁ sva-janaṁ kṛṣṇa yuyutsuṁ samupasthitam sīdanti mama gātrāṇi mukhaṁ ca pariśuṣyati Arjuna je rekao: Vidjevši ovaj svoj narod prisutan, (o) Kṛṣṇo, (koji je) željan borbe, oduzimaju mi se udovi, a usta mi presušuju. dṛṣṭvā (aps) = vidjevši > √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

imam (pok z, Ak, jd, m) = ovoga idam (pok z) ovaj, ova, ovo sva-janam sva jana √ jan1,10

(Ak, jd, m) = svoj rod, svoj narod > (osn) sva-jana (TP) (povr z) sebe, svoj; povratna zamjenica česta u složenicama (m) čovjek, ljudsko biće, rod, narod, ljudi > (gl) roditi se

kṛṣṇa (V, jd, m) = (o) Kṛṣṇo > (osn) kṛṣṇa

Ime kṛṣṇa izvorno je pridjev koji znači 'crn, taman'. Odnosi se na boga Kṛṣṇu, osmog Viṣṇuova avatāru, koji je tamne puti; a po vjerovanju brojnih višnuističkih sljedbi (vaiṣṇava, bhāgavata i dr.) Kṛṣṇa je Svevišnja Božanska Osoba, izvor svega. On se i sâm tako predstavlja u Mahābhārati i Bhagavad-gīti.

yuyutsum (Ak, jd, m) = željnoga borbe > (osn) yuyutsu yuyutsu (pr) željan borbe, onaj koji se želi boriti √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati

Iz glagola yudh 'boriti se' tvori se osnova deziderativa yuyutsa 'željeti boriti se'. Deziderativ je glagolska modalnost kojom se izražava želja, namjera ili to da ono što glagol izražava tek što se nije dogodilo.

samupasthitam (ptg, Ak, jd, m) = nazočan, prisutan > (osn) samupasthita samupasthā1 (gl) stajati kraj, prisustvovati, nazočiti sam (prj) s upa (prj) pri, do √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se sīdanti (gl, 3.l, mn, Prs, prez, ind) = tonu, propadaju, oduzimaju se > √ sad1 (gl) sjediti, tonuti

44

mama (z, G, jd, m) = (od) mene mad ( z) ja Genitiv zamjenice se može prevesti i posvojnom zamjenicom ili posvojnim pridjevom ('moj').

gātrāṇi (N, mn, s) = udovi, noge > (osn) gātra mukham (N, jd, s) = usta, lice, glava > (osn) mukha ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) pariśuṣyati (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = presušuje, presahnjuje > pariśuṣ4 (gl) osušiti se, presahnuti, presušiti pari (prj) okolo, oko √ śuṣ4 (gl) sušiti se, sahnuti

1.29 vepathuś ca śarīre me roma-harṣaś ca jāyate gāṇḍīvaṁ sraṁsate hastāt tvak caiva paridahyate I trese mi se tijelo, i ježim se, lûk Gāṇḍīva mi ispada iz ruke, i koža baš (mi) izgara. vepathus (N, jd, m) = drhtanje, trešenje > (osn) vepathu √ vip1 (gl) drhtati, tresti se

Glagol √ vip1 dolazi iz indoevropskog korijena *weip- 'okretati se, vrtjeti se' i prepoznaje se u latinskom vibrare, litavskom vaipýtis 'blenuti, buljiti' i sl.; a dovodi se i u vezu s praslavenskim *vı̋sěti i hrvatskim visjeti.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) śarīre (L, jd, s) = u tijelu, na tijelu, po tijelu > (osn) śarīra

Imenica śarīra (s) 'tijelo' vjerojatno potječe od glagola √ śṝ9 'razbiti, slomiti'.

me (enk, z, G, jd, m) = mene (moj) mad ( z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice mad 'ja', inače: mama.

45

roma-harṣas (N, jd, m) = ježenje, jeza > (osn) roma-harṣa (TP) roman (s) dlaka, vlat (u složenicama: roma) √ ruh1 (gl) rasti, penjati se, dizati se harṣa (m) dizanje, erekcija, propinjanje √ hṛṣ1 (gl) radovati se, uzbuditi se, zadovoljiti se jāyate (gl, 3.l, jd, Ātm, prez, ind) = rođen je, rađa se > √ jan4 (gl) roditi se

Izraz roma-harṣa jāyate doslovno znači 'rađa se dizanje dlaka', što znači 'nastaje ježenje kože'.

gāṇḍīvam (N, jd, s) = lûk Gāṇḍīva > (osn) gāṇḍīva

Gāṇḍīva je ime Arjunina luka, a ponekad ima i opće značenje 'lûk' (postoji i oblik gāṇḍiva). Podrijetlo je u imenici gaṇḍa (m) 'obraz'. Taj lûk je Soma poklonio Varuṇi, Varuṇa Agniju, a Agni Arjuni. Ponekad se navodi da taj lûk pripada Prājapatiju, ponekad Brahmi, a ponekad Śivi.

sraṁsate (gl, 3.l, jd, Ātm, prez, ind) = ispada, pada > √ sraṁs1 (gl) pasti, ispasti

Glagol √ sraṁs1 javlja se i u oblicima srans, sras, śraṁs, śrans, śraṁś.

hastāt (Abl, jd, m) = iz ruke, od ruke > (osn) hasta tvak (N, jd, ž) = koža > (osn) tvac eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) paridahyate (gl, 3.l, jd, Pas, prez, ind) = izgara, gori > paridah1 (gl) izgarati, gorjeti, žariti pari (prj) okolo, oko √ dah1 (gl) gorjeti, paliti, zapaliti, uništiti, mučiti (vatrom)

1.30 na ca śaknomy avasthātuṁ bhramatīva ca me manaḥ nimittāni ca paśyāmi viparītāni keśava I ne mogu stajati, i kao da mi luta um, i znamene vidim nepovoljne, (o) Keśavo. na (č) = ne ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno)

46

śaknomi (gl, 1.l, jd, Prs, prez, ind) = mogu > √ śak5 (gl) moći avasthātum avasthā1 ava √ sthā1

(inf) = (gl) (prj) (gl)

stajati > stajati, položiti, spustiti, dosegnuti dolje, od stajati, nalaziti se

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik kojim se izražava samo pojam radnje. Navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu. Rabi se uz modalne glagole. Odgovara latinskom supinu (-um).

bhramati (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = traži, luta > √ bhram1 (gl) tražiti, lutati iva (prj) = kao, poput me (enk, z, G, jd, m) = mene (moj) mad ( z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice mad 'ja', inače: mama.

manas (N, jd, s) = um, pamet > (osn) manas √ man4,8 (gl) misliti nimittāni (Ak, mn, s) = znameni, znaci > (osn) nimitta

Vjerojatno dolazi od glagola ni + √ mā3,4 ('mjeriti') 'mjeriti, podesiti'

paśyāmi (gl, 1.l, jd, Prs, prez, ind) = gledam > √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati Glagol √ dṛś1 ima nepravilnu prezentsku osnovu paśya.

viparītāni viparīta viparī2 vi pari √ i2

(pr, Ak, mn, s) = nepovoljni, loši > (osn) viparīta (ptg) okrenut, suprotan, obrnut, različit, nepovoljan (gl) okrenuti se, vratiti se, pokvariti se, pogoršati se (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) (prj) okolo, oko (gl) ići

keśava (V, jd, m) = (o) Keśavo > (osn) keśava

Keśava je ime boga Kṛṣṇe izvedeno iz imenice keśa (m) 'kosa'; pa bi Keśava moglo značiti 'kosmat, kosat', tj. 'onaj koji ima dugu i/ili lijepu kosu'. Osim toga, keśava može biti i patronim od imena keśin (m) što je ime asure kojega je Kṛṣṇa ubio. To ne znači da je Kṛṣṇa njegov potomak nego je samo riječ o istoj tvorbi.

47

1.31 na ca śreyo 'nupaśyāmi hatvā sva-janam āhave na kāṅkṣe vijayaṁ kṛṣṇa na ca rājyaṁ sukhāni ca I ne vidim dobro u ubijanju svoga naroda u borbi, Ne želim pobjedu, (o) Kṛṣṇo, ni kraljevstvo, ni zadovoljstva. na (č) = ne ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) śreyas (N, jd, s) = dobro, boljitak, sreća, bolje > (osn) śreyas

Imenica śreyas izvedena je iz glagola √ śrā1,4 'kuhati, peći, grijati' i srodnog glagola √ śrī9 'gorjeti, svijetliti'.

anupaśyāmi (gl, 1.l, jd, Prs, prez, ind) = vidim, uviđam > anudṛś1 (gl) vidjeti, gledati, uvidjeti, percipirati, shvatiti anu (prj) iza, uzduž √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati Glagol √ dṛś1 ima nepravilnu prezentsku osnovu paśya.

hatvā (aps) = ubivši > √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

sva-janam sva jana √ jan1,10

(Ak, jd, m) = svoj rod, svoj narod > (osn) sva-jana (TP) (povr z) sebe, svoj; povratna zamjenica česta u složenicama (m) čovjek, ljudsko biće, rod, narod, ljudi (gl) roditi se

āhave (L, jd, m) = u bitci, u borbi, u ratu > (osn) āhava āhve1 (gl) dozvati, izazvati, isprovocirati ā (prj) do, pri, k √ hve1 (gl) zvati kāṅkṣe (gl, 1.l, jd, Ātm, prez, ind) = želim > √ kāṅkṣ1 (gl) željeti

Glagol √ kāṅkṣ1 vjerojatno potječe od glagola √ kam1 'željeti'.

48

vijayam (Ak, jd, m) = pobjedu, trijumf > (osn) vijaya viji1 (gl) potpuno pobijediti, osvojiti, pokoriti vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti kṛṣṇa (V, jd, m) = (o) Kṛṣṇo > (osn) kṛṣṇa

Ime kṛṣṇa izvorno je pridjev koji znači 'crn, taman' (vidi gore).

rājyam (N, jd, s) = kraljevstvo > (osn) rājya (gl) vladati, kraljevati √ rāj1 -ya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica i pridjeva (m, s) sukhāni (N, mn, s) = sreće, radosti, olakšanja, zadovoljstva > (osn) su-kha su(prf) dobar, lijep, ugodan (dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) kha (s) središte osovine, središte, rupa, eter, vakuum

Iako izvorno znači 'dobro središte osovine', su-kha (s) znači 'sreća'. Budući da su se Arijci koristili kočijama, posebice u seobama i ratovima, pridjev sukha se odnosi na onu kočiju koja je imala dobru osovinu kotača.

1.32 kiṁ no rājyena govinda kiṁ bhogair jīvitena vā yeṣām arthe kāṅkṣitaṁ no rājyaṁ bhogāḥ sukhāni ca Što (će) nam kraljevstvo, (o) Govindo, što užici ili život, (kad su oni) radi kojih želimo kraljevstvo, užitke i zadovoljstva kim (upit z) = što? kako? zašto? nas (enk, z, D, mn) = nama asmad (z) mi mad ( z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice asmad 'mi', inače: asmabhyam.

rājyena (I, jd, s) = (s) kraljevstvom > (osn) rājya (gl) vladati, kraljevati √ rāj1 -ya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica i pridjeva (m, s)

49

govinda (V, jd, m) = (o) Govindo > (osn) govinda

Ime Govinda imenica je (m) koja znači 'pastir, kravar, govedar' i dolazi od imenice go (m, ž) 'govedo, krava'. Prema nekim tumačenjima oblik govinda potječe iz prakrtskog (srednjoindijskog) oblika sanskrtske imenice gopendra (m) 'glavni pastir' {od imenice gopa (m) 'pastir' [od imenice go (m, ž) 'govedo, krava' i pridjeva pa 'zaštitini, zaštićujući' (od glagola √ pā2 čuvati, štititi')] i imenice indra (m) koja na kraju složenice ima značenje 'glavni, najbolji, najveći', a odnosi se i na ime boga Indre (od glagola √ ind1 'padati, kapati') što ukazuje na Indrino upravljanje kišom, tj. atmosferskim prilikama}. Također, postoji mogućnost da je vinda drugi dio složenice koji kao pridjev znači 'onaj koji dobiva, pronalazi' (od glagola √ vid2 'znati, upoznati'), pa bi govinda moglo značiti 'onaj koji pronalazi ili dobiva krave, tj. goveda'. Imenica go dolazi iz indoevropskog korijena *gwou- 'govedo' i prepoznaje se u praslavenskom *govę̋do, staroperzijskom gāv, latinskom bōs, staroirskom bó, ali i u hrvatskoj riječi govno (od praslavenskog *govьno) koja je prvotno označavala kravlju balegu. Govinda je jedno od najintimnijih imena boga Kṛṣṇe, osmog Viṣṇuova avatāre i Svevišnje Božanske Osobe, koji se često prikazuje u obličju Dječaka Pastira, tj. Onoga koji daje zadovoljstvo kravama.

bhogais (I, mn, m) = (s) užicima, zadovoljstvima > (osn) bhoga √ bhuj7 (gl) uživati (posebice u materijalnim objektima) jīvitena (I, jd, s) = (sa) životom > (osn) jīvita jīvita (ptg) živ, život, živo biće √ jīv1 (gl) živjeti

Od glagola jīv dolazi i imenica jīva (m) 'duša, život'. Dolazi iz indoevropskog korijena *gwī'živjeti' i prepoznaje se u staroperzijskom jiva-, latinskom uīuus, talijanskom vivo, gotskom qius od čega dolazi i engleski quick 'brz, okretan', praslavenskom *žîvь, hrvatskom živ itd.

vā (vz) = ili (stavlja se postpozitivno) yeṣām (odn z, G, mn, m) = (od) kojih yad (odn z) koji arthe (vz) = radi, zbog

Veznik arthe zapravo je L, jd imenice artha (m) 'stvar, vlasništvo, novac, korist, svrhovitost, dobitak' i dolazi od glagola √ arth10 'tražiti, očekivati'.

kāṅkṣitam (pr, N, jd, s) = željen, žuđen > (osn) kāṅkṣita kāṅkṣita (ptg) željen, žuđen, za kojim se čezne, koga se želi √ kāṅkṣ1 (gl) željeti Glagol √ kāṅkṣ1 vjerojatno potječe od glagola √ kam1 'željeti'.

rājyam (N, jd, s) = kraljevstvo > (osn) rājya √ rāj1 (gl) vladati, kraljevati -ya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica i pridjeva (m, s) bhogās (N, mn, m) = užici, zadovoljstva > (osn) bhoga √ bhuj7 (gl) uživati (posebice u materijalnim objektima)

50

sukhāni (N, mn, s) = sreće, radosti, olakšanja, zadovoljstva > (osn) su-kha su(prf) dobar, lijep, ugodan (dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) kha (s) središte osovine, središte, rupa, eter, vakuum Iako izvorno znači 'dobro središte osovine', su-kha (s) znači 'sreća'.

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno)

1.33 ta ime 'vasthitā yuddhe prāṇāṁs tyaktvā dhanāni ca ācāryāḥ pitaraḥ putrās tathaiva ca pitāmahāḥ ovi (što) u borbi ostavljaju živote i bogatstvo, oni učitelji, očevi, također i sinovi, djedovi te (z, N, mn, m) = oni tad ( z)

onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

ime (pok z, N, mn, m) = ovi idam (pok z) ovaj, ova, ovo avasthitās (ptg, N, avasthā1 (gl) ava (prj) √ sthā1 (gl)

mn, m) = smješteni, položeni > (osn) avasthita položiti, spustiti, dosegnuti dolje, od stajati, nalaziti se

yuddhe (L, jd, s) = u bitci, u borbi, u ratu > (osn) yuddha Inače, yuddha (ptg) znači ' pokoren, poražen'.

prāṇān (Ak, prān2 pra √ an2

mn, m) = živote, životne dahove, udahe, udisaje > (osn) prāṇa (gl) disati, udisati (prj) pred, prema (gl) disati

Imenica prāṇa (m) odnosi se ponajprije na životni dah, životnu energiju ili životnu snagu.

tyaktvā (aps) = napustivši, davši, ostavivši > √ tyaj1 (gl) napustiti, dati, ostaviti

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

dhanāni (Ak, mn, s) = novce, bogatstvo, blago, nagrade > (osn) dhana

51

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) ācāryās (N, mn, m) = učitelji, duhovni vođe > (osn) ācārya

Imenica ācārya (m) izvedena je iz imenice ācāra (m) 'pravilo, (ispravno) ponašanje' (vidi gore).

pitaras (N, mn, m) = očevi > (osn) pitṛ putrās (N, mn, m) = sinovi > (osn) putra tathaiva (pril) = isto tako, također tathā (pril) tako eva (č) upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) pitā-mahās (N, mn, m) = djedovi (po ocu) > (osn) pitā-maha (KD) pitā (m) otac (u složenicama; inače je osnova: pitṛ) maha (pr) velik (u osnovi mahat, u složenicama često mahā )

1.34 mātulāḥ śvaśurāḥ pautrāḥ śyālāḥ sambandhinas tathā etān na hantum icchāmi ghnato 'pi madhusūdana ujaci, punci, unuci, šurjaci, te rođaci? Njih ne želim ubiti, iako (oni) ubijaju (mene, nas), o Madhusūdano. mātulās (N, mn, m) = ujaci > (osn) mātula śvaśurās (N, mn, m) = punci, tasti > (osn) śvaśura pautrās (N, mn, m) = unuci > (osn) pautra śyālās (N, mn, m) = šurjaci > (osn) śyāla

Imenica śyāla jalja se i u obliku syāla i odnosi se na šurjaka, tj. ženina brata.

sambandhinas (N, mn, m) = rođaci > (osn) sambandhin

Imenica sambandhin (m) 'povezan, svezan, spojen' dolazi od glagola sam + √ bandh9 ('vezati') 'svezati, spojiti' i sekundarnog sufiksa -in za tvorbu pridjeva koji označuju posvojnost i posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi.

tathā (pril, vz) = tako, te

52

etān (pok z, Ak, jd, m) = te, ove etad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Osnova etad ima isto značenje kao i osnova tad.

na (č) = ne hantum (inf) = ubiti > (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti √ han2

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik kojim se izražava samo pojam radnje. Navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu. Rabi se uz modalne glagole. Odgovara latinskom supinu (-um).

icchāmi (gl, 1.l, jd, Prs, prez, ind) = želim > √ iṣ6 (gl) željeti, htjeti ghnatas (ppa, N, mn, m) = ubojice, oni koji ubijaju > (osn) ghnat √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti -nt (suf) sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog api (vz) = i, također, čak, iako, samo, svi (s brojevima) (stoji postpozitivno) madhusūdana (V, jd, m) = (o) Madhusūdano > (osn) madhu-sūdana (TP)

Ime Madhu-sūdana znači 'uništavatelj meda' ili 'uništavatelj Madhua' i dolazi od imenice madhu (m) 'med' i pridjeva sūdana 'koji uništava' (od glagola √ sūd1 'uništiti, završiti, ubiti' i primarnog sufiksa -ana za tvorbu radnih imenica (kojima se izriče glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari)). Bog Kṛṣṇa je, prema predaji, ubio asuru (demona) Madhua, pa se stoga zove i Madhu-sūdana.

1.35 api trailokya-rājyasya hetoḥ kiṁ nu mahī-kṛte nihatya dhārtarāṣṭrān naḥ kā prītiḥ syāj janārdana Ni za vlast nad tri svijeta, a kamoli za (ovu) Zemlju. Pobivši Dhṛtarāṣṭrine (sinove), kakvo nam zadovoljstvo može biti, o Janārdano? api (vz) = i, također, čak, iako, samo, svi (s brojevima) (stoji postpozitivno)

53

trailokya-rājyasya (G, trailokya (s) tri-loka (m) tri (br) loka (m) rājya (s) √ rāj1 (gl) -ya (suf)

jd, s) = (od) vlast nad tri svijeta > (osn) rājya (TP) vlast nad tri svijeta > tri svijeta (DVI) > tri svijet, ljudi, područje, zemlja, regija kraljevstvo > vladati, kraljevati sekundarni sufiks za tvorbu imenica i pridjeva (m, s)

Tri-loka odnosi se na tri osnovna svijeta hinduističkog koncepta podjele svemira: bhū (Zemlja), bhuvas (Ozračje – prostor između Zemlje i Sunca u kojem žive muniji, siddhe i dr.), te Svar (Nebo). Negdje se nabraja sedam planetarnih sustava, a negdje četrnaest. U budizmu se tri sustava zovu kāma-loka, rūpa-loka i arūpa-loka.

hetos (prj) = za, zbog, zarad, u korist, u zamjenu za

Ovaj prijedlog zapravo je G, jd imenice hetu (m) 'uzrok, temelj, poticaj'.

kiṁ nu (vz) = a kamoli

Veznik kiṁ nu složenica je koja se sastoji od upitne zamjenice kim 'što?' i čestice nu 'dakle, stoga, uistinu, baš, sad, li, e sad'

mahī-kṛte mahī kṛta √ kṛ8

(L, jd, m) = na Zemlji > (osn) mahī-kṛta (KD) ( ž) Zemlja, ("velik (svijet)") (ženski rod pridjeva mahat) (ptg) učinjen (gl) činiti

Pridjev mahī-kṛta je particip gotovi glagolske složenice mahī-kṛ8 koja doslovno znači 'činiti Zemlju', tj. 'zemljočiniti'; pa ptg mahī-kṛta znači 'zemljoučinjen', a to je 'Zemlja'.

nihatya (aps) = pobivši > nihan2 (gl) pobiti, ubiti, zatrti ni (prj) dolje, unutra √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

dhārtarāṣṭrān (Ak, mn, m) = Dhṛtarāṣṭrine (sinove) > (osn) dhārtarāṣṭra

Imenica dhārtarāṣṭra (m) je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena dhṛta-rāṣṭra koje znači 'onaj kojega je kraljevstvo čvrsto, stabilno' (vidi gore).

nas (enk, z, D, mn) = nama asmad (z) mi mad ( z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice asmad 'mi', inače: asmabhyam.

kā (upt z, N, jd, ž) = koja, kakva ka (upt z) tko?, što?, koji? Upitna zamjenica ka može imati i značenje neodređene zamjenice, a u ovom slučaju odnosne zamjenice 'koji'.

54

prītis (N, jd, ž) = zadovoljstvo, ugoda, naslada > (osn) prīti √ prī9 (gl) zadovoljiti, ugoditi -ti (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica (ž) syāt (gl, 3.l, jd, Prs, opt) = može biti, dosl. 'bio' > √ as2 (gl) biti

Optativ je glagolski način kojim se izražava želja, naredba, nedoumica, nagađanje, mogućnost ili uvjet. Često stoji u općim rečenicama gdje se iskaz želi prikazati kao puka vjerojatnost u značenju: 'neka'; 'da bi'. Stoga se syāt može prevesti 'može biti, možda, moguće'.

janārdana (V, jd, m) = (o) Janārdano > (osn) janārdana (TP)

Ime Janārdana znači 'Onaj koji nadražuje, uzbuđuje, uzburkava ljude' i dolazi od imenica jana (m) 'čovjek, ljudsko biće, rod, narod, ljudi' i ardana 'uznemirenje, pobuđivanje, uzbuđivanje' (od glagola √ ard6 'nadražiti, pobuditi, potresti, raspaljivati, uzbuditi, uzbuniti, uzburkati, uzrujati' i primarnog sufiksa -ana za tvorbu radnih imenica (kojima se izriče glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari)). Ime Janārdana odnosi se na boga Kṛṣṇu.

1.36 pāpam evāśrayed asmān hatvaitān ātatāyinaḥ tasmān nārhā vayaṁ hantuṁ dhārtarāṣṭrān sva-bāndhavān sva-janaṁ hi kathaṁ hatvā sukhinaḥ syāma mādhava Grijeh nas može zadesiti ubivši ove napadače. Stoga mi ne trebamo ubiti Dhṛtarāṣṭrine (sinove), svoje rođake, Svoj narod baš ubivši, kako ćemo biti sretni, (o) Mādhavo? eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno) āśrayet (gl, āśri1 ā √ śri1

3.l, jd, Prs, opt) = zadesio, zapao > (gl) zadesiti, pripasti, pridružiti, ovisiti, osloniti se (prj) do, pri, k (gl) osloniti se, pasti, prilijepiti se, pribjeći, uteći se

Optativ je glagolski način kojim se izražava želja, naredba, nedoumica, nagađanje, mogućnost ili uvjet. Često stoji u općim rečenicama gdje se iskaz želi prikazati kao puka vjerojatnost u značenju: 'neka'; 'da bi'.

asmān (z, Ak, mn, m) = nas asmad ( z) mi mad ( z) ja

55

hatvā (aps) = ubivši > √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

etān (pok z, Ak, jd, m) = te, ove etad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Osnova etad ima isto značenje kao i osnova tad.

ātatāyinas (Ak, mn, ātata (ptg) ātan8 (gl) ā (prj) √ tan8 (gl) āyin (pr) āya2 (gl) √ i2 (gl) -in (suf)

m) = napadače > (osn) ātatāyin (KD) napet napeti do, pri, k istezati, natezati, protezati koji dolazi, koji se približava doći ići sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi

Imenica ātatāyin označava onoga koji je napeo lûk kako bi ispalio strijelu, pa se može prevesti 'napadač'.

tasmāt (pril) = stoga, dakle, zato

Prilog tasmāt je Abl, jd, m zamjenice tad 'onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono' što znači 'od toga, od onoga'.

na (č) = ne arhās (pr, N, mn, m) = koji zaslužuju, obvezni, prisiljeni > (osn) arha √ arh1 (gl) zaslužiti, moći vayam (z, N, jd, m) = mi asmad ( z) mi mad ( z) ja hantum (inf) = ubiti > √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik kojim se izražava samo pojam radnje. Navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu. Rabi se uz modalne glagole. Odgovara latinskom supinu (-um).

dhārtarāṣṭrān (Ak, mn, m) = Dhṛtarāṣṭrine (sinove) > (osn) dhārtarāṣṭra

Imenica dhārtarāṣṭra (m) je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena dhṛta-rāṣṭra koje znači 'onaj kojega je kraljevstvo čvrsto, stabilno' (vidi gore).

56

sva-bāndhavān (Ak, sva (povr z) bāndhava (m) √ bandh9 (gl) sva-janam sva jana √ jan1,10

mn, m) = svoje rođake > (osn) sva-bāndhava sebe, svoj; povratna zamjenica česta u složenicama rođak vezati

(Ak, jd, m) = svoj rod, svoj narod > (osn) sva-jana (TP) (povr z) sebe, svoj; povratna zamjenica česta u složenicama (m) čovjek, ljudsko biće, rod, narod, ljudi (gl) roditi se

hi (č) = upravo, baš (ekspletiv, obično se ubacuje kako bi se izbjegao zijev) katham (pril) = kako? sukhinas (N, mn, m) = sretni > (osn) su-khin su(prf) dobar, lijep, ugodan (dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) kha (s) središte osovine, središte, rupa, eter, vakuum -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi Iako izvorno znači 'dobro središte osovine', su-kha (s) znači 'sreća'.

syāmas (gl, 1.l, mn, Prs, fut, ind) = bit ćemo > √ as2 (gl) biti mādhava (V, jd, m) = (o) Mādhavo > (osn) mādhava madhu (m) med, bilo što slatko Ime Mādhava se odnosi na boga Kṛṣṇu (vidi gore).

1.37 yadyapy ete na paśyanti lobhopahata-cetasaḥ kula-kṣaya-kṛtaṁ doṣaṁ mitra-drohe ca pātakam Iako oni, srca obuzetih požudom, ne vide zlodjelo u ubijanju porodice, niti zločin u izdaji prijatelja yadyapi (vz) = iako

Veznik yadyapi 'iako' sastoji se od veznika yadi 'ako, da' i api 'i, također, čak, iako'.

57

ete (pok z, N, mn, m) = ti, ovi etad (pok z) taj, ovaj, ta, ova, to, ovo na (č) = ne paśyanti (gl, 3.l, mn, Prs, prez, ind) = gledaju, vide > √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati Glagol √ dṛś1 ima nepravilnu prezentsku osnovu paśya.

lobhopahata-cetasas lobha (m) √ lubh4,6 (gl) upahata (ptg) upahan2 (gl) upa (prj) √ han2 (gl) cetas (s) √ cit1 (gl)

(N, mn, s) = srca obuzeta požudom > (osn) cetas (BV) požuda, uznemirenost, uzbuđenost biti uznemiren, uzbuđen, nadražen uhvaćen, zahvaćen, obuzet udariti, lupiti, uhvatiti, obuhvatiti, zahvatiti pri, do udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti misao, inteligencija, pamet, svjesnost, srce misliti, uvidjeti, primijetiti, razumjeti, shvatiti

kula-kṣaya-kṛtam (N, kula (m) √ kul1 (gl) kṣaya (m) √ kṣi1,5,9 (gl) kṛta (ptg, s) √ kṛ8 (gl)

jd, s) = djelo ubijanja porodice > (osn) kṛta (TP)

Složenica lobhopahata-cetas je BV koji se sastoji od TP lobha+upahata i imenice cetas. Budući da se u hinduizmu vjeruje kako je središte misli u području srca, imenica cetas (s) može se prevesti 'srce'. Ono jest središte osjećaja, tj. emocija; ali i misao, tj. inteligencije.

družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija nakupljati, biti u srodstvu gubitak, uništenje, razaranje uništiti, razoriti učinjen, čin, djelo činiti

doṣam (Ak, jd, m) = grijeh, grešku, zlodjelo > (osn) doṣa (gl) pokvariti se, griješiti, postati zao √ duṣ4 mitra-drohe (L, jd, m) mitra (m) droha (m) √ druh4 (gl)

= u izdaji prijatelja > (osn) mitra-droha prijatelj, drug, pratilac, poznanik izdaja, rana, ranjavanje, raniti, biti neprijateljski raspoložen, zadati bol, tući

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) pātakam (Ak, jd, m) = zločin, (dosl. 'srušenost, palost') > (osn) pātaka pāta (m) rušenje, padanje, propadanje, pobačaj √ pat1 (gl) letjeti, juriti, padati -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva

58

1.38 kathaṁ na jñeyam asmābhiḥ pāpād asmān nivartitum kula-kṣaya-kṛtaṁ doṣaṁ prapaśyadbhir janārdana Kako mi koji jasno vidimo zlodjelo ubijanja porodice ne bismo znali izbjeći taj grijeh, (o) Janārdano? katham (pril) = kako? na (č) = ne jñeyam (gerv, Ak, jd, s) = onog kojeg treba znati > (osn) jñeya √ jñā9 (gl) znati, poznati, iskusiti, pronaći asmābhis (z, I, mn, m) = (s) nama asmad ( z) mi mad ( z) ja pāpāt (Abl, jd, s) = od grijeha, zlodjela, zle kobi, zločina > (osn) pāpa asmāt (pok z, Abl, jd, s) = od ovoga idam ( z) ovaj, ova, ovo nivartitum (inf) nivṛt1 (gl) ni (prj) √ vṛt1 (gl)

= prestati, utihnuti, izbjeći > prestati, utihnuti, izbjeći, vratiti se dolje, unutra vrtjeti (se), okrenuti (se), ići, krenuti, napredovati, živjeti, ostati, boraviti, činiti, nadgledati, dogoditi se

kula-kṣaya-kṛtam (N, kula (m) √ kul1 (gl) kṣaya (m) √ kṣi1,5,9 (gl) kṛta (ptg, s) √ kṛ8 (gl)

jd, s) = djelo ubijanja porodice > (osn) kṛta (TP) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija nakupljati, biti u srodstvu gubitak, uništenje, razaranje, uništiti, razoriti učinjen, čin, djelo činiti

doṣam (Ak, jd, m) = grijeh, grešku, zlodjelo > (osn) doṣa √ duṣ4 (gl) pokvariti se, griješiti, postati zao

59

prapaśyadbhis (ppa, I, mn, m) = (s) mudrima, onima koji jasno vide > (osn) prapaśyat pradṛś1 (gl) postati vidljiv, biti uočen pra (prj) pred, prema √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati Glagol √ dṛś1 ima nepravilnu prezentsku osnovu paśya.

janārdana (V, jd, m) = (o) Janārdano > (osn) janārdana (TP) Ime Janārdana odnosi se na boga Kṛṣṇu (vidi gore).

1.39 kula-kṣaye praṇaśyanti kula-dharmāḥ sanātanāḥ dharme naṣṭe kulaṁ kṛtsnam adharmo 'bhibhavaty uta U ubijanju porodice iščezavaju vječne porodične dužnosti. Kada je dužnost izgubljena, cijela porodica odaje se neredu, baš. kula-kṣaye (L, jd, m) = u ubijanju porodice > (osn) kṣaya (TP) kula (m) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija √ kul1 (gl) nakupljati, biti u srodstvu kṣaya (m) gubitak, uništenje, razaranje, √ kṣi1,5,9 (gl) uništiti, razoriti praṇaśyanti (gl, 3.l, mn, Prs, prez, ind) = iščezavaju, nestaju > (gl) iščeznuti, nestati praṇaś4 pra (prj) pred, prema √ naś4 (gl) nestati, izgubiti se kula-dharmās (N, mn, m) = porodične dužnosti> (osn) dharma (TP) kula (m) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija dharma (m) ono što se drži, ono što je čvrsto, stabilno, religija, red, poredak, dužnosti, zakon, pravda, vrlina, dharma √ dhṛ1 (gl) držati, održavati

Imenica dharma (m) često se i ne prevodi na druge jezike jer je veoma osobita, te ne postoji njezin ekvivalent u drugim jezicima. Ona obuhvaća religijske dužnosti i praksu po kojoj žive hinduisti, s time da ne postoji jasna granica između duhovnog i svjetovnog. Stara osnova je dharman (s).

sanātanās (pr, N, mn, m) = vječni > (osn) sanātana sanāt (pril) uvijek, stalno

60

dharme (L, jd, m) = u poretku, u dužnosti > (osn) dharma naṣṭe (L, jd, m) = u izgubljenom > (osn) dharma nestao, izgubljen naṣṭa (ptg) √ naś4 (gl) nestati, izgubiti se

Sintagma dharme naṣṭe, koja doslovno znači 'u izgubljenoj dharmi', je lokativ apsolutni i prevodi se 'kada je dharma izgubljena'; tj. 'kada je dužnost izgubljena' i sl.

kulam (Ak, jd, m) = kuću, porodicu, dinastiju > (osn) kula kṛtsnam (pr, Ak, jd, m) = cijelog, čitavog, svog > (osn) kṛtsna kṛtsa (s) cjelina, potpunost, voda √ kṛt7 (gl) obuhvatiti, okružiti, kititi, svijati se -na (suf) primarni sufiks za tvorbu pridjeva i imenica općeg značenja adharmas (N, jd, m) = nered, nepravda, zlo, adharma > (osn) a-dharma a(prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika andharma (m) ono što se drži, ono što je čvrsto, stabilno, religija, red, poredak, dužnosti, zakon, pravda, vrlina, dharma √ dhṛ1 (gl) držati, održavati abhibhavati (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = postaje, pretvara se, odaje se > abhibhū1 (gl) odati se, pretvoriti se, preobraziti se, nadići, napasti abhi (prj) do, pre-, k √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se uta (č) = upravo, baš, eto

Čestica uta izvorno je veznik koji znači ' i, također, ili'.

61

1.40 adharmābhibhavāt kṛṣṇa praduṣyanti kula-striyaḥ strīṣu duṣṭāsu vārṣṇeya jāyate varṇa-saṅkaraḥ Od prevladavanja nereda, kvare se obiteljske žene, (o) Kṛṣṇo. Kada su žene pokvarene, (o) Vārṣṇeyo, rađa se miješanje staleža. adharmābhibhavāt (Abl, jd, m) = od prevladavanja nereda (adharme) > (osn) a-dharmābhibhava (TP) adharma (m) nered, nepravda, zlo, adharma a(prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika andharma (m) ono što se drži, ono što je čvrsto, stabilno, religija, red, poredak, dužnosti, zakon, pravda, vrlina, dharma √ dhṛ1 (gl) držati, održavati abhibhava (m) prevladavanje, nadilaženje, dominacija abhibhū1 (gl) odati se, pretvoriti se, preobraziti se, nadići, napasti abhi (prj) do, pre-, k √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se kṛṣṇa (V, jd, m) = (o) Kṛṣṇo > (osn) kṛṣṇa

Ime kṛṣṇa izvorno je pridjev koji znači 'crn, taman' (vidi gore).

praduṣyanti (gl, 3.l, mn, Prs, prez, ind) = kvare se > praduṣ4 (gl) kvariti se, prljati se, onečistiti se pra (prj) pred, prema √ duṣ4 (gl) pokvariti se, griješiti, postati zao kula-striyas (N, mn, ž) = obiteljske žene, čestite žene > (osn) kula-strī (KD) kula (m) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija strī ( ž) žena, supruga strīṣu (L, mn, ž) = u ženama > (osn) strī duṣṭāsu (pr, L, mn, ž) = u pokvarenim, u grešnim > (osn) duṣṭā duṣṭa (ptg) pokvaren, razmažen, korumpiran √ duṣ4 (gl) pokvariti se, griješiti, postati zao

Sintagma strīṣu duṣṭāsu, koja doslovno znači 'u pokvarenim ženama', je lokativ apsolutni i prevodi se 'kada su žene pokvarene'.

62

vārṣṇeya (V, jd, m) = (o) Vārṣṇeyo, Vṛṣṇijev (potomče) > (osn) vārṣṇeya

Imenica vārṣṇeya je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena Vṛṣṇi. Slavni kralj Yayāti imao je dva sina. Prvi se zvao Yadu (majka mu je Devayānī), a drugi se zvao Puru (majka mu je Śarmiṣṭhā). Dinastija Yadua se zove Yādava, a dinastija Purua se zove Paurava. Yadu je imao četiri sina, od kojih je najstariji bio Sahasrājit, a njegov sin je bio Śatajit. On je imao tri sina od kojih je najstariji bio Haihaya. Njegov sin bio je Vītihotra, a njegov sin je bio Madhu. On je imao stotinu sinova, od kojih je najstariji i najslavniji bio Vṛṣṇi. Stoga se patronimi za tu dinastiju iz koje dolazi i Kṛṣṇa zove Yādava, Mādhava ili Vārṣṇeya.

jāyate (gl, 3.l, jd, Ātm, prez, ind) = rođen je, rađa se > √ jan4 (gl) roditi se varṇa-saṅkaras (N, varṇa (m) √ vṛ1 (gl) saṅkara (m) saṅkṝ6 (gl) sam (prj) √ kṝ6 (gl)

jd, m) = miješanje staleža > (osn) varṇa-saṅkara (TP) vanjština, boja, nijansa, oblik, rasa, stalež, kasta prekriti, obojati, zatamniti miješanje, brkanje, zabuna zamiješati, spojiti, pomiješati, izmiješati s ulijevati, bacati, točiti, rasipati

1.41 saṅkaro narakāyaiva kula-ghnānāṁ kulasya ca patanti pitaro hy eṣāṁ lupta-piṇḍodaka-kriyāḥ (To) miješanje (vodi u) pakao uništavatelje porodice i porodicu. Padaju baš (i) očevi (kada) im se prekida prinošenje žrtve. saṅkaras (N, jd, m) = miješanje > (osn) saṅkara (gl) zamiješati, spojiti, pomiješati, izmiješati saṅkṝ6 sam (prj) s √ kṝ6 (gl) ulijevati, bacati, točiti, rasipati narakāya (D, jd, m) = paklu > (osn) naraka nara (m) čovjek, muškarac -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva Naraka je naziv za pakao, tj. niže planetarne sustave kojih ima mnogo, a doslovno znači 'ljudski'.

eva (č) = upravo, baš (ekspletiv, stavlja se prepozitivno)

63

kula-ghnānām (G, mn, m) = (od) uništavatelja obitelji > (osn) ghna (TP) kula (m) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija √ kul1 (gl) nakupljati, biti u srodstvu ghna (m) Uništavanje, uništavatelj √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti kulasya (G, jd, m) = (od) kuće, porodice, dinastije > (osn) kula ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) patanti (gl, 3.l, mn, Prs, prez, ind) = padaju, opadaju > √ pat1 (gl) letjeti, juriti, padati pitaras (N, mn, m) = očevi, preci > (osn) pitṛ hi (č) = upravo, baš (ekspletiv, obično se ubacuje kako bi se izbjegao zijev) eṣām (pok z, G, mn, m) = (od) ovih idam (pok z) ovaj, ova, ovo lupta-piṇḍodaka-kriyās (N, mn, ž) = prekidanje žrtve precima > (osn) kriyā (TP) lupta (ptg) prekinut, ozlijeđen, ranjen √ lup6 (gl) pokidati, prekinuti, povrijediti, raniti, pljačkati piṇḍa (m) gruda, grumen, čvor, kugla, kuglice od riže (za žrtvu) √ piṇḍ10 (gl) valjati, uvaljati, rolati udaka (s) voda kriyā ( ž) čin, djelo, rad, posao √ kṛ8 (gl) činiti

Piṇḍodaka-kriyā je žrtva posvećena precima, tj. umrlima, pri čemu im se nude rižine kuglice i voda, a doslovno znači 'čin kuglice i vode'.

64

1.42 doṣair etaiḥ kula-ghnānāṁ varṇa-saṅkara-kārakaiḥ utsādyante jāti-dharmāḥ kula-dharmāś ca śāśvatāḥ Tim zlodjelima uništavatelja obitelji, uzrocima miješanja staleža uništavaju se rodovske dužnosti i vječne porodične dužnosti. doṣais (I, mn, m) = (s) grijesima, greškama, zlodjelima > (osn) doṣa √ duṣ4 (gl) pokvariti se, griješiti, postati zao etais (z, I, mn, m) = (s) ovima etad ( z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Osnova etad ima isto značenje kao i osnova tad.

kula-ghnānām (G, mn, m) = (od) uništavatelja obitelji > (osn) ghna (TP) kula (m) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija √ kul1 (gl) nakupljati, biti u srodstvu ghna (m) uništavanje, uništavatelj √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti varṇa-saṅkaras-kārakais (I, mn, m) = (s) uzrocima miješanja staleža > (osn) varṇa-saṅkara-kāraka (TP) varṇa (m) vanjština, boja, nijansa, oblik, rasa, stalež, kasta √ vṛ1 (gl) prekriti, obojati, zatamniti saṅkara (m) miješanje, brkanje, zabuna saṅkṝ6 (gl) zamiješati, spojiti, pomiješati, izmiješati sam (prj) s √ kṝ6 (gl) ulijevati, bacati, točiti, rasipati kāraka (pr, s, m) činjenje, vršenje, djelovanje, činitelj, čimbenik, uzrok √ kṛ8 (gl) činiti utsādyante (gl, 3.l, mn, Pas, prez, kzt) = uništavaju se, izumiru> utsad1 (gl) propadati, razoriti, uništiti ud (prj) na, uz √ sad1 (gl) sjediti, tonuti

65

jāti-dharmās (N, mn, m) = rodovske dužnosti > (osn) dharma (TP) jāti ( ž) rođenje, rod, reprodukcija, rodovska zajednica, klan √ jan1,10 (gl) roditi se dharma (m) ono što se drži, ono što je čvrsto, stabilno, religija, red, poredak, dužnosti, zakon, pravda, vrlina, dharma √ dhṛ1 (gl) držati, održavati

Za razliku od staleža (varṇa) kojih u hinduističkom društvu ima četiri (brāhmaṇa, kṣatriya, vaiśya, śūdra), rodovskih zajednica (jāti) ima na tisuće. Odgovaraju klanovima, bratstvima, bratijama ili većim porodicama. Kaste u zapadnjačkom smislu bliže su jātijima nego varṇama.

kula-dharmās (N, mn, m) = porodične dužnosti > (osn) dharma (TP) kula (m) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija dharma (m) ono što se drži, ono što je čvrsto, stabilno, religija, red, poredak, dužnosti, zakon, pravda, vrlina, dharma √ dhṛ1 (gl) držati, održavati ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) śāśvatās (N, mn, m) = vječni, stalni > (osn) śāśvata śaśvat (pr) stalan, beskrajan Etimologija je nejasna.

1.43 utsanna-kula-dharmāṇāṁ manuṣyāṇāṁ janārdana narake niyataṁ vāso bhavatīty anuśuśruma 'Prebivalište ljudi čije su porodice uništene zacijelo je u paklu' čuli smo od vedskog naslijeđa, (o) Janardano. utsanna-kula-dharmāṇām (G, mn, m) = (od onih) čije su porodice uništene > (osn) utsanna-kula-dharma (BV) utsanna (ptg) propao, razoren, uništen utsad1 (gl) propadati, razoriti, uništiti ud (prj) na, uz √ sad1 (gl) sjediti, tonuti kula (m) družba, jato, gomila, kuća, porodica, dinastija dharma (m) ono što se drži, ono što je čvrsto, stabilno, religija, red, poredak, dužnosti, zakon, pravda, vrlina, dharma √ dhṛ1 (gl) držati, održavati

66

manuṣyāṇām (G, mn, m) = (od) ljudi > (osn) manuṣya

Imenica manuṣya (m) 'čovjek, muškarac' dolazi od imenice manu 'uman, pametan, razuman' koja se odnosi na čovjeka općenito (kao razumno biće, homo sapiens), kao i na praoca čovječanstva Manua (od glagola √ man4,8 'misliti').

janārdana (V, jd, m) = (o) Janārdano > (osn) janārdana (TP) Ime Janārdana odnosi se na boga Kṛṣṇu (vidi gore).

narake (L, jd, m) = u paklu > (osn) naraka nara (m) čovjek, muškarac -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva Naraka je naziv za pakao, tj. niže planetarne sustave kojih ima mnogo, a doslovno znači 'ljudski'.

niyatam (pril) = zasigurno, zacijelo, svakako

Ovaj prilog zapravo je Ak, jd, m participa gotova niyata 'suzdržan, obuzdan' (od glagola ni + √ yam1 ('držati, zadržati, stezati, zaustaviti, stati, prestati') 'suzdržati, obuzdati, suzbiti').

vāsas (N, jd, m) = prebivalište, stanje, mjesto > (osn) vāsa √ vas1 (gl) stanovati, boraviti, živjeti bhavati (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = biva, jest, postaje > √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se iti (č) = tako, tako rečeno, tako glasi (na kraju upravnog govora) anuśuśruma (gl, 1.l, mn, Prs, perf, ind) = čuli smo višestruko > anuśru5 (gl) čuti u mnogo navrata, čuti od vedskog naslijeđa anu (prj) iza, uzduž √ śru5 (gl) čuti, slušati

1.44 aho bata mahat pāpaṁ kartuṁ vyavasitā vayam yad rājya-sukha-lobhena hantuṁ sva-janam udyatāḥ O joj, velik grijeh mi (smo) odlučni učiniti, tako što (smo) pripravni ubiti svoj narod iz požude za kraljevskom srećom. aho (uz) = ah, oh, hura, juhu, uf, grr bata (uz) = joj, oh ne, jao

67

mahat (pr, Ak, jd, s) = velik > (osn) mahat pāpam (Ak, jd, s) = grijeh, zlodjelo, zlu kob, zločin > (osn) pāpa kartum (inf) = učiniti, činiti > (gl) činiti √ kṛ8

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik kojim se izražava samo pojam radnje. Navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu. Rabi se uz modalne glagole. Odgovara latinskom supinu (-um).

vyavasitās (N, mn, m) vyavasita (ptg) vyavasi5,9 (gl) vi (prj) ava (prj) √ si5,9 (gl)

= odlučni > (osn) vyavasita odlučan, rezolutan završiti, odlučiti, poduzeti, raz-, bez (pojačava značenje glagola) dolje, od vezati

vayam (z, N, jd, m) = mi asmad ( z) mi mad ( z) ja yad (vz) = tako da, tako što

Zavisni veznik yad zapravo je odnosna zamjenica 'koji'; ali ona ima raznoliku uporabu.

rājya-sukha-lobhena (I, jd, m) = (s) požudom za kraljevskom srećom > (osn) rājya-sukha-lobha (TP) rājya (s) kraljevstvo √ rāj1 (gl) vladati, kraljevati -ya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica i pridjeva (m, s) sukha (s) sreća, radost, olakšanje, zadovoljstvo su(prf) dobar, lijep, ugodan (dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) kha (s) središte osovine, središte, rupa, eter, vakuum lobha (m) požuda, uznemirenost, uzbuđenost √ lubh4,6 (gl) biti uznemiren, uzbuđen, nadražen hantum (inf) = ubiti > √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik kojim se izražava samo pojam radnje. Navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu. Rabi se uz modalne glagole. Odgovara latinskom supinu (-um).

sva-janam sva jana √ jan1,10

(Ak, jd, m) = svoj rod, svoj narod > (osn) sva-jana (TP) (povr z) sebe, svoj; povratna zamjenica česta u složenicama (m) čovjek, ljudsko biće, rod, narod, ljudi (gl) roditi se

68

udyatās (N, mn, m) = pripravni, odlučni > (osn) udyata udyata (ptg) podignut, pripravan, odlučan udyam1 (gl) podići, dignuti, pripraviti, odlučiti ud (prj) na, uz √ yam1 (gl) držati, zadržati, stezati, zaustaviti, stati, prestati

1.45 yadi mām apratīkāram aśastraṁ śastra-pāṇayaḥ dhārtarāṣṭrā raṇe hanyus tan me kṣemataraṁ bhavet Da me bez otpora (i) nenaoružanog, Dhṛtarāṣṭrini naoružani (sinovi) u bitci ubiju, to mi je bolje. yadi (vz) = ako, da mām (z, Ak, jd, m) = mene mad ( z) ja apratīkāram (Ak, jd, m) = (onog kojeg) ne pruža otpor > (osn) a-pratīkāra apratīkāra (pr) koji ne pruža otpor, koji se ne vraća a(prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika anpratikṛ8 (gl) vratiti, povratiti, činiti suprotno, davati otpor prati (prj) protiv, natrag √ kṛ8 (gl) činiti

Kod prijedloga prati kao prefiksa izvedenicama glagola √ kṛ8 produžuje se posljednji samoglasnik: pratī.

aśastram (Ak, jd, m) = nenaoružanog > (osn) a-śastra aśastra (pr) nenaoružan a(prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika anśastra (s) oružje, mač, bodež, nož √ śas1 (gl) rezati, ubiti, zaklati śastra-pāṇayas (N, mn, m) = naoružani > (osn) śastra-pāṇi (BV) śastra (s) oružje, mač, bodež, nož √ śas1 (gl) rezati, ubiti, zaklati pāṇi (m) ruka √ paṇ1 (gl) moliti, slaviti, kockati

69

dhārtarāṣṭrās (N, mn, m) = Dhṛtarāṣṭrini (sinovi) > (osn) dhārtarāṣṭra

Imenica dhārtarāṣṭra (m) je patronim (označuje podrijetlo i rodoslovlje po očevoj liniji) izveden iz imena dhṛta-rāṣṭra koje znači 'onaj kojega je kraljevstvo čvrsto, stabilno' (vidi gore).

raṇe (L, jd, s) = u bitci > (osn) raṇa √ raṇ1 (gl) zvučati, zvečati

Imenica raṇa (m) 'zadovoljstvo, radost' dolazi od glagola √ raṇ1,4 'zadovoljiti, obradovati'.

hanyus (gl, 3.l, mn, Prs, opt) = mogu ubiti, dosl. 'ubili' > √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti

Optativ je glagolski način kojim se izražava želja, naredba (vidi gore).

tad (z, N, jd, s) = ono tad ( z)

onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

me (enk, z, D, jd, m) = meni, mi mad ( z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice mad 'ja', inače: mahyam.

kṣemataram (pr, N, jd, s) = bolje kṣema (pr) odmarajuć, prosperitetan, dobar √ kṣi2,6 (gl) stanovati, prebivati -tara (suf) sekundarni sufiks za tvorbu komparativa bhavet (gl, 3.l, jd, Prs, opt) = može biti, dosl. 'bio' > √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se Optativ je glagolski način kojim se izražava želja, naredba (vidi gore).

70

1.46 sañjaya uvāca evam uktvārjunaḥ saṅkhye rathopastha upāviśat visṛjya sa-śaraṁ cāpaṁ śoka-saṁvigna-mānasaḥ Sañjaya je rekao: Rekavši tako, Arjuna sjede na kočiju usred bitke, odloživši lûk sa strijelama, uma obuzetog žalošću. sañjayas (N, jd, m) = Sañjaya ("potpuni osvajač, pobjednik") > (osn) sañjaya sañji1 (gl) potpuno pobijediti, osvojiti, pokoriti sam (prj) s √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti uvāca (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = rekao je > √ vac2 (gl) reći

Korijeni koji počinju na ya-, va- i ra- kod tvorbe redupliciranog perfekta podliježu saṁprasāraṇi, tj. redupliciraju se u i-, u- i ṛ-.

evam (pril) = tako uktvā (aps) = rekavši > √ vac2 (gl) reći, govoriti

Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore). Korijeni koji počinju na ya-, va- i ra- kod tvorbe apsolutiva podliježu saṁprasāraṇi, tj. redupliciraju se u i-, u- i ṛ-.

arjunas (N, jd, m) = Arjuna > (osn) arjuna

Ime Arjuna znači 'svijetao, bistar, bijel' (od glagola √ rāj1 'svijetliti se, sjajiti se, vladati').

saṅkhye (L, jd, s) = u bitci, usred bitke > (osn) saṅkhya saṅkhyā2 (gl) brojati, zbrajati, kalkulirati sam (prj) s √ khyā2 (gl) imenovati, reći, izdati

Imenica saṅkhya (saṁkhya) (s) ima značenje 'bitka' samo u lokativu!

rathopasthe (L, jd, s) = na sjedalu kočije > (osn) rathopastha (TP) ratha (m) kočija, ratnik √ ṛ1,3,5 (gl) ići, uzdizati se upastha (m) donji dio, središnji dio, unutarnji dio, sjedalo, čmar upasthā1 (gl) stupiti pred, uputiti se k, nazočiti, biti uz, biti blizu upa (prj) pri, do √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se

71

upāviśat (gl, 3.l, jd, Prs, impf, ind) = sjede, sjeo je > upaviś6 (gl) sjesti, smjestiti se upa (prj) pri, do √ viś6 (gl) ući, doći u

U ovom slučaju se sanskrtski imperfekt prevodi hrvatskim aoristom.

visṛjya (aps) = ispustivši, odloživši > (gl) ispustiti, odašiljati, rastrčati se, razbježati se visṛj6 vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ sṛj6 (gl) baciti, otpustiti, ispustiti, odašiljati, stvoriti, započeti Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik (vidi gore).

sa-śaram (Ak, jd, m) = (onog koji je) sa strijelama > (osn) sa-śara (BV) prefiks za izražavanje posjedovanja (u bahuvrīhi) sa(prf) śara (m) strijela √ śrī1 (gl) bliještiti, sjati, širiti svjetlost, odašiljati cāpam (Ak, jd, m) = lûk > (osn) cāpa śoka-saṁvigna-mānasas (N, jd, m) = uma obuzetog tugom > (osn) mānasa śoka (m) vatra,vrućina, tuga, žalost, bol √ śuc1 (gl) sjati, svijetliti, žalovati, tugovati saṁvigna (ptg) uznemiren, uplašen, zastrašen saṁvij6 (gl) plašiti, strašiti sam (prj) s √ vij6 (gl) juriti, bježati mānasa (pr) umno, mentalno manas (s) um, pamet √ man4,8 (gl) misliti

72